60 Godina Biblioteke Grada Sarajeva - Monografija

IZDAVA: ZA IZDAVAA: UREDNIK: REDAKCIJA: DIZAJN I DTP: AUTOR ILUSTRACIJA: TAMPA:

JU Biblioteka grada Sarajeva Mesud Smaji Narcis Saraevi Abdulah Sidran, Ramo Kolar, Stjepan imi, Mesud Smaji Izedin ikalo Edin Ali GRAFOTISAK, Grude, Bosna i Hercegovina

60 GODINA BIBLIOTEKE GRADA SARAJEVASarajevo, 2007.

Uvod

B

iblioteka grada Sarajeva je javna ustanova Kantona Sarajevo koja 2007. godine obiljeava znaajan jubilej 60 godina rada i postojanja. Uz manje statusne izmjene uspjeno je prola svoj razvojni put od male rejonske biblioteke do moderne kulturno-obrazovne institucije od posebne drutvene vanosti. Posjeduje vrijedne kolekcije knjiga od kojih se neke ubrajaju u spomenike kulture. Primjenom savremenih tehnologija i uvoenjem programskog servisa COBISS/BiH postignuta je vea brzina pristupa informacijama. Danas Biblioteka spada u red najveih i najrazvijenijih biblioteka na prostoru Bosne i Hercegovine i ima znaajnu ulogu u doprinosu unapreenja obrazovnog nivoa stanovnitva i ouvanju kulturne batine. Cilj nam je da i u buduem vremenu budemo aktivni sudionici razvoja i dostignua biblioteke djelatnosti u Bosni i Hercegovini i svijetu. Zahvaljujui svima koji su zasluni za dosadanji uspjean rad i razvoj ove institucije, imamo priliku ponosno se osvrnuti na godine iza nas i dostojno obiljeiti ovaj vrijedan jubilej. Ova Monografija je trajno svjedoanstvo o postojanju Biblioteke grada Sarajeva, ije su generacije radnica i radnika svojim trudom i znanjem uvijek bili u slubi graana svoga grada i postali njegov simbol. DIREKTOR Mesud Smaji

5

Predgovor

ada smo odluili objaviti monografiju povodom 60. godinjice Javne ustanove Biblioteke grada Sarajeva, znali smo da je pred nama zahtjevan i sloen zadatak. Istina, posao oko pronalaenja grae iziskivao je mnogo vie vremena nego to je bilo predvieno i kako se u prvi mah pretpostavljalo. U prilog tome ila je nesretna injenica da je kompletna tekua arhiva Biblioteke unitena poetkom rata 1992. godine, pa je i pisanje ovog jubilarnog svjedoanstva bivalo kompleksnije, ali tim prije znaajnije i potrebnije. Imajui u vidu sve te objektivne okolnosti, postavili smo sebi realne ciljeve i ureivake principe kako prilikom selekcije tako i prilikom obrade prikupljenih informacija i dokumentovanih sadraja. Takoe, nastojali smo da svim periodima rada i razvoja Biblioteke posvetimo podjednaku panju ne pretendujui, istovremeno, na iscrpnosti koja se u ovakvim i slinim prilikama i govorenim ili pisanim formama nerijetko pretvara u ritualizaciju i patetinu jeziku gestu.

Konano, eljeli smo napraviti publikaciju koja e imati elegantan i moderan dizajn i biti primjerena jednoj uglednoj kulturnoj ustanovi i ovom vrijednom jubileju. Rad na pripremanju i izradi monografije odvijao se u nekoliko kljunih faza koje smatramo da je znaajno spomenuti. Trebalo je, prije svega, provjeriti sve raspoloive informacije i utvrditi bitne datume u historijatu Biblioteke. Konsultovali smo postojeu literaturu koja u cijelosti ili barem djelimino govori o bibliotekama u Bosni i Hercegovini, prvenstveno u Sarajevu. Navest emo samo neke koritene izvore: o Baovi, Lj. (1977) Biblioteke i bibliotekarstvo u Bosni i Hercegovini 19451975. Sarajevo: Svjetlost o Hadiosmanovi, L. (1982) Biblioteke. U: Isakovi, A., Popadi, M. (1982) Pisana rije u Bosni i Hercegovini od najstarijih vremena do 1918. godine. Sarajevo: Veselin Maslea

7

o Pejanovi, . (1960) Istorija Biblioteka u Bosni i Hercegovini od poetaka do danas. Sarajevo: Veselin Maslea. Takoe, na raspolaganju nam je bila i kompletna dnevna tampa: o Osloboenje, Sarajevo (19452007)

o Veernje novine, Sarajevo (19641999) o Dnevni avaz, Sarajevo (19952007) o Veernje, Sarajevo (19992000) o San, Sarajevo (20022005);

o Jutarnje novine, Sarajevo (20002005)

i lanaka, koji su kao takvi nali svoje mjesto na stranicama ove monografije. Najprije su u Istorijskom arhivu Sarajeva evidentirani i pregledani svi dokumenti koji se svojim sadrajem odnose na postanak javnih biblioteka, te je iz Zapisnika i Izvjetaja sa redovnih i vanrednih sjednica Narodnog odbora Treeg rejona vidljivo da je Biblioteka poela sa radom u februaru 1947. godine, mada slubeni akt rjeenja o osnivanju nije pronaen. Odluka o osnivanju donesena je naknadno dvije godine kasnije, 1949. poslije preseljenja Biblioteke u vee prostorije i nakon stvaranja uslova za bolji i organizovaniji rad. Kolegica Milena Gai obavila je sva istraivanja u tom pravcu, na emu joj se toplo zahvaljujemo. U cilju da se nadomjesti praznina nastala unitenjem naeg arhiva, objavili smo u dnevnoj tampi i preko Interneta poziv bivim zaposlenicima da nam svojim tekstualnim prilozima, usmenim kazivanjima ili eventualnim slubenim dokumentima i fotografijama pomognu u daljim rekonstrukcijama najranijeg perioda rada i razvoja Biblioteke. Odziv je bio relativno dobar i u granicama oekivanog, a prikupljene informacije, to je najvanije, pouzdane. Nau veliku zahvalnost posebno zasluuju gospodin Fuad Ceri i gospoa Rejhana Maslo, direktori bive Narodne biblioteke Hasan Kiki. Historijski pregled rada i razvoja Biblioteke grada Sarajeva predstavlja ujedno i najvaniji sadrajni

i druge serijske publikacije, magazini i revije: o Nai dani, Sarajevo (19571989) o BH Dani, Sarajevo (19922007) o Start, Sarajevo (19982007);

o Slobodna Bosna, Sarajevo (19912007)

te struni asopis iz oblasti bibliotekarstva: o Bibliotekarstvo: godinjak Drutva bibliotekara Bosne i Hercegovine, Sarajevo (1960 2002). Naredni korak bio je prikupljanje vrijednih, reprezentativnih i zanimljivih dokumenata, fotografija

9

segment monografije. Prilikom pisanja ove hronologije posebno smo vodili rauna o tome da ne optereujemo itaoce, pa i sam tekst, iznoenjem suvinih, irelevantnih i nezanimljivih podataka. Nastojali smo, takoe, razbiti jednolino nizanje i vezu izmeu godina-odrednica, tako to smo navodili citate iz novinskih lanaka i nekih slubenih akata, koji najee dokumentuju i dosljedno prate period o kojem se govori. Za kratke uvodnike i naslove pojedinih poglavlja uzimani su uglavnom znaajni dogaaji koji su obiljeili neko razdoblje u radu Biblioteke, kao naprimjer: Osnivanje javnih narodnih biblioteka u Sarajevu (1947), Zakon o bibliotekama (1957), Integracija I (19611962), estoaprilska nagrada (1987), Integracija II (1990), COBISS (1997), Opsada Sarajeva (19921995) i slino. Svoj dananji status Biblioteka grada Sarajeva batini na razvoju i radu Narodne biblioteke Hasan Kiki, koja je svojevremeno bila najvea i najbolje organizovana javna biblioteka u Sarajevu, ali i iroj regiji. Osim toga, ova Biblioteka bila je nosilac svih inicijativa vezanih za integracije sa drugim optinskim bibliotekama; imala je ulogu centralne i matine biblioteke; prva je poela sa prikupljanjem biblioteke grae za fondove Zaviajne zbirke; funkcionisala je vie kao gradska nego kao optinska biblioteka; te joj je zbog svega navedenog, a oslanjajui se i na dosadanju praksu, dodijeljen primat u odnosu na druge manje optinske narodne biblioteke.

