Upload
dejan-deso-pantic
View
318
Download
7
Embed Size (px)
Citation preview
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
1/70
8. GRADSKE SAOBRAAJNICE
SAOBRAAJNI INFRASTRUKTURNI SISTEMI
Struktura saobraaja i projektovanjegradskih saobraajnica
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
2/70
8. GRADSKE SAOBRAAJNICE
1. Uvod
2. Struktura saobraaja
3. Uticaji motorizacije na grad
4. Klasifikacija putne mree
5. Popreni profil saobraajnice
6. Projektovanje gradskih saobraajnica
7. Komunalne instalacije
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
3/70
8.1. Uvod
Saobraaj deluje kao sredstvo integracije (savlauje velikarastojanja, skrauje vreme i poveava kvalitet transporta) i ujedno,obezbeuje vii stepen slobode pojedinca.
Kao ilustracija odnosa gradskih i vangradskih sistema saobraajamoe posluiti podatak dapraktino 2/3 ljudi prevozi se javnim
gradskim saobraajem, a samo 1/3 meugradskim sistemima.
U prikaz nisu ukljueni individualni vidovi prevoza.
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
4/70
Razvoj saobraaja menja nain ivota u gradovima.
Najvei broj gradova u naoj zemlji se nalazi u fazi kontinualnogirenjai to po koncentrinim krugovima, to u sobraajno -urbanistikom pogledu izaziva niz problema:
Poveanje duina putovanja -sve manji broj kretanja moe da
se obavi peice ili biciklom,
Prostorna i vremenska koncentracija saobraajnih tokova izazivazaguenjai bitno smanjenje brzina kretanja na glavnim pravcima,
Prostorno irenje grada nije praeno srazmernim zahvatima usaobraajnoj osnovi usled istorijskog urbanog naslea ili prirodnohogranienja, topogoduje korienju putnikih automobila.Timese brzo uveava broj vozila na relativno ogranienom prostoru.
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
5/70
Alternative budueg razvojaKontinualno irenje urbanih sadrajapredsta-vlja najslabije reenjeu prostornom,ekolokomi saobraajnom pogledu. Formira se
monocentrian grad sa prostornomkoncentracijom kretanja svih sredstava prevoza.
Koridorski razvoj locira gradske sadraje duglavnih saobraajnica,a najvei intenzitet
koncentrie oko stanica. Monocentrinost sesmanjuje, jer saobraajni koridori nude dobrupristupanost teritorijama izvan centralnogpodrujaiformiranje sekundarnih centara.
Sekundarne aglomeracijezasnivaju se naogranienju irenja glavne gradske aglomeracijei formiranju kompletno opreml jenih gradova
(10.000 - 100.000 stanovnika) sa svojim
centrima.Ovo je najpovoljnije reenje u savre-menoj urbanistikoj praksi,
ali sadri opasnostda, preraste u koridorski i kontinualni razvoj.
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
6/70
Planerske osnove gradskog saobraajaU osmiljenom planerskom procesu, posebno treba obezbediti
potovanje sledeih principa:
Postojee stanje namena povrina i saobraajnih sistemajepolazno uporite za osmiljavanje budunosti; najvei deo postojeihsadraja i objekata, usled velike inercije u vremenu, ve predstavljasastavni deo buduih odnosa.
Kontinualno plani ranje,praenje razvoja i provera prognoza,omoguava pravovremene modifikacije polaznih postavki i planova.
Stvaranje i analiza varijanti za budui razvojje najbitniji korak ucelom procesu i tu je neophodno kombinovati kreativnost projektanta
sa analitikim sposobnostima planera.Projektovanje kljunih elemenata saobraajnog sistemaneophodno je u svim fazama. Na taj nain se stvaraju pouzdanetehnike osnove za vrednovanje varijanti, dugorono i kratkorono
programiranje i analizu posledica izabranog plana.
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
7/70
Opti algoritam procesaplani ranja namene
povrina i saobraaja
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
8/70
Projektovanje gradskih saobraajnica, pored tehnikog
oblikovanja objekta, predstavlja i znaajnu komponentudrutveno ekonomskog i prostornog planiranja.
Zato je izuzetno znaajno, sadrajno i vremenski uskladiti fazeprojektovanja sa drugim irim aktivnostima, pre svega saplaniranjem prostora.
Studija mree, koja podrazumeva fiziku proveru osnovnihplanerskih ideja u realnim uslovima, predstavlja kostur za
racionalnu i ef ikasnu organizaciju prostora, saglasno najirimdrutveno ekonomskim ciljevima gazdovanja prostorom. ak ina tom makro nivou razmatranja neophodno je u odreenoj meriizvriti projektantske provere uslova funkcionisanja i izgradnjesaobraajnica.
