Upload
cacanski-glas
View
302
Download
11
Embed Size (px)
DESCRIPTION
8. februar 2013. Cacanski glas
Citation preview
VODA I
IZNO[EWE
SME]A
SKUPQI
ZA
39 ODSTO
SRBIJA ]E
IZVOZITI
STRUJU
PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ AD
BROJ 5 CENA 30 DIN.
www.caglas.rs
^A^AK, 8. FEBRUAR 2013. GODINEGODINA LXXX, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM
tel. 226-000; 346- 000
www.viza-nekretnine.co.rs
Starom platanu u centru grada potrebno le~ewe
Ministarka
Zorana Mihajlovi}
Posledwa, maratonska
sednica Skup{tine grada
Nagrada privrednih
novinara Srbije
Za one koji su ostali bez voza~ke dozvole
Odr`ano prvo Savetovawe o poqoprivredi
PERSPEKTIVE
RAZVOJA AGRARA
U DRAGA^EVUstrane 24. i 25.
KAD SE HO]E,
SVE SE MO@E
KAD SE HO]E,
SVE SE MO@E
Milan Ki}anovi}, povrtar iz Zabla}a
strana 14.
NAPRAVIO
I RAZBOJ
ZA INVALIDE
NAPRAVIO
I RAZBOJ
ZA INVALIDE
Milutin Strizovi}, ima zlatne ruke i ideje
strana 11.
strana 6.
/////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////
strane 4. i 5.
DRAGAN
KUZMANOVI]
MENAXER
GODINE strana 2.
strana 9.
USKORO SEMINAR U ^A^KUstrana 8.
DRVO
PAM]EWA
DRVO
PAM]EWA
2 PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE
KLUB PRIVREDNIH NOVINARA SRBIJE
NAGRADIO KOMPANIJE I PRIVREDNIKE
KOJI SU OBELE@ILI GODINU
marketing 032/342-276
Ve} 12 godina Klub privrednih nov-
inara Srbije dodequje tradi-
cionalno priznawe "Kompanije i
privrednici koji su obele`ili godinu".
Me|u dobitnicima nagrada za 2012. god-
inu, koje su najuspe{nijim kompanijama i
privrednicima uru~ene 4. februara u
Privrednoj komori Srbije je i Dragan
Kuzmanovi}, generalni direktor i vlas-
nik privatne firme "Domis". Wemu je
pripalo priznawe menaxer godine u kate-
goriji gra|evina za, kako se navodi u
obrazlo`ewu `irija, ulagawa u
proizvodwu, kvalitet, inovativnost,
energetsku efikasnost proizvoda,
{irewe prodajne mre`e na strana
tr`i{ta i doprinos dru{tvenoj zajedni-
ci (ure|ewe sliva reke ^emernice). Ovo
preduze}e svoj uspeh gradi i godinama
odr`ava zahvaquju}i, pored ostalog, i
tome {to svoje proizvode prilago|ava
savremenim zahtevima tr`i{ta i za wih
koristi iskqu~ivo drvo, kao prirodni
materijal neprocewivih estetskih i
energetskih vrednosti.
DRAGAN KUZMANOVI]
MENAXER GODINE
Nagradu je primila k}erka Ivana Kuzmanovi}
PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE
NEO^EKIVANO SLABO INTERESOVAWE ZA JAVNU TRIBINU O PREDLOGU NACRTA
ODLUKE O IZMENAMA I DOPUNAMA STATUTA GRADA
DO KRAJA OVOG MESECA TREBALO BI DA STARTUJE PROIZVODWA U „^IPSARI”
3GRAD
IZVR[NI DIREKTOR: Svetlana Bojovi}
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi} tel: 032/377-107 032/342-276 [email protected]
REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi} i Irena Milo{evi}.
ODBOR DIREKTORA: Svetlana Bojovi}, Vladimir Jova{evi} i Negovan [uti}
PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}. [email protected]
ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije: 032/377-108 032/ 344-772 [email protected]
MARKETING: Gordana Jovanovi} i Radmila Savkovi} tel: 032/342- 276, faks: 032/344-772 [email protected] Rukopisi se ne vra}aju. [tampa: GPK „[tamparija Borba“
www.cacanskiglas.rs
- Su{tina izmena i do-
puna Statuta Grada je
pove}awe broja ~lanova
Gradskog ve}a koje bira
SG, sa devet na 11, tako da
}e, ra~unaju}i i dva ~lana
po funkciji (gradona~el-
nika i zamenika gradona-
~elnika) Ve}e imati 13
~lanova. Zna~ajna novina u
ovom aktu koji, ina~e, nije
mewan od 2008. godine, je i
utvr|ivawe kriterijuma za
punova`an rad i
odlu~ivawe zborova gra|a-
na, na osnovu kojih je pro-
pisano da mogu punova`no
da odlu~uju, ukoliko wima
prisustvuje 10 odsto gra|a-
na sa prebivali{tem u me-
snoj zajednici u kojoj se
zbor odr`ava, ili najmawe
30, dok u jo{ va`e}em aktu
pi{e pet odsto, a najmawe
30 me{tana. To je predlo-
`eno zbog pojedinih me-
snih zajednica, poput Bre-
zovica, Ov~ar Bawe, Ro`a-
ca, Jan~i}a, koje imaju oko
100, ili mawe od 100 sta-
novnika, i u kojima je
praksa pokazala da je izu-
zetno te{ko obezbediti
kvorum za zakonit rad i
odlu~ivawe na zborovima
gra|ana.
Na~elnica Vuksanovi}
napomiwe da je tokom javne
rasprave posebno insisti-
rano na usagla{avawu Sta-
tuta sa odredbama Zakona o
javnoj svojini i podse}a da
Grad od 1991. godine nije
imao javnu svojinu: “U
skladu sa ovim zakonom bi-
li smo obavezni da odredi-
mo nadle`ne organe koji }e
odlu~ivati o pribavqawu,
kori{}ewu i raspolagawu
nepokretnostima, odnosno
imovinom Grada. Predlo-
`ili smo da o ovako zna-
~ajnim pitawima odlu~uje
Skup{tina Grada, kao naj-
vi{i organ lokalne samou-
prave. Osim toga, odre|ene
odredbe ovog akta usagla-
sili smo i sa Zakonom o
privatno javnom partner-
stvu, usko povezanim sa
prethodnim, i predlo`ili
da tako|e Skup{tina Gra-
da donosi odluke i o ula-
gawu gradske sa drugom
imovinom u postupku pri-
vatno javnog partnerstva.
Imaju}i u vidu Zakon o
buxetskom sistemu,
izmewen i dopuwen Statut
je “ovlastio” gradona~el-
nika, obja{wava Vuksano-
vi}ka, da obrazuje slu`bu
za buxetsku inspekciju i
slu`bu za internu revizi-
ju, kao veoma va`ne i funk-
cionalno i organizaciono
nezavisne slu`be, koje
obavqaju kontrolu namen-
skog, racionalnog i celis-
hodnog tro{ewa buxetskih
sredstava.
Na~elnica Vuksanovi}
ka`e da su predlo`ene i
neke kozmeti~ke izmene, o
kojima }e, kao i o su{tin-
skim promenama, kona~nu
re~ dati odbornici SG.
Ina~e, javna rasprava, u
~ijem sklopu je prekju~e
odr`ana i tribina, bi}e
okon~ana 10. februara, do
kada se o~ekuje da eventual-
ni predlozi i sugestije re-
sornoj gradskoj upravi bu-
du dostavqeni i u pisanoj
formi i putem mejla (nacel-
[email protected].). Do sada
je odre|ene, kako je
oceweno, korektne i kori-
sne sugestije na tekst sta-
tuta, u delu koji “doti~e”
delatnost JP “Gradac”
uputio Milenko Popovi}
iz ovog preduze}a, a na jav-
noj tribini i predstavni-
ci Gradske uprave za urba-
nizam su najavili da }e
blagovremeno dostaviti
svoje predloge.
- O svima wima odlu~i-
va}e Gradsko ve}e, nadle-
`no i da utvrdi predlog
odluke o izmenama i dopu-
nama Statuta Grada i upu-
ti ga na usvajawe Skup{ti-
ni. Predlo`ili smo da, ka-
da ga ona usvoji, radi pre-
glednosti i jasnijeg uvida
u odredbe ovog akta, komi-
sija za Statut i propise
utvrdi pre~i{}en tekst,
{to nije obavezno, tako da
on mo`e da stupi na snagu
ve} osmog dana od objavqi-
vawa u Slu`benom listu -
objasnila je na~elnica Na-
de`da Vuksanovi} kom-
pletnu proceduru
dono{ewa “zakona” Grada,
kome }e biti “prilago|e-
na” sva ni`a skup{tinska
akta. M.N
Nepunih {est mese-
ci po{to je kupio
ovda{wu “^ipsa-
ru”, tro~lani konzorcijum
u sastavu Tomislav Baje-
vi}, koji je i direktor ove
fabrike, Vlatko Barbari}
i @arko Dragi}evi}, oba-
vio je sve pripreme za
obnavqawe rada u ovom
nekada najuspe{nijem ~a-
~anskom preduze}u. Odmah
nakon preuzimawa firme,
koja je posle prve privati-
zacije 2005. godine uspe-
{no radila do 2010, kada
je do`ivela krah i zbog ve-
likih dugovawa pala pod
ste~aj, novi vlasnici su
od ovda{wih i poqo-
privrednika iz okru`ewa
otkupili odre|ene koli-
~ine krompira za preradu,
podse}a direktor Bajevi}.
U me|uvremenu je izvr{en
remont postrojewa i opre-
me i obavqene ostale pri-
preme tako da }e, prema
wegovim najavama,
proizvodwa startovati
krajem ovog meseca:
- Ovih dana bi}e izvr-
{en izbor oko 50 radnika,
neophodnih za po~etak
proizvodwe. S obzirom na
veliko interesovawe neza-
poslenih lica i biv{ih
radnika, ~itav postupak
izbora i prijema bi}e
obavqen posredstvom Tr-
`i{ta rada. U zavisnosti
od proizvodwe i ukoliko
nas tr`i{te “prihvati”, u
junu }emo raspisati novi
konkurs za prijem jo{ oko
80 radnika - veruje Bajevi}
i napomiwe da }e prili-
kom prijema radnika pri-
oriotet imati nezaposle-
na lica iz ^a~ka i osobe
iz materijalno ugro`eni-
jih porodica.
Sa ovda{wim koope-
rantima nedavno su potpi-
sani ugovori o otkupu
6.000 tona krompira, {to
}e u prvoj fazi rada biti
dovoqno za proizovdwu
pirea, ~ipsa, flipsa i
eventualno za novi proiz-
vodni program, ukoliko
ga, kako ka`e Bajevi},
“primi” tr`i{te.
M.N.
U OVOJ GODINI POSAO ZA 130 RADNIKA
Iako je Gradsko ve}e jo{ 25. januara, na
osnovu odluke SG od 29. decembra 2012.
godine, usvojilo zakqu~ak i raspisalo
javni poziv gra|anima, politi~kim
strankama, udru`ewima, privrednicima
za u~e{}e u javnoj raspravi o predlogu
nacrta Odluke o izmenama i dopunama
Statuta Grada, javnoj tribini odr`anoj u
sredu, prisustvovalo je ni mawe, ni vi-
{e, nego osam u~esnika, me|u kojima dva
na~elnika resornih GU, sekretar SG, dva
odbornika (iz SNS i Dveri srpske) i je-
dan ~lan Gradskog ve}a. Bez obzira na
slabo interesovawe, Nade`da Vuksano-
vi}, na~elnica GU za op{te i zajedni~ke
poslove, koja je sa~inila predlog izmena
i dopuna ovog najvi{eg akta lokalne sa-
mouprave je detaqno obrazlo`ila pred-
lo`ene “korekcije”, od kojih su neke su-
{tinske, a ve}ina kozmeti~ke i tehni~ke
prirode.
OD SU[TINSKIH,
DO KOZMETI^KIH IZMENA
4 PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE
marketing 032/342-276
Vr{imo usluge:
- pomo} u ku}i (~i{}ewe Va{ih stanova, pe-
glawe, priprema Va{ih slava, svadbi, ro|en-
dana...)
- ~i{}ewe i odr`avawe poslovnih prostorija
- ~i{}ewe novoizgra|enih stambenih i po-
slovnih prostorija i priprema za tehni~ki
prijem zgrada
- bebi siter servis Vam je na raspolagawu 24
~asa dnevno
- nega starih i bolesnih osoba
- medicinska nega (kupawe pokretnih i nepo-
kretnih osoba i dr.)
- prawe i peglawe u na{oj perionici (stol-
waka, posteqine, }ebadi, zavesa i ostalog ru-
bqa)
- selidbene usluge (prevoz name{taja, uno{e-
we, izno{ewe, demonta`a i monta`a name-
{taja)
- sre|ivawe travnatih povr{ina, va{ih dvo-
ri{ta (na mese~nom nivou)
- majstorije u ku}i – haus majstor
- molerske radove
- tapetarske
- vodoinstalaterske
- zidarske
- kerami~ke usluge
- elektro popravke
- ~i{}ewe tepiha
- ~i{}ewe zgrada
- popravka kompjutera i
wihovo odr`avawe
- popravka i izrada va-
{ih akusti~nih i elek-
tri~nih `i~anih in-
strumenata (gitara,
mandolina,
bas primova,
i dr.)
- dekoracije – ukra{avawe sala za svadbe, ro-
|endane, i ispra}aje)
- frizerske usluge (u va{im prostorijama)
- visinsko prawe stakala
- ~i{}ewe tvrdih podova i wihovo polirawe
(plo~ica, mermera i itd.)
- ~i{}ewe dimwaka
Tel.fah. 032/374-244,
Tel. 373-233, 064/133-70-33
Agencija V R E D N I C A
POLITIKA
Rasprava du`a od
20 sati, dodu{e,
pokazala je da je
itekako bilo
opravdanih raz-
loga za ozbiqne i konstruk-
tivne diskusije, jer su na
dnevnom redu bile brojne
“te{ke” teme, me|u kojima i
zahtevi za poskupqewe vode
i upotrebe kanalizacije i
usluga izno{ewa sme}a za
doma}instva ~ak za 39 od-
sto, odnosno za privredu
5,5 i 18 odsto. Korekcija
cena vode za 39,13 odsto za
potro{a~e u stambenim
zgradama i individualnim
objektima od 1. februara
ove godine je osnovni uslov
da JKP “Vodovod” u 2013.
godini posluje bez dotacija
i subvencija iz buxeta, bez
gubitaka, koji je, ina~e, na
kraju pro{le iznosio oko
36 miliona dinara i da re-
dovno izmiruje obaveze pre-
ma JP “Rzav”, na godi{wem
osnovu od oko 160 miliona
dinara, rekao je, pored
ostalog, u op{irnom i
brojnim ~iwenicama i ar-
gumentima potkrepqenom
uvodnom izlagawu direktor
Zoran Pantovi}. “U pomo}”
mu je pritekao i ~lan GV re-
sorno zadu`en za javna
preduze}a Miladin Rista-
novi}, upozoriv{i da je go-
dinama gomilan gubitak,
upravo zbog neekonomske
cene i neblagovremenog
odobravawa poskupqewa,
dostigao iznos od 546 mili-
ona dinara, od ~ega je nepo-
kriveno 420 i da je imovina
preduze}a zbog toga umawe-
na ve} za 33 odsto. Upozo-
rio je i da ovo JKP posluje
“na ivici `ileta”, da mu je
likvidnost ugro`ena i ape-
lovao da putem socijalnih
karti Grad subvencioni{e
materijalno ugro`ene gra-
|ane kojima }e ovo
poskupqewe predstavqati
veliki udar na ku}ne bux-
ete.
U uslovima kada je pro-
se~na plata u ^a~ku oko
39.000 dinara, poskupqewe
od 39 odsto je nerealno i
neprihvatqivo, i treba ga
svesti u realne okvire, tim
pre {to }e uslediti
pove}awe cena i drugih ko-
munalnih usluga, ocenio je
Dragan Brajovi} (DS) koji
smatra nedopustivim da
ovo JP samo na teret potro-
{a~a prelazi put od gubi-
ta{a do firme koja tr`i-
{no posluje. Ukoliko bude
odobreno i poskupqewe vo-
de sa Rzava sa 9,9 na 12 di-
nara, efekat pove}awa cena
koje tra`i “Vodovod” bi}e
prepolovqen, upozorio je
Aleksandar Maksimovi}
(SNS) i zalo`io se da
osniva~ preispita ugovor
sa JP “Rzav” i na druga~i-
jim osnovama re{i odnose
izme|u ovog i ~a~anskog di-
stributivnog preduze}a. Za
to postoje opravdani razlo-
zi, smatra i zamenik grado-
na~elnika Radenko Luko-
vi} koji tvrdi da je veli-
kim delom na gubitke
ovda{weg JKP uticalo
“prelivawe” tro{kova sa
ariqskog preduze}a i da je
“Vodovod” godinama gubio
korak u odre|ivawu cena.
Iako je politi~ki nepopu-
larna, odluka o
poskupqewu je neminovna,
smatra on, {to potvr|uje i
ovogodi{wi plan poslo-
vawa koji predstavqa stra-
te{ki dokument ove firme.
Teret vi{egodi{wih gubi-
taka u ovom JP, ~ije su cene
godinama imale socijalnu
funkciju, ne bi trebalo
ODBORNICI SG GLASALI DA VODA I USLUGE IZNO[EWA
Ni boqi poznavaoci i stariji akteri na
lokalnoj politi~koj sceni ne pamte da je
jedno skup{tinsko zasedawe trajalo tri
dana, kao posledwa sednica SG, zapo~eta
pro{le srede, nastavqena u ~etvrtak i
okon~ana ovog ponedeqka. Da li zbog lo-
{e procene predsednika Veqka Negovano-
vi}a, koji je u dogovoru sa {efovima od-
borni~kih grupa u dnevni red 11. sednice
lokalnog parlamenta uvrstio 28 ta~aka
dnevnog reda, ili nastojawa ve}ine opozi-
cionih odbornika da skup{tinsku govor-
nicu pretvore u pozornicu za li~nu i po-
liti~ku promociju, tek posledwe
zasedawe se prili~no odu`ilo i {to je
najgore, kako je izra~unao jedan odbornik,
ko{talo je poreske obveznike ovog Grada
skoro po 700.000 dinara dnevno!
Osim o kadrovawu, odbornici su tokom tre}eg dana zasedawa najvi{e
raspravqali i o predlogu Odluke o uslovima i na~inu kori{}ewa podsticajnih
sredstava u poqoprivredi, za{ta je u buxetu Grada predvi|eno 41,8 miliona dinara.
U svojim diskusijama ve}ina opozicionih odbornika je kritikovala predlaga~a i
predsednika SG {to je ovaj predlog hitno i mimo poslovnika o radu naknadno uvr-
{}en kao dopunska ta~ka dnevnog reda posledwe sednice SG. Zbog toga predstavni-
ci mawinske koalicije nisu imali mogu}nost ni da upute amandmane na predlog od-
luke i tako poboq{aju ovaj izuzetno va`an skup{tinski akt, na koji su imali broj-
ne primedbe. Jedna od wih bila je da u raspodelu sredstava ne bi trebalo da se “upli-
}e” gradsko rukovodstvo, ve} da konkurs raspisuje nadle`na GU, a ne da se “krije”
iza komisije. ^uo se i predlog da je iz ukupne sume moglo da se izdvoji dva - tri mi-
liona dinara, planiranih za subvencije za nabavku semenskog krompira, {to bi tre-
balo da doprinese pokretawu rada “^ipsare” i zapo{qavawu lokalne radne snage.
Raspravu je “rasplamsala” ~iwenica da predlog nije podr`ao ni Savet za poqo-
privredu i da je kona~nu re~ o odluci dalo GV, u kome, ina~e, nema stru~waka za ovu
oblast. Urgentno i nezakonito dono{ewe va`ne odluke jo{ jedna je potvrda da Grad
nema viziju razvoja poqoprivrede, kojoj je trebalo da prethodi i analiza
dosada{wih efekata podsticajnih mera i sredstava, jo{ jedna je zamerka opozicije,
po ~ijoj oceni su najve}e mane odluke te {to za podsticaje ne mogu da konkuri{u
qudi u radnom odnosu, ve} iskqu~ivo poqoprivrednici i {to nisu precizirani
uslovi, kriterijumi, nadle`nost i predvi|eni mehanizmi kontrole tro{ewa buxet-
skih para.
ODLUKA URGENTNA, ZBOG KROMPIRA!
POSKUPQEWIMA SE
PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE 5POLITIKA
prevaqivati na le|a gra|a-
na, ve} cene pove}avati po-
stepeno, smatra Bo{ko Ob-
radovi} (Dveri srpske) i
insistira na u{tedama, po-
ve}anoj naplati usluga,
smawewu gubitaka vode u
mre`i i da teret krize po-
nesu dobrostoje}i gra|ani,
a da za socijalno ugro`ene
kategorije budu obezbe|ene
buxetske subvencije. Alar-
mantan je podatak da su
potra`ivawa dostigla su-
mu od oko 400 miliona di-
nara, zbog ~ega osnovni za-
datak rukovodstva preduze-
}a i Grada mora da bude
ubrzawe naplate, rekao je
Aleksandar Tanaskovi}
(Dveri srpske), koji smatra
da je voda ne samo ekonom-
sko, ve} `ivotno pitawe,
zbog ~ega treba primeniti
neophodno minimalno
poskupqewe. Gra|ani }e
ubudu}e za vodu pla}ati vi-
{e, otprilike onoliko ko-
liko ko{ta fla{a mine-
ralne vode, izra~unao je
Milan Bojovi} (DSS) i
podsetio da je cena vode go-
dinama bila socijalna ka-
tegorija, {to je i uticalo
da JP posluje sa gubicima.
Kada bi “Vodovod” napla-
tio dugove od propalih
privatizovanih firmi, ~i-
je nove gazde nisu pla}ale
ni komunalne usluge, ne bi
poslovao sa gubitkom, uve-
ren je Aleksandar \enadi}
(Dveri srpske), dok je Mir-
jana Milenkovi} (DS) tra-
`ila da rukovodstvo predu-
ze}e kona~no po~ne da re-
{ava problem gubitaka u
mre`i i donese plan sana-
cije gubitaka i konsolida-
cije firme. Poslovawe se
mora racionalizovati, od-
re|ene pozicije smawiti,
ali i voda mora da poskupi,
da bi preduze}e pozitivno
poslovalo, ili ga, u pro-
tivnom, Grad mora pomaga-
ti subvencijama iz buxeta,
upozorio je Vladica Gavri-
lovi} (NS).
Miodrag Raji~i}, fi-
nansijski rukovodilac
JKP “Komunalac”, iscre-
peo je takore}i sve broj~ane
pokazateqe, ne bi li oprav-
dao zahtev za poskupqewe
usluga izno{ewa sme}a za
doma}instva za 39 i privre-
du u proseku za 18 odsto.
Naglasio je, pored ostalog,
da su u novu kalkulaciju
ukqu~eni tro{kovi
odvo`ewa i deponovawa
sme}a na deponiju “Duboko”
od oko 2,9 miliona dinara
mese~no, odnosno da je wih
od avgusta do decembra pro-
{le godine pla}ao osniva~,
izdvojiv{i ukupno 23,5 mi-
liona dinara. U ovoj godi-
ni u`i~ko JKP }e svoje
usluge napla}ivati 29,5
evra po toni, zbog ~ega }e i
nakon poskupqewa sa 2,76
na 3,84 dinara po kvadratu
stambene povr{ine, Grad
izno{ewe sme}a opet sub-
vencionisati i to sa 45 mi-
liona dinara. Zbog lo{e
regulisanih odnosa izme|u
preduze}a “Komunalac” i
“Duboko” od poskupqewa }e
imati {tete i Grad i kori-
snici usluga, upozorio je
Aleksandar Maksimovi}
(SNS), zalo{iv{i se da,
kao i sa “Rzavom”, bude pre-
ispitan ugovor i sa u`i~-
kim JP, na ~emu je insisti-
rao i Aleksandar Tanasko-
vi} (Dveri srpske).
U ukupnim tro{kovima
usluge odvo`ewa i depono-
vawa sme}a u~estvuju 22, a
plate zaposlenih i ostali
izdaci preduze}a 40 odsto,
podaci su zbog kojih ne bi
trebalo odobriti
poskupqewe od 39, odnosno
18 odsto, smatrala je Mir-
jana Milenkovi} (DS) i pi-
tala ko je snosio odgovor-
nost za sve {to se prote-
klih meseci de{avalo u
ovom JP. Na izmeni {tet-
nog ugovora, na osnovu koga
je “Komunalac” samo “pro-
to~ni bojler” za “Duboko”,
insistirao je i Bo{ko Ob-
radovi} (Dveri srpske), a
Predarg @ivkovi} (SDP)
i Branko Lazovi} (GG “Za
^a~ak”) su konstatovali da
je kona~no do{lo vreme da
gra|ani plate i to {to ni-
su dozvolili da deponija
bude podignuta na nekoj lo-
kaciji na podru~ju Grada.
Kalkulacija iz “Dubokog”
}e biti ni`a nakon izgrad-
we transfer stanice za se-
lekciju otpada, uveren je
predsednik SG Veqko Nego-
vanovi}, koji je demantovao
pri~e da je vek regionalne
deponije kratak, jer }e na-
kon pro{irewa, ta lokaci-
ja mo}i da se koristi 50 go-
dina. “Komunalac” prak-
ti~no ne mewa svoju cenu od
2,76 dinara po metru kva-
dratnom, ve} “razlikom” do
3,84 dinara pokriva faktu-
re iz “Dubokog”, objasnio je
~lan GV Miladin Ristano-
vi} i najavio da }e ^a~ak
insistirati da kalkulacija
u`i~kog preduze}a “bude
uvedena u normalne okvi-
re”.
M.N.
SME]A ZA DOMA]INSTVA POSKUPE ZA 39 ODSTO
Predlog Komisije za kadrovska i mandatno imuni-
tetska pitawa da za privremenog direktora Ustanove
za dnevni boravak dece i odraslih sa posebnim potre-
bama “Zra~ak” bude imenovana Angelina Mandi}, di-
plopmirani pravnik, a za v.d. direktora nove Pred-
{kolske ustanove “Moje detiwstvo” diplomirani pe-
dagog Suzana Simeunovi}, izazvao je dugu raspravu,
brojne replike, a na momente i uvredqive tonove.
Osim ozbiqnih zamerki na rad komisije, kojoj je od-
borni~ka grupa URS, kako je re~eno, dostavila “goto-
vo re{ewe” i predlog kandidata, opozicioni odbor-
nici tvrde i da nova vlast nastavqa praksu prethod-
ne, i da su u javnim preduze}ima i ustanovama na delu
politi~ka postavqewa i podela partijskog plena.
Osniva~u je upu}ena kritika i zbog toga {to, dok
je trajala gradwa objekta, odnosno osnivawe druge
PU, nije paralelno vo|ena procedura izbora stru~-
nih kadrova za rad sa najosetqivijom kategorijom
gra|ana. Iako su i predsednica komisije Gordana Ci-
ki} Plazini} i sekretar SG Qubodrag Petkovi} na-
stojali da objasne da je re~ o privremenim direktori-
ma i upravnim odobrima, ~iji je zadatak da donesu
statut i druga akta ustanova i raspi{u konkurs za
imenovawe stalnih rukovode}ih organa, o ~emu }e ko-
na~nu re~ dati Ministarstvo prosvete, opozicioni
odbornici su brojne kritike uputili i na ra~un sa-
stava UO, oceniv{i da je re~ uglavnom o nekopetent-
nim ~lanovima, koji su politi~ki imenovani i stra-
na~ki postavqeni.
PONOVO PODELA PARTIJSKOG PLENA?
marketing 032/342-276
„VADE” IZ GUBITAKA
6 PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINEGRAD
LDP podr`ava napore lokalne sa-
mouprave i nadle`nih dr`avnih
organa da se prona|e adekvatno
re{ewe za daqe poslovawe Fabrike har-
tije u ^a~ku, kao i za radni status zapo-
slenih u tom preduze}u. Istovremeno,
LDP upozorava, da svako re{ewe koje bi
bilo korisno za fabriku i zaposlene ne
sme biti, na bilo koji na~in, {tetno za
grad, niti sa {tetnim posledicama pre-
ma gra|anima ^a~ka.
U tom smislu, a povodom izjave koju je
prilikom svog nedavnog boravka u ^a~ku
dala ministarka za energetiku prof. dr
Zorana Mihajlovi}, da bi jedno od
re{ewa za Fabriku hartije bilo aktivi-
rawe energane na ugaq, kao zna~ajnog
energetskog pogona, koji bi bio dvostru-
ko koristan, kao dopuna toplotnom ener-
gijom za grejawe grada i kao potencijalni
povla{}eni proizvo|a~ elektri~ne ener-
gije, podse}amo ministarku Mihajlovi}
da je ona istovremeno i ministarka za
ekologiju i za{titu `ivotne sredine.
Grad ^a~ak je u prethodnim godinama,
zna~ajnim ulagawima, uz pomo} donatora
i sopstvenim sredstvima, izbacio iz upo-
trebe kotlove na ugaq i mazut za potrebe
daqinskog grejawa i zamenio ih kotlovi-
ma na gas, upravo radi smawewa zaga|ewa
`ivotne sredine.
Ponovno aktivirawe energane na ugaq
Fabrike hartije u ciqu proizvodwe
elektri~ne i toplotne energije, bilo bi
od minorne koristi za grejawe grada i za
stabilnost elektrosistema Srbije, a zna-
~ilo bi prakti~no aktivirawe termoe-
lektrane na mawe od pola kilometra va-
zdu{ne udaqenosti od centra grada.
Termoelektrana u centru grada ne po-
stoji ni u jednoj civilizovanoj zemqi, a
pored pogubnog zaga|ewa `ivotne sredi-
ne ostavila bi i te{ke posledice na
zdravqe dece i gra|ana u ^a~ku.
Takvo re{ewe za probleme Fabrike
hartije LDP ne mo`e da podr`i. Poziva-
mo nadle`ne da re{ewe za opstanak fa-
brike i zaposlenih u woj, potra`e u
re{ewima koja ne}e biti {tetna po gra-
|ane i grad ^a~ak. U tom smislu ukazuje-
mo gospo|i Mihajlovi} na ~iwenicu da u
na{em gradu postoji preduze}e „Elektro-
vat“, koje ima ogromno iskustvo u
proizvodwi elektri~ne energije iz
obnovqivih izvora, kao {to su: mini hi-
drocentrale, geotermalne vode i solarna
energija.
Verujemo da bi, uprkos tome {to Mi-
nistarstvo energetike u pro{loj godini
nije dodelilo status povla{}enog proiz-
vo|a~a elektri~ne energije „Elektrova-
tu“, iskustva ovog preduze}a bila veoma
korisna i primewiva za slu~aj Fabrike
hartije.
PROTIV PREDLOGA MINISTARKE ENERGETIKE
Od zemqe koja je izvozila struju, Sr-
bija je postala veliki uvoznik
elektri~ne energije, zbog ~ega su
strategija i plan Republi~ke vlade i Mi-
nistarstva za energetiku, razvoj i za{ti-
tu `ivotne sredine gradwa novih i revi-
talizacija postoje}ih hidroelektrana, da
bi Srbija ponovo postala zemqa koja iz-
vozi energiju. To, imaju}i u vidu potenci-
jale kojima raspola`e, nije san, niti je ne-
mogu}e, rekla je pro{log petka u Ov~ar
Bawi, tokom posete istoimenoj hidroe-
lektrani ministarka Zorana Mihajlovi}.
Zahvaquju}i revitalizaciji ove i hidroe-
lektrane “Me|uvr{je” koja je obavqena od
2008. do 2010. godine, snaga ovih objekata
pove}ana je za 25 odsto, odnosno sa 13 na
17 megavata i proizvodwa za oko 10 giga-
vat sati, informisao je ministarku i no-
vinare Miodrag ^itakovi}, direktor
“Drinsko limskih hidroelektrana”, u ~i-
jem sastavu posluje ovda{wa “Elektromo-
rava”, koja gazduje ovim objektima.
Svako poskupqewe, posebno u zemqi u
kojoj vladaju ekonomska i socijalna kriza,
nije popularno, prokomentarisala je mi-
nistarka Mihajlovi} odluku o
poskupqewu gasa koja je stupila na snagu
upravo pro{log petka. Ona je podsetila
na svoje izjave, kada je preuzela
rukovo|ewe resornim ministarstvom, da
struja i gas ne}e poskupeti do kraja 2012.
godine: ”Obe}ali smo da ovi energenti ne-
}e poskupeti, dok ne bude ura|ena socijal-
na karta u energetici i promewen tarif-
ni sistem i za gas i za struju, koji mora
biti pravedniji i realniji, odnosno da
oni koji tro{e malo pla}aju ni`u cenu,
zbog toga {to su, ili siroma{ni, ili
energetski efikasni, a oni koji tro{e vi-
{e, da vi{e i pla}aju. Socijalne karte su
gotove i bi}e usvojene za petnaestak dana,
a pri kraju je i izrada tarifnog sistema.
Oni su uslov i za otvarawe tr`i{ta i
stvarawe mogu}nosti da dobijemo kvali-
tetniju energiju i gas. Krajem februara
ili po~etkom marta, poskupe}e i struja,
~iju cenu ne odre|uje ni ministar, niti
EPS, ve} Regulatorna agencija za energe-
tiku.”
Posle posete Ov~ar Bawi ministarka
Mihajlovi} je u Skup{tni Grada razgova-
rala sa gradona~elnikom Vojislavom
Ili}em i wegovim zamenikom Radenkom
Lukovi}em o energetskim potencijalima
~a~anskog kraja, gradwi hidroelktrane na
solarnu energiju, za koju ima zaintereso-
vanih investitora, o energani u Fabrici
hartije, mogu}nostima iskori{}ewa geo-
termlnog izvora u Preqini. Bilo je re~i
i o unapre|ewu rada regionalne deponije
“Duboko”, da tro{kove wenog rada ne bi
snosili samo gra|ani: “Ministarstvo }e
sa~initi analizu svih regionalnih depo-
nija, jer nismo toliko bogati da se svi
wihovi tro{kovi svale na gradove i ko-
risnike. Svi smo svesni te{ke ekonomske
i socijalne situacije u Srbiji i zbog toga
}emo verovatno i iz nekh fondova poku-
{ati da pokrijemo deo tro{kova. Sa dru-
ge strane, mora se razmi{qati i o
kori{}ewu sme}a, na primer, za
proizvodwu energije, jer je to najefika-
sniji na~in da re{imo i ekolo{ke pro-
bleme i obezbedimo bilo kilovate, bilo
toplotnu energiju.”
Ministarstvo energetike i za{tite
`ivotne sredine }e maksimalno pomo}i
svim zainteresovanim investitorima da
iskoriste potencijale obnovqivih izvo-
ra, ne samo pru`awem informacija, ve} i
da br`e dobiju dozvole i zap~nu da reali-
zuju takve projekte, rekla je ministarka
Zorana Mihajlovi} i odgovaraju}i na no-
vinarska pitawaobe}ala pomo} resornih
ministarstava i dr`ave prilikom
re{avawa statusa Fabrike hartije. Mi-
nistarstvo na ~ijem je ~elu, pomo}i }e i
prilikom eventualnog pokretawa energa-
ne u ovoj fabrici, koja mo`e da bude svr-
stana u red povla{}enih proizvo|a~a
elektri~ne energije.
Bez obzira {to su toplane pod ingeren-
cijom lokalnih samouprava, {to, smatra
ministarka, nije dobro, resorno mini-
starstvo }e napraviti boqi odnos sa
Udru`ewem toplana, jer je svima u intere-
su da imamo ekonomski i finansijski odr-
`ive toplane: ”Na osnovu uredbe vlade,
odre|ene su minimalne i maksimalne cene
toplotne energije, {to ve}ina toplana
po{tuje. Neke lokalne samouprave su, me-
|utim, prvenstveno zbog politi~kih raz-
loga, namerno dr`ale ni`e cene grejawa,
koje su bile ekonomski potpuno neodr`i-
ve. Zbog toga smo definisali minimalne
cene i dogovorili se sa toplanama da za-
po~nu merewe i obra~un prema utro{ku”,
rekla je Mihajlovi}ka, pohvaliv{i ^a-
~ak kao jedan od sedam gradova u Srbiji, u
kome je zapo~eta primena tarifnog siste-
ma, koji }e, kada stupi na snagu i u osta-
lim sredinama, omogu}iti da se u Srbiji
u{tedi 20 odsto energije, {to je za ener-
getski bilans zemqe veoma zna~ajno.
M. N.
MINISTARKA ENERGETIKE, RAZVOJA I ZA[TITE @IVOTNE SREDINE
ZORANA MIHAJLOVI] POSETILA ^A^AK
Govore}i o gasu, Mihajlovi}ka je, pored ostalog, naglasila da na wegovu krajwu
cenu uti~u visoki tro{kovi tranzita kroz Ma|arsku, ali i postojawe posrednika
i izvesnih neracionalnosti u preduze}u "Srbijagas". Istakla je da je dr`ava
sklopila dugoro~ni ugovor na 10 godina sa Ruskom Federacijom i da JP treba da
potpi{e godi{wi ugovor: "Na{ stav je da cena od 475 dolara za 1.000 kubnih
metara treba da bude ni`a barem za 10 odsto, odnosno oko 370 - 380 dolara.
Ubudu}e, godi{wi ugovori moraju biti potpisani u decembru prethodne godine."
Ona je najavila postupak restrukturirawa "Srbijagasa", koje je zadu`eno za skoro
milijardu evra, i korporativizaciju EPS-a, prenstveno zbog smawewa tro{kova i
promena u upravqawu, koji bi ovom sistemu doneli godi{we u{tede od oko 70 mil-
iona evra.
1.000 KUBIKA GASA 475 DOLARA
MAWI RA^UNI ZA ENERGETSKI
EFIKASNIJE KORISNIKE
SAOP[TEWE GRADSKOG ODBORA LDP ^A^AK
PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE
SAOP[TEWE GRADSKOG ODBORA SRPSKE NAPREDNE STRANKE
7DRU[TVO
Povodom ne-
milih doga-
|aja koji su
se desili 23.
i 25. januara,
u Gradskom parku i na par-
kingu ispred Tehni~ke
{kole, gradona~elnik
^a~ka Vojislav Ili} je
pro{log petka odr`ao sa-
stanak kome su prisustvo-
vali direktor Tehni~ke
{kole Branko Maksimo-
vi}, na~elnik PU ^a~ak
Milovan Petrovi} sa sa-
radnicima, na~elnik
Gradske uprave za inspek-
cijski nadzor Stojan Voji-
novi} i na~elnik Komu-
nalne policije Miqan
Radosavqevi}. Tom prili-
kom je na~elnik Policij-
ske uprave izvestio grado-
na~elnika da su navedeni
slu~ajevi re{eni, odnosno,
da su prestupnici privede-
ni, a zahvaquju}i video
nadzoru koji funkcioni{e
u zoni Gradskog parka i u
Tehni~koj {koli.
Radi poboq{awa ukup-
ne bezbednosti gra|ana i
spre~avawa ovakvih i
sli~nih doga|aja, dogovo-
reno je da se podigne nivo
bezbednosti, pre svega, u~e-
nika u zoni {kola, a poseb-
no na lokaciji Gradskog
parka i bedema.
- U narednom periodu
policijski slu`benici }e
~e{}e patrolirati u bli-
zini i dvori{tima osnov-
nih i sredwih {kola na
podru~ju grada. Tako|e, ~e-
{}e }emo obilaziti i
osnovne {kole u prigrad-
skim naseqima i selima.
Na taj na~in `elimo i da
ostvarimo kontakte i boqu
saradwu sa de`urnim na-
stavnim osobqem i direk-
torima {kola, {to }e nam
pomo}i da ~e{}e razmewu-
jemo informacije u vezi sa
bezbedno{}u u~enika - re-
kao je Tihomir Salevi},
komandir Policijske is-
postave ^a~ak. On je nagla-
sio da je “najkriti~nije”
vreme u zoni Gradskog par-
ka i bedema onda kada u~e-
nici zavr{avaju nastavu.
- Vi{e {kola u isto
vreme zavr{ava nastavu, pa
se svi u~enici sre}u u od-
re|eno vreme. Obi~no, na
putu do ku}e, svrate u park,
tu se okupqaju. U tom peri-
odu bi}e poja~an i rad po-
licijskih slu`benika, me-
|u kojima }e biti i onih
koji su u civilu - naglasio
je inspektor Salevi}. On je
rekao da su zahvaquju}i vi-
deo nadzoru na podru~ju
Gradskog parka, koji funk-
cioni{e od pro{le godi-
ne, svi doga|aji
rasvetqeni. Nadle`na slu-
`ba svakodnevno prati vi-
deo nadzor, uo~ava mesta
gde se u~enici okupqaju i
blagovremeno upu}uje po-
trebne ekipe da interveni-
{u, rekao je Salevi}.