Razvojni put Biblioteke uporedo je pratilo osnivanje bibliotekih Slubi, iji smo rad prikazali u dananjim okvirima i kroz opis najosnovnijih poslova koje obavljaju. Posebni fondovi i specifini zadaci koji prate formiranje Zaviajne, Sarajevske i Spomenike zbirke, uslovili su da Sluba za zaviajnu zbirku i bibliografiju bude opirnije predstavljena. Vie prostora je posveeno i Slubi za rad sa korisnicima bibliotekih usluga i kulturno-zabavne djelatnosti, u ijoj su nadlenosti sva pozajmna odjeljenja i itaonice Biblioteke grada Sarajeva. Posljednje stranice monografije rezervisali smo za abecedni popis svih dosadanjih zaposlenika Biblioteke. S obzirom da je jedini sauvan Registar radnika za period 1990.2007. i da su, naalost, zauvijek izgubljeni registri ranijih optinskih narodnih biblioteka, ne moemo pouzdano tvrditi da je spisak do 1990. godine potpun i konaan. Stoga dugujemo izvinjenje svima koji su eventualno izostavljeni u ovom popisu. Vano je napomenuti i to da smo, iako su prilike nalagale drugaije, svjesno izbjegavali udvajanje pojedinih imena (izuzetak je uinjen jedino kada se radilo o sazivima Upravnog odbora). Svoj konani sadraj i formu ovi popisi dobili su nakon to smo se odluili: Sastaviti poseban spisak svih zaposlenika od integracije (1990) do danas (2007). U tom spisku

nalaze se i imena zaposlenih u optinskim narodnim bibliotekama, koji su svoj rad nastavili i u novoformiranoj Biblioteci grada Sarajeva; Sastaviti poseban spisak svih saziva Upravnog odbora Biblioteke grada Sarajeva; Sastaviti poseban spisak zaposlenika optinskih narodnih biblioteka koji iz objektivnih razloga ili sticajem okolnosti nisu nastavili rad u integrisanoj Biblioteci grada Sarajeva (1990). Ovom spisku pridodana su i imena istaknutih lanova, stalnih saradnika i poasnih gostiju koji su svojim zalaganjem i angamanom obiljeili decenije rada nae ustanove.

Na kraju, koristimo priliku da se najiskrenije zahvalimo svima koji su nam u svakom trenutku pruali nesebinu kolegijalnu i profesionalnu pomo pri izradi ove monografije: JU Istorijski arhiv Sarajevo Odsjek za komparativnu knjievnost i bibliotekarstvo Filozofski fakultet u Sarajevu Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo Upravni odbor JU Biblioteke grada Sarajeva Kolektiv JU Biblioteke grada Sarajeva.

11

ovjek i knjiga

ita nije pogrenije nego pomodno i varljivo uvjerenje da je nastankom elektronskih medija i koritenjem Interneta kao univerzalnog izvora informacija, dovren smisao i znaenje postojanja knjige kao izvora znanja i temelja ljudske kulture, pa i biblioteka kao hramova knjige. Mogue je navesti stotine razloga koji govore protiv takve ideje, zapravo, zablude. Meutim, dovoljno je navesti dva od njih. Prvi se sastoji u injenici da je knjiga uvijek mnogo vie od teksta koji je u njoj prezentiran i preko nje dostupan. Ona je i sama esto umjetniko i tehnoloko djelo neprocjenjive vrijednosti. Ne samo ako je autograf, ili ako spada u rijetke prve tampane knjige nazvane inkunabule, ako je iluminirana ili proviena ilustracijama bilo kojeg tipa, nego uope kao predmet i kao artefakt koji govori i o sebi i nainu kako je nastao i ljudima koji su ga stvorili i metodama kojima je stvoren, porijeklu materijala iz kojeg je

nastao i jo stotinu drugih stvari. Knjiga je, dakle, uvijek neto i to uvijek vie od onog to kae tekst koji je u njoj tampan. Drugi razlog je u tome to knjiga, kao predmet, svagda koncentrira ljudsku panju na sebe i sadraj kojeg nosi, nije polje distrakcije i istovremene ponude brojnih mogunosti, kako se to zbiva sa elektronskim medijem. Svi koji intenzivnije koriste elektronske medije zakljuuju da ih ti mediji istovremenom ogromnom ponudom moguih informacija zarobljavaju i uzimaju im vrijeme mimo intencije koja je postojala na poetku. Osim toga, za koritenje elektronskih medija je nuno mnogo vie nego za itanje knjige, koja moe uvijek biti uz nas. Odrastao sam u krugu knjiga, jer je moj otac volio knjige i tokom svog kolovanja u medresama XIX vijeka dosta njih nakupio, nauio da ih koristi i stvorio prilino veliku biblioteku knjiga na arapskom, turskom i perzijskom, a potom i njemakom jeziku, a naravno i knjiga na bosanskom jeziku, koje su se poele pojavljivati tokom XIX vijeka. Kasnije je nau kunu biblioteku kompletirao izdanjima Matice Hrvatske, Srpske knjievne zadruge, Muslimanske dionike tamparije Kalajdia, izdanji-

ma knjiare Kisi i Pahor i brojnim povremenim izdanjima, te smo u kui, od malih nogu, navikli na knjige i na itanje kao dio ivota. Budui da sam svjesni ivot zapoeo s knjigama, interesantno je da sam svoj profesionalni radni vijek nastavio u biblioteci Narodna biblioteka BiH gdje sam dobio prvu slubu. Moram rei da sam tek dolaskom u biblioteku poeo shvatati ta je to knjiga, kakvo je to blago i koliko brige i profesionalnosti je nuno da bi se ona odravala i koristila na najbolji nain. Zbog toga je jubilej jedne biblioteke svagda i u svakoj kulturi veliki praznik, pa je to i ovaj povodom kojeg piem ovo nekoliko redova. Nije neistinita izreka da, ako bi sav svijet nestao u nekoj velikoj katastrofi, a ostala jedna jedina velika biblioteka, svijet bi mogao do u detalja da bude rekonstruiran i obnovljen. Znai da knjige sadre sve to je mogue znati o naem ljudskom svijetu. Samo ih treba itati i voljeti. Ve vie od dvije hiljade godina, zapravo gotovo etiri hiljade ako uzmemo za poetak Sumer, biblioteke su hramovi znanja i to nisu prestale biti ni danas. Muhamed Filipovi

13

Sjeanje na sarajevske biblioteke

e pamtim sebe iz vremena kada nisam znao itati, pa tako ne pamtim ni proces, ni nain, na koji sam sticao to znanje. Ali nema nikakve sumnje u to da sam ve blizu ezdeset godina teki ovisnik od itanja. Teki ovisnik. Kada bi mi Svevinji, danas, zabranio da piem moje bi srce ustreptalo od radosti. A kada bi mi gluho bilo! zabranio da itam, ja bih ga zamolio da prije toga umrem. Stanovali smo, do 1952, u ulici Valtera Peria, na broju jedanaest, u zgradi koju je narod zvao Berza rada. U blizini, bijae Djeija biblioteka Vlatko Foht. Znalo se dogaati da potanje knjige proitam i vratim istoga dana u kojem sam ih uzeo. Dobre tete, bibliotekarke, sasvim kosim pogledima kazivale su sumnju: nije ni proitao, a trai novu. Jesam, teta jesam. Poslije oeve golootoke i zajednike zvornike epizode, silazio sam niz Kovae, srednjokolac, uzimao knjige u Silviju Strahimiru Kranjeviu (prolaz kod kina Romanija) i Hasanu Kikiu (dananja Maka Dizdara, ondanja Otokara Kerovanija). Bijae u Kikiu pametan

direktor, plemenit ovjek, Fuad Ceri. Dobavljao sve najvanije jugoslavenske knjievne asopise, nismo to mogli kupovati mi, mladi pjesnici. Nego doemo u itaonicu, uzmemo i itamo. Ko bi mogao izmjeriti, izvagati kolika je zasluga Fuada Ceria za razvoj, za usmjerenje, naih talenata. Opet poslije, u Kikia se dolazilo na trebanje. Kao u Vijenicu. I kao to su se po tamnim budacima njenih hodnika ljubili i grlili zaljubljeni parovi, tako pamtim jedan estoki erotski dogaaj u Kikiu, kad se mladi dosjetio da trenutke vrhunca tonski prekrije povlaenjem ruke vodokotlia. uli su to oni koji su tih minuta, u hodniku, inili cigaretpauzu. Eh, pusto sjeanje! A onda je doao tako pogan vakat da su se sve vrijednosti pobrkale, isprevrtale, ponitile, izokrenule: u divnoj Kikievoj zgradi, danas je nekakva, neija ambasada! Knjige iz Vijenice postale beskunici, Vijenicu hoe Gradska Uprava, knjige mogu i u vojarnu! Pogano doba, pa je zato vano i lijepo da obiljeimo ovu godinjicu. Abdulah Sidran