Metodoloke osnove procesa projektovanja
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
9/70
Metodoloke osnove procesa projektovanja
Regulacioni plan (RP)mree primarnih saobraajnica, sadri
jednoznano definisanpoloaj svih elementarnih taaka uapsolutnom koordinatnom sistemu, ukljuujui i svu pripadajuukomunalnu infrastrukturu.
Detaljni urbanistiki plan specijalne namene (DUP /s)za
saobraajnicu primarne mree, obuhvata prostor definisan ugranicama regulacionih, odnosno graevinskih linija uapsolutnom koordinatnom sistemu (X, Y, Z).
Detaljni urbanistiki plan (DUP)urbanistike makro parcele
sa lokalnom mreom saobraajnica,zasnovan je na graninimuslovima Detaljnog urbanistikog plana specijalne nameneobodnih (primarnih) saobraajnica, usaglaen sa namenomurbanistike makro parcele i prostorno je definisan apsolutnim
koordinatama.
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
10/70
Algoritam procesa urbanistikogplaniranja i projektovanja
puteva u nasel ju sa vremenskom
koordinacijom (novogradnja)
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
11/70
H ijerarhi jska organizaci ja planskih dokumenata kao osnova za
uspostavljanje veze izmeu gradskih saobraajnica primarne isekundarne mree
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
12/70
Algor itam procesa
projektovanja gradskih
saobraajnica, faze izrade
projektne dokumentaci je iosnovni zadaci
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
13/70
8.2. Struktura saobraajaPo pojavnim oblicima, motivima i ciljevima kretanja gradski
saobraajse moe podeliti na:
Putniki saobraaj - vezuje se za drutvene i line potrebegraana (rad, kolovanje, razonoda, kupovanje..). Obavlja sevelikim delom mehanizovanim sredstvima prevoza, individualnim
(PA)ili javnim (vozila javnog putnikog prevoza). To je saobraaj
koji pokree sve vitalne gradske funkcije i njegov udeo u ukupnombilansu namene gradskog zemljita iznosi od 15 - 20% na nivoucelog grada, a u pojedinim zonama ak i do 40% ukupne povrine(npr. centar grada).
Privredni saobraaj - organizovana aktivnost, uslovljenaproizvodnim procesom i trinim vezama.Njegova pojava iprisustvo u gradu se po pravilu kanalie u vremenu i prostoruregulativnim merama (zabrana ulaska teretnih vozila u pojedine
delove grada, ogranieno vreme snabdevanja robom i sl.)
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
14/70
Mobilnost gradskog stanovnitva
Potrebe za putovanjem graanaprogresivno rastu sa veliinom
gradai stepenom njegove ekonomske moi. Pored toga, porast linog i drutvenog standarda gradskihstanovnika direktno utie na njihovu pokretljivost.
Mobilnost se izraavaprosenim brojem putovanja koje jedan
gradski stanovnik ostvari u toku jednog dana ili jedne godine.
Po pravilu se ukupna mobilnost (putovanja/stanovniku/dan)iskazuje i po prevoznim sredstvima.
Pri tome se kretanje peice do pristupa od/do sredstava prevozasmatra kao integralni deo kretanja tim sredstvom.
Mobilnost stanovnitva je i u direktnoj vezi sa stepenommotorizacije(znamo da je stepen motorizacije u visokom stepenu
korelacije sa dohotkom stanovnitva).
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
15/70
Vremenska i prostorna raspodela saobraaja
Osnovnu neravnomernost sadraja u prostoru ine stanovnici iradna mesta. U centru gradadolazi do koncentracije radnih
mesta, koja dostie gustinu od 800 - 1000, pa i do ekstremnih2500-3000 radnih mesta po hektaru.
S druge strane, gustina stanovanja opada sa udaljavanjem odcentra, a retko prelazi vrednost od 400 do 500 stanovnika po
hektaru (stanovanje u viespratnim objektima),a u zonama saindividualnim kuama gustina stanovanjaiznosi 75 do 150
stanovnika po hektaru.Prostorna neravnomernost ima posebno veliki uticaj na
neravnomernost saobraajnog optereenjapo smerovima(kretanje ka centru i iz centra).
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
16/70
Tipina raspodela stanovnitva i radnih mesta
u odnosu na centr alnu zonu grada
Problem prostorne neravnomernosti jedino se moe reavatidugoronom strategijomrazvoja grada i u tom pogledu jenajpovoljniji model sa sekundarnim aglomeracijama.
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
17/70
8.3. Fiziki uticajisavremene motorizacije na grad
Uticaj na prostor
Uticaj na ivotnu sredinu Saobraajna buka
Aerozagaenje
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
18/70
Uticaj na prostor
Apsolutni minimum potrebnih kolovoznih povrinazakretanje i mirovanje putnikih automobila (PA), pri graninimuslovima saobraajnog komfora, procenjuje se na 40 m2/PA.
