7 22 46 - Progressive · 2013-04-04 · Krizi se najuspješnije suprotstavlja vodećih deset maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj koji su u prvoj polovici 2011. zauzimali 74% tržišta

progressive | 1/2:2012 4

Sadržaj

UREDNICE

SURADNICI

FOTO

MARKETING/PRODAJA

VODITELJICA UREDA I NAKLADE

DIZAJN

TISAK

GROUP MANAGER

7 22 46

Intervju mjesecaJOSIP BUTARA, DIREKTOR ULTRA GROSA

tema brojaImpulsna zona

razgovor s povodomŽELJKO JURKIN, direktor grupe Eurovoće

analIza FOKUS GELOVI ZA TUŠIRANJE Rast ’muškog’ i 2u1 segmenta

logIstIka Set za preživljavanje 2012. godine

Potrošačka košarica

maloprodaja PREDSTAVLJAMO NAJBOLJE TRGOVINE KTC Krapina

rePortažaPODRAVKINA TVORNICA JUHA I VEGETE U srcu zaposlenika i potrošača

profIlACO MOMČILOVIĆ, BILLA

promocIje/kampanje/lansIranja

30

34

36

39

40

44

46

48

26

50

aktualnoOtvoren KTC supermarket u Virovitici

Lidl otvorio Logističko-distributivni centar Perušić

Nove trgovine Konzuma

Agrokor povukao ponudu za Mercator

fInancIje I porezI Jednostavnija i ekonomičnija trgovina

Vodič dobre higijenske Prakse

Podizanje razine kvalitete rada s hranom

društvenI medIjI

Tko je od retail brendova vladao u 2011.?

Pregled maloProdajnog tržišta 2011. Hrvatska, Srbija, Slovenija i BiH

Igd ekskluzIvnoDeset top trendova za 2012.

Pod PoVećalomKreme za lice za muškarce

analIzaFOKUS DJEČJE KAŠICE Najprodavanije voćne i mliječne

6

7

7

8

12

13

14

19

20

10

22

Igd ekskluzIvnoDeset top trendova za 2012.


|

1/2:2012


UvodnikPROGRESSIVE M A G A Z I N

|

1/2: 2012

Pro gres si ve ma ga zin iz la zi jed nom mje seč no i bes pla tan je za cil j nu sku pi nu (tr go vi ne, pro iz vođa če, dis tri bu te re, uvoz ni ke i iz voz ni ke ro be ši ro ke po troš nje) u Hr vat skoj, Slo ve ni ji i BiH. Iz da vač pri drž a va pra vo da odre di cil ja nu sku pi nu či ta te lja. Za član ke, sli ke i obli ko va nja ob jav lje na u ovom ča so pi su sva su pra va pri drža na. Ne do puš te na je ob ja va, pre ra da, re pro du ci ra nje, um no ža va nje, imi ti ra nje, stav lja nje na elek tro nič ke me di je i dru gi na či ni pre no še nja bez su glas nos ti na klad ni ka. Ru ko pi se, fo to gra fi je i os ta le pri lo ge ne vra ća mo.

Starotrnjanska 23, 10000 ZagrebTel.: + 385 1 4854 429Fax: + 385 1 4854 432 + 385 1 6386 [email protected]

ISSN 1331-7865

Marija Kosor, 01 4854 [email protected]

Marija Sedlar, 01 4854 [email protected]

Milica Rakuša Martulaš, Mirko Palić, Ida Pandur, Ana Puljić, Edo Tuk, Vlatka Stiplošek, Anđa Šimović, Ivana Voloder, Martina Neduhal Vujnović, Antonio Zrilić, Kristina Žilić

Rubriku ’U fokusu’ ilustrirali smo foto-grafijama snimljenim u supermarketu Billa na zagrebačkom Črnomercu

Valentina Godler, 01 5391 546 [email protected]

Danijela Lanović, 01 4854 278 [email protected]

Irena Šahman, 01 4854 [email protected]

Sandra Zgrablić[email protected]

Gospodarska 9, Sveta Nedelja

John [email protected]

UREDNICE

SURADNICI

FOTO

MARKETING/PRODAJA

VODITELJICA UREDA I NAKLADE

DIZAJN

TISAK

GROUP MANAGER

Voda do grla

Marija Sedlar

Ušli smo u još jednu recesijsku godinu u kojoj se svi pozivaju na štednju, stezanje remena, radikalne rezove, trošenje prema mogućnostima...

Jedna od Vladinih mjera stjecanja dodatnih prihoda i punjenja poračuna je povećanje PDV-a na 25 posto. Povećanje PDV-a, upozoravaju sindikali-sti, uzrokovat će i povećanje cijena što će utjecati na smanjenje kupovne moći. Stručnjaci, s druge strane, smatraju da povećanje PDV-a ne bi tre-balo uzrokovati veće cijene u maloprodaji nego povećanje štednje kod građana i racionalniju potrošnju koja će nam, dugoročno gledajući, po-moći da preživimo krizu.

Bilo zbog štednje ili smanjene kupovne moći, manju potrošnju građana na svojim će leđima osjetiti trgovci. Stoga se oni, kako nam u Intervjuu mjeseca potvrđuje Josip Butara, direktor Ultra grosa, ove godine ‘ne na-daju povećanju prihoda nego će i zadržavanje postojećeg udjela biti za-dovoljavajuće.’ S obzirom na sve izazove koji ih čekaju, među kojima je i aktualiziranje trenda prekogranične kupovine, zadržavanje postojećeg udjela smatrat će se uspjehom.

Spas bi trgovci mogli potražiti u novim udruživanjima, ako im to ‘kada voda dođe do grla, dozvole taština, jal i zavist’, poručuje Butara koji najav-ljuje daljnju konsolidaciju tržišta.

A da je brojnim trgovcima ‘voda došla do grla’ pokazuje naš pregled ma-loprodaje Hrvatske, Srbije, Slovenije te Bosne i Hercegovine – svim je trži-štima u 2011. zajednički pad broja maloprodajnih objekata.

Krizi se najuspješnije suprotstavlja vodećih deset maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj koji su u prvoj polovici 2011. zauzimali 74% tržišta. Taj udio raste iz godine u godinu: 2009. top deset trgovačkih lanaca zauzimalo je 66% tržišta, u 2010. - 70%, da bi u prvoj polovici prošle godine dosegao 74%. Tržišni lider i dalje je Konzum, slijede trgovački lanci Kaufland i Lidl, zatim Plodine i Mercator.

CMG MEDIA SOLUTIONS d.o.o.

[email protected]


AKTUALNO

Iz zemljeOtvoren KTC supermarket u Virovitici

U Virovitici je 15. prosin-ca otvoren novi trgovač-ki centar KTC Virovitica koji se prostire na 7500 metara kvadratnih, s više od 300 parkirnih mjesta. Uz supermarket, na 2200 metara kvadratnih nala-zi se i skladišni prostor, a na ovome mjestu do kraja godine bi trebala biti puštena u rad i ben-

zinska postaja i autopraonica. Početkom sljedeće godine bit će otvorena prodavaonica poljoprivrednog repromaterijala, restoran za 700 gostiju i sobe za iznajmljivanje. Predsjed-nik Uprave KTC-a Ivan Katavić na otvorenju je rekao da KTC danas zapošljava 986 djelatnika koji primaju prosječnu neto plaću u iznosu 4.780,00 kuna po čemu su pri vrhu u svojoj branši te da je u ovoj godini ostvaren promet znatno veći od milijardu kuna uz 8-postotno povećanje broja potrošača. Katavić je ravnateljici Centra za odgoj obrazovanje i rehabili-taciju Mariji Navari uručio poklon bon u vrijednosti od 10.000 kuna za kupovinu opreme za rad Centra.

Gabriel Makki novi direktor P&G-ja za Hrvatsku i Sloveniju

Dražen Stoja-nović, direktor Procter & Gam-ble za Hrvatsku i Sloveniju, na-kon dva man-data povlači se s te funkcije i na osobni zahtjev

odlazi iz kompanije sa 31. ožujkom 2012. godine nakon 16 godina, od kojih je 10 radio u inozemstvu (Mađarska, Slovenija, Velika Britanija, nakon toga ponovno Ma-đarska), između ostalog vodeći ukupno poslovanje P&G-ja u srednjoj i istočnoj Europi i Turskoj sa jednim od tri najveća svjetska maloprodajna lanca, Tescom, te u zadnjih godinu i pol dana potpunu tran-sformaciju P&G modela poslovanja na su-sjednom, slovenskom tržištu.

Mercator-H: Bagiću odgovornost za još dva područja trgovine

Tomislav Bagić, dosadašnji direk-tor maloprodaje Mercator-H, pre-uzima odgovor-nost za još dva ključna područja trgovine te po-staje v.d. izvrš-

nog direktora maloprodaje, veleprodaje i marketinga društva. Bagić je rođen 1978. godine u Zagrebu i po struci je diplomira-ni ekonomist. Prvo iskustvo u maloprodaji stječe 2005., a 2009. godine dolazi u Mer-cator-H na mjesto direktora maloprodaje društva. U siječnju 2012. preuzima funk-ciju v.d. izvršnog direktora za područja maloprodaje, veleprodaje i marketinga Mercatora-H, sektore u kojima je zaposle-no više od 3000 djelatnika.

Lidl otvorio trgovinu u Novom Vinodolskom Lidl Hrvatska je 2. veljače otvorio svoju 77. trgovinu u Hrvatskoj - u Novom Vinodolskom. Nova trgovina nalazi se u samom centru grada, samo 30-ak metara od mora. Nakon otvaranja poznati pjevač Oliver Dragojević, u pratnji izaslanstava Lidla i grada Novi Vinodolski posjetio je Dječji dom “Braće Mažuranić”, koji su mu s veseljem zapjevali

dvije pjesme. Odaziv kupaca na otvorenju bio je velik, pa je stoga za očekivati uspjeh Lidla i u Novom Vinodolskom.

Viši PDV podići će cijenePovećanje opće stope PDV-a sa 23 na 25 po-sto najvjerojatnije donosi poskupljenja, ocje-njuju stručnjaci, dok primjerice zagrebačka Zvijezda najavljuje da će nakon uvođenja niže stope od 10 posto na neke proizvode, uključujući ulje, smanjiti cijenu svoga ulja. Direktor udruženja za razvoj i unapređenje konditorske industrije “Kondin” Stipan Bilić ocijenio je da će neki trgovci povećanje PDV-a iskoristiti za dizanje cijena iznad razine koja bi zbog toga bila opravdana. Zato smatra da bi država takve pojave trebala administrativ-no zapriječiti.

Konzum pokreće svoju modnu linijuKonzum intenzivno razmišlja o pokretanju vlastite modne linije, ili samostalno ili uz komercijalne odnose sa hrvatskim trgovcima tako da prodaju njihovu robu, najavio je Marko Jazić, direktor sektora neprehrane Konzuma na stručno-znanstvenom skupu održanom u Zagrebu 26. siječnja, u organizaciji Tekstilno-tehnološkog fakulteta.Naveo je primjer britanskog trgovačkog diva Tesca koji je odlučio sam ući u stvaranje svog modnog brenda odjeće, te godišnje na takvoj ponudi zarađuje preko 2 milijuna eura, a u budućnosti se vidi kao izravni konkurent trgovinama poput H&M-a i Zare.

Bruketa&Žinić OM na tržištu SrbijeBruketa&Žinić OM kupili su 50% udjela u vlasništvu beogradske agencije Popular, ojačavši time svoj tim grupom mladih stručnjaka za tržišne komunikacije, ali i osiguravajući bolju podršku svojim naručiteljima na tržištu Srbije, priopćeno je iz te agencije.

Ispunjeni uvjeti za stečaj DalmacijavinaDopunjena dokumentacija koju je 31. siječnja dostavio Traubi International Salomona Berkowitza za kupnju Dalmacijavina ne odgovara traženim zahtjevima Ministarstva gospodarstva pa su ispunjeni uvjeti za stečaj Dalmacijavina, priopćilo je Ministarstvo gospodarstva. Time su, kako se ističe, završeni pregovori s ponuditeljem i stečeni zakonski uvjeti za pokretanje stečajnog postupka.

Ivan Katavić, Tomislav Tolušić i Josip Đakić režu vrpcu

Na otvorenju je bio i poznati pjevač Oliver Dragojević


|

1/2:2012


Otvoren Lidlov Logističko-distributivni centar PerušićPredsjednik Republike Ivo Josipović otvorio je 12. siječnja u Perušiću novoizgrađeni “Logi-stičko-distributivni cen-tar Perušić” tvrtke Lidl, veličine 32.700 četvor-nih metara, istaknuvši zadovoljstvo jer se tim projektom otvaraju nova radna mjesta. U taj suvremeni centar ulože-no je 180 milijuna kuna, čime je osigurano zapo-šljavanje 150 novih radnika na području Ličko-senjske županije, izvijestio je predsjednik Uprave Lidla Marin Dokozić. Predsjednik RH Ivo Josipović naglasio je kako je svako novo radno mjesto doprinos kvaliteti života, ljudi i socijalnoj sigurnosti, posebno kada je riječ o vremenima koja nisu laka. U društvu domaćina, Ličko-senjskog župana Milana Jurkovića te predstavnika općine Perušić i zaposlenika Lidla, hrvatski je predsjednik potom razgledao prostore perušićkog Logističko-distributivnog centra.

Zvijezda proslavila 95. rođendanU prostorima Zvijezde d.d. direktor marketin-ga Zvijezde Dario Vrabec uručio je 19. siječnja glavnu nagradu u iznosu od 95.000,00 kuna pobjednici Zvijezdine nagradne igre “95 go-dina vjernosti“, Ružici Roginić iz Oriovca kraj Slavonskog Broda. Svečanim uručenjem ove vrijedne nagrade završila je nagradna igra “95 godina vjernosti“ pod čijim sloganom su se zadnjih tjedana sakupljale nagradne mar-kice s pakiranja Zvijezdinih proizvoda, koje su potom sudionici ove vrijedne nagradne igre slali na adresu Zvijezde d.d.

Agrokoru najviše QUDAL nagrada

U QUDAL istraživanju kvalitete, QUDAL - QUality meDAL, koje je u Republici Hr-vatskoj proveo Centar za istraživanje tr-žišta GfK, Agrokor je osvojio čak 18 prvih mjesta po raznim kategorijama, što nije uspjelo niti jednoj drugoj kompaniji ili brendu u Hrvatskoj. Kompanije koncerna Agrokor u ukupnom zbroju osvojile su najveći broj prvih mjesta, odnosno najve-ći broj QUDAL - QUality meDAL certifikata za godinu 2011./2012.

Najveće domaće prehrambene tvrtke održale sastanak vezan za Europsku unijuU Krašu je 27. siječnja 2012. održan sasta-nak predstavnika prehrambene industrije iz Republike Hrvatske s ciljem definiranja konkretnih posljedica koje će za domaću industriju imati ulazak RH u Europsku uni-ju. Sastanku su prisustvovali predstavnici najvećih domaćih prehrambenih tvrtki: Agrokor, Adris, Podravka, Franck, Vindija, Zvečevo, Dukat, Badel 1862, Gavrilović, Pivac, Atlantic, Granolio i HGK. Ovaj događaj početak je inicijative za snažnijom i konkretnijom suradnjom do-maćih gospodarstvenika s Vladom i nad-ležnim ministarstvima, u cilju korištenja svih raspoloživih resursa koji bi doma-ćem gospodarstvu omogućili što kvali-tetnije uvjete za daljnji razvoj poslovanja kako na domaćem tržištu, tako i u izvozu.

Podravka u prošloj godini povećala neto dobit 44%Grupa Podravka u prošloj godini ostvarila je neto dobit u iznosu od 121 milijun kuna, što je porast za čak 44 posto u odnosu na 2010. godinu, izvijestili su 31. siječnja iz te koprivničke prehrambene tvrtke. Prema privremenim, konsolidiranim i nerevidiranim financijskim rezultatima, ukupna prodaja grupe Podravka u prošloj je godini iznosila 3,6 milijardi kuna, što je rast za tri posto u odnosu na 2010. Operativna dobit (EBIT) grupe Podravka za 2011. iznosi 251,7 milijuna kuna, što je porast od 23 posto.

Nove trgovine KonzumaKonzum je u Požegi, na adresi Osječka 10, sredinom prosinca 2011. otvorio prvi Super Konzum trgovački centar, ukupne površine 4805 metara kvadratnih, od čega se na površinu Super Konzum prodavaonice odnosi više od 3000 metara kvadratnih. U istom tjednu otvoren je i jubilarni, 50. po redu Super Konzum Virovitica. U prosincu prošle godine, Konzum je otvorio i dvije manje prodavaonice u Kotoribi i Karlovcu.

PIK Vrbovec dobio IFS standardKvaliteta poslovanja i proizvoda PIK Vrbovca ovih je dana dodatno potvrđena uručenjem još jednog standarda kvalitete - International Food Standard-a (IFS-a), međunarodno prihvaćene norme za auditiranje trgovačkih prehrambenih robnih marki, definirana od strane njemačkih i francuskih trgovačkih lanaca, priopćio je 1. veljače PIK Vrbovec.

Kutjevo kreće na kinesko tržišteKutjevo će ove godine nastojati više prodrijeti na kinesko tržište, koje se sve više otvara za proizvođače vina, i u SAD. Pregovori su u tijeku, poručuju iz tvrtke Envera Moralića, zainteresiranost je obostrana pa je moguće skorašnje potpisivanje ugovora za te dvije zemlje, objavio je tjednik Lider. Tim aktivnostima nastavlja se izvozna ofenziva Kutjeva koja se zahuktala prošle godine.

Novoizgrađeni centar otvorio je hrvatski predsjednik Ivo Josipović

Darko Knez, Zdravko Ronko i Ante Todorić


AKTUALNO

Iz regije

Royal Friesland preuzima Imlek i Mljekaru SuboticaKompanija Royal Friesland, sa sjedištem u Nizozemskoj, objavila je da će preuzeti firme Imlek AD Beograd i Mljekaru Subotica koje su sada u većinskom vlasništvu fonda Salford. Kompanije FrieslandCampina i Salford Capital

Partners potpisale su Memorandum o razumijevanju o akviziciji pre-duzeća Imlek AD Beograd i Mlje-kare Subotica, s ciljem da se utvrdi poslovna pozicija FrieslandCampi-na u jugoistočnoj Europi - regiji sa 76 milijuna potro-šača, priopćio je Amersfort.

U programu ‘Partnerski odnos s kupcima’ 3000 trgovinaKompanija Metro priopćila je da se tri tisuće malih trgo-vinskih radnji diljem Srbije uključilo u program ”Partner-ski odnos s kupcima” u okviru kojeg Metro Cash&Carry pomaže nezavisnim vlasnicima trgovina da rekonstrui-raju svoj objekt, bolje organiziraju proces prodaje i una-prijede poslovanje. Program je pokrenut 2009. s ciljem pomaganja vlasnicima malih nezavisnih trgovina da poboljšaju konkurentnost, postanu atraktivniji krajnjim kupcima i tako opstanu na tržištu.

Agrokor povukao ponudu za Mercator

Agrokor d.d. priopćio je 7. veljače da je povukao svoju neobvezujuću ponudu za kupnju 52,1 posto dionica slovenskog trgovačkog lanca Mercatora. “Dugotrajni tijek dosadaš-njeg procesa naveo nas je na zaključak da bi cijeli proces mogao potrajati još dulje vrije-me te da nam mogućnost ostvarivanja transakcije pod zadovoljavajućim uvjetima nije zajamčena. To bi po našem mišljenju moglo biti štetno kako za našu kompaniju, tako i za Mercator te smo stoga donijeli odluku o povlačenju svoje ponude“, stoji među ostalim u priopćenju Agrokora.

FIS preuzima banjalučku podružnicu Peveca

Trgovački lanac FIS iz Viteza preuzet će banjalučku podružnicu “Peveca” koja se našla u stečaju zajedno s trgovačkim lan-cem u Hrvatskoj, priopćile su 31. siječnja banjalučke “Nezavisne novine”. “Za sada ne možemo iznositi detalje naših planova, ali možemo potvrditi da kupovinom ‘Peveca’ namjeravamo dodatno proširiti našu trgo-vinsku djelatnost u Banjoj Luci i zaposliti nove radnike”, rekla je voditeljica Odjela za marketing Trgovinskog centra “FIS” Dijana Brkan.

Tri nova Persu marketa U Vršcu su 26. i 28. siječnja otvorena tri Persu marketa, sa više od 90m² prodajnog prostora. Svi prodajni objekti uređeni su po prepoznatljivim standardima kompanije, broje više od 3000 artikala, kojima se zadovoljavaju sve dnevne potrebe potrošača.

Novi objekti Agroživa Kompanija Agroživ nastavila je sa širenjem maloprodajne mreže otva-ranjem dva nova objekta: u Bačkoj Palanci i Bečeju. Kompanija trenutno posjeduje 22 maloprodajna objekta, od kojih se jedan nalazi u Beogradu, pet u Zrenjaninu, pet u Novom Sadu, dva u Žitištu i po jedan u Novom Beče-ju, Sečnju, Vršcu, Srpskoj Crnji, Vrbasu, Kikindi, Futogu, Bačkoj Palanci i Bečeju.

Novi objekt VišnjiceKompanija Višnjica dućani svoj prodaj-ni lanac ojačala je otvaranjem još jed-nog objekta. Nova trgovina otvorena je drugog veljače u Ulici kraljice Nata-lije 45 u općini Savski vijenac. Objekt ima površinu 100m². U ponudi je asor-timan od 3000 artikala, a između osta-log su zastupljeni kozmetika, kućna ke-mija, voće i povrće, kolači i konditorski proizvodi, gotove salate i delikatese.

Propali pregovori Danonea i Kauflanda Francuski proizvođač mliječnih pro-izvoda Danone distribuirat će svoje proizvode u 2012. u sve glavne malo-prodajne trgovačke lance u Slovačkoj, osim u Kaufland, s obzirom da s njima nisu mogli postići dogovor. Kako su priopćili iz Danonea, cijena njihovih proizvoda koju naplaćuju trgovcima u Slovačkoj ostat će nepromijenjena u 2012.

Chiov prihod pada zbog ‘čips poreza’Prihod proizvođača grickalica Chio Magyarorszag, koji je ogranak nizo-zemskog Intersnack Internationala, pao je za 5% na 39,3 mlrd. eura u 2011. zbog uvođenja poreza na nezdravu hranu koji je u Mađarskoj na snazi od rujna prošle godine, rekao je Robert Merkler, direktor ove kompanije.

Ljerka Puljić, Ante Todorić i Piruška Canjuga


|

1/2:2012


AKTUALNO

Iz svijetaASDA najavila investicije vrijedne 500 mil. €

Britanska ASDA priopćila je da planira uložiti više od 500 mi-lijuna eura u svoju mrežu trgovina u 2012. Ovaj maloprodajni lanac otvorit će 25 trgovina i obnoviti 43 postojeće te pove-ćati prodajni prostor za više od 600.000 metara kvadratnih. Trgovine će biti supermarketi manjeg formata, supertrgovine i format ASDA Living.

Talijanski Conad preuzima 43 trgovine Bille

Talijanski trgovac na malo Conad kupio je 43 trgovine Bille. Prema sporazumu, Conad će steći vlasništvo nad sedam hipermarketa i 36 supermarketa u deset talijanskih regija - Abruzzo, Emilia-Romagna, Lazio, Marche, Pijemont, Puglia, Sardinija, Toskana, Umbrija i Veneto. Iz Conada su izvijestili da će ovom akvizicijom povećati tržišni udio sa 10,3% na 10,6%. Ovo je dio Conadova razvojnog plana za otvaranjem 260 trgovina i 5800 novih rad-nih mjesta do 2013.

Carrefour snižava cijene Francuski lanac Carrefour smanjio je cijene 500 najprodavanijih predmeta na domaćem tržištu kako bi spriječio eroziju tržišnog udjela i suprotstavio se prisutnosti Leclerca, izvijestio je Le Parisien. Carrefour, koji je u prvom kvartalu 2011. imao smanjenu prodaju u Europi i Kini, planira sasjeći cijene proizvoda poput praška za ru-blje, juiceva i keksa.