I. M.
Saznawe da se premijer
jedne dr`ave, kao i wego-
vo okru`ewe, svojevreme-
no sastajao sa mafija{kim {e-
fovima, predstavqalo bi najve-
}i mogu}i politi~ki skandal u
svakoj dr`avi na svetu. Ali to u
Srbiji nije slu~aj i Vlada nas-
tavqa daqe sa radom kao da se
ni{ta nije dogodilo. Premije-
ru ne pada na pamet da podnese
ostavku, a ostali partneri u
vlasti ga podr`avaju.
Postavqa se kao presudno
pitawe: za{to su svi partneri u
vladaju}oj koaliciji podr`ali
ovakvog premijera? Srpske Dve-
ri zahtevaju ostavku i odgovor-
nost Vlade i wenog predsedni-
ka, i javno postavqamo slede}a
pitawa koja ne smeju ostati bez
odgovora:
1. O ~emu su pri~ali Da~i} i
Radulovi} na sastancima 2008.
i 2009. godine?
2. Da li postoje saznawa da
su se jo{ neki visoki funkcio-
neri prethodne vlasti sastaja-
li sa pripadnicima [ari}e-
vog klana?
3. Da li su slu`be bezbedno-
sti imale saznawa o kriminal-
nim aktivnostima i zlo~inima
Ha{ima Ta~ija, i da li su oba-
vestili predsednika Vlade o
tome?
4. Za{to nadle`ni organi i
mediji }ute na sastanke Da~i}a
i Ta~ija, koji je ve}i krimina-
lac i zlikovac nego [ari} i
{ta o tim sastancima misli
Aleksandar Vu~i}, kao nosilac
borbe protiv kriminala i ko-
rupcije?
5. Da li }e slu`be bezbedno-
sti u Srbiji nastaviti sa is-
tragom ovih susreta i pozvati
tada{weg ministra policije, a
dana{weg premijera na
saslu{awe i odgovornost?
6. Za{to Aleksandar Vu~i},
koji je obe}ao borbu protiv
kriminala i korupcije, a poseb-
no otkrivawe sprege izme|u taj-
kuna, politi~ara i kriminala,
{titi premijera i prakti~no
blokira daqu istragu na ovu te-
mu?
7. Da li su zapravo strani
centri mo}i oni koji su zabra-
nili daqu istragu u ovom slu-
~aju zbog kooperativnosti Ivi-
ce Da~i}a na planu predaje Ko-
sova i Metohije?
O~igledno je da su Da~i} i
Vu~i} uceweni da ne sme biti
vanrednih izbora dok ne zavr{e
predaju Kosova i Metohije, i da
je to razlog zbog koga }e i ovoga
puta izostati odgovornost ume-
{anih aktera u ovaj mafija{ko-
politi~ki skandal.
Uizjavama datim pojedi-
nim medijima narodni
poslanik SNS Aleksan-
dar Radojevi} je izneo niz nei-
stina i proizvoqnih interpre-
tacija, koje nemaju veze sa
~iweni~nim stawem i stavovi-
ma ~elnih qudi Srpske napredne
stranke. Ta~no je da su na nedav-
nom sastanku Glavnog odbora
SNS usvojeni nov Statut i pra-
vilnici, kao i da se spremaju iz-
bori na lokalnom nivou {irom
Srbije, pa samim tim i u Grad-
skom odboru ^a~ak. Prema usvo-
jenom Pravilniku o lokalnoj
organizaciji odbori na nivou
upravnih okruga ne}e postojati
u obliku kako je to bilo do sada,
jer se pokazalo da je to bila naj-
slabija karika u organizaciji
stranke. Pojedini predsednici
okru`nih odbora su zloupotre-
bqavali svoj polo`aj, stavqa-
ju}i se iznad qudi koji su radi-
li na terenu, „cepali cipele“ i
promovisali ideje SNS, {to je u
kona~nom ishodu dovelo do toga
da stranka ostvari pobedni~ki
rezultat na republi~kim izbo-
rima i dobije {ansu da poka`e
kako se na pravi na~in vodi dr-
`ava. Po usvojenom Pravilniku
predsednici gradskih, odnosno
op{tinskih odbora, u mestima
gde je sedi{te upravnog okruga,
}e biti predsedavaju}i okru-
`nih odbora, {to konkretno
zna~i da je predsedavaju}i Mo-
ravi~kog okru`nog odbora pred-
sednik Gradskog odbora ^a~ak.
Iz direktnih kontakata sa
predsednikom Izvr{nog odbora
dobijena je informacija da ni-
kome nije dato ovla{}ewe da
sprovodi i organizuje bilo ka-
kve izbore na lokalu, {to va`i
i za ^a~ak. Trenutno nije u op-
ticaju raspu{tawe mesnih ili
Gradskog odbora, ali postoje in-
dicije da }e Izvr{ni odbor
ovlastiti pojedine svoje ~lano-
ve da koordiniraju izborne
radwe {irom Srbije. S obzirom
da Radojevi} nije ~lan Izvr-
{nog odbora, odnedavno vi{e ni
predsednik Moravi~kog okru-
`nog odbora, nejasno je kakve on
uop{te ima ingerencije da even-
tualno raspu{ta pojedine mesne
odbore, jer ne poseduje nikakvo
validno ovla{}ewe za to.
Nerealno je o~ekivati da
Aleksandar Radojevi} sprovede
analizu rada mesnih odbora sa
aspekta izbornih rezultata, jer
je kao samoproklamovani {ef
izbornog {taba najodgovorniji
za neadekvatan rezultat na maj-
skim izborima u pojedinim me-
snim odborima. Kampawa je vo-
|ena stihijski, promovi{u}i
rad samo u pojedinim sredinama,
totalno iskqu~uju}i veliku ve-
}inu ~lanova Gradskog i mesnih
odbora.
Rukovode}i qudi Srpske na-
predne stranke su takav Radoje-
vi}ev rad prepoznali, tako da
nije imenovan za ~lana Izvr-
{nog odbora, {to je velika {te-
ta za Moravi~ki okrug, koji ni-
je zastupqen u tako zna~ajnom
strana~kom organu.
Sve ovo uti~e na gubitak
samopouzdawa jedne male grupe
~lanova SNS u ^a~ku, okupqene
oko Radojevi}a, koja
prikupqawem potpisa navodno
`eli da obezbedi podr{ku za
preuzimawe nadle`nosti u
vo|ewu Gradskog odbora. Ogro-
man broj ~asnih, po{tenih i lo-
jalnih ~lanova stranke bio je
doveden u zabludu takvom inici-
jativom i u svakodnevnim kon-
taktima bivaju uvereni u
~iwenicu da Gradski odbor ne
stoji iza ove ujdurme.
Uveravamo ~lanstvo Srpske
napredne stranke u ^a~ku da }e
Gradski odbor raditi
iskqu~ivo institucionalno, u
skladu sa aktima koje je usvojio
Glavni odbor SNS i potpuno
smo uvereni da }e nadle`ni
strana~ki organi svoje odluke
donositi u skladu sa Statutom i
donetim pravilnicima.
DVERI PITAJU
POJEDINCI
ZLOUPOTREBQAVALI
POLO@AJ?
KO SPRE^AVA ISTRAGU I
VANREDNE IZBORE?
VI[E POLICAJACA
U BLIZINI [KOLA
ZA BOQU BEZBEDNOST GRA\ANA
8 PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINEGRAD
Za sve ^a~ane koji su sakupi-
li 18 i vi{e kaznenih bodo-
va i ostali bez voza~ke do-
zvole, sti`e dobra vest iz Ageni-
cije za bezbednost u saobra}aju.
Umesto u U`icu, ~asovi i po-
pravni ispit bi}e odr`ani u
^a~ku.
- Za seminar u U`ici nije bi-
lo dovoqno zainteresovanih po-
laznika. Me|utim, javio se dovo-
qan broj qudi iz ^a~ka i okoli-
ne. Zato smo ovih dana odlu~ili
da promenimo lokaciju. Seminar
u ^a~ku po~iwe 4. marta. Kako
smo i ranije informisali sve za-
interesovane polaznike, semina-
re }emo organizovati i u Ni{u i
Subotici. U Ni{u sve ide po
planu, tako da }e tamo ~asovi po-
~eti 18. februara. Kod wih se
prijavio i dovoqan broj kandi-
data. Seminar u Subotici bi
trebalo da po~ne 25. februara, a
da li }e biti odr`an zavisi od
toga koliko se qudi bude prija-
vilo. Kako ve} imamo dovoqno
zainteresovanih iz Vojvodine,
postoji mogu}nost da seminar
odr`imo u Novom Sadu ili
Zrewaninu, po{to mnogima ne
odgovara da poha|aju ~asove u Su-
botici. Ukoliko promenimo lo-
kaciju, taj seminar }e tako|e bi-
ti u martu - ka`e, u ime Agencije
za bezbednost saobra}aja @eqka
Zebi}, marketing menaxer.
Poha|awe ~asova ko{ta 25 hiqa-
da, dok je polagawe zavr{nog is-
pita 15 hiqada dinara.
Prema podacima ~a~anske po-
licije, koje smo objavili u pret-
hodnom broju “Glasa”, kod nas su
bez dozvole ostala 152 voza~a.
Kako nije neobi~no da ponekad i
osobe kojima su privremeno ili
trajno oduzete dozvole sednu za
volan, u Agenciji upozoravaju da
su u tom slu~aju kazne drakonske.
VO@WA BEZ DOZVOLE
- Ako osoba koja upravqa vo-
zilom nema dozvolu kod sebe, a
ona mu je va`e}a, kazna je tri
hiqade dinara. U slu~aju da je vo-
za~u dozvola istekla pre {est
meseci, plati}e od 15 do 30 hiqa-
da dinara ili provesti u zatvoru
30 dana. Ali, to nije sve.
Najmawe tri meseca ne}e mo}i da
upravqa motornim vozilom i do-
bija dva kaznena boda. Ako, na
primer, osoba upravqa kamion, a
nema dozvolu za tu kategoriju ili
vozi u periodu kada joj je zabrana
na snazi, kazna je od 100 do 120
hiqada dinara ili najmawe 15
dana zatvora. Uz ovo slede osmo-
mese~na zabrana upravqawa mo-
tornim vozilom i 14 kaznenih
poena - upozoravaju u Agenciji za
bezbednost saobra}aja. No, u
wihovom i delokrugu policije,
voza~i nisu jedina opasnost na
ulicama i magistralama. Tu su i
pe{aci, a te{ko je odupreti se
utisku da se oni vrlo ~esto izvu-
ku, ~ak i za drasti~ne prekr{aje.
- Primetno je da se pe{aci ne
ka`wavaju u istoj meri kao voza-
~i, iako svakodnevno ~ine prekr-
{aje. Agencija za bezbednost sao-
bra}aja neprekidno sprovodi
preventivne i edukativne akcije
putem elektronskih medija, orga-
nizovawem tribina, seminara i
radionica. Kaznene mere su ko-
risne, ali je prevencija jo{ va-
`nija. Rezultati su boqi, ukoli-
ko preventivni rad podr`e lo-
kalna zajednica i saobra}ajna
policija - podse}aju nadle`ni.
^a~anski voza~i naj~e{}e se
`ale da pe{aci kod “Solida”
usporavaju saobra}aj i stvaraju
veliku gu`vu. To je naro~ito
primetno u radno vreme, od 8 do
16 ~asova. Ve}ina wih kao da ni-
je svesna da se nalazi na ulici.
[etkaju se po onim prelazima, a
pojedinci ~ak i ne pogledaju levo
i desno pre nego {to krenu preko
ulice. Ali, na toj deonici pe{a-
ci makar propisno prelaze uli-
cu. Oni koji pretr~avaju kolovoz
van pe{a~kog prelaza uo~qivi su
svuda, i na ulicama i na magi-
stralama.
ZBOG TELEFONIRAWA
I DO 20 HIQADA
Visina nov~anih kazni za pe-
{ake zavisi od vrste prekr{aja.
Ukoliko je re~ o prelasku ulice
van prelaza ili pe{ak telefoni-
ra i ima slu{alice dok je na pe-
{a~kom prelazu, plati}e pet
hiqada dinara. Ovi prekr{aji
u~iweni u prisustvu deteta mla-
|eg od 12 godina ka`wavaju se od
{est do 20 hiqada dinara. Za
prela`ewe preko autoputa kazne
su tako|e od {est do 20.000, a u
prisustvu deteta od 15.000 do
30.000 dinara.
Z. J.
DOBRA VEST ZA ^A^ANE KOJI SU OSTALI BEZ VOZA^KE DOZVOLE
USKORO SEMINAR U ^A^KU
Urazli~itim mesnim zajedni-
cama na teritoriji Grada
postoji vi{e ulica sa istim
nazivom, odnosno od oko 1.330 sao-
bra}ajnica, 56 ima jednu ili vi{e
“imewakiwa”. Re~ je uglavnom o na-
zivima ozna~enim brojevima, tako
da, na primer, Ulica 1 postoji i u
^a~ku, Atenici, Qubi}u i Beqini,
dok “sedmicu” koriste me{tani
Parmenca, Beqine, ^a~ka i Ateni-
ce. Sve ove ~etiri mesne zajednice
imaju i ulice 12, 13 i 14. Imena su
im prilikom trasirawa i izgradwe
dali urbanisti i ona su uneta u zva-
ni~ne kwige i adresare, ali godina-
ma pri~iwavaju velike probleme
zaposlenima u Po{ti, Telekomu,
Policiji, gradskim upravama. Te-
{ko}e prilikom dostave po{iqki,
poziva, ra~una imaju i sudovi, grad-
ske uprave, bira~ke komisije, javna
preduze}a.
Da bi se izbegle sve zabune i
problemi koje imaju ne samo stanov-
nici ovih ulica, ve} i slu`be koje
rade na terenu, skup{tinska komi-
sija za odre|ivawe naziva ulica je
na nedavnoj sednici odlu~ila da sve
“duple” broj~ano obele`ene ulice
preimenuje. Smatraju}i da su gra|a-
ni koji `ive u delovima grada ~iji
se nazivi ulica “poklapaju” sa ne-
kim u drugim naseqima, najzainte-
resovaniji za re{avawe ovog pro-
blema, komisija na ~ijem ~elu je od-
bornik Vladan Savi}evi}, je na
adrese osam mesnih zajednica upu-
tila spiskove ulica i zatra`ila da
za one ozna~ene brojevima predlo`e
“prave” nazive. Mesnim zajednica-
ma Sveti Sava, Ko{utwak, Qubi},
Beqina, Lugovi, Atenica, Parme-
nac i Park, ostavqen je rok do 1.
marta da Komisiji za odre|ivawe
naziva ulica, uz propratno obraz-
lo`ewe, dostave predloge o novim
imenima saobra}ajnica. U slu~aju
da gra|ani ne budu zainteresovani
za ovakvu saradwu, komisija }e, ka-
`e Savi}evi}, sa ve} pripremqenog
spiska od 28 imena istaknutih li~-
nosti iz razli~itih istorijskih
razdobqa, kakvi su i Stefan
Nemawa i patrijarh Pavle, izabra-
ti neke po kojima }e ubudu}e biti
poznate dosada{we “broj~ane” uli-
ce. M. N.
Povodom tekstova
objavqenih u pojedi-
nim medijima koji se
odnose na postupak registra-
cije vozila kod ovla{}enog
pravnog lica za vr{ewe teh-
ni~kog pregleda vozila, a u
ciqu pravovremenog i ta~nog
informisawa javnosti, Poli-
cijska uprava u ^a~ku obave-
{tava gra|ane da }e u prvoj fa-
zi ova usluga biti omogu}ena
samo fizi~kim licima – vla-
snicima vozila za koja su izda-
te registarske tablice regi-
starskog podru~ja ^a~ak (^A).
Ciq ove usluge je da se pro-
du`i registracija vozila (do-
kaz da je registracija produ`e-
na je registraciona nalepni-
ca) za vozila upisana u jedin-
stveni registar vozila bez od-
laska u nadle`nu Policijsku
upravu ili stanicu prema me-
stu prebivali{ta.
Ovla{}ewe za izdavawe re-
gistracionih nalepnica daje
Ministarstvo unutra{wih
poslova i do danas su takva
ovla{}ewa dobila dva pravna
lica na podru~ju Moravi~kog
okruga i to: „OGI MD AUTO
CENTAR“, sa sedi{tem u ^a~-
ku, u Ulici Miladina Bo{ko-
vi}a br. 1 i „AUTO CENTAR
MILO[“, sa sedi{em u Trbu-
{anima.
Oni }e po~eti sa izdavawem
registracionih nalepnica na-
kon {to odgovorna lica na po-
menutim tehni~kim pregledi-
ma pro|u obuku za rad na ovim
poslovima.
Napomiwemo da ovla{}ena
preduze}a mogu samo izdavati
registracione nalepnice (vr-
{iti produ`ewe registraci-
je), a ne kako su pojedini medi-
ji objavili i kompletnu regi-
straciju vozila.
Tako|e, pravna i fizi~ka
lica koja koriste vozila po
ovla{}ewu, zahtev za izdavawe
registarcione nalepnice }e i
daqe podnositi nadle`noj Po-
licijskoj upravi.
SAOP[TEWA POLICIJSKE UPRAVE ^A^AKNA TERITORIJI ^A^KA, U RAZLI^ITIM
MESNIM ZAJEDNICAMA, POSTOJI VI[E
ULICA SA ISTIM NAZIVOM NOVINE U POSTUPKU
REGISTRACIJE VOZILAPO ^ETIRI
ULICE 1, 7, 12...
^a~anska kriminalisti~ka policija od-
redila je meru zadr`avawa Nikoli T.
(1988) iz ^a~ka, zbog postojawa osnova
sumwe da je izvr{io krivi~no delo neovla{}e-
na proizvodwa i stavqawe u promet opojnih
droga i krivi~no delo nedozvoqena proizvod-
wa, dr`awe, no{ewe i promet oru`ja i ekslo-
zivnih materija.
Policija je, na osnovu naredbe istra`nog su-
dije Vi{eg suda u ^a~ku, izvr{ila pretres sta-
na i drugih prostorija Nikole T. i tom prili-
kom prona{la i zaplenila oko 250 grama biqne
materije za koju se osnovano sumwa da je opojna
droga marihuana, kao i mawu koli~inu pra{ka-
ste materije za koju se osnovano sumwa da je
opojna droga spid. Prilikom pretresa polici-
ja je prona{la i oduzela 35 komada metaka kali-
bra 7,62 mm.
Nikola T. }e uz krivi~nu prijavu biti pri-
veden istra`nom sudiji Vi{eg suda u ^a~ku.
ZAPLEWENA DROGA
^asovi od 4. marta
PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE 9DRU[TVO
Po zavr{etku izlo-
`be umetni~kih
fotografija i in-
stalacija Bobe Mirjane
Stojadinovi}, u Galeriji
je 24. januara odr`ana de-
bata “Gradske metamorfoze
- za i protiv” u kojoj su
u~estvovali umetnici iz
^a~ka, profesori i u~eni-
ci, predstavnici
udru`ewa gra|ana i novi-
nari. U prvom delu razgo-
vora, o anga`ovanosti
umetnika u dru{tvenim
zbivawima i promenama,
Boba Stojadinovi}, koja je
prethodnih godina u jav-
nom i privatnom prostoru
realizovala vi{e projeka-
ta iz oblasti vizuelne
umetnosti, upoznala je u~e-
snike debate sa svojim an-
ga`manom vezanim za se~u
velikog broja platana u be-
ogradskom Bulevaru kraqa
Aleksandra. Uz asistenci-
ju kustosa Dragane Bo`o-
vi}, inicijatora i modera-
tora debate, otvoreno je i
pitawe za{tite i o~uvawa
prirodnog i arhitekton-
skog nasle|a i ambijental-
nih celina u ^a~ku, koji
~esto stradaju zbog nehaj-
nog pona{awa gra|ana i
urbanista.
Uz napomenu da se pozi-
vu da doprinesu diskusiji
nisu odazvali predstavni-
ci gradske vlasti, Dragana
Bo`ovi} konstatuje da su
u~esnici debate pokazali
da su itekako svesni koli-
ko nestajawe gradskih ka-
fana i prepoznatqivih
radwi, se~a stabala ili
zidawe novih objekata na
neadekvatnim mestima na-
ru{ava ambijentalnu celi-
nu i kvalitet `ivota.
- Uo~en je i veliki zna-
~aj gra|anskog i umetni~-
kog anga`mana u za{titi
urbanog nasle|a i razvi-
jawu kulture se}awa - ka`e
Dragana Bo`ovi}. E. V.
Star je i oboleo, ali je od
velike va`nosti za na{
grad, kao spomenik pri-
rode i istorije.
Nekada se na ovom prostoru,
na mestu gde se sada nalazi po-
slovno - stambeni kompleks sa
nezvani~nim imenom “Kondura”,
nalazila pivara, prva fabrika u
^a~ku. Wu je 1887. godine podi-
gao Ferdinand Kren, Nemac koji
je u na{ grad stigao sredinom 19.
veka, iz Rume koja je u to vreme
pripadala Austro - Ugarskoj. U
neposrednoj blizini pivare ni-
kle su ku}e Krenovih i zasa|eno
rastiwe, me|u kojima platan
kome je danas vi{e od sto godina.
Dok je jo{ bio mlad i sna`an,
ozbiqno se razboleo, jer su rad-
nici pivare, vreo treber (nus
proizvod proizvodwe piva) ba-
cali uz samo stablo. Krenovi su
ga, me|utim, le~ili i izle~ili,
ali su izvesne posledice ipak
ostale. Visok je, wegovo stablo je
debelo, ali bi, da ga je bolest mi-
moi{la, bio jo{ vi{i i debqi.
Svedok je svih de{avawa u po-
rodici Kren, a da mo`e da govo-
ri, imao bi {to da ispri~a i o
istoriji najstarije ovda{we fa-
brike. Kako je posle Ferdinan-
dove smrti pivaru preuzeo wegov
sin Stevan, koji je u Be~u zavr-
{io Pivarsku akademiju, a posle
Stevanovog odlaska sa ovog sveta
fabriku uspe{no vodila wegova
supruga Paulina, Be~lijka koja
je udajom postala ^a~anka i sa
sobom donela klavir, prvi u ~a-
~anskoj varo{i. Kako joj se, 1922.
godine, u poslu pridru`io Sve-
tolik Stankovi}, gra|evinski
in`ewer za koga je bila udata
wena k}erka Qubica, zbog ~ega je
pivara preimenovana u “Kren i
Stankovi}”. Do`iveo je i pre`i-
veo stari platan i surova
de{avawa posle Drugog svetskog
rata, kada je pivara nacionali-
zovana i dobila ime “Ov~ar”,
kao i 1968. godinu, kada je izme-
{tena u industrijsku zonu.
@iveo je u tri stole}a i iz
prve ruke mu je poznata istorija
^a~ka od osamdesetih godina
pretpro{log veka do dana{wih
dana. Wegovih vr{waka, me|u
qudima i drve}em, odavno nema,
izuzev nekoliko, dodu{e mla|ih
kestenova u “Gradskoj ba{ti”,
koje je, pouzdano se zna, osniva~
pivare zasadio 1902. godine.
Kada oglase lepe na wegovo
stablo, gra|ani ne znaju da imaju
posla sa platanom koji zaslu`uje
veliko po{tovawe. Ta~no je da je
na~et vremenom i bole{}u, ali
postoje, vaqda, i mere koje se zo-
vu “le~ewe”, “briga”, “za{tita”.
Ako ne znamo i ne umemo da ~uva-
mo ovakve bisere, pogledajmo ka-
ko to rade narodi u drugim
zemqama. Za po~etak, sklonimo
oglase i umrlice sa kore stolet-
nog drveta, a automobile ispod
wegove kro{we izmestimo na
prostor predvi|en za parki-
rawe.
E. V.
DEBATA U UMETNI^KOJ GALERIJI „NADE@DA PETROVI]“
GRADSKE METAMORFOZE - ZA I PROTIV
STAROM PLATANU U CENTRU GRADA POTREBNO LE^EWE
DRVO
PAM]EWA
DRVO
PAM]EWA
10 PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINEDRU[TVO
U organizaciji Re-
gionalnog centra
za profesionalni
razvoj zaposlenih u
obrazovawu, u uto-
rak je odr`an
okrugli sto na temu
“Osna`ivawe zapo-
slenih u prevenci-
ji nasiqa u inklu-
zivnom obrazo-
vawu”. - Stru~ni
skup je bio
namewen zaposle-
nima u pred{kol-
skoj ustanovi,
osnovnim i sred-
wim {kolama, me-
dicinskim sestra-
ma i stru~nim sa-
radnicima
Rada Karanac, savet-
nik za {kolsko raz-
vojno planirawe
[U ^a~ak i koordinator
za prevenciju nasiqa u
projektu “[kola bez
nasiqa”, podsetila je da je
2009. godine stupio na sna-
gu Zakon o osnovama siste-
ma obrazovawa i
vaspitawa, od kada se sve
vi{e govori o prevenciji
nasiqa i inkluziji. Ona je
sa ponosom istakla da je na
skupu uglavnom bilo re~i
o kvalitetu svega {to je do
sada ura|eno, jer su {kole,
odnosno obrazovno vaspit-
ne ustanove na teritoriji
Moravi~kog okruga puno
u~inile u oblasti preven-
cije nasiqa i inkluzije
obrazovawa. Na skupu, koji
je trajao oko tri sata, dati
su primeri dobre prakse.
- Za{to govorimo o kva-
litetu? Zato {to pojedini
regioni, kao i zemqe u
okru`ewu pri~aju tek o
procedurama i kako bi
trebalo da funkcioni{u
sve mre`e, a mi govorimo o
kvalitetu, jer ve} imamo
timove i uspostavqene
procedure, koje mo`emo sa-
mo da poboq{amo. Svi na-
stavnici i stru~ni sarad-
nici koji su prisustvova-
li skupu mogli su da se in-
formi{u kako treba da ra-
de i na koji na~in da izve-
{tavaju [kolsku upravu,
kao i sve ostale institu-
cije koje su bitne u ovoj
oblasti - rekla je Rada Ka-
ranac.
Prema wenim re~ima, u
prevenciji nasiqa u in-
kluzivnom obrazovawu naj-
bitnija je spoqa{wa za-
{titna mre`a, prvenstve-
no uloga roditeqa, a zatim
i centara za socijalni
rad, MUP-a, zdravstvenih
i pravnih slu`bi:
- Kada sve slu`be funk-
cioni{u i postupaju po
procedurama i protokoli-
ma koje su potpisali pre
{est - sedam godina, ne}e-
mo imati nikakvih pro-
blema. Jako je bitno da se
roditeqi aktiviraju i da
vi{e sara|uju sa {kolom.
Roditeqi su uvek tu kada
treba i kada ih neko anga-
`uje, ali ne postoji nijed-
na inicijativa koju su zva-
ni~no oni pokrenuli.
Sla|ana Mijatovi}, sa-
vetnik [U ^a~ak, ~lan
Mre`e podr{ke inkluziv-
nom obrazovawu i koordi-
nator za inkluzivno obra-
zovawe u {kolama Mora-
vi~kog okruga, istakla je
da je jedan od ciqeva okru-
glog stola bio i da se pod-
sete zna~aja inkluzivnog
obrazovawa i individual-
nog obrazovnog koncepta,
toj vrlo {irokoj i uop-
{tenoj definiciji, koja
podrazumeva podr{ku sva-
kom u~eniku koji ima odre-
|ene prepreke i pote{ko}e
u u~ewu. Na stru~nom sku-
pu su “izlistane” mnoge
pote{ko}e, vidqive i nev-
idqive, sa kojima u~enici
dolaze u {kolu i koje na-
stavnici vrlo ~esto ne mo-
gu da prepoznaju. Pored to-
ga {to su se bavili pote-
{ko}ama i wihovim mani-
festima, predava~i su
predstavili i tehnike koje
nastavnicima u u~ionici
mogu pomo}i da te{ko}e
svojih u~enika prevazi|u i
da im ~itav nastavni pro-
ces i obrazovawe u~ine
lak{im i dostupnijim.
- Ponekad su za oko na-
stavnika nevidqivi ank-
sioznost i odre|eni stra-
hovi sa kojima u~enici do-
laze u {kolu. U~enici koji
su `rtve agresije sigurno
imaju pote{ko}a u u~ewu.
Zatim me|u pote{ko}ama
mogu biti i ADHD - defi-
cit pa`we i hiperaktiv-
nost, emocionalne nesta-
bilnosti, disleksija, dis-
grafija, diskalkulija... U
2009. godini usvojen je za-
kon, po kome se u~enicima
sa Daunovim sindromom
ili autizmom, tako|e
dozvoqava da poha|aju
osnovne {kole. Sledimo
zakon i onaj qudski i pro-
fesionalni ose}aj, koji ve-
rujem da poseduje svako od
nas ko se bavi obrazo-
vawem, a to je da se u~eniku
pri|e na human na~in i da
prvo poku{amo da uo~imo
wegove jake strane, a tek
onda da posmatramo slabo-
sti - savetuje Sla|ana Mi-
jatovi} nagla{avaju}i da
{kola treba da bude insti-
tucija koja daje podr{ku
u~eniku da se socijalno
integri{e, pa tek onda da
se obrazuje.
Regionalni centar je
uradio projekat, sa kojim
je konkurisao za sredstva
iz programa poqske raz-
vojne pomo}i “Mali gran-
tovi”. Sredstva od pola
miliona dinara, koje do-
nosi projekat “Otvorene
ruke - jednake {anse za
sve”, planirana su za na-
bavku opreme i za obuku
nastavni~kog kadra za rad
sa decom sa smetwama u
razvoju, rekla je, izme|u
ostalog, direktorka Regi-
onalnog centra Gorica
Stanojevi}.
Direktorka je podseti-
la da je Zavod za
unapre|ewe obrazovawa i
vaspitawa, odobrio i se-
minare “Inkluzivno
obrazovawe i individual-
ni obrazovni plan” i “Ka-
ko pomo}i disleksi~nim
u~enicima“.
N. R.
ODR@AN OKRUGLI STO NA TEMU "OSNA@IVAWE ZAPOSLENIH U PREVENCIJI
NASIQA U INKLUZIVNOM OBRAZOVAWU"
Uokviru programa
“Zato {to te se pla-
{im” u~enici vi-
{ih razreda su pro{le sed-
mice pratili istoimenu
pozori{nu predstavu koju,
kao re`iser, potpisuje glu-
mac Ivan Jevtovi}, a pored
wega u woj igraju Milena
Nikoli} i Dejan Jaj~anin.
Kao prikaz dobrih i lo-
{ih modela pona{awa,
predstava je namewena ado-
lescentima koji poku{ava-
ju da prona|u svoje mesto u
dru{tvu, a wen ciq je, na-
gla{avaju autori, da ulije
poverewe mladim qudima i
pomogne im da shvate te`i-
nu ovog problema i razmi-
sle o wemu.
Nakon predstave, koja
ukazuje na stalno prisustvo
nasiqa i straha me|u mla-
dima, kao i na nepostojawe
bilo kakve realne za{tite,
u~enicima se, u svojstvu
stru~nog saradnika ovog
projekta, obratio profe-
sor Ratko Bo`ovi}, socio-
log kulture. Analiziraju}i
junake komada, on je konsta-
tovao da mladi, ali ne samo
oni, `ive u dru{tvu u kome
umesto komunikacije i em-
patije vlada mr`wa prema
“drugosti” i razli~itosti.
- Tako bi trebalo razu-
meti sve nacionalizme, et-
ni~ke mr`we i kolektivno
nasiqe koji su obele`ili
na{u noviju istoriju - ka-
zao je Bo`ovi}.
U uslovima op{te kon-
fuzije, kada su i porodica
i {kola izgubile neka-
da{wu ulogu, u korist me-
dija i estrade, mladi nara-
{taji nalaze uto~i{te u
vr{wa~koj grupi “u kojoj
dominira psihologija i
patologija nasiqa”.
Profesor Bo`ovi} je
u~enicima predo~io da bi-
ti nasilan zna~i biti emo-
cionalno i moralno nein-
teligentan:
- Ne budite glupi i na-
ivni. Mo} nasilnika je
wegova nemo}, on je oti{ao
putem bez povratka, duboke
rane ostaju ~ak i ukoliko
mu po|e za rukom da iz tog
kruga iza|e. Ne ponavqajte
tu|e gre{ke, makar i svojih
roditeqa.
U zavr{nom delu pro-
grama, u~enici su sa glum-
cima i stru~nim saradni-
kom diskutovali o predsta-
vi i davali predloge kako
da se pojedine nasilne si-
tuacije, koje ona prikazuje,
razre{e.
E. V.
SA PROGRAMOM O PREVENCIJI VR[WA^KOG NASIQA IZVO\A^KA UMETNOST „ZDRAV @IVOT“
GOSTOVALA U O[ „MILICA PAVLOVI]“
RE[EWE JE U ZDRAVOJ KOMUNIKACIJI
NAJBITNIJA SPOQA[WA
ZA[TITNA MRE@A
PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE 11REPORTA@A
Sa ponosom ka-
`e da qubav
prema srpskoj
ba{tini nosi
u genima. Od-
rastao je u Br|anima, u po-
rodici koja je imala sklo-
nosti ka istoriji i muzi-
ci. Otac \or|e, slu`benik
u “Hidrogradwi”, napisao
je kwigu sa temom iz naci-
onalne istorija, dedina se-
stra je, na zaprepa{}ewe
celog sela, svirala harmo-
niku, a brat klarinet.
O~ev otac Bogoqub bio je
a{~ija, kuvao na seoskim
slavqima, a unuk voleo da
se na|e u dedinoj blizini i
igra wegovim alatom. Ta-
ko, jednog dana, de~ak od
drvene kutla~e napravi
tamburu i po~e da muzici-
ra - za svoju du{u. \or|e je
kod sina prepoznao dar za
muziku, kupio mu gitaru, a
Milutin sam savladao i
ovaj i wemu srodne instru-
mente. Na vreme je uvideo i
da ima zlatne ruke, godina-
ma je suvenire izra|ivao iz
hobija, da bi kasnije raz-
vio ~itavu paletu proizvo-
da. U me|uvremenu je postao
deda, a sada se wegovi unu-
ci, Viktor i Nikolina, ra-
do zabavqaju sa drvenim
igra~kama i drugim proiz-
vodima iz radionice u
Kowevi}ima. Osim suveni-
ra i reklamnog materijala,
Strizo izra|uje posude za
etno restorane, ambala`u
za zdravu hranu i alkohol-
na pi}a, razboje i pribor
za tkawe ... Sve od drveta,
ono mu je i u krv u{lo, ali
ne izbegava ni druge mate-
rijale, pod uslovom da su
prirodni, pa se na drvenim
proizvodima ~esto pojave
detaqi od ko`e, a osmi-
slio je i kompletan pro-
gram ambala`e od jute.
Gusle koje je ~etrdeset-
devetogodi{wi majstor iz-
radio mogu da poslu`e i
kao stalak za fla{u sa pi-
}em, a drvene posude iz ko-
jih se jede imaju oblik li-
ske ili potkovice (za Ku-
pusijadu je za goste iz Ka-
nade izradio specijalne, u
obliku lista javora, sim-
bola na wihovoj zastavi).
Pokazuje nam i balalajku
koja je u isto vreme sat.
Umesto kazaqki - }irili~-
na slova od ko`e, a wih 12
ispisuju slo`enicu “RO-
SIJASRBIJA”. Rusofil
je, ne krije, a da bi nas uve-
rio - uzima u ruke pravu
balalajku. Svira i peva
“Rjabinu{ku”.
Ovakve proizvode nismo
vi|ali na va{arima, pri-
me}ujemo posle muzi~ke pa-
uze.
- Trudim se da budem
inovativan i da u svom
proizvodnom programu
imam ono {to drugi nema-
ju. Ciq mi je da se kreativ-
no iska`em, a ne da se doka-
`em. Qudi u doma}u radi-
nost svrstavaju sve i sva-
{ta, pa i drvene varja~e
koje kupe od Kineza i ukra-
se raznobojnim cveti}ima.
Ne mogu to da podr`im, ne
volim improvizaciju, dr-
`im do kodeksa. Na va{a-
rima i pijacama ne proda-
jem, odlazim samo na mani-
festacije i sajmove doma}e
radinosti i radim po
poruxbini - govori Stri-
zovi} i pokazuje sertifi-
kat koji je, pre nekoliko
godina, “Etnobazar” dobio
od Ministarstva ekonomi-
je i regionalnog razvoja.
Oznaka na ovom dokumentu,
“otvorena {aka”, mnogo mu
govori i obavezuje ga.
Metalogloda~ po zana-
tu, Strizovi} je nekada ra-
dio u “Remontu” i “Slobo-
di”, onda mu je hobi postao
osnovna delatnost, a pod-
sticaj je, kako to kod nas
obi~no biva, stigao sa
strane.
- Ameri~koj organi-
zaciji ACDI/VOCA, koja je
u to vreme imala kancela-
riju u ^a~ku, obratio sam
se kao neko ko izra|uje su-
venire i, po{to nije bila
predvi|ena donacija u nov-
cu ve} u opremi, dobio sam
ma{inu. Ona mi i nije bi-
la neophodna, po{to sam
opremu za rad ve} imao, ma-
{ine i sam izra|ujem, ali
mi je moralna podr{ka i
ocena da je moj program
prosperitativan mnogo
zna~ila. Zahvaquju}i Ame-
rikancima oti{ao sam i
na sajam preduzetni{tva
“Biznis baza” u Beogradu,
gde sam napravio prve va-
`nije poslovne kontakte.
Svoju zemqu je, na poziv
Ministarstva za dijaspo-
ru, predstavqao na “Dani-
ma Srbije u Parizu”, puto-
vao je na multietni~ke sku-
pove u Italiju, na predlog
beogradskog Etnografskog
muzeja svoj program pred-
stavio je u Zagrebu.
Saradwa sa Hrvatima
je, nagla{ava, dovela do
nastanka “programa za in-
validna lica”, koji danas
smatra i najva`nijim.
- Za naru~ioce iz Hr-
vatske radio sam obi~ne
razboje, a onda mi se javila
`ena koja je `elela razboj
sa iskqu~ivo ru~nim ko-
mandama, za osobu koja je u
invalidskim kolicima. Do
tada nisam ni ~uo za takav
razboj, ali sam prihvatio
naruxbinu i nekoliko dana
sedeo, crtao, konstruisao.
Razboj koji sam napravio
opravdao je o~ekivawa na-
ru~ioca, a mene podstakao
da ovu spravu usavr{avam
i smi{qam nove proizvo-
de. Sada sam u stawu da
mnoge ma{ine i tehnolo-
{ke postupke prilagodim
invalidnim licima, ali
razboj je ostao moj najja~i
proizvod, jer na wemu mogu
da se izra|uje vi{e vrsta
proizvoda i da rade lica
sa raznim vidovima
o{te}ewa, a mogao bi biti
od koristi i prilikom re-
habilitacije.
Strizov “program za in-
valide” stigao i do kance-
larije Ujediwenih nacija u
Rimu, od koje je autor do-
bio visoku ocenu, ali i sa-
vet da bi iza wega i wegov-
ih ideja morala da stane
neka dr`avna institucija.
Po{to je zavi~ajac pr-
vog reda, najpre je pokucao
na vi{e vrata u svom gradu,
ali uzaludno. Wegovu ideju
o radionici za hendikepi-
rane osobe, ve}ina nije
pa`qivo ni saslu{ali, a
kamoli “uzela u razma-
trawe”, sa ~ime Milutin
nikako ne mo`e da se pomi-
ri, jer malo - malo pa pre-
ko medija ~uje da se neko iz
vlasti zala`e za invalide
i govori o potrebi da se za
wih otvaraju radna mesta,
o radionicama pri dnev-
nim boravcima i
udru`ewima, socijalnom
preduzetni{tvu i srodnim
temama.
- Ja sam tu da pru`im
tehni~ku pomo}, da ma{i-
ne i tehnolo{ke postupke
prilagodim licima sa in-
validitetom i da ih obu-
~im, ali osnivawe radio-
nice i obezbe|ivawe posla
nije u mojoj mo}i - ka`e
Strizovi}, uveren da je
radno anga`ovawe najboqi
na~in da se osobe sa fizi~-
kim i mentalnim
o{te}ewima socijalizuju i
imaju ispuweniji `ivot.