Tako, za stepen motorizacije 3,3 stanovnika / PA,odnosno
300 PA /1000 stanovnika, potreba za efektivnim saobraajnimpovrinama (tj. kolovozi i parkiralita) iznosi minimum 12m2/stanovniku.
Ako se u ovu kalkulaciju ukljui realno angaovani prostor
(kolovozi, peake staze, parkiralita, razdelne, zatitne trake isl.), dobija se potrebna saobraajna povrina 25 do 40 m2postanovniku,to se izjednauje sa najkomotnijim normativimaza stanovanje i gradsko zelenilo, uzetim zajedno.
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
19/70
Na osnovu jedininih zahteva za prostorom, moe se grafiki prikazatiuporedni pregled potrebnih povrina za jednovremeni prevoz 1000
putnika razliitim sredstvima gradskog saobraajapri maksimalnom
iskorienju prevoznih kapaciteta i priblino jednakim prevoznimefektima (slika).
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
20/70
Jo 1974. Godine, na Seminaru Ujedinjenih nacijao ulozisaobraaja u urbanom planiranju, razvoju i zatiti ivotne sredine,
predstavnici gradova sveta usvojili su zkaljuak:
Glavni cilj gradskog transportnog sistema - unapreenje optemobilnosti u skladu sa drutvenim, ekonomskim i ekolokim ciljevimarazvoja - ne moe se realizovati kroz poboljanje i razvoj saobraaja
putnikih automobila. U urbanim podrujima, saobraajna zaguenjane mogu se izbei kroz poveanje kapaciteta postojee putne mree,izgradnjom novih saobraajnica i kapaciteta za parkiranje... Na osnovuiskustava dosadanjeg razvoja, nedvosmisleno je utvreno da, pri ste-
penu individualne motorizacije od 1 PA/porodici, ne postoje nikakve
mogunosti da se izgradi takav sistem puteva i parking prostora koji bi
dozvolio neogranieno korienje privatnih putnikih automobila.Prostorni zahtevi individualne motorizacije moraju se ograniitiodreenim regulativnim i drugim merama,kako bi se upotreba putni-kih automobila svela u prihvatljive granice a kretanja putnika usmerila
na prostorno racionalnije vidove javnog gradskog putnikog prevoza.
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
21/70
Uticaj na ivotnu sredinu - aerozagaenje
Aerozagaenje se javlja kao posledica nepotpune oksidaci je gorivau motorima sa unutranjim sagorevanjem. Meu zgaivaima najmaso-vniji su ugljen monoksid (CO),azot oksidi (NO, NO2),ugljovodonici(HC), jedinjenja olova (PbX),sumpor oksidi (SOx) i estice ugljenika.
Postoji razlika izmeu benzinskih i dizel motora. Uporedni prikaz naslici sugerie da su u pogledu aerozagaenja dizel motori znatno povo-ljnij i.Relativni odnos aerozagaivaa kod benzinskih i dizel motora:
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
22/70
Analize ukazuju da je osnovni uzrok aerozagaenja masovnoprisustvo individualne motor izacije.
Problem aerozagaenja moe se reiti radikalnim inovacijama:
Promena pogonskog goriva,
Unapreenje konstrukcije motora (poboljanje oksidacije),
Promena sistema odvoenja izduvnih gasova.Na planerskom i regulativnom nivou mogue su sledee mere:
Stimulisanje i forsiranje ekoloki prihvatljivih vidova prevoza,nprimerjavni prevoz sa elektrinom vuom,
Restriktivne mere u oblasti upotrebe i naina korienja PA,
Uveanje protonosti na glavnim potezima putne mree,
Primena tehnikih mera zatite od saobraajne buke (zatitni
zidovi i druge barijere spreavaju irenje aerozagaivaa).
Uticaj na ivotnu sredinu - aerozagaenje
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
23/70
Uticaj na ivotnu sredinu - buka
Bukaima veliki uticaj na kvalitet ivota i zdravlje ljudi.
Saobraajna bukanastajeod rada motora i kretanja vozila(kotrljanje toka po kolovozu i strujanje vazduha). U urbanoj sredinisaobraaj je glavni izvor buke.
Buka od saobraaja ima frekventni opseg u granicama od 2000 do8000 herca.Intenzitet se meri Belovom A skalom koja sadri 13stepeni, odnosno 130 decibela [dB(A)] .Skala je gradirana prema
fiziolokim nadraajima koje buka izaziva.
Tako na primer, nulti stepen(00 dB(A)) odgovara jedva ujnom
zvuku, a 13. (130 dB(A)) izaziva bol sa trajnim posledicama po sluh. U analizama se obino primenjuje tzv. standardni nivobuke,meren na 25 m od kolovozai korigovan u zavisnosti od kolovozne
konstrukcije, karakteristika saobraajnog toka i podunog nagiba
saobraajnice.