Schlecker proglasio stečajNjemački lanac drogerija Schlecker proglasio je stečaj. Zbog žestoke konkurencije na tržištu, on već godinama bilježi gubitke, a skupo su ga koštale i loše vijesti o odnosu prema zapo-slenima, prenosi Deutsche Welle. Zapravo nije sigurno je li Schlecker u posljednje vrijeme još uvijek bio najveći lanac drogerija u Njemačkoj ili ga je u međuvremenu ipak pretekao dm jer to obiteljsko poduzeće nije obavezno objavljivati svoje poslovne rezultate.

Metro lansirao novi format trgovine

Metro Cash & Carry u Kini je lansirao novi t r g o v a č k i format pod nazivom Me-tro Select.

Prva Metroova outlet trgovina otvorena je u Guangzhou, na jugoistoku Kine, a Metro Se-lect ukupno je treći outlet Metroa u toj zoni. Guangzhou je, naime, četvrti grad u Kini koji ima po tri Metroova outleta. Metro Select smješten je na povoljnoj lokaciji u Huadu kako bi iskoristio rastući potencijal lokalnog tržišta.

Penny počeo razvijati QR kodoveTrgovac Penny, u vlasništvu Rewe grupe, u Njemačkoj je počeo razvijati QR kodove kako bi informirao kupce o proizvodima. QR kodovi su dodani flajerima koji sadrže informacije o popustima, i to prvo onima koji se tiču ponude vina. Kupci tako mogu dobiti informaciju o sorti grožđa, najboljoj temperaturi serviranja vina kao i o njegovom porijeklu. Kupcima su dostupni i podaci o Pennyjevoj online ponudi.

Francusko Ustavno vijeće odobrilo ‘porez na sodu’ Kao dio službenih mjera štednje u borbi protiv dužničke krize, Francuska je od 1. siječnja 2012. uvela tzv. porez na sodu. Ovaj zakon dio je rastućeg trenda u Europi kojim se pokušavaju nametnuti porezi na hranu i piće s ciljem promicanja zdravog načina života i borbe protiv pretilosti. Novim porezom dodatno se naplaćuje 1 euro po pakiranju.


štenim trgovanjem. Navedenom dopunom, odredba Zakona o nepoštenom trgovanju se dodatno približila realnim situacijama u poslo-vanju, tj. praksi.

TRGOVCI TEHNIČKIH PROIZVODA I MOTORNIH VOZILA Izjednačavaju se uvoznici tehničkih proizvoda, motornih vozila i njihovih dijelova s trgovcima navedenih proizvoda iz domaće proizvodnje u smislu obveze osiguranja jamstvenog lista te servisiranja i rezervnih dijelova za te proi-zvode u jamstvenom roku. Prije stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona gore navedena obveza odnosila se samo na uvoznike tehničkih proizvoda, mo-tornih vozila i njihovih dijelova.Izmjenama Zakona propisana je novčana ka-zna od 5000 do 15.000 kuna za prekršaj fizičkoj osobi u slučaju da prodaje robu izvan proda-vaonice te da prodaje proizvode koji se prema posebnim propisima ne mogu prodavati na otvorenim prostorima (npr. kava, alkoholna pića, duhanski proizvodi).

OSTALE IZMJENE I DOPUNE ZAKONAObiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu omogućena je prodaja vlastitih poljoprivred-nih proizvoda na malo izvan prodavaonice i putem kioska i prodajnih automata.U skladu s dopunama Zakona, trgovinom na malo izvan prodavaonica smatra se i prodaja robe i/ili usluga u prostorima kulturnih, sa-kralnih, obrazovno-pedagoških, znanstvenih i drugih javnih ustanova te prostorima koji se smatraju zaštićenim područjem prirode.Ukinuta je odredba Zakona koja je propisivala

U slučaju nastavka obavljanja trgovine u istom prodajnom objektu za koji je već izdano rješenje o ispunjavanju

uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine, više nije potrebno izdavanje novog rješenja. Nai-me, u svrhu pojednostavljenog i ekonomični-jeg postupka obavljanja djelatnosti trgovine, predmetnom dopunom Zakona propisano je da u slučaju kad novi trgovac nastavlja s obavljanjem djelatnosti trgovine u prodajnom objektu za koji je već izdano rješenje o ispu-njavanju propisanih uvjeta, a u međuvremenu nije došlo do bitnih promjena u vezi s prodaj-nim objektom, opremom i sredstvima kojima se navedena djelatnost obavlja, nije potrebno ponovo provoditi postupak utvrđivanja propi-sanih uvjeta, odnosno nije potrebno ishoditi novo rješenje o ispunjavanju uvjeta za obav-ljanje djelatnosti trgovine. Ovo je jedna od promjena propisa koje umanjuje nepotrebnu birokraciju i svakako je dobrodošla u smislu povećanja efikasnosti gospodarstva.

STRUČNA SPREMA I RADNO VRIJEMEZa prodavače i trgovačke poslovođe propi-suje se najmanje trogodišnja srednja stručna sprema dok se za poslove blagajnika više ne propisuju uvjeti stručne spreme. Navedena odredba ne primjenjuje se na osobe koje su zatečene na radnim mjestima na dan stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona. Izmjenom Zakona ukinute su sve odredbe koje propisuju radno vrijeme u trgovini osim odredbi koje se odnose na obvezu trgovca da pri samostal-nom određivanju radnog vremena prodavao-nice, osim potreba kupaca, primjenjuje propi-se radnog prava koji se odnose na zaposlenika

FINANCIJE I POREZI

Izmjene Zakona o trgovini

Jednostavnija i ekonomičnija trgovinaIzmjene i dopune Zakona imaju svrhu stvaranja pravnog okvi-ra koji odražava promjene na globalnom tržištu roba i usluga te potrebu da se gospodarska djelatnost trgovine poboljša na način da se učini što jednostavnijom i ekonomičnijom za sve sudionike, da se omogući pravedno tržišno natjecanje te da se minimizira pojava sive ekonomije.

piše: Edo Tuk, Partner, TPA Horwath

te na obvezu trgovca da se pridržava radnog vremena navedenog na oznaci radnog vre-mena koja mora biti istaknuta na ulazu u pro-dajni objekt.

PRODAJA ROBE ISPOD NABAVNE VRIJEDNOSTI S PDV-OM Sukladno dopunama Zakona, u slučajevima povlačenja robe iz asortimana, skorom isteku roka valjanosti, potpunoj rasprodaji zbog za-tvaranja objekta, stečaja i likvidacije trgovač-

kog društva te drugim razlozima kojima trgo-vac ne narušava tržišno natjecanje, prodaja robe ispod nabavne vrijednosti s PDV-om ne smatra se nepoštenim trgovanjem. Prije navedene dopune Zakona, zakonodavac nije predvidio slučajeve, tj. situacije koje nasta-ju u svakodnevnom poslovanju, a u kojima se prodaja robe ispod nabavne cijene s PDV-om ne bi trebala smatrati nepoštenim trgova-njem. S obzirom da nije bilo propisano druga-čije, iz odredbi Zakona prije izmjena i dopuna moglo se zaključiti da se svaka prodaja robe ispod nabavne cijene s PDV-om smatra nepo-

Promjene su uglavnom pozi-tivne jer imaju za cilj smanje-nje nepotrebne birokratizacije te zato što su rezultat prepo-znavanja situacija koje nastaju u svakodnevnom poslovanju.

|

1/2:2012

progressive | 1/2:2012 11progressive | 1/2:2012 10

obvezu određivanja posebnih uvjeta za obavljanje trgovine na malo u prodavaonicama s površinom većom od 3000 m2, odnosno većom od 1500 m2 ako je prodavaonica smještena na prostorima koji čine trgo-vačku cjelinu u okviru trgovačkih parkova, središta ili centara.Propisana je upravna mjera mogućnosti zabrane obavljanja djelatnosti trgovine fizičkoj ili pravnoj osobi koja povrijedi dobre trgovačke običa-je, odnosno učini neku od radnji nepoštenog trgovanja, do otklanjanja utvrđenih nedostataka, a najkraće na period od 30 dana.

ZAKLJUČAKMožemo zaključiti da navedene izmjene i dopune Zakona imaju svrhu stvaranja pravnog okvira koji odražava promjene na globalnom tržištu roba i usluga te potrebu da se gospodarska djelatnost trgovine pobolj-ša na način da se učini što jednostavnijom i ekonomičnijom za sve su-dionike, da se omogući pravedno tržišno natjecanje te da se minimizira pojava sive ekonomije. Promjene su uglavnom pozitivne jer imaju za cilj smanjenje nepotreb-

ne birokratizacije te zato što su rezultat prepoznavanja situacija koje nastaju u svakodnevnom poslovanju. Te situacije su sada kvalitetnije regulirane, a nisu tretirane kao pokušaj prevare ili nepoštenog trgova-nja, za što je najbolji primjer prepoznavanje situacija u kojima je životno logično da trgovac prodaje robu ispod nabavne vrijednosti. n

Za prodavače i trgovačke poslovođe propisuje se najmanje trogodišnja srednja stručna sprema dok se za poslove blagajnika više ne propisuju uvjeti stručne spreme.


PREdsTAvLJAmO

Vodič dobre higijenske prakse za trgovinu

Prema Zakonu o hrani /NN 46/07/ subjekti u poslovanju s hra-nom, odnosno oni koji proizvode, prerađuju ili distribuiraju hranu krajnjem korisniku, a samim time i trgovci u poslovanju

s hranom, obvezni su uspostaviti, provoditi te održavati sustav sigur-nosti hrane temeljen na načelima HACCP-a. Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora u suradnji s resornim državnim institucijama u skladu s istim obvezama za subjekte u poslovanju s hranom, koje proizlaze iz članka 51. Zakona o hrani te mogućnosti-ma koje daje članak 8. točka 1. Pravilnika o higijeni hrane (NN 99/07), izradile su Vodič dobre higijenske prakse za trgovinu u poslovanju s hranom i HACCP vodič – praktična provedba HACCP sustava za trgovinu. Članovi radne skupine za izradu Vodiča bili su vodeći do-maći stručnjaci iz sigurnosti hrane iz nadležnih institucija te predstv-nici Agrokora, Konzuma, Bille, Dione-Dinove, Metro Cash&Carryja i Vindije. Vodič je izrađen rukovodeći se iskustvima i praksom europskih zema-lja te je bitna karika za praktičnu provedbu zakonskih obaveza za sve subjekte u djelatnosti trgovine hranom. Pri izradi Vodiča rukovodili smo se zakonskim smjernicama, ali i praksom, nastojeći povezati na najbolji način zakonske uvjete i dobru praksu naših trgovaca. Ovdje ipak valja istaknuti da trenutno stanje u našim trgovinama dobrim dijelom udovoljava zahtjevima iz Vodiča. Naš će zadatak biti pomoći svim zainteresiranima kroz edukacijski ciklus, odnosno podići razi-nu kvalitete rada s hranom u trgovinama i zadovoljiti sve zahtjeve europskog i hrvatskog zakonodavstva iz ovog područja. Edukacijski ciklus s ciljem pomoći pri implementaciji Vodiča održat će se u svim županijskim središtima te i dalje ovisno o interesu naših članica.

PODSJETNIK I VODILJACilj Vodiča je služiti kao podsjetnik i vodilja trgovinama za dobro poslovanje s hranom, uz poštovanje preduvjeta i potrebnih progra-ma koji su potpuno usklađeni sa zahtijevanim zakonskim uvjetima

Podizanje razine kvalitete rada s hranom

Direktorica Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore Milica Rakuša Martulaš predstavlja Vodič dobre higijenske prakse za trgovinu u poslovanju s hranom i HACCP vodič – praktična pro-vedba HACCP sustava za trgovinu.

za trgovinu hranom. U Vodiču su propisani procesi koji se općenito provode i primjeri koji mogu poslužiti kako bi se na jednostavniji, a jednako učinkovit način, implementirali zakonski uvjeti. S druge strane, svrha Vodiča nije zamijeniti bilo koji zakonodavni dokument o higijeni koji je na snazi, već slijedeći preporuke i upute koje se te-melje na udovoljavanju preduvjetima, dobroj higijenskoj praksi i na-čelima analize rizika i kontrole kritičnih točaka (HACCP –a) njegovom implementacijom osigurati visoki stupanj sigurnosti proizvoda koji se proizvode, prerađuju ili distribuiraju. Vodič je ispred HGK-a i HOK-a upućen u Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi koje provjerava i procjenjuje da li odredbe Vodiča udovoljavaju uvjetima propisanim u Pravilniku o higijeni hrane za sektor kojem su namijenjeni. Tako je sredinom studenog 2011. godine Vodič pozitivno procijenjen od strane Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i smatra se nacional-nim vodičem, koji je primjenjiv u djelatnosti trgovine u poslovanju s hranom. Ističemo da subjekti u poslovanju s hranom Vodič primje-njuju dobrovoljno. No ukoliko ga izaberu kao uvjet za zadovoljava-nje zakonskih preduvjeta moraju ga poštovati u cijelosti. Isto tako, subjekti Vodič mogu implementirati sami i/ili uz punu ili djelomičnu podršku vanjskih suradnika. Neke od prednosti koje primjena vodiča donosi subjektima u trgovini u poslovanju s hranom su: subjekti na jednostavan način jednoobrazno mogu ispuniti zakonske uvjete, Vo-dič subjektima uz uštedu vremena i financijskih sredstava predstavlja i važan edukativni materijal za postojeće zaposlene i za novozapo-slene. Posebne prednosti odnose se na male subjekte kojima Vodič donosi manje nepoznanica u pronalaženju načina udovoljavanja zakonskim uvjetima te se s manje administracije olakšava primjena i implementacija zakonskih uvjeta. Uz tiskano izdanje, Vodič je do-stupan i u elektroničkom obliku na stranicama Komora /www.hgk.hr; www.hok.hr/, pod rubrikama HACCP - trgovina te je praktična pomoć našim članicama koje kroz elektronički oblik mogu doći do evidencija, obrazaca i planova koje će koristiti u svom poslovanju. n


|

1/2:2012


Facebook. Fejs. Lajk. Fan. Četiri riječi koje su preokrenule marketinški svijet na globalnoj razini pa tako i u Hrvatskoj. Od društvene mreže za igranje klinaca, preko mreže za ek-

sperimentiranje najhrabrijih brendova u početku, Facebook je u 2011. napokon prerastao u pravi kanal marketinške komunikacije koji svaki marketinški stručnjak, brend, poduzeće ili organizacija generalno, ne smije zanemariti pri izradi svojeg budžeta marke-tinških aktivnosti. Zašto? Zato što znaju da u pro-tivnom mogu računati da će ih konkurencija, koja je to uključila u svoje poslovanje, kroz 5 godina sigurno prestići ili uništiti. To nije naga-đanje. To je činjenica o kojoj govore statističke analize i istraživanja u cijelom svijetu. Zbog toga smo odlučili u sklopu Socialnumbers.com - portala za praće-nje uspješnosti brendo-va na Facebooku, na-praviti godišnji presjek najboljih brendova u Hrvatskoj u 2011. godi-ni. Za početak analizirali smo opće stanje. Broj hrvatskih korisnika Fa-cebooka dosegao je rekordan broj i iznosi gotovo 1,5 milijuna, a svaki korisnik u prosjeku je fan 10 hrvatskih brendova. Facebooku u Hrvatskoj putem mobilnih telefona pristupa mjesečno 500.000 korisnika. Na Facebooku su službeno prisutna 1444 brenda/jav-nih osoba/organizacija. Po pitanju retail brendova, do kraja 2011. godine najdalje su u svojim društvenim naporima dogurali Kon-zum, BIPA i dm.

Tako se Konzum povezao s preko 100.000 fanova s kojima sva-kodnevno komunicira akcije, događanja koje sponzorira, orga-nizira chatove s poznatima, traži hostese za promocije, radi co-brending kampanje, promovira posebne ponude sa lokacijske mreže Foursquare i održava svakodnevnu komunikaciju s fanovi-ma u velikoj mjeri baziranu na upravljanju odnosa s potrošačima. BIPA je usmjerila svoje Facebook aktivnosti u tri ključna smje-

ra: posebne akcije samo za fanove koje su polučile velike prodajne uspjehe, stvaranje svježeg communitija bazi-ranog na ženskoj populaciji i integra-ciju promocije tog communitija izvan online svijeta, tj. pre-nošenje priče u pro-davaonice, gdje npr. fanovi biraju što će biti na popustu. DM je iskoristio Facebook kako bi promovirao nove proizvode svoje tr-govačke marke, ali i brendova dobavlja-ča te također akcija koje su trenutno

aktualne u prodavaonicama. Sva tri navedena brenda su pred-vodnici u retail kategoriji i dobar case study za sve marketinške menadžere. Naime, sva tri lanca već dulje vrijeme uživaju pora-ste prodaje proizvoda promoviranih putem društvenih mreža, ispravljaju pogreške kojih do sada nisu bili svjesni, a na koje ih fanovi upozoravaju i stvaraju pozitivan trend za svoje poduzeće koji rezultira krajnjih uspjehom u poslovanju. n

Koji su retail brendovi vladali u 2011.? Koji su najveći hrvatski brendovi na Facebooku; koliko ljudi je o njima pričalo i o čemu su najviše pričali; koje su najbolje social agencije... ? Ida Pandur iz iSTUDIJA analizira godišnji presjek najboljih brendova u Hrvatskoj u prošloj, 2011. godini.

pripremila: Ida Pandur, Vice President External

Relations

dRUŠTvENI mEdIJI

iSTUDIO


PREgLEd mALOPROdAJNOg TRžIŠTA 2011.

Hrvatska

Top ten drži 74% tržištaTržišni lider u prvih devet mjeseci 2011. je Konzum, a slijede ga Kaufland i Lidl. Među prvih pet mje-sta na maloprodajnom tržištu je još jedan domaći trgovački lanac - Plodine te slovenski Mercator.

Pripremila: Vlatka Stiplošek, odjel Panela kućanstava, GfK

Promatrajući strukturu maloprodaje po prodajnim formatima, uočavamo da veliki formati trgovina - hipermarketi i

supermaketi, u prvih devet mjeseci 2011. go-dine zauzimaju nešto više od 50 % ukupnog prometa na tržištu selektiranih kategorija robe široke potrošnje koje prati GfK Panel kućanstava. Dok hipermarketi bilježe rast iz godine u godinu te njihov udio u prvih de-vet mjeseci 2011. iznosi 26%, supermarketi s istim udjelom bilježe blagi pad u 2011. godi-ni, nakon stabilne 2010. Male trgovine bilježe konstantan pad udjela na tržištu pa u 2011. on iznosi manje od 30%. Jedini diskontni la-nac u Hrvatskoj, Lidl, profitirao je u bitci za potrošača u prošloj godini - povećao je svoj udio na tržištu sa 7% u 2010. na 8% u prvih

devet mjeseci 2011. godine. C&C formati smanjuju udio na tržištu robe široke potroš-nje, a u 2011. su stabilni u odnosu na 2010. godinu.Vodećih deset maloprodajnih lanaca u Hr-vatskoj je u prvoj polovici 2011. godine za-uzimalo 74% tržišta. Slična situacija prisutna je i u razvijenijim zemljama srednje i istočne Europe koje imaju jako visoke udjele top de-set trgovačkih lanaca (npr. Češka, Slovačka). S druge strane, manje razvijene zemlje u re-giji pokazuju suprotan trend (tržište je manje koncentrirano).U Hrvatskoj, udio deset vodećih trgovačkih lanaca iz godine u godinu osnažuje. U prilog tome govori podatak da je 2009. top deset trgovačkih lanaca zauzimalo 66% tržišta dok

je u 2010. taj udio iznosio 70%. Prva polovica 2011. godine donijela je daljnji rast ovog se-gmenta (74%). Tržišni lider, bez konkurencije u prvih devet mjeseci 2011. godine, je do-maći trgovački lanac Konzum koji je tijekom godine otvorio svoju tisućitu prodavaonicu u regiji. Odmah iza Konzuma nalaze se nje-mački trgovački lanci Kaufland i Lidl. Kau-fland je u Hrvatskoj prisutan u svim regijama, a na području Europe je kao i Konzum otvo-rio svoju tisućitu poslovnicu. Lidlov udio, od kada se pojavio na hrvatskom tržištu, u neprestanom je porastu, s tendencijom ra-sta i osvajanja novih kupaca i u budućnosti. Među prvih pet mjesta na maloprodajnom tržištu je još jedan domaći trgovački lanac - Plodine te slovenski Mercator, koji je ojačao


|

1/2:2012


poziciju preuzimanjem Getroa. U 2010. godi-ni tržišni udio prvih pet lanaca je iznosio 55% dok je u prvih devet mjeseci 2011. godine narastao na 58%.U okviru sve konkurentnije situacije među vodećim trgovačkim lancima na hrvatskom maloprodajnom tržištu, nastavlja se trend ra-sta pojedinih trgovačkih robnih marki. U pr-voj polovici 2011. godine zastupljenost trgo-vačkih robnih marki iznosila je 18% za razliku od 2010. godine kada je taj udio bio 16%.I u ovom segmentu hrvatsko maloprodajno tržište prati trendove u maloprodaji razvije-nijih zemalja regije. Sklonost hrvatskih kupa-ca prema kupovini trgovačkih robnih marki slična je sklonosti kupaca zemalja srednje Europe, kao što je Češka, gdje je udio trgo-vačkih robnih marki u prvoj polovici 2011. godine iznosio 20% te Poljska, s udjelom tr-govačkih robnih marki od 24%.Situacija u strukturi maloprodaje, poredak vodećih lanaca kao i rast udjela trgovačkih robnih marki logičan je rezultat promjene ponašanja potrošača kao odgovor na gos-podarsku krizu, kada se potrošač okreće onim trgovinama koje su u mogućnosti sni-ziti cijene ili ponuditi vlastite marke po pri-hvatljivim cijenama. n



Srbija

Potrošači lojalni tradicionalnim trgovinamaOd 2008. do 2011. godine male trgovine, površine do 40m² (tradicionalni prodajni formati) bilježe konstantan pad dok objekti veći od 1501m² bilježe rast, pokazuje Nielsen Shopper Trends, globalno godišnje istraživanje potrošača koje se u Srbiji provodi od 2007.

Iako tradicionalne trgovine bilježe pad, potrošači im ostaju lojalni. Naime, da bi ograničili svoju potrošnju, kupci su u veljači 2011., u odnosu na isti period prethodne godine, više novca trošili u tradici-

onalnim objektima te rast u ovom periodu iznosi 17%. U veljači 2009. 56% kupaca je trošilo najviše novca u hipermarketima, u veljači 2010. taj se postotak smanjio na 52% dok je u veljači 2011. iznosio svega 14%. Najveće povjerenje kupci poklanjaju prodajnom formatu supermarke-ta – čak 81% potrošača redovno kupuje u ovoj vrsti objekata.

Osnovni izbori kojima se kupci vode prilikom odlaska u prodajni objekt su nivo usluge i programi lojalnosti. Kupac očekuje da u objektu bude ‘nagrađen’ za to što baš tu obavlja kupovinu, želi osjetiti ljubaznost prilikom kupovine te da mu zaposleni u prodajnom objektu budu na raspolaganju. Sljedeći kriterij prilikom odabira objekta je mogućnost izbora, kao i preglednost proizvoda na policama. Jedan od bitnih fak-tora je i kvaliteta proizvoda i njihova dostupnost, s obzirom da svaki nedostatak zaliha vodi propuštenoj kupovini. n

|

1/2:2012


Iako su brojčano još najzastupljeniji te nose 46% ukupnog broja trgovina u Sloveniji, tradicionalni formati trgovine (velike, sred-nje i male trgovine mješovitom robom) nose 21% ukupnog pro-

meta robe široke potrošnje (2% manje nego godinu dana ranije).Velikih formata moderne trgovine ima ukupno 468 trgovina, od toga najviše supermarketa s prodajnom površinom od 300 –

1000m2 (316) i velikih supermarketa s prodajnom površinom od 1000 – 2500m2, kojih ima 121. Najmanje su brojčano zastupljeni hipermarketi (31 prodajni objekt). Moderni formati trgovina, hi-permarketi i veliki supermarketi, čine 7% ukupnog broja prodaj-nih objekata, međutim, nose 48% ukupnog prometa robe široke potrošnje. n

Najzastupljeniji tradicionalni formati Ukupan broj maloprodajnih objekata u Sloveniji je u 2010./2011. godini iznosio 2199 trgo-vina, što je 2% manje u odnosu na godinu dana ranije.