E.V.
MILUTIN STRIZOVI] IMA ZLATNE RUKE I IDEJE
Iz radwe “Etnoba-
zar” do sada je
iza{lo stotinak
proizvoda od drve-
ta, a wen vlasnik
izra|uje i razne,
prevashodno sto-
larske, ma{ine.
Osim obi~nog raz-
boja, uspeo je da
napravi i razboj
za osobe sa hendi-
kepom u kome vidi
veliku {ansu za
zapo{qavawe i so-
cijalizaciju inva-
lida
NAPRAVIO I RAZBOJ ZA INVALIDE
12 PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINEMARKETING
marketing 032/342-276
PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE 13DRU[TVO
Osim u Beogradu, No-
vom Sadu, Somboru,
K r a g u j e v c u ,
Kraqevu, kona~no i u na{em
gradu gra|ani mogu da regi-
striju vozila bez odlaska u
MUP. Auto centar “Mi-
lo{“ u Trbu{anima, jedan je
od dva tehni~ka pregleda u
^a~ku, koji je ovla{}en od
MUP-a za izdavawe regi-
stracionih nalepnica. Ra-
nije su prilikom registraci-
je vozila, vlasnici morali
da prolaze bar kroz tri “kon-
trolna punkta”, od osigura-
vaju}e ku}e, do bankarskog
ili po{tanskog {altera, i
vrata policije. Sada se u Au-
to centru “Milo{“ veoma
brzo i jednostavno mo`e ura-
diti tehni~ki pregled, osig-
urawe od autoodgovornosti,
izvr{iti uplate i naravno
izdati registraciona nalep-
nica, ~ime je i zvani~no pro-
du`ena registracija vozila.
NOVI SISTEM
Novi sistem produ`ewa re-
gistracije vozila koji korisni-
cima omogu}uje da se sve tran-
sakcije obave na jednom mestu -
ovla{}enom tehni~kom pregle-
du od strane MUP-a, softver-
sko je re{ewe koje su uradili
stru~waci beogradske kompani-
je S&T Serbia, u saradwi sa ko-
legama iz MUP-a, Uprave za
trezor, Ministarstva finansi-
ja i Uprave za digitalnu agendu.
Re~ je o slo`enom E-Government
projektu koji omogu}ava prime-
nu “Pravilnika o registraciji
motornih i prikqu~nih vozi-
la”, koji predvi|a mogu}nost
preno{ewa ovla{}ewa za
izdavawe registracione nalep-
nice na ovla{}ena privredna
dru{tva za vr{ewe tehni~kog
pregleda vozila. Re{ewe je pro-
jektovano tako da se prilikom
svakog koraka u procesu
izdavawa registracione nalep-
nice vr{e neophodne provere
kojima se obezbe|uje integritet
i pouzdanost svih podataka. Si-
gurnost podataka, kako onih na
portalu e-Uprava, tako i onih
koji se razmewuju, je u skladu sa
najvi{im IT standardima. Pri-
stup ovim podacima ima jedino
diplomirani pravnik, zaposlen
u ovla{}enom tehni~kom pre-
gledu za izdavawe registracio-
nih nalepnica. U Auto centru
“Milo{“ diplomirani prav-
nik Slavica Cvijovi}, ovla-
{}ena je da uz pomo} digital-
nog elektronskog sertifikata i
odgovaraju}eg ID koda ulazi u
sistem kompletnih podataka e-
Uprave. Slavica Cvijovi} je za
ovo radno mesto zavr{ila kom-
pletnu obuku IT tima Mini-
starstva unutra{wih poslova.
NASTAVIO
O^EVIM PUTEM
U Auto centru “Milo{“ raz-
govarali smo sa vlasnikom Mi-
lo{em Ristanovi}em, koji je u
ovom poslu ve} 13 godina.
Predstavqaju}i “li~nu kartu”
svoje firme, Ristanovi} podse-
}a da su 2000. godine otvorili
svima dobro poznatu agenciju
“Ferrari”, u Lominoj ulici, koju
sada vodi wegova sestra Milka.
Milo{ isti~e da je re~ o poro-
di~nom poslu u koji su svi anga-
`ovani, ne skrivaju}i da su o
svemu brinuli otac, majka i se-
stra, dok je on igrao fudbal, ko-
ji je do nedavno bio wegova ve-
lika qubav. Godine 2004. wego-
va porodica je otvorila i ser-
vis za tehni~ki pregled u Trbu-
{anima koji je dobio naziv Au-
to centar “Milo{“. Da bi obez-
bedili klijentima {to boqi
kvalitet usluga, od 2011. uzeli
su u zakup i servis tehni~ki
pregled kod kru`nog toka u
Preqini, kako bi mogli da
obavqaju i tehni~ki pregled za
prikqu~na i sva teretna vozi-
la.
- Po{to je re~ o porodi~nom
poslu, svi smo anga`ovani, maj-
ka, sestra, supruga i ja. Ali,
idejni tvorac je moj otac, koji je
na`alost preminuo pre {est
meseci. Zahvaquju}i wemu i
wegovom trudu stvorena je ova
firma. Samo moja porodica zna
koliko je bio te`ak put do
stvarawa ovako velike firme,
kakva je sada Auto centar “Mi-
lo{“. Posle o~eve smrti, odlu-
~io sam da mi ovo bude jedini
poziv kojim }u se baviti. O~eva
najve}a `eqa je bila da radimo
{to boqe i da uvek uvodimo ne-
{to novo, kako bi na{i klijen-
ti bili zadovoqni. Upravo
zbog toga smo svi imali jaku
`equ da prvi u gradu po~nemo
sa novim sistemom rada i da na
taj na~in opravdamo o~evo ime
i poverewe. Siguran sam da bi
on bio veoma ponosan na sve nas
- ka`e Milo{ Ristanovi}.
O uspe{nosti poslovawa
dovoqno govori i veliki broj
klijenata, kao i zaposleni rad-
nici koji su uz porodicu Rista-
novi} od samog osnivawa fir-
me. Auto centar “Milo{“ pru-
`a brojne usluge, me|u kojima su
i prenos vlasni{tva vozila i
sve vrste osigurawa od autood-
govornosti vozila (osnovno
osigurawe, delimi~no kasko i
kasko osigurawe), osigurawa
imovine i putno zdravstvenog
osigurawa. Firma je i zastup-
nik ve}eg broja osiguravaju}ih
ku}a, kako bi odgovorila zahte-
vima svih korisnika. Me|u
uslugama su i tehni~ki pregled
svih vrsta vozila, izdavawe
probnih tablica, zelenih kar-
tona, registracionih nalepni-
ca, autoelektri~arske usluge,
autodijagnostika, perionica
putni~kih i terenskih vozila.
Auto centar “Milo{“ je po-
stavio strategiju razvoja koja se
zasniva na principima zdrave
poslovne orijentacije, sa
ciqem da se obezbedi visoki
kvalitet usluga klijentima. Ta-
ko|e, `eli da svojim klijentima
ponudi i najpovoqnije uslove
pla}awa, tako da omogu}ava re-
gistraciju vozila na {est me-
se~nih rata bez kamate.
N. R.
U AUTO CENTRU „MILO[“ U TRBU[ANIMA
REGISTRACIJA VOZILA
BEZ ODLASKA U MUP
Vlasnik Milo{ Ristanovi}
14 PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINESELO
PIJA^NI
BAROMETAR
POVR]E
krompir 40 - 60 dinara
pasuq 300 - 500
paprika 220 - 300
paradajz 220 - 230
krastavac 300
praziluk 80
rotkva 30 - 50
tikvice 280
brokoli 400
kupus 20
karfiol 300
per{un 30
{argarepa 50 - 60
cvekla 40 - 50
prokeq 250
zelena salata 25 - 30
spana} 150
crni luk 50 - 60
beli luk 300 - 400
VO]E
suve {qive 250 - 350
jabuke 50 - 80
kru{ke 120 - 150
ju`no vo}e 90 - 220
orasi 900 - 1.000
MLE^NA PIJACA
projino bra{no 80 - 100
pili}i 370
jaja 9 - 13
kajmak 500 - 700
sir 250 - 400
pr{uta 1.300 - 1.700
slanina 400 - 800
suxuk 800 - 900
STO^NA PIJACA
teli}i - nema
tovqenici 170 - 190
prasi}i 200 - 230
ovce
jagwad 280
p{enica 35
je~am 35
kukuruz 35
- Poqoprivreda je ta-
kva, nekad dobra, nekad lo-
{a sezona. Trenutno kupus
niti ko ho}e, niti ko tra-
`i. Mo`da }e se ve} slede-
}e godine proizvodwa ku-
pusa isplatiti. Nikad se
ne zna. Proizvo|a~ ne mo-
`e da se “osloni” samo na
jednu kulturu, mora da gaji
najmawe dve da bi opstao u
ovom vremenu. I na{ krom-
pir propada, jer ga dr`ava
u ogromnim koli~inama
uvozi iz inostranstva.
Ali, de{avalo se i da pro-
izvo|a~i uni{tavaju rod,
jer nema kupaca - pomalo
pesimisti~ki zapo~iwe
pri~u Milan Ki}anovi},
povrtar iz Zabla}a.
Opredeliv{i se da gaje
dve povrtarske kulture,
porodica Ki}anovi} ve}
decenijama proizvodi
krompir i kupus. Trenut-
no, ukupno obra|uju oko 16
hektara, oko osam hektara
svoje zemqe i isto toliko
pod zakup.
- Proizvodimo ve}u ko-
li~inu krompira, pro{le
godine smo imali oko 15
hektara, kupusa pet, a gaji-
mo i jagode na povr{ini od
70 ari do hektara, zavisi
kako koje sezone. Jagoda je
pro{le godine bila tra`e-
na i imala je dobru cenu.
Ina~e, jagode proizvodimo
od 1970. godine i to od sa-
mog po~etka na foliji. Za
dobar rod je, pored osta-
log, neophodno i da se ona
obnavqa svake dve - tri go-
dine. Ne mo`emo da odre-
dimo {ta je isplativije,
jer se jedne godine tra`i
jedna vrsta robe, druge go-
dine druga. Na primer,
letwa proizvodwa kupusa
je imala solidnu cenu, a
ve} zimski kupus nema kup-
ca, prodajemo ga pomalo,
dolaze piqari, nakupci,
ali sve je to nedovoqno.
Kilogram kupusa je sada
{est dinara, ne mo`e biti
jeftiniji. U magacinu ima-
mo jo{ {est vagona zim-
skog kupusa, a trenutno ne-
mamo kupca. Trebalo bi da
ga prodamo do kraja marta.
Ranijih godina se de{ava-
lo da kupus prodajemo i do
1. maja - zabrinuto pri~a
Ki}anovi}.
Prema wegovim re~ima,
krompir na{ih proizvo|a-
~a je dobrog kvaliteta, ali
dr`ava i pored toga uvozi
ogromnu koli~inu iz ino-
stranstva. U Zabla}u je, ka-
ko ka`e, “i bilo nekog ro-
da”, ali u Draga~evu i
Ivawici je bio mali pri-
nos:
- Proizvo|a~i iz ovih
krajeva su imali od pet to-
na do vagon krompira po
hektaru. Kada bi dr`ava
bar mesec dana stopirala
uvoz, da narod uzme neki
dinar i da te pare ulo`i u
poqoprivredu, hemiju, |u-
brivo… U Ivawici niko
ne tra`i krompir, nema
kupaca. Ka`u da }e “^ipsa-
ra” otkupqivati krompir
na{ih proizvo|a~a, pa po-
vrtari iz okolnih sela ne
treba da brinu o plasmanu.
Ipak, na{ sagovornik
isti~e da je najve}i pro-
blem proizvo|a~a da obez-
bede tr`i{te:
- Nije te{ko raditi i
proizvoditi, najte`e je
prodati robu. Otkupna ce-
na krompira je od 35 do 40
dinara. Kako da budemo
konkurentni, kada je xak
|ubriva dve i po do tri
hiqade dinara, a uvozni
semenski krompir vi{e od
evra. A gde su ostali tro-
{kovi proizvodwe? Kome
da konkuri{emo sa tim ce-
nama?
Me|utim, stru~waci ka-
`u da postoje dva proble-
ma, sezonska proizvodwa i
nedovoqna organizovanost
p o q o p r i v r e d n i k a .
Stru~waci predla`u orga-
nizovawe u zadruge, ~ime
bi proces proizvodwe bio
zaokru`en: od ubirawa
plodova, preko ~uvawa i
pakovawa, do prodaje. Onda
bi robu iznosili na tr`i-
{te i van sezone, kada za
wom postoji tra`wa. Ali,
ni ova konstatacija nije
ute{na za na{eg sagovor-
nika. Ki}anovi} podse}a
da je u Zabla}u formirano
i Udru`ewe i Zadruga, ali,
kako ka`e, “ne{to ne funk-
cioni{e, jer proizvo|a~
nema kome robu da ponudi,
konkretno kupus”.
Ovo doma}instvo ipak
uspeva da plasira svoje
proizvode. Uglavnom snab-
deva veleprodaje u Beogra-
du i U`icu, a ima i svoj
{tand na kvanta{koj pija-
ci. Ponekad svoje proizvo-
de plasira i na inostrano
tr`i{te. Pro{le godine
su Ki}anovi}i izvozili
krompir, a pre dve godine
i kupus.
I ~etrdesetogodi{wi
povrtar iz Zabla}a deli
mi{qewe svih velikih
poqoprivrednih proizvo-
|a~a da su za dobru i sigur-
nu proizvodwu neophodni
sisitem za nalivawe i sva
prate}a mehanizacija. Po-
red toga, ovo doma}instvo
poseduje i magacin za skla-
di{tewe robe, a za mesec
dana }e po~eti izgradwu
hladwa~e za sopstvene po-
trebe.
- Trenutno prodajemo
semenski krompir. Treba
da prodamo i oko {est - se-
dam vagona krompira i
{est vagona kupusa. Evo, i
danas }u da se ~ujem sa ne-
kim kupcima. Pripremili
smo seme za setvu, |ubri-
vo... Bila je lepa, topla zi-
ma, moglo je da se radi na
wivi - sa znatno ve}im en-
tuzijazmom Milan pri~a o
aktuelnim poslovima, do-
daju}i da “na zemqi” nije
lako, jer osim rada, treba
“iza}i na kraj” i sa pro-
pratnim problemima:
- Ali, kad ve} ima{ do-
bre uslove, logi~no je na-
staviti porodi~nu
proizvodwu, a i radi{ sa-
mo za sebe, svoj si na svome.
I deda i roditeqi su se ba-
vili samo poqoprivredom.
Pored, naravno, sezon-
skih radnika, Milan ima
veliku pomo}, ne samo su-
pruge Dragane, oca Draga-
na i majke Dragice, ve} i
sinova Danijela i
Qubi{e. Mla|i Danijel je
druga godina sredwe {ko-
le, a Qubi{a je upisao fa-
kultet, DIF u Novom Sa-
du. Danijel }e nastaviti
stopama svojih predaka, vo-
li da se bavi poqo-
privrednom proizvodwom
i jedva ~eka da zavr{i
{kolu. Ali, i stariji
Qubi{a poma`e kad god
treba, sa ponosom ka`e
Milan.
Razgovor, ipak, zavr{a-
vamo sa optimizmom, jer
na{ sagovornik ka`e:
- Kad se ho}e, sve se mo-
`e. Kad se ~ovek dobro or-
ganizuje sve mo`e, ima vre-
mena i za odmor, ali uz ve-
liku i najsigurniju pomo}
roditeqa. N. R.
KAD SE HO]E,
SVE SE MO@E
KAD SE HO]E,
SVE SE MO@E
KAD SE HO]E,
SVE SE MO@E
KAD SE HO]E,
SVE SE MO@E
Povrtari u Za-
bla}u i okolnim
selima, gde se
krompir tradi-
cionalno gaji na
vi{e od 300 hek-
tara, ka`u da su
tro{kovi
proizvodwe sve
ve}i, a zarada
neizvesnija. Rad-
ni elan povrtare
ne napu{ta, ali
su zabrinuti za
plasman svojih
proizvoda. Kome
}e to {to proiz-
vedu da prodaju -
pita i na{ sago-
vornik Milan Ki-
}anovi}, povrtar
iz Zabla}a.
U POSETI MILANU KI]ANOVI]U, POVRTARU IZ ZABLA]A
PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE 15SELO
Vo}arska proizvodwa danas pred-
stavqa najprofitabilniji vid
poqoprivredne proizvodwe. Ja-
buka je tehnolo{ki veoma zahtev-
na, ali izuzetno akumulativna
vrsta vo}aka. Prirodni uslovi
najve}eg dela Srbije, a ~a~anskog
kraja pogotovo, izuzetno su pogod-
ni za gajewe jabuke. Ako se prime-
ni savremena tehnologija
proizvodwe, ni jedna vrsta vo}a-
ka ne mo`e doneti toliku zaradu
kao jabuka. U odnosu na ostale vr-
ste, najve}e promene uvode se u
tehnologiju gajewa jabuke. Stan-
dard u ovoj proizvodwi je
podizawe visokointenzivnih za-
sada u gustom sklopu sa protiv-
gradnim mre`ama i sistemima za
navodwavawe uz uvo|ewe stan-
darda kvaliteta. Ovakve zasade
prati savremeni sortiment koji
diktira tr`i{te. Prinosi po hek-
taru u ovakvim zasadima se kre}u
od 50 do 70 tona, uz visoka ula-
gawa po jedinici povr{ine, ka`e
dr Milan Luki}, rukovodilac
Odeqewa za pomologiju i ople-
mewivawe vo}aka u Institutu za
vo}arstvo.
Urazgovoru za na{ list, dr Milan
Luki} podse}a da su raspadom ve-
likih agroindustrijskih sistema u
proteklom periodu u Srbiji, dominaciju
u zasnivawu zasada jabuke preuzela indi-
vidualna poqoprivredna doma}instva,
koja se sve ~e{}e udru`uju u zadruge. Po-
red toga, velike investicije u podizawe
savremenih zasada dolaze i iz drugih gra-
na privrede. Danas je pri zasnivawu zasa-
da jabuke, veoma va`no pravilno primeni-
ti niz tehnolo{kih postupaka koji obez-
be|uju uspe{nu, sigurnu i visokoprofita-
bilnu proizvodwu, kao {to su: pravilan
odabir sorti i podloga, izbor kvalitet-
nog (mikro)lokaliteta, primena savreme-
ne tehnologije gajewa, po~ev od izbora
sadnog materijala, zasnivawa zasada, iz-
bora oblika krune, rezidbe, ishrane zasa-
da, prore|ivawa cvetova i plodova do
berbe i ~uvawa plodova, napomiwe dr Lu-
ki}.
IZBOR SORTI I PODLOGA
Poznavawe sortimenta u svetu i Evro-
pi, preduslov je za pravilan izbor sorti
za podizawe zasada jabuke. Prema re~ima
na{eg sagovornika, u 2011. godini vode}e
sorte jabuke u EU su bile: Golden Delicious
sa udelom u proizvodwi od oko 25 odsto,
sledi grupa Gala (11%), grupa Jonagold
(8%), Red Delicious (6%), Idared (6%), a za-
tim slede Elstar (4%), Granny Smith (4%),
Champion (3%), Braeburn (3%) itd.
- Proizvodwu jabuke u na{oj zemqi do
skoro je karakterisao relativno zastare-
li sortiment. U odsustvu zvani~ne stati-
stike, gruba procena je da je u zasadima i
daqe najzastupqenija sorta Idared sa oko
40 odsto. Prate}i trendove u svetu i doma-
}a istra`ivawa, za podizawe intenzivnih
zasada jabuke u na{oj zemqi mo`emo pre-
poru~iti sorte: Golden Delicious – klon
Reinders, Granny Smith – klon Challenger,
Red Delicious – spur tipove Superchief®
Sandige, Redchief® Camspur, Scarlet Spur®,
kao i standardne tipove Early Red One®,
Erovan i Hapke Delicious (LB)® 53, Fuji –
klonovi Kiku 8® i Furbrax®, Jonagold –
klonovi Red Jonaprince® ili Decosta®,
Gala – klonovi Gala Schnitzer Schniga®,
Brookfield® Baigent Gala, Buckeye Gala®
Simmons, Galaxy Selecta®, Braeburn sa klo-
novima Hillwell® Hidala i Mariri Red®. U
Institutu za vo}arstvo u ^a~ku se, tako|e,
intenzivno radi na stvarawu novih sorti
jabuke u skladu sa ciqevima ople-
mewivawa ove vrste vo}aka u svetu. U ovom
momentu posedujemo oko 20.000 hibridnih
sejanaca jabuke, od kojih u narednom peri-
odu sasvim realno o~ekujemo desetine kva-
litetnih genotipova, a neki od wih }e ve-
rovatno biti priznati za sorte. Podloga
M9 je najzastupqenija slabobujna podloga
za jabuku u svetu, ali se pre svega koriste
weni klonovi mawe bujnosti (NAKB T
337). Raduje ~iwenica da se u pojedinim
vo}arskim rejonima na{e zemqe godi{we
podi`u desetine hektara savremenih zasa-
da jabuke koji podrazumevaju gajewe neke
od navedenih sorti kalemqenih na ovoj
podlozi – isti~e dr Milan Luki}.
Pri zasnivawu zasada jabuke, kao polno
inkompatibilne vrste vo}aka, javqaju se
dve protivre~ne pojave: sa jedne strane te-
`i se da se radi standardizacije vo}arske
proizvodwe broj sorti svede na minimum,
a sa druge strane neophodno je da u zasadu
bude zastupqeno najmawe dve, pa i vi{e
sorti. Re{ewe ovih protivre~nosti je u
pravilnom izboru sorti i wihovom najbo-
qem rasporedu prema me|usobnim odnosi-
ma oplo|ewa, ka`e na{ sagovornik:
- Tendencije zasnivawa savremenih za-
sada jabuke idu u pravcu podizawa gotovo
monosortnih zasada, odnosno zasada u ko-
jima je zastupqena jedna glavna sorta, a
funkciju opra{iva~a imaju pojedina~na
stabla druge sorte (ili divqih vrsta) za-
sa|ena kao svako deseto–dvadeseto stablo
u redu. Zbog toga je veoma va`an izbor ade-
kvatne sortne kompozicije u zasadima ja-
buke, koji treba da omogu}i gajewe naj-
maweg broja sorti, koje pri tom obezbe|u-
ju redovne i obilne prinose. Trogodi{wi
rezultati moje doktorske disertacije su
upravo dali odgovor na pitawe pravilnog
izbora sorti opra{iva~a, kao i wihovog
uticaja na karakteristike plodova i rod-
nost sorte koju opra{uje, za neke novoin-
trodukovane sorte jabuke, za koje postoji
velika i opravdana zainteresovanost ne-
kih proizvo|a~a, kao {to su Gala Must, To-
paz i sl.
TEHNOLOGIJA PROIZVODWE
Proizvodwa jabuke i u razvijenim
zemqama karakteri{e intenzifikacija,
uz zadr`avawe ili porast obima
proizvodwe na mawim povr{inama, {to je
postignuto pove}awem broja stabala po je-
dinici povr{ine i smawewem dimenzija
krune. Rastojawe izme|u redova na zapadu
iznosi 2,8–3,2 metra, a kod nas mo`emo
preporu~iti 3,2–3,6 metara, s obzirom na
to da su na{a zemqi{ta sa ve}im sadr`a-
jem humusa i da nisu zamorena, ka`e dr Lu-
ki}. Izme|u stabala u redu preporu~eno
rastojawe sadwe za spur tipove je 0,60–0,65
metara, a za standardne sorte 0,75–0,80,
{to podrazumeva 3.100 do 5.200 biqaka po
hektaru.
- Osnovni ciq zasnivawa zasada jabuke
u ovako gustom sklopu je {to kra}i period
do stupawa zasada na rod, a samim tim br-
`i povra}aj ulo`enih sredstava i po~etak
ostvarivawa profita. Naime, pravilnom
sadwom (prvenstveno na odgovaraju}u du-
binu, pri ~emu ma{inska sadwa obezbe|u-
je zna~ajnu prednost) u dobro
pripremqeno zemqi{te, kvalitetnih
visokokalemqenih dvogodi{wih sadnica,
dobro obraslih prevremenim gran~icama,
tzv. “knip” sadnicama, u prvoj godini na-
kon sadwe mo`emo o~ekivati 5–10 plodo-
va po stablu, u drugoj 25–40, u tre}oj 60–80
plodova. U ~etvrtoj godini nakon sadwe,
treba o~ekivati maksimalni prinos od
100–120 plodova, odnosno 20–24 kilogra-
ma po stablu, odnosno 62–75 tona po hekta-
ru. Veoma je va`no napomenuti da su nave-
deni prinosi postignuti u na{im uslovi-
ma, odnosno u zasadu jabuke u na{oj nepo-
srednoj okolini – nagla{ava na{ sago-
vornik.
Naravno, da bi se postigli ovakvi re-
zultati, izuzetno je va`no primeniti sve
savremene agro- i pomotehni~ke mere.
Neophodno je obezbediti odgovaraju}i ve-
getativni prirast vo}ki u prvoj i naredne
dve godine nakon sadwe, kako bi se na od-
govaraju}oj zapremini kro{we ostvario
projektovani prinos, obja{wava dr Lu-
ki}. Da bi se dobio odgovaraju}i kako ve-
getativni prirast, tako i visina prinosa,
jedan od kqu~nih faktora je pravilna is-
hrana, koja, kako ka`e, podrazumeva
obezbe|ewe neophodnih koli~ina hran-
qivih elemenata, a naro~ito odgovaraju}i
odnos makro i mikroelemenata u
zemqi{tu i biqci.
Ovakvi zasadi podrazumevaju i
postavqawe protivgradne mre`e, kojom se
obezbe|uje sigurnost projektovanog roda.
Va`an elemenat novih zasada je i
zatravwivawe me|urednog prostora gaje-
nom travom ili prirodnim pokriva~em.
Ovo je mogu}e samo u zasadima gde postoji
sistem za navodwavawe, uglavnom “kap po
kap”.
Prema Luki}evim re~ima, dosada{wa
“kratka rezidba” zasada jabuke se zamewuje
“dugom rezidbom”, gde nema prekra}ivawa
dvogodi{wih grana. Dugom rezidbom se
smawuje bujnost vo}aka, boqe je formi-
rawe cvetnih za~etaka, lak{e je hemijsko
prore|ivawe plodova, boqa obojenost i
smaweno otpadawe plodova. Zelena rezid-
ba je tako|e neophodna pomotehni~ka me-
ra.
- Na osnovu na{ih istra`ivawa, kao
najefikasnije se pokazalo orezivawe mla-
dara po zavr{etku aktivnog vegetativnog
rasta (druga polovina avgusta), ~ime se de-
presivno deluje na porast, a diferenci-
rawe cvetnih za~etaka je boqe za narednu
godinu. Me|utim, veliki problem u Srbi-
ji predstavqa nedostatak kvalitetnog
stru~nog kadra, ali i obu~ene radne snage
za izvo|ewe rezidbe savremenih uzgojnih
oblika – napomiwe dr Luki}.
Neizostavna mera u procesu kontrole
rodnosti i poboq{awa kvaliteta plodo-
va u ovakvim zasadima je prore|ivawe cve-
tova ili tek zametnutih plodova. Prime-
na razli~itih biqnih regulatora rasta,
pojedina~na ili u kombinaciji, daje veoma
dobre rezultate kod svih sorti jabuke. Me-
|utim, ukoliko se `eli posti}i preko 90
odsto plodova prve klase, ru~no (korek-
tivno) prore|ivawe plodova jabuke je neo-
phodno, ali i ekonomski opravdano,
zakqu~uje na{ sagovornik.
N. R.
UZ SAVREMENU PROIZVODWU,
NAJPROFITABILNIJA VO]KA
JABUKA, TEHNOLO[KI VEOMA ZAHTEVNA, ALI IZUZETNO AKUMULATIVNA
Dr Milan Lu-
ki} je zaposlen u
Institutu za vo-
}arstvo od 1. juna
1998. godine, u
Odeqewu za po-
mologiju i ople-
mewivawe vo}a-
ka, a rukovodilac
Odeqewa je od 1. aprila 2004.
Poslediplomske studije na
Poqoprivrednom fakultetu u Beo-
gradu zavr{io je 17. aprila 2006.
godine, odbranom magistarske teze
pod nazivom “Biolo{ko-pomolo{ke
osobine perspektivnih selekcija ja-
buke”. U zvawe istra`iva~-saradnik
izabran je 23. marta 2007. Doktor-
sku disertaciju pod naslovom “Uti-
caj opra{iva~a na biolo{ke osobi-
ne i kvalitet ploda jabuke”, koja je i
bila povod za na{ razgovor, odbra-
nio je 28. decembra 2012. godine,
na Poqoprivrednom fakultetu u Be-
ogradu.
U~estvovao je u realizaciji mno-
gih doma}ih istra`iva~ko-razvojnih
i me}unarodno bilateralnih proje-
kata. Autor je i koautor 100 bibli-
ografskih jedinica. ^lan je Nau~nog
vo}arskog dru{tva Srbije.
UZ SAVREMENU PROIZVODWU,
NAJPROFITABILNIJA VO]KA
16 PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINEZDRAVSTVO
U~itavom svetu 31. januar
obele`ava se kao Dan bez
duvanskog dima, ove godi-
ne pod sloganom “Doma}instva
bez duvanskog dima”. Prema po-
dacima Instituta za javno
zdravqe Srbije “Dr Milan Jo-
vanovi} Batut”, tre}ina odra-
slih stanovnika Srbije pu{i, a
u skoro polovini doma}instava
pu{ewe je u potpunosti dozvo-
qeno. Zavod za javno zdravqe
^a~ak je u petak, priredbom u
O[ “Dr Dragi{a Mi{ovi}”,
obele`io Nacionalni dan bez
duvanskog dima, uz podr{ku ve-
likog broja dece iz vrti}a,
osnovnih i sredwih {kola, ali i
zdravstvenih radnika Zdravstve-
nog centra ^a~ak i volontera
Crvenog krsta. Deca su pod po-
sebnim rizikom od izlo`enosti
duvanskom dimu, jer pasivno
pu{ewe kod dece ima brojne po-
sledice, izme|u ostalog, ~e{}e
su infekcije disajnih organa,
bronhitis i upala plu}a. Iz tih
razloga je ovaj dan u ^a~ku obe-
le`en upravo uz u~e{}e dece
svih uzrasta.
Svake godine vi{e od pet mi-
liona qudi umire od sr~anog i
mo`danog udara, raka, plu}nih i
drugih bolesti koje su povezane
sa upotrebom duvana. Rizik na-
stanka raka plu}a kod nepu{a~a
izlo`enih duvanskom dimu ve}i
je od 20 do 30 odsto, dok je rizik
nastanka bolesti srca povi{en
za 23 odsto.
- Pasivni pu{a~i udi{u oko
4.000 istih hemikalija, kao i pu-
{a~i. Jedan sat proveden u dru-
{tvu pu{a~a predstavqa oko 100
puta ve}i rizik od nastanka raka
plu}a u odnosu na 20 godina pro-
vedenih u zgradi od azbesta – re-
kla je dr Qiqana Moji}evi} iz
ZZJZ ^a~ak. Ona se na priredbi
povodom obele`avawa Nacio-
nalnog dana bez duvanskog dima
obratila roditeqima i u~eni-
cima, iznose}i podatke o {tet-
nosti duvana, nakon ~ega su deca
izvela svoje ta~ke posve}ene pro-
mociji zdravog `ivota.
I. M.
Program „ZdravoRasti-
mo“, koji se sprovodi
drugu godinu za redom,
okupio je vi{e od 2.000 u~eni-
ka sedmih razreda iz {est gra-
dova i 18 osnovnih {kola. Pro-
gram u Srbiji iniciran je sa
ciqem da podstakne pravilne
navike u ishrani kod dece, kao
i da ih motivi{e da u~estvuju u
sportskim aktivnostima, s ob-
zirom na to da se broj gojazne
dece iz godine u godinu pove}a-
va, a deca svoje slobodno vreme
provode uglavnom sede}i.
Dva talasa testirawa u~eni-
ka, pre i nakon programa, poka-
zala su da su predavawa zna~aj-
no unapredila znawe osnovaca,
u ~emu su se u~enici iz ^a~ka
posebno istakli. Oni su viso-
kim procentom ta~nih odgovo-
ra pokazali da imaju dobru
osnovu, odgovaraju}i na pitawa
poput prisutnosti vitamina C
u hrani, izra`avawu kalorija
i bolestima koje nastaju kao
uzrok nepravilne ishrane.
Vi{e od dve tre}ine osnova-
ca zna razliku izme|u celo-
vitog i prera|enog zrna i pre-
poznaje zna~aj `itarica od ne-
prera|enog zrna.
- Neophodno je da se u okviru
redovnih {kolskih aktivno-
sti deca anga`uju i na pra-
vi na~in razumeju koliko
je va`no brinuti o zdravqu
od najranijeg uzrasta. Svedoci
smo da su deca sve mawe fizi~-
ki aktivna, da svoje
slobodno vreme
provode sede}i,
ispred kompjute-
ra i zanemaruju
obroke, pa je izu-
zetno va`no moti-
visati ih za fi-
zi~ku aktiv-
nost i ukazati im za{to je zdra-
va ishrana bitna. Jedino se
sistemskim i kontinuira-
nim radom sa decom mogu
posti}i rezultati, a pro-
gram „ZdravoRa-
stimo“ je svakako
dobar po~etak
- re-
kao je pomo}nik ministra
omladine i sporta mr Dragan
Atanasov.
Najve}i napredak u znawu
postignut je na te`im pitaw-
ima, pa sada polovina dece koja
su u~estvovala u programu
mo`e da pro~ita i pravilno
protuma~i tabele preporu~e-
nih dnevnih unosa hrane, {to
im omogu}ava da sami donose
odluke o namirnicama koje `e-
le da kupe i koje su dobre za
wihovo zdravqe. Tako|e, vi{e
od polovine osnovaca zna koje
namirnice treba da sadr`i
zdrav obrok, dok je pre pre-
davawa to znala tek tre}ina
wih.
- Istra`ivawe navika dece
u okviru programa ukazalo je na
pora`avaju}e podatke da skoro
dve tre}ine ispitane dece jede
sendvi~e ili hranu iz pekare,
dok jedna ~etvrtina wih vi{e
od ~etiri sata provodi ispred
televizora. Ovo nam je odli~an
pokazateq navika dece u Srbi-
ji, koje su na`alost prili~no
zabriwavaju}e. Ovakvim inici-
jativama poku{avamo da uti~e-
mo na stvarawe zdravih navika
u ishrani i nadamo se da }e se
program „ZdravoRastimo“ iz
godine u godinu sve vi{e razvi-
jati i obuhvatiti ve}i broj de-
ce u Srbiji - izjavila je Sandra
Todorovi} iz kompanije Nestlé.
Program se sprovodi u
saradwi Atletskog saveza Sr-
bije i kompanije Nestlé, uz podr-
{ku Ministarstva omladine i
sporta i Ministarstva obrazo-
vawa, nauke i tehnolo{kog raz-
voja.
I. M.
OBELE@EN NACIONALNI DAN BEZ DUVANSKOG DIMA
Duvanski dim je kompleksna sme{a gasova i ~estica koju
sa~iwava vi{e od 4.700 hemijskih jediwewa, od kojih su mnoga u
vezi sa nastankom i progresijom ateroskleroze, a vi{e od 40 su
kancerogeni. ^ak i duvan sa mawom koli~inom nikotina ili ka-
trana pove}ava rizik od kardiovaskularnih bolesti. Mehanizam
dejstva duvanskog dima je isti kod aktivnih pu{a~a i osoba iz-
lo`enih duvanskom dimu. Sastojci duvanskog dima se apsorbuju
udisawem preko plu}a, preko sluzoko`e usne {upqine i ko`e i
dospevaju u krvotok, a za samo nekoliko minuta i u mozak. ^esti-
ce duvanskog dima dovode do smawewa koli~ine kiseonika koja
dospeva do vitalnih organa i poreme}aja funkcije }elija koje
obla`u krvne sudove.
[TA SADR@I DUVANSKI DIM
DECA POD POSEBNIM RIZIKOM
PROGRAM "ZDRAVORASTIMO" ODR@AN I ME\U ^A^ANSKIM OSNOVCIMA
Osim {to je odli~na zim-
ska namirnica i salata,
kupus sadr`i i brojne
lekovite materije. Neke od wih
poma`u u le~ewu ~ira na `elu-
cu. Kori{}ewe soka od kupusa
kao leka protiv ~ira ima dugu
istoriju. Rimski lekari su ga
koristili za le~ewe ~ireva,
ali i nekih drugih stawa kao
{to su gr~evi i nesanica.
Da sok od kupusa zaista mo`e
da pomogne u le~ewu ~ira poka-
zao je pionirski eksperiment
prof. dr Garneta ^ejnija sa
Stenford medicinskog fakul-
teta. On je pokazao da je 2,5 dl
soka od kupusa dnevno umawiva-
lo bol i le~ilo i ~ir na `e-
lucu i ~ir na dvanaesto-
pala~nom crevu br`e i
efikasnije od
tada{wih stan-
dardnih tretmana.
Dr Robert Giler u
svojoj kwizi o pri-
rodnim lekovima
preporu~uje ili da
se pije 2,5 dl soka od
kupusa dnevno ili da se
svakodnevno pojede po {oqa
rendanog kupusa, dodata u druge
salate ili kao salata od kupusa.
Kupus ubrzave metabolizam
estrogena, a smatra se da to po-
ma`e da se zaustavi rak dojke i
da se potisne rast polipa koji
prethode raku debelog creva.
Jedno statisti~ko istra`ivawe
u Japanu otkrilo je da su qudi
koji su jeli najvi{e kupusa ima-
li najmawu stopu smrtnosti od
svih vrsta raka.
Kiseli (fermentisani) ku-
pus je mo`da jo{ i pogodniji u
lekovite svrhe, jer sadr`i veli-
ku koli~inu laktobacila i bak-
terija plantatum, koji uve}ava-
ju energiju na{eg organizma i
poma`u digestivnim procesima
u celini.
LEKOVITOST KUPUSAZabriwavaju}a je
~iwenica da je svaki dese-
ti osnovac smatrao da so
mo`e da se koristi u neo-
grani~enim koli~inama,
dok je sada, oko polovine
sedmaka svesno da tu na-
mirnicu treba svesti na
jednu kafenu ka{i~icu
dnevno. Iznena|uju}e je i
~vrsto uverewe vi{e od po-
lovine sedmaka da se ener-
gija dobija unosom vitami-
na, minerala i vlakana,
dok je svega ~etvrtina u~e-
nika prihvatila da se
energija dobija od masti,
{e}era i proteina, {to je
pre predavawa znao tek
svaki deseti u~esnik pro-
grama.
[TA SU NAU^ILI
ZNAWEM DO PRAVILNE ISHRANE
Sa priredbe u O[ „ Dr Dragi{a Mi{ovi}“
Posmatraju}i
n a j ~ e { } i
tip kancera,
^a~ak se
uklapa u
svetske i republi~ke sta-
tistike. @ene naju~estali-
je oboqevaju od raka dojke
i ginekolo{kih karcino-
ma, dok su kod mu{karaca
naju~estaliji karcinom
plu}a, kao i digestivni i
urolo{ki karcinomi.
Doktorka Axemovi} je na-
glasila da od karcinoma
grli}a materice ne bi tre-
balo da oboli nijedna `e-
na, jer postoje vrlo dostup-
ni i jednostavni testovi,
kao {to je papanikolau
test, koji je veoma zna~ajan
za rano otkrivawe karci-
noma grli}a materice. Me-
|utim, i ona, kao i ve}ina
stru~waka smatra da je
zdravstvena kultura kod
nas slabo razijena, pa se
samim tim i kontrolni
pregledi ne obavqaju re-
dovno.
Kada je re~ o karcinomu
plu}a, dijagnostika je te-
`a, ka`e dr Axemovi}, a
prethodne godine u ^a~ku
je zabele`eno vi{e od 90
obolelih od ove vrste ma-
ligniteta.
- Na rendgenskom snim-
ku plu}a mo`e da se vidi
promena, koja nekada sa si-
gurno{}u ukazuje na tumor,
a nekada mo`e ukazivati na
upalu. U na{em Zdravstve-
nom centru sada su paci-
jentima dostupna bronho-
lo{ka ispitivawa i ske-
ner grudnog ko{a. Najbit-
nije je znati {ta mo`e da
uka`e na kancer plu}a. To
su promena u ritmu ka{qa
kod pu{a~a, bu|ewe zbog
ka{qa, malaksalost, zno-
jewe, gubitak telesne te`i-
ne... - upozorava dr
Axemovi}.