15

Vakuf okadi H. Sulejmana. Zgrada u kojoj se prvobitno nalazila Biblioteka Treeg rejona (Austrijski trg, nekadanji Trg 6. aprila)

Historijat

iblioteka grada Sarajeva je javna kulturna ustanova koja je, kao i veina drugih biblioteka u Sarajevu, nastala u godinama nakon Drugog svjetskog rata, kada se intenzivnije pristupilo osnivanju javnih narodnih biblioteka i itaonica. Naravno, biblioteke u Bosni i Hercegovini egzistirale su i mnogo ranije, vjerovatno jo u doba bosanske samostalnosti, ali to su uglavnom bile privatne kolekcije bogatih porodica i biblioteke koje su se nalazile u dvorovima velikodostojnika, ili su bile smjetene pod okrilje samostana i manastira. Sauvana je tek nekolicina zapisa iz kojih se da naslutiti postojanje organizovanijih zbirki tog vremena, ali je, naalost, malo tragova koji govore o najstarijim uvarima pisane rijei na ovim prostorima. Za vrijeme Osmanskog carstva i Austrougarskog perioda, dolazi do znatnijeg osnivanja biblioteka. Prve vee kolekcije knjiga i biblioteke formiraju se najprije u sklopu vjerskih institucija (Franjevaki samostan u Fojnici prva polovina XIV vijeka; Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu 1537.; Manastir itomisli

kod Mostara 1563.; i dr.), a kasnije i pri kolama, te kulturno-prosvjetnim drutvima (La Benevolencija 1892.; Napredak 1902.; Prosvjeta 1902.; Gajret 1903.; itd.). Sa Prvim svjetskim ratom (19141918) prekinute su mnoge kulturne i prosvjetne aktivnosti u Bosni i Hercegovini. To se, naalost, odrazilo i na bibliotekarstvo, pa je veliki broj biblioteka u Kraljevini Jugoslaviji djelimino ili potpuno prestao sa radom. Istina, i u ovom periodu bilo je otvaranja manjih ili veih biblioteka, ali je prava ekspanzija bibliotekarstva nastupila tek u kasnijim godinama. Razvoj modernog bibliotekarstva i javnih biblioteka, u pravom smislu te rijei, doivio je svoj procvat u ranom periodu socijalistike Bosne i Hercegovine (1945). Neodvojive od tadanjih drutvenih prilika i pod upravom narodnih odbora, sindikata, narodnog fronta, omladinskih i slinih organizacija, ove biblioteke predstavljale su istovremeno i vane ideoloke i politike centre. Ipak, to nije umanjilo njihovu osnovnu funkciju i doprinos u kulturnom i obrazovnom razvoju grada i ovdanjeg stanovnitva.

19

1

Zapisnik vanredne sjednice Izvrnog odbora Treeg rejona, odrane 19. februara 1947. godine, u kojem se izvjetava da je odlueno da se rejonska biblioteka privremeno postavi u prostorijama rejonske fronte

Oformljena je reonska biblioteka koja je privremeno smjetena u prostorijama N.F.a i koja je ve otpoela sa radom. (Izvjetaj o radu Narodnog odbora Treeg rejona u mjesecu februaru 1947. godine, str. 4)

21

OSNIVANJE JAVNIH NARODNIH BIBLIOTEKA U SARAJEVU() Ve sam naziv takovih biblioteka jasno formulie njihov zadatak. One su namijenjene narodu, najirim narodnim masama i kao takove one e igrati vrlo znaajnu ulogu u podizanju prosvjetnog i kulturnog nivoa naih naroda. (Narodne biblioteke narodu. Osloboenje, 10. februar 1946., str. 4) Skueni prostori, esta preseljenja, oskudni knjini fondovi, mali broj zaposlenog i strunog kadra, nedostatna materijalna i finansijska sredstva itd., samo su neki od problema sa kojima su se susretale prve javne narodne biblioteke i koji su koili njihov bri rad i razvoj. I pored toga, biblioteke su se masovno osnivale u svim dijelovima grada i svaka u svom rejonu, optini ili naselju. Tako je 1945. godine, u naselju Vasin Han, optina Stari Grad osnovala manju biblioteku u sklopu Osnovne kole Narodnu biblioteku Vasin Han, koja je imala jednog zaposlenog radnika i samo 200 knjiga. Narodni odbor Treeg rejona osnovao je u februaru 1947. godine rejonsku biblioteku Narodnu biblioteku Treeg rejona, koja e kasnije nositi ime bosanskohercegovakog knjievnika Narodna biblioteka Hasan Kiki. Prvobitno locirana u istonom dijelu Starog Grada, na Bistriku, i smjetena u manju prostoriju vakufske zgrade, poela je svoj rad sa dva zaposlena knjiniara i skromnim knjinim fondom od 350 poklonjenih knjiga. PreSamostalnu rejonsku biblioteku Narodnu biblioteku Ognjen Prica osnovao je Narodni odbor Prvog rejona 1947. godine, sa poetnim knjinim fondom od 2.076 knjiga, koje je prilikom otvaranja poklonila Narodna biblioteka Bosne i Hercegovine. Ova Biblioteka je 1957. godine oformila i posebno Djeije odjeljenje, koje je u poetku imalo 2.144 knjige (dio fonda izdvojen je iz matinog fonda, a dio je poklonila Narodna biblioteka Hasan Kiki). U Novom Sarajevu je 1947. godine Narodni odbor etvrtog rejona, uz pomo Narodne biblioteke Bosne i Hercegovine, osnovao Narodnu biblioteku etvrtog rejona kasnije, Narodna biblioteka Petar Koi. Sa knjinim fondom od 1.684 knjige predstavljala je prvu narodnu biblioteku u ovom dijelu grada. Prvi rejon je 1949. godine osnovao Narodnu biblioteku Natkovai, koja je kasnije dobila naziv Narodna biblioteka Vratnik. Poetni knjini fond od 500 knjiga bio je poklon Savjeta za prosvjetu, nauku i kulturu Bosne i Hercegovine. Preuzimanjem biblioteke Hrvatskog kulturnoprosvjetnog drutva Napredak, 1950. godine, Narodni odbor Drugog rejona osniva Narodnu biblioteku Silvije Strahimir Kranjevi, koja zvanino poinje sa radom godinu dana kasnije. Ova Biblioteka bila je najvea biblioteka na optini Centar i raspolagala je sa poetnim fondom od 6.597 knjiga (ne ubrajajui rukopise i posebne kolekcije koje je za potrebe nacionalne biblioteke izdvojila Narodna biblioteka BiH 32.162, i djeije knjige koje su poklonjene Djeijoj biblioteci 800). U sastavu ove Biblioteke osnovana je i Pionirska biblioteka koja je od 1961. godine radila kao Centralna djeija biblioteka Vlatko Foht. Narodnu biblioteku Vladimir Peri Valter osnovao je 1951. Narodni odbor Drugog rejona, ali je njeno otvorenje uslijedilo dvije godine kasnije 1953. godine. Prilikom formiranja Biblioteka je imala 9.113 knjiga, te je spadala u red veih i razvijenijih rejonskih biblioteka u gradu. Za potrebe drugih biblioteka i ustanova izdvojen je odreeni dio knjinog fonda, pa je rad zapoela sa 6.802 knjige.