Slovenija



Bosna i Hercegovina

Veliki formati nose trećinu prometaU susjednoj Bosni i Hercegovini je na kraju 2010., odnosno početku 2011. godine, ukupan broj ma-loprodajnih trgovina iznosio 11.118 objekata, što je 1% manje nego godinu dana ranije, pokazuju podaci agencije Nielsen.

Iako su i dalje najrasprostranjenije te čine više od polovice svih objekata (51%), male trgovine mješovitom robom (do 41m2) u ukupnom prometu robe široke potrošnje nose manje od trećine

prometa (30%). Male mješovite robe, zajedno sa srednjim i velikim trgovinama, imaju 75% numeričkog udjela te ti tradicionalni for-mati trgovine nose 63% od ukupnog prometa, što je 6 postotnih poena manje nego godinu dana ranije.Unatoč zabilježenom rastu od 34 objekta, veliki formati moderne trgovine i dalje čine samo 3% od broja svih objekata. Ipak, tih sve-

ga 371 objekata čine trećinu važnosti prometa (34%) što je čak za 7 postotnih poena više nego godinu ranije. Supermarketa s pro-dajnom površinom od 301 – 1500 m2 ima 295, dominantno više nego hipermarketa s prodajnom površinom većom od 1500 m2, kojih ima 76. Oba preostala tipa trgovina bilježe rast po broju objekata, pogoto-vo tip Drogerije/Ljekarne koje rastu za 17% dok broj kioska raste za 3%. Unatoč ovom rastu, udio ovih dvaju tipova je ostao na istoj ra-zini s godinom prije za važnost u prometu robe široke potrošnje. n


|

1/2:2012

progressive | 1/2:2012 18 progressive | 1/2:2012 19

EKsKLUZIvNO

SUTRAŠNJE TEHNOLOGIJE - DANAS Prošle godine dogodila se eksplozija na po-dručju tehnoloških inovacija, a 2012. će do-nijeti nastavak tog progresa. Trgovanje će se odvijati preko virtualnih pop-up trgovina, aplikacija i socijalnih mreža. S vremenom, te tehnologije će promijeniti način na koji tr-govine posluju i omogućit će kupcima inte-rakciju s outletima. Razvoj tehnologija neće se odnositi samo na digitalnu sferu, već i na back-office sustave, opremu i procese.

BITKA ZA MIŠLJENJE POČINJE Gužve u trgovinama nikada nisu bile veće, budući da su se proizvođači okrenuli kup-cima, fanovima i kreatorima mišljenja kao nikada prije kako bi došli do novih ideja za svoje proizvode. Ovo je dio šireg sociološ-kog trenda koji “poručuje“ da svi imamo pravo da nam se glas čuje. Proizvođači i tr-govci upravo hvataju korak s ovim trendom i koriste socijalne mreže što će se u 2012. ubrzati, transformirajući marketinške i ku-povne procese.

KOLEKTIVNA KONZUMACIJA Skupina ljudi koja kupuje određene tipove namirnica raste i kupci žele udružiti resurse i napredovati ka kolektivnim vidovima kon-zumacije. Trgovački lanci poput Sobey’sa, Reala i Whole Foods Marketa bili su među prvima koji su eksperimentirali, koristeći web siteove kao npr. Groupon, LivingSocial i BuyaPowa koji online povezuju one koji su u potrazi za dobrim ponudama. Kupci su se već počeli povezivati i eksperimentirati, a s time će i nastaviti.

VIŠE KANALA, VIŠE MOGUĆNOSTI Da bi inovacije formata i brisanje granica između kanala dostigli maksimalan uspjeh u 2012., proizvodi i distribucija kroz kanale moraju biti fleksibilni i prilagođeni indivi-

IGD

Deset top trendova za 2012.Predviđanja IGD-a temelje se na istraživanju provedenom protekle godine i analizi britanske i svjetske trgovine, proi-zvođača i kupaca.

dualnim potrebama. Ovo će utjecati na marketinške i komercijalne pozicije. Obim i vrijednost proizvoda postat će prilagođeniji konkretnom formatu. Glavno polje borbe u 2012. postat će online arena.

SMARTPHONE REVOLUCIJA Smartphone revolucija je u tijeku, a ovaj novi uređaj počinje stjecati imidž novog “daljinskog upravljača“. Nedavnim IGD-je-vim istraživanjem u Britaniji utvrđeno je da je više od pola ispitanika koji namirnice kupuju online (56%) zainteresirano koristiti ovaj uređaj, ali mnogi od njih (33%) ipak to još nisu pokušali. IGD-jeva je prognoza za online tržište na-mirnica da će se do 2016. gotovo udvostru-čiti, na 11,2 mlrd. funti (sa 5,9 mlrd. funti u 2011.).

BRŽE I BRŽE Promjene u industriji jako su se ubrzale zbog napredovanja kanala komunikacije, tehnologije i dinamičnog okruženja u ko-jem se trgovina odvija. Ovo je najvidljivije u lancima opskrbe. Tu je u 2011. godini im-plementiran cijeli paket uspješnih kriterija: u 2012. must-have faktorima postat će poja-čana spretnost i fleksibilnost, dok industrij-ski lideri ključnim faktorima također smatra-ju - efikasnost, suosjećanje i suradnju.

NIŠTA NIJE OTPAD Zašto platiti izbacivanje otpada ako ga mo-žemo pretvoriti u novi i vrijedan resurs? Ovaj koncept će postati ključan tijekom vreme-na, a svaka kompanija koja propusti priliku priključiti mu se, kada je riječ o proizvodima i pakiranjima, bit će izložena rastu troškova i kritici javnosti. Naposlijetku, doći ćemo u stanje u kojem gotovo sve, uključujući ener-giju, vodu i materijale, može biti ponovno upotrijebljeno.

VRIJEDNOSNA AGENDA Promocije su ostale ključnom komercijal-nom polugom tijekom 2011. i gotovo 80% trgovaca vjeruje da se intenzitet promovira-nja značajno povećao u posljednje dvije-tri godine. Ovo je kreiralo dodatnu nestabil-nost u lancima opskrbe, pa će trgovci i proi-zvođači morati pronaći nove načine da se s tim izazovom uhvate “u koštac“. Rješenja će u 2012. svakako uključiti suradnju po pitanju planiranja promotivnih aktivnosti i efektno upravljanje vrijednosnom agendom u tre-nutku ekonomskog asketizma.

GLOBALNA EKONOMIJA - ŠTO NAS ČEKA? Globalni ekonomski razvoj nastavlja utjecati na zemlje i poslovanje diljem svijeta. Godi-na 2012. u tom smislu neće biti izuzetak i poslovanje hranom će se morati znati no-siti s raznim makroekonomskim izazovima, uključujući nestabilnost u cijenama robe. Možda je najvažnije pitanje hoće li se svijet uspjeti izboriti s recesijom u 2012. i kakvu će ulogu u budućnosti imati euro i dolar. Iako će konačan ishod biti izvan našeg utjecaja, ipak ćemo morati poduzeti određene kora-ke i pripremiti strategiju za ono što dolazi.

PREHRANITI SEDAM MILIJARDI USTA Naša populacija je 2011. premašila 7 mlrd. i broj stanovnika će nastaviti s rastom. Ovo će stvoriti dodatni pritisak na siromašne svjet-ske resurse. Poslovanje hranom podnijet će najveći teret onoga što se događalo u 2011., i sve organizacije će morati usvojiti odgo-vorne i održive modele kako bi sačuvale reputaciju. n

piše: Jonathan Gunz, IGD Senior Business Analyst


preparat. Važno je da proizvodi koji su namijenjeni njezi nakon brijanja sadrže prirodne sa-stojke koji imaju veliku moć smirivanja kože (prirodni bisabolol, aloe vera), da djeluju protuupalno i imaju antiseptička svojstva (a da u svom sastavu ne sadrže alkohol kao jedini izvor antiseptika) te da dubinski hidratiziraju i hrane kožu.Proizvodi koji su namijenjeni svakod-nevnoj njezi bez obzira na procese bri-

janja, osim što koži moraju pružiti velike količine vlage, moraju jačati prirodni hi-drolipidni sloj i povećavati obrambene mehanizme kože, dakle koži pružati po-trebnu zaštitu od štetnih vanjskih utjeca-ja. Osim toga moraju stimulirati procese regeneracije kolagenih vlakana i obnav-ljanje kože kako bi vidljive bore bile što manje. n

POd POvEĆALOm

Kada govorimo o koži muškaraca, onda svakako treba napomenuti da se razlikuje od kože žena u fi-

ziologiji, bez obzira što su istog sastava i strukture. Koža muškaraca je oko 20 posto deblja od kože žena. Dermis muške kože je bo-gatiji kolagenim vlaknima i elastinom pa je stoga ona i elastičnija i čvršća od kože žena. Folikuli dlake su razvijeniji zbog djelovanja endrogena u pubertetu. Kao i ženska koža, i koža muškaraca je izložena negativnim utjecajima iz okoline ili nega-tivnim utjecajima zbog načina života. Bez obzira što je muška koža otporna i kom-paktna, zbog štetnih utjecaja također je sklona procesima starenja, i kada stari, stari brže od ženske kože.

ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA UBRZANI PROCES STARENJA MUŠKE KOŽE• Dehidracija ili gubitak velike količine vlage iz kože najčešće je posljedica navi-ke muškaraca u procesima čišćenja i nje-ge kože. Umivanje sapunom i upotreba losiona s alkoholom uvelike pridonosi gubitku vlage. Na veliki gubitak vlage svakako utječu i negativni vanjski utjecaji.• Usporena stanična aktivnost se manife-stira u pojavi bora, a obrambene funkcije rožnatog sloja su znatno oslabljene.• Slabljenje veznih struktura. Bez obzira što je koža muškaraca, zbog svoje speci-fične strukture, kasnije podložna procesi-ma starenja, ti procesi su, kada započnu, puno brži nego kod žena. Bore koje se javljaju kod muškaraca puno su dublje nego kod žena. Promjene veznih struktu-ra također se odvijaju puno brže te koža

Kreme za lice za muškarce

Za zdrav i njegovan izgled kožeRedovita njega kože danas više nije samo ženski privilegij. Ona je potreba i preduvjet za zdrav i njegovan izgled kože muškarca. Osim toga redovitom i pravilnom njegom se mogu spriječiti problemi koji se kod kože muškaraca često javljaju, a to su osjetljivost, gubitak vlage, suha koža, crvenilo, osjećaj zatezanja, napetost i pojava bora. Pripremila: Martina Neduhal Vujnović, Training Manager, Afrodita Commerc d.o.o.

u vrlo kratkom vremenu izgubi tonus i elastičnost.

KAKVI TREBAJU BITI PROIZVODI ZA NJEGU MUŠKE KOŽE?Brijanje je kod muškaraca jedan od do-datnih izvora agresije na kožu. Bez obzira na koji način se radi, brijanje djelomično uništava hidrolipidni sloj čime se gubi prirodna zaštita kože. Koža se dodatno iritira i isušuje.Redovita njega kože danas više nije samo ženski privilegij. Ona je potreba i predu-vjet za zdrav i njegovan izgled kože muš-karca. Osim toga redovitom i pravilnom njegom se mogu spriječiti problemi koji se kod kože muškaraca često javljaju, a to su osjetljivost, gubitak vlage, suha koža, crvenilo, osjećaj zatezanja, napetost i po-java bora. Čišćenje lica je jedan od važnih koraka u njezi kože općenito, pa tako i kod muška-raca. Vrlo je važno da s lica otklonimo svu nečistoću kako bi na čisto lice mogli nani-jeti preparat za njegu. Preporučljivo je da muškarci koriste blage pjene ili gelove za čišćenje koji ne isušuju kožu, koji joj vra-ćaju mekoću, a istovremeno otklone svu nečistoću. Svakako bi trebali izbjegavati pranje lica klasičnim sapunima. Čišćenje treba biti svakodnevno jer u protivnom se masnoće i nečistoće zadržavaju na koži, začepljuju pore i stvaraju se prištići.

PRIRODNI SASTOJCIDanas velike kozmetičke kuće, kojima je bitno da za svoje kupce razvijaju kvalitet-ne proizvode, veliku pažnju poklanjaju sastojcima koje ugrađuju u kozmetički

Važno je da proizvodi koji su namijenjeni njezi nakon brija-nja sadrže prirodne sastojke koji imaju veliku moć smirivanja kože (prirodni bisabolol, aloe vera), da djeluju protuupalno i imaju antiseptička svojstva (a da u svom sastavu ne sadrže alkohol kao jedini izvor antisep-tika) te da dubinski hidratiziraju i hrane kožu.


|

1/2:2012



U FOKUsU

Dječje kašice

Predvode voćne i mliječne

Dječje kašice su ‘namjenska’ kategorija dobro poznata roditelji-ma, a gotovo posve nepoznata onima koji nemaju djecu. Ro-ditelji koji s prvim djetetom krenu ‘upoznavati’ police s dječ-

jom hranom nerijetko ostanu zatečeni širinom izbora i paletom okusa dječjih kašica. Zanimljivo, prodaja kategorije u pravilu rast bilježi – u proljeće, kad se počne više vremena provoditi vani, u šetnji, kada nije naodmet imati pri ruci ‘popudbinu’ kad podmladak ogladni...Kategoriji dječjih kašica pripadaju svi proizvodi koji su spremni za jelo i na kojima je jasno naznačeno da su namijenjeni dojenčadi i mlađoj djeci.U zadnjih je godinu dana (prosinac 2010. - studeni 2011.) na hrvat-skom maloprodajnom tržištu (bez Cash&Carry i diskontnih trgovina te ljekarni) kategorija dječjih kašica ostvarila prodaju od 1179 tona što je +1,1% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Vrijednosna prodaja iznosila je 57,3 milijuna kuna, što je za +1,5% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

MALI UDIO TRGOVAČKIH MARKINa hrvatskom tržištu dječjih kašica se nalazi svega nekoliko proizvo-đača od kojih su vodeći (s pripadajućim robnim markama) u zadnjih godinu dana prema količinskom udjelu u kategoriji sljedeći: Hipp (Hipp), Fructal (Frutek), Bebivita (Bebivita), Nestlé (Nestlé, Alete). Iako bilježe rast količinske prodaje u odnosu na prošlu godinu (+10%), tr-

govačke robne marke u zadnjih godinu dana čine svega 5% količin-skog udjela u kategoriji.Unutar kategorije dječjih kašica, koja bilježi rast količinske prodaje, njezin najjači segment za najmlađu djecu (4 mjeseca i više) bilježi pad prodaje za -3% u odnosu na prošlu godinu dok rast (+18%) generira segment za najstariju djecu (8 mjeseci i više). Od okusa koji se mogu naći među dječjim kašicama najprodavaniji okus u zadnjih 12 mjeseci je bio voćni (38% količinskog udjela), zatim mliječni (21%). Slijede ih okusi voća i žitarica (15%) te mesa (15%). Ostali okusi su manje zastu-pljeni te čine preostalih 11% udjela u kategoriji.Najprodavanije dječje kašice s obzirom na veličinu pakiranja su sred-nja pakiranja od 126g do 190g (58% količinskog udjela u kategoriji), kašice preko 190g čine 24% udjela dok pakiranja manja od 126g čine 18% količinskog udjela u kategoriji. Najvažniji kanal prodaje za dječje kašice su velike trgovine mješo-vitom robom (101-300m2) i drogerije koje zajedno ostvaraju 49% ukupne količinske prodaje kategorije dok hipermarketi (>2500m2) i supermarketi (301-2500m2) ostvaruju 47% prodaje kategorije. Srednje i male trgovine mješovitom robom (do 100m2) ostvaruju 5% prodaje kategorije. Dječje kašice su jedna od rijetkih kategorija u kojoj trgovačke robne marke čine mali udio u kategoriji, iako je prosječna cijena proizvođač-kih marki za +37% viša od prosječne cijene trgovačkih robnih marki.

Kategorija je u zadnjih godinu dana (prosinac 2010. - studeni 2011.) ostvarila prodaju od 1179 tona što je +1,1% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Vrijednosna prodaja iznosila je 57,3 milijuna kuna, što je za +1,5% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.Analizirala: Ana Puljić, mlađi voditelj klijenata, Nielsen


|

1/2:2012


Hipp u kategoriji dječje hrane nudi voćne kašice, integralne kašice, kašice za laku noć, voćne duete, gotove mesne obro-ke prilagođene dobi djeteta, musle s voćem ili jogurtom. Dva najprodavanija artikla na tržištu u kategoriji dječje hrane opće-nito su Hipp kašice za laku noć i Hipp šljiva. „Hipp, kao najveći svjetski proizvođač hrane iz ekološkog uzgoja, stvara trendove i lider je na tržištu. Potrebno je stalno raditi na inovacijama jer znanost stalno napreduje pa tako i u važnosti prehrane. Danas je važno imati proizvode koji ne sadrže šećer, sol, a koji sadrže visoko vrijedne omega 3 masne kiseline. Hipp u jednoj godini unaprijedi barem 20% asortimana, što znači da svakih pet godi-na promijeni i poboljša cijeli asortiman“, otkriva Nataša Negran,

HIPP

Potrošači vjeruju provjerenim markamaNa hrvatskom tržištu dječjih kašica nalazi se svega nekoliko proizvođača od kojih su vodeći (s pripadajućim robnim markama) u zadnjih godinu dana prema količinskom udjelu u kategoriji sljedeći: Hipp (Hipp), Fructal (Frutek), Bebivita (Bebivita) i Nestlé (Nestlé, Alete). Pripremila: Marija Sedlar


ovoj kategoriji nema puno privatnih marki, ali su zato one koje postoje dosta jake i sigurno u nekom postotku utječu na pro-daju ostalih.“Novi proizvodi u Frutek asortimanu su Frutek mliječne kašice va-nilija i kakao u pakiranju od 190g, a u planu je i lansiranje novih proizvoda, poput kašice sa žitaricama koja će biti bez glutena, bez dodanih šećera i proizvedena od BIO (organskih) sastojaka.Bogetić trgovcima savjetuje da bi trebali dozvoliti postavljanje info letaka u kojima bi se potencijalnim kupcima objašnjavale prednosti nekog proizvoda. „Također, trgovci bi trebali pažlji-vije odlučivati u koliko lica će staviti neki proizvod jer su česti slučajevi da na polici nema robe, osobito na nekim okusima. Uz uobičajna mjesta oglašavanja, od jeseni prošle godine Frutek možete pronaći i na Facebooku (www.facebook.com/frutek.hr) gdje smo jako aktivni te imamo jako puno fanova - u samo nekoliko mjeseci skupili smo ih preko više od 10.000“, otkriva Bogetić.

BEBIVITA

„Slijedeći svoju filozofiju i suvremene znanstvene spoznaje o prehrani djece razvili smo viskokvalitetne i ukusne kašice, koje vole djeca i roditelji. Kontinuirano razvijamo nove proizvode, čineći dječji jelovnik bogatijim i raznolikijim, što iz godine u godinu rezultira porastom prodaje na hrvatskom tržištu“, otkri-va Jasminka Kovačić, voditeljica marketinga Bebivita. Taj brend u svom asortimanu nudi voćne kašice i dječje obroke u paki-ranjima od 190g i 220g. „Posebnost u odnosu na ostale proiz-vođače su kašice Bebivita fino voće 4x100g, koje sadrže čisto voće (100%), obogaćene su vitaminom C, bez dodatka šećera, što obroku daje izvoran voćni okus. Praktično su pakirane, a pre-poručujemo ih i odraslima kao izuzetno zdrav međuobrok. Uz njih, u sličnom pakiranju pojavljuju se i Bebivita grizevi, bogati mlijekom i grizom s dodatkom keksa ili vanilije. Kratko vrijeme su na tržištu, ali pokazuju izvrsne rezultate prodaje, što je samo pokazatelj da su naši mali potrošači zadovoljni novim poslasti-cama“, otkriva Kovačić. Obje vrste proizvoda pokazuju sezonski karakter jer roditelji više izbivaju iz kuće, pa se ovakva praktična pakiranja pokazuju kao dobrodošla. „Svjesni smo naše odgovornosti za zdravlje djece i činimo sve da im pružimo hranu najvišeg standarda kvalite-te. Jednako činimo i s ambalažom u koju pakiramo hranu - ona je puno više od onoga što je propisano europskim i hrvatskim zakonima. Kvalitetu Bebivita proizvoda čine vrhunske sirovine od poznatih i provjerenih dobavljača, najsuvremeniji proizvodni pogoni i vrlo stroga kontrola kvalitete koja detaljno prati cijeli proces od ulaza sirovina, proizvodnje do gotovog proizvoda.

voditeljica Hipp marketinga. Dodaje da privatne robne marke u ovoj kategoriji imaju najmanji udio od svih kategorija na tržištu jer je potrošačima kvaliteta jako važna, tako da opstaju samo kvalitetni proizvođači. U ovoj godini Hipp planira na tržište izaći s mnogo novih arti-kala. „Jedan od njih upravo ulazi na police trgovina: Hipp baby voda. Namijenjena je za piće i za pripremu dječje hrane - mli-ječne formule, čajeve, gotove mliječne kašice... Hipp baby voda je prirodna izvorska voda, potpuno sigurna za najmlađe po-trošače, s niskom količinom natrija. Pakirana je u Pet ambalažu od 1,5 l s vrlo pristupačnom cijenom - preporučena MPC je 11,90 kn“, poručuje Negran te za travanj najavljuje lansiranje potpuno nove kategorije u dječji svijet. „Hipp je premium brend što podrazumijeva visoko cjenovno pozicioniranje. Samim time garantira trgovcu najveću zaradu po jedinici proizvoda. Važno je imati što širi Hipp asortiman jer majke točno znaju koji proizvod njihovo dijete voli. Ukoliko ne nađe taj proizvod, majka ne uzima konkurentski, već mijenja mjesto kupnje u potrazi za točno definiranim proizvodom“, is-tiče Negran. Čest je problem OOS na polici jer najčešće dječje police nisu dovoljno velike, a na tržištu je u ponudi preko 250 artikala raznih proizvođača tako da veliki dio asortimana ’spava’ na polici dok se kod Hippa vrlo često dešavaju OOS situacije. Negran preporučuje pozicioniranost u Hipp bloku, slaganje po podkategorijama. „Ako govorimo o manjim lokacijama, tada je udio Hippa čak i veći od 80%, a Hipp marketing rado savjetuje trgovce o najprodavanijim artiklima, dajemo savjete o category managementu, a čak i izrađujemo planograme umjesto samih trgovaca.“

FRUCTAL

Užu ciljnu skupinu potrošača brenda Frutek predstavljaju djeca u dobi od šest mjeseci do dvije godine, a to je primarni razlog zbog kojeg se izboru sirovina i konačnim proizvodima u Fructa-lu posvećuje posebna pozornost, napominje Danijela Bogetić, Brand Manager te otkriva da Frutek udružuje dvije linije proiz-voda: sokove i nektare u bočici od 125 ml i dječje kašice u čašici u dva obujma: 120 i 190 grama. Na hrvatskom tržištu najbolje se prodaju kašice 190g. „Bitno je redovito osvježavati asortiman novim okusima, ali i pratiti trendove u prehrani djece. U posljednje vrijeme, prema našim informacijama, najtraženiji su proizvodi na bazi mlijeka, npr. mliječne kašice, jogurti za djecu i slični proizvodi kao i kaši-ce sa žitaricama i piškotima“, navodi Bogetić te dodaje da la-gani porast prodaje kašica bilježe s dolaskom toplijih mjeseci. „Pošto je riječ o osjetljivim proizvodima i skupini potrošača, u

U FOKUsU

Dječje kašice


|

1/2:2012


Uz brojne akcije nagrađivanja naših potrošača i uvođenje novih artikala, cilj nam je nastaviti s popustima na najvažnijim proiz-vodima kašica kako bi našim najmlađim potrošačima i u kriznim vremenima omogućili zdrav početak i jelovnik od najkvalitetni-jih sastojaka po povoljnijoj cijeni“, zaključuje Kovačić.