Svetski dan borbe pro-
tiv kancera svake godine
postavqa za svakoga od nas
priliku za jedinstvo u bor-
bi protiv globalne kancer
epidemije. Ove godine Ine-
trnacionalna kancer kon-
trola (UICC) fokusirana
je na ru{ewe {tetnog mita
i pogre{nog shvatawa ove
bolesti.
MIT 1 - Kancer
je zdravstveni problem
Istina je da kancer nije
samo zdravstveni problem,
ve} ova bolest ima {iroko
rasprostawen uticaj na so-
cijalni, ekonomski i raz-
vojni aspekt, kao i razvi-
jawe qudskih prava. Oko 47
odsto slu~ajeva raka, dijag-
nostikovano je u slabije
razvijenim zemqama, sa
stalnom tendencijom pora-
sta. I smrtnost u tim
zemqama je znatno ve}a.
- U zemqama u razvoju
postoji nedostatak valid-
nih informacija o preven-
ciji, ranom otkrivawu i
tretmanu malignih bole-
sti. Tako|e, nedovoqno je i
publikacija, pa su to
kqu~ni razlozi za nedo-
stupnost informacija u
nerazvijenim i sredwe raz-
vijenim zemqama - ka`e dr
Axemovi}.
MIT 2 - Kancer je bolest
bogatih, starijih i zemaqa
u razvoju
Istina je da kancer
predstavqa me|unarodnu
epidemiju i poga|a sve uz-
raste i socio - ekonomske
grupe, a zemqe u razvoju no-
se nesrazmeran terert.
Kancer predstavqa svetsko
pitawe, koje postaje javni
zdravstveni problem u po-
rastu, i to u siroma{nim
zemqama. Neretko poga|a
mla|u populaciju u najpro-
duktivnijim godinama, na-
ro~ito u zemqama u razvo-
ju. ^ak u 50 odsto slu~ajeva
kancer se javqa kod osoba
mla|ih od 65 godina. Dr
Axemovi} tako|e potrvr-
|uje da ova bolest vi{e ni-
je bolest starih, ve} se gra-
nica sve vi{e pomera ka
mla|oj populaciji. Ona na-
vodi da se u ~a~anskom On-
kolo{kom odeqewu nalaze
pacijenti koji imaju mawe
od 40 godina.
MIT 3 - Kancer je sinonim
smrti
Istina je, ka`e dr
Axemovi}, da su mnogi kan-
ceri izle~ivi i da je za
mnoge pacijente tretman
wihove bolesti efikasan.
Nakon {to se kancer dijag-
nostikuje na mati~nim ode-
qewima ~a~anske Bolnice,
pacijenti prelaze u nadle-
`nost Onkolo{kog odeqe-
wa, gde lekari prate daqi
tok bolesti, uz konsulta-
ciju specijalista odgova-
raju}ih grana medicine.
Svaki oboleli od kancera,
mora pro}i konzilujum,
koji predstavqa skup leka-
ra razli~itih specijalno-
sti.
- S obzirom na to da ~a-
~anski Zdravstveni centar
ima ugovor sa Institutom
za onkologiju i radiologi-
ju Srbije, stru~waci sa
ovog Instituta dolaze jed-
nom mese~no u ^a~ak (svake
prve subote u mesecu), kako
bi se {to vi{e skratio put
ka izle~ewu ^a~anima koji
su oboleli od kancera - ka-
`e dr Axemovi}. U okviri
~a~anskog Onkolo{kog
odeqewa postoji hemotera-
pija, dok za terapiju
zra~ewem pacijenti moraju
i}i u Kragujevac.
Kancer danas mo`e biti
efikasno le~en i izle~en.
Razumevawem rizika koji
dovode do bolesti, preven-
cije i ranog otkrivawa,
ova bolest mo`e da se kon-
troli{e i poboq{a ishod
za pacijente.
Na nivou Srbije posto-
ji Udru`ewe za borbu pro-
tiv raka. Pro{le godine u
decembru, u ^a~ku je osno-
vana Podru`nica, koja }e
organizovati razne pre-
ventivne i druge aktivno-
sti za borbu protiv raka i
podizawe svesti gra|ana,
pored redovnog rada Onko-
lo{ke slu`be ~a~anske
Bolnice.
MIT 4 - Kancer je moja
sudbina
Doktorka Axemovi} is-
ti~e da sa ispravnom stra-
tegijom, tre}ina naj~e-
{}ih uzroka kancera mo`e
biti prevenirana.
- Stres je jedan od glav-
nih faktora koji ru{i
snagu na{eg organizma.
Kada je organizam iscr-
pqen od stresa, bolesti je
lak{e da napadne i napre-
duje. Zato svi moramo shva-
titi da ne treba stresno
do`ivqavati svaku vrstu
problema, ve} pozitivnije
i fleksibilnije posmatra-
ti svet oko sebe - ka`e dr
Axemovi}. Prevencija je
najisplativiji i najodr-
`iviji na~in smawewa
broja obolelih od kancera.
Poboq{awe kvaliteta is-
hrane, fizi~ka aktivnost i
odr`avawe zdrave telesne
te`ine mo`e spre~iti oko
tre}inu naj~e{}ih dijag-
noza kancera. Tu su i fak-
tori iz spoqa{weg
okru`ewa, kao {to su
zaga|ewa u vazduhu,
zra~ewe i prekomerno
izlagawe suncu. Nedosta-
tak informisanosti i sve-
sti o kanceru predstavqa
tako|e zna~ajnu prepreku
za wegovu uspe{nu kontro-
lu. U mnogim zemqama u
razvoju postoje zablude u
vezi sa dijagnozom kancera
i wegovim tretmanom.
Doktorka Axemovi} ka`e
da su reakcije na saznawe o
ovoj bolesti kod svakoga
razli~ite, ali da je za
uspe{no izle~ewe veoma
bitna saradwa pacijenta
sa lekarom:
- Reakcije zavise od sva-
koga ponaosob, od veoma
razumnog prihvatawa i
suo~avawa sa bole{}u ak-
tivnom borbom i le~ewem
do odbijawa pacijenata da
prihvate istinu. U svakom
slu~aju, kada lekari imaju
boqu saradwu sa pacijen-
tom i kada je on psihi~ki
jak, le~ewe je uvek efika-
snije. ^ini mi se da kada
pacijent posustane i kada
je psihi~ki labilan, bo-
lest br`e napreduje. Kao i
kod ostalih bolesti, i kod
karcinoma je mentalna sna-
ga veoma bitna. Od toga do-
sta zavisi ishod bolesti.
I. M.
PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE
U SRBIJI SVAKE GODINE OBOLI 33 HIQADE OSOBA OD NEKOG OBLIKA MALIGNITETA
17
marketing 032/342-276
ZDRAVSTVO
RAZBIJAWE MITOVA O KANCERUSvetski dan borbe protiv raka obele`a-
va se svakog 4. februara. U Srbiji se sva-
ke godine otkrije neki oblik maligniteta
kod oko 33.000 osoba, a godi{we od te
bolesti umre oko 21.000 qudi. Na~elni-
ca Onkolo{kog odeqewa ~a~anske Bolni-
ce dr Sne`ana Axemovi} rekla je da je i
u ^a~ku zabele`en porast broja obole-
lih, kao i da je predrasuda da od ove bo-
lesti oboqeva samo starija populacija.
“Na`alost, u prethodnoj godini zabele-
`eno je da se starosna granica pomera ka
mla|oj populaciji, tako da imamo paci-
jente od 33 i 38 godina”, rekla je ona.
Dr Sne`ana Axemovi}, pneumoftiziolog subspec. onkologije
18 PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINEKULTURA
POKLON KWIGE
^a~anski glas i kwi`ara LAGUNA }e obradova-
ti ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se
od 11 do 11,30 ~asova u redakciju lista (tel: 377-
107). Uz kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa,
nagra|eni kwige mogu podi}i u kwi`ari Laguna,
Gradsko {etali{te bb, ^a~ak, radno vreme 9-21~.
Udivqim predelima
Aqaske dvadesetih
godina pro{log veka,
naseqenici Xek i Mejbel
grade sebi tih `ivot pun
te{kog i jednoli~nog ra-
da. Oboje jo{ uvek duboko
`ude za detetom koje vi{e
ne mogu imati. Pa ipak,
oni se vole sna`no i u
jednom lakomislenom tre-
nu, u zajedni~koj igri na
prvom snegu, napravili
su dete od snega. Idu}eg
jutra sne`nog deteta vi{e
nije bilo - ali ostao je
trag si}u{nih stopa.
Nedeqama }e oboje na tre-
nutke opa`ati plavokosu devoj~icu, samu u {umi, ali se
ni jedno ni drugo ne}e usuditi to da pomene, u strahu da
su davno zakopane nade nadvladale zdrav razum. A onda }e
se na wihovom pragu pojaviti devoj~ica koja sebe naziva
Faina.
U neobi~nim predelima Aqaske `ivi autorka romana
“Sne`no dete”, Ejovin Ajvi. Neobi~an je i wen roman ko-
ji govori o univerzalnoj temi, o qudima koji ne mogu da
imaju decu, ne mogu da se ostvare kao roditeqi. Kritika
je sa velikim pohvalama do~ekala ovaj roman prvenac
Ejovin Ajvi koji je ozna~en i za jedan od najva`nijih
kwi`evnih debija u 2012. godini. Inspirisana ruskom
bajkom Sweguro~ka, ova kwiga je neobi~an spoj nestvar-
nog i surovo stvarnog; ona je pripovest o ranim nase-
qenicima Aqaske i wihovoj usamqenosti; topla i tu`na
pri~a o bezdetnosti.
Kad je princeza Dajana
poginula u pariskom tu-
nelu Alma, imala je samo
trideset i sedam godina. Da
je po`ivela, 1. jula 2011. na-
punila bi pedeset godina.
Ko bi ova voqena ikona da-
nas bila da je `iva? [ta bi
radila? I gde? Monika Ali,
jedna od najsvestranijih i
najsmelijih spisateqica na-
{eg vremena, osmislila je
druga~iju sudbinu princeze
Dajane u svom spektakular-
nom novom romanu “Neispri~ana pri~a”.
Deset godina posle izbegnute saobra}ajne nesre}e u Pa-
rizu, jedna Engleskiwa Lidija `ivi u malom, nepoznatom
mestu u srcu ameri~kog Sredweg zapada. Ima krug bli-
skih prijateqica: jedna dr`i butik, druga je agent za
prodaju nekretnina, tre}a je slu|ena majka doma}ica. Li-
dija radi u azilu za pse i mnogo pliva. Wen momak, koji
je obo`ava, ose}a da ona ne}e da mu se otvori. Ko je ona?
“Neispri~ana pri~a” je roman o prirodi slave, o
zna~ewu identiteta i pronala`ewa svog mesta u svetu.
Kao i Dajana, i izmi{qena princeza, junakiwa romana,
dodiruje milione `ivota i srca {irom sveta pri~aju}i
o svom problemati~nom braku i o svojim poreme}ajima
ishrane i uspostavqaju}i blisku vezu s narodom kao ni-
ko iz kraqevske porodice pre we. Ali ona ima velikih
problema i na ivici je propasti. Ho}e li ikad prona}i
mir i sre}u ili }e prokletstvo slave u~initi svoje?
Monika Ali
NEISPRI^ANA
PRI^A
Ejovin Ajvi
SNE@NO DETE
Junaci kwige “Nezaboravan odmor u Rusiji”, koju je o
svom tro{ku objavila Danica Blagojevi}, nastavni-
ca ruskog jezika u penziji, danas su qudi u sredwim
godinama, pripadnici razli~itih profesija i roditeqi.
Neki su se otisnuli u daleki svet, drugi ostali u zavi~a-
ju, ali je svima u trajnom se}awu ostao boravak u Sovjet-
skom Savezu, kojim ih je ~a~anska op{tina nagradila za
uspehe na takmi~ewima iz raznih predmeta.
Bilo je to leta 1989. godine, a 27 u~enika iz gradskih
i seoskih osnovnih {kola krenulo je na put sa vaspita~i-
ma Danicom Blagojevi}, Dragi{om Matijevi}em (na-
stavnicima u O[ “Milica Pavlovi}”) i Ru`icom Kozo-
morom, koja je, kao profesor, radila u O[ “Dragi{a Mi-
{ovi}”. U me|unarodnom kampu, 80 kilometara od Mo-
skve, mladi ^a~ani su proveli dvadeset dana, dru`e}i se
sa vr{wacima iz Rusije, ^ehoslova~ke, Poqske i Bugar-
ske, upoznaju}i tu|e naravi i obi~aje i obilaze}i mesta i
spomenike zna~ajne za rusku pro{lost i savremenost. Dok
su drugi gledali i oslawali se na pam}ewe, nastavnica
Danica se nije razdvajala od blok~i}a i olovke.
Marqivo je vodila dnevnik i sekirala se ako bi nekim
slu~ajem zaboravila svoj pribor, a prilikom rastanka sa
vaspitanicima obe}ala im je da }e svoj dnevnik objaviti.
Posle vi{e od 20 godina o svom tro{ku je {tampala
kwigu “Nezaboravan odmor u Rusiji”, posvetiv{i je ce-
loj grupi u~enika i saradnicima, a pre svega u me|uvre-
menu preminulom Aleksandru Sa{i Seni}u, tada{wem
osmaku koji je svojom zrelo{}u i obrazovawem i{ao is-
pred svoje generacije i vaspita~ima bio od velike pomo-
}i na ovom, nimalo lakom putovawu. Pred ~itaocem je
pitko {tivo, u kome se opisi pejza`a i kulturno - isto-
rijskih znamenitosti ve{to prepli}u sa detaqima iz
svakodnevnog `ivota obi~nog ~oveka u vreme ruske pere-
strojke. Sa sposobno{}u da uo~i ne samo ono {to zbli`a-
va slovenske narode, ve} i velike razlike me|u wima, Da-
nica Blagojevi} je izbegla sentimentalnost i patetiku,
tko ~este kod rusofila, i ~itaocima se predstavqa kao
realista koji na svetlo dana iznosi mane i doma}ina i
gostiju, a od kritizerstva se veoma uspe{no {titi sup-
tilnim, jedva prepoznatqivim humorom. Tako se autorka
ovog putopisa odnosi i prema qudima koje je susretala i
upoznala tokom boravka u stranoj zemqi. Vaspita~ice
Zoja i Sveta, doktorka Irina, upravnik kampa Vasilij,
voza~ Raviq, Larisa, koja je ~a~anskoj grupi bila vodi~,
daleko su vi{e od slu~ajnih poznanika i na dobrom su pu-
tu da postanu kwi`evni likovi. Kao i neki od na{ih, na
primer Sa{a, de~ak iz ^a~ka koji celog “Radovana tre-
}eg” zna napamet i ume da razgali grupu kad god je kriti~-
no (takvih situacija je bilo vi{e, jer je `ivot u Rusiji
bio te`ak, a pona{awe qudi ~esto izmicalo razumevawu
stranaca) ili Vlade, jedan od najmla|ih putnika koji se
prerano odvojio od roditeqa i taj rastanak morao da od-
boluje.
Govore}i o liku vaspita~a, Danica Blagojevi} je, hte-
la to ili ne, progovorila i o sebi. Sa velikom qubavqu
prema mladima i veoma svesna va`nosti svog poziva, ona
nam se, nenametqivo, predstavqa kao prosvetni radnik
koji je u isto vreme autoritativan i pun blagosti, koji
ume da pou~i, ali i da saslu{a i razume, da bude vaspita~,
ali i prijateq. Da je ovaj spoj mogu}e napraviti svedo~e
i opisne ocene, koje su joj u~enici po povratku u ^a~ak
uru~ili. “Za ovih 20 dana, koliko smo bili zajedno, stvo-
rio sam takvu sliku o vama da vas nikada ne}u zaboravi-
ti”, napisao je jedan od putnika. Dani~ina kwiga je do-
prinos neprestanoj qudskoj borbi protiv zaborava, a na
wenim posledwim stranicama nekada{wi osnovci mogu
pro~itati i ono {to su o omiqenoj i po{tovanoj vaspi-
ta~ici zabele`ili.
Recenzije za kwigu potpisuju profesori Danijela Mi-
ki} Kova~evi} i Delimir Sti{ovi}, a pogovor je napi-
sao dr Bo{ko Jovi~i}, neuropsihijatar.
E. V.
DANICA BLAGOJEVI] OBJAVILA DNEVNIK
SA DVE DECENIJE STAROG PUTOVAWA U SSSR
SA GRUPOM
NAJBOQIH OSNOVACA
Na obali reke Moskve: nastavnica Danica Blagojevi}, Jelena Mari~i}, Nata{a \uki}, Dragana Paji}, Tawa
Matijevi}, Marija Peji}, nastavnik Dragi{a Matijevi}, Dana Jovanovi}, Gordana Milovanovi}, Gorica Kaplarevi},
Vesna Milivojevi}, Gorica Vasovi}, Nata{a Spasojevi}, Vesna Stanojevi}, Radmila Todosijevi}, Jelisavka
Marenovi}, Divna Jovanovi}, Vesna ]ojba{i}, Olgica Stevanovi}, profesor Ru`ica Kozomora, Vladimir Axi}, Ivan
Gli{i}, Aleksandar Milo{evi}, Slavko Luki}, Vladimir [obi}, @arko [underi}, Aleksandar Seni}, Boban
Katani} i @eqko Vilotijevi}. Na slici nedostaje Milan Matovi}.
Objavqivawem ove kwige autorka je ispunila obe}awe koje je po zavr{etku
putovawa dala u~enicima
PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE 19KULTURA
Prvi put za 14 godina, od kako
Gradska biblioteka “Vladislav
Petkovi} Dis” organizuje izlo-
`bu zavi~ajnog izdava{tva pod nazivom
“[tampana re~” i dodequje nagrade za iz-
dava~ki poduhvat godine i najuspe{niji
dizajn, dogodilo se da su obe nagrade pri-
pale istoj kwizi. Na izlo`bi “[tampana
re~ 2012”, koja je otvorena u Galeriji Na-
rodnog muzeja u ~etvrtak, autorima, izda-
va~ima i dizajneru monografije “Ov~ar-
sko kablarski manastiri” uru~ene su na-
grade uz obrazlo`ewe predstavnika `iri-
ja. Nagrada “Danica Markovi}” za kwigu,
odnosno, izdava~ki poduhvat godine pri-
pala je autorima Delfini Raji} i dr Mi-
lo{u Timotijevi}u, i izdava~ima Narod-
nom muzeju iz ^a~ka i JP “Slu`beni gla-
snik” iz Beograda. Nagrada “Isailo A.
Petrovi}” za najuspe{niji dizajn publi-
kacije objavqene u protekloj godini pri-
pala je Sla|ani Tutunovi} iz dizajn stu-
dija “Trigon” iz ^a~ka.
Autor izlo`be, koja tradicionalno
povezuje stvaraoce, izdava~e, {tampare i
~itaoce je Marija Orbovi}, bibliotekar
savetnik Zavi~ajnog odeqewa Gradske bi-
blioteke. Nagrade je uru~ila direktorka
ove ustanove Danica Ota{evi}, a izlo`bu
je prigodnim osvrtom na izdava~ku pro-
dukciju u protekloj godini otvorio novi-
nar Rodoqub Petrovi}. On je istakao da u
^a~ku danas radi 14 {tamparija, a me|u 18
ve}ih izdava~a su i prepoznatqive izda-
va~ke ku}e “P~elica”, “Legenda”, Grafika
“Jure{“, “Svetlost”, “Jel-Mil” i druge.
Do 1989. godine u na{em gradu je postoja-
la samo {tamparija “Litopapir”, koja je
objavila samo osam kwiga, protekle godi-
ne zavi~ajno izdava{tvo broji 303 publi-
kacije, koje se nalaze u aktuelnoj postavci,
a zna~ajan izdava~ki zamah evidentiran je
i 2011. godine, kada je {tampano 398 ra-
znih publikacija. To zna~i da je Zavi~ajno
odeqewe Biblioteke svake godine bogati-
je za oko 300 naslova, u proseku.
O kwizi, koja je ponela titulu izdava~-
ki poduhvat godine i nagradi “Danica
Markovi}” odlu~ivao je `iri koji su ~i-
nili: dr Svetislav Q. Markovi}, profe-
sor V[TSS, Danica Ota{evi}, direk-
torka Biblioteke i Danijela Miki} Ko-
va~evi}, prosvetni savetnik, koja je odlu-
ku `irija i obrazlo`ila, podsetiv{i i na
druge kwige koje su bile u konkurenciji za
ovo priznawe. Ovo, po mnogo ~emu, novo i
dopuweno izdawe monografije, koja je ve}
nagra|ivana 2004. godine, zahvaquju}i do-
datnim naporima autora da prethodne za-
pise dopune novim nau~nim saznawima,
tuma~ewima, kontekstualizuju}i ovu dra-
gocenu ambijentalnu celinu u prirodnom
okru`ewu u kome se nalazi, uz logi~niji
raspored spomeni~ke gra|e i stilizaciju
jezika kojim je pisana, istakla je Miki}-
ka, na najboqi na~in svedo~i o najvredni-
joj kulturnoj ba{tini ~a~anskog kraja, ko-
ja je na ovaj na~in reprezentativno pred-
stavqena, dok su izuzetnom skladu sadr`i-
ne i forme doprinele i briqnatne foto-
grafije Sa{e Savovi}a, koje daju
nemerqiv doprinos vizuelnom do`ivqaju
ove kapitalne kwige. O nagradi za dizajn
“Isailo A. Petrovi}”, posve}enoj prvom
~a~anskom {tamparu, odlu~ivao je `iri
koji su ~inili: Dragana Lazovi}, dizaj-
ner, Bo`idar Plazini}, slikar i Ra{o
Jovani}, profesor u Umetni~koj {koli.
Sla|ani Tutunovi} i studiju “Trigon”
ovo nije prva nagrada za uspe{no likovno
grafi~ko oblikovawe neke publikacije. U
umetni~kom programu nastupili su pozna-
ta mlada ~a~anska peva~ica Mina Matija-
{evi}, koja se vi{e puta oprobala na
takmi~ewima za muzi~ke talente, i perku-
sionista Aleksandar Alempijevi}. Izlo-
`ba je za publiku otvorena do 15. februa-
ra. Z. L. S.
Tr a d i c i j u
nagra|ivawa naj-
vernijih ~itala-
ca Gradska biblioteka je
prenela i na svoje ogranke
u Zabla}u, Prijevoru,
Preqini i Mr~ajevcima, a
uz dodelu priznawa, plake-
ta i kwiga, koje je darovala
kwi`ara “Re~i”, po pravi-
lu se uprili~i i odgovara-
ju}i umetni~ki program u
kome podr{ku qubiteqima
kwige, pored samih u~eni-
ka, dodatno pru`aju i oni
koji ih pi{u, stvaraoci.
Tako je bilo i ove godine.
Osim zajedni~kog imena za-
vi~ajnog pesnika ovaj
Ogranak u Zabla}u, sme-
{ten u Osnovnoj {koli, i
mati~nu Biblioteku pove-
zuje i nekoliko zna~ajnih
godi{wica: 200 godina od
osnivawa {kole, deset go-
dina postojawa Ogranka
biblioteke i 50. Disovo
prole}e. A sve wih i sve
ove godine povezuje jedna
jedina i dragocena nit koja
se pi{e sa samo pet slova:
kwiga. Titulu “NAJ~itao-
ca” u ovom ogranku poneli
su: sedmakiwa Marija Lu-
ki} i petakiwa Milica
Jakovqevi}, oba odeqewa
tre}eg razreda na ~elu sa
u~iteqicama Biqanom Si-
movi} i Sne`anom Radova-
novi}, a porodi~na nagra-
da pripala je Milici,
Aleksandru i Ani Sata-
ri}. Gost programa bio je
pesnik Bo{ko Lomovi},
koji se predstavio i mali-
{anima u ogranku Biblio-
teke u Prijevoru, a sve~a-
nost je odr`ana u holu O[
“Bo`o Tomi}”. Najvredni-
ji ~itaoci u 2012. godini u
ovom ogranku bili su: Jana
Stamenkovi}, tre}ak, Fi-
lip Marinkovi}, ~etvrtak
i Rada Lazarevi}, penzio-
nerka. Nagrade im je uru~i-
la bibliotekar Sne`ana
Plani}. Sve programe obo-
gatili su u~enici Muzi~ke
{kole, dodela nagrada
obavqena je po~etkom ove
nedeqe i u Preqini i Mr-
~ajevcima, a najvrednijim
~itaocima ~estitke je upu-
tila direktorka mati~ne
Biblioteke Danica Ota-
{evi}.
Z. L. S.
NAGRA\ENI NAJ^ITAOCI U OGRANCIMA BIBLIOTEKE U ZABLA]U I PRIJEVORU
SVE IH POVEZUJE KWIGA
„NAJ~itaoci“ u Prijevoru
„NAJ~itaoci“ u Zabla}u
NA IZLO@BI "[TAMPANA RE^ 2012" PRVI PUT JEDNOJ KWIZI DODEQENE OBE NAGRADE
MONOGRAFIJA „OV^ARSKO-KABLARSKI MANASTIRI“
- Nagrada “Danica Markovi}” za kwigu godine pripala je Delfini Raji}
i dr Milo{u Timotijevi}u, izdava~ima Narodnom muzeju iz ^a~ka i JP
“Slu`beni glasnik” iz Beograda.
- Nagrada “Isailo A. Petrovi}” za najuspe{niji dizajn publikacije pripa-
la je Sla|ani Tutunovi} iz dizajn studija “Trigon” ^a~ak.
- IZDAVA^KI PODUHVAT GODINE I NAJBOQI DIZAJN
20 PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINEKULTURA
POKLON KWIGE
Kao i svakog petka, ^A^ANSKI GLAS i VULKAN
IZDAVA[TVO }e obradovati ~etvoro ~italaca
koji budu najbr`i i jave se od 11 do 11,30 ~asova
u redakciju lista (tel: 344-772). Uz kupqen
posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|eni nared-
na dva dana kwige mogu podi}i u kwi`ari Vulka-
n u Roda centru.
Rafael Kardeti
SAVR[ENA ENIGMA
Jednog jutra, me|u velelepnim zdawima Sorbone,
vi{evekovnu ti{inu i mir univerziteta potresla je
jedna neobi~na smrt. Za{to bi Alber Kada, povu~eni
profesor sredwovekovne kwi`evnosti, imao ijedan
razlog da se ubije? U me|uvremenu, na drugom kraju
Pariza, Valentinu Savi, talentovanu mladu restaura-
torku, pose}uje zagonetni stariji gospodin sa jedinstven-
im zadatkom: da obnovi sredwovekovni palimpsest ~ije
izlizane stranice obe}avaju da otkriju istinu o mister-
iji koja ve} stotinama godina fascinira nau~nike i
pisce {irom sveta. Valentina }e vrlo brzo saznati da su
tajanstvene osobe koje `ude da do|u u posed tajni koje
krije ovaj rukopis mnogo mo}nije i mnogo okrutnije nego
{to je ikada mogla i da zamisli. Zajedno sa svojim pri-
jateqem Hugom Vermerom - aristokratom, gurmanom i
nepopravqivim prevarantom, i Davidom Skotoom,
Kadaovim studentom, Valentina }e se obresti u
uzbudqivoj avanturi koja }e ih povesti kroz uske
uli~ice i skrivena zdawa pariskih ~etvrti. Otkrijte
mra~ne strane jednog fascinantnog sveta - sveta umetnos-
ti.
Lusi Dilon
SNOVI O SRE]I
Mi{el ne veruje u bajke. Ona je tvrdoglava poslovna
`ena koja zapo~iwe `ivot iz po~etka u novom
gradu. Kada odlu~i da preuzme jednu pomalo zaboravqenu
kwi`aru, ta~no zna kome }e poveriti posao menaxera.
Za Anu, wenu najboqu prijateqicu i strastvenog qubite-
qa kwiga, to je ostvarewe svih snova. I to ne samo zato
{to }e tako mo}i da pobegne od svojih zahtevnih i
napornih pastorki i wihovog predivnog ali hiperak-
tivnog dalmatinca.
Dok na police sme{ta omiqene kwige iz detiwstva, Ana
ne mo`e da se otme utisku da bajka u kojoj `ivi ipak ne}e
imati sre}an kraj kakvom se nadala. Ali kako pri~e o
qubavi, avanturama, za~aranim vrtovima i xinovskim
breskvama unose novi `ivot u kwi`aru, tako i Anu i
wene mu{terije obuzima ista magija. ^ak i Mi{el - koja
kategori~ki odbija da veruje u pravu qubav i princa na
belom kowu - nije imuna na wu.
Ipak, kada se skrivene tajne iz detiwstva vrate da pro-
gone Mi{el, a propast pokuca na vrata Anine porodice,
da li }e mudrost i {arm pri~a iz kwi`are uspeti da im
pomogne da prona|u svoj sre}an kraj?
Pri~e iz „autobusa“
Veliku radost, ali i
veliku pometwu
me|u na{e sugra|ane
donela je vest da }e
proizvodwu obnoviti
~a~anska "^ipsara" i da
}emo na rafovima pro-
davnica ponovo vi|ati,
na{, doma}i ~ips. Ne samo
zbog onih koji }e u woj
raditi i zbog stotinak
radnih mesta koja }e
sre}nicima podariti
egzistenciju, ve} i zbog
onih koji }e ponovo mo}i da joj ponude sirovinsku
bazu, krompir, koji je nekada bio kultura broj jedan na
draga~evskim padinama. U i{~ekivawu konkursa, pre
neki dan glasno je razgovaralo dru{tvance od neko-
liko qudi sredwih godina, u nadi da }e ba{ oni biti
ti sre}nici. Radosni {to }e ubudu}e oni praviti ovu
omiqenu grickalicu, umesto {to je besposlica grick-
ala, ili boqe re}i "`derala" wih, ka`u da }e, ako
dobiju posao, ako zatreba, svi poneti sa sobom po xak
krompira na le|ima, da se, za svaki slu~aj na|e, kako
proizvodwa vi{e nikada ne bi stala. To me podseti na
jednu koleginicu koja je pre desetak godina napisla da
seqaci “beru krompir”, a niko ne poverova da zaista
nije znala kako se ubira ovo povr}e. Da neke “dobre”
stvari ~esto nastaju slu~ajno, iz lo{e namere ili ~ak
inata, svedo~i i istorija popularnog ~ipsa.
Izmislio ga je ameri~ki kuvar Xorx Kram 1853.
godine, dok je radio u veoma skupom restoranu „Mun
lejk loxu“ u Saratoga Springsu u dr`avi Wujork.
Motiv kuvara je bio inat prema prezahtevnoj mu{ter-
iji Kornelijusu Vanderbiltu, graditequ `eleznica,
jer nije bio zadovoqan pripremqenim pomfritom. Da
bi mu pokazao da mo`e i "gore", razqu}eni kuvar je
isekao veoma tanke listi}e krompira i ispr`io ih
tako da su bili isuvi{e tvrdi da bi se jeli viqu{kom.
Me|utim, zahtevni Vanderbilt je bio odu{evqen
ovako pripremqenim krompirom, pa je ~ips ubrzo
postao specijalitet ku}e. Kram je nastavio da
priprema ~ips i kada je otvorio vlastiti restoran,
ali nikada nije patentirao svoj proizvod. To je uradi-
lo preduze}e iz Kalifornije „Skaders“ 1920. i
otpo~elo masovnu proizvodwu ~ipsa, pakuju}i ga u
kese koje su ga odr`avale sve`im. O nutritivnim vred-
nostima ove gricklalice onda se nije mnogo mislilo,
a da je bogat kalorijama i prezasi}enim mastima,
jeste. Tehnologija proizvodwe i ukusi se vrtoglavo
mewaju, tako da je danas veoma popularan i ~ips od
jabuke, koji je mnogo zdraviji. S obzirom na to da je i
jabuka vo}e ovog podnebqa, eto ideje o nekoj novoj
proizvodnoj liniji, na radost i proizvo|a~a i
potro{a~a.
Z. L. S.
^IPS
IZ
INATA
Ve} devetu godinu Kulturno-
umetni~ko dru{tvo "Tanasko
Raji}" iz Qubi}a slavi kao
svoju krsnu slavu Svetog Atanasija
Velikog, dan kada se po istorijskom
predawu rodio junak ~uvene bitke na
Qubi}u Tanasko Raji}. Gost slave
bio je, pored ostalih, u ime uprave
Grada Aleksandar Da~i}, pomo}nik
gradona~elnika za dru{tvene delat-
nosti, a slavu Dru{tva, koje skoro
~etiri decenije okupqa generacije
mladih i ~itave porodice u qubavi
prema izvornoj tradiciji, igri i
pesmi, ~estitali su i predstavnici
MZ Qubi} selo, kolege iz drugih
kulturno-umetni~kih dru{tava,
stari i aktuelni ~lanovi i u~enici
istoimene {kole. Uz saslu`ewe neko-
liko sve{tenika slavski kola~ i
`ito osve{tao je mesni paroh
Nemawa Te{i}, a doma}in slave bio
je Dejan Tomi} sa porodicom. Po
wegovoj `eqi i u wegovo ime slavski
ru~ak je prigodnom zdravicom
odobrio vreme{ni Jaroslav
Nixovi}, po`elev{i svima "zdravu i
rodnu godinicu, zdravo potomstvo i
od Boga veselu de~icu", a doma}inu
"~estitost, mudrost, radinost, prav-
du i po{tewe". Predsednik KUD-a
Zoran Zate`i} uru~io je tom pri-
likom zahvalnice za podr{ku i
dugogodi{wu saradwu doma}inu
slave najstarijim ~lanovima KUD-a,
darodavcima dru{tva i pred-
stavnicima medija. Z. L. S.
SLAVA KUD „TANASKO RAJI]“
ZDRAVICA ZA SVETOG
ATANASIJA VELIKOG
PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE 21KULTURA
Umetnost japanskog ba{to-
vanstva mogla bi se defi-
nisati kao uzajamno dej-
stvo na~ela “slu~aja prirode” i
“savr{enstva dela ~ovekovih ru-
ku”. Taj spoj je izuzetno zna~ajan
za japansko poimawe lepog. Iako
je tradicija formirawa i negov-
awa japanskih vrtova duga vi{e
od hiqadu godina, japanska ba-
{ta nije cvetna i nije sa~iwena
sa ciqem da se gaji biqe, ve} je
izraz kulturnog i duhovnog odno-
sa japanskog naroda prema priro-
di i wena najve}a specifi~nost
je prepoznavawe i odnos prema
lepoti, u kojoj kultno mesto ima,
pre svega, prirodno oblikovano
kamewe, koje za ovaj narod ima
filozofsku, relikvijsku vred-
nost.
Mo`da su egzotika, radozna-
lost, predznawe, duboka uko-
rewenost u duhovnoj tradiciji
naroda iz zemqe izlaze}eg Sunca,
izmestili u utorak brojnu publi-
ku iz planirane male u veliku sa-
lu Doma kulture kako bi svi bi-
li u prilici da ~uju i vide ono
{to je na ovu temu imala da ka`e
i poka`e Sowa Vi{wi} @i`o-
vi}, magistar japanskog jezika i
kwi`evnosti iz Beograda, prire-
|iva~ i prevodilac istoimene
kwige, koja je bila gost Kulturno
obrazovnog programa. Uvode}i
publiku u ovo zanimqivo pre-
davawe urednik progama Verica
Kova~evi} je napomenula da je
umetnost japanskih vrtova izraz
kulture Dalekog istoka.
Ve}ina qudi kad se pomene ja-
panski vrt zami{qa vrt bez
rastiwa, sa sitnim {qunkom i
kamen~i}ima, prime}uje Sowa
Vi{wi} @i`ovi}, dodaju}i da
je to tip suvog zen vrta, {to je sa-
mo podvrsta japanskih vrtova ko-
ji su se razvijali u mnogo oblika,
po~ev{i od samog rastiwa, ele-
menata koji ga ~ine, do oblika i
veli~ine. Wihove glavne osobine
su jednostavnost linija i boja i
minimalizam, a glavna svrha i
ciq, kontemplativnost, odnosno
posmatrawe radi duhovnog
promi{qawa lepote, ve~nosti.
To su po pravilu pejza`ne ba{te,
koje se mogu prostirati na jed-
nom ili vi{e jutara zemqe, ali i
smestiti u ove}u ~iniju za vo}e.
Ovakvi vrtovi su izraz japanskog
ose}aja za lepo i wihovog
po{tovawa prema onom jedin-
stvenom u prirodi. Za razliku od
suvih zen ba{ti od kamena, peska,
{qunka, koje su u zenisti~kom
duhu, a ispuwene su apstraktnim
idejama i simbolima, u koje se ne
ulazi, osim iz filozofskih i re-
ligijskih pobuda, na drugoj stra-
ni postoje i rasko{ne ba{te za
{etwu, razgledawe, vo`wu ~am-
cem, u`ivawe, tako da je predra-
suda da je japanska ba{ta mono-
hromna i jednoli~na.
U ovoj drevnoj tradiciji po-
sebno mesto zauzimaju kamen i vo-
da koja te~e, makar i prividno,
kao zatalasani pesak. Ciq ta-
kvog vrta je da prika`e prvobit-
no spajawe bo`anskog i qudskog,
odnosno arhetip vrta i prvi
do`ivqaj Japanaca pri dolasku
na ostrvo. Obavezni i ~esti ele-
menti japanskog vrta su i mosto-
vi, kameni feweri, nagazno
kamewe, odre|ene vrste biqaka
koje prati simbolika. Dok se fi-
zi~ka lepota `ene u Japanu pore-
di sa cvetom tre{we, wene vrli-
ne se porede sa cvetom {qive.
Biqka nanten se sadi pored spa-
va}e sobe da bi upila eventualne
ko{mare, a smatra se da je nesre}-
no odgajati hrizanteme koje Ja-
panci nazivaju “kiku”. Ali za to
su nepregledni i bajkoviti drvo-
redi sakure, simbola samuraja i
vite{tva. Iako se veruje da dola-
zi iz tame i nije sa ovog sveta, ka-
da se oglasi kukavica “Hototogi-
su”, vreme je da seqaci sade piri-
na~... Ono {to se u srpskoj tradi-
ciji, kada je re~ o verovawima ve-
zanim za biqke i `ivotiwe sma-
tra sujeverjem, u japanskoj je iz-
raz duboke duhovne tradicije i
kulture koja se neguje s reli-
gijskom pa`wom i posve}eno{}u.
Zato je Japan, ostao osoben i pre-
poznatqiv.
Sowa Vi{wi} prikazala je
kroz fotografije i filmove sa
Okinave, reprezentativne prime-
re ba{ti: Kineske ba{te u Nahi
i Kraqevski vrt. Z. L. S.
JAPANSKI VRTOVI, DREVNI IZRAZ KULTURE I ODNOSA PREMA TRADICIJI
Umetni~ka galerija „Na-
de`da Petrovi}“, od
februara 2013. godine
pokre}e nekoliko prate}ih
programa koji }e se odvijati u
prostoru legata - Galerije
‘’Risim’’. Ovaj program }e,
pored osnovne izlo`bene de-
latnosti i stalne postavke de-
la Bogi}a Risimovi}a Risi-
ma, ponuditi gra|anima ^a~-
ka debate, radionice, pesni~-
ke ve~eri, koncerte, filmske pro-
jekcije i izlo`be. Program }e rea-
lizovati tim Umetni~ke galerije
„Nade`da Petrovi}“ u saradwi sa
udru`ewima gra|ana, neformalnim
grupama i pojedincima. Ciq je da
Galerija „Risim“ kao prostor na
atraktivnoj lokaciji postane novi
kulturni centar koji }e javnosti
ponuditi ne konkurentan, ve} kom-
plementaran program i ^a~anima
omogu}iti sadr`aje za koje do sada
nije bilo mesta u programima osta-
lih ustanova kulture, re~eno je na
konferenciji za medije u petak, na
kojoj su o programu za februar, go-
vorili Milica Petronijevi}, di-
rektor Umetni~ke galerije, Daniel
Miki}, kustos i Predrag @ivko-
vi}, urednik filmskog i video pro-
grama ove ustanove.
Sve ~etiri subote tokom februa-
ra u ovom prostoru, od 12 do 13,30,
jezi~ko-dramska i novinarska radi-
onica “Raskovnik” odr`ava}e odgo-
varaju}e obrazovne radionice o
kori{}ewu savremenih tehnika, me-
toda i sredstava rada. U utorak je
KC “Lift” organizovao izlo`bu
fotografija neafirmisanih autora
“Mladi na potezu”. Svakog petka u
19 ~asova odr`ava}e se projekcije
dokumentarnih, eksperimentalnih,
kratkometra`nih i filmova iz al-
ternativne i video produkcije: 8.
februara - filmovi iz produkcije
FDU; 15. februara - predstavqawe
Alternative (Festivala novog fil-
ma i videa); 22. februara - projekci-
ja zna~ajnih ostvarewa festivala
Alternative 2012. Za 13. februar
planirana je panel diskusija “Mla-
di na potezu” na kojoj }e biti re~i o
polo`aju mladih umetnika i umet-
ni~kih organizacija i wihovoj
afirmaciji.