Hasan Kiki (19051942) bosanskohercegovaki knjievnik po kojem je Biblioteka nekada nosila ime

seljenjem u vee prostorije iste zgrade, 1949. godine, nastali su povoljniji uslovi za razvoj Biblioteke, to je doprinijelo boljoj organizaciji i poveanju knjinog fonda. Od 1953. godine, Biblioteka ima dva odjela za smjetaj knjiga i jednu salu, te otvara itaonicu koja dugo vremena radi kao jedina javna itaonica u gradu. Dananja Biblioteka grada Sarajeva nastala je na temeljima rada i razvoja ove Biblioteke.

23

1947. godina o Odlukom Narodnog odbora Treeg rejona osnovana Narodna biblioteka Treeg rejona Narodna biblioteka Hasan Kiki, koja je smjetena u staru vakufsku zgradu na Bistriku. o U Sarajevu ve djeluju ili se tek otvaraju i druge javne rejonske biblioteke. Od veih i organizovanijih biblioteka su: Narodna biblioteka Vasin Han, koja je sa radom poela 1945. godine, Narodna biblioteka Ognjen Prica i Narodna biblioteka Petar Koi. 1949. godina o Narodna biblioteka Hasan Kiki preseljena u vee prostorije vakufske zgrade. o Oformljene tri pokretne biblioteke.

Narodna biblioteka III rejona nalazi se na Trgu 6 aprila. Raspolae sa velikim brojem knjiga od domaih i stranih pisaca. Biblioteka je namijenjena za iroke narodne mase i to uenike, radnike u privredi, domaice i ake srednjih kola. Upis u lanstvo kao i izdavanje knjiga vri se besplatno. Za pionire srednjih kola knjige se izdaju ponedjeljkom i petkom. Da bi knjiga doprla i u najire narodne mase biblioteka je na periferiji rejona osnovala tri pokretne biblioteke i uvela raznoenje knjiga po kuama, te se broj italaca iz dana u dan poveava. (Rad Narodne biblioteke III rejona. Osloboenje, 27. februar 1949., str. 5) o Osnovana Narodna biblioteka Prvog rejona Narodna biblioteka Vratnik. o Otvorena samostalna Narodna biblioteka Vladimir Nazor.

Narodni odbor III reona u Sarajevu na svom VII redovnom zasjedanju odranom 10. maja 1949. god. donio je Odluku o osnivanju reonske narodne biblioteke NARODNOG ODBORA III REONA U SARAJEVU

25

Danas grad Sarajevo ima 91 javnu biblioteku od kojih su pet rejonske narodne biblioteke, 81 sindikalna, 3 frontovske, dvije drutvene a osim toga i devet pokretnih. Mnoge od ovih biblioteka raspolau sa dobro kompletiranim knjinim fondom. Pored rejonskih biblioteka koje imaju po nekoliko hiljada dobrih knjiga, danas vei broj sindikalnih biblioteka ima preko hiljadu knjiga. Ove cifre jasno govore da je bibliotekarstvo u Sarajevu poslije osloboenja koraknulo velikim koracima naprijed. (Prvo savjetovanje bibliotekara javnih biblioteka grada Sarajeva. Osloboenje, 06. februar 1949., str. 5)

1950. godina o Narodna biblioteka Hasan Kiki ima deset pokretnih biblioteka koje uspjeno rade na podruju Starog grada Bistik, Hrid, irokaa, Skenderija, Medresa i Kovai. o Narodna biblioteka Ognjen Prica osniva pokretne biblioteke i pozajmna odjeljenja na podruju engi-Vile, Dolac Malte, Pofalia i vrakinog Sela. o Narodni odbor Drugog rejona osniva Narodnu biblioteku Silvije Strahimir Kranjevi, koja e zvanino poeti sa radom godinu dana kasnije.

1951. godina o Osnovana Narodna biblioteka Vladimir Peri Valter. o U Narodnoj biblioteci Silvije Strahimir Kranjevi osnovana pokretna biblioteka na Bjelavama; oformljeno je i lektirno odjeljenje koje radi kao pionirska biblioteka Djeija biblioteka Vlatko Foht.

27

1953. godina o Narodna biblioteka Hasan Kiki preseljena u vee prostorije, u kojima otvara itaonicu; dugo vremena ovo je jedina javna itaonica u gradu. o etvrti rejon optine Centar osniva Narodnu biblioteku Kovaii, koja kasnije dobija ime Narodna biblioteka Marko Markovi. o Narodna biblioteka Vladimir Peri Valter zvanino poinje sa radom.

() Od osnutka biblioteke 1947. pa do 1. IV. 1953. biblioteka je bila smjetena u malim prostorijama Vakufske zgrade, koje nisu odgovarale svojoj svrsi te je traeno njeno proirenje. Od 1. IV. o.g. biblioteka je preselila u nove prostorije pomenute zgrade, koje sada pored dva odjela za biblioteku imaju i salu za itaonicu. Od 1. V. t.g. pri ovoj biblioteci osnovana je i itaonica, koja je pretplaena na dnevnu tampu. () (Narodna biblioteka Hasan Kiki. Izvjetaj o stanju biblioteke. 1953., str. 1)

Djevojice su drale knjige u rukama i ekale da se biblioteka otvori. Svakoga dana u 10 sati drugarica doe, otvori vrata i oni se prospu meu police traei ono zbog ega su dole. Djeija biblioteka Vlatko Foht osnovana 1951. ima preko dvije hiljade malih itaoca uenika osmogodinjih kola iz svih dijelova grada. Da oni mnogo vole da itaju najbolji je dokaz esto mijenjanje knjiga i sada kada im je raspust ostavljen za igru. A tek zimi, cijela biblioteka je puna rumenih lica i rukavica. Ovo su vrijedni i vjerni itaoci kae njihova

drugarica bibliotekar. Trebala bi nam vea, mnogo vea biblioteka. itaju i lektire, ali knjiga Karla Maja nikada nema dovoljno. Nastojimo da imamo i najnoviju djeiju literaturu, koju takoe mnogo trae. Lijepo je vidjeti koliko se djeca interesuju za knjigu i kako samo rado itaju. Podjednako i djevojice i djeaci. Evo jo jedan djeak se upisuje. I majka je s njim, jer se on jo ne zna snai u cijeloj toj administraciji. A ve sljedei put vrljae slobodno oko polica i knjigu izabranu neto radi slika, neto radi naslova paljivo e odnijeti kui. (Iako je raspust ostavljen za igru. Osloboenje, 07. august 1959., str. 5)

Bibliotekarke Ljubica Bakavi i Minka Piragi u Centralnom pozajmnom odjeljenju Narodne biblioteke Hasan Kiki

Djeija biblioteka Vlatko Foht je 1959. godine imala najvie italaca u odnosu na druge javne biblioteke u gradu

29

zAKON O BIBLIOTEKAmA (1957)Stanje u javnim bibliotekama osjetno se poboljalo nakon donoenja Zakona o bibliotekama Bosne i Hercegovine 1957. godine. Provoenjem ovog Zakona stvoreni su osnovni preduslovi za njihov bolji i organizovaniji rad i razvoj. Najvanija mjera u Zakonu bila je formiranje mree javnih i matinih biblioteka koje e imati osigurana budetska sredstva. Takoe, Zakon je odredio da Biblioteka koja je samostalna ustanova mora, prema broju graana kojima slui, imati biblioteki materijal, struno bibliotekarsko osoblje, prostorije i ureaje, kao i finansiska sredstva potrebna za rad i dalji razvoj biblioteke. Tako su mnoge biblioteke dobile nove i vee prostorije za rad, nabavile vie knjiga, poveale broj struno osposobljenog kadra, proirile svoju djelatnost razvijajui nove slube i slino. Iako ovaj Zakon nije u potpunosti rijeio probleme u bibliotekarstvu tih godina, ipak je odigrao znaajnu ulogu u sreivanju stanja u ovoj oblasti i daljem unapreenju rada biblioteka. Ve tada se osjeala potreba za osnivanjem jedne centralne gradske narodne biblioteke koja bi raspolagala veim i kvalitetnijim knjinim fondom i imala bolju i racionalniju organizacionu strukturu u bibliotekom poslovanju. o U Sarajevu radi deset narodnih rejonskih biblioteka, od ega etiri u optini Centar, tri u optini Stari Grad, tri u optini Novo Sarajevo; te dvije optinske biblioteke na podruju Ilide i Hadia.