NESTLÉ

Nestlé dječja hrana sadrži dvije kategorije: gotove obroke mli-jeka i žitarica – 500ml (2x250ml; tetrapak pakiranje); praktičan gotov obrok koji je potrebno samo preliti u bočicu i mliječne deserte – 400g; jako su se popularnima pokazali upravo mli-ječni deserti koji su pakirani u plastičnim čašicama, 4x100g – s okusima voća, slično jogurtu (marelica, borovnica, malina) ili kao puding (vanilija, čokolada, keks, riža na mlijeku). „Nestlé ima najveći istraživački centar na svijetu i stalno se radi na inovacijama, poboljšanju proizvoda i receptura te na novim formatima prilagođenim suvremenim trendovima i potre-bama naših potrošača. Najizraženiji trendovi su: proizvodi organskog podrijetla (kašice, npr. brend Alete), funkcionalni proizvodi – proizvodi s posebnim namjenama (npr.žitne pa-huljice Zob i suhe šljive namijenjene djeci koja imaju tvrdu ili neredovitu stolicu), proizvodi s dodanim vrijednostima – osim sastava i okusa prilagođenog bebama, bitno je da je proizvod zdrav i prirodan (vitamini, minerali, probiotička kultura Bifido-bacterium lactis u Nestlé proizvodima), proizvodi spremni od-mah za upotrebu te ekonomična, veća pakiranja i pakiranja praktična za upotrebu van kuće (mliječni deserti, gotovi obro-ci mlijeka i žitarica)“, navodi Petra Draškić, Junior Brand Mana-ger Baby Food, Nestlé Adriatic d.o.o.. Radimo na relansiranju kategorije žitnih pahljuljica te na novim formatima mliječnih deserata. Promotivne akcije izmjenjuju se kod najvećih kupaca (dm, Spar, Konzum, Mercator, NTL).U sklopu dm baby bonus programa i Konzumovog Baby plus carda – popusti na određene proizvode. Aktualna je sms na-gradna igra u dm-u s vrijednim nagradama.Programi lojalnosti s našim partnerima (npr. Fisher Price, Er-ste Medo Štedo, Baby signs, Smart...) kod različitih kupaca. Tijekom godine radit će se na većoj online interakciji s po-trošačima u okviru čega će se organizirati razne nagradne igre, kvizovi, natječaji itd.Mliječni deserti se trebaju pozicionirati na redovnoj polici s dječjom hranom, ali i pokraj hladnjaka na dodatnoj pozici-ji. Gotovi obroci mlijeka i žitarica se trebaju pozicionirati na redovnoj polici s dječjom hranom, idealno pokraj kategorije žitnih pahuljica. Bitno je za obje kategorije da na policama budu blokovi da potrošač može vidjeti sve dostupne okuse i formate. n


INTERvJU mJEsECA

Josip Butara

Koliko su česta ‘prelaženja’ trgovaca iz jednog udruženja u drugo i u kojoj mjeri utječu na tržišnu utakmicu? Ima li još zainteresiranih za ulazak u Ultra gros i po kojim kriterijima birate članice? Nije baš uobičajeno da trgovci prelaze iz jednog udruženja u drugo, ali je naš slučaj zanimljiv zbog toga što su upravo iz naše Grupacije izašle neke članice koje su se nakon samo godinu dana vratile. Možda je i bit-ni dio članstva u pojedinoj grupaciji i odnos između članica u drugim segmentima, osim u samom osiguranju boljih uvjeta nabave robe od dobavljača. Tako bih spomenuo suradnju u zajedničkim marketinškim aktivnostima, borbu za osiguranje kvalitetnih proizvoda robne marke, međusobnu suradnju kroz kupovinu i prodaju robe te razmjenu isku-stava u svim segmentima poslovanja, od uvođenja kvalitetnih infor-macijskih sustava, preko obuke zaposlenika, do razmjene iskustava o zadovoljavanju potreba i interesa kupaca itd. Brojnost članica nije pre-sudna za veličinu Grupacije. Najvažnija je kvaliteta članica pod kojom podrazumijevam: njihovu veličinu gledano kroz ostvareni godišnji pri-hod s onim dobavljačima s kojima Grupacija pregovara, profitabilno poslovanje i solventnost članica, tj. kakav imidž članica ima na tržištu i regionalnu važnost članice, tj. koliki tržišni udio ima članica u prometu branše na području kojem posluje, iz čega se može očitati koliko je

Nova udruživanja su nužnostS početkom 2012. godine trgovačko udruženje Ultra gros povećalo je broj članica s 18 na 21. Udruženju su pristupili Lonia, Trgocentar Zabok i Trgonom čime je Grupacija povećala svoj tržiš-ni udio i poboljšala svoj konkurentski položaj. „Okrupnjavanje prodajne mreže u središnjoj Hr-vatskoj pridonijet će poznatosti marki Ultra gros i Ultra plus. Uz to, kako nove članice ostvaruju velike promete, poboljšan nam je pregovarački položaj prema dobavljačima čime će ‘stare’ čla-nice ostvariti mnoge prednosti“, otkrio nam je na početku Intervjua mjeseca Josip Butara, di-rektor Ultra grosa.

naša članica bitna dobavljaču u određenoj regiji.Ima mnogo zainteresiranih za ulazak u Grupaciju, ali je tržište već toli-ko konsolidirano da, nažalost, ima malo onih za koje je Grupacija zain-teresirana, kao i malo onih koji su zainteresirani za ulazak u Grupaciju, a zadovoljavaju tražene kriterije.

Jeste li u 2011. ispunili zacrtane planove i koliko je kriza utjeca-la na poslovanje? Koje su bile ‘najbolje’, a koje ‘najgore’ godine Udruženja?Upravo završena 2011. bila je jedna prosječno bolja godina, ustvari jed-na od 5 najboljih u zadnjih 10 godina. Turistička sezona je ‘spasila’ oče-kivani pad jer je trajala 20-ak dana više. Planove smo ispunili, međutim vidljiv je porast udjela robne marke u ukupnom prometu što najbolje govori o osjetnom padu potrošnje kod domaćeg stanovništva. Najbolje godine Grupacije bile su od 2005. do 2008. kada je tržište bilo u rastu, standard je rastao, kao i BDP. To su bile godine kada je i Gru-pacija rasla, akvizirala nove članice, a i godišnji organski rast postojećih članica bio je od 5 do 10%. Najgore godine bile su 2009. i 2010. U te dvije godine je iz Grupacije otišlo čak 9 članica, promet se prepolo-vio, nacionalna trgovina je zbog početka recesije počela bilježiti pad

Razgovarala: Marija Sedlar


|

1/2:2012


konkurentnosti na tržištu, članicama se otvara mogućnost preusmje-ravanja svoje komercijale na poboljšanje maloprodajnih aktivnosti i kvalitete usluge. S obzirom da Grupacija obavlja veliki dio komerci-jalnog posla ugovaranja nabavnih uvjeta, članice imaju više vremena posvetiti se krajnjim korisnicima - kupcima.

Koliko se u 10 godina promijenila suradnja s proizvođačima i do-bavljačima – je li danas lakše ili teže pregovarati nego prije 10 godina? Prije 10 i više godina na dobavljače smo gledali kao na svoje najveće konkurente. Zašto? U to doba smo svi bili pola grosisti, a pola detaljisti. Dobavljači su svi bili proizvođači i grosisti jer su preko svojih predstav-ništava prodavali robu malim trgovcima, našim kupcima, i to smo im zamjerali jer su nam gušili veleprodaju. Pregovaranje je uvijek bilo na-porno, samo se mijenjaju ciljevi u pregovorima. Nekada nam je bio cilj ugovoriti čim nižu nabavnu cijenu i čim veću cassu, robu smo nabav-ljali na centralno skladište i onda ju razvozili do svoje maloprodaje ili do krajnjeg kupca. Nakon toga ugovaranje postaje sve kompliciranije, dobavljači su fokusirani na asortiman, pozicije, udjele u kategoriji, žele čim više naših polica ugovoriti za svoju robu i žele tu istu robu distribu-irati do svakog prodajnog mjesta i žele ju trgovcu posložiti na policu, dakle žele biti aktivnije prisutni u maloprodaji, u prodajnom prostoru. Dobavljači koji su prvi započeli takvu distribuciju imali su i najbolje prodajne rezultate jer trgovci nisu na vrijeme prepoznali opasnosti i zamke takvog nastupa dobavljača. Danas je puno više dobavljača bez kojih se može, ali ima ih 30-ak u našoj branši bez kojih se ne može zadovoljiti prosječnog kupca i toga su ti dobavljači svjesni, tako da s njima ugovaranje nikad nije dosadno. No moram se malo i našaliti i reći da naši dobavljači loše evoluiraju - ništa ne nauče od ranijeg isku-stva. Jedina konstanta koju razumiju jest jezik sile!Dakle, što se tiče ugovaranja s proizvođačima i dobavljačima, možemo reći da je sve teže upravo iz razloga što su svi sudionici u lancu u sve težem položaju pa nema previše prostora za značajne pomake u uvje-tima. Svi, i mi i oni, moramo održavati maksimalno partnerski odnos u poslu jer danas, nažalost, bez toga nema održavanja na tržištu.Nama kao Grupaciji najbitnije je da nitko od dobavljača ne stvara veli-ke razlike u uvjetima kupovine među svojim kupcima. To stvara neko-rektan damping u ponudi, zbunjuje potrošače, a same trgovce dovodi u neravnopravan položaj – tako da uz jednake maloprodajne cijene na polici veliki trgovci zbog boljih uvjeta u nabavi stvaraju profit, a mali trgovci propadaju.

ukupne prodaje, konkurencija je ojačala, a pad prometa je bio dvozna-menkast po četvornom metru prodajnog prostora.

Koliko Ultra gros danas broji zaposlenih, koliko kvadrata prodaj-nog prostora te koliki ukupni promet očekujete u ovoj godini? Gdje vidite mogućnost rasta?Grupacija ima 4800 zaposlenika i 900 prodajnih mjesta s prehrambe-nim asortimanom, tj. prodajnu površinu od cca 105.000 m2. U 2012. godini očekujemo promet veći od 3 milijarde kuna i dostizanje tržiš-nog udjela od 4%. Mogućnosti rasta vidimo u otvaranju novih pro-davaonica, povećanju prepoznatljivosti Ultra grosa kod potrošača, jačanju lojalnosti potrošača i broja kupaca. Mogućnost rasta vidimo i u jačanju marke Ultra plus i proširivanju asortimana.

Prije deset godina, sedam trgovaca udružilo se i osnovalo Ultra gros da bi zajedničkim snagama konkurirali stranim trgovačkim lancima. Kakva je situacija danas – tko su vam glavni konkurenti i koje su vaše prednosti u usporedbi s ostalima na tržištu? Konkurenti su nam svi trgovci, kako mali privatni poduzetnici u poje-dinim gradskim četvrtima, tako i oni veliki, bilo da su u gradskoj četvrti ili na kraju grada. Ukoliko promatramo cjelokupno tržište, najznačajniji konkurenti članicama Grupacije veliki su strani lanci i diskonteri, koji zbog velikog obujma nabave i relativno niskih troškova rada mogu dodatno snižavati cijene robe kroz razne akcije i ponude. Konkuren-ciju nam predstavljaju i trgovački lanci koji imaju veliki broj prodajnih mjesta i podršku svog cjelokupnog poslovnog (proizvodnog) sustava, zbog koje imaju određene prednosti u mogućnostima nuđenja roba iz vlastite proizvodnje.Naše prednosti su blizina potrošačima jer naše članice posluju uglav-nom na lokalnom području na kojem imaju prodavaonice u gotovo svakoj gradskoj četvrti i manjem mjestu. Gledajući iz perspektive Ultra grosa, pokrivenost prodavaonicama u središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj te u Istri i Dalmaciji (izuzev Dubrovačko-neretvanske županije) veća je od pokrivenosti od gotovo svih ostalih trgovaca. U prodavaonicama naših članica kupci mogu pronaći sve što im treba po vrlo konkuren-tnim cijenama, prodavaonica im je vjerojatno vrlo blizu mjestu stano-vanja i zasigurno ih naše ljubazno osoblje poznaje barem po artiklima koje uobičajeno kupuju, čime se stvara osjećaj humanosti i prepozna-vanja u ovom sve ubrzanijem i pomalo otuđenom društvu i vreme-nu. Iako je 70% naših prodavaonica manjih prodajnih formata (ispod 100m2 prodajne površine) pa se zbog suženog asortimana u njima ne mogu obavljati velike tjedne obiteljske kupnje, ne smijemo zanemariti činjenicu da i naše članice imaju prodavaonice veličine hipermarketa. Koristim ovu priliku kako bih naglasio da su cijene u prodavaonicama naših članica izuzetno konkurentne pa nikako ne stoji tvrdnja da su ci-jene u tzv. prodavaonicama iz susjedstva vrlo visoke. Ukoliko pogleda-te proizvode na Ultra gros akcijama, vidjet ćete da cijene ne odskaču od konkurencije, a neke su i niže. Zbog toga se može reći da je jedna od naših prednosti i cjenovna konkurentnost.

Jesu li se u ovih 10 godina promijenili ciljevi udruživanja?Ciljevi udruživanja su i dalje isti – postići sinergijski učinak kod posti-zanja volumena prodaje i na taj način postići što povoljnije uvjete kod dobavljača. Pomoću takve poluge članice Grupacije postižu veću profitabilnost, a istovremeno jačaju svoju marku u segmentu zado-voljstva potrošača s raspoloživim cijenama u njihovim prodavaonica-ma. Udruživanje je jedina opcija za sve trgovce srednje veličine. Osim ujednačavanja (poboljšanja) nabavnih uvjeta te time bolje cjenovne

Grupacija ima 4800 zaposlenika i 900 prodaj-nih mjesta s prehrambenim asortimanom, tj.

prodajnu površinu od cca 105.000 m2. U 2012. godini očekujemo promet veći od 3 milijarde

kuna i dostizanje tržišnog udjela od 4%. Moguć-nosti rasta vidimo u otvaranju novih prodavao-

nica, povećanju prepoznatljivosti Ultra grosa kod potrošača, jačanju lojalnosti potrošača i broja kupaca. Mogućnost rasta vidimo i u jačanju marke Ultra plus i proširivanju asortimana.


Ultra gros je prepoznat i po svojoj robnoj marci - koliko ste zadovolj-ni udjelom Ultra plus proizvoda po kategorijama? Planirate li uvo-đenje novih proizvoda? Jako smo zadovoljni prodajom Ultra plus proizvoda. Udjeli unutar poje-dinih kategorija se kreću između 5 i 6%, a cilj nam je iste povećati. Kako je europski standard 30% udjela privatne marke u ukupnoj prodaji, ovdje imamo jako puno prostora za rast, budući da trenutno naša marka Ultra plus ima 7% udjela u prometu. Plan za 2013. godinu je 10% udjela. Premium kategorija Ultra plus pro-izvoda lansirana je prije četiri mje-seca i već se pokazala kao dobra investicija. Planiramo progresivno povećanje i dubine i širine Ultra plus asortimana, a posebno ćemo se usmjeriti na širenje ponude privat-nih marki iz osnovnih prehrambe-nih kategorija i poboljšanja dizajna ambalaže Ultra plus proizvoda.Neke naše članice su razmišljanja da bi naši manji dućani trebali biti koncipirani da imaju u svom asor-timanu samo 2 vrste marki, i to – A marke (lidere) i naše privatne Ultra plus marke.

Što vaše udruženje očekuje u 2012.? Naše udruženje će dijeliti sudbinu koje će zadesiti naše građane i gospodarstvo. Nažalost, prognoze su sve samo ne op-timistične. Ako se kriza nastavi, to će se odraziti na pad prodaje, a to znači lošije poslovne rezultate za nas. Ako podbaci turizam zbog krize u EU, onda će i naše sezonske članice imati dodatni pad reali-zacije. Stupanje na snagu novog Zakona koji skraćuje rokove plaćanja također će pogoditi našu profitabilnost jer ćemo morati skratiti plaćanje prema dobavljači-ma - to će se loše odraziti na ponudu roba jer će se radi skraćenih rokova plaćanja, a pogotovo zbog toga što će se zbog pla-ćanja kamata na robu koja se ne obrće, nužno morati rezati asortiman. Ako se poveća PDV to će biti dodatni udar na standard te će se zbog većih cijena za iste novce koje imamo na raspolaganju prosječna ko-šarica kupnje smanjiti za onoliko posto koliko će se PDV povećati. A tu se još i loše vijesti koje svakodnevno čujemo, ljudi su zabrinuti za svoja radna mjesta, pa se još više suzdržavaju od kupnje. Veliki dio po-trošača opet će vikendom krenuti u prekogranični šoping jer će cijene biti niže.Povećali smo broj članica, tako da u ukupnosti očekujemo porast prometa i ukupnog udjela Ultra grosa u prometu trgovine. Međutim,

očekujemo pad domaće po-trošnje, a također i pad potroš-nje u turističkoj sezoni. Teško da će se ove godine ponoviti dugo toplo ljeto kao prošle, a s druge strane sigurno će biti prisutan i pad potrošnje stranih turista. To je neminovnost jer kriza u Eu-ropi ima elemente dvostrukog dna koje će ove godine eska-lirati. Bili bismo izuzetno sretni kada bi članice pojedinačno ostvarile promet na razini 2011. godine (index 100).Po pitanju robne marke očeku-jemo porast od 30%. Planiramo povećati uvoz za 50% u odnosu na 2011.godinu.

A što očekujete da će se dogo-diti na tržištu, možda daljnja konsolidacija? Vidite li moguć-nosti novih udruživanja?Konsolidacija je proces koji će se nastaviti, to je sigurno. Mali trgovci su to prvi osjetili, a sada su na redu manji i srednji trgov-ci te oni veliki koji su napravili neke krive poteze (preinvestirali se ili su promašili neke green-field investicije) koje sada kroz

strateška partnerstva moraju amortizirati da umanje gubitak. Opasnost prijeti od diskontera i od velikih lanaca koji ulaze s manjim formatima u gradske četvrti i ma-nja mjesta i tu konkuriraju tradicionalnim trgovinama kakve prevladavaju među na-šim članicama.Nova udruživanja su nužnost, ona su je-dina alternativa nestanku s tržišta gdje će se oni spretniji uspjeti prodati, a oni manje sretne ruke će završiti u stečaju. Prva faza u tom udruživanju jest spajanje postojećih grupacija, najprije kroz model zajedničkog nastupa na tržištu nabave, o čemu postoje vrlo korisna iskustva iz bli-ske nam prošlosti. Nakon toga slijedi faza objedinjavanja, spajanja dva ili više udru-

ženja u jedno. Kapitalno povezivanje za sada se u praksi nije pokazalo kao dobar model, ali je moguće da unutar udruženja jedna članica akvizira drugu. Ako me pitate što koči da ne dođe brže do suradnje, mogu reći da su to nažalost subjektivni razlozi, ima u grupacijama još uvijek utjecajnih pojedinaca kojima je jača strana karaktera taština, jal, zavist; misle o sebi da su ‘veliki’, bez obzira koliko su sve grupacije zajedno jako male po tržišnim udjelima i u samoj Hrvatskoj, a kamoli u našoj regiji. No djelovanje ekonomskih zakona će prevladati takve smetnje u komu-nikacijskim kanalima kada ‘voda dođe do grla’. n

Ciljevi udruživanja su i dalje isti – postići sinergijski učinak kod postiza-nja volumena prodaje i na taj način

postići što povoljnije uvjete kod dobavljača. Pomoću takve poluge

članice Grupacije postižu veću profi-tabilnost, a istovremeno jačaju svoju

marku u segmentu zadovoljstva potrošača s raspoloživim cijenama u

njihovim prodavaonicama.

INTERvJU mJEsECA

Josip Butara


|

1/2:2012



TEmA bROJA

Impulsni proizvodi

Termin impulsna ili impulzivna kupnja odnosi se na neplaniranu kupnju proizvoda ili usluge. Odluka se pritom donosi neposred-no prije same kupnje, često pod utjecajem emocija i osjećaja

potaknutih promotivnom porukom ili samim izlaganjem proizvoda na mjestu kupnje. Brojna istraživanja pokazala su da se sa sigurnošću može zaključiti da većina kupaca svakodnevno bar dio svoje kupnje proizvoda široke potrošnje kupuje impulzivno, dakle neplanirano. Un-derhill u svojoj knjizi „Zašto kupujemo: znanost kupnje“ navodi da je čak 60-70 posto kupnje proizvoda široke potrošnje u supermarketima neplanirano. Trgovcima na malo ove su činjenice dobro poznate. Me-đutim i danas se snimanjem situacije u mnogim domaćim trgovačkim lancima može uočiti da postoji značajni prostor za unapređenje ova-kve vrste prodaje. Povećanje iznosa prosječne košarice za iznos samo jednih dodatno kupljenih guma za žvakanje – dakle nekoliko kuna, može vodećim trgovcima na malo u Hrvatskoj donijeti milijunsko povećanje prometa na dnevnoj bazi. Neće svi kupci pritom kupovati žvakaće, ali postoji mogućnost da impulsno kupe brojne druge proi-zvode. Zbog dobre marže, takvi proizvodi mogu u sumi predstavljati presudnu razliku između prodajnog mjesta koje jedva pokriva troško-ve i onog koje ostvaruje profit i napreduje.

STIMULIRANJE KUPOVINE Dijelovi prodavaonice posebno pogodni za stimuliranje ovakvog obli-ka kupnje nazivaju se impulsnim zonama. Obično se radi o prostoru oko blagajni gdje se kupci zadržavaju čekajući da dođu na red, ali isto tako to mogu biti i ostali atraktivni prostori poput čela gondola (end-caps), samostalnih displeja na frekventnim mjestima u prodavaonici i ostalih uočljivih mjesta u prostoru. Prostor oko blagajne posebno je vrijedan jer je to mjesto gdje je kupac ‘prisiljen’ čekati da dođe na red za plaćanje. Pritom za prosječno vrijeme čekanja od 3 minute kupac može u impulsnoj zoni oko blagajne pogledom obuhvatiti i razgle-dati stotinjak različitih proizvoda (manjih dimenzija) izloženih u nepo-srednoj blizini i odlučiti se za kupnju njih nekoliko. Proizvodi koji se smještaju na ovakva mjesta često se nazivaju impulsnim proizvodima. Obično se radi o gumama za žvakanje, slatkišima, baterijama, tiskovi-

Impulsna zona u prodavaoniciZa prosječno vrijeme čekanja od 3 minute kupac može u impul-snoj zoni oko blagajne pogledom obuhvatiti i razgledati stotinjak različitih proizvoda izloženih u neposrednoj blizini i odlučiti se za kupnju njih nekoliko. Obično se radi o gumama za žvakanje, slat-kišima, baterijama, tiskovinama, cigaretama, sokovima, kozme-tici i sličnim proizvodima koji imaju dobar omjer maloprodajne cijene i marže.

nama, cigaretama, sokovima, kozmetici i sličnim proizvodima koji ima-ju dobar omjer maloprodajne cijene i marže. Odgovarajućim izlaga-njem i raznim POS materijalima poput wobblera moguće je dodatno stimulirati impulsnu kupnju u prodavaonici.