Z. L. S.
Vojislav Pe{terac, KMF
FSS i \or|e Vukadino-
vi} F1, ~lanovi Foto
kino kluba “^a~ak”, novu 2013.
godinu zapo-
~eli su me|u-
n a r o d n i m
u s p e s i m a ,
najve}im koje
su do sada po-
stigli od ka-
ko se bave
umetni~kom
fotografi-
j o m .
Zahvaquju}i
wima u ^a~ak
su stigla ~ak
~etiri me|unarodna priznawa.
Na Salonu fotografije u Bel-
giji Vojislav Pe{terac je do-
bio najvi{e priznawe - Zlatnu
medaqu FIAP-a za fotografiju
“Beneton”, a u Makedoniji di-
plomu IAAP-a za fotografiju
“Magla - Na-
|a”.
\or|e Vu-
kadinovi} je
na Salonu u
Sloveniji na-
gra|en bron-
z a n o m
medaqom za
fotografiju
“Don’t give up
on your dre-
ams”, a u Bawa
Luci je osvojio srebrnu
medaqu za fotografiju “Pro-
davac”. Sude}i po po~etku ove
godine, ako se i drugim vred-
nim ~lanovima FKK “^a~ak”
posre}i, ima}e zavidan bilans
na kraju godine.
Z. L. S.
ME]UNARODNI USPESI ^A^ANSKIH FOTOGRAFA
LEPOTA „SLU^AJA PRIRODE“
I DELA QUDSKIH RUKU
NOVI PRATE]I PROGRAMI U GALERIJI "RISIM"
DEBATE, RADIONICE,
PROJEKCIJE...
MEDAQE ZA PE[TERCA
I VUKADINOVI]A
\\oorr||ee VVuukkaaddiinnoovvii}},,
ssrreebbrrnnaa mmeeddaaqqaa zzaa
ffoottooggrraaffiijjuu
""PPrrooddaavvaacc""
ZZllaattnnaa mmeeddaaqqaa zzaa
ffoottooggrraaffiijjuu ""BBeenneettoonn""
VVoojjiissllaavv PPee{{tteerraacc
22 PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINEVODI^
Dom kulture
PR
IP
RE
MI
LA
: I
rena M
ilo{
evi}
Kafe klub "VELVET"
- Petak, 8. februar
- Svirka benda "Stari grad",
22 ~asa
- Subota, 9. februar
- "Age of Aquarius"
Restoran
„ROMANSA"
- Qubiteqi staro-
gradske muzike dobro-
do{li su svake ve~eri
od 17 ~asova
Restoran
"STARI GRAD"
- Svakog vikenda
starogradska svirka
Kafana
„PALILULAC“
- Svakog vikenda nas-
tupa orkestar "[e{ir
moj"
„SRPSKI PAB”
- Petak, 8. februar
- Svirka benda "HELM", 22 ~asa
- Subota, 9. februar - Svirka benda "BRNS" i
promocija novog broja ~asopisa "Tramvaj", 22
~asa
Narodni muzej
- Stalna postavka u konaku Jovana
Obrenovi}a
Muzej je otvoren radnim danima od 9 do
17 ~asova, vikendom od 9 do 13 ~asova
Gradska biblioteka
„V. P. DIS“
Telefoni: 032/22 36 08
34 09 60
Istorijski arhiv
- Izlo`ba "Jugoslovensko -
francuski odnosi 1918-1941"
GRADSKA BA[TA
- Svakog petka i subote
GIPSY ALEKSI]I, broj za
rezervacije 063-620-333
- Petak, 8. februar
- Igrani film „7 DANA U HAVANI”, velika sala u
20 ~asova
- Utorak, 12. februar - Pozori{na predstava
"BOING - BOING" u produkciji Zvezdara teatra,
velika sala u 20 ~asova
ZA OVU PREDSTAVU VA@E ULAZNICE OD 14. DECEMBRA 2012.
- Sreda, 13. februar - Kwi`evno ve~e "POSMRTNA MASKA", predstavqawe novog
romana Lasla Bla{kovi}a, jednog od vode}ih savremenih srpskih pisaca, dobitni-
ka nagrada "Stevan Sremac" i "Borislav Peki}", Likovni salon u 19 ~asova
PIVNICA
„CITY PUB”
Gospodar Jovanova
22,
telefon 032/228 - 310
KAFE „[TO DA NE”
-Petak, 8. februar -
Svirka benda
„REHAB”, 22 ~asa
GALERIJA "RISIM"
- Petak, 8. februar
- Projekcija filmova sa FDU, 19 ~asova
- Sreda, 13. februar
- Panel diskusija "mladi na potezu"
- Svake subote
u februaru obrazovne radionice „Raskovnika"
PETAK 8. 2. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - IZLOG
STRASTI
10:00 SVETA^NIK, VREME-
PLOV
10:15 KORAK 21
12:15 MISS SVETLANA - IZ
DRUGOG UGLA
13:00 NIKO KAO JA-R.
13:30 OGLASI
14:45 FOTOSKAZ -R.
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 IZLOG STRASTI - R.
17:15 OGLASI
18:00 GALASPORT
18:55 TV INFORMATOR 2
19:20 KRAJEM NA[E ULICE
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:05 ARHIVA EPERHIJE
@I^KE
21:00 GRADSKI PUTOKAZ
21:50 VEZE
22:30 TV INFORMATOR 3
22:55 KRAJEM NA[E ULICE
23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 PROGRAM SRBIJA NA
DLANU 1
SUBOTA 9. 2. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 PLANETA SEZAM
10:00 SVETA^NIK, VREME-
PLOV
10:15 TREND SETTER
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK, VREME-
PLOV
12:15 ARHIVA EPARHIJE
@I^KE -R.
13:30 OGLASI
14:10 GALASPORT -R.
15:30 TV INFORMATOR 1
15:55 KRAJEM NA[E ULICE
16:15 GULIVER
17:15 OGLASI
17:45 GRADSKI PUTOKAZ-R.
18:55 TV INFORMATOR 2
19:20 KRAJEM NA[E ULICE
20:00 VI PITATE, MI
TRA@IMO ODGOVOR
21:00 SUPER 70
22:30 TV INFORMATOR 3
22:55 KRAJEM NA[E ULICE
23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 PROGRAM SRBIJA NA
DLANU 1
NEDEQA 10. 2. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 POD SJAJEM ZVEZDA
10:00 VREMEPLOV,
SVETA^NIK
10:15 CRTANI FILM
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK,
VREMEPLOV
12:15 NA[E SELO
13:00 ATLAS
13:30 OGLASI
14:00 FILM
15:30 VEZE
16:15 PROSLAVA 20 GODINA
TELEVIZIJE-DIREKTAN
PRENOS
18:30 DRAGA^EVSKI HORIZON-
TI
19:00 AUTOBILBORD
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:05 KONCERT
23:00 PROGRAM SRBIJA NA
DLANU 1
PONEDEQAK 11. 2. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - IZLOG
STRASTI -
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I
PAPRI^ICA
10:00 SVETA^NIK, VREME-
PLOV
10:15 SRBIJA I SVET
11:15 OGLASI
12:00 VREMEPLOV,
SVETA^NIK
12:15 NA[E SELO-R.
13:00 IZBLIZA
13:30 OGLASI
14:10 BIOGRAFIJE
14:45 IZBLIZA
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 DRAGA^EVSKI
HORIZONTI-R.
16:45 SERIJA - IZLOG
STRASTI-R.
17:15 OGLASI
18:00 GALASPORT
18:55 TV INFORMATOR 2
19:35 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:05 DOKUMENTARNI FIL-
MOVI - ZASTAVA FILM
20:30 MI ZAJEDNO KROZ NA[
GRAD
21:00 MILANOVA^KA
SEDMICA
21:45 TREND SETTER
22:30 TV INFORMATOR 3
23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 PROGRAM SRBIJA NA
DLANU
UTORAK 12. 2. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - IZLOG STRAST -
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I
PAPRI^ICA
10:00 VREMEPLOV,
SVETA^NIK
10:15 AUTOSPRINT
11:15 OGLASI
12:15 POD SJAJEM ZVEZDA
13:30 OGLASI
14:10 GALASPORT-R.
14:50 DOKUMENTARNI FILM -
ZASTAVA FILM - R.
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA - IZLOG
STRASTI
16:45 BELI LUK I
PAPRI^ICA
17:15 OGLASI
17:45 MI ZAJEDNO KROZ NA[
GRAD -R.
18:15 MILANOVA^KA SEDMI-
CA-R.
18:55 TV INFORMATOR 2
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJA
20:05 TV MEDIKUS
21:00 SRBIJA I SVET
22:30 TV INFORMATOR 3
23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 PROGRAM SRBIJA NA
DLANU 1
SREDA 13. 2. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - IZLOG
STRASTI
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I
PAPRI^ICA
10:00 VREMEPLOV,
SVETA^NIK
10:15 MISS SVETLANA - IZ
DRUGOG UGLA
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK, VREME-
PLOV
12:15 SUPER 70
13:30 OGLASI
14:10 PLANETA SEZAM -R.
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA - IZLOG
STRASTI -
16:45 BELI LUK I
PAPRI^ICA
17:15 OGLASI
17:45 TV MEDIKUS-R.
18:55 TV INFORMATOR 2
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:05 MO SPORT
20:45 FILM
22:30 TV INFORMATOR 3
23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 PROGRAM SRBIJA NA
DLANU 1
^ETVRTAK 14. 2. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - IZLOG
STRASTI -
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I
PAPRI^ICA
10:00 SVETA^NIK, VREME-
PLOV
10:15 SPORTSKA GALAKSIJA
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK, VREME-
PLOV
12:15 FILM -R.
13:45 OGLASI
14:30 MO SPORT-R.
15:00 ABS SHOW
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA - IZLOG
STRASTI
16:45 BELI LUK I
PAPRI^ICA
17:15 OGLASI
17:45 VI[E OD SPORTA
18:55 TV INFORMATOR 2
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:05 NA[E SELO-R.
21:00 FOTOSKAZ
21:45 NIKO KAO JA
22:30 TV INFORMATOR 3
23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 PROGRAM SRBIJA NA
DLANU 1
- TV GALAKSIJA -
PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE 23MARKETING
marketing 032/342-276
26 PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINEDE^IJA STRANA
Vrti} „Poletarac",
petogodi{waci NA[A DECA NA[A DECA
Jawa Bojovi}
- Nekad se klizam
na brdu, a nekad sam
i{la da se klizam
na ledu. A i sa kola
sam skidala sneg.
Aleksandra
Ili}
- Vozim sanke i
sankam se sa bratom.
Andrija
Radoji~i}
- Pravim Sne{ka
Beli}a, grudvam se i
pravim nekad kule
od snega.
Andrej
Milenkovi}
- Ja se grudvam sa
tatom, mamom i
babom.
Veqo Peri}
- Sankam se sa
mamom i igram se na
snegu grudvawa.
Marta
Vukadinovi}
- Pravim Sne{ka
Beli}a, ponekad kod
ku}e, a ponekad
negde drugde.
[TA RADI[ ZIMI?
Grupu od 27
petogodi{waka
u vrti}u
"Poletarac"
vode
vaspita~ice Svetlana
Kora} i Biqana
Negovanovi}. Od septem-
bra pro{le godine
Svetlana je glavna vaspi-
ta~ica u vrti}u
"Poletarac" i od tada se
trudi da deca {to vi{e
vremena provode napoqu,
posvete se fizi~kim
aktivnostima, ali i
u~e{}u u raznim mani-
festacijama u ^a~ku. Tako
su ovi mali{ani u~estvo-
vali u "Jesewoj promena-
di", u okviru De~ije nede-
qe posetili su drugare iz
vrti}a u Slatini, organi-
zovali razne priredbe za
proslavu Nove godine i
delili paketi}e deci koja
su u ~a~anskoj Bolnici.
Mali{ani iz ove grupe su
u sardwi sa gimnazijskim
horom u~estvovali na
priredbi povodom Dana
vrti}a, kao i u raznim
ekolo{kim akcijama, a
imaju i odli~nu saradwu
sa Gradskom bibliotekom.
- Bitno je decu
ukqu~ivati u razli~ite
aktivnosti, jer iskustvo
koje sti~u u vrti}u veoma
je bitno za wihov daqi
razvoj. I{li smo i na
Bogojavqewe, {to je za
wih bilo veoma zanimqi-
vo. Oni su sada veoma
zainteresovani, imaju
hiqadu pitawa i voleli
bi da otkriju sve tajne o
svetu koji ih okru`uje.
Roditeqi mali{ana,
tako|e su ukqu~eni u sve
aktivnosti i bez saradwe
sa wima mi ne bismo
mogli da ostvarimo sve
de~ije aktivnosti - ka`e
Svetlana.
I. M.
Vi{e fotografija na sajtu www.cacanskiglas.rs
PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE 27GORWI MILANOVAC
Op{tina Gorwi Milano-
vac donirala monito-
ring aparat za Odeqewe
ginekologije i Porodi-
li{te gradske Bolnice
Kao {to je predsednik op-
{tine Milisav Mirkovi}
i najavio prilikom novo-
godi{weg obilaska Porodili{ta
u Gorwem Milanovcu, op{tina je
pomogla ovom odeqewu i to dona-
cijom sredstva za nabavku moder-
nog monitoring aparata.
- Re~ je o savremenom monito-
ring aparatu za pra}ewe vitalnih
parametara novoro|en~adi i
porodiqa, ~ija je vrednost 700
hiqada dinara, a koji }e opslu`i-
vati Odeqewe ginekologije i Po-
rodili{te u gradskoj Bolnici.
Ovo je samo jo{ jedan vid na{ih
napora da koliko mo`emo dopri-
nesemo borbi protiv „bele kuge“,
odnosno porastu nataliteta u na-
{em kraju. Na ovome ne}emo stati,
a podse}amo da smo umesto dosa-
da{wih 10 hiqada po novoro|enom
detetu, odlu~ili da majke ubudu}e
dobijaju {est puta uve}an iznos,
odnosno po 60 hiqada dinara. Sma-
tramo da je to, iako simboli~an,
gest koji }e budu}im roditeqima
olak{ati prve dane sa novoro|en-
~etom u ku}i, jer je dobro poznato
da i velika ekonomska kriza znat-
no uti~e na smawewe nataliteta.
Ovim potezima `elimo da poka`e-
mo budu}im roditeqima da nisu
sami u brigama oko deteta, ve} i da
imaju punu podr{ku lokalne samo-
uprave. Pozivam i privrednike i
sve firme iz na{e op{tine da i
oni daju svoj doprinos u nastojaw-
ima da ubudu}e imamo sve vi{e sta-
novnika u Rudni~ko takovskom
kraju, a ta vrsta pomo}i mo`e biti
raznolika, od nov~ane, preko
donirawa razne de~je opreme, pa
~ak i do samo moralne - istakao je
predsednik op{tine.
G. T.
Predsednik op{tine Gorwi Milanovac primio je predstavni-
ka ameri~ke organizacije USAID, koji je najavio mogu}nost
otvarawa novih radnih mesta na podru~ju nekoliko op{tina
iz centralne Srbije
Hauard Okma, direktor USAID-a za Projekat odr`ivog razvoja, u
kojem, osim gorwomilanova~ke op{tine u~estvuju i gradovi
^a~ak i Kraqevo, kao i op{tine Ra{ka i Vrwa~ka Bawa, istakao je
da je zajedni~ki ciq svih u~esnika poboq{awe uslova `ivota gra-
|ana sa ovih podru~ja.
- Zapo~etim projektom }emo poboq{ati ekonomsku saradwu u~e-
snika ovog projekta, a kao krajwi proizvod dobi}emo smawewe sto-
pe nezaposlenosti i otvarawe novih radnih mesta, a samim tim
boqi `ivot za sve stanovnike ovih pet op{tina. Kao pozitivan
primer iz svoje karijere, nave{}u vam rad u Ukrajini, gde je u sli-
~an projekat bilo ukqu~eno ~ak 76 gradova, odnosno lokalnih samo-
uprava. Kad je projekt zavr{en, podvu~ena je crta i do{li smo do po-
datka da je u te sredine privu~eno ~ak dve i po milijarde dolara in-
vesticija, a ujedno je otvoreno i 50 hiqada novih radnih mesta.
@elimo da bar deli} toga „posejemo“ i u ovih pet sredina - rekao je
Hauard Okma.
Predstavnika USAID-a, predsednik op{tine Gorwi Milanovac
je upoznao sa istorijskim, kulturnim, prirodnim i drugim znameni-
tostima i lepotama Rudni~ko takovskog kraja i napomenuo da je sve
to rezultiralo dobrom privredom pod Rudnikom, ali da se uz pomo}
investicija o~ekuje daqi prosperitet ~itave regije. G. T.
Protekle subote u pivnici „Holivud“, u
Gorwem Milanovcu, odr`ano ve~e rege mu-
zike, posve}eno Bobu Marliju
Koncert je odr-
`an povodom
ro|endana Boba
Marlija, a u pivnici u
Gorwem Milanovcu
nastupio je rege bend
iz Kraqeva „De~ija
radost“.
- Prilika je da se i
na ovaj na~in jo{ jed-
nom podsetimo kraqa
rege zvuka Boba Mar-
lija, koji je bio tek-
stopisac, peva~, gita-
rista i prava muzi~ka ikona pro{log veka. Ro|en je 6. fe-
bruara 1945. na Jamajci, a preminuo je 11. maja 1981. godine.
Tokom svog kratkog `ivota popularizovao je rege muziku i
van granica Jamajke i do dan danas je ostao najpoznatiji in-
terpretator ove muzi~ke vrste. Osim muzike, Bob Marli je
zanimqiva osoba i zbog svojih pogleda na svet, jer nije mno-
go pridavao zna~aja materijalnim stvarima. Uostalom, i
jedna od wegovih najpoznatijih pesama ka`e „Jedna qubav,
jedno srce, okupimo se i neka nam bude dobro“, {to bi, ot-
prilike bio i wegov `ivotni moto – rekli su organizatori
koncerta.
Prepuna pivnica „Holivud“ je bila u prilici da vi{e
~asova slu{a rege muziku i dela Boba Marlija, a cena ula-
znice je bila simboli~nih 100 dinara. G. T.
Na konkursu za najboqu novinsku pri~u,
gorwomilanova~ka spisateqica osvojila
tre}u nagradu
Na konkursu za najboqu novinsku pri~u
po`areva~kog nedeqnog lista „Re~ naro-
da“, spisateqici Mileni Markovi} iz
Gorweg Milanovca pripala je tre}a nagrada
za pri~u „Nedeqa“. Drugo mesto je pripalo
Slavi{i Radovanovi}u iz Poqane, dok je pr-
vo mesto osvojio Tomislav \oki} iz Para}i-
na.
- Autor nas tera da se zamislimo, da traga-
mo kroz re~enice za poentom, dok
neobja{wivo pleni emocijom koju donose nei-
menovani likovi sme{teni u dr`avnoj insti-
tuciji za brigu o nezbrinutoj deci - obrazlo-
`io je `iri svoju odluku o dodeli nagrade za
Milenu Markovi}.
Konkurs u Po`arevcu je tradicionalan i
nosi ime Milivoja Ili}a, preminulog
kwi`evnika i ~lana redakcije po`areva~kih
novina. G. T.
POKLON ZA PORODILI[TE
OD OP[TINE
MONITORING APARAT
NAGRADA ZA MILANOVA^KU
SPISATEQICU
PRIJEM ZA USAID
TRE]A NAGRADA U
PO@AREVCU ZA
MILENU MARKOVI]
NAJAVA NOVIH
RADNIH MESTA
PESME BOBA MARLIJA KRAJ
DESPOTOVICE
REGE U
MILANOVCU
28 PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE
INTERVJU: DR MILADIN [EVARLI], PROFESOR POQOPRIVREDNOG FAKULTETA U ZEMUNU
LU^ANI
Nekada su zemqoradni~ke
zadruge bile zamajac na{e
poqoprivredne proizvodwe.
U ovim tranzicionim vreme-
nima, kada su mnoge od wih
uga{ene, a i one koje postoje
uglavnom “tavore” i nalaze
se na samom rubu propasti,
poqoprivrednici Srbije
ose}aju veliki `al za neka-
da{wim sre}nim vremenima,
kada su im zadruge pru`ale
brojne pogodnosti. [ta je
imalo presudni uticaj da za-
drugarstvo Srbije spadne na
najni`e mogu}e grane?
- Preduslov za bilo kakav
napredak u zadrugarstvu je-
ste da na ~elna mesta u zadru-
garstvu do|u qudi sa po{te-
nim namerama. Ako zadruge i
zadru`ne saveze vode qudi
koji nemaju po{tene namere
ili nisu sposobni, onda ne-
ma pomaka sa mrtve ta~ke u
zadrugarstvu. To je, ustvari,
ista sitacija kao u porodi-
ci. Ako doma}in ne zna kako
treba da radi i ujedno nema
dobre namere - wegova poro-
dica ne mo`e da bude sre}na.
Drugo, neophodno je da se u
ovoj dr`avi poka`e poli-
ti~ka voqa i ispoqi bar
minimum naklonosti za
unapre|ewe razvoja zadru-
garstva i za za{titu ogrom-
ne zadru`ne imovine, koja je
opqa~kana od 1953. godine
do danas, a koju ja procewu-
jem na oko dve milijarde
evra. Imovina zadruga je od-
uzeta, bez ikakve naknade, u
razli~itim integracionim
i dezintegracionim proce-
sima prilikom formirawa
razli~itih op{tinskih ili
drugih nivoa kombinata u
socijalisti~kom dru{tveno
ekonomskom sistemu. Kasni-
je prilikom reorganizacija
ona nije vra}ena zadrugama,
jer je dokumentacija ostala u
tim firmama i bila je nedo-
stupna zadrugarima. Nije
ura|ena ni revalorizacija
wihovog ~lanskog uloga u
svim tim decenijama, tako da
mi u Srbiji imamo danas ne-
verovatnu situaciju. Mi smo
jedina zemqa u svetu, koja
ima neuporedivo ve}i broj
kooperanata nego zadrugara
u zadrugama. Zadruge bi, pre
svega, trebalo da slu`e inte-
resima zadrugara, a ne koo-
peranata, koji su privreme-
ni ili povremeni poslovni
partneri zadruga. Zadruge,
koje ne ostvaruju najve}i deo
vrednosti poslovawa sa za-
drugarima, ve} to ~ine sa ko-
operantima - ne mogu da se
hvale da su zadruge. Zadruge
i zadru`ni savezi, koji nisu
po deset, petnaest ili vi{e
godina pro{li proces za-
dru`ne revizije, ne mogu da
ka`u da opravdavaju ime koje
nose. Svi re`imi, po~ev od
socijalisti~kog pa i daqe,
uvek su bili zainteresovani
da na ~elne funkcije u zadru-
`nim savezima, po~ev od re-
gionalnih i okru`nih, pa
sve do pokrajinskih i repu-
bli~kog, dolaze poslu{ni,
politi~ki podobni kadrovi,
a ne oni koji }e {tititi in-
terese zadrugara. Ako pogle-
damo realizaciju agrarnih
buxeta u svim ovim godinama
od 2004. do danas, onda je
u~e{}e sredstava izdvojenih
za zadruge i razvoj zadrugar-
stva u Srbiji vi{e nego sim-
boli~an.
Kakva je Va{a procena, da
li je imovina zadruga bespo-
vratno izgubqena ili se bar
u nekim slu~ajevima mo`e
vratiti?
- U strukturi vrednosti
imovine svih zadruga u Sr-
biji zadru`na imovina je
mawe zastupqena nego dru-
{tvena. U zadru`nom sekto-
ru ne mo`e da postoji dru-
{tvena svojina, jer je ona re-
zultat rada radnika na sred-
stvima u dr`avnoj ili dru-
{tvenoj svojini, dok je kapi-
tal zadru`nog sektora re-
zultat udru`ivawa privat-
nih sredstava ~lanova zadru-
ge preko ~lanskih uloga i
doprinosa. Ta imovina ni-
kako ne mo`e biti dru{tve-
na svojina. Od po~etka soci-
jalisti~kog dru{tveno eko-
nomskog sistema, pa do da-
nas, zadru`na svojina nika-
da nije bila posebno defi-
nisana, ve} se ona preina~a-
vala u dru{tvenu. To je ~i-
sto stvar politike, ali je
tragi~no da svi re`imi po-
sle 2000. godine nisu napra-
vili bilo kakav pozitivan
iskorak u oblasti zadrugar-
stva u odnosu na raniji so-
cijalisti~ki period, a ~ak
se mo`e re}i da su pogor{a-
li situaciju.
Najve}i problem poqo-
privrednika u dana{wim
uslovima privre|ivawa je
plasman proizvoda. Upravo
u tom segmentu im i nedosta-
je neko ko bi se bavio proda-
jom wihove robe. Da bi samo-
stalno istupili na nekom od
zna~ajnijih tr`i{ta, ogra-
ni~avaju}i faktor je koli-
~ina poqoprivrednih proiz-
voda koju poseduju. Defini-
tivno, neophodno im je
udru`ivawe. Na kojim prin-
cipima bi trebalo da se ba-
ziraju wihova poqoprivred-
na udru`ewa?
- Tamo gde nemaju ekonom-
ski interes - ne bi trebalo
da se udru`uju. Ako se udru-
`uju, unapred bi trebalo
pravilnikom da defini{u
odnose u zadruzi. Zadruge su
jedinstvene forme privred-
nih subjekata, u kojima za-
drugari sami reguli{u svoje
odnose. Na ~elu zadruge mo-
raju biti najsposobniji i
oni bi trebalo da se biraju
iskqu~ivo tajnim glasawem,
kako ne bi podlegli priti-
scima. Tako|e, nema razvit-
ka zadrugarstva bez novih,
mla|ih kadrova, sposobnih
da prate tendencije evrop-
skog zadrugarstva, ali i {i-
re u svetu. Mislim da su neo-
brazovani kadrovi, koji su
se na{li na poziciji lidera
u zadrugama, jedna od najve-
}ih slabosti na{eg starog
zadrugarstva. Ako uzmemo u
obzir podatak da Srbija ima
oko dve i po hiqade diplo-
miranih in`ewera poqo-
privrede, a da se ne govori o
ekonomistima i pravnicima
koji su tako|e potrebni za-
drugama, tragi~no je da ova
dr`ava prakti~no nije pre-
poznala wihov potencijal i
nu`nost wihovog zaposlewa.
Ako jednoj zemqi, koja ima
toliko u~e{}e poqo-
privrednog stanovni{tva i
bele`i spoqnotrgovinski
suficit, nisu potrebni
stru~waci - onda je to tra-
gi~no, jer ovo je 21. vek, vek
ekonomije i znawa.
U uslovima velike eko-
nomske krize, svaka pomo}
poqoprivrednicima je dra-
gocena, pa ako je dr`ava si-
roma{na, mo`da joj se i ne
mo`e preterano zameriti
{to se za subvencije u agra-
ru izdvaja malo. Ono {to
bode o~i jeste ~iwenica da
podsticaji nisu ravnomerno
zastupqeni u svim delovima
Srbije i da je bilo mnogo
prigovora i na sam na~in
raspodele sredstava iz repu-
bli~kog agrarnog buxeta.
[ta mislite, da li u nared-
nom periodu, zahvaquju}i
novim zakonskim re{ewima,
poqoprivrednici mogu o~e-
kivati pravi~niju i ravno-
merniju raspodelu buxetskih
sredstava?
- Ovaj posledwi Zakon o
podsticajima u poqoprivre-
di i ruralnom razvoju, ne-
davno izglasan, po mojoj pro-
ceni je antiseqa~ki. Ja pro-
cewujem da }e vrlo mali broj
registrovanih poqo-
privrednih gazdinstava po-
kupiti najve}i deo agrarnog
buxeta. Ja se sla`em da po-
stoji korupcija u ovom dru-
{tvu i to u svim segmentima,
ali najve}a je kod onih koji
koncipiraju zakone - kod po-
liti~ara, koji nastoje da
prilikom dono{ewa zakon-
skih okvira naprave takve
rupe, ~ijom primenom nasta-
ju takve katastrofalne po-
sledice. Na osnovu mojih
analiza raspodele agrarnog
buxeta od 2009. do 2012. go-
dine, 75 odsto sredstava sub-
vencija po hektaru odlazilo
je na podru~je Vojvodine.
Podru~je centralne Srbije
ima 60 odsto obradivih po-
vr{ina u Republici. Sa ta-
kvim konceptom raspodele
agrarnih sredstava nije mo-
glo biti ni ravnomernog re-
gionalnog razvoja u dr`avi.
Ja sam predlagao da se ovaj
zakon povu~e iz javne ras-
prave i nisam dobio nikakav
odgovor. Kakav je to zakon,
ako ja kao vlasnik poqo-
privrednog gazdinstva ne
mogu ~ak ni da se registru-
jem, jer moram da ~ekam pra-
vilnik, podzakonski akt, ko-
ji }e doneti ministar i ko-
jim }e propisati {ta su
uslovi za registraciju. ^ak
i vrste subvencija treba mi-
nistar da odredi.
Ima li ovaj zakon
prednosti?
- Ovaj zakon ima i dosta
prednosti. Prvi put se regu-
li{e ova oblast. Izjedna~io
je i pravo na subvencije svim
registrovanim poqo-
privrednim gazdinstvima,
ne samo porodi~nim, ve} i
zadrugama i poqoprivred-
nim preduze}ima. Pozitiv-
no je i {to je propisana mak-
simalna povr{ina za davawe
subvencija, ali, na `alost,
nisu propisali razlike u
subvencijama po hektaru iz-
me|u razli~itih klasa
zemqe. I na ovaj na~in se sa-
mo uve}avaju regionalne raz-
like. Ovaj zakon ~ini medve-
|u uslugu aktuelnom, ali i
svim narednim ministrima
poqoprivrede, ukoliko ne
bude izmewen, zato {to teret
odgovornosti stavqa na jed-
nu li~nost, a ne na vladu.
Izvr{ena je feudalizacija
agrarne politike.
O zadrugarstvu, temeqnim principima
udru`ivawa poqoprivrednika, subven-
cijama dr`ave u oblasti agrara i drugim
aktuelnim temama srpske poqoprivrede,
za ~itaoce “^a~anskog glasa” govori dr
Miladin [evarli}, agrarni ekonomista
i ugledni profesor Poqoprivrednog fa-
kulteta u Zemunu.
Prof. dr [evarli} je pro{log petka
odr`ao veoma pou~no i upe~atqivo pre-
davawe o zadrugarstvu i temeqnim prin-
cipima udru`ivawa poqoprivrednika
na Prvom savetovawu o poqoprivredi,
koje je pod pokroviteqstvom op{tine Lu-
~ani odr`ano u Gu~i.
Vrlo ~esto ste reagovali, ukazuju}i
na propuste i pogre{ne korake u savre-
menoj agrarnoj i ekonomskoj politici.
Va{e sugestije vi{e puta nisu prihva-
tane, a uspevali ste u nekim slu~ajevima
i da se izborite za promene. [ta biste
mogli da izdvojite kao posebno zna~ajan
uspeh u svom radu?
- Meni je trebalo vi{e od deset godi-
na danono}nih aktivnosti da postanem
prepoznatqivo ime i ~ovek kome veruju
ne samo novinari, nego i poqoprivred-
nici, doma}ini u srpskim selima. Sve
vi{e mi veruju u sve ve}em broju i po-
liti~ari. Ako to nisu ~inili zbog po-
liti~ke uskogrudosti dok su bili na
funkcijama, radili su to kasnije.
Meni je izuzetno drago {to sam ja au-
tor prve deklaracije, koju je usvojila
prvo Skup{tina grada ^a~ka, jer }e
ubudu}e svi wihovi poqoprivrednici
mo}i da koriste oznaku da je wihova
hrana proizvedena na podru~ju gde nije
dozvoqen uzgoj genetski modifikova-
nih organizama. Ovo je zna~ajno, jer se
usvajawem ovakvog dokumenta ovo pod-
ru~je {titi od eventualne promene Za-
kona o GMO. Ja sam imao ideju da istog
dana, na Bogojavqewe, odbornici grada
^a~ka i op{tina Lu~ani, Gorwi Mila-
novac i Ivawici na zajedni~koj sedni-
ci usvoje ovu deklaraciju. Iako se to
nije na taj na~in dogodilo, drago mi je
{to se moja namera polako ostvaruje.
Stopama, koje je trasirao moj rodni
grad, kre}u i predstavnici drugih lo-
kalnih samouprava. Me|u wima je i op-
{tina Lu~ani, u kojoj su Savet za selo i
Fond za poqoprivredu pokrenuli istu
ovakvu inicijativu. Sve regije u Evro-
pi koje su do sada usvojile ovakvu dekla-
raciju, a ima ih ukupno oko pet hiqada,
imaju marketin{ku prednost da su
wihovi proizvodi prepoznatqivi po
tome {to poti~u iz regija u kojima se ne
gaje GMO.
DEKLARACIJA KAO ZA[TITA OD GMO
EKONOMSKI INTERES
TEMEQ SVAKOG UDRU@IVAWA!
PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE
DRAGA^EVCI IZABRALI SPORTISTE GODINE
29LU^ANI
Ko god se ikada
na{ao u ulozi
`irija shva-
tio je da re~e-
nica: “Najte-
`e je izabrati najboqe me|u
najboqima”, nije samo fra-
za. Naro~ito je bilo te{ko
nagraditi sportiste iz jed-
ne male sredine u kojoj su
aktivna 33 kluba i sportske
organizacije. U sportskom
duhu, nagrade podsti~u i
one koji ostanu bez wih da
budu jo{ boqi, neaktivne
da se pokrenu. A, prema re-
zultatima, titule najbo-
qih, pro{log ~etvrtka, po-
neli su: prvi tim Fudbal-
skog kluba Mladost, @en-
ski odbojka{ki klub Lu~a-
ni, FK Goru{ica iz Vi~e,
fudbaler Petar [ibinac,
{ahistkiwa Marija Raki},
odbojka{ki trener Branko
Maxarevi}, sportski rad-
nik Qubodrag Laki Sta-
ni}, xu xicu majstor Neve-
na Lazovi}, dok su speci-
jalna priznawa pripala
FK Draga~evo i Karate
klub Mladost.
Fudbalski klub Mla-
dost Lu~ani, najboqa mu-
{ka ekipa, proslavio je
2012. {est decenija posto-
jawa. Za to vreme Mladost
se takmi~ila od ^a~anskog
saveza, saveznog ranga
takmi~ewa u biv{oj Jugo-
slaviji do prvenstava Fud-
balskog saveza Srbije. U go-
dini jubileja klub je bio na
tre}em mestu Prve lige Sr-
bije, u kojoj igra i ~a~anski
Borac.
Osim seniorskog tima,
vi{e od pet decenija u klu-
bu stasavaju omladinci, ka-
deti, pioniri, petli}i. U
radu sa mla|im selekcijama
anga`ovani su i
nekada{wi fudbaleri
Mladosti. Mnogi od wih
rade u klubovima {irom
Srbije, poput Matija{evi-
}a, Milovanovi}a, Plazi-
ni}a, Simeunovi}a, Niko-
li}a, Dostani}a, Vani}a.
Vi{edecenijskim radom
mogu se pohvaliti i ~lani-
ce @enskog odbojka{kog
kluba Lu~ani, najboqa
`enska ekipa. U prvom kru-
gu prvenstva juniorke ovog
kluba su zauzele tre}e me-
sto u Zlatiborsko-Mora-
vi~kom regionu. Istu pozi-
ciju zauzimaju i seniorke u
Regionalnoj ligi Zlati-
borsko-Moravi~kog okru-
ga. “U trenutku kada je `en-
ski sport u krizi, rezulta-
ti OK Lu~ani izdvajaju se
kao primer za pohvalu”, na-
vedeno je u obrazlo`ewu
`irija.
Goru{ica je jedan od naj-
starijih seoskih fudbal-
skih klubova. Od osnivawa,
1972. godine, klub iz Vi~e
takmi~i se u Op{tinskoj
fudbalskoj ligi, a nekoli-
ko puta bio je i u~esnik
Okru`ne lige.
U jesewoj polusezoni Go-
ru{ica je zavr{ila
takmi~ewe na prvom mestu
Op{tinske fudbalske lige
Lu~ani. Klubu je pripalo
priznawe najboqe seoske
ekipe.
Za najboqeg sportskog
radnika progla{en je tre-
ner OK Lu~ani Branko
Maxarevi}. Doskora{wi
igra~ mnogih doma}ih i
inostranih klubova vratio
se u Draga~evo da svoje
znawe i ve{tinu prenese
de~acima i devoj~icama.
Vodi i [kolu odbojke koja
okupqa tridesetak pola-
znika.
Pro{le godine
Maxarevi} je pomogao Od-
bojka{kom savezu Lu~ana
da osnuje Op{tinsku ligu
za u~enice osnovnih {kola
iz Lu~ana, Gu~e, Gora~i}a
i Kotra`e.
Qubodrag Laki Stani},
pripalo mu je zvawe zaslu-
`nog sportskog radnika,
bio je trener FK Draga~evo
Gu~a, predsednik i sport-
ski direktor ovog kluba.
Istu funkciju obavqao je i
u FK Gu~a, od wegovog
osnivawa 1999. Posebno se
isti~e u organizaciji de~-
jih fudbalskih turnira,
“Trofej Gu~a – Kup
Miqana Miqani}a” i Bal-
kan kupa. Laki Stani} je
~lan Odbora za bazi~ni
fudbal FSS i Fudbalskog
saveza regiona Zapadna Sr-
bija, ~lan IO de~je fudbal-
ske asocijacije FSS, zame-
nik direktora Mini maksi
lige Srbije…
Za najboqu mladu
sportistkiwu izabrana je
Nevena Lazovi} (16) iz Ka-
one, ~lanica Kluba bori-
la~kih sportova “Do rju”.
Nevena je pro{le godine
ovojila tri zlata i jedno
srebro. Na Prvenstvu Sr-
bije u Novom Sadu, za kade-
te do 63 kilograma, osvoji-
la je prvo mesto, a bila je
najboqa i u kategoriji nada
do 63 kg. Na prvom Inter-
nacionalnom turniru xu
xicu u Aleksincu, na kome
je u~estvovalo 12 reprezen-
tacija, Nevena je zauzela
drugo mesto. Rezultati ove
sportistkiwe promovi{u
Draga~evo {irom Srbije i
van wenih granica.
Fudbalski klub Draga-
~evo ve} 80 godina okupqa
talentovane igra~e koji bi
po kvalitetu mogli da zai-
graju i u ja~im ligama.
Mnogi fudbaleri su iz
Draga~eva oti{li u ve}e
klubove biv{e Jugoslavije,
Srbije, a pojedinci su se
takmi~ili i za reprezenta-
ciju. FK Draga~evo dode-
qeno je specijalno priz-
nawe za osam decenija rada
i postojawa.
U 2012. godini pionir-
ska ekipa Karate klub Mla-
dost osvojila je 31 medaqu u
pojedina~nim nastupima
(sedam zlatnih, deset srebr-
nih i 14 bronzanih) i pet
medaqa u ekipnim
takmi~ewima. Klub ima
tradiciju dugu 30 godina.
Do 1994. je funkcionisao
kao ispostava drugih klu-
bova, a 1994. zvani~no je
osnovan KK Mladost u
sklopu sportskog dru{tva.
Pripalo im je tre}e speci-
jalno priznawe za postig-
nute rezultate i doprinos u
razvoju pionirskog sporta
u op{tini Lu~ani.
Izbor najboqih sporti-
sta godine organizovali su
Centar za kulturu i sport i
Sportski savez Draga~eva.
Nagrade je najboqima uru-
~io Mladomir Sretenovi},
predsednik op{tine Lu~a-
ni.