1956. godina o Narodna biblioteka Hasan Kiki usvaja moderne meunarodne principe strunog rada, prelazi na obradu biblioteke grae prema decimalnoj klasifikaciji i ima slobodan pristup knjinom fondu.

UKAZ O PROGLAENJU ZAKONA O BIBLIOTEKAMA. (Slubeni list Narodne republike Bosne I Hercegovine, God. XIII, Br. 43, 1957.)

31

Poskupljenje knjiga uslovilo je da se sve vei broj Sarajlija orijentie na posuivanje iz biblioteka. Tako je prole godine u deset sarajevskih biblioteka, koje su razmjetene u raznim dijelovima grada, ulanjeno neto vie od 15 hiljada italaca. Veem broju biblioteka nedostaju ureene prostorije to u mnogome oteava rad. Od svih sarajevskih biblioteka najurednije su one koje su u optini Centar. Silvije Strahimir Kranjevi, Valter Peri, Kovaii i djeija biblioteka Vlatko Foht raspolau veim i raznovrsnijim izborom knjiga. Tako je za nabavku novih knjiga i polivinilnih omota za ovu godinu ova Optina dodijelila preko jedan milion i 500 hiljada dinara. U optini Stari Grad rade takoe etiri biblioteke, Vratnik, Hasan Kiki i Ognjen Prica za odrasle i djecu kao i republika Narodna biblioteka, koja je smjetena u prostorijama Vijenice. U novom Sarajevu djeluju samo dvije biblioteke Petar Koi i Vladimir Nazor.

Od italaca najbrojniji su uenici i studenti, a zatim dolaze i slubenici. Prema podacima biblioteka u toku prole godine proitano je neto vie od 160 hiljada knjiga, od ega su uenici osnovnih kola koristili preko 50 hiljada. Dok su se uenici i studenti orijentisali na one knjige koje su im potrebne za kolsku lektiru, dotle su ostali itaoci u veini sluajeva najvie traili romansirane biografije velikih ljudi knjievnika, politiara, muziara. Od stranih pisaca najvie su traeni Hemingvej, Remark, Tolstoj, Irvin o, Mopasan, Dostojevski, Moravija i olohov, dok su relativno malo itani neki poznati svjetski pisci kao ekspir, Viktor Igo, Pukin, Balzak i drugi. Najvie interesovanja od naih pisaca italaka publika pokazala je za djela Davia i opia, a neto manje za Krleina, Samokovlijina i Andrieva. U toku prole godine najvie traene knjige bili su Mladi lavovi od Irvina oa i Rat i mir

od Lava Tolstoja. U periodu kada je prikazivan film Rat i Mir skoro po svim bibliotekama nastala je prava trka za ovim proslavljenim djelom. Takav isti sluaj sada doivljavaju knjige Kapetanova ki od Pukina i Tihi Don od olohova poslije snimljenih filmova Oluja i Tihi Don. Pored bajki i raznovrsnih pripovjedaka, te i nekih romana od poznatih djeijih pisaca Karla Maja, Stivensona, Skota, Lovraka, opia i drugih i djeca vrlo esto trae filmovana djela. Najvie interesovanja maliani pokazuju za knjigu Vinetu od Karla Maja. Na kraju treba konstatovati i jedan vrlo neprijatan podatak: skoro svake godine po nekoliko stotina italaca uopte ne vrate posuene knjige, te na taj nain znatno oteuju zbirke biblioteka. (Proitano preko 160.000 knjiga. Osloboenje, 06. mart 1959., str. 5)

32

33

Zgrada Biblioteke grada Sarajeva od 1961. do 1994. godine (Obala Maka Dizdara, nekadanja Otokara Kerovanija)

INTEgRAcIJA I (19611962)1960. godina o Narodna biblioteka Hasan Kiki je najbolje struno i organizaciono ureena javna biblioteka u gradu. o Narodna biblioteka Petar Koi preseljava u vee prostorije i postaje Centralna biblioteka u Novom Sarajevu. Spajanjem rejonskih biblioteka u jednu centralnu i matinu biblioteku Optine Centar poinje drugi period razvoja i rada Narodne biblioteke Hasan Kiki. Biblioteka je dobila adaptiranu zgradu bive osnovne kole i preuzela ulogu Centralne biblioteke u iji sastav su ule tadanje rejonske biblioteke: Ognjen Prica, Bistrik, Vasin Han i Vratnik (1961), te Silvije Strahimir Kranjevi i Vladimir Peri Valter (1962). Sve ove biblioteke nastavile su svoju djelatnost u funkciji pozajmnih odjeljenja matine Biblioteke Hasan Kiki. Nakon zavrene integracije knjini fondovi svih biblioteka preraeni su po sistemu univerzalne decimalne klasifikacije (UDK) i izraeni osnovni biblioteki katalozi (abecedni i struni), a kasnije i topografski katalog za formatni smjetaj itaonikog fonda. Jedinstvena nabavka i obrada biblioteke grae omoguila je plansko popunjavanje knjinih fondova svakog pozajmnog odjeljenja, a sklopljen je i ugovor sa svim veim izdavaima (Svjetlost, Veselin Maslea, Prosvjeta, Nolit i dr.) o automatskoj isporuci novih izdanja. Osim praenja aktuelne izdavake djelatnosti, Biblioteka je poela sa prikupljanjem stare i rijetke knjine grae, pa je ubrzo formiran i poseban fond ovog vrijednog bibliotekog materijala. Znaajan je bio i rad na nabavci zaviajnog fonda, odnosno publikacija o Sarajevu, publikacija nastalih u Sarajevu, kao i djela sarajevskih autora. Polovinom 1963. godine Biblioteka je donijela i svoja Pravila za rad, koja su ve naredne godine predstavljala osnovu za izradu Statuta Biblioteke i njeno organizaciono uvrenje.

Prepis Rjeenja o spajanju Narodnih biblioteka Ognjen Prica, Hasan Kiki, Vratnik i Vasin Han u jednu biblioteku Opinsku biblioteku Hasan Kiki (11. juli 1961. godina)

37

1961. godina o Izvreno spajanje pet rejonskih biblioteka optina Centar i Stari Grad Ognjen Prica, Bistrik, Vasin Han i Vratnik u Centralnu biblioteku Hasan Kiki. o Biblioteka Hasan Kiki prelazi na obradu biblioteke grae prema UDK (Univerzalna decimalna klasifikacija). o Otvorena Centralna djeija biblioteka Vlatko Foht. () Djeija biblioteka je poela raditi od 1961. godine, kada je, na Dan Republike, otvorena kao svojevrsna vaspitna ustanova u Republici. Nalazei se u centru grada, imala je ve bogat i raznovrstan knjini fond i opremljenu i funkcionalno namjetenu itaonicu, u kojoj su, pored svih vrsta djeijih listova i asopisa, poela da se koriste i razna audiovizuelna sredstva. Osnovni zadaci Biblioteke bili su odreeni njenim pravilima o radu: da okuplja itaoce do 16 godina starosti i da im omogui korienje knjinim fondom i drugim bibliotekim materijalom, da radi na osnivanju bibliotekih punktova za djecu na podruju optine, da sarauje sa kolama i drutvenim organizacijama koje vode brigu o djeci, da razvija i pomae rad njihovih biblioteka, da vri propagandu djeije knjige i stimulie rad djece koja su ispoljila talent na polju literarnih ostvarenja. (Baovi, 1977 : 169)

1962. godina o Narodne biblioteke Silvije Strahimir Kranjevi i Vladimir Peri Valter integrisane su u Biblioteku Hasan Kiki, koja zvanino poinje sa radom kao centralna i matina biblioteka. o Biblioteka preseljava u zgradu bive osnovne kole u ulici Otokara Kerovanija br. 9 (dananja Obala Maka Dizdara), u kojoj je, osim pozajmnog odjeljenja, oformila depo i dvije itaonice sa 70 italakih mjesta. Takoe, zapoet je rad na formiranju zaviajne zbirke. o Otvoreno odjeljenje na Vinjiku. U okviru akcije Mjesec dana knjige, preksino je na svean nain otvorena Narodna biblioteka Hasan Kiki. Za adaptaciju prostorija biblioteke, koja se nalazi na Obali Otokara Kerovanija, utroeno je oko 9 miliona dinara. Biblioteka, zajedno sa svojim punktovima, ima preko 45.000 knjiga. Inicijator otvaranja ove korisne Institucije je Savjet za kulturu Narodnog odbora optine Centar. U prostorijama biblioteke istovremeno je otvorena izloba djela i rukopisa Hasana Kikia i izdanja izdavakih preduzea Svjetlosti i Veselin Maslea. Biblioteka e biti otvorena preko cijelog dana. (Otvorena biblioteka Hasan Kiki. Osloboenje, 28. oktobar 1962., str. 12)