USMJERITI TOK KUPACAUčinkovito postavljanje impulsne zone kreće već od početnog obliko-vanja prodajnog prostora, a nastavlja se sistematskim promatranjem ponašanja i kretanja kupaca na prodajnom mjestu. Pritom se uočavaju mogući propusti u oblikovanju i smještaju impulsnih zona te se one prilagođavaju stvarnoj situaciji. Ponekad će biti potrebno izmijeniti sam planogram (layout) prodajnog mjesta ukoliko se primijeti da su pojedini dijelovi prodavaonice prenapučeni. Cilj je pritom usmjeriti tok kupaca kroz što veći dio prodavaonice jer je dužina zadržavanja na prodajnom mjestu i prolazak pored što većeg broja izloženih artikala u korelaciji s povećanim iznosom kupnje. Impulsnu kupnju potaknut ćemo i upotrebom odgovarajućih mirisa, boja, osvjetljenja i glazbe. Zbog izuzetnog značaja i mogućnosti koje nudi impulsno ponašanje potrošača cijelu bi prodavaonicu trebalo promatrati kao svojevrsnu impulsnu zonu i urediti na način koji će potaknuti ovakvo kupovno ponašanje. Najvrednija mjesta pritom su: ulaz, desna strana prodavao-nice, zone oko blagajne, čela gondola, ali i same police koje se nalaze u visini očiju ciljanog potrošača. Pritom ne treba zaboraviti da različite skupine (segmenti) potrošača imaju različite potrebe i različito kupuju te im način izlaganja i asortiman treba odgovarajuće prilagoditi. n

Piše: dr. sc. Mirko Palić, Katedra za marketing, Ekonomski fakultet u

Zagrebu

• Prosječan kupac prilikom kupnje praška za pranje rublja potroši 15 sekundi i pritom gleda u samo jednu marku. • Prosječno vrijeme čekanja na red pred blagajnom u super/ hipermarketima iznosi 3 minute i 17 sekundi.• Internacionalno istraživanje pokazalo je da prostor na čelima gondola primjećuje više od ¾ kupaca te da on može utjecati na kupnju u 60% slučajeva.


|

1/2:2012


|

1/2:2012

SPONZORIRANI ČLANAK


TEmA bROJA

Brz odgovor potrošaču Očekuje se da će kategorija proizvoda koji se prodaju u tzv. impulsnoj zoni u narednih pet godina zabilježiti godišnju stopu rasta od 1%, što je poboljšanje nakon ostvarene prosječne godišnje stope rasta (CAGR) za razdoblje između 2009. i 2010., kada je zabilježen 2-postotni pad ove kategorije.

Iako se očekivalo da će se u vrijeme usporene ekonomije, dok je veća ili mnogo skuplja kupovina izvan njihova dosega, potrošači imati tendenciju ‘utješiti’ sitnim zadovoljstvima, to u Hrvatskoj ipak

nije bio slučaj. Ovaj segment pakirane hrane zabilježio je pad proda-je, uz još dva segmenta: osnovnu prehranu (nutrition/staples) i brze obroke (meal solution). Iako pad prodaje nije bio toliko snažan kao u 2009., i iako su u 2010. postojali signali da se negativni trend usporava, industrija u protekloj godini ipak nije svjedočila brzom oporavku.Prema podacima Euromonitor Internationala za 2009. godinu, gume za žvakanje zabilježile su najmanji pad prodaje, promatrano s obzirom na godinu ranije, te bilježe pad isključivo u uvjetima trenutne vrijed-nosti. Žvakaće gume mogu se promatrati kao lako pristupačan luksuz i dobar način da potrošači sami sebe nagrade, odnosno da zadovolje trenutnu potrebu za malim zadovoljstvom.

EFEKT ‘RUŽA ZA USNE’Prema svemu sudeći, industrijski pakirani kolači uspjeli su u teškim ekonomskim uvjetima biti utješna zamjena za one svježe; efekt ‘ruža za usne’, kad potrošači sami sebe nagrađuju malim, cjenovno povolj-nim zadovoljstvima, doveo je do rasta tog segmenta. Slatkiši u malim pakiranjima zabilježili su pad prodaje u 2009. godini, ne toliko po pita-nju volumena, koliko po pitanju pada trenutne vrijednosti; ta je kate-gorija zabilježila 8-postotni pad u trenutačnom vrijednosnom smislu, uglavnom zbog pada pojedinačnih cijena. Čokoladne table zabilježile su pad prodaje, što je u 2010. godini rezultiralo 4-postotnim padom njihove trenutne vrijednosti. U 2010. godini trgovine na malo manjeg formata bile su vodeći distri-bucijski kanal pekarskih proizvoda, jednako kao i sladoleda. Supermar-keti/hipermarketi bili su vodeći distribucijski kanal slatkiša, brze hrane, biskvita, keksa te slatkih i slanih proizvoda. Supermarketi/hipermarketi bili su vodeći distribucijski kanal za sve proizvode koji spadaju u ka-

tegoriju impulsnih (riječ je o proizvodima koje potrošači kupuju bez prethodnog plana, impulzivno), i to u rasponu od 20 do 40 posto udjela trenutne vrijednosti prodaje. Ambalaže impulsnih i proizvoda za tzv. sitne užitke uglavnom su fleksibilnog karaktera, vrlo su šarene, mnogo truda ulaže se u dizajn i ilustracije na omotima. Popularna ino-vacija kod pakiranja čokoladnih poslastica je “flow-pack”, sistem paki-ranja proizvoda u foliju, što dodatno održava okus i svježinu proizvo-da. Tijekom razdoblja odmora, ovaj način pakiranja čokoladnih slatkiša (pogotovo pakiranja s više pojedinačno upakiranih proizvoda) vrlo je popularan među potrošačima. Tvrtka koja najjače prati ovaj trend je Ferrero.

PROJEKCIJEImpulsni proizvodi su prvi koji odgovaraju na potrebe modernog potrošača. Svi proizvodi iz ove kategorije imaju tendenciju biti na-domjestkom određenih navika u novom svakodnevnom okruženju kojeg karakteriziraju dugi radni sati i nedostatak vremena. Gume za žvakanje i slatkiši od mente najbolji su primjer ciljanja na zdravstve-no osviještene potrošače s higijenskim navikama dok brza hrana ima tendenciju zamijeniti jedan od obroka (doručak ili ručak). Očekuje se da će ova kategorija u narednih pet godina zabilježiti godišnju stopu rasta od 1%, što je poboljšanje nakon ostvarene prosječne godišnje stope rasta (CAGR) za razdoblje između 2009. i 2010. godine, kada je zabilježen 2-postotni pad ove kategorije. U 2012. godini očekuje se rast prodaje ove kategorije. Do 2015. vrijednosna prodaja bilježit će godišnju stopu rasta od 1%. Prijetnje rastu uključuju i rasprostranjen učinak gospodarske krize, koji može odgoditi pad raspoloživog do-hotka zabilježenog u 2011. godini. Mogući scenarij mogao bi biti kon-solidacija među konditorima, koja bi manjim domaćim kompanijama mogla osigurati bolje ekonomske uvjete pri kupovini sirovina. Konso-lidacija bi mogla pomoći i manjim igračima koji imaju bolju pregova-račku poziciju od one koju imaju veći trgovački lanci. n

Euromonitor International

Godina 2009. Godina 2010.

Slatkiši (u tonama) 18,110.31 18,036.61

Pakirani kolači (u tonama) 4,407.11 4,398.93

Svježi kolači (u tonama) 6,232.00 6,195.01

Biskviti (u tonama) 13,841.50 13,797.04

Sladoledi (u litrama) 17,246.76 17,162.19

Slatko/slani zalogaji (u tonama) 9,615.94 9,490.94

Snack barovi (u tonama) 187.13 186.17

Impulsni i proizvodi za ’sitne užitke’ (Nema izračuna) - -

U postocima Godina 2009.

Kraš d.d. 14.42

Ledo d.d. 11.87

Wrigley Jr Co, William 5.82

Atlantic Grupa d.d. 4.68

Podravka d.d. 3.37

U postocima Kompanija Godina 2009.

Kraš Kraš d.d. 5.93

Cedevita Atlantic Grupa d.d.

4.28

King Ledo d.d. 4.25

Kornet Ledo d.d. 3.93

Orbit Wrigley Jr Co, William

3.04

Količinska prodaja impulsnih i proizvoda za ’sitne užitke’ po kategorijama / razdoblje 2009.-2010. Udjeli kompanija / impulsni i proizvodi za ‘sitne užitke’ / maloprodajne cijene 2009.

Udjeli brendova / impulsni i proizvodi za ‘sit-ne užitke’ / maloprodajne cijene 2009.

[Izvor: Euromonitor International / službene statistike; strukovne udruge; medijski izvori; istraživa-nja unutar tvrtki; podaci iz trgovina; intervjui u trgovinama; trgovački izvori]

[Izvor: Euromonitor International / službene statistike; strukovne udruge; medijski izvori; istraživanja unutar tvrtki; podaci iz trgovina; intervjui u trgovinama; trgovački izvori].


|

1/2:2012


Najtraženije žvakaće gume Gotovo 70% kupaca kupuje proizvode u impulsnoj zoni kod blagajne, pokazala je anketa koju je na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana starijih od 15 godina u siječnju provela agencija Hendal. Telefonska anketa pokazala je da građani u najvećem postotku kod blagajni ku-puju žvakaće gume (70%), da ih više od polovine (52%) na proizvode iz impulsne zone potroši do 10 kuna te da ih se 40% odlučilo na kupnju kad su ugledali proizvod.

Anketa Hendal


RAZgOvOR s POvOdOm

Željko Jurkin, direktor grupe Eurovoće

Kakva je za Eurovoće bila 2011. godina?U 2011. godini preradili smo oko 15.000 tona voća i povrća te ostvarili prihod od 140 milijuna kuna. Taj iznos nije jedini ra-zlog za naše zadovoljstvo, s obzirom da smo unatoč krizi i teškom stanju na trži-štu otvorili nova radna mjesta za mlade stručnjake, lansirali novi dizajn naše rob-ne marke te zahvaljujući dvjema pomno provedenim akvizicijama postali najveći prerađivač pasteriziranog voća i povrća u Hrvatskoj. Dosad smo oko 80 posto svoje ukupne proizvodnje plasirali naj-većim trgovačkim lancima za potrebe njihovih robnih marki, dok je 20 posto bilo namijenjeno razvoju našeg vlastitog brenda DoOra. Redizajn našeg brenda doveo je do još boljih prodajnih rezulta-ta pa planiramo i širenje proizvodnog asor-timana te još veća ulaganja u brend DoOra.

Kako se preuzimanje Nove Đakovčanke i slatinske Marinade odrazilo na poslova-nje Eurovoća i kako je danas organizira-na proizvodnja? Prateći situaciju na tržištu, zaključili smo da ulaskom Hrvatske u Europsku uniju postaje-mo mali subjekt, u nemogućnosti da odgo-vorimo količinom na veliko tržište pa smo odlučili okrupniti i specijalizirati proizvodnju pripajanjem još dviju tvornica u Slavoniji. Da-nas poslujemo u trima pogonima: pogon u Orahovici specijaliziran je za preradu višanja te proizvodnju ajvara, džemova i marmelada,

Domaća kvaliteta za svaki stol

Hrvatski potrošač mora znati da kupovinom do-maćeg prehrambenog proizvoda pomaže ra-zvoju kvalitete i razine poljoprivredne proizvod-nje, a time i zdravstvene ispravnosti i sigurnosti hrane koju konzumira njegova obitelj.

Razgovarala: Marija Sedlar

u Đakovu je smještena prerada cikle i ma-slina te proizvodnja kompota od kupina i šljiva dok se u Slatini prerađuju krastavci, paprike i feferoni te proizvode miješane salate. Takva specijalizacija omogućila je povećanje produktivnosti rada, smanjenje troškova po jedinici proizvoda i podizanje konkurentnosti naših proizvoda.

Koliko imate zaposlenih te s koliko kooperanata surađujete? Trenutno imamo 180 stalno zaposlenih djelatnika i još dvjestotinjak djelatnika na određeno vrijeme, u sezoni od lipnja do kraja studenog te surađujemo s oko 1200 kooperanata s područja četiriju slavonskih županija. Uz vlastite nasade višnje i trešnje, od svog postanka njegujemo i gradimo odnose s kooperantima. Na taj je način

podignuto oko 350 hektara višegodišnjih nasada (višnja, kupina i šljiva) i 250 hektara površina pod povrćem. S ponosom ističe-mo da smo osmislili programe slaganja kul-tura prema vremenu dospijeća berbe, tako da je obiteljima s nekoliko radno sposobnih članova omogućeno da se proizvodnjom voća i povrća bave većim dijelom godine. Kakva je danas situacija u hrvatskom voćarstvu – koliko uvozimo i kako to utječe na domaće proizvođače? U posljednje vrijeme primjetan je trend pada uvoza pasteriziranog povrća u odno-su na domaću proizvodnju i izvoz. Prema podacima HGK, ukupan je uvoz proizvoda

Krastavci, paprike, ajvar, marmelade, džemovi, kompoti... dugačak je popis kiselih i slatkih proizvoda koje za svoj brend DoOra te za trgovačke marke proizvodi tvrtka Eurovoće iz Oraho-vice. Vodeća povrtna kultura Eurovoća je krastavac te je s prerađenih 4500 tona u 2011. godini vodeći prerađivač u regiji. Svoje proizvode Eurovoće izvozi u Njemačku, Švedsku, Švicarsku, Austriju, SAD, Kanadu i Australiju, otkrio nam je na početku razgovora Željko Jurkin, direktor grupe Eurovoće.


|

1/2:2012


od voća i povrća u prvih 8 mjeseci 2011. godine pao s 7,8 mil $ na 5,5 mil $ (indeks 80), dok je u istom intervalu izvoz porastao sa 6,3 mil $ na 11,2 mil $ (indeks 190). Re-zultat je to povećane domaće proizvodnje visokokvalitetnih proizvoda s jedne strane i podizanja svijesti domaćih potrošača da na stolu svojoj obitelji trebaju ponuditi samo proizvode koji su dokazanog podri-jetla i kakvoće s druge strane. Nažalost, još uvijek su na tržištu prisutni razni proizvodi sumnjiva podrijetla i kakvoće, ali sa znatno nižim cijenama. Takve cijene omogućuju im djelovanje u raznim poluuređenim su-stavima koji toleriraju mnoga odstupanja u higijenskim i zdravstvenim standardima proizvodnje, za razliku od Hrvatske koja se maksimalno prilagodila proizvođačkim standardima EU. Standardizacija i podiza-nje razine kvalitete nosi sa sobom i razne dodatne troškove koji napadaju cijenu proizvodnje i spuštaju konkurentnost na-ših proizvoda u odnosu na proizvode s uglavnom istočnih tržišta.

Kolike su naše potrebe za pasteriziranim voćem i povrćem te možemo li sami proizvesti dovoljno sirovina za vlastite potrebe? Mi procjenjujemo da hrvatsko tržište tre-nutno apsorbira pasteriziranih proizvoda od voća i povrća u vrijednosti od 350 do 400 milijuna kuna. Hrvatska uglavnom zadovoljava potrebe za sirovinom, osim krastavca, graška, mahuna i industrijskog voća poput marelica, jagoda, kupina i sl., dakle kultura koje traže dosta velik angažman ručnog rada. Nažalost, naši poljoprivredni proizvođači nerado svoju budućnost vide u proizvodnji tih kultu-ra. Mi upravo u nedostatku tih kultura na tržištu vidimo veliku šansu hrvatske poljoprivredne proizvodnje. No da bi se

takva proizvodnja ustrojila, potreban je kontinuirani rad na terenu i slanje poruke stanovništvu da moramo proizvoditi ono što tržište želi od nas kupiti. Sve ono što poljoprivredni proizvođač može strojem proizvesti u zapadnim zemljama, nama će raznim načinima biti zapriječeno da mu konkuriramo. Možda nam najbolji primjer može biti Poljska. Oni su u predpristupno vrijeme ‘snimili’ proizvodnju i potrebe Eu-ropske unije za voćem i povrćem i razvijali one kulture za koje je bilo prostora (višnja, jagoda, malina). Pri tome su razvijali i svu prateću infrastrukturu (know-how, prate-ću mehanizaciju, razvoj sadnog materijala, povezivanje naučnih institucija i praksu). Poljska je zemlja koja je najmanje osjetila krizu upravo zato što je razvila proizvod-nju onoga što može prodati na svjetskom tržištu.

Što nadležne institucije mogu poduzeti da bi u većoj mjeri pomogli proizvođači-ma voća i povrća? Mnogo je novaca i truda utrošeno na ra-zvoj hrvatskog poljoprivrednog proizvo-đača, a da stvarnog dugoročnog efekta ili nema ili nije prisutan u značajnijoj mjeri za razvoj hrvatskog društva. Mi danas na prste jedne ruke možemo nabrojati kulture ili proizvode koje možemo svjet-skom tržištu ponuditi u dovoljnoj količini i na standardiziranoj razini kvalitete. Na-

cionalna strategija razvoja poljoprivrede dugoročan je proces. Provođenje mjera njezinog razvoja i korigiranja traje godi-nama. Dosta toga je unazad dugih godina potrošeno u prazno. U kratkom vreme-nu je teško napraviti velike pomake. No u svim tim nastojanjima pripreme našeg agrara za izlazak na tržište, bilo je i dobrih i pozitivnih primjera. Po meni bi nadležne institucije trebale prepoznati pozitivne primjere, razmotriti mogućnost njihovog multipliciranja, odabrati zdrave i poten-tne nositelje do sada uspješnih projekata, osnažiti ih i kontrolirati provođenje zacrta-ne strategije.A što svi možemo učiniti za poboljšanje hrvatske poljoprivrede?Po nama jedan od najvažnijih zadataka hrvatskog društva je podizanje svijesti o potrebi ostvarenja ‘zajedničkog cilja’ svih karika u reproduktivnom ciklusu. Hrvatski potrošač mora znati da kupovinom do-maćeg prehrambenog proizvoda poma-že razvoju kvalitete i razine poljoprivredne proizvodnje, a time i zdravstvene isprav-nosti i sigurnosti hrane koju konzumira njegova obitelj. Hrvatski trgovci moraju znati da stavljajući domaće proizvode na policu omogućuju život djelatnicima koji su taj proizvod proizveli jer su ti djelatnici i poljoprivredni proizvođači njihovi kupci. Bankari moraju dati podršku domaćoj in-dustriji jer su radnici te industrije njihovi klijenti. I na kraju, domaći proizvođači mo-raju krajnje odgovorno pristupati svom zadatku proizvodnje visoko kvalitetnih proizvoda po tržišno prihvatljivoj cijeni. Samo takav odgovoran pristup svih fakto-ra može donijeti dugoročnu ekonomsku stabilnost jedne zemlje. Mi u Eurovoću smo to shvatili i kao premisu svih naših razmišljanja u svojoj poslovnoj politici za-crtali da nikada našem potrošaču nećemo ponuditi proizvod koji ne bismo stavili na stol i pred svoju obitelj. Nismo sigurni da se svi proizvođači ponašaju na isti način, no vjerujemo da je naš put teži, ali dugo-ročno jedino prihvatljiv. n


U FOKUsU

Gelovi za tuširanje

Rast ’muškog’ i 2u1 segmenta

Prošlo je vrijeme otkad se za tuširanje koristio obični toaletni sa-pun. Danas nam je na raspolaganju čitav spektar proizvoda ra-zličitih mirisa, pakiranja, formi. Muškarci i djeca također dobivaju

sve više različitih varijanti na izbor. Razvijaju se i novi segmenti poput 3u1 proizvoda za tuširanje. Iako se radi o prilično zasićenom tržištu, postoje li segmenti čiji razvoj može dodatno pridonijeti rastu katego-rije? Kategorija uključuje gelove za tuširanje te razne varijante 2u1 i 3u1 proizvoda (gel za tuširanje i losion za tijelo, ili šampon za kosu, ili gel za tuširanje za tijelo i lice, ili tijelo, lice i kosu). U kategoriju nisu uključeni toaletni sapuni, tekući sapuni za ruke, proizvodi za tuširanje kojima prva namjena nije čišćenje (npr. za prevenciju/tretman akni, potica-nje samotamnjenja, mršavljenje) te proizvodi za tuširanje namijenjeni osobama s dermatološkim problemima.

18% TRGOVAČKIM MARKAMAKategorija gelova za tuširanje u zadnjih je godinu dana (siječanj - pro-sinac 2011.) na hrvatskom maloprodajnom tržištu (bez Cash&Carry i diskontnih trgovina te ljekarni i sezonskih objekata) ostvarila prodaju od 2,5 tisuća tona (+1,8% u odnosu na 2010.) u vrijednosti od 128 mili-juna kuna (+1,0% u odnosu na 2010.). Kategorija je prilično fragmenti-rana - pet vodećih proizvođača (s pripadajućim robnim markama) čini tek 66% komadnog udjela u kategoriji: Beiersdorf (Nivea), Colgate-Pal-molive (Palmolive), Unilever (Dove, Axe, Rexona), Schwarzkopf (Fa) te Procter&Gamble (Old Spice, Camay). Trgovačke robne marke čine 18% komadnog udjela u kategoriji, ali, zanimljivo, u 2011. u odnosu na 2010. bilježe pad komadne prodaje za -1%.Većina gelova za tuširanje još uvijek je namijenjena ženama (64%

komadne prodaje kategorije u 2011.). Iako je tek 30% kategorije na-mijenjen muškarcima, upravo ‘muški’ segment pokazuje najveći rast komadne prodaje u 2011. u odnosu na 2010. (+5%). Gelovi za tuširanje namijenjeni djeci čine 7% kategorije. Prema funkciji, najveći komadni udio u kategoriji čine proizvodi samo za tuširanje (79%), dok 2u1 proizvodi (namijenjeni tuširanju i kupanju, tuširanju i brijanju, za tijelo i kosu, itd.) čine 20% udjela. Proizvodi 3u1, poput onih namijenjenih tuširanju, brijanju i šamponiranju, čine 1% udjela u kategoriji. Upravo 2u1 proizvodi pokazuju najveći rast ko-madne prodaje (+9%) u odnosu na 2010.

VODE DROGERIJE Najprodavanije veličine pakiranja gelova za tuširanje su 200-250 ml (64% komadnog udjela u kategoriji) i jedino ta pakiranja bilježe rast komadne prodaje (+9%). Najveća pakiranja (>250 ml) čine 29% uku-pne komadne prodaje kategorije dok najmanja pakiranja (<200 ml) čine 7% kategorije.Najvažniji kanal prodaje gelova za tuširanje su drogerije koje čine 44% ukupne komadne prodaje kategorije. Slijede ih supermarketi (301-2500 m2) s 23% i hipermarketi (>2500 m2) sa 16% ukupne prodaje kategorije. Velike trgovine mješovitom robom (101-300 m2) čine 9%, a srednje trgovine mješovitom robom (41-100 m2) 6% prodaje katego-rije. Najmanji udio čine male trgovine mješovitom robom (<41 m2) s 2% ukupne komadne prodaje kategorije.Božićna je sezona iza nas te već sada slijede pripreme za ljetnu sezo-nu. Sudeći prema podacima za 2011. godinu, ‘muški’ i 2u1 segment pokazuje najveći potencijal i za proizvođače i za trgovce. n

Kategorija gelova za tuširanje u zadnjih je godinu dana (siječanj - prosinac 2011.) na hrvatskom maloprodajnom tržištu (bez Cash&Carry i diskontnih trgovina te ljekarni i sezonskih objekata) ostvarila prodaju od 2,5 tisuća tona (+1,8% u odnosu na 2010.) u vrijednosti od 128 milijuna kuna (+1,0% u odnosu na 2010.).Analizirala: Ana Puljić, mlađi voditelj klijenata, Nielsen


|

1/2:2012


BEIERSDORF

“Nivea gelovi za tuširanje primjenjuju najno-vije inovativne tehnologije u izradi gelova koje nadopunjavamo interesantnim kon-ceptima i trendovima. Svi naši gelovi za tuši-ranje sadrže Hydra IQ formulu koja potiče hidrataciju kože i potiče osjećaj mekoće na koži“, kaže Nataša Bagić iz marketinga Beier-sdorfa. Kao najpopularnija i među potrošači-ma cjenovno najprihvatljivija, Bagić navodi klasična pakiranja od 250 ml. Nivea gelovi za tuširanje dijele se na kremaste, transparent-ne koji se razlikuju bojom i mirisom i uljne te osvježavajuće gelove s uljnim zrncima. Najpopularniji kremasti gel je klasični Nivea Creme Soft gel za tuširanje i Nivea Cashmere Moments gel za tuširanje te Nivea form men Energy gel za tijelo i kosu. Od uljnih gelova u Beiersdorfu izdvajaju nove Nivea Diamond Touch kremasto ulje i Pearl&Shine kremasto ulje te nove ’time’ gelove za tuširanje - hap-

py time, free time i harmony time. “Naši najpopularnij gelovi naročito su prihvaćeni od strane muških potrošača te ne čudi da je najprodavaniji gel za tuširanje na tržištu upravo naš Nivea for men Energy gel za tuši-ranje s udjelom od 2,3%. Prati ga naš Nivea Cashmere Moments i Nivea for men sport gel za tuširanje“, dodaje Bagić.Današnji tempo koji diktira brz život i malo slobodnog vremena zahtijeva i praktične proizvode, jednostavne za korištenje, i re-zultirao je, otkriva Bagić, novitetom jedinst-venim na tržištu - Nivea shower gel active 3 - 3u1 proizvodom: šampon, gel za tuširanje i pjena za brijanje. Novo Nivea Diamond Tou-ch kremasto ulje za tuširanje i kupka donose dašak luksuza i bogato njeguju pri svakom tuširanju. Savjetujući trgovce, Bagić ističe da je najvažnije ponuditi kupcu izbor te si olakšati i povećati zaradu u skladu s tržišnim poda-cima i udjelima na tržištu te shodno tome osigurati određenoj robnoj marki adekvatnu zastupljenost na polici.