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
24/70
Uticaj na ivotnu sredinu - buka
Jedan kamion kreui se brzinom 90 km/h
emituje buku kao 28 putnikih automobilakoj i se kreu brzinom od 90 km/h
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
25/70
Zatita od saobraajne buke
Nivo buke na putevimasvih kategorija se poveava, kaorezultat poveanog broja i brzine kretanja motornih vozila.
Ne postoje apsolutno efikasna sredstva zatite od saobraajne
buke i ona se kreu u rasponu od planerskih i urbanistikihmera preko projektanstkog pristupa voenju trase, do primenatehnikih mera po deonicama gde su ugroeni urbani sadraji.
Uticaj buke se moe ublaitipovoljnom lokacijom zgrada i
udaljenjem od zvunog izvora (sledea slika).Unutar zatvorenih prostori ja za stanovanjei dui boravakgraana prihvatljiv nivo buke je 30-35 dB(A).
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
26/70
Zatita od saobraajne buke
Prema istraivanjima, najvei nivo buke na fasadama zgrada nesme prei 60 dB(A),to se u ogranienim prostornim uslovimagrada teko moe ostvariti, pa se reenja trae kroz pogodanraspored sadraja.
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
27/70
Zatita od saobraajne buke- bari jere
8 4 Kl ifik ij d k t
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
28/70
8.4. Klasifikacija gradske putne mree
Osnovna podela je na individualn i i kolektivnisaobraaj. Na osnovu ove klasifikacije vri se organizacija povrinaza kretanje:
zajednika povrinasvi vidovi saobraaja na istoj povrini, nezavisne povrinesvi vidovi saobraaja na posebnim povrinama.
Od d k i d k t
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
29/70
Odnos gradske i vangradske putne mree
Principi povezivanja vangradskih
autoputnih deonica
sa gradskom putnom mreom
U odnosu na gradsko podruje, na kontaktu njegove mree savangradskom mreom,jasno se izdvajaju dve vrste kretanja:
ciljni saobraajni tokovi koji imaju odredite na teritoriji grada itranzitni tokovi koji nemaju odredite u gradu
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
30/70
Principi izbora lokacije obilazne deonice vangradskog puta
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
31/70
Funkcionalna klasifikacija
Funkcionalna klasifikacija gradske putne mree poiva narelativnom odnosu prema dva suprotna zadatka:
Saobraajno povezivanje delova gradske teritorije (kretanje) i
Opsluivanje lokacija neposredno uz saobraajnicu (pristup).
Iz ovih odnosa proistiu kategorizacija gradske putne mree i
makro planerske karakteristike odreenog ranga saobraajnice.Celovita putna mrea grada deli se na dve grupe:
Primarna mrea sa osnovnom funkcijom saobraajnog povezi-vanja (masovno kretanje velikim brzinama) i to za vie vrsta vozila,
Lokalna (sekundarna) mrea sa dominantnom ulogom pristupalokacijama neposredno uz deonicu ulice.
Primarna i sekundarna mrea meusobno su povezane sabirnimulicama.One objedinjuju dva podsistema razliitih karakteristika u
celoviti, hijerarhijski ureen sistem.
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
32/70
Funkcionalna klasif ikacija i osnovne programske
karakteristike saobraajnica gradske putne mree
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
33/70
Dosledno sprovoenje principa funkcionalne klasifikacije deonicagradske putne mree i primena odgovarajuih planerskih i projektnihreenja uslovaljavaju koncentraci ju transportnog rada (vozi la x
kilometara) na viim kategorijama gradskih saobraajnicauzobrnutu raspodelu uea duina deonica u gradskoj putnoj mrei.
Proseni odnosi raspodele transportnog rada i ukupnih duina uokviru gradske putne mree, prikazani su na slici:
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
34/70
8.5. Popreni profil GS
Popreni profilprimarne i sekundarne mree gradskihsaobraajnica, polazei od raspodele brzina razliitih vidova
prevoza, kod saobraajnica primarne mree treba da zadovolj i
princip segregaci je - razdvajanje razliitih vidova saobraaja(npr. peaci, biciklisti, javni gradski prevoz, putnikiautomobili) u istoj ili u razliitim ravnima.
Za sekundarnu gradsku putnu mreu dominantan jepr incip integraci jesa ujednaavanjem dinamikihkarakteristika razliitih vidova saobraaja polazei odnajosetljivijeg vida -peaka.
I l strati ni prika principa segregaci je i integracije
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
35/70
I lustrativni prikaz principa segregaci je i integracije
S b j i i t
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
36/70
Saobraajnice primarne putne mree Gradski autoputevi (GA)
Gradske magistrale (GM)
Gradske saobraajnice (GS) Sabirne ul ice (SU)
Gradski autoputevi (GA) su deonice daljinskih puteva uurbanizovanom podruju grada sa veim brojem stanovnika.Slue za direktne kontaktegrada sa meunarodnom, dravnomi meuregionalnom putnom mreom. U internom saobraaju,slue za brzo povezivanje udaljenih delova grada meusobno isa gradskim teitem.