VICE[AMPIONKA
EVROPE
Najboqa sportistkiwa
Draga~eva Marija Raki}
(22) pro{le godine je u Ka-
}u postala {ampionka Sr-
bije. Po osvajawu ove titu-
le, pobedila je na prvenstvu
Univerziteta u Beogradu
“Trofej Verice i Sre}ka
Nedeqkovi}a”, porodice
koja poti~e iz draga~evskog
sela Virovo. Krajem avgu-
sta nastupila je za `ensku
reprezentaciju Srbije na
[ahovskoj olimpijadi u
Antaliji. Tada je osvojila
~etiri poena iz sedam par-
tija. Na Prvoj ligi Srbije
u Vaqevu igrom i rezulta-
tom Marija je doprinela da
Jelica iz Gora~i}a zauzme
tre}e mesto. Kao potvrda
uspe{ne sezone, usledila je
nagrada [ahovskog saveza
Srbije. Progla{ena je za
najboqu srpsku {ahistki-
wu, a nagradu joj je uru~ila
ministarka sporta i omla-
dine Alisa Mari}.
- Dosta `ena igra {ah,
ali taj sport u Srbiji nije
naro~ito afirmisan. Ni
mediji nam ne poklawaju ve-
liku pa`wu, a od wih dosta
toga zavisi. @ene danas ne-
maju uslova da se bave {a-
hom, kao {to su ih imale
Alisa Mari}, wena sestra
Mirjana ili Nata{a Goj-
kovi} - ka`e Marija. Tajne
{aha preneo joj je otac, ali
Marija je brzo prevazi{la
u~iteqa. Jo{ kao kadetki-
wa devet puta je bila
prvakiwa Srbije. Bila je i
druga igra~ica Evrope na
kadetskom prvenstvu Sta-
rog kontinenta za takmi-
~arke do 16 godina.
Najboqa sportistkiwa
Draga~eva nije uspe{na sa-
mo na {ahovskom poqu. Ve}
je apsolvirala na Ekonom-
skom fakultetu u Beogradu
i iako je osvajla interna-
cionalna priznawa, ne na-
merava da iz Jelice ode u
ve}i klub.
- Svi|a mi se atmosfera
u klubu i moje saigra~ice
su korektne. Obezbe|en nam
je i trener, tako da ja nemam
nikakvog razloga da mewam
klub - napomiwe Marija.
FUDBALSKI PUT
PETRA [IBINCA
Petar [ibinac (28) je
pro{ao Bor~evu [kolu
fudbala od petli}a do
omladinske selekcije. Na-
stavio je da trenira u omla-
dinskoj ekipi lu~anske
Mladosti i ba{ kada je
trebalo da pre|e u prvi
tim, imao je te`u povredu,
zbog koje je pauzirao vi{e
od godinu dana. Po povrat-
ku na teren, jedno vreme je
proveo u Rudaru iz Tavni-
ka, a potom se vra}a u rodnu
Markovicu, gde je ostao do
danas.
- Dra`e mi je da igram u
svom selu, sa svojim qudi-
ma. Ipak, ako pogledamo
kakvi su sada uslovi u fud-
balu, kada bih mogao da
vratim vreme i da nije bilo
povrede, mislim da bih
uspeo. Deset godina sam
svakog dana putovao iz
Markovice u ^a~ak na tre-
ninge. Sve su to pla}ali
moji roditeqi, tro{kove
puta, kopa~ke, dres. Iz tog
vremena najlep{e mi je bi-
lo dok sam igrao za kadet-
sku selekciju. Posebno pam-
tim trenera Mila Marko-
vi}a. Dragi su mi i prvih
{est meseci u Lu~anima,
tada sam se ose}ao kao pra-
vi profesionalac - ka`e
Petar. Posle wegovog dola-
ska u Ov~ar, klub iz Mar-
kovice dobija boqi teren,
struju, vodu, savremenije
svla~ionice. Kako ka`e
Petar, jo{ uvek ure|uju sta-
dion. Jedino zabriwava
~iwenica da je sve mawe de-
ce u Markovici zaintere-
sovano za sport:
- Kada smo brat i ja bili
deca, Markovica je imala
igrali{te sa reflektori-
ma. Svakodnevno je tu bilo
puno `ivota, deca su igra-
la ko{arku, odbojku, mali
fudbal, a danas ne znam da
li uop{te neko ukqu~i re-
flektore. I Petrov otac i
stariji brat su igrali fud-
bal. Najboqi sportista
Draga~eva ka`e da je wegov
brat Marko bio ve}i kapa-
citet od wega. U svakom
slu~aju, obojica su i pored
privatnog posla kojim se
bave, ostala verna najva-
`nijoj sporednoj stvari na
svetu.
- Nije mi ni sada kasno
da se afirmi{em u fudba-
lu, ali posve}en sam dru-
gim poslovima. Jedino mi
ostalo `ao, {to se nisam
oprobao negde u inostran-
stvu kao igra~. Prija mi
ova nagrada najboqeg spor-
tiste u 2012. Dosta sam dao
fudbalu - iskren je Petar.
Wegov Ov~ar igra u Okru-
`noj ligi i jesewu poluse-
zonu je zavr{io me|u prve
~etiri ekipe.
Za najsportistkiwu
progla{ena repre-
zentativka Marija
Raki}, ~lanica
[ahovskog kluba
Jelica iz Gora~i-
}a, dok je titula
najboqeg sportiste
pripala Petru [i-
bincu, fudbaleru
Ov~ara iz Marko-
vice
NAJBOQI ME\U NAJBOQIMA
Marija Raki},
vice{ampionka Evrope
30 PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINEIVAWICA
Usve~anoj sali Op{tine Ivawica
odr`ana je edukativna tribina o
uzgoju i osemewavawu grla krupne
i sitne stoke. Svetske trendove u ovoj
oblasti na{im veterinarima i prisut-
nim gostima prezentovao je specijalista
sa Instituta za veterinu Aleksandar Mi-
lovanovi}, koji se trenutno nalazi na
usavr{avawu u Australiji. Osnovni po-
vod ove tribine bio je goru}i problem po-
jave steriliteta kod krava i ovaca i
iznala`ewe na~ina za prevazila`ewe
ovog problema. Iako je predavawe bilo
veoma pou~no i temeqno, nai{lo je na
skepticizam qudi koji rade na terenu, jer,
kako ka`u, „poznaju na{eg seqaka i uslove
u kojima on dr`i stoku“.
Ovom predavawu su prisustvovali za-
menik predsednika op{tine Raco Sekuli}
i predsednik Upravnog odbora Fonda za
razvoj poqoprivrede Zoran Radovanovi}.
UPlavoj sali Doma
kulture u Ivawica
odr`ana je redovna
Godi{wa skup{tina Dru-
{tva p~elara. Ivawi~ki
p~elari su bili doma}i-
ni kolegama iz Ariqa,
Gu~e, Lu~ana i Nove Va-
ro{i. Svoje mesto u Domu
kulture je prona{lo i ne-
koliko predstavnika
preduze}a koja se bave
proizvodwom i prodajom
p~elarske opreme. Pored
velikog broja p~elara,
me|u prisutnima su bili
zamenik predsednika Op-
{tine Ivawica Raco Se-
kuli}, ~lan Izvr{nog od-
bora Saveza p~elarskih
organizacija Srbije, u
ime Moravi~kog okruga
Damjan Dramli} i pred-
sednik Upravnog odbora
Fonda za razvoj poqo-
privrede Zoran Radovano-
vi}.
P~elari su gotovo jed-
noglasno usvojili finan-
sijski izve{taj poslo-
vawa dru{tva za 2012. go-
dinu, pru`ili podr{ku
deklaraciji SPOSA pro-
tiv genetski modifikova-
nih organizama, za ~lano-
ve predsedni{tva su iza-
brani Slobodan Lukovi}
i Stanimir Radovanovi},
a utvr|en je i program ak-
tivnosti dru{tva p~ela-
ra.
Tom prilikom dodeqe-
na su priznawa najuspe-
{nijim ivawi~kim p~e-
larima. Diplomu „Pro-
fesor Jovan @ivanovi}”
dobio je Vladislav Mari-
~i}, a zahvalnice i po-
hvalnice ku}i su poneli
Slobodan Borovi}, Mi-
lan Vu~eti}, Mili}
Samarxi}, Zoran Kova~e-
vi} i Bo`idar Be{evi}.
Ivawi~ko dru{tvo
p~elara ~ini 86 ~lanova,
koji ukupno imaju skoro
4.000 ko{nica, ali ne tre-
ba zanemariti ni lica ko-
ja se p~elarewem bave iz
hobija i amaterski, a ~iji
broj prelazi 800, sa pri-
bli`no istim brojem
p~eliwih dru{tava.
Pro{le subote, oko 15 ~asova iz-
bio je po`ar u nasequ Jeseni{te,
u preduze}u „Drvo dekor“, vla-
snika Dragana Danilovi}a. Ve}ina obje-
kata u krugu preduze}a je izgorela, a u ne-
posrednoj opasnosti bili su i okolni
stambeni objekti. U ga{ewu po`ara u~e-
stvovale su tri vatrogasne cisterne i ci-
sterna JKP „Komunalno“. Vatrogasna
slu`ba je postavila i pumpu koja je crpi-
la vodu iz obli`we reke.
Pored vatrogasnih ekipa, u ga{ewu
po`ara u~estvovao je veliki broj me{ta-
na. Stavqawe po`ara pod kontrolu ome-
tao je i jak vetar koji je duvao brzinom
preko 30 metara u sekundi. Po nezvani~-
nim podacima, nastala {teta prelazi ci-
fru od 10 miliona dinara, jer je vatrena
stihija „progutala“ veliki deo ma{ina i
magacin gotovih proizvoda. Po`ar je lo-
kalizovan oko 17 ~asova, a vatrogasne
ekipe su de`urale i tokom no}i, kako ve-
tar ne bi ponovo rasplamsao po`ar.
Na mestu nezgode bili su na~elnik
[taba za vanredne situacije Budislav
Vuka{inovi}, zamenik predsednika op-
{tine i zamenik komandanta [taba za
vanredne situacije Raco Sekuli} i pro-
tivpo`arni inspektor Miladin ^akare-
vi}.
Zamenik komandanta [taba za vanred-
ne situacije Raco Sekuli}, izjavio je da
mu je `ao {to je izbio po`ar, ali je na-
glasio da preduze}e u kome se desila ne-
sre}a nije imalo sve potrebne dozvole za
rad, protivpo`arnu saglasnost i hi-
drantsku mre`u. On je iskoristio prili-
ku da uputi apel svim privrednicima da
zakonske regulative ispo{tuju u potpu-
nosti, kako bi se rizik od ovakvih nezgo-
da sveo na minimum.
„[kola fotografije“
pokrenuta je u okviru pro-
jekta „Kulturni susreti
Ivawice i Sjenice“, ~iji
je donator Me|unarodna
organizacija za migracije
„IOM“. Kupqen je jedan
deo opreme za po~etak rada
„[kole fotografije“, a
pro{log vikenda je odr`a-
no dvodnevno predavawe.
Mladi su se odazvali pozi-
vu i wih 15 je prisustvova-
lo predavawima. Susreli
su se sa osnovama
fotografisawa, a tako|e
su dobili priliku da i u
praksi primene svoje ste~e-
no znawe. Nastavak projek-
ta „Kulturni susreti
Ivawice i Sjenice“ obu-
hvata i sajam „Hrane, kul-
ture i obi~aja“ (16. febru-
ara), kao i „Sportske ak-
tivnosti“ (23. februara),
gde }e mladi koji poha|aju
„[kolu fotografije“ ima-
ti priliku da fotografi-
{u sve aktivnosti, i da
svoje fotografije predsta-
ve na izlo`bi koja }e biti
odr`ana u „Klubu za mlade
op{tine Ivawica“, rekao
je koordinator projekta,
saradnik Kancelarije za
mlade Aleksandar Pareza-
novi}.
- Prema istra`ivawima
potreba mladih u
Ivawici, mnogi imaju
sklonosti i interesovawa
za fotografiju i profesi-
onalno fotografisawe,
ali nemaju uslove za to. Od-
lu~ili smo da im iza|emo u
susret, tako {to smo pored
{kola muzike, glume, bale-
ta, plivawa, zdravqa i
slikarstva, koje su otvore-
ne preko projekata Kance-
larije za mlade, otvorili i
„[kolu fotografije“, u
kojoj bi mladi imali mo-
gu}nost da nau~e ne{to vi-
{e o profesionalnom
fotografisawu i fotoapa-
ratima i da dobiju prili-
ku da poka`u svoj talenat.
Tako|e, planiramo i da
konkuri{emo kod donato-
ra, za nabavku ve}eg dela
opreme za „[kolu foto-
grafije“, jer mnogi nemaju
uslove da sami isfinansi-
raju potrebnu opremu, kako
bi mogli da rade i unapre-
|uju sebe u ovoj oblasti.
Krajwi ciq bi bio i
otvarawe Udru`ewa foto-
grafa Ivawice u ciqu {to
boqeg funkcionisawa
„[kole fotografije“ i po-
mo}i mladima u ovoj obla-
sti - rekao je koordinator
Kancelarije za mlade op-
{tine Ivawica Ivan Sta-
meni}.
„[kola fotografije“
koja je odr`ana po projektu
,,Kancelarije za mlade’’
Op{tine Ivawica i odr-
`ana u prostorijama ,,Klu-
ba za mlade’’, u potpunosti
je ostvarila svoju svrhu i
postigla ciq da privu~e i
zainteresuje decu koja do
sada nisu imala prilike da
se upoznaju sa ovim vidom
umetnosti.
- Zadivqen sam nivoom
interesovawa polaznika i
`eqom da usvoje znawa koja
su im prezentovana u sveri
fotografije. Kod mladih
koji su bili prisutni na
ovom seminaru uo~io sam
da mnogi poseduju talenat,
koji bi uz kontinuirani
rad bio izbru{en do ~i-
sto}e dijamanta. Daqim
radom sa tom decom i ado-
lescentima bi bili izgra-
|eni umetnici kojih se ni
ve}i gradovi od Ivawice i
ve}e dr`ave od Srbije ne
bi postideli. @eleo bih
da pohvalim ovaj projekat
i mlade qude koji su u
wemu u~estvovali, i da
apelujem da se u nastojawu
mladih Ivawice da napre-
duju u aktivnostima koje do
sada nisu imali prilike
da pose}uju. Tako|e, kao
{to su na{i preci rekli:
,,Bez alata, nema ni zana-
ta’’, pa bih zamolio sve
qude koji imaju mogu}no-
sti da iza|u deci u susret i
omogu}e im da nabave opre-
mu kojom bi unapre|ivali
svoja znawa i ve{tine - iz-
javio je trener „[kole fo-
tografije“ Milutin Pole-
dica.
„[KOLA FOTOGRAFIJE“
VELIKO INTERESOVAWE
IZGORELO PREDUZE]E „DRVO DEKOR“ U JESENI[TUODR@ANA EDUKATIVNA TRIBINA VETERINE
STIHIJA „GUTALA“ MA[INE
I GOTOVE PROIZVODE
Predsednica SO Ivawica Nevenka
Milo{evi}, odr`ala je u svom ka-
binetu radni sastanak sa ciqem
da se formira Gradski hor, ~iji }e osni-
va~ biti Op{tina Ivawica, a koji bi do-
prineo podizawu kvaliteta `ivota u ovom
gradu. „Potreban nam je Gradski hor, ima-
}emo Dan op{tine i druge proslave i ma-
nifestacije koje su zna~ajne za na{ grad“,
rekla je Nevenka Milo{evi}.
Za dirigenta hora izabrana je profe-
sorka muzi~kog Nexmija ^ubri}, a za asi-
stenta dirigenta profesorka Anita Pe-
{i}. “Sastanku su, pored stru~waka iz
oblasti muzike, prisustvovali predstav-
nici sve{tenstva, Doma kulture, {kola,
javnih preduze}a i medija, a inicijativu
predsednice Skup{tine podr`ao je i za-
menik predsednika Op{tine Raco Seku-
li}, koji je pozdravio prisutne i naglasio
da svaki grad u okru`ewu ima gradski hor
i da tako ne{to treba i Ivawici.
Pripremila: N. R.
IVAWICA DOBIJA GRADSKI HOR
ODR@ANA REDOVNA GODI[WA SKUP[TINA DRU[TVA P^ELARA
ZA PROSLAVE
I MANIFESTACIJE GRADA
PREZENTOVANI
SVETSKI TRENDOVI
PRIZNAWA
NAJUSPE[NIJIM P^ELARIMA
PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE 31SPORT
Na Zimskim olimpijskim
igrama za osobe sa poseb-
nim potrebama u ju`noko-
rejskom gradu Pjong~ang u~enici
[kole za osnovno i sredwe obrazo-
vawe “1. novembar” osvojili su tri
zlata, srebro i dve bronze. Milan
Jovi~i} je sa Olimpijade doneo dva
zlata, u superveleslalomu i slalo-
mu i srebro u veleslalomu. Danica
Topalovi} je osvojila zlato u sla-
lomu, a Milena Barali} bronzanu
medaqu u tr~awu na skijama na 50 i
100 metara. Milan, Milena i Da-
nica su i ~lanovi ~a~anskog
Sportskog kluba Morava. Wih tro-
je su sa jo{ devet reprezentativaca
predstavqali Srbiju na Zimskim
olimpijskim igrama za osobe sa
specijalnim potrebama, koje su
odr`ane od 25. januara. ^a~ani su
ju~e stigli ku}i zajedno sa trene-
rom i profesorom Srbom Ristano-
vi}em, koji ih je predvodio u Ju-
`noj Koreji.
Z. J.
Posle Remija sa Javo-
rom i pobede protiv
Partizana sa Bumbarevog
brda, fudbaleri Borca su u
tre}oj prijateqskoj utak-
mici savladali ekipu Je-
dinstvo Putevi iz U`ica.
Ovaj me~ odigran je pro-
{le subote na Remontovom
stadionu. U sredu su igra-
li prijateqsku utakmicu
sa ekipom Mladost iz Lu-
~ana (1:1). Pre odlaska u
Herceg Novi na pripreme
Borac za vikend o~ekuje
jo{ jedan duel sa ekipom
[umadija Jagwilo.
Pro{le sedmice u ~a-
~anski klub stigao je {to-
per iz Metalca Ivan Ba-
bi}. Klub je sa wim potpi-
sao jednogodi{wi ugovor,
a pre Metalca i Borca, Ba-
bi} je igrao za Napredak,
Partizan, Obili}, Rad,
Be`aniju i Novi Pazar.
Z. J.
PLANOVI KAJAK KLUBA ^A^AK
Vremenski uslovi i tem-
perature, koji su ovih
dana u neskladu sa
godi{wim dobom, i{li su
na ruku ~a~anskim kajaka-
{ima da ranije zapo~nu
pripreme. Zimske treninge
odr`avali su u fiskultur-
nim salama, a najve}u
pa`wu u zatvorenom pro-
storu posvetili su ja~awu
snage i izdr`qivosti.
Kajaka{i kluba ^a~ak
planirali su da ove godine
nastupe na takmi~ewima u
Ni{u, Bajinoj Ba{ti, Sta-
la}u, Kraqevu, Magli~u,
Priboju i U{}u. Ako fi-
nansije dozvole, imaju {an-
se i da u~estvuju na
takmi~ewima u Bawa Luci
i Francuskoj. Stara je
praksa kod nas da rezultati
ne izostanu, ali besparica
ne mo`e da pomeri granice.
^a~ani su ove godine
aplicirali Kaja{kom save-
zu za organizaciju dve trke,
Prvenstvo ^a~ka - Memo-
rijalni spust Darka Nova-
kovi}a klasik i Dr`avno
prvenstvo za pionire u spu-
stu klasik i sprint.
DA LI IM JE
FRANCUSKA DALEKO?
DA LI IM JE
FRANCUSKA DALEKO?
DA LI IM JE
FRANCUSKA DALEKO?
^lanovi Izvr{nog odbora Fud-
balskog saveza Grada ^a~ka
usvojili su na petoj sednici finan-
sijski izve{taj za predhodnu godi-
nu, kao i kalendar takmi~ewa za
prole}ni deo prvenstva Gradske
fudbalske lige ^a~ka.
Nastavak takmi~ewa u Gradskoj
ligi ^a~ka predvi|en je 30. ili 31.
marta, a posledwe kolo bi}e odi-
grano 9. juna. Revijalna utakmica
izme|u prvaka i reprezentacije
Gradske lige odigra}e se 16. juna.
Tada }e biti uru~eni pehari pobed-
niku i najboqoj fer plej ekipi, kao
i trofej za najboqeg strelca lige,
koji nosi naziv po jednom od najbo-
qih golgetera u istoriji ~a~anskog
fudbala Slobodana Ostoji}a Osto-
je.
Ovom prilokom doneta je odluka
da redovna Skup{tina FSG ^a~ka
bude odr`ana 26. februara. Usvoje-
ni su i izve{taji komesara za
takmi~ewe i su|ewe GFL ^a~ka
Dragana Stojanovi}a i Sre}ka Ste-
vani}a, disciplinskog sudije Dra-
gomira Grujovi} i direktora liga
mla|ih kategorija Milisava Mar-
kovi}a. Tako|e je pohvaqen rad tre-
nerske organizacije koja je
odr`avawem seminara stekla 30 no-
vih trenera sa UEFA C licencom i
sudijske organizacije koja u novoj
[koli za fudbalske sudije ima pre-
ko vi{e od 20 polaznika. Oni }e na-
kon teoretskog i prakti~nog testi-
rawa, ste}i zvawe privremenih su-
dija.
Izvrn{ni odbor FSG ^a~ka do-
neo je odluka da u posledwem kolu
GFL ^a~ka, kao i u prvom delu slu-
`bena lica rade besplatno i tako
pomognu klubovima da u ovim te-
{kim vremenima opstanu.
ODLUKE IZVR[NG ODBORA FS MORAVI^KOG OKRUGA FUDBAL
Na ~etvrtoj sednici Izvr{nog odbora Fudbalskog
saveza Moravi~kog okruga usvojeni su i prosle|e-
ni Skup{tini na usvajawe finansijski izve{taj za
prethodnu godinu i kalendar takmi~ewa za prole}ni
deo prvenstva Okru`ne lige. Nastavak Okru`ne lige
FS Moravi~kog okruga je 24. marta, sa dva vanredna ko-
la, a prvenstvo }e biti zavr{eno 16.juna. Ovom prili-
kom usvojeni su izve{taji za jesewi deo prvenstva kome-
sara za takmi~ewe Slobodana Kori}anca, komesara za
su|ewe Milana Martinovi}a i disciplinskog sudije
Aleksandra Beli}a.
Na ovoj sednici usvojeni su izve{taji stru~ne Orga-
nizacije sudija i Udru`ewa fudbalskih trenera FS
Moravi~kog okruga, a tro{kovnik je ostao nepromewen
u odnosu na predhodnu godinu.
Redovna Skup{tina zakazana je 27. februara. Tom
prilikom bi}e dodeqena i priznawa najuspe{nijim po-
jedincima i klubovima Moravi~kog okruga.
Za novog generalnog sekretara FS Moravi~kog okru-
ga imenovan je Milo{ Stevani}, koji je do sada
obavqao posao tehni~kog sekretara.
Izvr{ni odbor ovlastio je pravnu komisiju FS Mo-
ravi~kog okruga da pripremi nacrt Statuta sa izmena-
ma i dopunama za redovnu Skup{tinu, usagla{en sa Za-
konom o sportu i FSS, a od 11. do 17. februara bi}e
otvorena javna rasprava svakim radnim danom od 13 do
14 ~asova u prostorijama Saveza.
Fudbalski savez Moravi~kog okruga i FSG ^a~ka
od ponedeqka 11. februara nalazi}e se u novim prosto-
rijama u Ulici bulevar Oslobo|ewa 37 i 37/2.
SKUP[TINA 27. FEBRUARA
SEDNICA GRADSKOG SAVEZA
26. FEBRUARA
BORAC BEZ PORAZA
U PRIPREMAMA
ZAVR[ENA SPECIJALNA ZIMSKA OLIMPIJADA U JU@NOJ KOREJI
^A^ANI
OSVOJILI
[EST MEDAQA
32 PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINESPORT
U19. kolu Ko{arka{ke lige Srbije
Borac Mocart sport izgubio je u
gostima protiv ekipe OKK Beo-
grad sa 85:60. Na ovoj utakmici ^a~ani su
do`iveli tre}i uzastopni poraz u nastav-
ku sezone.
- Objektivno, ovo je jedan sasvim drugi
tim, za razliku od jesewe polusezone. Na{
napad su predvodili Mladen Panti} i
Mla|en [qivan~anin, koji su postizali
vi{e od 40 poena po utakmici. Odlaskom
Panti}a u Gr~ku i odsustvom
[qivan~anina zbog bolesti, izgubili
smo nosioce igre i vo|e u timu. To se vi-
delo i u prethodne tri utakmice - podse}a
Ra{ko Boji}, trener KK Borac Mocart
sporta.
U jesewoj poluseoni Borac je, kao od
{ale, dobio OKK Beograd u ^a~ku. I ovo-
ga puta su ^a~ani dobro otvorili utakmi-
cu i postigli solidnu prednost od desetak
poena, ali nagli pad krajem druge i u tre-
}oj ~etvrtini nisu uspeli da nadoknade do
kraja.
- Imali smo inicijativu prvih deset
minuta i solidnu rezultatsku prednost.
Raspucani Ne{ovi} i Popovi} ubacili
su u nastavku pet trojki za OKK Beograd.
Mi 10 minuta nismo postigli nijedan
poen, oni su u jednom trenutku imali pred-
nost 31:2, {to je odredilo i daqi tok
utakmice.
Zbog Kupa u Kragujevcu ne}emo igrati u
prvenstvu do 16. februara, kada nam gostu-
je Smederevo 1953. Ostaje nam da se u me|u-
vremenu maksimalno mobili{emo, eventu-
alno, da do kraja sezone oja~amo tim i po-
ku{amo da u ^a~ku ostvarimo najja~i u~i-
nak - ka`e Boji}.
U ekipi Borac Mocart sporta protiv
OKK Beograda igrali su Radovi} i Todo-
rovi} koji su prethodno zbog bolesti pro-
pustili nekoliko treninga. Bo`ovi} se
jo{ uvek oporavqa od te{ke operacije i
du`e pauze. Trener i ostali ~lanovi
stru~nog {taba o~ekuju da }e se on brzo
vratiti u formu, s obzirom na to da je
igra~ izuzetnih kvaliteta. Uprkos svemu,
Bo`ovi} je sa Trti}em i Radisavqevi}em
imao najsolidniji u~inak protiv OKK
Beograda. [qivan~anin zbog zdravstve-
nih poena definitivno ne}e igrati u pro-
le}nom delu takmi~ewa.
Ostale ~a~anske ekipe koje su se takmi-
~ile, prethodnog vikenda, u svojim ligama
zabele`ile su pobede.
Z. J.
Brzo }e sti}i i 2015. godina, kada
^a~ak slavi sedam decenija ko{ar-
ke. Za to vreme, pedesetak ^a~ana je
igralo za reprezentacije biv{e Jugosla-
vije, SRJ, SCG ili Srbije. I danas svaka
ekipa koja gostuje u halama KK Borac ili
Mladost unapred se priprema za igru u
gradu ko{arke.
Da bi sa~uvali pro{lost i nastavili
dobru tradiciju, najpoznatija imena iz
^a~ka Radmilo Mi{ovi}, Dragan Ki}a-
novi}, @eqko Obradovi} i Radisav ]ur-
~i} odlu~ili su da osnuju Udru`ewe
“Majstori basketa”. Najva`niji zadatak
Udru`ewa je da sa~uva od zaborava sve
{to se de{avalao posledwih 70 godina u
~a~anskoj ko{arci.
- Kao krajwi rezultat, pokrenuli smo i
inicijativu za osnivawe Muzeja ko{arke
u gradu. ^a~ak ima dosta starih ku}a i
tra`i}emo neku od Grada. Ako nam iza|u u
susret, po Muzeju ko{arke bi}emo jedin-
stven grad u Srbiji - ka`e nekada{wi ko-
{arka{ Radmilo Mi{ovi}.
Muzej ko{arke potvrdio bi i da ^a~a-
ni, a ne samo drugi, odaju priznawa svojim
ko{arka{kim majstorima. Z. J.
U10. kolu Druge fut-
sal lige ekipa Me-
talac-Kolorado po-
razila je ~a~ansku Fontanu
sa 3:2. Utakmica je odigra-
na u gorwomilanova~koj
hali “Breza”.
^a~ani su tokom celog
me~a imali inicijativu,
ali dva proma{ena kaznena
udarca, pre~ka i nekoliko
neiskori{}enih {ansi,
bili su dovoqni da doma-
}in zabele`i tri boda.
Ukwi`ili su ih i pored
toga {to su odlu~ili da se
celu utakmicu brane i ~e-
kaju {ansu iz kontranapa-
da.
Milanov~ani su poveli
ve} u 17. minutu. Ivanko-
vi} je iskoristio gre{ku
Fontane, a Karovi} u posledwem minutu
prvog poluvremena izjedna~ava rezultat.
U nastavku utakmice Stojkovi}, Rista-
novi} i Markovi} propu{taju odli~ne
prilike i Kolorado posle kornera, dola-
zi do novog vo|stva. Posledwih osam mi-
nuta Fontana je igrala sa golmanom-igra-
~em. Spasojevi} je uspeo da u posledwim
sekundama izjedna~i rezultat.
^a~ani su odlu~ili da reskiraju i
igraju sa petim igra~em do kraja me~a i ne
koriste nekoliko izglednih prilika. Sa-
mo 15 sekundi pre kraja, ]iri} je iskori-
stio gre{ku Spasojevi}a i doneo pobedu
ekipi iz Gorweg Milanovca.
- Jednostavno, nismo imali sportske
sre}e. Nismo ni iskoristili svoje {anse,
{to je doma}in znao da kazni i zaslu`eno
pobedi. Okre}emo se narednoj utakmici
koju }emo igrati na svom terenu. Sve osim
pobede, bilo bi iznena|ewe za nas kao do-
ma}ine - izjavio je Milo{ Ristanovi},
kapiten Fontane.
OSNOVANO UDRU@EWE „MAJSTORI BASKETA“
NA POMOLU
I MUZEJ KO[ARKE
MALI FUDBAL
KIKS LIDERAMetalac-Kolorado - Fontana 3:2 (1:1)
SUTRA UTAKMICA SA
@UPSKIM RUBINOM
U 11. kolu Druge futsal lige
Fontana u subotu, 9. februara, do~ekuje
@upski Rubin. Utakmica }e biti odi-
grana u hali "Mladost", a po~etak je u
18,15 ~asova. Za sve qubiteqe malog
fudbala ulaz je besplatan.
DRUGA MU[KA LIGA SRBIJE
15. kolo
Mladost ^a~ak - Spartak Subotica 84:60
16. kolo
Radni~ki Obranovac - Mladost ^a~ak
PRVA REGIONALNA LIGA ZAPAD
14. kolo
@elezni~ar ^a~ak - Ub 107:97
15. kolo
Temni} Varvarin - @elezni~ar ^A
DRUGA REGIONALNA LIGA ZAPAD
12. kolo
^a~ak 94 - @elezni~ar Lajkovac, nedeqa, 17
~asova, hala KK Borac
HEBA JUNIORSKA LIGA
14. kolo
Borac Mocart sport - Radni~ki Kragujevac
75 57
15. kolo
Partizan MTS Beograd - Borac Mocart sport
ABS ELEKTRO KADETSKA
LIGA SRBIJE
12. kolo
[umadija 1991 Kragujevac - Mladost ^a~ak
70 87
Sloga Kraqevo - Borac Mocart sport 43:77
13. kolo
Mladost ^a~ak - Crvena zvezda Telekom BGD,
sreda, 20. februar, hala KK Mladost
Borac Mocart sport - [umadija 1991, subota,
12 ~asova, hala KK Borac
KO[ARKA
SENIORI BORCA JEDINI GUBITNICI
Borac Mocart sport - OKK Beograd
[umadija 1991 - Mladost
Radmilo Mi{ovi}
PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE
NAJBOQI SPORTISTI ^A^KA @ESTOKO NASTAVILI TRKU
33SPORT
IN
MEMORIAM
IVAN
IVANOVI]
IVEC
(1946 – 2013)
Sportskim ^a~kom brzo je prohujala
vest: umro je Ivec, kako su ga mnogi zva-
li i poznavali.
Ivan Ivanovi} Ivec, ~ovek sa ove
na{e kaldrme, ~ovek sporta, igrao je,
radio kao trener, voleo sport, pratio
ga i iznad svega bio naklowen svim
sportistima na{eg grada – wegovog gra-
da. Ali, na srcu mu je le`ao fudbal. Kao
de~ak, prve korake na zelenom terenu
napravio je u mla|im selekcijama FK
„Borac”, zbog toga je iznad svega voleo i
po{tovao taj klub.
Kao slu`benik u Tehni~kom remont-
nom zavodu dugo godina je nastupao za
FK „Remont”, pa mu je te{ko palo kada
je klub uga{en. Igrao je jo{ za lu~ansku
„Mladost”, ~a~anske ekipe „Autopre-
voz” i „Slobodu”. Nakratko, jer je u
wegovom srcu „Remont” bio najve}a
qubav.
Ivec se intenzivno bavio trener-
skim poslom, rade}i sa mla|im katego-
rijama „Remonta”, „Slobode”, „Poleta”
iz Qubi}a, a vodio je i seniorske timo-
ve qubi}kog „Poleta”, „Milicionara”,
„[umadije” iz Br|ana. Bio je selektor
mla}ih kategorija na nivou Regiona.
Porodi~na situacija nije mu dozvo-
qavala da se intenzivno posveti tre-
nerskom pozivu, ali je stalno bio i
ostao uz fudbal, do posledweg dana.
Verno je pratio sva fudbalska zbivawa
i voleo iznad svega i podjednako „Slo-
bodu”, „BIP”, [F „^a~ak”, „Orlo-
vac”... a posebno one za koje je nastupao
i radio kao trener.
Sa velikim interesovawem pratio je
mla|e kategorije „Borca”. Za wega je
Milo{ bio najboqi golman, centar
for Uro{ najboqi {pic, David prava
britka sabqa, Tiki – Maradona virtu-
oz sa loptom.
Svoj fudbalski mir na{ao je u de~jem
fudbalskom projektu „Deci s qubavqu”.
Tu je bio uva`avan, po{tovan i dao je
neprocenqiv doprinos wegovom uspehu
od samog po~etka.
Ostala je Ivecova neobjavqena
kwiga, koju je godinama pisao, nedovr-
{ene partije tabli}a i {aha u klubu
Srpsko – ruskog prijateqstva i jo{
mnogo neodgledanih utakmica.
Sahrana Ivana Ivanovi}a obavqena
je u subotu, 2. februara, na ^a~anskom
grobqu, u prisustvu nekoliko stotina
wegovih bliskih poznanika i prijate-
qa.
Za samo sedam dana,
atleti~ar ^a~an-
ske Slobode
Nemawa Koji}
oborio je dva dr-
`avna juniorska rekorda u
Bratislavi i Be~u. Na dvo-
ranskom mitingu u Slova~-
koj Nemawa je 800 metara
istr~ao za 1:51:43. Pre ove
trke, juniorski rekord je
20 godina dr`ao Robert
^orda{. Samo nekoliko
dana kasnije, Nemawa tr~i
jo{ br`e u Be~u na 800 m,
1:50:79.
- Oti{li smo dobro
pripremqeni i o~ekivao
sam dobar rezultat. Bili
smo i na domaku norme za
Evropsko prvenstvo u
Edinburgu. Imamo jo{
vremena, nadam se da }emo
se plasirati - ka`e
Nemawa. Iako mu ostaje da
se bori za odlazak u [kot-
sku, ve} je ispunio uslove
za Prvenstvo Evrope koje
}e u julu biti odr`ano u
Italiji.
- Nemawini rezultati u
Bratislavi i Be~u nikako
nisu bili iznena|ewe. On
je pro{le godine na 800 me-
tara istr~ao tre}i rezul-
tat svih vremena za junio-
re. Tada mu je samo jedna
stotinka nedostajala da
postigne drugi rezultat -
potvr|uje trener AK Slo-
boda Slobodan Nixovi}.
Sa wim se u Bratislavi
i Be~u takmi~ila i Bojana
Kali~anin. Ona je u Slo-
va~koj na seniorskom mi-
tingu 500 metara istr~ala
za 1:18 i zauzela drugo me-
sto i prvo u grupi na 400 m.
U Be~u je na 400 m bila tre-
}a u grupnom plasmanu.
Krajem marta Bojanu
o~ekuju {kolsko
takmi~ewe. U maju po~iwe
sezona na stazi. Trebalo bi
da u~estvuje i na Balkani-
jadi, a za plasman u Itali-
ju nedostaje joj mawe od jed-
ne sekunde. Preostaje joj da
se u maju i junu izbori i za
Evropsko prvenstvo.
Nemawa Koji} i Bojana
Kali~anin izabrani su za
najuspe{nije sportiste
^a~ka u 2012. godini. Ne-
davni rezultati svedo~e da
su wih dvoje posle tog iz-
bora, ponovo poja~ali tem-
po. U 2013. godini ~eka ih
jo{ jedan va`an plasman.
Oboje su maturanti,
Nemawa Ma{insko-sao-
bra}ajne, a Bojana Ekonom-
ske {kole. Za sada su dobi-
jali nekoliko ponuda od
fakulteta za stipendije.
Stigla je i ponuda od jed-
nog privatnog fakulteta u
^a~ku.
Izbor fakulteta o~eku-
je jo{ jednu uspe{nu ~lani-
cu Atletskog kluba Slobo-
da. Jelena Vu~i}evi} je ba-
ca~ica kopqa. Najboqi re-
zultat koji je do sada po-
stigla je 40 metara na dr-
`avnom prvenstvu u Novom
Sadu 2012. I woj sada osta-
ju pripreme za dr`avno i
borba za plasman na
Evropsko prvenstvo. Za
Evropu joj je potrebno da
dobaci kopqe jo{ deset me-
tara du`e. Z. J.
^a~anin Aleksandar
Bokarev stigao je
30. put do ciqa jed-
ne maratonske trke. Jubi-
larni maraton istr~ao je
krajem januara u Dubaiju.
Ne spada u grupu takmi~a-
ra koji po{to poto jure re-
zultat, jer je za Aleksandra
Bokareva i ve}inu trka~a
najva`nije istr~ati svih
42 kilometra i 195 metara.
Ali, po rezultatima poje-
dinaca, maraton u Dubaiju
osta}e upam}en kao najja~a
trka u istoriji. Do ciqa je
ovoga puta stiglo oko dve
hiqade takmi~ara, a wih
pet je celu stazu pretr~alo
za mawe od 2:05.
Osim maratona, odr`a-
ne su i trke na tri i deset
kilometara. Na svakoj je
u~estvovao veliki broj
takmi~ara i rekreativaca
iz celog sveta.
- Maraton je startovao
u 7 ujutru, po wihovom vre-
menu. Prvih 45 minuta smo
tr~ali po mraku, po{to je
svanulo tek oko 8 sati. Ni-
je pro{lo mnogo posle
svitawa, a ve} je bilo pre-
toplo. Trebalo bi da je ja-
nuar u Arapskim Emirati-
ma najhladniji mesec u go-
dini, ako 27, 28 stepeni
mo`emo svrstati u zimsku
temperaturu. Maraton u
Dubaiju nije veliki kao
oni u Berlinu, Wujorku
ili Londonu, ali ovoga pu-
ta su oboreni rekordi i
meni je bio jubilarni - ka-
`e Bokarev.
Najuporniji maratonac
iz ^a~ka, sada Beogra|a-
nin, u~estvovao je na veli-
kim trkama u 16 dr`ava.
Planira da se u aprilu
oproba i na maratonu u
Kopenhagenu.
Za wega i mnoge trka~e
iz drugih delova sveta, Du-
bai je bio zanimqivo
otkrovewe. Izrastao je
posledwih 40 godina, sija
od luksuza, bogati Arapi
voze i pozla}ene bentlije,
ali u novom delu grada ne-
ma trotoara i niko ne pe-
{a~i.
- Dubai je ultra mode-
ran i urban grad. Visok
standard je o~igledan i
mo`da ba{ zbog toga,
wegovi stanovnici ne iz-
laze iz automobila. @ivot
vri na drumovima, {to nas
koji volimo da pe{a~imo
ne privla~i mnogo. Imaju
dosta sportskih centara.
Video sam i ogromni skija-
{ki centar u zatvorenom
prostoru. Tu su i ve{ta~ki
sneg, ski liftovi, staze.
Ne znam samo da li je i ski-
ja{ima u`itak isti kao na
planini - ukratko pri~a
svoje utiske Aleksandar
Bokarev. Na maraton u Du-
baiju uspeo je da ode uz po-
mo} sponzora, a tamo je
imao i obezbe|en sme{taj.