COLGATE-PALMOLIVETvrtka Colgate-Palmolive na tržištu ka-tegorije gelova za tuširanje prisutna je s brendom Palmolive koji pokriva raznolike potrebe potrošača: Palmolive Naturals ge-lovi za tuširanje s hidratizirajućim učinkom, Palmolive Aroma Therapy i Therma SPA li-nije za relaksaciju i opuštanje i Palmolive for Men, gelove namijenjene muškarcima. Nedavno je tvrtka Colgate-Palmolive na tržište uvela novu liniju, Palmolive Authen-tic, inspiriranu autentičnim prirodnim sastojcima, kažu iz Colgateova market-inga. Na pitanje prate li svjetske trendove i koliko su oni važni za ovu kategoriju, u

Colgate-Palmoliveu kažu da tvrtka konti-nuirano provodi ispitivanja tržišta, slijedeći potrošačke i tržišne trendove te u skladu s rezultatima istraživanja, prema potrebama kupaca razvija nove proizvode. Nedavno je Colgate-Palmolive na hrvatskom tržištu lansirao novu liniju Palmolive Authentic. Ovaj aromatični gel za tuširanje, koji one koji ga koriste ’vraća u dobre, stare dane’, prožet je najvećim dijelom autentičnim i izvornim prirodnim sastojcima. Savje-tujući trgovce kad je u pitanju pozicioni-ranje proizvoda, a radi poboljšanja proda-je, u Colgate-Palmoliveu kažu da bi njihovi proizvodi uvijek trebali biti pozicionirani u razini očiju kupaca te poredani u istoj rav-nini s različitim pakiranjima ili varijacijama iste kategorije proizvoda.

Fragmentirana kategorijaKategorija je prilično fragmentirana - pet vodećih proizvođača (s pripadajućim robnim marka-ma) čini tek 66% komadnog udjela u kategoriji: Beiersdorf (Nivea), Colgate- Palmolive (Palmoli-ve), Unilever (Dove, Axe, Rexona), Schwarzkopf (Fa) te Procter&Gamble (Old Spice, Camay).

Pripremila: Marija Kosor

Najpopularniji kremasti gel je kla-sični Nivea Creme Soft gel za tuši-ranje i Nivea Cashmere Moments gel za tuširanje te Nivea form men Energy gel za tijelo i kosu.

Brend Palmolive pokriva raznolike potrebe potrošača: Palmolive Na-turals gelovi za tuširanje s hidrati-zirajućim učinkom, Palmolive Aro-ma Therapy i Therma SPA linije za relaksaciju i opuštanje i Palmolive for Men.


U FOKUsU

Gelovi za tuširanjeUNILEVER

“Unilever je prisutan s dvije robne mar-ke: Axe i Dove/DoveMen+Care s kojima pokriva muški i ženski segment“, otkriva Jasmina Matiša iz marketinga Unilevera te dodaje: “Specifičnost kategorije gelova za tuširanje, posebno u ženskom segmen-tu, je podjela na gelove transparentnog izgleda te one kremastog izgleda koji su najčešće po propoziciji gel-kreme često s više hidratizirajućih svojstava. Upravo u tom segmentu Dove je značajan sudionik i lider kada je u pitanja propozicija njege kože. Krenuvši s ¼ kreme, Dove nastavlja s inovacijama i unapređenjem proizvo-da kako bi isporučio veće vrijednosti za potrošača“.Dove je lansirao liniju Dove Visible care gel krema za tuširanje kao svoju “pre-mium“ liniju, a Matiša napominje da od početka 2012. svi Unileverovi ženski ge-lovi za tuširanje sadrže Nutrium Moisture TM. “Riječ je o revolucionarnoj tehnologiji koja pruža i više od hidratacije, vraćajući koži potrebne lipide i čineći je vidljivo lje-pšom“. Također, s početkom 2012. Dove

je uveo tri nove njegujuće varijante s ne-odoljivim mirisnim sastojcima: Dove She butter and Warm Vanilla, Dove Coconut milk with Jasmin petals i Dove Almond Cream.Najprodavanije Dove varijante ženskih gel krema za tuširanje su Dove Deeply Nouris-hing 250ml, Dove Cream Oil 250ml i Dove Silk 250ml. Dove je lansirao i liniju DoveMen+Care kako bi i muška populacija dobila svoju inačicu Dovea, a najprodavanija varijanta je DoveMen+Care Clean Comfort. Axe gelovi za tuširanje među vodećima su u muškom segmentu, a Matiša naglašava da ta robna marka uspjeh ostvaruje novim formulacijama i mirisima te atraktivnom i prepoznatljivom podrškom tijekom cijele godine u medijima i na mjestima prodaje. “Uspješna inovacija Axe Excite pri samom je vrhu s ostalim najprodavanijim varijan-tama: Africa i Dark Temptation 250ml, a od siječnja 2012. asortiman je obogaćen novim osvježavajućim Cool Metal gelom za tuširanje.“

HENKEL&SCHWARZKOPF

“U Fa paleti gelova za tuširanje nalaze se gelovi za djecu, prirodni, kremasti i uljni, egzotičnog mirisa, sport te posebno za muškarce. Osnovno pakiranje je bočica od 250 ml, a promotivno pakiranje je i bočica od 400 ml“, otkriva Sonja Vičević iz Henkel&Schwarzkopfa. Vičević dodaje da je najprodavanija linija Fa Nutri Skin, prva linija za njegu tijela s jedinstvenim spojem sedam hranjivih sastojaka koja obuhvaća gelove za tuširanje, kupke i sa-pune, losione za tijelo i dezodoranse. Fa Nutri Skin gelovi za tuširanje dolaze u tri varijante: Acai Berry, White Peach i Gre-en Tea.Govoreći o svjetskim trendovima, Vičević smatra da su oni izrazito važni za sve ka-tegorije u kozmetici. “Sve naše inovacije ažurno prate svjetske trendove i prema tome se naš asortiman proizvoda kon-stantno obnavlja do dva puta godišnje“. Komentirajući zamjetan rast privatnih ro-bnih marki, smatra da one u ovim kriznim vremenima rastu iznad proporcionalno. “No unatoč tome, tržišni udjeli naših rob-nih marki i dalje rastu, što nam govori da je našim potrošačima od velike važnosti za svoju kožu i kosu koristiti proizvode više kvalitete, ali po još uvijek prihvatljivoj cijeni“.Savjetujući trgovce u vezi pozicioniran-ja proizvoda i poboljšanja prodaje, u Henkel&Schwarzkopfu kažu da je poželj-no pozicioniranje u brend blokovima kako bi se potrošačima olakšao izbor mar-ke, a potom i samog proizvoda. “Treba voditi računa o cjenovnom pozi-cioniranju gdje se jeftiniji brendovi pozi-cioniraju niže, a skuplji više. Poželjno je i stavljanje informativnih letaka/wobblera/stoppera na policu kako bi se potrošači-ma pobliže objasnio neki proizvod ili način korištenja. Isto tako, svako dodatno pozicioniranje u kategoriji gelova za tuši-ranje, posebice kod uvođenja noviteta, dovodi do povećanja prodaje“, zaključila je Vičević. n

Početkom 2012. Dove je uveo tri nove njegujuće varijante s neodo-ljivim mirisnim sastojcima: Dove She butter and Warm Vanilla, Dove Coconut milk with Jasmin petals i Dove Almond Cream.

Najprodavanija linija je Fa Nutri Skin, prva linija za njegu tijela sa spojem sedam hranjivih sastojaka koja obuhvaća gelove za tuširanje, kupke i sapune, losione za tijelo i dezodoranse.


|

1/2:2012


automobila da su prodavači samo bilje-žili modele i opremu koje kupac želi. Tek nakon što su došle ‘sušne’ godine, poka-zalo se tko su pravi prodavači. Čak i kada je prodaja automobila pala na polovinu, neki su prodavači i dalje prodavali. Dakle, prodavanje je vještina i to vještina koja se može naučiti.

Treba prodavati isto ili više i trošiti manje. Možda će netko reći da to i nije neka mudrost jer ista ‘mudrost’ vrijedi i za ‘mirnodopske’ uvjete. Međutim, prava mudrost je u načinu kako to učiniti. Evo nekoliko savjeta: a) Smanjite troškove – ovo je stalan zada-tak, a ne samo kada dođe recesija. Velike korporacije praksu kontrole troškova pro-vode kontinuirano i zato su u najvećem broju slučajeva ovu krizu dočekale spre-mne. Učimo se od njih i stalno vodimo računa o troškovima. Među najvećim stavkama su zalihe jer nam one optere-ćuju likvidnost i znače trošak, ali pazite da ne upadnete u zamku koja se zove nekontrolirano rezanje.b) Povećajte efikasnost – ponekad nije potrebno smanjiti troškove, nego pove-ćati učinkovitost. Dakle, radite više za isto ili manje novca. Kada kažem ‘raditi više’, mislim raditi isti posao s manje ljudi ili više posla s istim brojem ljudi; radite više vremenski, pa i prekovremeno. Kada ka-žem za manje novca, možda će to značiti raditi isto za manju plaću ili raditi više za istu plaću; u tvrtkama to znači veći anga-

Početkom 2009. godine, kada je na-dolazila recesija, većina poduzetni-ka i poslovnih ljudi bila je paralizira-

na od same pomisli na recesiju. Trebalo je dobrih šest mjeseci, ako ne i cijela 2009. godina, da ljudi shvate da svijet nije stao, nego da se i dalje treba uhvatiti u koštac sa svakodnevnim poslovima i poduhvati-ma. Retorika tijekom te godine je bila u smislu: “Ova kriza će trajati toliko i toliko godina“, ili: “Treba nekako preživjeti dok recesija ne prođe.“ Mislim da smo zapravo pogrešno shvatili bit i poruku: kada smo već ušli u kapitalizam moramo biti svjesni da krize i recesije stalno dolaze i odlaze u kraćim i/ili dužim ciklusima. Ono što moramo naučiti je kako se svakodnevno pripremati i na dobre i na loše godine i kako se s njima nositi. Dakle, strategija za poslovanje u doba krize nije začahuriti se ili sakriti u neki kut i čekati da kriza prođe, nego pokušati naći pravi način za poslo-vanje u novim uvjetima. Ako nam život sa stalnim promjenama ne postane normal-na stvar, nećemo moći funkcionirati i biti konkurentni na globalnom tržištu.

SAVJETI ZA PREŽIVLJAVANJE Zaboravite (ako još niste) sve što ste naučili tijekom vremena “debelih krava” (čitaj vrijeme prosperiteta) i pokušajte pribaviti znanja i vještine koje su primje-rene izvanrednim uvjetima. Jedan proda-vač automobila primijetio je da do 2008. godine on nije bio prodavač auta već bilježnik narudžbi. Toliko se prodavalo

LOgIsTIKA

www.logiko.hr

piše: Antonio Zrilić, član Uprave za strategiju i razvoj

Set za preživljavanje 2012. godineKada smo već ušli u kapitalizam, onda moramo biti svjesni da kri-ze i recesije stalno dolaze i odlaze u kraćim i/ili dužim ciklusima. Ono što moramo naučiti je kako se svakodnevno pripremati i na dobre i na loše godine i kako se s njima nositi.

žman za isti prihod ili isti angažman za manji prihod, profit i sl. c) Prodajte više kroz efikasnije iskorištava-nje resursa. Sjetimo se Paretovog pravila 80:20 koje kaže da se više trebamo baviti kupcima koji nam stvaraju veći prihod i/ili su profitabilniji. Otimajte kupce od kon-kurencije - ako nećete oteti niti jednog kupca konkurenciji, vjerojatno će konku-rencija vašeg kupca oteti vama.

Preispitajte svoje planove za 2012. go-dinu – prestanite s praksom da plan za 2012. godinu radite na način da na rea-lizaciju 2011. dodate deset posto. Počnite planirati odozdo (bottom-up).

. Educirajte se – na Zavodu za zapošlja-vanje ima jako puno dugotrajno neza-poslenih iz razloga što nisu pripremljeni za izazove u novom okružju (poslovanju, tržištu) koje zahtijeva prilagodbu promje-nama na tržištu. Isto tako postoji vojska zaposlenih koji nisu educirani ni stručni u onome što rade.

Ne očekujte stabilnu situaciju - zabo-ravite na ‘siguran’ posao do mirovine, na ‘sigurne’ poslove koje kao poduzetnici imate. Svakoga trena se negdje u svijetu rađa vaša potencijalna konkurencija koja vam želi oduzeti posao. Jedino što može-te učiniti je postati što konkurentniji.

Ne zavaravajte se da, čineći sve isto kao i do sada, imate šanse. n


PROgREssIvE KOŠARICA

akcije/sniženja/promocije/trajno niska cijena n - nema

SUPERMARKETI

Broj Proizvod KoličinaINTERSPAR -

SPLIT KONZUM -

DUBROVNIKBILLA - SISAK

KAUFLAND - PULA

PLODINE - VARAŽDIN

TOMMY - RIJEKA

MERCATOR - ZAGREB

Prehrana

1 Brašno glatko T-550, Podravka 1 kg 5,99 5,99 5,49 5,49 5,39 n n

2 Šećer Kristal, Viro 1 kg n n 7,99 n n n 7,99

3Svježe mlijeko 3,2% mm, Z bregov, Vindija

1 l 5,69 5,79 5,29 5,69 5,68 5,79 5,69

4 Ulje suncokret, Zvijezda 1 l 13,99 13,99 13,99 13,99 13,99 13,99 13,99

5 Vegeta, Podravka 250 g 12,99 12,99 12,89 TNC 12,97 12,97 n 13,29

6 Coca Cola 2 l 11,89 11,99 11,39 9,99 11,88 11,99 11,89

7 Gazirana mineralna voda, Jamnica 1,5 l 4,99 4,99 4,49 4,95 4,98 4,99 4,99

8 Jubilarna kava, Franck 250 g 18,49 18,49 18,49 18,49 18,49 18,49 17,49 A

9 Nescafé Classic 250 g 51,99 51,99 51,99 51,99 n 54,99 42,99 A

10 Čvrsti jogurt 3,2%, Dukat 180 g 2,49 TNC 2,49 2,49 2,49 2,48 2,49 2,49

11 Pašteta jetrena, Gavrilović 100 g 5,49 n 5,39 A 3,49 5,49 5,49 5,49

12 Konzervirani grašak, Podravka 280 g 6,99 6,49 5,79 A 5,99 5,49 5,59 5,99

Neprehrana

1 Zubna pasta Aquafresh fresh&minty 100 ml 15,99 12,74 A 15,99 17,49 15,99 14,99 A 14,49 A

2Tekući sapun mlijeko-med, Colgate Palmolive

300 ml 15,49 14,99 14,99 11,99 A 14,89 16,49 15,99

3 Šampon Head & Shoulders Sensitive 200 ml 19,99 19,99 19,99 17,79 A 18,98 n n

4Zewa Deluxe Pure white, 3-slojni toaletni papir, 8+2 gratis

n 23,99 23,99 23,89 23,89 23,99 23,99

5Higijenski ulošci Always ultra normal, duo pack (2x10 economy)

19,99 19,49 19,89 19,79 n 20,49 19,99

6Deterdžent za ručno pranje posuđa Jar limun

1,5 l 21,49 n 16,99 18,89 n n n

7 Dezodorans Deo Rexona Aloe Vera 150 ml 19,49 16,99 18,99 17,99 17,98 19,49 19,99

8Deterdžent za pranje rublja Ariel white flowers

2 kg 39,99 A n 44,99 43,99 39,99 46,99 45,99

9Omekšivač rublja, koncentrirani, Ornel Chocolate&Vanilla

1 l 16,99 16,49 16,99 16,69 16,89 17,49 n

10Univerzalno sredstvo za čišćenje Domestos Citrus fresh

750 ml 12,99 12,49 12,49 12,39 12,48 12,99 12,49

PITANJAINTERSPAR -

SPLITKONZUM -

DUBROVNIK BILLA - SISAK

KAUFLAND - PULA

PLODINE - VARAŽDIN

TOMMY - RIJEKA

MERCATOR - ZAGREB

Vrijeme provedeno u trgovini? 15:35 - 16:35 17:10 - 18:03 19:16 - 19:46 13:20 - 13:55 15:00 - 15:40 09:26 - 09:51 18:15 - 18:50

Ukupan broj minuta provedenih u trgovini, pri kupnji?

60 53 30 35 40 25 35

Je li na ulazu u trgovinu bilo kolica/košara?

DA DA DA DA DA DA DA

Stupanj čistoće u trgovini? čisto djelomično čisto djelomično čisto čisto čisto čisto čisto

Stupanj *potpore prodaji robe u trgovini?

zadovoljava ne zadovoljava zadovoljava zadovoljava zadovoljava ne zadovoljava zadovoljava

Koliko blagajni ima u supermarketu? 16 9 5 14 10 4 2

Koliko je blagajni bilo otvoreno dok ste vi obavljali kupovinu?

3 4 1 6 3 2 1

Koliko je kupaca bilo ispred vas u redu za kupovinu?

1 4 1 5 1 2 0

Je li bilo pritužbi drugih kupaca u redu za kupovinu?

NE DA NE NE NE NE NE

Blagajnik je pozdravio kupca? NE DA DA DA DA DA DA

Blagajnik je pomogao pri pakiranju robe?

NE DA NE NE NE NE NE


|

1/2:2012


|

1/2:2012


n - nema

CASH&CARRY / DISKONT

akcije/sniženja/promocije

Broj Proizvod Količina METRO-OSIJEK LIDL-SLAVONSKI BROD

Prehrana

1 Brašno glatko T-550, Podravka 1 kg n n

2 Šećer Kristal, Viro 1 kg n n

3 Svježe mlijeko 3,2% mm, Z bregov, Vindija 1 l 4,99 n

4 Ulje suncokret, Zvijezda 1 l 13,97 n

5 Vegeta, Podravka 250 g 12,35 12,97

6 Coca Cola 2 l 11,18 11,89

7 Gazirana mineralna voda, Jamnica 1,5 l n n

8 Jubilarna kava, Franck 250 g 17,70 18,49

9 Nescafé Classic 250 g 52,51 51,98

10 Čvrsti jogurt 3,2%, Dukat 180 g 2,45 2,48

11 Pašteta jetrena, Gavrilović 100 g n 4,89

12 Konzervirani grašak, Podravka 280 g 5,28 n

Neprehrana

13 Zubna pasta Aquafresh fresh&minty 100 ml 13,52 n

14 Tekući sapun mlijeko-med, Colgate Palmolive 300 ml 12,29 n

15 Šampon Head & Shoulders Sensitive 200 ml n 17,79

16 Zewa Deluxe Pure white, 3-slojni toaletni papir, 8+2 gratis 22,99 n

17 Higijenski ulošci Always ultra normal, duo pack (2x10 economy) 18,93 n

18 Deterdžent za ručno pranje posuđa Jar limun 1,5 l 19,54 n

19 Dezodorans Deo Rexona Aloe Vera 150 ml 17,70 n

20 Deterdžent za pranje rublja Ariel white flowers 2 kg 40,58 n

21 Omekšivač rublja, koncentrirani, Ornel Chocolate&Vanilla 1 l n n

22 Univerzalno sredstvo za čišćenje Domestos Citrus fresh 750 ml 12,41 12,49

PITANJA METRO - OSIJEK LIDL - SL. BROD

Vrijeme provedeno u trgovini? 11:35 - 12:25 14:10 -15:10Ukupan broj minuta provedenih u trgovini, pri kupnji? 50 60Je li na ulazu u trgovinu bilo kolica/košara? DA DAStupanj čistoće u trgovini? čisto čistoStupanj *potpore prodaji robe u trgovini? zadovoljava ne zadovoljavaKoliko blagajni ima u cash&carryju? 9 5Koliko je blagajni bilo otvoreno dok ste vi obavljali kupovinu? 4 2Koliko je kupaca bilo ispred vas u redu za kupovinu? 1 5Je li bilo pritužbi drugih kupaca u redu za kupovinu? NE NEBlagajnik je pozdravio kupca? DA DABlagajnik je pomogao pri pakiranju robe? NE NE

Progressive magazin objavljuje potrošačku košaricu - analizu cijena i kvalitetu usluge u supermarketima, te cash&carry i diskont trgovinama.

Naši tajni kupci obilaze i analiziraju trgovine u devet hrvatskih gradova [Zagreb, Osijek, Sisak, Rijeka, Pula, Split, Dubrovnik, Varaždin i Slavonski Brod].

Gradovi su odabrani prema indeksu Državnog zavo-da za statistiku [DZS], a prema kriteriju broja stanov-nika i reprezentativnosti za tri statističke regije:

1. Sjeverozapadnu Hrvatsku; 2. Središnju i Istočnu Hrvatsku;3. Jadransku regiju.

Ovih devet gradova predstavljaju hrvatski prosjek.

Sve definirane trgovine, kao i proizvodi navedeni u košarici, su fiksni. Brendovi su podložni promjeni ukoliko dođe do tržišnog repozicioniranja, kada će se tome prilagođavati i košarica. U tom slučaju biramo novog proizvođača – tržišnog lidera.

Kategorije proizvoda se ne mijenjaju. Proizvođači i njihovi proizvodi odabrani su prema vodećoj tržišnoj poziciji, a prema podacima agencije Nielsen. Format supermarketa odabran je prema kriteriju posjećeno-sti [podaci objavljeni za 2010. godinu u Progressivu, u suradnji s agencijom Nielsen].

Pratimo: kretanje cijena određenih kategorija hrane i neprehrane; kvalitetu usluge;stupanj potpore prodaji proizvoda [merchandising]; razinu čistoće trgovina. Objavljene cijene prikazane su na kupovnim računima.

U potrošačkoj košarici, u dijelu kvalitativnih istraživa-nja, razinu čistoće prikazujemo na sljedeći način:n prljavo: u čak 40% prostora, trgovina je prljava ili

su vidljivi tragovi prljavštinendjelomično čisto: u 20% prostora vidljiva je prljav-

ština ili tragovi prljavštinen čisto: trgovina bez vidljivih tragova prljavštine.

Pri određivanju potpore prodaji robe, slijedili smo ove kriterije:n dostupnost proizvoda na polici n način slaganja/aranžiranja proizvoda na polici n čistoća, tj. zaštita integriteta proizvoda.