U funkcionalnom pogledu, GA u svemu imaju obelejaautoputeva, ali zbog prisustva vidova javnog gradskog prevoza
(pre svega autobusa) i saobraajno tehnike opreme (osvetljenje,odvodnjavanje, signalizacija, zatitne ograde i sl.), podvrgava segradskim standardima.
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
37/70
Saobraajnice primarne putne mree
Gradske magistrale (GM ) su visokokapacitetne saobraajnice
koje prolaze kroz gradsko aktivno tkivo i oslanjaju se navangradske vezne i regionalne putne pravce. Povezuju razliitegradske celine (rad, stanovanje, centralne zone). Na njima se
obavlja brzi putniki saobraaj, ukljuujui i javni gradski prevoz,
a koriste se i za kanalisanje teretnih tokova. Obezbeuje se reim kontinuiranog protoka, sa denivelisanimili povrinskim raskrsnicama, koje su regulisane koordiniranomsemaforskom signalizacijom.
Popreni profil GM obavezno sadri dva razdvojena kolovozasa najmanje po dve protone vozne trake i regulacionimpojasomkoji treba da obezbedi smanjenje negativnih uticaja po okolinu i
po potrebi odvojeno poduno voenje peaka ili biciklista.
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
38/70
Saobraajnice primarne putne mree
Gradske saobraajnice (GS) slue za povezivanje pojedinihdelova grada sa centr ima i zonama aktivnosti, a u odnosu na
spoljnu putnu mreuoslanjaju se na puteve regionalnog dometa.
Namenjene su pre svega javnom i individualnom putnikomsaobraaju. Svoje odnose sa drugim potezima uline mree
ostvaruju u istom graevinskom nivou, uz obaveznu primenusemaforske signal izacije.
Popreni profil GS normalno sadri po dve vozne trake zasvaki smer vonje.
GS se mogu organizovati sa ivinom izgradnjom, apodunovoenje peaka se smeta unutar regulacione irinesaobraajnice. Biciklistiki saobraaj se moe organizovati uz
protone kolovoze.
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
39/70
Saobraajnice primarne putne mree
Raskrsnice obezbeene semaforskom signalizacijom
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
40/70
Saobraajnice primarne putne mree
Sabirne ulice (SU) su vezni elementi izmeu primarne isekundarne putne mree. Njihov zadatak je da vredistribuciju ciljnog i izvornog saobraaja u okvirukompaktnih urbanistikih zona.
Na njima se organizuju terminalni punktovi za povrinskevidove javnog gradskog prevoza.
Mogua je ivina izgradnja, voenje peaka neposredno uz
protone kolovoze, organizacija parkiralita u profilu sabirneulice itd., to ukazuje da je saobraajnica vie orijentisana na
funkciju opsluivanja lokacije nego na funkciju kretanja.
Programski kr iter i jumi povezivanja funkcionalnih rangova primarne
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
41/70
Programski kr iter i jumi povezivanja funkcionalnih rangova primarne
gradske putne mree i klasifikacija funkcionalnih nivoa raskrsnica
Saobraajnice sekundarne putne mree
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
42/70
Saobraajnice sekundarne putne mree
Pristupne ul ice (PU)
Parkiralita (P)
Pristupne ul ice obuhvataju najbrojniju kategoriju gradskih
ulica koje neposredno opsluuju urbanistike sadraje. Uovu kategoriju spadaju svi tipovi stambenih i poslovno
trgovakih ulica, namenjenih iskljuivo individualnom isnabdevakom saobraaju.
Kolovozi sadre ukupno dve saobraajne trake, obostranepeake staze, a mogu se koristiti i za mirovanje vozila
(pristupne ulice prvog reda - PU-I).Drugi rang pristupnih ulica (PU-II) formira se po principu
integrisanog saobraaja, odnosno, bez razdvajanja povrinapo pojedinanim vidovima saobraaja, ve se jedinstvena
povrina koristi po uslovima i kriterijumima peaka.
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
43/70
Saobraajnice sekundarne putne mree
Parkiralita su saobraajni objekti koji su organizovani zaobavljanje funkcije mirovanja motornih vozila.
Parkiralita su naroito aktuelna u sluaju naglaenendividualne motorizacije.
Ovo je neizbena potreba putnikih automobila, koji vie od95% svog radnog veka provede u mirovanju (zauzimajuiveliki deo prostora namenjenog motornom saobraaju).