39

1963. godina o Formiran Omladinski literarni klub Hasan Kiki. Da bi objedinio literarni rad i aktivnosti sarajevske srednjokolske i radnike omladine Optinski komitet Narodne omladine optine centar u zajednici sa bibliotekom Hasan Kiki formirao je klub mladih pisaca-poetnika Hasan Kiki. Klub je smjeten u prostorijama biblioteke Hasan Kiki, a u svom sastavu ima oko 60 lanova. Na nedavno odranom sastanku izabran je Upravni odbor Kluba. U Upravni odbor izabrano je pet omladinaca i dva predstavnika biblioteke. Osnovni zadatak Kluba mladih pisaca-poetnika jeste da objedini rad svih literarnih sekcija koje su postojale po kolama i omladinskim klubovima, da im dadne odreene smjernice i sadraj rada. Razvijanje kvalitetnog literarnog rada kod mladih ljudi bie jedan od bitnijih zadataka Kluba. Da bi se pruila instruktivna pomo i omoguila pravilna orijentacija u stvaralatvu mladih ljudi, ovaj Klub e organizovati niz predavanja iz oblasti estetike i teorije knjievnosti. Posebno je znaajno to e Klub esto organizovati susrete mladih sa afirmisanim sarajevskim knjievnicima i umjetnicima. U sklopu aktivnosti Klubom mladih pisaca-poetnika posebno e biti znaajno organizovanje diskusija o kvalitetu rada lanova Kluba, kao i organizovanje veeri kritike na kojima e se raspravljati o domaim i stranim knjievnim djelima. (Formiran Literarni klub Hasan Kiki. Osloboenje, 21. februar 1963., str. 5)

Osloboenje, 13. novembar 1962., str. 8

41

1966. godina o Integracijom biblioteka Petar Koi, Vladimir Nazor i Marko Markovi, sa podruja optine Novo Sarajevo, osnovana Opta narodna biblioteka Novo Sarajevo. 1968. godina o Analiza o stanju bibliotekarstva pokazuje da je Biblioteka Hasan Kiki prva u regionu po veliini knjinog fonda i broju proitanih knjiga.

1969. godina o Odbor za irenje knjige dodijelio je Biblioteci priznanje Kulturno-prosvjetna zajednica BiH. 1970. godina o Spomen plaketa grada Sarajeva. 1972. godina o Plaketa grada Sarajeva. 1976. godina o Zahvalnica i Zlatna plaketa Akcija 100.000 knjiga u organizaciji GK SSO BiH, Sarajevo. 1977. godina o Povelja uesnika Akcija 100.000 knjiga. o Spomen diploma za saradnju i doprinos povodom 30-godinjice Opte narodne biblioteke Novo Sarajevo. 1979. godina o Integracijom Opte narodne biblioteke Novo Sarajevo, Doma kulture Vaso Pelagi i Pionirskog centra Boko Buha, nastaje Narodna biblioteka Branko opi.

1981. godina o Povelja za doprinos u razvoju i unapreenju rada Biblioteke i uspjenu saradnju, koju dodjeljuje Narodna i Univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine.

Plaketa grada Sarajeva (1972. godina)

Zlatna plaketa Akcija 100.000 knjiga (1976. godina)

43

1982. godina Narodna biblioteka Hasan Kiki u Sarajevu proslavila je tridesetpet godina rada. Danas biblioteka posjeduje fond od 110.000 knjiga i upisuje 12 14.000 italaca. (Jubilej Narodne biblioteke Hasan Kiki u Sarajevu. Bibliotekarstvo, XXVIII, 1982., str. 107)

1984. godina o Zahvalnica za doprinos u organizaciji XIV Zimskih olimpijskih igara Sarajevo 84. o Otvoreno pozajmno odjeljenje u Novom Gradu Alipaino polje.

1985. godina o U Skenderiji otvoren odsjek pod nazivom Biblioteka Doma mladih. o Otvoreno pozajmno odjeljenje u Novom Gradu Dobrinja.

U okviru Specijalne zbirke i sitne tampane grae, Biblioteka grada Sarajeva oformila je posebnu tematsku podzbirku koja se odnosi na period pripreme i odravanja Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine. U ovoj kolekciji nalaze se programi sportskih dogaanja, mape olimpijskih terena, razglednice, fotografije, plakati, bilten ZOI 84, katalozi, ulaznice, isjeci novinskih lanaka, slikovnice, suveniri sa likom Vuka itd.

45

ESTOApRILSKA NAgRADA (1987)Narodna biblioteka Hasan Kiki u 1987. godini obiljeava 40 godina rada. Za tih 40 godina prela je put od male biblioteke sa 350 knjiga, do dobro organizirane centralne biblioteke za odrasle na optini Centar i Stari grad, sa preko 113.000 knjiga, 12.000 odraslih italaca godinje i mreom od 7 podrunih biblioteka. Praktino, ve dui niz godina, iako u vrlo nepovoljnim materijalnim uslovima, po strukturi knjinog fonda, po kvalitetu biblioteke usluge i po strukturi italaca sa teritorije svih gradskih optina, vri funkciju gradske biblioteke. Na taj nain odigrala je i dalje igra izuzetno vanu ulogu u oblasti bibliotekarstva u gradu, jer nastoji da se cijela djelatnost i dalje unapreuje. U ovom momentu na elu je inicijative o povezivanju biblioteke grada u jedinstvenu mreu. Zbog svega ovoga mislimo da Koordinacioni odbor ima puno razloga da Narodnu biblioteku Hasan Kiki predloi za jednog od dobitnika 6. aprilske nagrade. Drugarski pozdrav Predsjednik Savjeta Biblioteke Jelka Popovi-Trtak (Tekst prijedloga za estoaprilsku nagradu upuen Koordinacionom odboru za dodjeljivanje nagrada, 20. februar 1987. godine)Dane Olbina uruuje estoaprilsku nagradu Rejhani Maslo, direktorici Narodne biblioteke Hasan Kiki (06. april 1987. godina)

1987. godina o estoaprilska nagrada grada Sarajeva za 40 godina uspjenog rada i rezultate na unapreenju bibliotekarstva u gradu. o Povodom jubileja 40 godina Biblioteke, otvorena je Izloba Sarajevo u Zaviajnoj zbirci biblioteke Hasan Kiki u Muzeju XIV Zimskih olimpijskih igara, i odrano Savjetovanje o zaviajnim zbirkama u narodnim bibliotekama.