Ako dva od tri kriterija nisu u potpunosti ispunjena, izvješće o potpori prodaji robe na razini trgovine oci-jenjeno je ocjenom “nedovoljno”.

Metodologija


PROgREssIvE KOŠARICA

Dalmacija nadjačala SlavonijuU Zadru je Sonik ostvario sve očekivane standarde te ima rezultat 100% i uvjerljivi je pobjednik malih marketa. Slijede Studenac i Plus Market sa 83,33%, a nedostajala im je samo poneka sitnica, odnosno, potpuno je izostalo nuđenje zamjenskog proizvoda.

Pripremila: Kristina Žilić, voditeljica projekata, Heraklea

Heraklea

U Zadru je Sonik ostvario sve očekivane standarde te ima rezultat 100% i uvjerljivi je pobjednik malih marketa. Slijede Stu-denac i Plus Market sa 83,33%, a nedosta-jala im je samo poneka sitnica, odnosno, potpuno je izostalo nuđenje zamjenskog proizvoda.Konzum je ostvario 76,67% standarda. Ponuđen je zamjenski proizvod, ali bez ikakvog objašnjenja, dok je pogled kup-cu upućen tek pri odlasku s blagajne, a u Bakmazu je prisutno tek nešto više od polovice elemenata za kvalitetu usluge, 53,33% - u potpunosti je odrađena tek za-hvala na kupnji.Budući da je najveća boljka zadarskih marketa upravo nuđenje zamjenskog proizvoda koje je tek na 15% standarda, svi ostali elementi su na visokoj razini pa je tako održavanje očnog kontakta prisut-no u 80% kupovina, upućivanje na traže-ni proizvod i pozdrav na blagajni u 92%, a zahvala na kupnji je izrečena svaki put. Tim rezultatima Zadar zasluženo preu-zima vodstvo od Osijeka jer je postotak kvalitete usluge 78,62%.Koliko god se trudili, još uvijek su djelatnici samo dodavači. Proaktivnost i komunika-cija s kupcem čine prave prodavače. Pove-ćanje svijesti o važnosti dodatne prodaje je ključ uspjeha poslovanja u budućnosti, kupcima više nije dovoljno da je proizvod dostupan - razvojem tržišta rastu i njihova očekivanja. Tko se tome brže prilagodi, taj je na dobitku. n

Peti najveći grad u Hrvatskoj, Zadar, došao je na red za ispitivanje usluge u malim marketima. Naši tajni kupci

iz srca Dalmacije krenuli su po nekoliko namirnica za svakodnevni život. Posjetili su Bakmaz, Konzum, Plus Market, Sonik i Studenac. Koji je od nabrojanih imao najbolje

rezultate? Kvaliteta usluge mora sadržavati osnovnih pet elemenata, a to su upućivanje na tra-ženi proizvod, nuđenje zamjenskog artikla ako nema postojećeg, održavanje očnog kontakta s kupcem, pozdrav na blagajni te zahvala na kupnji. Ukoliko nedostaje samo jedan element, usluga je nepotpuna.


|

1/2:2012


|

1/2:2012


Hendal

U kategoriji trgovačkih lanaca za-dovoljstvo je za siječanj, u odno-su na prosinac, blago poraslo na

ukupnoj razini (4,1). Na vodećoj poziciji, iznad prosjeka kategorije, je KTC (4,4), a slijede ga Kaufland (4,3) i Mercator (4,2). Zadovoljstvo za Interspar, idući u uku-pnom poretku, je na razini iz prosinca (4,1). Super i Maxi Konzum s indeksom zadovoljstva 4,1 bilježe pad zadovoljstva u odnosu na prosinac, a slijedi Metro (4,0) koji također bilježi pad zadovoljstva. Lidl i Konzum imaju jednake ocjene zadovolj-stva kao i Metro, što za Konzum predstav-lja pad u odnosu na prethodni mjesec, a za Lidl blagi rast. Ispod prosjeka katego-rije s nižim ocjenama su Getro i Billa (3,9). U kategoriji hipermarketa poredak je sli-čan – vodeći lanac je Kaufland (4,3) a slije-di Mercator (4,2) koji bilježi rast u odnosu na vrijednost iz prosinca. Super Konzum je u ukupnom poretku na trećem mjestu i bilježi pad zadovoljstva svojih kupaca u odnosu na prethodni mjesec, jednako kao i Getro i Billa. Lidl je u ukupnom po-retku iza Super Konzuma (4,0) i bilježi po-rast u odnosu na vrijednosti iz prosinca, iako mu je zadovoljstvo ispod prosjeka za kategoriju hipermarketa.Kada govorimo o osobinama trgovačkih lanaca i hipermarketa, trend je sličan – kupci obaju formata najzadovoljniji su radnim vremenom (4,4 za trgovačke lan-ce i 4,3 za hipermarkete), urednošću i pri-stupačnošću lokacije (4,3 za obje osobine

u obje kategorije). Slijedi zadovoljstvo izborom robe (4,2 za oba formata). Ljuba-znost je u oba formata ocijenjena na ni-vou prosječne ocjene osobina (4,1). Zado-voljstvo cijenama i dodatnim sadržajima

je najniže ocjenjeno u obje kategorije, s tim da dodatni sadržaji bilježe rast u od-nosu na prosinac, a cijene u oba formata bilježe pad u mjesecu koji povezujemo sa sniženjima. n

Pad zadovoljstva cijenamaNa vodećoj poziciji, iznad prosjeka kategorije trgovačkih lanaca, je KTC (4,4), a slijede ga Kaufland (4,3) i Mercator (4,2). Zadovoljstvo za Interspar, idući u ukupnom poretku, je na razini iz prosinca (4,1). Pripremila: Anđa Šimović, Research Manager, Hendal market

Napomena: Lista trgovačkih lanaca i hipermarketa uključenih u istraživanje ista je iz mjeseca u mjesec. Broj kupaca koji ocjenjuju zadovoljstvo trgovačkim lancem varira na mjesečnoj bazi. Grafički prikazi kontinuirano sa-drže sve trgovačke lance, zbog usporedivosti i praćenja rezultata; no verbalna interpretacija nalaza ne uključuje one trgovačke lance/hipermarkete koji u zadanom mjesecu imaju manje od N=30 kupaca, tj. čije ocjene su temeljenje na N<30 procjena.


NAJbOLJA TRgOvINA

KTC Krapina

Kad je trgovina otvorena? Supermarket je otvoren prije četiri godi-ne. Zapošljava 30 radnika. Uz supermarket se nalazi i restoran za 400 osoba, u kojem dnevno nudimo topla jela po najnižim cije-nama, a moguća je i organizacija svadbenih i drugih svečanosti.

Kolika je prodajna površina?Prodajna površina supermarketa je oko 1300 m2, a skladišta 600 metara kvadratnih.

Koliki promet trenutačno ostvaru-je vaša trgovina i po čemu se razlikuje od sličnih, konkurentskih? Koje su nje-zine prednosti?Supermarket Krapina ne razlikuje se puno od naših drugih prodajnih objekata, a svi su oni prepoznatljivi po vrlo širokoj ponudi

I u ovom dvobroju predstavljamo najbolja prodajna mjesta u Hrvatskoj, prema odabiru pojedinog trgovačkog lanca. Riječ je o trgovinama koje su najpopular-nije među kupcima, a predstavljaju i sukus poslovne filozofije vlasnika. U ovom izdanju to je KTC Krapina, koji nam je predstavio direktor Damir Habus. Razgovarala: Marija Kosor

Koliko je učestala opskrba kada su u pitanju kategorije hrane, a koliko kada je riječ o neprehrani? Opskrba je dnevna za artikle prehrane, a tjedna za svu ostalu robu pa je neupitna svježina i kvaliteta svih proizvoda na polici.

Kakve su pogodnosti kupnje u va-šem najboljem dućanu?Pogodnosti kupnje su odgode plaćanja karti-cama poslovnih banaka do 12 mjesečnih rata bez kamata, kao i neke druge mogućnosti – sve što je u ovom trenutku dostupno na hrvatskom tržištu u dogovoru s našim po-slovnim bankama. Lojalni kupci članovi su našeg KTC Kluba vjernosti koji broji 70.000 članova – sakuplja-ju bodove za koje ostvaruju niz pogodnosti, mogu ih ‘zamijeniti’ za poklone ili razne po-

prehrambenih i neprehrambenih proizvo-da (35.000 artikala). Što se tiče konkurencije, trudimo se biti u samom vrhu ponude na hrvatskom tržištu, kako izborom roba tako i najnižim cijena-ma. Uz sve renomirane domaće proizvođa-če, na našim policama zastupljena je i roba iz uvoza na koju su naša domaća kućanstva navikla.

U kolikom je opsegu vidljiva lojal-nost kupaca? Jesu li kupci zadovoljni kvalitetom usluge? Trudimo se da uz najbolji izbor imamo i najpovoljnije cijene na tržištu pa je dnevno u akcijskoj ponudi više od pet stotina pro-izvoda. Dnevno kroz supermarket Krapina prođe i 1500 kupaca - to govori koliko su zadovoljni...

'U dnevnoj akcijskoj ponu di više od 500 proizvoda!'


|

1/2:2012


Damir Habus, direktor KTC Krapina

'U dnevnoj akcijskoj ponu di više od 500 proizvoda!'puste, a 10. siječnja ove godine najsretniji je dobio automobil Opel Corsa.

Koliko pozornosti ulažete u atraktivnost polica? Kakvim se poslovnim strategijama koristite surađujući s partnerima/dobavljačima? U suradnji s našim partnerima – dobavljačima, posebnu pozornost ulažemo u atraktivnost polica i vrlo usko surađujemo s ciljem una-pređenja učinkovitosti upravljanja ponudom i potražnjom.

Koje se koristi nude potrošačima kroz asortiman proizvoda, cijene, dostupnost zaliha? Trudimo se i cilj nam je da naša ‘košarica proizvoda za domaćin-stvo’ bude najjeftinija na hrvatskom tržištu. Mnoga istraživanja nezavisnih kuća pokazala su da u tome i uspijevamo jer je naša košarica uvijek najjeftinija ili pri samom vrhu (po najnižim cijena-ma – uspoređujujući iste proizvode).

Koliko je važna edukacija zaposlenika? Kako KTC mo-tivira i nagrađuje svoje zaposlenike?Naše osoblje kontinuirano educiramo, imamo dnevne sastan-ke direktora centara sa svim zaposlenicima, u kojima se prodis-kutira sve što se tog dana dogodillo, pohvale se najbolji djelat-nici, a ukaže se na propuste, ako ih je bilo. Osoblje je uslužno i ljubazno, a prodavači su upoznati s kvalitetom i raznolikošću ponude, kako bi kupcu bili u svakom trenutku na raspolaganju. Inače, KTC svake godine ima praksu proglašenja najboljeg centra. Ove godine to je upravo KTC Krapina, u kojem je svaki zaposlenik zbog toga nagrađen s tisuću kuna. Naravno, svi za-poslenici KTC-a i ove su godine dobili po tisuću kuna božićnice.

Pomažu li kvalitetnom trgovanju dobro osvjetlje-nje i čist prostor te dodatni sadržaji? KTC supermarket Krapina suvremeni je prodajni prostor, dobro je osvijetljen, ima uz uobičajene sadržaje još i mesnicu i ribarni-cu. Ima prostrano parkiralište, a za okrijepu u ponudi su hrana i piće po najnižim cijenama, u restoranu Krapina koji se nalazi u sastavu supermarketa.

Marketinške aktivnosti unutar trgovine? Promotivni letci – dijelite li ih i koliko često? Nagradne igre, kampa-nje, popusti, pokloni... učestalost i oblici takvih akcija? Kompletno gradsko i šire prigradsko područje Krapine op-skrbljujemo svaki tjedan s novim akcijskim letkom (kao i na svim ostalim područjima u kojima imamo prodajne pro-store), a promoviramo se dnevno i na Županijskom radiju Krapina. Tijekom godine imamo 20-ak nagradnih igara s fondom na-grada i do 100.000,00 kn u jednoj nagradnoj igri. Naši kupci to cijene, igraju se s nama – na izvlačenju pobjed-nika imamo na tisuće računa. Gotovo svakodnevno u našim prodajnim prostorima organiziramo degustacije proizvoda naših dobavljača, prodaju uz poklon kupcima i razna druga iznenađenja. n


Udarnu proizvodnju obavlja šest strojeva: “Radi se o kombinaciji njemačkih strojeva preseljenih iz stare tvornice i većeg dijela nove opreme koja je montirana i kupljena kada je tvornica preseljena na ovu novu lokaciju“, otkriva Miro.Ukupno, tvornica ima preko 25.000 kva-dratnih metara prostora. U četiri pogona radi 425 zaposlenika. To su radnici koji rade na strojevima za pakiranje, linijama u pripremi i miješanju koncentrata te na održavanju pogona i skladišta. Osim dije-la kontrole kvalitete, vezanog uz pogon, sav ostali dio vezan za kontrolu obavlja se u Centrali Podravke u kojoj je smješten glavni fizikalno-kemijski i mikro-biološki laboratorij. U samoj tvornici rade se po-gonska ispitivanja ili pripremaju uzorci za analize koje potom idu u glavni laborato-rij. Tvornica je u gotovo svim segmentima automatizirana i modernizirana tako da većina linija radi samostalno dok radnici vrše nadgledanje.

KAD SE SA SRCEM KUHA...Ulazimo u pogon u kojem se pakiraju juhe. “U sklopu tvornice, u ovom dijelu, imamo četiri pogona: dio gdje se rade knedle i okruglice za juhe te pogon za pri-premu - miješanje suhog povrća, začina i bijelih komponenti gdje sirovine melje-mo na određenu granulaciju i miješamo u koncentrate ili Vegetu ili različite koncen-trate juha. U preostala dva pogona vrše se pakiranja“, objašnjava Miro.U pogonu pakiranja juha, nadograđenom 2003., kombinirani su preseljeni i novi strojevi. “I ovdje su uglavnom strojevi i robotika njemačke proizvodnje. Imamo i nekoliko strojeva iz Italije i Španjolske, koji su uglavnom vezani za proizvodnju masnih ili manje masnih tzv. tvrdih juha u kocki. U ovom je pogonu 18 strojeva koji proizvode preko 50 vrsta juha, fan-teva, fini minija, talijaneta... Tri stroja rade samo klasične, Podravkine najstarije i naj-

REPORTAžA

U industrijskoj zoni Danica, na adresi Danica 12, u zgradi sa sedam eta-ža i tornjem visokim 30 metara,

smješten je proizvodni pogon Vegete i Podravkinih juha. Zgrada u koju ulazimo izgleda poput onih iz bajki – umjesto tmurnih i sivih fasada karakterističnih za većinu tvornica, ova zgrada ‘oblijepljena’ srcima djeluje veselo i već na prvi pogled šalje poruku dobrodošlice. Srdačno nas je dočekao Miro Kukec, voditelj odjela odr-žavanja i energetike, koji u Podravki radi od 1995. godine. U početku je radio u Po-dravkinom Inženjeringu, a kada je počeo projekt izgradnje tvornice juha i Vegete, prešao je u tim za građenje montaže. U tvornici je otpočetka. “Ovdje je nekad bilo poljoprivredno zemljište. U kolovozu 1998. je počela gradnja i do prosinca 1999. izgrađene su sve zgrade i montirana sva oprema na dijelu Vegete. Kada je 2003. godine tvornica dograđena, preseljena je

Podravkina tvornica juha i Vegete

U srcu zaposlenika i potrošačaTvornica za proizvodnju Vegete i Podravkinih juha ima preko 25.000 kvadratnih metara. U četiri po-gona radi 425 zaposlenika. Prosječna godišnja proizvodnja Vegete je oko 18.000 tona, a juha oko 7500 tona. Dnevna proizvodnja u prosjeku je 30 tona juha i oko 100 tona Vegete... Pripremila: Marija Kosor

i proizvodnja u dvije zgrade u kojima se vrši pakiranje juha“, priča Miro uvodeći nas u ogromnu prostoriju u kojoj osjećamo dobro poznatu aromu mješavine povrća koju je još davne 1958. osmislila slavna profesorica Zlata Bartl (1920.-2008.).

MIRIS DJETINJSTVA“Ovo je pogon gdje se pakira naš glav-ni proizvod, Vegeta, od univerzalne do svih njezinih mikseva“, objašnjava Miro. Šetamo kroz prostoriju u kojoj su s lijeve strane postavljeni strojevi visokog kapa-citeta, gdje radnici nadgledaju proces. U desnom dijelu su linije manjeg kapaciteta i većih gramatura, na kojem su smještene linije za pakiranje u plastične bočice, sta-klenke i limene doze, a i delta pak pakira-nja, vrećice od kilogram ili dva, koji se dje-lomično pakiraju ručno i slažu na paletu. U pogon za pakiranje dolazi već pripre-mljeni, laboratorijski odobren koncentrat.

U Podravkinoj tvornici radi 70 posto žena, većinom zaposlenih na upravljanim strojevima


|

1/2:2012


U srcu zaposlenika i potrošačaprodavanije juhe – goveđu i kokošju dok ostali strojevi rade specijalne juhe – dvo-komponentne, trokomponentne, one s okruglicama, mesne, grisne ili povrtne, u kombinaciji sa tijestom i koncentratom. U pogonima pakiranja uglavnom rade žene. Veći dio proizvodnje potpuno je automa-tiziran: vrećice završavaju na strojevima koji ih pakiraju u kutije, a potom kutije završavaju na robotima. Kada je sve na paleti složeno i omotano folijom – odlazi u skladište“.

SVI POTREBNI CERTIFIKATIKada smo razgovarali u pogonu pakira-nja, zvučnu kulisu uz strojeve za pakira-nje popunjavali su i industrijski usisavači. “S obzirom da je naš koncentrat Vegete i djelomično praškast, da bi se dobila si-gurnost zatvaranja vrećice, prah se mora isisati iz zone zatvaranja varenja“, objašnja-va Podravkin voditelj odjela održavanja i energetike dok nas provodi kroz mirniji i tiši dio pogona, gdje leže koncentrati za juhe, fanteve, fini minije, talijanete, tijesta, okruglice... “Sve što se ovdje nalazi je labo-ratorijski odobreno i čeka svoj red za pa-kiranje. Da bi uopće mogle završiti u pro-izvodnji, sirovine moraju zadovoljiti sve zadane specifikacije, veterinarske i zdrav-stvene propise, te ine zahtjeve sustava sigurnosti hrane. Kod ulaza u skladište sve sirovine i ambalaža prolaze sve potrebne analize – mikrobiološke, fizikalne i kemij-ske dok se potom i svaka izmiješana šarža ponovno kontrolira kemijski, organolep-tički i fizikalno“.

Dok traje proizvodnja, sve je puno paleta navođenih sustavom i popraćeno cjeloku-pnom potrebnom do-kumentacijom. Svako kretanje materijala i dio proizvodnje za-bilježeno je u SAP-u. Potpuno se prati slje-divost sirovina, preko poluproizvoda do go-tove robe – od ulaska, preko cijelog tije-ka proizvodnje, do izlaska gotove robe iz skladišta i odlaska do kupca.

UPRAVLJANJE PROCESIMA U prostoriji za upravljanje i nadzor procesa pripreme i miješanja, tzv. kontrolnoj sobi, dočekuje nas Slavko Ružić, organizator na miješanju koncentrata Vegete i juha: “Po-sao je istovremeno i zabavan i naporan jer su u pitanju recepture kod kojih ne smije biti pogrešaka. Sve mora biti točno“.U kontrolnoj sobi su i serveri koji upravljaju kompletnim radom skladišta, transporti-ma paleta i skladišnim poslovanjem. Kako je sustav upravljanja skladištem povezan prema SAP-u, u svakom trenutku odjel prodaje može znati koliko je robe u zalihi, koliki su izlazi gotove robe van za pojedi-nog kupca, koliko je robe u transportu, a isto tako i koliko je proizvoda u skladištu. Podaci su u svakom trenutku dostupni i svim ostalim službama koje mogu vidjeti kad je što pripremljeno kako bi se mogao organizirati transport i logistička podrška.

Miro i Slavko otkrili su nam da je prosječna godišnja proizvodnja Vegete oko 18.000 tona, a juha oko 7500 tona. Dnevna pro-izvodnja u prosjeku je 30 tona juha i oko 100 tona Vegete. U tvornici radi 70% žena jer se radi na upravljanim strojevima dok tamo gdje su teži fizički poslovi, dominira muška radna snaga. Na samom održava-nju radi nešto manje od 60 zaposlenih, koji pokrivaju sve pogone i skladišta na ovoj lokaciji – od elektro i strojarskog odr-žavanja do održavanja energetike i opre-me u skladištima.

U SKLADIŠTU U sklopu ovog kompleksa dva su velika skladišta – jedno je skladište sirovina s kapacitetom oko 3500 paletnih mjesta, a drugo gotove robe i ambalaže s oko 12.500 paletnih mjesta. U skladištima su prisutni samo radnici koji rade na održa-vanju ili rješavanju eventualnih zastoja. “U našim skladištima je uglavnom mjesečna zaliha robe. Na izvoz odlazi oko 80 posto proizvodnje Vegete i juha, a samo 20 po-sto ide na domaće tržište. Uglavnom izvoz iz ovih skladišta ide direktno, kontejnerski ili kamionski. Ostalo ide u distribuciju gdje se komisionira i potom prevozi na različite lokacije. Roba odavde, osim u Hrvatsku, ide po cijeloj Europi i u prekooceanske zemlje, u Kanadu, SAD i Australiju. Sav kontejnerski utovar vršimo ovdje“, govori Miro.Neke od ovih roba putovat će poprilično dugo do tržišta. Do Australije čak i 45 dana pa je jako važno da roba bude na vrijeme utovarena, kako bi pravovremeno stigla do kupca. A kupcu preostaje samo jedno – užitak u okusima vrhunske kvalitete! nMiro Kukec, voditelj odjela održavanja i energetike i Slavko Ružić, organizator na miješanju koncentrata


PROFIL

Aco Momčilović, Human Resources Manager, Billa

Aco Momčilović, HR Manager u Billi, rođen je prije 32 godine u Zagre-bu gdje je nakon pohađanja V.

gimnazije završio studij psihologije na Fi-lozofskom fakultetu. S obzirom na željeni razvoj karijere u biznisu, upisao je i 2010. godine završio Cotrugli Business School. Upravo je stekao i certifikaciju za NLP Le-adership Practitionera u agenciji Ramiro. Za vrijeme fakulteta trenirao je i igrao od-bojku u klubovima prve lige. Pri završetku fakulteta prvo radno isku-stvo imao je pod okriljem Agrokora, u firmi Ledo, u koju ga je pozvao tadašnji predsjednik Uprave Leda Mislav Galić.

LEDO, L’OREAL ...“U Ledu sam počeo raditi dok još nisam završio fakultet. Kako sam studirao psiho-logiju, ali sam se i aktivno bavio vrhun-skom odbojkom, na razgovoru za posao zaključili su da bih se savršeno uklopio u odjel Ljudskih resursa, ali i da bih mo-gao biti dobro pojačanje njihovu timu na Agrokorovim sportskim igrama. Sim-patična je činjenica da sam na neki način upravo kroz sport napravio prve korake u Ljudskim resursima“, prisjeća se Aco svo-jih radnih početaka.“Vrijedna iskustva tamo stečena pomo-gla su da moja prijava privuče pažnju

Leadership je srž biznisaKljučna riječ koja povezuje psi-hologiju, poslovni svijet s na-glaskom na ljudske resurse je – leadership. Psihologija postavlja temelje u smislu komunikacije i percepcije – daje znanja o tome kako razmišljati, percipirati, slu-šati i komunicirati. A to su teme-lji dobrog vodstva.

i najbolje internacionalne firme u koz-metičkoj industriji – L’Oreala, u kojem sam u naredne četiri godine nastavio karijeru“, kaže Aco i dodaje: “Tamo sam imao priliku iskusiti rad u internaciona-lom okruženju sa svom raznovrsnošću i iskustvom vođenja vrhunskih projekata napravljenih na svjetskoj razini. Bavio sam se selekcijom, edukacijom, pravnim pitanjima i vođenjem specijalnih projeka-ta kao što su poslovne igre ESTRAT i RE-VEAL u sklopu Campus Managementa. U tom periodu imao sam priliku upoznati najbolje studente s raznih fakulteta kao i najaktivnije i najangažiranije profesore, poput Mislava Ante Omazića s Ekonom-skog fakulteta“.