Z. J.
Posle kra}e pauze, ka-
ratisti Slobode na-
stavili su takmi~ewa u
2013. godini. U subotu, 2.
februara, na turniru [a-
ba~ki pobednik Marko Ra-
ji~i} je osvojio prvo mesto
u borbama, a Andrej Gruji-
~i} u katama. Sa ovog tur-
nira Andrej je doneo i
bronzu koja mu je pripala u
borbama.
Dan kasnije na Sveto-
savskom kupu u Kraqevu,
takmi~ari Slobode su zau-
zeli drugo mesto po broju
osvojenih medaqa i za taj
uspeh im je pripao pehar.
Marko i Andrej su bili
prvi u borbama u apsolut-
nim i te`inskim kategori-
jama, dok su Slobodan Lu-
ki} i Uro{ Josipovi} zau-
zeli tre}e mesto.
Prvo mesto u katama
pripalo je Bojani Raji~i},
Matiji Milosavqevi}u,
Slobodanu Luki}u, Todo-
ru Vasilijevi}u, Andreju
Gruji~i}u i Stefanu Fi-
lipovi}u. Drugo mesto u
istoj disciplini zauzeli
su \or|e Andri} i Jefi-
mija Jovanovi}, a tre}e Bo-
ris Bogdanovi}, Irena
Vu~kovi}, Mladen Vu~ko-
vi} i Strahiwa \uraki}.
Tim Slobode u katama,
Andri}, Raji~i} i Fili-
povi}, osvojio je drugo me-
sto.
ALEKSANDAR BOKAREV ISTR^AO 30. MARATON
TRKA ZA PAM]EWE
KARATE KLUB SLOBODA
USPE[NI I U [APCU I U KRAQEVU
DVA REKORDA NEMAWE KOJI]A
Maratonac ispred
najskupqeg hotela
na svetu
AK Sloboda
34 PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINEENIGMATIKA
PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE 35GRAD
Ka`u da je {minkawe
neka vrsta umetno-
sti, zato treba znati
kako se pravilno na{minka-
ti. Na~in na koji smo na-
{minkane govori mnogo o
nama. Mo`emo popraviti
svoj izgled i zasijati, ili
pak mo`emo poslati ru`nu
sliku o sebi. Da se to ne bi
desilo, otkrivamo vam male
ali veoma korisne trikove
za pravilno {minkawe.
Za po~etak, sitne nedo-
statke na licu prekrijte ko-
rektorom. On se nanosi u ma-
lim koli~inama i samo na
ona mesta koja treba pokri-
ti. Posle toga nanesite pu-
der, ali vodite ra~una da bu-
de iskqu~ivo u boji va{e ko-
`e. Previ{e tamni puderi
ostavqaju utisak izve{ta~e-
nosti i znatno odska~u od
va{eg prirodnog tena, {to
mo`e biti veoma ru`na sli-
ka. Puder nanosite od ~ela,
jagodica, nosa, brade prema
vratu. Va`no je lice podeli-
ti na dva dela i razmazivati
puder od sredine ka
spoqa{wosti lica.
Najboqi efekat }ete po-
sti}i ako za to koristite
posebnu ~etkicu za
nano{ewe te~nog pudera.
Kada budete sigurni da ste
ravnomerno naneli puder,
pre|ite na slede}i korak.
DAN ZAQUBQENIH [IROM SVETA
pripremila: I. M.
Romanti~ni Francuzi
Francuzi slove kao jedna od
najromanti~nijih nacija na
svetu. Oni 14. februara tradi-
cionalno odlaze u Saint-Valentin
u pokrajini Indre, gde bra~ni
parovi obnavqaju zavete.
Qubavna pisma
iz Italije
Verona je u Italiji simbol
qubavi i romanse. Osim {to
romanti~ni Italijani svojim
partnerima pi{u qubavna pi-
sma, pisma se {aqu i Juliji.
Tajlandski prvi seks
Za svoj prvi seks Tajlan|ani
biraju najromanti~niji dan u
godini. Veliki broj Tajlan|an-
ki upravo na Dan zaqubqenih
ima prvi qubavni odnos sa svo-
jim partnerom.
Japanska ~okolada
Sve slobodne Japanke prijate-
qima, nadre|enim mu{karcima
i kolegama na poslu poklawaju
~okolade. Slobodne devojke, za
Dan zaqubqenih, poklone daru-
ju i onima koji im se svi|aju,
ali nakon mesec dana ~okolada
se vra}a, naime tada mu{karci
`enama poklawaju belu ~okola-
du i slave White Day.
Pomoranxe u Singapuru
Prema kineskom kalendaru, Va-
lentinovo se slavi 15. Dan na-
kon Nove godine. Sve slobodne
`ene u potrazi za qubavqu, na
pomoranxama upisuju svoje bro-
jeve telefona i bacaju ih u reku,
a mu{karci ih vade iz vode i je-
du.
U Finskoj se svi vole
Finci 14. februar slave u ve-
likom stilu. Za wih to nije dan
qubavi nego Dan prijateqstva.
Svojim prijateqima i dragim
qudima {aqu anonimne poruke
u kojima ispisuju svoje ose}aje i
najlep{e `eqe, a nakon toga
osobe koje su dobile poruke na-
ga|aju ko im ih je poslao.
Dan zaqubqenih je
dan kada se svuda u
svetu slavi qubav. I
dok se kod nas `ene
izvode na romanti~ne
ve~ere i daruju sim-
boli~nim poklonom, u
nekim delovima sveta
su obi~aji druga~iji.
Idealno mesto za Dan zaqubqenih - zalazak Sunca na pla`iProslava Svetog Valentina u Veroni, Italija
Pariz - grad romantike
NA[MINKAJTE
SE PRAVILNO
Rumenilo
Vodite ra~una o izboru rumenila. Ako
imate svetliju put, uvek se mo`ete odlu-
~iti za boju breskve. Ako imate tamniju put,
poslu`ite se bojama kao {to su zlatna,
bronzana… Rumenila nanosite blagim po-
kretima od jagodica ka slepoo~nicama.
Najboqe je da se nasmejete dok ga nanosite,
jer }ete tako ta~no znati kojom putawom
treba da idete…
O~i
O~i mo`ete naglasiti samo olovkama za
o~i ili olovkama u kombinaciji sa
senkom. Pre nano{ewa senke stavite podlo-
gu posebno namewenu za kapke. Senke biraj-
te u skladu sa bojom o~iju i ode}om koju no-
site. Tokom dana koristite bla`e nijanse,
poput be`, svetloroze, bele ili svetlo-
braon, a za ve~erwe izlaske mo`ete kombi-
novati tamnije nijanse sive, crne ili zlat-
ne boje… Liniju iznad o~iju izvucite tan-
ko, uz ivicu oka ajlajnerom ili krejonom.
Kada stavqate maskaru vodite ra~una da ne
ostavqa grudvice na trepavicama, jer to
mo`e ostaviti utisak slepqenosti. Nanesi-
te je u nekoliko poteza kako bi otklonile
vi{ak, a izdu`ile trepavice. Na dowe tre-
pavice svakako ide znatno mawe maskare ne-
go na gorwe.
Usne
Jedno od najva`nijih pravila jeste da ako
ste naglasile o~i ne smete nagla{avati i
usne. Tamnije i napadnije boje karmina do-
laze u obzir samo ukoliko su o~i slabije na-
{minkane. Po~nite od labela ili balzama
za usne. Zatim iscrtajte konture usana olov-
kom koja }e odgovarati boji karmina i vo-
dite ra~una da ga ne bude previ{e, jer }e
ostajati na zubima, a to mo`e biti veoma
ru`no. Na kraju mo`ete staviti malo sjaja
preko za atraktivniji i privla~niji efe-
kat. U slu~aju da su vi{e na{minkane, na
usne stavite samo balzam i malo ne`nije bo-
je sjaja za usne, tako }ete izgledati umereni-
je i ukusnije
36 PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINEAUTOMOBILI
Ukoliko izbegavate
naj~e{}e gre{ke
koje voza~i prave,
onda biste mogli i
da sa~uvate va{e
vozilo, ali i da
budete bezbedni
pri vo`wi. Kako
vi, tako i ostali
u~esnici u saobra-
}aju. Trebalo bi
imati u vidu da
gre{ke pri
odr`avawu automo-
bila lako postaju
deo lo{ih navika,
kojih bi se trebalo
osloboditi. Sledi
nekoliko saveta
kako to u~initi.
[ta mogu prou-
zrokovati naj-
~e{}e gre{ke i
na koji na~in se mogu re-
{iti:
Odlagawe servisa
Osnova za pravilno
funkcionisawe automobi-
la je redovan servis. To je
ujedno i glavni uslov da
`ivotni vek motora bude
{to du`i.
Problem: Nepo{tovawe
fabri~ki propisanih ser-
visnih intervala mo`e do-
vesti do skupih kvarova,
koji bi se mogli izbe}i da
je automobil servisiran na
vreme. Servis ne slu`i sa-
mo za zamenu uqa i filte-
ra, ve} se tada pregledaju
sve kqu~ne ta~ke i dijagno-
stikom se proverava elek-
tronika.
Re{ewe: Uvek imajte na
umu da ne smete odlagati
servis, iako mislite da je
sa automobilom sve u redu.
Po{tujte fabri~ku prepo-
ruku ili savet majstora u
servisu.
Neredovna zamena
uqa
Mnogi voza~i ovo sami
obavqaju. Zato je to mo`da
jedan od naj~e{}ih propu-
sta, iako svi znaju da je
upravo motorno uqe glav-
no za normalan rad i dug
vek motora.
Problem: Posle odre|e-
nog vremena, a usled
talo`ewa ne~isto}a u go-
rivu, uqe gubi svoja maziv-
na svojstva i potrebnu vi-
skoznost pa se motor ubrza-
no haba.
Re{ewe: Morate po{to-
vati fabri~ku preporuku
ili savet iskusnog servise-
ra kada treba mewati uqe.
Ako ~e{}e vozite kra}e re-
lacije, znajte da uqe treba
mewati ~e{}e.
Zaboravqawe
na sve}ice
Bez obzira na to {to sa-
vremeni automobili zahte-
vaju sve mawe odr`avawa,
ne smete da zaboravite na
sve}ice.
Problem: Sve}ice imaju
ograni~eni vek trajawa.
Ako se nakon toga ne zame-
ne, mogu da prouzrokuju
pove}awe potro{we gori-
va, nepravilan rad motora,
te`e startovawe i slabije
ubrzawe.
Re{ewe: Sve}ice se oba-
vezno mewaju na velikom
servisu (60 – 100 hiqada
km, zavisno od vozila), ali
nije lo{e proveriti ih i
po potrebi zameniti i ra-
nije. Proverite u servi-
snoj kwi`ici {ta proiz-
vo|a~ preporu~uje.
Zapu{en filter
Vo`wa sa neo~i{}enim
ili starim filterom va-
zduha je jo{ jedna od ~estih
gre{aka. Ovaj deo treba da
se mewa na svakom malom
servisu, ili da se ~isti.
Problem: Filter je tu
da spre~i da ne~isto}e do-
speju u motor, pa se posle
odre|enog vremena one na-
gomilaju na ovaj deo. Tada
mawe vazduha sti`e do mo-
tora, {to direktno uti~e
na wegove performanse ko-
je znatno oslabe, a pove}a-
va se potro{wa goriva.
Re{ewe: U zavisnosti
od pre|enih kilometara i
uslova, proveravajte stawe
filtera bar jednom izme|u
redovnih servisa (na sva-
kih {est, sedam hiqada
km). U zavisnosti od mere
zaprqanosti i od tipa
filtera vazduha, zamenite
ga ili o~istite.
Neredovna provera
pritiska
Zanemarivawe provere
pritiska u gumama je jo{
jedna lo{a navika kod vo-
za~a, kojom se, izme|u osta-
log ugro`ava i bezbednost.
Problem: Neodgovaraju-
}i pritisak u pneumatici-
ma lo{e se odra`ava na
wihove performanse, pove-
}ava potro{wu goriva i
uti~e na ubrzano i nerav-
nomerno tro{ewe guma, a
samim tim i na lo{e
“dr`awe” vozila na putu.
Re{ewe: Ne odla`ite
ovu proveru, ve} se navik-
nite da jednom mese~no po-
desite pritisak u gumama.
Idealno je ovu proveru
obaviti na pumpi, kada gu-
me nisu preterano zagreja-
ne.
Poluprazan
rezervoar
Mnogi dopuwuju rezer-
voar tek kada se aktivira
lampica za upozorewe da je
na rezervi. To mo`e imati
posledice po motor.
Problem: Kada du`e
vreme koristimo doma}e
gorivo, dno rezervoara
prekriveno je naslagom ne-
~isto}a. Kada se upali
lampica rezerve, pumpa }e
sa preostalim gorivom po-
vu}i i ne~isto}e, {to }e
imati posledice po motor
i sistem ubrizgavawa.
Re{ewe: Izbegavajte
vo`wu na rezervi i ako ste
u mogu}nosti jednom u dve
godine o~istite rezervoar
od taloga.
Pripremila: I. M.
Kre}ete li u rikverc,
nikada nemojte da uba-
cite u prvu brzinu pre
nego {to se u potpuno-
sti ne zaustavite, i obr-
nuto.
U protivnom tra`ite
od prenosa da obavi po-
sao ko~nica, {to }e u
svega nekoliko trenuta-
ka uzrokovati istro{e-
nost, za koju bi ina~e
bili potrebni meseci
u~estale upotrebe da na-
stane.
[to mawe koristite
kva~ilo, posebno ako ste
na usponu.
Brojnim voza~ima
jednostavnije je da odr-
`avaju automobil u po-
lo`aju koriste}i gas i
kva~ilo, prave}i tako-
zvanu vagu. Premda je re~
o zgodnom triku kojim je
lak{e i br`e krenuti,
zbog {tete koja pritom
nastaje mnogo je jedno-
stavnije i pametnije
upotrebiti ru~nu ko~-
nicu.
PRODU@ITE @IVOT SVOM VOZILU!
MAJSTORSKI
SAVETI
marketing 032/342-276
GRE[KE PRI ODR@AVAWU
AUTOMOBILA
PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE
PREPORUKA NEDEQE
37TEHNIKA
Koliko puta se desilo da ste
kupili neki tehni~ki ure|aj,
odu{evili se specifikacija-
ma na papiru, raznim gigbaj-
tima - megabajtimama, a nakon po~etnog
odu{evqewa, vremenom opadne
interesovawe, jer nema ni{ta novo da
ponudi ili mu ustreba Bluetooth, gps
ili neka druga bitna stvar.
Pre izvesnog vremena tehnolo{ki
me|u najja~im kompanijama Apple je
predstavila iPad - tablet ra~unar. Ia-
ko nisu izmislili ni{ta novo (prvi
tablet je predstavqen 1999), mo`e se re-
}i da su ga ponovo izmislili. Za one ne-
upu}ene, tablet je mini ra~unar sa ekra-
nom osetqivim na dodir, spakovanim u
dimenzije koje mogu stati u omawu `en-
sku torbicu. Tada je nastala revoluci-
ja….
U najkra}im crtama, tablet Vam omo-
gu}uje pravqewe fotografija i video
zapisa, stalan pristup elektronskoj po-
{ti, video razgovore putem Skype (ser-
vis za razgovore putem interneta), pre-
gled video snimaka na youtube-u, putnu
navigaciju sa glasovnim navo|ewem,
slu{awe muzike, prepoznavawe pesama,
igrawe igara, pra}ewe aktuelnih vesti,
neometan pristup li~nim podacima sa
bilo kojeg mesta na planeti, pregled tv
programa. Ako posedujete neki od tele-
vizora novije generacije, ~ak mo`e za-
meniti i daqinski, pregledawe svih
aktuelnih elektronskih dokumenata,
~itawe kwiga, pra}ewe vremenske prog-
noze, gledawe TV programa i niz dru-
gih, a neke najzanimqivije programe }e-
mo detaqnije prikazati u nekom od na-
rednih brojeva.
Kako su Apple proizvodi cenovno ne-
pristupa~ni iole prose~nom gra|aninu
na ovim prostorima, a postojalo je ve-
liko interesovawe za takvu vrstu ure-
|aja, ~ekalo se da neko ponudi ne{to po
pristupa~noj ceni. Tada se Google
ukqu~io u igru sa svom Android opera-
tivnim sistemom i nastaje prava po-
plava pristupa~nih ure|aja sa ne{to
skromnijim mogu}nostima od konku-
rentskog iPada, ali na u{trb cene kupci
su bili spremni da oproste neke stvari.
Proizvo|a~i su se takmi~ili ko }e
predstaviti br`i i boqi model po ni-
`oj ceni. U svemu tome je najboqe pro-
{ao kupac, ali i daqe je potrebno vodi-
ti ra~una o bitnim stvarima prilikom
kupovine. Savetujemo nekoliko stvari
o kojima je potrebno voditi ra~una
prilikom kupovine:
EKRAN
Dijagonala ekrana pre svega odre|uje
namenu tableta. Ispod 7 , a preko 10
in~a se preporu~uje samo u posebnim
prilikama. U ponudi su uglavnom mode-
li od 7, 8 i 10 in~a. Obratite pa`wu da
li je sadr`aj vidqiv pod raznim uglo-
vima gledawa i kakva je vidqivost na
dnevnom svetlu.
PROCESOR I MEMORIJA
[to bi se reklo “{to vi{e to boqe”,
pa tako za malu razliku u ceni mo`ete
dobiti br`i procesor ili duplo vi{e
radne memorije.
PRIKQU^CI
Usb prikqu~ak za vezu sa ra~unarom
je obavezan. On omogu}ava prenos slika,
muzike i ostalih datoteka u oba smera.
Tako|e, isti prikqu~ak se koristi za
puwewe baterije. Ve}ina proizvo|a~a
isporu~uje usb adapter iz koga je mogu}e
prikqu~ivawe usb memorije ili usb 3g
modema za stalnu vezu sa internetom. Tu
je prikqu~ak za slu{alice, a skupqi
modeli poseduju ~ita~ kartica, HDMI
port (prenos slika i zvuka sa tablet na
TV) za povezivawe sa televizorom. Be-
`i~ni adapter omogu}ava lako povezi-
vawe na internet, a Bluetooth se lako po-
vezuje sa ostalim ure|ajima.
Kamera se podrazumeva i kod jefti-
nijih modela, a skupqi modeli dolaze
sa predwom i zadwom kamerom, dok je
predwa uvek slabijeg kvaliteta i slu`i
prvenstveno za video pozive.
Ako ~esto putujete i neophodna vam je
stalna veza sa internetom obavezno oda-
berite model sa ugra|enim 3g modemom,
kako bi izbegli gu`vu sa kablovima,
istina je da su takvi modeli skupqi za
nekoliko crvenih nov~anica, ali se
onima kojima je to
potrebno, investi-
cija ubrzo isplati.
Baterija na ovim
ure|ajima izdr`a}e
tri do osam sati nor-
malnog kori{}ewa.
Upotrebna vrednost
ovakvog ure|aja je neograni~ena. Bilo
da se bavite nekim zanatskim poslom,
pa ste fotografisali svoje radove, mo-
`ete ih na jednostavan na~in prezento-
vati ili ako putujete negde, mo`ete
u`ivati u svom omiqenom filmu ili
muzici. Recimo da ste krenuli na put sa
porodicom, osim {to }e Vas navoditi
da stignete sigurno i na vreme, deca se
mogu zabavqati gledaju}i crtani film
ili igrati neku igru. Ako ste negde na
poslovnom putu, svakog trenutka mo`e-
te da primite i odgovorite na va`an e-
mail, ne gube}i dan u kancelariji. Sta-
riji sugra|ani ga mogu koristiti za ko-
munikaciju sa udaqenim ro|acima, a
upotreba je daleko jednostavnija nego
na ra~unaru.
Granica za kori{}ewe su instalira-
ni programi na wemu, a dostupno je na
hiqade programa, dalekih tek dva dodi-
ra po ekranu.
Tablet ure|aji vi{e nisu budu}nost,
ve} su sada{wost i potreba. Pre kupo-
vine obavezno tra`ite da isprobate
ure|aj, a mi se nadamo da smo uspeli da
Vas uputimo na {ta da obratite pa`wu.
Kako su tableti postali cenovno pri-
stupa~ni, mo`da je pravo vreme da obra-
dujete sebe i porodicu savr{enim ure-
|ajem po Va{oj meri.
Za nedoumice i savete pi{ite na do-
bro poznatu adresu [email protected], ili
nas posetite na Gradskom {etali{tu
57.
Nemawa Pavi}evi}
USPON
TABLET,
SAVR[EN
URE\AJ
38 PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINEOGLASI
Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka, na osnovu ~lana 29. stav 1 Zakona o
proceni uticaja na `ivotnu sredinu ("Sl.glasnik RS", broj 135/2004 i 36/2009),
obave{tava zainteresovane organe, organizacije i javnost o
DONETOM RE[EWU KOJIM JE UTVR\ENO DA NIJE POTREBNA
PROCENA UTICAJA OBJEKTA NA @IVOTNU SREDINU
Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka donela je re{ewe broj 501-1/13-IV-2-01
kojim je utvr|eno da investitor "Telekom Srbija" a.d. Beograd nije du`an da izradi
studiju o proceni uticaja na `ivotnu sredinu projekta bazne stanice mobilne tele-
fonije na katastarskoj parceli br. 784/2 K.O. Kowevi}i, u Ulici Bulevar
Oslobodilaca broj 86, teritorija grada ^a~ka.
Predstavnici zainteresovane javnosti mogu izvr{iti uvid i izjaviti `albu na
doneto re{ewe u roku od 15 dana od dana objavqivawa ovog obave{tewa. @alba se
izjavquje Ministarstvu energetike, razvoja i za{tite `ivotne sredine, a podnosi se
preko prvostepenog organa.
NA^ELNIK UPRAVE,
Milo{ Milosavqevi}, dipl. ing. arh.
STANOVI
P- 28 m2, nov, 2. sprat,
gas, {iri centar. Cena
15.000 E
P- 26 m2, nov, 3. sprat,
CG, centar. Cena 23.000
E /PDV/
P- 30 m2, noviji, 4.
sprat, CG, H.Morava.
Cena 22.000 E
P- 37 m2, VP, CG,
Q.Kej. Cena 23.000 E
P- 38 m2, 3. sprat, CG,
lift, Avenija 1. Cena
26.000 E
P- 34 m2, 5. sprat, CG,
lift, centar. Cena
25.000 E
P- 34 m2, 4. sprat, CG,
lift, centar. Cena
22.000 E
P- 36 m2, 6. sprat, CG,
lift, Hotel Morava.
Cena 25.000 E
P- 45 m2, 2. sprat, CG,
Nemawina. Cena 33.000
E
P- 43 m2, 4. sprat, TA,
Centar. Cena 29.000 E
P- 46 m2, VP, CG,
Avenija 1. Cena 29.000
E
P-45 m2, 5. sprat, CG,
Medicinska {kola.Cena
23.000 E
P- 50 m2, 1.sprat, TA,
Balkanska. Cena 27.000
E
P- 52 m2, 3. sprat, gas,
centar. Cena 34.000 E
P- 52 m2, 6. sprat, CG,
lift, Alvaxinica. Cena
31.000 E
P- 52 m2, 6.sprat, CG,
lift, Kalu|erice. Cena
34.000 E
P- 55 m2, 4. sprat, CG,
lift, Q.Kej. Cena
36.000 E
P- 57 m2, 3. sprat,
CG,centar. Cena 40.000
E
P- 58 m2, 5. sprat, CG,
lift, centar. Cena
33.000 E
P- 63 m2, 1. sprat, TA,
Hotel Morava. Cena
40.000 E
P- 60 m2, nov, 3. sprat,
CG, Balkanska. Cena
46.000 E
P- 60 m2, 4. sprat, CG,
lift, Alvaxinica. Cena
42.000 E
P- 66 m2, 1. sprat, CG,
lift, Hotel Morava.
Cena 45.000 E
P- 69 m2, 4. sprat, CG,
Avenija 1. Cena 45.000
E
P- 68 m2, 1. sprat, gas
+ gara`a, centar. Cena
47.000 E
P- 70 m2, 2. sprat, CG,
lift, Q. Kej. Cena
47.000 E
P- 77 m2, 4. sprat, CG,
lift, Centar. Cena
50.000 E
P- 76 m2, 5. sprat, CG,
Hotel Morava. Cena
42.000 E
P- 75 m2, 3. sprat, CG,
Balkanska. Cena 47.000
E
P- 80 m2, 4. sprat, CG,
Q.Kej. Cena 47.000 E
P- 92 m2, 5. sprat, CG,
lift, centar. Cena
70.000 E
P- 80 m2, nov, 1. sprat,
CG, centar. Cena 70.000
E / PDV /
P- 83 m2, 1. sprat, CG,
Alvaxinica. Cena
60.000 E
P- 77 m2, nov, 1. sprat,
CG, centar. Cena 65.000
E /PDV/
P- 103 m2, 1. sprat,
dupleks, cg, Nemawina.
Cena 80.000 E
P- 120 m2, 3. sprat,
dupleks, CG, Hotel
Morava. Cena 75.000 E
P-25 m2, 1. sprat, TA,
Alvaxinica / name{tena
ili nename{tena/ .Cena
dogovor.
P- 23 m2, 1. sprat, CG,
Hotel Morava. Cena
19.000 E.
P- 28 m2, 5. sprat, TA
/gas/, Hotel Morava.
Cena 19.000 E
P-38 m2, VP, CG,
terasa, Avenija 1. Cena
25.000 E
P-35 m2, 4. sprat, TA,
Q. Kej. Cena 22.000 E
P- 40 m2, 4. sprat, CG,
terasa, centar, renovi-
ran sa name{tajem. Cena
36.000 E
P-48 m2, 4. sprat, CG,
tersa, Nemawina. Cena
28.000 E
P-45 m2, VP, nov / u
izgradwi, useqiv u maju
/, centar 800 e/ m2.
Povra}aj PDV.
P-47 m2, 2. sprat, CG,
ulica Obili}eva, noviji
. Cena 36.000 E
P-49 m2, 4. sprat, CG,
terasa, Avenija 2,
name{ten. Cena 32.000
E
P-57 m2, 4. sprat, CG,
terasa, Avenija 2. Cena
32.000 E
P-52 m2, 3. sprat, TA,
terasa, Qubi} kej. Cena
28.000 E
P-54 m2, 9. sprat, CG,
terasa, lift, centar.
Cena 31.000 E
P-58 m2, 7. sprat, CG,
terasa, lift, Qubi} kej /
pogled na Moravu /.
Cena po dogovoru
P-65 m2, 1. sprat, CG,
terasa, renoviran, Hotel
Morava. Cena 45.000
P-50 m2, 4. sprat, gas,
terasa, noviji / sa
stvarima /, Hotel
Morava. Cena 32.000 E
P-60 m2, 4. sprat, CG,
nov, Balkanska. Cena
33.000 E
P-90 m2, CG, lift,
terasa, gara`a, Hotel
Morava. Cena 53.000 E
KU]E
P- 92 m2, plac 5 a,
{kola R.Mitrovi}. Cena
50.000 E
P- 120 m2 / P+PK/ ,
plac 2 ara, Obili}eva.
Cena 50.000 E
P- 70 m2, plac 4.13
ari, Dr. Mi{ovi}. Cena
45.000 E
P- 50 m2 + 40 m2, 8
ha / vo}wak, {uma /,
Teo~in. Cena 15.000 E
P- 100 m2 /P + 1 /,
plac 12 a, Prijevor.
Cena 18.000 E
P- 30 m2, plac 25 a.
Trnava. Cena 11.000 E
P-250 m2 + 120 m2,
plac 28 ari, Qubi}.
Cena 80.000 E
LOKALI
P- 20 m2, nov, centar,
CG. Cena 30.000 E
P- 25 m2, Car Lazar,
CG. Cena 22.000E
P- 71 m2 /P+1/, cen-
tar, plac 1 a. Cena
80.000 E
P- 134 m2, dva nivoa,
cg, Nemawina. Dogovor.
P- 105 m2 /SU+PRIZ/,
CG, H.Morava. Cena
60.000 E
P- 49 m2, Alvaxinica,
CG. Cena 38.000 E
P- 61 m2, Hotel Morav,
CG. Cena 45.000 E /
PDV/
P- 18 m2, Q.Kej, cg.
Cena 20.000 E
PLACEVI
P- 80 a, Kowevi}i, ulaz
sa glavnog puta. Cena
70.000 E
P- 40 a, kod Bolnice.
Dogovor
P- 1 ha, 10 a, Preqina
/ kru`ni tok/. Dogovor.
P- 4 ha, Mojsiwe , ulaz
sa glavnog puta. Cena
400 e/ar
PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE 39OGLASI
STANOVI
P=62,8 m2 na Alvaxinici, 1.sprat, CG,
cena: 31 500 eura. Tel: 063/691-761
P=67 m2, novija gradwa na
Alvaxinici. tel: 064/158-93-63
P=34 m2 u blizini Nemawine ulice,
cena: 18 500 eura,Tel: 032/344-630
P=54 m2 na Qubi} keju, u zgradama od
fasadne cigle,Tel: 064/158-93-63
P=58 m2, lift, CG, centar,
povoqno.Tel: 063/691-761
P-58 m2 na Qubi} keju, 5. sprat, CG,
lift.
P- 66 m2 kod O[ Filip Filipovi}, 3.
sprat, cena 36.000 eura
P-45 m2 u Nemawinoj ulici sa CG.
Cena 27.000 eura
GARSOWERA P-17 m2 u Balkanskoj
ulici, prizemqe. Cena 9.500 eura
GARSOWERA na Alvaxinici, nova,
odmah useqiva.Tel: 032/222-552,
064/158-93-63
P=55 m2, dvosoban, renoviran, na
Qubi} keju u ulici Danice
Markovi}.Tel: 032/344-630
P=47,51 m2 sa CG u Nemawinoj
ulici.Tel: 063/691-761
P-38 m2 na Alvaxinici sa stvarima, 4.
sprat. Cena 32.000 eura
P-32 m2, ulica Svetozara Markovi}a,
6. sprat, sa stvarima. Cena 20.000
eura
P-43 m2 kod {kole Milica Pavlovi},
5. sprat. Cena 27.000 eura
P-43 m2+8m2, 6. sprat, lift, CG,
ulica Kneza Vase Popovi}a. Cena
31.000 eura
P-28 m2, ulica Devet Jugovi}a, 4.
sprat. Cena 18.000 eura
P-36 m2, Avenija 1, prizemqe, CG.
Cena 22.500 eura
P-28.5 m2, ulica Svetozara
Markovi}a, 6. sprat.
P-53 m2, Bawalu~ka ulica, 1. sprat.
Cena 35.000 eura.
P-69 m2, ugao Balkanske i Solunske,
odmah useqiv, 3. sprat.
P=50 m2, nov, Qubi}ska ulica. Tel:
064/158-93-63
P=59 m2 Industrijski prolaz, 22 000
eura sa stvarima.Tel: 063/691-761
P=40 m2, Gradsko {etali{te, cena: 41
000 eura.Tel: 064/158-93-63
P=60 m2 ugao Balkanske i Solunske,
nov, povoqno. Tel: 032/222-552,
064/158-93-63
KOMPLETNO name{tena garsowera,
na Qubi} keju, cena: 18 500 eura.Tel:
032/344-630
P=34 m2 u Qubi}skoj ulici.Tel:
063/691-761
P=58 m2 u centru grada, CG, cena: 33
000 eura.Tel: 032/222-552, 064/158-
93-63
P=55 m2 na Qubi} keju u zgradama od
fasadne cigle., dvoiposoban. Tel:
064/673-29-69
Kupujem jednosoban stan, nebitna
lokacija. Tel: 064/673-29-69
P=69 m2, CG, Avenija 1.Tel: 032/222-
552, 064/673-29-69
P=62,75 m2 u centru u Gospodar
Jovanovoj ulici.Tel: 063/691-761
P-40 m2, kompletno adaptiran, pogodan
i za poslovni prostor u ulici Bate
Jankovi}, prizemqe.
P-57 m2, dvoiposoban, Qubi}ska
ulica.
KU]E
P=80 m2 i 6,5 ari placa u Atenici,
cena: 45 000 eura.Tel: 066/9000-228
Prodajem seosko doma}instvo sa 60
ari zemqe u Trnavi. Tel: 063/691-761
Prodajem ku}u na 6 ari placa u
Aveniji 1, cena: 29 500 eura.Tel:
063/691-761
P=50 m2 i 5 ari placa u Trnavi, cena:
15 000 eura. Tel: 032/344-630
Kupujem ku}u u {irem centru grada sa
nezavisnim placem. Tel: 063/691-761
Dve ku}e na 4 ara placa u Atenici,
jedna renovirana i useqiva sa grejawem
na gas P=70 m2 i druga samo ozidana i
pokrivena P+1. Prodajem ili mewam za
dvosoban stan. Tel: 064/158-93-63
032/222-552
064/158-93-63
063/691-761
^a~ak, Vojvode Stepe 46
40 PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINEOGLASI
P-22.5 m2, PR, CG, S.Save. Cena 18.500 eura
P- 26 m2, 3.sprat, TA, Kej .Cena 18.500 eura
P-28 m2, 5.sprat, CG. Cena 18.500 eura
P-33 m2, 5.sprat, CG, B.Jankovi}, nov. Cena 21.000 eura
P-35 m2, PR, TA, H.Morava. Cena 23.000 eura
P- 36 m2, PR, CG, Qubi}ska. Cena 29.000 eura
P-36 m2, 4.sprat, CG, Qubi}ska. Cena 20.500 eura
P-37 m2, PR, CG, Kej. Cena 24.000 eura
P-37 m2, 4. sprat. Kej. Cena 21.000 eura
P-42 m2, PR, CG, Solunska. Cena 34.000 eura
P-43+6 m2, 6.sprat, CG, {iri centar. Cena 31.000 eura
P-51 m2, 2. sprat, TA, B.Jankovi}. Cena 31.000 eura
P- 44 m2, 2. sprat, TA, Kej. Cena 30.000 eura
P-46 m2, PR, TA, B.Jankovi}a. Cena 30.000 eura
P-46 m2, 1. sprat, CG, M.Nik{i}a. Cena 36.000 eura
P-46 m2, PR, CG, Avenija 1. Cena 31.000 eura
P-47 m2, 1. sprat, TA, Kej, Pri{tinska. Cena 31.000 eura
P-47.5 m2, 5.sprat, CG, Nemawina. Cena 28.000 eura
P-48 m2, 12.sprat, CG, Vinara. Cena 26.000 eura
P-49 m2, VP, Hotel Morava. Cena 25.000 eura
P-50.5 m2, 3. sprat, CG, H.Morava. Cena 38.000 eura
P-53 m2, 3. sprat, TA, B.Jankovi}. Cena 33.000 eura
P-53m2, 3.sprat, CG, Kej. Cena 40.000 eura
P-54 m2, 2. sprat, TA, Nemawina. Cena 36.000 eura
P- 54 m2, 1. sprat, CG, Qubi}ska, nov. Cena 53.500 eura
P-56 m2, PR, CG, Avenija 2. Cena 36.000 eura
P-56 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 35.000 eura
P- 56m2, 4.sprat, CG, Centar. Cena 32.000 eura
P-57 m2, 4. sprat, CG, Kej Cena 36.000 eura
P-57 m2, 1.sprat, CG, Kej. Cena 41.000 eura
P-58 m2, 6. sprat, CG, K.Milo{a. Cena 37.000 eura
P-58 m2, 2. sprat, CG, H.Morava. Cena 42.000 eura
P-58 m2, 9. sprat, CG, Kej. Cena 38.000 eura
P- 58 m2, 8. sprat, CG, Kej. Cena 36.000 eura
P-60 m2, 3. sprat,TA, S.Save. Cena 42.000 eura
P-64 m2, 1. sprat, CG, S.Save. Cena 42.000 eura
P- 64 m2, 2. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 41.000 eura
P-66.5 m2, 7.sprat,CG, Nemawina. Cena 41.000 eura
P-67 m2, 3.sprat, CG, Balkanska. Cena 38.000 eura
P-68 m2, PR, TA, Balkanska. Cena 29.000 eura
P-70 m2, 2. sprat, CG, Kej. Cena 45.000 eura
P- 71 m2, 5. sprat, CG, Vinara. Cena 51.000 eura
P-73 m2,1.sprat, CG, Alvaxinica.Cena 58.000 eura
P-74 m2, 5.sprat, CG, Kalu}erice. Cena 44.000 eura
P-76 m2, 2.sprat, CG,Centar. Cena 51.000 eura
P-76.5 m2, PR, CG, Cara Lazara, nov. Cena 62.000 eura
P-78 m2, 6.sprat, K.V.Popovi}a. Cena 53.000 eura
P-80 m2, 1.sprat, CG, Kej. Cena 53.000 eura
P-81 m2, 9. sprat, CG, S.Save. Cena 56.000 eura
P-86 m2, 3. sprat, CG, Vinara. Cena 66.000 eura
P-96 m2, 5. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 66.000 eura
P-100 m2, 1. sprat, Nemawina/ dupleks. Cena 87.000 eura
SSTTAANNOOVVII
KKUU]]EE
AGENCIJA
SSIIGGMMAANEKRETNINE
^a~ak, Bra}e Gli{i} 9
Tel: 032/348-927, tel/fah: 032/228-457
Mob: 060/348-9270
e-mail: [email protected]
P-40 m2, sa 17.ari placa, G.Atenica. Cena 10.500 eura
P-35+13 m2, 1. ar zemqe, V.Stepe. Cena 30.000 eura
P-70 m2 sa 6.3 ara placa, Atenica. Cena 34.000 eura
P-60+45 m2 sa 4. ara placa, S.Park. Cena 35.000 eura
P-67 m2 sa 3. ara placa, V.Stepe. Cena 36.000 eura
P-120 m2 sa 5.5 ari placa, {iri centar. Cena 40.000 eura
P-65+50 m2 sa 2.7 ari placa, Cara Lazara. Cena 43.000 eura
P-142 m2 sa 3.6 ari, \.Milovanovi}. Cena 65.000 eura
P-137 m2 sa 1.5. ari placa, Obili}eva. Cena 67.000 eura
P-120+40 m2 sa 3 ara placa, Ko{utwak. Cena 67.000 eura
P-100 m2 sa 2. ara placa, centar. Cena 72.000 eura
P-180 m2 sa 2.5 ari placa, {iri centar. Cena 72.000 eura
P-300 m2 sa 9.5 ari placa / poslovno-stambeni prostor /. Cena 78.000 eura
P-166 m2 sa 2.5 ara placa, [iri centar. Cena 82.000 eura
P- 67 m2 sa 4.75 ari placa, centar. Cena 83.000 eura
P-120+65+100 sa 3.8. ari placa, Zelengorska. Cena 90.000 eura
P-125+ 23 m2 sa 2.6 ari placa, centar. Cena 125.000 eura
P-164 m2 sa 4.6. ari placa, centar. Cena 140.000 eura
P-106 m2 sa 5.8. ari placa, Nu{i}eva. Cena 73.000 eura
P- 63 m2 sa 4.7 ari placa, Atenica. Cena 37.000 eura
P-64 m2 + 35 m2 sa 7 ari placa, Suvi Breg. Cena 33.000 eura
P- 240 m2 sa 4 ara placa, Gorwa Trep~a. Cena 40.000 eura
P-54 m2 + 32 m2 + 30 m2 sa 6.ari placa, Trbu{ani. Cena 37.000 eura
PLAC 17 ha 82 ara, Bogdanica. Cena 16.000 eura
PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE 41OGLASI
PRODAJEM garsoweru sa
CG, na Qubi} keju
povr{ine 24 m2, 2. sprat.
Cena 16.000 E. Tel.
063/691761
POTREBAN ZA
IZDAVAWE jednosoban
ili jednoiposoban stan u
prizemqu ili prvi sprat za
poslovni prostor u centru
grada. Tel. 065/ 5771777
PRODAJEM dvosoban stan
kod Hotel Morave, noviji
sa name{tajem. Cena
25.000 E. Tel.
064/3171701
TROSOBAN name{ten stan
kod R. Mitrovi} {kole,
parno grejawe, kablovska,
telefon, 80 E. Tel. 069/
1291528
KUPUJEM ku}u u gradskoj
zoni, iskqu~ivo od vlasni-
ka. Zvati posle 13 ~asova.
Tel. 063/ 8735576
IZDAJEM sobu za studente
i |ake , blizu Tehni~kog
fakulteta. Tel. 062/
9770228
IZDAJEM dvoiposoban
name{ten stan u Beogradu,
u ulici Vojvode Stepe.