47

Risto Besarovi prilikom otvaranja izlobe: Sarajevo u Zaviajnoj zbirci Narodne biblioteke Hasan Kiki

Narodna biblioteka Hasan Kiki proslavlja ove godine 40 godina rada. Obiljeavajui tu jubilarnu godinjicu, ova sarajevska kulturna institucija je u program proslave, iji zavrni dio poinje danas, uvrstila i prireivanje izlobe kojom eli da prikae naoj iroj javnosti, sarajevskoj publici u prvom redu, rezultate svog djelovanja u ostvarivanju jedne od znaajnih funkcija biblioteke takvog profila njene zaviajne zbirke. Godinama sistematski i briljivo prikupljana, prvenstveno iz skromnih finansijskih sredstava za redovnu djelatnost Narodne biblioteke Hasan Kiki i, u znatnoj mjeri, poklonima pojedinaca i institucija, biblioteka graa koja se odnosi na grad Sarajevo i sarajevsku regiju sainjava zaviajnu zbirku ove biblioteke i vaan dio njenog bogatog i raznovrsnog knjinog fonda. Knjige, asopisi, listovi, kalendari i druge periodine publikacije, plakati i ostali biblioteki materijal koji sainjava biblioteku gra-

u ove zaviajne zbirke ima nesumnjivu kulturnoistorijsku vrijednost i predstavlja, paralelno sa arhivskim dokumentima koji se uvaju u Arhivu Bosne i Hercegovine, Istorijskom arhivu Sarajeva i Orijentalnom institutu u Sarajevu, najznaajniji izvor za prouavanje istorije Sarajeva i sarajevske regije. Zbog ogranienih prostornih mogunosti koje su stajale na raspolaganju njenim organizatorima na ovoj izlobi se posjetiocima ne izlae cjelokupan fond zbirke nego samo izbor eksponata iz tog fonda. Izlobu je postavila drugarica Jelka Popovi-Trtak, rukovodilac Zaviajne zbirke u Narodnoj biblioteci Hasan Kiki. Eksponati, prezentirani posjetiocima ove izlobe, vremenski obuhvataju razdoblje od vremena nastanka Baeskijinih kazivanja o ljudima i dogaajima u Sarajevu i Mestviinog popisa sarajevskog stanovnitva iz 1841. godine do nedavno objavlje-

nih tekstova. Po svom sadraju oni se odnose na brojne oblasti ivota u Sarajevu i sarajevskoj regiji u tom vremenskom razdoblju, na javnu upravu, komunalne djelatnosti, urbanizam, arhitekturu, demografske prilike, arheoloka i etnografska istraivanja, socijalnu problematiku, zanatstvo, trgovinu, industriju, nastanak i razvitak radnikog pokreta, politike organizacije, sarajevski atentat 1914. godine, obrazovanje, kulturne aktivnosti, nauni rad, meunarodne i jugoslovenske kongrese i naune skupove, sport, turizam itd. Meu eksponatima na ovoj izlobi se nalaze i skoro sve vanije knjige o Sarajevu u odreenim periodima njegove istorije ili o pojedinim znaajnim aspektima njegovog razvitka u tim periodima, kao i neke knjige koje se znatnim dijelom sadraja odnose na Sarajevo, to opravdava njihovo uvrtavanje u ovu izlobu. Posjetioci e svakako zapaziti da je izvjestan broj knjiga o Sarajevu tampan van Bosne i Hercegovine, prvenstveno u Beogradu i Zagrebu. Zanimljiv je i podatak da su dva francuska autora objavila iste, 1934. godine u Parizu, dvije knjige o Sarajevu na francuskom jeziku. Kao to se moglo i oekivati, pretean broj knjiga u kojima je na ovaj ili onaj nain tretirana sarajevska problematika tampan je u Sarajevu. O izdavakim prilikama u kojima su se one pojavljivale dovoljno ilustrativno kazuje podatak da su najistaknutiji sarajevski istoriari starijih generacija, Vladislav Skari i Hamdija Kreevljakovi, skoro svaku svoju knjigu o Sarajevu tampali kod drugog izdavaa. U novije vrijeme su knjige o Sarajevu izlazile u izdanjima raznih izdavaa koji su

publikacije sa sarajevskom tematikom objavljivali u okviru svojih irih izdavakih programa. Brojne spomenice, tampane povodom jubilarnih godinjica pojedinih obrazovnih institucija, kulturnih i naunih ustanova, radnih organizacija, pjevakih i drugih sarajevskih drutava privui e posebnu panju mnogih naih sugraana starijih generacija osvjeavajui njihova sjeanja na vrijeme provedeno u tim organizacijama i drutvima. Panju posjetilaca e privui iz slinih razloga i izloeni godinji izvjetaji pojedinih sarajevskih kola. Odgovarajue mjesto dato je na izlobi i Sarajevu u periodici, kao i knjievnim djelima. Izloba biblioteke grae iz fonda Zaviajne zbirke Narodne biblioteke Hasan Kiki nee ostati bez odziva kod sarajevske publike kojoj je ona prvenstveno i namijenjena. Ona e, nema sumnje, dati i nov podsticaj daljem sistematskom popunjavanju fonda ove zbirke bibliotekim materijalom o Sarajevu i sarajevskoj regiji do koga se do sada nije moglo doi, u prvom redu zbog oskudnih finansijskih sredstava. Treba opravdano oekivati da e uz veu materijalnu podrku drutvene zajednice ova znaajna zbirka biti u osjetnoj mjeri kompletirana i da e uesnici proslave naredne jubilarne godinjice ove Biblioteke biti u prilici da utvrde da su ovakva predvianja i ostvarena. Sa takvim eljama proglaavam izlobu Sarajevo u Zaviajnoj zbirci Narodne biblioteke Hasan Kiki, otvorenom. (Rijei Riste Besarovia prilikom otvaranja izlobe: Sarajevo u Zaviajnoj zbirci Narodne biblioteke Hasan Kiki. 19. 11. 1987.)

49

1988. godina o Narodna biblioteka Hasan Kiki odreena za obavljanje matinih poslova biblioteke djelatnosti na podruju optina: Centar, Stari Grad, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilida, Vogoa, Hadii, te Ilijaa, Pala, Trnova, Han Pijeska, Kalinovika, Kiseljaka, Kreeva, Olova, Rogatice, Sokoca, Breze, Fojnice, Foe, Gorada, Rudog, Varea, Viegrada, Visokog, ajnia, Busovae, Kaknja, Viteza, Travnika, Pucareva (Novi Travnik) i Zenice. o Djeija biblioteka Vlatko Foht je, povodom tridesetogodinjice postojanja, a za zasluge i uspjehe pribliavanja knjige itaocima i unapreivanju djeijeg bibliotekarstva, odlikovana Ordenom zasluga sa srebrenom zvijezdom. o Otvoreno pozajmno odjeljenje u naselju Breka.

Otvaranje pozajmnog odjeljenja na Breki (1988. godina)

Povelja Djeijoj biblioteci Vlatko Foht (1982. godina)

51

INTEgRAcIJA II (1990)Karakteristike postojee organizacione strukture biblioteke djelatnosti u gradu Sarajevu jeste njena velika razuenost,jer se ona odvija u vie radnih organizacija i bibliotekih jedinica, zatim u okviru vie radnih organizacija u sastavu kulturnih djelatnosti i slino. Na podruju 10 gradskih optina djeluje 12 biblioteka sa 33 stalna odjeljenja, 14 itaonica i bibliobusna sluba (pri biblioteci Branko opi). Od navedenih biblioteka dvije su organizovane kao monotipne radne organizacije bez OOUR, dok njih 10 djeluju u sastavu centara za kulturu, domova kulture i sl. Iz izvjetaja Samoupravne interesne zajednice za kulturu grada Sarajeva za 1987. godinu se vidi da na podruju grada Sarajeva (10 optina) djeluju: Optinska narodna biblioteka Hasan Kiki, Biblioteka Branko opi, Djeija biblioteka Vlatko Foht, Biblioteka Boko Buha, Biblioteka RU Slobodan Princip Seljo, Biblioteka Doma kulture Famos, Biblioteka KOS RC-a Vogoa, Biblioteka NU Pale, Biblioteka CIK-a Ilija, Biblioteka Hadii i Biblioteka Trnovo. Nije posebno potrebno dokazivati nesvrsishodnost i neracionalnost organizovanja biblioteka u gradu Sarajevu. Takva neracionalna organizacija proistie iz prevelike organizacione razuenosti, s obzirom na ovakvu razuenost nije mogue organizovati sve poslovne funkcije, naroito one od zajednikog interesa kao to su, informativno-propagandni poslovi, kadrovski, samoupravni, pravni i opti poslovi, nabava i obrada bibliotekog materijala, razvoj i unapreenje tehnologije procesa rada (biblioteki informacioni sistem, analitiki poslovi, knjigovodstveno-finansijski poslovi i slino). Sadanji nivo organizovanosti biblioteke djelatnosti ne obezbjeuje racionalno odvijanje ovih poslovnih funkcija, zbog toga jer ovakve organizaciono-razuene, odnosno dezintegrisane biblioteke nemaju kadrovske i finansijske osnove za obavljanje poslovnih funkcija od zajednikog interesa. Specifinost biblioteke djelatnosti ija racionalizacija nije mogua bez efikasnog integralnog informacionog sistema, upuuje na zakljuak da je razvoj informacionog sistema mogu jedino integrisanjem svih bibliotekih jedinica u gradu Sarajevu. (Mari, R., Durmi, S.: Elaborat o opravdanosti integracije biblioteka u gradu Sarajevu i koncepcija unapreenja makroorganizacione strukture, Sarajevo, 1988., str. 1112) Dananji naziv i status Biblioteka je dobila 1990. godine nakon integracije tadanjih najveih optinskih biblioteka: Optinska narodna biblioteka Hasan Kiki, Narodna biblioteka Branko opi i Djeija biblioteka Vlatko Foht, te Optinska biblioteka Hadii. Od 1. jula 1990. godine zvanino poinje sa radom kao Biblioteka grada Sarajeva. Spajanjem ovih biblioteka u jednu centralnu gradsku biblioteku stvorena je jedinstvena biblioteka mrea koja je omoguila ravnomjeran razvoj biblioteke djelatnosti u gradu, jedinstveno planiranje razvoja mree, veu dostupnost grae, racionalizaciju poslovanja i uvoenje elektronske obrade biblioteke grae u namjenskom raunarskom programu (BIS) prilagoenom potrebama gradske biblioteke. Ova integracija predstavljala je ujedno i saimanje sveukupnog bibliotekog iskustva i materijalnih mogunosti udruenih biblioteka.Osloboenje, 29. juni 1990. godina, str. 9