Saobraajnice sekundarne putne mree
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
44/70
Saobraajnice sekundarne putne mree
Razlikuju se tri osnovne grupe parkiralita:
Parkiralita uz mesto stanovanja - objekti koji se planiraju i
grade kao sastavni deo opreme stana.Parkiralita uz mesto rada - slue za stacioniranje vozila zapo-slenih i odreeni obim slubenih potreba (parkiralita zatvorenogtipa - kapacitet se odreuje u zavisnosti od vrste aktivnosti,
karaktera lokacije i nivoa opsluenosti linijama gradskog prevoza).Javna parkiralita opte namene - grade se uz atraktivneurbanistike sadraje (trgovina, zabava, rekreacija), pretenolocirana u centralnom gradskom jezgru. Korienje ovih
parkiralita doputeno je svim graanima pod odreenim uslovimakojima je definisan reim parkiranja i naplate. Ovi objekti imajuiri urbanistiki znaaj poto se njihovom lokacijom, kapacitetimai tarifnim sistemom, moe vriti uticaj na odluke graana o izboru
prevoznih sredstava, posebno za putovanja u centralnu zonu grada.
Planerske karakteristike saobraajnica primarne i sekundarne
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
45/70
Planerske karakteristike saobraajnica primarne i sekundarnegradske putne mree
8 6 Projektovanje gradskih saobraajnica
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
46/70
8.6. Projektovanje gradskih saobraajnica
Programski uslovi
Najvaniji programski pokazatelji su merodavne brzine, kao ikod vangradskih puteva to su osnovna brzina (Vo), raunska brzina(Vr) i projektna brzina (Vp).
Merodavni nivoi uslugeza dimenzionisanje zavise od karaktera
tokova i tipa urbanizacije du saobraajnice:
Sintezni prikaz projektnih uslova za deonice gradske putne mree
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
47/70
Sintezni prikaz projektnih uslova za deonice gradske putne mree
Merodavna vozila
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
48/70
Gabariti i dinamiki parametri merodavnih vozilasu podacineophodni za oblikovanje i dimenzionisanje elemenata gradskih
saobraajnica.
Pored vozila koja su definisana kao merodavna kod vangradskih
puteva, u gradu se javljaju i drugi tipovi vozila, koja svojim
karakteristikama i brojnou uslovljavaju njihovu primenu kaomerodavnih ak i ee nego npr. teka vozila.
Posebno znaajan pokazatelj je minimalni poluprenikspoljanjeg kruga okretanja (Rs)koji predstavlja polazni
parametar za odreivanje projektnih elemenata koji obezbeujuminimalnu prohodnost za merodavna vozila.
Biciklkao merodavno vozilo koristi se za dimenzionisanje pose-
bnih biciklistikih traka ili staza kao i kod parkiralita za bicikliste.
Minimalni poluprenik okretanja za bicikle iznosi 3,00 m.
Merodavna vozila
Merodavna vozila
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
49/70
Merodavna vozila
Merodavno dostavno voziloprimenjuje se kod projektovanjaposebnih povrina za snabdevanje (pristupi prodajnom ili
magacinskom prostoru) ili kod pristupnih ulica nieg reda gde seovo vozilo moe pojaviti kao najvee.
Kao merodavno komunalno vozilopojavljuje se vozilo zaiznoenje smea i to sa dve ili tri osovine.
Autobusje najzastupljeniji vid povrinskog javnog gradskogprevoza i moe biti obian ili zglobni. Ova vozila dominiraju uprocesu projektovanja povrinskih raskrsnica primarne putnemree i na deonicama gde je zabranjen saobraaj teretnih vozila.
Tramvaj kao merodavno vozilo predstavlja problem u pogleduarolikosti dimenzija. Pre svega, radi se o irini koloseka (1,435ili 1,00 m) i posledino, irini samog vozila i njegovoj duini.
Kod trolejbusapostoje dodatna ogranienja koja proizilaze iz
ogranienja trolnih vodova i mehanizma trole.
St tik k kt i tik
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
50/70
Statike karakteristikemerodavnih vozi la
gradskog saobraaja
Projektni elementi i kriterijumi u trasiranju.
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
51/70
Projektni elementi i kriterijumi u trasiranju.
Izbor i dimenzionisanje poprenog profila
Na osnovu preciznog urbanistikog programa odreuje se broj
elemenata poprenog profila, dimenzije i meusobni odnos uzavisnosti od: Funkcionalnog ranga saobraajnice, Strukture korisnika,
Eksploatacionih pokazatelja.Osnovne elemente poprenog profila ine kolovozne trake, za raznevrste korisnika i razliita saobraajna stanja i razdelne trake kojimase vri interno razgranienje saobraajnih povrina (prethodna slika).
Pored elemenata koji se javljaju i kod vangradskih puteva (trake zakontinualnu vonju, trake za spora vozila, ivine trake, trake zausporenje, ubrzanje, prestrojavanje, zaustavljanje i parkiranje), u
gradskim uslovima se javl jaju i dodatni elementi kolovoza
namenjeni javnom gradskom prevozu, biciklistima i peacima.