PREKO SELECTIA DO BILLEPosredstvom headhunterske agencije Selectio, Momčilović tada dobiva po-nudu od nove internacionalne kompa-nije – Bille, gdje se zapošljava na poslu voditelja Odjela ljudskih resursa. “Moj je posao raznovrstan i izazovan i zbog specifičnih znanja koja je potrebno ima-ti, ali i zbog vještina koje svatko na me-nadžerskoj poziciji mora svladati. Kako je Billa austrijska kompanija, a u vlasniš-tvu njemačkog giganta Rewe grupacije, prednost je što postoje višestruke mo-

gućnosti za internacionalnu suradnju i razmjenu iskustava, s Bečom i Koelnom“, kaže Aco koji smatra da je posao u Billi izazovan jer sadrži sve glavne elemente posla u Ljudskim resursima - od selekcije, edukacije, sustava nagrađivanja, suradnje i komunikacije s Radničkim vijećem ili Dr-žavnim inspektoratom, kreiranja i nadzi-ranja budžeta, do koordiniranja rada više visokokvalitetnih profesionalaca.Dobrom prilikom za dodatnom edukaci-jom i nastavkom obrazovanja Momčilo-vić smatra i činjenicu da Billa ima dobro posložene i jake interne edukacije u Au-striji i Njemačkoj.

KLJUČNA RIJEČ - VODSTVO“Postoji cijeli edukativni kampus. Na mo-joj razini postoje specifične edukacije i se-minari interesantni po raznim tematskim područjima potrebnima za biznis. Dva puta godišnje imamo i interne konferen-cije, na kojima se sastaju HR menadžeri iz svih zemalja, a na kojima razmjenjujemo iskustva i znanja te analiziramo stare i raz-govaramo o novim projektima. Unutar Rewea imamo i kvalitetne te dobro po-sjećene konferencije u Koelnu“, kaže Aco koji kontinuiranu edukaciju smatra neop-hodnim dijelom uspješnog poslovanja.Na pitanje da definira povezanost psi-

Razgovarala: Marija Kosor

FOTO

: BO

ŽID

AR

BABI

Ć


|

1/2:2012


hologije i poslovnog svijeta, s na-glaskom na ljudske resurse, Aco spremno odgovara: “Ključna riječ koja ih povezuje jest – leadership, tj. vodstvo. Psihologija daje osnove za dobar leadership, ona je nekakav uvod jer postavlja temelje u smislu komunikacije i percepcije – daje znanja o tome kako razmišljati, kako percipirati, kako slušati i komunici-rati. To su temelji dobrog vodstva, a leadership kao takav je zapravo srž biznisa. Ljudski resursi su posredno, kao nekakav partner, odjel koji to pokušava spojiti i koordinirati edu-kaciju u drugim odjelima i uputiti ih u važnost i tehnike vodstva“.Kako bi stekao još bolju podlogu za upravljanje Ljudskim resursima te poboljšao analitički pristup neop-hodan za biznis, Aco je završio i Le-adership NLP Academy.

SUPER TIMU Acinu timu u Billi zaposleno je 10 ljudi. “Imamo Odjel za kadrovske po-slove gdje je šefica Suzana Toplak, sa sedam ljudi, dok nas u HR deve-lopmentu djeluje troje – kolegice Adriana Lustig i Blanka Lasić, i ja“. Opisujući dnevne obveze, koje obuhva-ćaju svakodnevne sastanke, one eksterne s različitim profesionalcima, edukacijskim firmama i headhunterima, kao i intervjue s kandidatima, te interne sastanke sa še-fovima raznih odjela, Aco naglasak stavlja na support function: “Ljudski resursi su tu da pomognu funkcioniranju core odjela. Na raspolaganju smo im i želimo dati što bolju uslugu svima koji je trebaju“.U samoj Centrali Bille radi 130 ljudi koji komuniciraju gotovo na dnevnoj razini, ali Aco najizazazovnijim smatra odlazak “ispod granice Centrale“, do onog najvaž-nijeg dijela –ljudi koji rade u dućanima. “To su ljudi koji predstavljaju našu firmu prema vani i koji su najbitniji. Osim što do njih dolazimo dosta često posredno i s njima komuniciramo najčešće preko hijerarhijske strukture, mi u Billi imamo i projekte preko kojih s njima komunici-ramo direktno te ih pitamo za mišljenje i ideje. To su alati Ljudskih resursa preko kojih pokušavamo ostvariti dvosmjernu komunikaciju. Isto tako, ove godine smo imali puno zanimljivih projekata u koji-ma smo imali i nekoliko radionica, a radit ćemo sigurno i raznovrsne projekte edu-

kacije zaposlenika“, najavljuje Aco. Najvećim izazovima u Billi Momčilović smatra interesantne projekte implemen-tirane prošle godine, a povezane s uvo-đenjem “Misije i vizije kompanije“ i uklju-čivanjem svih ljudi u taj projekt.

NAJVEĆI IZAZOVITakođer, istraživanje zadovoljstva zapo-slenika, koje je pokazalo pozitivne re-zultate, jedan je od najvećih napredaka unutar kompanije. Bilo je i interesantnih projekata s konzultantima Hay grupe u vezi sistema nagrađivanja i rangiranja pozicija, potom uvođenje Trening stan-darda, završavanje i prilagodba opisa

poslova itd. “Pozicija je apsolutno is-punila sva moja očekivanja, i u smislu opisa i zahtjevnosti radnog mjesta, i u smislu kvalitete kompanije i njezi-nih zaposlenika. Što bolja suradnja i potvrđivanje statusa poslovnog par-tnera je misija koja se ponavlja sva-ke godine. Ljudski resursi generalno moraju pratiti svjetske tokove i tren-dove i njima se prilagođavati, kako bi-smo što bolje apsorbirali i uveli neke promjene, ali i anticipirali one koje tek dolaze. Definitivno ćemo nastavi-ti na građenju imidža kompanije, kao sigurnog i stabilnog poslodavca koji svojim zaposlenicima pruža mnoge mogućnosti“, kaže Aco.

MBA, SOLIDARNOST...Uz svoj posao, Aco Momčilović se trudi odvojiti i dio privatnog vreme-na za dijeljenje znanja i dizanje svije-sti i povezivanje mladih menadžera. Podpredsjednik je udruge MBA Cro-atia koja okuplja sve MBA alumnije i studente u Hrvatskoj, za koje se redo-vito organiziraju dodatna predavanja i eventi koji omogućavaju njihov kontinuiran razvoj. Također je i dio neformalne skupine menadžera koji

su dio vremena odlučili posvetiti huma-nitarnom radu i pomaganju ugroženim skupinama ljudi. “Ta nova udruga broji 15-ak članova, me-nadžera i poduzetnika iz različitih firmi i tek smo krenuli s radom. Inicirali su je moj kolega s MBA-ja Krešimir Delač te poduzetnik i kolega iz udruge ‘Yes’ Boris Turkić“, objašnjava Aco.

BALANSOvaj mladi, moglo bi se reći hiperaktivni poslovni čovjek, ipak uspijeva odvojiti vri-jeme i za privatni život. “Od malena sam u sportu. Trenirao sam nogomet, pa ko-šarku, razne borilačke sportove, plivanje, pa čak i plesove, ali najduže i najaktivnije sam igrao odbojku. Igrao sam godinama prvu ligu i trenirao svaki dan, no kad sam počeo raditi, aktivno bavljenje sportom postalo je nemoguće. U zadnje vrijeme pokušavam redovito ići u teretanu, zbog fizičke pripremljenosti, jer kad čovjek mnogo radi, mora biti u dobroj kondici-ji. Za privatni život nađem dovoljno slo-bodnog vremena jer smatram da između poslovnog i privatnog ipak mora posto-jati balans i, naravno, zadovoljstvo“. n

Ljudski resursi generalno mora-ju pratiti svjetske tokove i tren-dove i njima se prilagođavati. Definitivno ćemo nastaviti na građenju imidž kompanije, kao sigurnog i stabilnog poslodavca koji svojim zaposlenicima pruža razne mogućnosti.


ASEPSOLETA – zaštitite se od sezone gripe i viroze

U zimsko doba viroza, prehlada i gripe, higijenu van kuće najlakše je održati pomoću dezinficirajućih vlažnih maramica Asepsoleta. Zbog njihova praktičnog pakiranja lako ih je ponijeti u bilo ko-joj situaciji, stanu u svaki džep i torbicu. Uz njih možete imati u svakom trenutku osvježenje i za zdravlje toliko bitne čiste ruke. Asepsolete dolaze u pakiranju od 5 kom, a moguće je birati iz-među Asepsolete Classic, blagog mirisa, i Sensitive, bez alkohola, nježnog mirisa namijenjene osjetljivoj koži. Veće Asepsoletino pa-kiranje od 20 kom Asepsoleta Fresh maramice osvajaju sofisticira-nim osvježavajućim mirisom, dok Asepsoleta Sensitive maramice sadrže formulaciju posebno namijenjenu čišćenju osjetljive kože, ne sadrže alkohol te su prikladne za djecu.

PROmOCIJE | KAmPANJE | LANsIRANJA

SYOSS ProNaturePrva Syoss traj-na boja za kosu s niskim udjelom amonijaka. Razvi-jena i ispitana uz pomoć frizera i stručnjaka za boje. Profesionalni miks intenzivne boje, ekstrakta aloe vere i regeneratora na bazi ginka pruža boju zdravog i pri-rodnog izgleda, te profesionalno pre-

krivanje sijedih vlasi. Za jaku kosu i zdrav sjaj. Marketinška podrška: TV potpora, on-line potpora, promotivne ponude u trgovinama. Preporučena MP cijena (opcionalno): 36,90 kn. Uvoznik: Henkel Croatia d.o.o., Budmanijeva 1, 10000 Za-greb, tel: 01/6008 222, e-mail: [email protected]. Distributer: AWT International d.o.o., Slavonska ave-nija bb, 10000 Zagreb, tel: 01/2481 500.

Kandit For You 120 gOvog Valentinova Kandit će svojim potrošačima ponuditi novu bombo-nijeru Kandit For You. Kanditovu naj-prodavaniju i najpoznatiju bombo-nijeru, od sada potražite u novom, većem, ljepšem i raskošnijem ruhu. Svi ljubitelji čokolade i slastica odu-

ševiti će se vrhunskim desertom – čokoladnim srcem ispunjenim slasnom kremom od lješnjaka. Također, Kandit For You idealan je poklon u svakoj prigodi. Nova Kandit bombonijera prilagođena je za police trgovačkih objekata opremljena atraktivnim “shelf-ready” pakiranjem, koje olakšava manipulaciju unutar objekta i poveća-va uočljivost na polici. Logističke informacije: jedinično pakiranje: 120 g, display pakiranje: 6 kom, transportno pakiranje: 12 kom. Proizvođač: Kandit d.o.o., K. Frankopana 99, 31000 Osijek. Tel : +385 31515 213, fax: +385 31515 237, www.kandit.hr, [email protected]

Novi čaj u obitelji Cedevita čajeva Hladni i tmurni dani kod većine ljudi izazivaju ne-raspoloženje. U takvim trenucima želimo se ugri-jati uz neki topli napitak i barem nakratko u mislima, pobjeći što dalje od ruž-nog vremena. Kažu da je svaka šalica čaja kao puto-

vanje iz mašte. Pripremite se i vi na čarobno putovanje uz novi čaj iz bogatog i raznovrsnog asortimana Cedevita čajeva. Cedevita Zimski čaj ugrijat će vas poput najtoplijih rukavica, a svaki kutak vašeg doma bit će ispunjen zanosnim aromama jabuke, naranče i cimeta. Bilo da uživate u zimskim radostima s prijateljima ili se opuštate uz svoj omiljeni film, priuštite si okrepljujući užitak uz ša-licu Cedevita Zimskog čaja. Umjesto uobičajenog čaja, započnite jutro ovim novim vatrometom okusa i mirisa i prepustite se osje-ćaju čistog zadovoljstva.

Montes Reserva Cabernet Sauvignon 2010

Montes Reserva Cabernet Sauvignon 2010, vino sačinjeno od 85% Cabernet Sauvignona i 15% Merlota. Intenzivne rubin crvene boje, na nosu ostavlja slojevite tragove karamele, cimeta te metvice. Voćni okus vina nadjačava miris fran-cuskog hrasta u kojem dozrijeva 6 mjeseci. Pu-nog okusa i bogatog tijela, krase ga voćni i čvrsti tanini s očaravajućim završetkom. Na nepcu ima okus čokolade, jagode i intenzivne note ribiza. Preporučeno odležavanje min. 5 godina. Alk.: 14% vol. Regija: Colchagua Valley, Čile. Eksklu-zivni uvoznik i distributer za Hrvatsku: Roto dinamic d.o.o., Samoborska cesta 102, 10 090 Zagreb, 01/3903-440. [email protected], www.rotodinamic.hr


|

1/2:2012



Pakiranje za Provansu!Vegeta, neizostavan sa-stojak omiljenih jela, za svoje je vjerne potroša-če pripremila nagradnu igru s izuzetno boga-tim fondom nagrada. Neke od njih omogućit će sretnim dobitnicima putovanje u Provansu i uživanje u čaroliji boja, mirisa i okusa. Dovolj-no je poslati prazne vrećice ili omote od ukupno 600g bilo kojih proizvoda pod markom Vegeta i sudjelovati u nagradnom izvlačenju koje pruža mogućnost

osvajanja 100.000 kn na potrošačkoj kartici ili biti jedan od 20 sretnih dobitnika putovanja u francusku Provansu za dvije osobe, kao i još mnogo drugih vrijednih nagrada. Nagradna igra traje do 15.04.2012., a izvlačenje sretnih dobitnika održat će se 20.04.2012. Omotnice treba slati na adresu: Vegeta – za nagradnu igru, p.p.150, 48001 Koprivnica. Za slanje se mogu koristiti i posebne Vegeta pla-ve omotnice koje će biti dostupne na brojnim prodajnim mjestima širom zemlje. Marketinška podrška: TV (TV spot 22’’), tisak, dnevni tisak (objava pravila nagradne igre i dobitnika), revijalna izdanja (oglas), oglašavanje na prodajnim mjestima. Proizvođač: Podravka d.d., Ante Starčevića 32, Koprivnica. Besplatni potrošački telefon: 0800 08 08. www.vegeta.hr

Vegeta bočica 200gZahvaljujući stalnim inovacijama, ulaganju u tehnologiju i želji da se maksimalno zadovolje zahtjevi potrošača i kreiraju trendovi, Ve-geta, najpoznatiji i najprodavaniji dodatak jelima, od početka go-dine na tržištu se može naći i u novom pakiranju - plastičnoj 200 g bočici. Zbog lakoće materijala i ergonomskog oblika bočice, po-trošači će je lakše koristiti u ku-hinji. Druga posebnost je odličan dvostruki zatvarač koji nudi mo-gućnost posipavanja i/ili uzima-nja žlicom. Veseo i moderan diza-jn potrošači će zasigurno zapaziti unutar Vegeta bloka, a odmah uz Vegeta staklenku od 400 g. Ovo

pakiranje pogodno je za nošenje i korištenje van doma – za izle-te, putovanja, roštiljanja odnosno sve prilike gdje se društvo oku-plja uz dobru hranu. Logističke informacije: Proizvod je pakiran u kartonski podložak, neto mase 200g. Broj komada u kartonskom podlošku: 12. Broj komada na paleti: 1.512. Proizvođač: Podravka d.d, Ante Starčevića 32, Koprivnica. Besplatni potrošački telefon: 0800 08 08. www.podravka.com i www. vegeta.hr.

Dolcela Limun šećer 10g

Dolcela Limun šećer je praktičan mali pomagač u pripremi ko-lača i slastica kojima daje ugodan, nenametljiv, uvijek zanosan i prepoznatljiv miris i okus limuna. Može se koristiti kao zamjena za limunov sok ili koricu, a pripremljenoj slastici daje dojam svježine. Također se može koristiti i kod pripremanja čajeva kao zamjena za šećer i limunov sok. Naručite novi Dolcela aromatizirani šećer i pružite potrošačima „Slatki dodir fantazije”. Marketinška podrš-ka: aktivnosti na prodajnim mjestima, trade aktivnosti. Logističke informacije: Limun šećer vrećica 10g; broj komada u kartonu: 50, broj komada na paleti: 23.400. Proizvođač: Podravka d.d., Ante Starčevića 32, Koprivnica. Besplatni potrošački telefon: 0800 08 08. www.podravka.com, www.colinarika.com

CIOCCO MAGICO topla čokolada

Ciocco Magico topla čokolada napravljena je od prirodnog kakaovca te u sebi sadrži soju koja utječe da čokoladni napitak ima mali po-stotak masti. Zbog svog istančanog okusa, CIOCCO MAGICO topla čokolada je vrhunski čokoladni užitak, istovremeno jednostavna i vrlo bogata delicija. Ciocco Magico topla čokolada dolazi u dva bo-žanstvena okusa: Bijela i Classic. Preporučena MP cijena (opcionalno): Bijela čokolada 1,75 kn / po vrećici, Classic čokolada: 1,35 kn / po vre-ćici, Instant kakao: 1,00 kn po vrećici. Cijene su izražene bez PDV-a. Proizvođač: TRIPLEKS Trgovina za prodaju i pakiranje ugosti-teljskog šećera, Perjasička 4a, 10020 Zagreb; tel. 01/ 6547 345, 6547 346, fax. 01/6547 347. [email protected]; www.tripleks.hr


NIVEA krema “Podijeli ljubav” - limitirano izdanje

Diljem svijeta Va lent inovo je proslava ljubavi i ro-mantike. Uz cvijeće, lju-bavno pismo ili večeru uz svijeće, uvijek je lijepo pro-

naći neki novi način da izrazite ljubav. NIVEA ovaj dan može učiniti još romantičnijim posebnim poklon-izdanjem bi-jele kreme s emotikonima koji prenose poruke “volim te” i “obožavam te” i ostaju kao uspomena na taj poseban dan. Plava limenka NIVEA uvijek je bila više od aluminijske po-sudice. Mnogi je koriste i kada potroše snježnobijelu kremu koja njeguje kožu. Taj je voljeni predmet tijekom 100 go-dina nadahnuo mnoge ideje i sačuvao mnoge uspome-ne. Krema NIVEA postala je simbolom ljubavi, privrženosti i povjerenja. Čim je otvorite miris ljiljana priziva najljepše uspomene, a njezin sadržaj pruža osjećaj bliskosti i ugode čim dotakne kožu. Valentinovo je savršen dan za stvaranje novih predivnih uspomena malim, ali posebnim znakom pažnje kao što je NIVEA “Podijeli ljubav” krema. Krema NI-VEA, klasik ljepote i svjetska krema za njegu kože broj 1, pruža intenzivnu hidrataciju i sve što koži treba da bi osta-la čista, njegovana i glatka u svakom trenutku. Preporuče-ne maloprodajne cijene limitiranog izdanja NIVEA kreme “Podijeli ljubav” iznose: 14,00 kn (75 ml) i 21,00 kn (150 ml). www.nivea.hr


Juicy Vita grejp 1/50 - novi okus Juicy Vite!

Predstavljamo vam grejp, novi osvježavajući okus u asortimanu napitaka u granulama Juicy Vita. Ovaj vitaminski napitak u granulama bez umjet-nih je boja i aroma, sadrži čak 10 vitamina, a osim što pruža osvježenje, samo jedna čaša Juicy Vita napitka nadopunjuje čak 50 posto dnevno prepo-ručenih količina vitamina. Juicy Vita grejp trenutno je na tržištu dostupna u pakiranju od 15 g namije-njenom segmentu HoReCe. Marketinška podrška: tv spot, POS materijali. Logističke informacije: Juicy Vita grejp 1/50, šifra artikla: 501849; EAN KOD artikla: 3858884606101; EAN KOD paketa: 3858884606118.Proizvođač: Jamnica d.d., Getaldićeva 3, 10000 Zagreb. Telefon i fax: 01/2393 111, 01/2393 037. www.jamnica.hr

Novi hit: Dr. Oetker Guseppe pizze

Za svakoga i svaku prigodu! Dr. Oetker donosi novi, poseban specijalitet i poseban doživljaj – Guseppe duboko smrznute pizze. Guseppe pizze idealan su brz i ukusan obrok. Posebno fino i debelo tijesto, mekano izva-na, a hrskavo iznutra i probrani sastojci jamče pravi mali užitak. Dolaze u tri omiljena okusa: šunka i gljive, 4 vrste sira i salami. Uz već dobro po-znate Ristorante pizze s tankim tijestom, linija Guseppe predstavlja naj-bolji dodatak asortimanu duboko smrznutih proizvoda. Logističke infor-macije: Guseppe šunka i gljive, 380 g, 5 kom/kart , EAN 5900437006157, Guseppe 4 vrste sira, 333 g, 5 kom/kart, EAN 5900437005171, Guseppe salami, 425 g, 5 kom/kart, EAN 5900437005133. Proizvođač: Dr. Oetker Polska Sp. Z.o.o., Poljska. Uvoznik za Hrvatsku: Dr. Oetker d.o.o., Josipa Lončara 9a, Zagreb. Tel: +385 1 3438 299, Fax: +385 1 3496 391, www.oetker.hr. Uvoznik za BiH: Friko d.o.o., Subotička ulica 86, Banja Luka. Tel: +387 51 380 055.

Predstavljamo TO exotic nektar 1,0/12

Predstavljamo vam novi okus u asortimanu TO sokova – TO exotic nektar koji je na tržištu dostupan u pakiranju volume-na 1,0L. TO exotic je nektar od više vrsta voća te sadrži kon-centrirane voćne sokove jabuke, naranče, ananasa, mandarine, guave, marakuje, limuna i ki-vija. Ima 50% voćnog udjela, smanjene je energetske vrijed-nosti i bez dodanog šećera. Marketinška podrška: POS ma-terijali. Logističke informacije: TO exotic nektar 1,0/12, šifra artikla: 501410; EAN KOD artikla: 3858884601632; EAN KOD pa-keta: 3858884601649. Proizvo-đač: Jamnica d.d., Getaldiće-va 3, 10000 Zagreb. Telefon i fax: 01/2393 111, 01/2393 037. www.jamnica.hr

Novi omiljeni kolačići: Dr. Oetker CookiesZa sve ljubitelje malih slatkih ideja! Uz omiljene Muffine i Browniese, Dr. Oetker predstavlja novu mješavinu za kolače: Cookies. Slasni, čokoladni i toliko hrskavi! Tradicionalna belgijska receptura, pomno odabrani sastojci i komadići najfinije čoko-lade nikoga neće ostaviti ravnodušnim. Priprema je brza i jednostavna – u mješavinu je potrebno dodati samo 80 g rastopljenog maslaca ili marga-rina. U boji i svim ostalim elementima, atraktivna

ambalaža prati liniju Muffina i Browniesa oslanjajući se na njihov uspjeh i prepoznatiljivost. Logističke informacije: Cookies, 250 g, 8 kom/kart, EAN 5997381349949. Marketinška podrška: PR kampanja. Proizvođač: Dr. Oetker Kft., Mađarska. Uvoznik za Hrvatsku: Dr. Oetker d.o.o., Josipa Lončara 9a, Zagreb. Tel: +385 1 3438 299, Fax: +385 1 3496 391, www.oetker.hr. Uvoznik za BiH: Orbico d.o.o., Lužansko polje 7, Sarajevo. Tel: +387 33 628 195.

Documents

7 22 46 - Progressive · 2013-04-04 · Krizi se najuspješnije suprotstavlja vodećih deset maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj koji su u prvoj polovici 2011. zauzimali 74% tržišta