Poseduje CG, klimu i
kablovsku. Tel. 064/
2376939, 064/ 1559160
PRODAJEM mesing u
{ipkama fi 6. kg. Cena 48
E. Mo`e zamena za cerova
drva. Tel. 353-016, 063/
7494846
PRODAJEM nov stan
povr{ine 78 m2, u
Obili}evoj, , 1. sprat,
odmah useqiv. Tel. 032/
344-630
PRODAJEM be`i~ni tele-
fon Panasonik. Cena 15 E.
Mo`e zamena za cerova
drva.Tel. 353-016, 063/
7494846.
PRODAJEM magnetnu traku
za fitnes sa 8 brzina.
Cena 120 E. Mo`e zamena
za laptop. Tel.353-016,
063/ 7494846
PRODAJEM zvu~ne kutije
Jamma 200 v, 1.par. Cena
100 E. Mo`e zamena za
laptop. Tel.353-016, 063/
7494846
IZDAJEM jednosoban
nename{ten stan, poseban
ulaz, ku}a, grejawe TA. Tel.
032/ 332-761
PRODAJEM razne bicikle.
Mo`e zamena za cerova
drva.Tel.353-016, 063/
7494846
PRODAJEM kompletno
renoviran jednoiposoban
stan u ulici B. Jankovi},
povr{ine 40 m2, u
prizemqu zgrade. Cena
32.000 E. Tel. 063/
691761
PRODAJEM muzi~ku liniju
Philips 60 E. Mo`e zamena
za cerova drva. Tel.353-
016, 063/ 7494846
PRODAJEM motornu
testeru Stil 041. Tel.353-
016, 063/ 7494846
PRODAJEM dvosoban stan
55 m2 ulica Radi{e
Po{ti}, na drugom spratu.
Tel. 064/1589363
PRODAJEM biciklu sa 21
brzinom Skot. Cena 150 E.
Mo`e zamena za laptop.
Tel. 353-016, 063/
7494846
PRODAJEM zup~astu pumpu
za pretakawe uqa i emulzi-
je, trofazna Sever
Subotica. Cena 60 e.
Mo`e zamena za cerova
drva. Tel. 353-016,063/
7494846
PRODAJEM trosoban
stan, 4. sprat, gas,
name{ten, kod Hotel
Morave. Cena 33.000 E.
Tel. 060/ 3498490
IZDAJEM sobu / u ku}i /
sa upotrebomkuhiwe i
kupatila, CG, u blizini
Medicinske {kole /
u~enici, studentkiwi ,
zaposlenoj devojci / . Tel.
062/ 514429
PRODAJEM razne delove
za Opel Kadet Kocku. Mo`e
zamena za cerova drva.
Tel.353-016, 063/
7494846
PRODAJEM nov,odmah use-
qiv stan P-50.50 m2, u
Qubi}skoj ulici, povoqno.
Tel. 064/1589363
PRODAJEM neonke za
kvarcovawe lica i tela 80-
100 W, cena 9 e komad.
Mo`e zamena za cerova
drva. Tel.353-016, 063/
7494846
PRODAJEM 500 zna~ki iz
stare Jugoslavije. Cena 90
e. Mo`e zamena za cerova
drva. Tel. 353-016, 063/
7494846
PRODAJEM jednosoban
stan u Pri{tinskoj ulici ,
P- 37 m2, 2. sprat. Cena
24.000 E
PRODAJEM ku}u u
varo{ici u Kotra`i, sa 2
objekta, prodavnicom i 2
gara`e, na 40 ari
zemqe.Tel.
0033354540398
IZDAJEM ku}u u Qubi}u
kod zelene pijace. Tel.
064/ 8423736
PRODAJEM crevo za vodu
50 m, od pola cola na
kalemu. Tel. 064/ 9950345
PRODAJEM nov stan P- 38
m2 kod {kole Milica
Pavlovi}, 3. sprat. Cena
25.500 E
PRODAJEM muzi~ku liniju
Philips sa gramofonom i
zvu~nicima, vrlo povoqno.
Tel. 064/ 9950345
POTREBNA kuvarica i
fizi~ki radnik u etno cen-
tru u podno`ju Div~ibara.
Tel. 060/ 3004264
POTREBNI radnici za
rad u autoperionici sa
iskustvom. Tel. 064/
2620064
IZDAJEM stan i lokale u
Qubi}skoj 50. Tel.
032/343-667, 065/
6107999
PRODAJEM `i~ano stak-
lo 9 E/ m. Tel. 353-016,
063/ 7494846
PRODAJEM dvoiposoban
stan od 57 m2 u Qubi}skoj
ulici. Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM mobilni tele-
fon Soni Erikson 770.
Cena 30 E. Te. 353-016,
063/ 7494846.
IZDAJEM ku}u P-35 m2
kod zelene pijace u
Qubi}u.Tel. 064/ 8423736
KUPUJEM stan do 40 m2,
u`i centar, bez centralnog
grejawa, do tre}eg sprata.
Tel. 060/ 328-38-92, 061/
289-25-16
PRODAJEM ku}u,
Kulinova~ko poqe 78 i 10
ari placa, i 20 ari wivu.
Tel. 371-496
IZDAJEM dvosoban
name{ten stan u Beogradu,
blizu Hotela Srbija. Tel.
062/ 9770228
PRODAJEM OLT dvorednu
sejalicu za kukuruz. Tel.
065/ 4238232, 064/
1637612
PRODAJEM stan 33 m2 u
Aveniji 2. Cena 17.000 E.
Tel. 064/ 1589363
PRODAJEM traktor
Renault 57ks, 85.god.
duplak, odli~no stawe,
uvoz. Tel. 065/ 4238232,
064/ 1637612
BALIRKA Daic- Fahr
HD360 i grabuqe balerine
Daic - Fahr, {irine 2.5m.
Tel. 065/ 4238232, 064/
1637612
JEDNOREDNI bera~ Sip
tornado 40 2006.god. sa
ventilatorom. Tel. 065/
4238232, 064/ 1637612
SAMOISTOVARNA
prikolica za |ubre, 3 t.
Tel. 065/ 4238232, 064/
1637612
TRA@IM posao u butiku
ili nekoj drugoj trgovinskoj
radwi. Tel. 064/ 9950345
PRODAJA tehnike
MARANC DEK TEHNIKS
DEK JVCCD PLEJER, po 20
eura komad. Nenad, tel.
063/ 1665062
061/617-82-60
064/137-41-37
064/146-87-31
^A^AK
Bra}e Gli{i}a 13/8
Tel: 032/34-33-29
AGENCIJA
ZA NEKRETNINE
NAPOLEON
P-18m2, 2.sprat, cg-
Obili}eva/novo. Cena 16
000 E
P-26 m2, 3. sprat, ta,Kej,
Cena 18 500E
P-33m2, 5. sprat, cg,
B.Jankovi}a /nov/. Cena
21 000 E
P-35m2 ,PR, ta,
H.Morava. Cena 23 000 E
P-36m2, 2. sprat, cg,
Obili}eva /novo/. Cena
23 000 E
P-36m2, PR, cg,
Qubi}ska. Cena 29 000 E
P-36m2, 4. sprat, cg,
Qubi}ska. Cena 22 500 E
P-37m2, PR, cg,Kej. Cena
24 000 E
P-42m2, PR, cg,
Solunska. Cena 34 000 E
P-51m2, 2. sprat, ta, B.
Jankovi}. Cena 31.000E
P-44m2, 2. sprat, ta, Kej.
Cena 30 000 E
P-46m2, PR, cg,Avenija 1.
Cena 31 000 E
P-47m2, 1. sprat, ta, Kej,
Pri{tinska. Cena 31 000
E
P-47.5m2, 5. sprat, cg,
Nemawina. Cena 28 000 E
P-48m2, 12. sprat, cg,
Vinara. Cena 26 000 E
P-50.5 m2, 3. sprat, cg,
hotel Morava. Cena 38
000 E
P-53m2, 3. sprat, ta ,
B.Jankovi}a. Cena 33
000 E
P-53m2, 2.sprat, cg, Kej,
cena 35 000 E.
P-54m2, 2. sprat, ta,
Nemawina. Cena 36 000 E
P-54m2, 1. sprat, cg,
Qubi}ska , nov. Cena
53.500 E
P-57m2, 4. sprat, cg,
Avenija 2. Cena 36 000 E
P-56m2, 5. sprat, cg,
Nemawina. Cena 35 000 E
P-56m2, 4. sprat,cg,
Centar. Cena 32 000 E
P-57m2, 4. sprat, cg, Kej.
Cena 36000 E
P-57m2, 1. sprat, cg, Kej.
Cena 41 000 E
P-58 m2, 6. sprat, cg,
K.Milo{a. Cena 37 000 E
P-58m2, 2. sprat, cg,
H.Morava. Cena 42 000 E
P-58m2, 9. sprat, cg, Kej.
Cena 38 000 E
P-60m2, 3. sprat, ta,
Sv.Save. Cena 42 000 E
P-64m2, 1. sprat, cg,
Sv.Save. Cena 42 000 E
P-64m2, 2. sprat, cg,
Alvaxinica. Cena 40500
E
P-66.5m2, 7. sprat, cg,
Nemawina. Cena 38 000 E
P-67m2, 3. sprat,cg,
Balkanska. Cena 38 000
E
P-70m2, 2. sprat,cg, Kej.
Cena 45 000 E
P-73m2, 1. sprat, cg,
Alvaxinica. Cena 58 000
E
P-74m2, 5. sprat, cg,
Kalu|erice. Cena 45 000
E
P-76m2, 2. sprat, cg-
Centar. Cena 51 000 E
P-76.5m2, PR, cg, Cara
Lazara, nov. Cena 62
000 E
P-83m2, 1. sprat, cg,
K.V.Popovi}a. Cena 51
000 E
P-80m2, 1. sprat, cg, Kej.
Cena 53 000 E
P-96m2, 5. sprat, cg,
Alvaxinica . Cena 66 000
E
P 17m2, prizemqe,
Balkanska. Cena 9 000 E
P-40m2, 17 ari-G.Atenica, 10 500 E
P-35+13m2, 1 ar-V.Stepe, 30 000 E
P-70m2, 6.3 ara-Atenica , 34 000 E
P-67m2, 3 ara-V.Stepe, 36 000 E
P-120m2, 5.5 ari- {iri centar, 40 000 E
P-137m2, 1.5 ari-Obili}eva, 67 000 E
P-120+40m2, 3 ara-Ko{utwak, 67 000 E
P-100m2, 2 ara-Centar,72 000 E
P 60m2, 1 ari Suvi breg, 27 000E
P-180m2, 2.5 ara-{iri centar, 72 000 E
P-67m2, 4.75 ari-Centar, 83 000 E
P-120+65+100m2, 3.8 ari,
Zelengorska, 90 000 E
P-164m2 , 4.6 ari-Centar, 140 000 E
P-106m2, 5.8 ari, Nu{i}eva, 73 000 E
P-63m2, 4.7 ari-Atenica , 37 000 E
P-64 m2+35m2, 7 ari- Suvi Breg, 33
000 E
P-54m2+32m2+30m2, 6 ari-Trbu{ani,
37 000 E
P 200m2 3 ari nova ,Trubu{ani, 40
000
STANOVI
KU]E
MALI OGLASI
OGLASI42 PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE
IZDAJEM nename{ten stan
od 45 m/2 u Nemawinoj ulici,
kod osnovne {kole “Milica
Pavlovi}”. Parno grejawe,
cena povoqna. Mobilni:
064/9934038 i 032/345738.
IZDAJEM POSLOVNI PRO-
STOR (ve}i broj kancelarija)
od 10 do 100 m/2, sa komplet-
nom infrastrukturom (gas,
klima, telefon, internet,
parking). Prostor se nalazi u
u`em centru grada. Povoqno.
Telefon: 063/654 653.
PRODAJEM ku}u u Pigovoj
11/2, kod parka, odmah useqi-
va. Telefon: 032/345 543.
NAJPOVOQNIJE kwigovod-
stvene usluge, jedan mesec gra-
tis, osnivawe gratis, dogovor.
Mobilni: 064/1964705.
PRODAJEM imawe sa 2 ku}e
u Pakovra}u, asfaltni pri-
laz. Vredi videti. Mobilni:
064/196 4705.
PRODAJEM razne motore,
reduktore, ventilatore, kom-
presor, CO 2 aparat, {asiju
8 metara. Telefon: 032/367
657.
IZDAJEM lokal 18 m/2, 120
evra, dr Dragi{e Mi{ovi}a
68. Tel: 060/622 5240.
IZDAJEM name{tenu gar-
soweru sa parnim grejawem,
ulica Sin|eli}eva 83/1. Tel.
700-957, 063/ 7000-425
PRODAJEM beli ormar sa
policama 200 x 200 x 30 i ka-
su sa fiokom. Tel.
063/1853212
FITNES, aerobik, sve vrste
ve`bi, anticelulit vibro ma-
sa`eri, 1.000,oo dinara me-
se~no. Tel. 063/ 656973
CRTAM portrete prema foto-
grafiji, u olovci na papiru
1.000,oo dinara i uqe na
platnu. Tel. 063/ 603513
PRODAJEM mercedes E 200
CDI 2003. godi{te, automa-
tik, avangard, ful oprema, cr-
na metalik. Tel. 063/ 600544
PRODAJEM satelitski tawir
sa motorom i pozicionerom.
Cena 90 E. Tel.353-016,
063/7494846
PRU@AM usluge ~uvawa sta-
rijih osoba i pomo} u ku}i.
Tel. 032/375-585
IZRADA ma{inskih cement-
nih ko{uqica i izvo|ewe svih
gipsanih radova, postavqawe
zvu~ne, termo i hidro izola-
cije. Izvo|ewe svih vrsta be-
tonskih radova. Tel. 064/
6152763
NA PRODAJU lova~ki kara-
bin Vin~ester magnum sa opti-
kom M-70, kalibar 300,
neupotrebqivan, za lica sa
dozlovom. Tel. 064/ 4134306
PRODAJEM lepu vikend ku}u,
posebno. Odli~na lokacija.
Tel. 060/ 5589296
DOMENSKA internet obuka,
uz jedan kvalitetan komerci-
jalni domen. Tel. 060/
5589296
PRODAJEM kotlove na ~vr-
sto gorivo, ekonomik, kvalitet
i u{teda ogreva. Li~na izra-
da. Tel. 065/ 5900651, 032/
391-964
PRODAJEM stan 33 m2,
ukwi`en, Avenija 2. povoqno.
Tel. 060/ 3100878
PRODAJEM parcelu u Trna-
vi, 48 ari, 6 km od centra,
ulaz na plac sa asfalta,
povoqno, dogovor. Tel. 344-
026
PRODAJEM KENVUD DEK i
CD plejer komplet Sloboda,
videti subotom, po 3.000 di-
nara. Tel. 063/ 8193839
PRODAJEM traktor RUS DT
20, dosta dobar, mala
potro{wa, povoqno. Tel.
064/ 5107879
PRODAJEM dosta povoqno
{lajfericu , A. Spasi} -]u-
prija, sa diskom 600 mm, sa-
mousisni ventilator i gumeni
cilindar. Vredi videti. Tel.
064/5107879
ISKUSNA medicinska sestra
pomogla bi Vam oko Va{e be-
be ili starije osobe. Tel.
062/ 211827
ARONIJA, mati~ni sok. Tel.
062/ 8056900, 032/ 344840
PRODAJEM plac 25 ari u
Preqini.Tel. 064/ 1268507
PRODAJEM u Miokovcima
plac 15 ari, objekat 10 m2,
struja, voda, mo`e zamena za
auto. Tel. 063/ 84-30-214
PO ZANIMAWU SAM tehni-
~ar drumskog saobra}aja i in-
struktor za obuku voza~a.
@ivim u Trnavskoj Baluzi.
Imam radnog iskustva u pa-
pirnoj industriji i magacinu.
Tra`im posao u struci ili van
struke. Tel. 062/224856, mu-
nitlak.goran et gmail.com
TOPLOTNE pumpe snage 8-90
kv , solarni kolektori, foto-
naponski paneli, hibridni so-
larni paneli. Tel. 062/
1080276, 032/ 741582
PRODAJEM ku}u 60 m2 sa 2
ara placa kod bioskopa Prag.
Tel. 064/ 1394468
PRODAJEM 4 m3 drva i
{qivove paweve. Tel. 064/
4175608
PRODAJEM internet domen
GORWIM.ORG. Tel. 060/
5589296
KU]A na prodaju u Gori~ani-
ma. Tel. 061/ 1880429
PRODAJEM Citroen C 3
1.2. benzin, 2004.godi{te,
pre{ao 103.000 kilometara.
Cena 3.400 E. Tel.
064/2402699
PRODAJEM Renault Tvingo
1.2. benzin, sa plinom,
2002.godi{te, pre{ao
140.000 kilometara. Cena
2.100 E. Tel. 064/ 2402699
PRODAJEM Citroen C 1.4.
HDI 2004.godi{te. Cena
2.900 E. Tel. 064/ 2402699
PRODAJEM Citroen C 3,
1.4. benzin, 2003.godi{te,
pre{ao 140.000 kilometara.
Cena 2.999 E. Tel. 064/
2402699
PRODAJEM Jugo sa plinom
2006.godi{te. Cena 1.100 E.
Tel. 064/ 2402699
PRODAJEM Renault Megane
1.5. DCI, 2007.godi{te, 5.
vrata, pre{ao 163.000 kilo-
metara. Uve`en iz Francuske.
Cena 5.400 E. Tel. 064/
2402699
IZDAJEM name{tenu gar-
soweru na Qubi} keju, ulica
Danice Markovi} br.80, 2.
sprat, centralno grejawe. Tel.
064/ 8292725, 354-285
PRODAJEM stog sena. Tel.
064/ 4175628
PRODAJEM internet domen
guca.fun. Tel. 060/ 5589296
PRODAJEM 3 grobna mesta
na ^a~anskom grobqu, cena po
dogovoru, isti se nalaze prvi
ulaz desno od magistrale. Tel.
062/ 8089012
PRODAJEM skuter Kumco 49
kubika, registrovan trajno.
Cena 220 E, mo`e zamena za
cirkular za drva ili kompre-
sor dvokipac sa bocom od 80
do 150 litara. Tel. 065/
5323514
TROSOBAN name{ten stan
kod {kole Ratko Mitrovi},
parno grejawe, kablovska, te-
lefon. Cena 80 E. Tel. 069/
1291528
PRODAJEM dva {poreta, je-
dan je Smederevac, a drugi Al-
fa, oba su u dosta solidnom
stawu, a cena je upola cene od
novog. Tel. 064/ 8201605
PRODAJEM domen eumo-
re.com, procewen na 1200 E,
prodajem za 350 E. Tel.
060/5589296
PRODAJEM odli~nu vikend
ku}u 62 m2. Prelepa lokacija.
Tel. 060/ 5589296
PRODAJEM staru ku}u sa 1.5
ari placa u strogom centru
grada. Tel. 063/8033676
PRODAJEM seno u stogovima
i presovanu slamu , 500 bala.
Tel. 032/ 824-098, 064/
4238146
PRODAJEM drva za ogrev 35
m3, cerova i bagremova. Tel.
060/ 6618835
PRODAJEM ku}u Avenija 2,
100 m2, 6 ari placa. Cena
29.000 E. Tel. 062/ 8913191
PRODAJEM kotao za parno
grejawe, ispravan, povoqno.
Tel. 371-685
PRODAJEM rusku Kama pumpu
za vodu, kao nova, povoqno.
Tel. 371-685
IZDAJEM dvosoban nename-
{ten stan, odvojeno sve, nova
gradwa, ku}a, grejawe - TA.
Tel. 332-761
PRODAJEM industrijsku ma-
{inu za {ivewe ko`e i krzna.
Ispravna, povoqno. Tel. 371-
685
PRODAJEM dve ku}e -poseb-
ne stambene jedinice 75+125
m2 sa 4 ara placa na
Alvaxinici. Tel. 063/
8430214
HITNO PRODAJEM gar-
soweru, 17.500 evra, cen-
tralno grejawe, 6 sprat, dva
lifta - renoviran, mo`e i
zamena za ve}i uz doplatu, ul.
Kneza Milo{a 53. Mobilni:
060/3202-333.
PRODAJEM pet ari
placa u Kulinovcima
iznad kasarne.
032/368-393 i
063/72-02-735
MALI OGLASI
IZDAJEM
POSLOVNI PROS-
TOR, POVR[INE 250
m/2, U STROGOM CEN-
TRU GRADA. MOBIL-
NI: 063/609 784.
DE@URNI
STOMATOLOG
Dr. MLADEN BEHARA
Ko~e An|elkovi}a 1
322-656
De`urni tel:
062/86-17-988
PRODAJEM, BEZ
POSREDNIKA,
UKWI@EN
POSLOVNO STAM-
BENI OBJEKAT U
TRNAVI (kod Trnavske
reke uz regionalni put)
600 m/2, NA DVA
NIVOA, POGODAN ZA
SVE DELATNOSTI I
ZA STANOVAWE.
Telefon: 032/221-
400, mob. 064/12-41-
806, preko celog dana.
PRODAJEM, BEZ
POSREDNIKA, STAN U
STROGOM CENTRU
^A^KA, 92 m/2, TRE]I
SPRAT. Telefon:
032/221-400, mob.
064/12-41-806, preko
celog dana
STOMATOLO[KA
ORDINACIJA
Dr MLADEN BEHARA
^a~ak, Ko~e
An|elkovi} 1
radnim danom
9 -12 i 15 -19 ~
subotom
9 - 12 ~
322-656
de`urni telefon
062/8617 988
Pla}awe: administra-
tivnom zabranom,
~ekovima, platnim kar-
ticama, gotovinski.
PRODAJEM malo
kori{}enu fiskalnu
kasu Galeb MP 55 sa
GPRS.
tel:060/388-22-99
HITNO PRODAJEM
KU]U SA
POMO]NIM OBJEK-
TOM U RAJI]EVOJ
16/1. CENA 25.000
EVRA. ZVATI NA BROJ
064/217-5520.
POVOQNO
- ^ASOVI
NEMA^KOG JEZIKA ZA
OSNOVCE
- ^ASOVI GR^KOG I
ENGLESKOG JEZIKA
ZA SVE NIVOE I
UZRASTE.
065/2004-115
Marija
ODGAJIVA^NICA
PRODAJE MANGULICE
ZA PRIPLOD I
KLAWE I
PROIZVODE OD
MANGULICA ( MAST,
SLANINU I KOBA-
SICU). MOBILNI:
064/134 82 36.
MU[KARAC, 44
GODINE, UGOSTITEQS-
KI RADNIK, STAMBENO
OBEZBE\EN / SA
STANOM U U@EM CEN-
TRU / KULTURAN, SPORT-
SKI GRA\EN, TRA@I
ISKRENU @ENSKU
OSOBU DO 37. GODINA
, PO MOGU]STVU
ZAPOSLENU,
ISKQU^IVO RADI
BRAKA. TEL. 064/
1298633
ORDINACIJA op{te
stomatologije Dr. Sa{a
Spasojevi}, Jeli~ka 10,
^a~ak. Tel. 032/ 343-
314, 064/2454-094
Udru`ewe penzionera grada ^a~ka
ogla{ava
potrebu za prikupqawem ponuda za 2013. godinu i to za:
1 - Prevoz 1000 tona sirovog ugqa “Kolubara” od rudnika do skladi{ta u ^a~ku.
Prevoznik preuzima ugaq u rudniku po ovla{}ewu udru`ewa i odgovara za kvalitet
preuzetog ugqa. Cena po jednoj toni.
2 - Prijem ugqa na stovari{te, koje mora biti pokriveno, merewe pri prijemu, razmer-
avawa prema potrebama kupaca penzionera i razvo`ewe na adrese kupaca na teritoriji
grada. Cena po jednoj toni.
Ponude dostaviti na adresu Udru`ewe penzionera grada ^a~ka, ulica Balkanska broj
6 u roku od 10 dana od dana objavqivawa oglasa. Obave{tewa na telefon 371-816 i 371-
811 od 9 do 13 ~asova.
^ITUQE
SE]AWE
na drage roditeqe, nanu i dedu
SLAVKO
2010.
Godine prolaze a uspomenu na na{e drage sa ponosom
i qubavqu ~uvaju wihovi najmiliji:
}erka GOCA, zet RADE, unuci DANIJELA i DEJAN
fak.
CANA
2003.
QUBI^I]
U subotu, 9. februara 2013. godine, dava}emo
^ETRDESETODNEVNI POMEN
na{em dragom
Zahvalni smo za sve {to si
u~inio za nas.
WEGOVI NAJMILIJI: supruga ZLATA,
sin DU[KO, k}erka DU[ICA, snaha MIRJANA,
unuka MARINA, unuk NENAD i brat DRAGAN
sa porodicom.
15775
RADO[U
DAMQANOVI]U
MA\ARU
Dana 7. 2. 2013. navr{ava se DVADESET GODINA od
smrti na{eg dragog oca i supruga
Oti{ao si iznenada i prerano.
Vreme prolazi, a uspomenu na tebe sa ponosom i
qubavqu ~uvaju tvoji najmiliji:
supruga BORKA, sin MARINKO
i }erke MARIJANA i MIRJANA
15788
TIOSLAVA
NEDOVI]A
iz ^a~ka
MIHAILO
VI]OVI]
(1941. - 2013.)
POSLEDWI POZDRAV
na{em dragom
Mnogo tu`ni jer smo te izgubili a neizmerno sre}ni
{to smo te imali.
Supruga DOCA, sin DRAGAN, snaha GOCA,
unuka IVANA, unuk NEMAWA i prija MARA
MIHAILU
VI]OVI]U
(27.6.1941.-3.2.2013.)
Dana 27. januara 2013. godine, prestalo je da kuca
plemenito srce na{e MAJKE
Sahrana je obavqena 29. 1. 2013.
na gradskom grobqu u ^a~ku.
Zahvaqujemo se svima koji su
saose}ali sa nama i prisustvo-
vali ispra}aju na{e majke.
Posebnu zahvalnost dugujemo dr. MILOJKOVI]U
i osobqu `enske hirurgije Bolnice.
ZA[TO MAJKO NISI VE^NA?!
ZAHVALNA DECA:
QIQANA i \OR\E sa porodicama
15774
ZAGORKE ZAGE
URDAREVI]
26. 2.1940 - 27. 1. 2013.
POSLEDWI POZDRAV
dragom
@EQKU
SIMOVI]U
POSLEDWI POZDRAV
dragoj majci
JELENI
\OKOVI]
SE]AWE
Dana 8. februara 2013. godine, navr{ava se GODINA
od smrti na{eg dragog brata, strica, ujaka i dede
Sa velikom qubavqu i tugom uspomenu na wega ~uvaju
WEGOVI NAJMILIJI
15761
\OKI]
I. SAVE
1945 - 2012
Dana 05. 02. 2013.
preminula je
POSLEDWI POZDRAV
od wenih najmilijih: majka VERICA,
otac BRANKO, brat BOBAN i snaja KRISTINA
15770
JELENA \OKOVI]
OGLASI I ^ITUQE
PRIMQENI DO
SREDE DO 12 SATI
BI]E OBJAVQENI U
PETAK
OGLASI I ^ITUQE
032/342 - 276
PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE 43
Tvoj sin DU[AN
15771
od QUBICE i brata IVANA ARSENIJEVI]A
sa porodicom.
15773
Dragi deko,
Te{ko je prihvatiti da te vi{e nema i da vi{e ne}emo
~uti tvoj dragi glas. Hvala ti za svu qubav, ne`nost i
dobrotu koju si nam nesebi~no pru`ao. Bio si najbo-
qi deda na svetu. Zauvek }e{ biti u na{im srcima.
Tvoja unuka IVA i unuk NEMAWA
SE]AWE
10. februar 2004 - 10. februar 2013.
\OR\E
@IVKOVI]
iz Trnave
Uspomenu na wega ~uvaju supruga MIRA sa porodicom
15754
TU@NO SE]AWE
9. februar 2006. - 9. februar 2013.
VESNA PURI]
ro|ena Nikoli}
Utehe nema, ti si sre}a na{a, uvek sa nama u na{oj
du{i i srcu.
Vole te tvoja deca SANDRA i MI[O,
suprug SA[A, mama IRINA, tata VIDOJE, brat
DRAGAN, snaha IVANA, bratanci JOCO i PAJO
15738
POSLEDWI POZDRAV
Sin DU[AN, NENAD, NENA, KOLE, MIRA
15772
JELENI \OKOVI]
^ITUQE
Navr{ava se ^ETRDESET TU@NIH DANA
od kako nas je napustila
KOVIQKA KORAKSI]
1929 - 2013
TU@NO SE]AWE
11. 2. 2012 - 11. 2. 2013.
RADI[A SRETENOVI]
iz Ro`aca
40 tu`nih dana kako nas je zauvek napustio na{ dragi
MILADIN
LAZAREVI]
iz Gorwe Gorevnice
SE]AWE
9. 2. 2003 - 9. 2. 2013.
Voqeni ne umiru, dok postoje oni koji ih vole.
K}i ANA i supruga DU[ICA
15752
RADISAV VASIQEVI]
POSLEDWI POZDRAV
MILENKU KOQAJI]U
1926 - 2013
od supruge MILKE i sinova BOBANA i MILANA
sa porodicama.
15762
11. februara navr{ava se tri godine od kako smo ostali bez na{e mnogo
voqene supruge, majke, bake i ta{te
DANICE URO[EVI] - DACE
ro|ene CAREVI]
1943 - 2010
Draga na{a Daco, pro{le su tri godine kako nisi sa nama. A opet kao da si
tu. Spusti{ se na nas kao sun~ev zrak u sivom, zimskom danu. Pro|e{ sa sti-
hom neke ne`ne pesme. Ili uz laku {alu na na{ ra~un ... tek, nema dana da
te ne pomenemo, nekad sa suzom, nekad sa osmehom. A i to si ti, takvom si
na{u porodicu na~inila, odgajila. Da se se}amo i da idemo daqe. Bez tebe
tekve bi i ova tuga bila te`a.
Uvek }e te nositi u srcu i du{i oni koji su te neizmerno voleli i koji }e
te uvek voleti: suprug Dragan, }erka Jasmina, unuka Marija i zet Dragan.
15755
OGLASI I ^ITUQE
PRIMQENI DO
SREDE DO 12 SATI
BI]E OBJAVQENI U
PETAK
44 PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE
Ka`u da je za izuzetne qude smrt po~etak besmrtnos-
ti. Ti si ve} na tom putu jer si to zaslu`io svojim
po{tewem, plemenitim i dostojanstvenim `ivotom.
Hvala ti za sve {to si u~inio za nas.
S qubavqu, tugom i po{tovawem
TVOJI NAJMILIJI
15765
Pomen }emo davati 9. februara 2013. godine u 14
~asova na grobqu u Gorwoj Gorevnici.
Sa ponosom te pomiwemo i u srcu nosimo.
TVOJA PORODICANastavqamo tamo gde si ti stao,
s verom u plemenitost, rad, mudrost i qubav koje si
nam ostavio. Volimo te zauvek.
TVOJI NAJMILIJI: supruga GROZDANA,
sin MILIVOJE, snaha SNE@ANA
i unuke BOJANA i DRAGANA
15757
OGLASI I ^ITUQE
032/342 - 276
Dana 10. februara 2013. navr{ava se 40 dana od smrti
na{eg dragog oca
Nedostaje nam tvoj korak,
ne~ujemo tvoj glas. Nema te, a u
na{oj si pri~i, u suzama, u
is~ekivawu. Uvek si bio uz nas
i sa nama si dok `ivimo.
TVOJE NAJDRA@E:
}erke MILICA i DANICA sa porodicama.
15764
MILADINA
LAZAREVI]A
iz Gorwe Gorevnice
^ITUQE
Februar budi uspomene i se}awa na na{eg
najdra`eg tatu i supruga
VU^ETI] Dr ZORANA
2011 - 2013
Pro{lo je tek dve godine,
A mi moramo bez wega ceo na{ `ivot...
Ana, Lazo i Biqa
15754
SE]AWE
12.02.2007 - 12.02.2013.
[est godina rado te se se}aju i s'
ponosom pomiwu tvoji najmiliji:
supruga NADA, sin RAJKO, snaja DRAGICA,
unuci NEMAWA i BOJAN sa porodicom.
15760
MILOSAV KOVA^EVI]
iz Jezdine
9. 2. 2011 - 9. 2. 2013.
Svaki osmeh na{eg dragog
SE]AWE
7. 2. 2007 - 7. 2. 2013.
[est godina je pro{lo, a
uspomenu na na{eg dragog Stojana sa
ponosom i qubavqu ~uvaju
supruga CANA sa porodicom.
15766
STOJAN
GRUBE[EVI]
Dana 31. januara 2013. godine,
preminula je na{a draga majka i baka
DESANKA DA[I]
iz ^a~ka
1928 - 2013
Vreme nas je jedino nau~ilo da
`ivimo bez tebe.
TVOJI: suprug MILOMIR, }erke SNE@ANA
i MILANKA sa porodicama
Obave{tavamo rodbinu i prijateqe
da je na{ voqeni
@EQKO SIMOVI]1972 - 2013
iz ^a~ka
Preminuo iznenada 4. 2. 2013. u 41. godini `ivota.
Sahrana je obavqena u sredu 6. 2. 2013. u 13 ~asova na
^a~anskom grobqu.
O@ALO[]ENI:
otac @IKO, sestra SAWA, zet MIROSLAV,
sestri}i VUK i NIKOLA i ostala rodbina
15747
U ponedeqak, 11. februara navr{ava se
GODINU DANA
od kako nije sa nama
MANOJLO SOKI]
iz Lipnice
2012 - 2013
Dan za danom prolazi i godina pro|e u nadi da }e{ nam do}i.
Na{oj nadi nema kraja pa sledimo tvoj put svakog dana.
Od zaborava te ~uvamo mi, a nadamo se u tvojoj ve~noj ku}i
an|eli. Hvala ti za sve.
TVOJI: supruga QIQANA, sin ALEKSANDAR,
}erka VESNA, zet DEJAN
15746
PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE 45
ZO]A
Zauvek je u na{im se}awima,
uspomenama i snovima.
Lola, Petar, Iva i Mikan
15753
Sahrana je obavqena u ponedeqak 4. februara 2013.
godine u 14 ~asova na Gradskom grobqu u ^a~ku.
Zahvalnost dugujemo svima koji su prisustvovali na
sahrani.
O@ALO[]ENI: sin RATKO, }erka SVETLANA,
snaja JELA, unuci SA[A i \OR\E,
unuka MILICA i ostala rodbina.
15756
Pro{lo je [EST GODINA
od smrti na{e
RADE NENADI]
^ITUQE
SE]AWE
11. 2. 2003 - 11. 2. 2013.
PERO MAJSTOROVI]
Zauvek zahvalna PORODICA
U petak, 8. februara 2013. godine u 12 ~asova na
~a~anskom grobqu obavi}emo
^ETRDESETODNEVNI POMEN na{oj dragoj
Znala si koliko te volimo, ali
nikada ne}e{ saznati koliko nam nedostaje{. Nosi}emo
te ve~no u na{im srcima.
Suprug @IKO, sinovi BORKO i DACO,
snaja SAWA i unuk TEO
15744
JELI LAZOVI]
1962 - 2012
POSLEDWI POZDRAV
velikom sportskom prijatequ
FUDBALSKI SAVEZ MORAVI^KOG OKRUGA
fak.
IVANU
IVANOVI]U
IVECU
POSLEDWI POZDRAV
velikom sportskom prijatequ
FUDBALSKI SAVEZ GRADA ^A^KA
fak.
IVANU
IVANOVI]U
IVECU
VU^ETI]
dr. ZORAN
9. 02. 2011 - 9. 02. 2013.
Zoko, u svakom trenu u na{im si
mislima, ali nisi ovde, sa nama.
I boli. Mnogo...
Mama BRANA, sestra SNE@A,
MILO[, JUCA i RADE
15737
Dana 10. februara navr{ava se 40 tu`nih dana od
smrti na{e majke
Zaborav ne postoji. Tvoje veliko
srce i plemenita du{a zaslu`uju
ve~no se}awe.
Mi te sa qubavqu pomiwemo i od zaborava ~uvamo.
TVOJI: sin VEQO, }erke GINA i STANICA
i brat STANI[A sa porodicama.
15735
RADOSIJE
MARTA]
iz Rajca
Dana 9. 2. 2013. godine, navr{ava se ^ETRDESET
TU@NIH DANA od kada nije sa nama na{ dragi
Ostavio si nas bez re~i i pozdrava nespremne da se ras-
tanemo. Nijedno novo sutra ne donosi nam utehu, jer
ogromna je tuga u na{im srcima.
Tvoje: supruga CANA i k}erka ANA
15728
NOVICA
NOVI^I]
Dana 8. 2. 2013. godine, navr{ilo se
[EST GODINA od smrti na{e sestre
Sa te{kim bolom u du{i nikad
ne}e{ biti zaboravqena od onih koji su te najvi{e
voleli.
TVOJI: brat STOJAN i sestre MILIJANA i RU@A
15733
RADE
NENADI]
iz ^a~ka
U subotu, 9. februara 2013. na
~a~anskom grobqu dava}emo
GODI[WI POMEN
@ive}e zauvek u na{em se}awu.
Supruga NATALIJA, sin NENAD
i }erka NEVENKA
QUBI[I NIKOLI]I
DO\INU
4. april 1932 - 9. februar 2012.
SE]AWE
6. februar 1993 - 6. februar 2013.
Dvadeset godina je pro{lo od smrti
na{eg dragog supruga i oca.
Sa ponosom ga pomiwemo i u srcu nosimo.
Wegovi: supruga KOSANA, sinovi ZORAN
i GORAN sa porodicama.
RADOVAN DUWI]
profesor iz ^a~ka
Navr{ava se 40 dana od smrti na{e
drage snaje
JELE LAZOVI]
ro|ena 1962. godine
Sre}ni smo {to smo te imali a
beskrajno tu`ni {to smo te izgubili.
Zaova SNE@ANA sa porodicom PAUNOVI]
15745
OGLASI I ^ITUQE
PRIMQENI DO
SREDE DO 12 SATI
BI]E OBJAVQENI U
PETAK
OGLASI I ^ITUQE 032/342 - 276
46 PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE
Dana 5. februara 2013. navr{ilo se DVE GODINE
od smrti na{eg dragog supruga i oca
MILANA [QIVI]A
voskara iz ^a~ka
Vreme koje je pro{lo nije umawilo qubav i se}awe na
tebe.
Sa ponosom te pomiwemo i u srcu nosimo.
TVOJI NAJMILIJI: supruga ZORICA, sinovi
DRAGAN i VLASTIMIR i k}erka VIKTORIJA
15729
^ITUQE
\URO
Za{to? Hiqadu za{to, ali odgovora nema. Ostala je
bol, praznina ...
Tvoja DU[ICA
15743
Dana 12. februara 2013. navr{ava se
GODINA DANA
od smrti moga dragog druga
Godina je pro{la a uspomenu na
wega }u ve~no ~uvati.
Drug DU[AN DA^OVI]
MILOJKA
DANILOVI]A
IN MEMORIAM
3. 2. 2009 - 3. 2. 2013.
ZAUVEK U NA[IM SRCIMA.
MARKO, DARKO i MI]KO
15732
NEVENKA PURI]
PRELI]
Dana 31. 01. 2013. preminuo je na{ voqeni
suprug, otac i deda
\URO VELISAVQEVI]
1950 - 2013
O@ALO[]ENI: supruga DU[ICA, }erka ANA,
sin ANDRIJA, unuci STEFAN i LAZAR,
zet GORAN i RADA
15740
U subotu, 9. februara 2013. godine,
navr{ava se 40 GODINA od kada nas je
napustio na{ dragi
Toga dana poseti}emo wegov grob na
dowem Trbu{anskom grobqu. S qubavqu i po{tovawem
ve~no }e{ `iveti u na{im srcima.
O@ALO[]ENE: k}erke RADA i NADA
DRAGO[ JEVTOVI]
GAQO
VKV voza~
1973 - 2013
\URO
VELISAVQEVI]
Qubav i uspomene }e uvek biti ja~e od zaborava.
Hvala ti na svemu.
Na{e detiwstvo si ti.
]erka ANA i sin ANDRIJA
15741
POSLEDWI POZDRAV
dragom dedi
\URU
Deko, mnogo nam nedostaje{.
Uvek }emo te voleti kao {to si ti voleo nas.
Unuci STEFAN i LAZAR
15742
PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE 47
POSLEDWI POZDRAV
bratu, ujaku i zetu
\URU
VELISAVQEVI]U
Znao si koliko te volimo a ne zna{ koliko nam
nedostaje{.
Tvoje sestre LEPA i OLGICA, sestri}i NIKOLA,
NEMAWA, STEFAN i URO[,
zetovi RAJKO i SLOBODAN
15767
PETAK 8. FEBRUAR 2013. GODINE