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
52/70
Projektni elementi i kr i ter i jumi
u trasiranju. Izbor i dimenzi-
onisanje poprenog profila
Projektni elementi i kriterijumi u trasiranju
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
53/70
Projektni elementi i kriterijumi u trasiranju.
Izbor i dimenzionisanje poprenog profila
Tramvajske trake (t
T)
kao poseban funkcionalan element,javljaju se kod samostalnih kolovoza za tramvajski saobraaj.
Sastoje se iz kolovoznog dela za gornji stroj i obostranih ivinihzatita, to zavisi od primenjenog tipa i irine tramvajskih kola.
Poeljno je da se kod novih poteza predvide tramvajske trake zanormalnu irinu koloseka k=1.435 i komforna kola irine sanduka2,80 m, kao i da tramvajski koloseci budu projektovani sa irokimzatitnim trakama, na kojima se mogu organizovati stajalita.
Tramvajske stanice organizuju se kao posebno ureen deo tra-mvajskog kolovoza, ili u okviru jedinstvenog prostora za tramvaj
ili kao njegova delimina proirenja. Dimenzije tramvajske stanicezavise od naina pristupa putnika i nivoa opreme.
Projektni elementi i kriterijumi u trasiranju
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
54/70
Projektni elementi i kriterijumi u trasiranju.
Izbor i dimenzionisanje poprenog profila
Autobuske trake (t
B)
projektuju se kao dodatni kolovoznielement na gradskim saobraajnicama nivoa GM i GS. Slueiskljuivo za voenje brzih autobuskih linija JGP. Ova reenja sufunkcionalno i ekonomski opravdana kod visoke uestalostivozila JGP (Q > 50 vozi la JGP/h/smeru).
Rade se uz desnu ivicu kolovoza, ponekad i na potpunosamostalnom kolovozu, normalna irina ovih traka je 5,50 m.
Autobuske stanice (BUS) organizuju se izvan protonih voznih
traka, u vidu posebnih proirenja - nia ili u okviru zaustavne(parkirne) trake, ukoliko su one iroke najmanje 2,50 m.
Normalna irina kolovozne trake za autobuska stajalitaiznosi 3,00 m.
Projektni elementi i kriterijumi u trasiranju
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
55/70
Projektni elementi i kriterijumi u trasiranju.
Izbor i dimenzionisanje poprenog profila
Biciklistike trake (tb)projektuju se kao sastavni deoprotonog kolovoza na saobraajnicama manjeg znaaja(SU, PU) u sluaju dnevnog optereenja 400Qb 1000bicikla / dan. Poloaj ove trake je uz desnu ivicu kolovozaa najmanja irina je 1 m.
Biciklistike staze (bs) su samostalni putevi koji se gradeu regulacionom pojasu gradskih saobraajnica (GM, GS).
One takoe mogu biti i potpuno nezavisno voene akoprolaze kroz slobodne parkovske predele ili otvoreneurbanistike blokove, tako da formiraju izdvojenu mreu
biciklistikih puteva.
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
56/70
Projektni elementi i kriterijumi u trasiranju.
Izbor i dimenzionisanje poprenog profila
Peake staze (p) su obavezan deopoprenog profila kodsvih kategorija gradskih saobraajnica.
Namenjene su iskljuivo peakom saobraaju, te se njihovomesto u profilu nalazi uz urbanistike sadraje. Poloaj
peakih staza, dimenzije i pratea oprema treba da omoguepunu fiziku zatitu peaka od mehanizovanog saobraaja.
U tom smislu, klasian trotoar uz ivicu kolovoza, u svakompogledu predstavlja najslabije reenje.
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
57/70
Geometrijski popreni profili
Prikaz standardnih mera svih sastavnih elemenata za razneprostorne pozicije saobraajnice (usek, nasip, pravci,krivine i sl.)
Geometrijski popreni profil deonice gradske saobraajnicedefinie se kroz aktivnosti u okviru procesa izradegeneralnog projekta saobraajnice.
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
58/70
Geometrijski popreni profil zagradski autoput (GA) i gradsku
magistralu (GMd) sadenivelisanim raskrsnicama
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
59/70
Geometrijski popreni profilza gradsku magistralu (GMp)
i gradsku saobraajnicu (GS)sa povrinskim raskrsnicama
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
60/70
Geometrijski popreni profil zagradsku saobraajnicu (GS)i sabirnu ul icu (SU)
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
61/70
Geometrijski popreniprof i l za sabirnu ul icu (SU)
Dimenzionisanje poprenog profila
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
62/70
j gi normalni popreni profil
Usvajanjem geometrijskog poprenog profilanisu obuhvaenisvi konstruktivni detalji i drugi bitni elementi.
Praktino se moe rei da je geometrijski popreni profil bliiplanerskoj kategoriji, to zahteva da se u sledeoj fazi projekto-vanja (idejni projekt) izvri dalja razrada poprenog profila.
Ovaj zadatak ispunjava se definisanjem normalnog poprenogprofila, koji sadri sledee informacije:
irine pojedinanih elemenata u okviru regulacionih linijagradske saobraajnice i ukupnu irinu (preuzeto iz GPP),
Relativne nivelacione odnose svih primenjenih elemenata(npr. oivienja, smer i veliina poprenih nagiba kolovoza,biciklistikih i peakih staza itd.),
Nagibe i uslove oblikovanja kosina, ivinih i sredinih
razdelnih traka itd.,
Konstruktivna reenja donjeg i gornjeg stroja svih saobraajnih
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
63/70
elemenata profila i detalje oivienja,
Reenja sistema odvodnjavanja sa potrebnim detaljima,
Vrstu i poloaj svih komunalnih instalacija u poprenom profilu, Vrstu i poloaj saobraajno tehnike opreme trase (ograde,vertikalna signalizacija i sl.),
Vrstu i poloaj svih prateih elemenata koji se nalaze iznad
kolovozne ravni (osvetljenje, visoko zelenilo itd.), Vrstu i poloaj svih elemenata tehnikih mera zatite odsaobraajne buke (ako su neophodne).
S obzirom na specifinosti koje se mogu javiti u razliitim
pozicijama gradske saobraajnice, javie se potreba za definisanjemodgovarajueg broja normalnih poprenih profila.
Moe se zakljuiti da normalni profil predstavlja inenjerskoreenje prve projekcijegradske saobraajnice ukljuujui sve
elemente unutar regulacionih linija iznad i ispod kolovozne ravni.
8 7 Komunalne instalacije
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
64/70
8.7. Komunalne instalacije
Kod saobraajnica sa kontinualnm protokom (GA i GMd) se
profili ne kor iste za postavljanje komunalnih instalaci ja, da se nebi ometao saobraajprilikom aktivnosti odravanja instalacija.
Kod saobraajnica ranga GM i GS ima dovoljno prostora zapoduno voenje komunalnih instalacija u ivinim razdelnim
trakama i/ili peakim (biciklistikim) stazama. Kod sabirnih i pristupnih ulica javljaju se i najvea ogranienjaza smetaj komunalnih instalacija, kako zbog manje irine, tako izbog niza prikljunih veza. S toga se, uz potovanje uslova za
potrebnu dubinu polaganja, poloaja i meuodstojanja, profilistandardizuju tako to se za konkretnu saobraajnicu i svaki tipinstalacije odredi poloaj u profilu i to u horizontalnom ivertikalnom smislu.
Komunalne instalacije - odvodnjavanje
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
65/70
j j j
Merodavna kia za dimenzionisanje sistema odvoenjaatmosferskih voda odreuje se sledeim izrazom:
Q = i* F***Q- protok
i - intenzitet padavina
F-povrina sliva
- koeficijent oticanja
- koeficijent zakanjenja
- koeficijent neravnomernosti padavina
Podaci o intenzitetu padavina, za povratni period od 2, 5 i 10godina, veih gradova u Srbiji dati su u tabeli na sledeem slajdu.
Vrednost koefici jenta oticanja zavisi od karakteristika
odvodnjavanih povrina, prikazane su u tabeli na sledeem slajdu.
i - intenzitet padavina
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
66/70
- koeficijent oticanja
Komunalne instalacije
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
67/70
Standardni raspored instalaci ja u prof i lu pristupne ul ice
j
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
68/70
Raspored instalacija vodovoda i kanali zaci je u prof i lu ulice
Komunalne instalacije
0.00
-1.00
0.00
-1.00
1.00 1.00trotoar kolovoz kolovozzelenilo
asfalt-beton AB11s, d=5cm
-2.00 -2.00
-3.00 -3.00
Vodovod
K kanalizacijaF kanalizacija
bitumeniz drob agr BNS 22 c, d=8cm
drobljeni kamen 0/31.5mm, d=15cm
peskoviti ljunak 0/63mm, d=12cm
zelenilo
Komunalne instalacije - odvodnjavanje
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
69/70
Kini kolektor, aht i slivnik u profilu ulice
Komunalne instalacije - odvodnjavanje
7/25/2019 8. SIS - Gradske Saobracajnice
70/70
Slivnici prihvatju povrinskevode koje otiu ul icom iisputaju ih u kolektore
550450
160
170
60
295
350
2
95
300
650
540
pesak
tampon
trotoar
DN200, J=2%
AB-11s
BNS-22
100
600
pesak
pesak
ljunak
540
Ulicni slivnik
Slivnicka reetka: D 400A - Rasteretni betonski prsten
B - Zavrni element slivnika
C - Prikljucni element: DN200D - Betonski prsten 450/295
E - Donji deo 450/300
A
B
C
D
E
Slivnickareetka
425,
6
ivicnjak
odvodna cev
Promenljivav
isinamin80cm