1990. godina o Integracijom tri najvee gradske biblioteke: Narodna biblioteka Branko opi, Narodna biblioteka Hasan Kiki i Djeija biblioteka Vlatko Foht, ukljuujui i kasnije pripajanje Optinske biblioteke Hadii, nastaje dananja Biblioteka grada Sarajeva. o Uvedena elektronska obrada biblioteke grae u namjenskom raunarskom programu BIS (biblioteko-informacijski sistem).

53

1991. godina o Usvojen Statut radne organizacije Biblioteke grada Sarajeva. o Oformljena Sluba za zaviajnu zbirku.Biblioteka grada Sarajeva je sa 1991. godinom zavrila svoju prvu punu godinu rada kao jedinstvena biblioteka radna organizacija, nastala integracijom tri samostalne biblioteke ustanove u Sarajevu: Narodne biblioteke Hasan Kiki, Biblioteke Branko opi i Djeije biblioteke Vlatko Foht. Kao integralna ustanova, Biblioteka grada Sarajeva poela je sa radom 1. jula 1990. godine. U programu rada Biblioteke za 1991. godinu kao osnovni razlozi integracionog poduhvata navedeni su zadovoljavanje sve sloenijih potreba korisnika bibliotekih usluga u gradu i, s tim u vezi, usklaivanje rada jedinstvene gradske biblioteke ustanove sa odredbama Zakona o bibliotekoj djelatnosti. U tim kratkim naznakama razloga za stvaranje jedinstvene biblioteke radne organizacije u glavnom gradu Republike sadrani su, izmeu ostalog, sljedei ciljevi: kontinuiran, ravnomjerniji i racionalniji razvoj gradske biblioteke mree uz efikasnije koritenje kadrovskog, prostornog i finansijskog potencijala; bolje iskoritenje biblioteke grae; uvoenje savremene tehnologije rada; jedinstveno planiranje razvoja bibliotekarstva u gradu; formiranje jedinstvene referalne slu-

be i centralnog kataloga na nivou jedinstvene radne organizacije; podizanje opteg nivoa zadovoljavanja interesa i potreba korisnika bibliotekih usluga; uspostavljanje jedinstvenog bibliotekog informacionog sistema; razvoj i efikasniji rad matine slube, propagandne i marketinke djelatnosti itd. Svi ovi, kao i drugi postavljeni ciljevi integracije, treba da obezbijede kvalitetniji, efikasniji i kreativniji rad ove radne organizacije, odnosno da grad Sarajevo umjesto ranijih optinskih narodnih biblioteka dobije savremenu gradsku biblioteku koja e, sa novim bibliotekim slubama, graanima pruati raznovrsnije i bogatije biblioteke usluge i obavljati svoju ulogu matine biblioteke na sarajevskoj regiji koja obuhvata 26 optina. Cjelokupan rad Biblioteke u toku 1991. godine odvijao se u okvirima projektovanih ciljeva integracije u onim pravcima i obimu koje su dozvoljavali nivo organizovanosti i opremljenosti ranijih optinskih biblioteka, materijalni stimulans novoosnovane biblioteke i opti uslovi u kojima se nalazi naa biblioteka djelatnost kao i djelatnost kulture u cjelini. Realizovani su uglavnom oni poslovi koji se tiu unutranje organizacije Biblioteke, racionalnijeg koritenja prostornog i kadrovskog potencijala, osnivanja i rada novih slubi, ujednaavanja politike nabavke nove knjine grae, njene obrade, distribucije i koritenja, uvoenja jedinstvenog sistema i kompjuterske tehnike, podizanja ni-

voa zadovoljavanja potreba korisnika bibliotekih usluga, veeg koritenja knjinog fonda, reklame, propagande, obrazovnih aktivnosti i drugih marketinkih poslova koji postaju neophodni u savremenoj komunikaciji kulturne ustanove sa sredinom u kojoj djeluje. Kao hitni i neodloni zadaci Biblioteci se nameu i obogaivanje knjine grae i uspostavljanje uobiajene i standardima bibliotekarstva projektovane strukture ove grae, obogaivanje strune asopisne literature i dnevne tampe, organizovanje savremenog rada itaonica, stvaranje nunih fondova neknjinog materijala (audio i video materijal, fototeka, fonoteka, aktuelni informaciono-dokumentacioni materijal), poveanje prostora bar na tragu bibliotekih standarda i normativa, njegovo ureenje i dovoenje u funkciju zahtjeva savremene gradske knjinice, poveanje broja zaposlenih i njihovo permanentno struno usavravanje, irenje mree pozajmnih odjeljenja u skladu sa potrebama i razvojem naselja u gradu itd. (Izvjetaj o radu Biblioteke za 1991. godinu, str. 13)

Upis u sudski registar Radne organizacije Biblioteke grada Sarajeva (02. juli 1990. godina)

55

opSada Sarajeva (19921995)1994. godina U opkoljenom Sarajevu, u periodu 1992.1995., unitene su Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Biblioteka orijentalnog instituta, te brojne kolske i vojne biblioteke i druge ustanove koje su bile riznice duhovnog i materijalnog blaga. Ratna razaranja, naalost, nisu mimoila ni Biblioteku grada Sarajeva. Rat je Biblioteku zatekao sa oko 300.000 (prema knjizi inventara) bibliotekih jedinica od kojih smo do sada izgubili oko 100.000. Nekoliko naih odjeljenja je potpuno uniteno i to kao posljedica granatiranja i vandalskog iivljavanja provalnika. Tri naa velika odjeljenja nalaze se na privremeno zaposjednutoj teritoriji, tako da je sudbina njihovih vrlo vrijednih fondova neizvjesna. Znatan broj knjiga iz lijepe knjievnosti je otuen prilikom obijanja odjeljenja, a ne mali broj se nalazi kod korisnika, o emu su i evidencije unitene. Veliki broj prirunika i enciklopedija je, takoer, bio mamac za provalnike. Ono to e ovom gradu nedostajati jeste i djeija knjiga, kolska lektira i veoma vrijedna zbirka djeijih slikovnica i edukativnih pomagala koje su posjedovala neka naa odjeljenja. Biblioteka je imala i kompjutersku opremu, doraen program obrade knjiga sa izvjesnom bazom podataka kojoj se u ratu gubi svaki trag. (Okrugli sto: Unitavanje kulturno-historijskog nasljea BiH 1992/93.; Saoptenje: Hatida Demirovi, Sarajevo, 1993, str. 5) Tokom rata unitena je arhiva Biblioteke, dio poslovnih prostora je oteen ili potpuno devastiran, a od prijeratnih 20, ostalo je u funkciji 13 pozajmnih odjeljenja. Vei dio inventara, tehnike opreme i knjinog fonda je takoe stradao. Ipak, zahvaljujui portvovanosti bibliotekara, najvrjednije kolekcije Biblioteke grada Sarajeva sauvane su u cijelosti. o Biblioteka preseljena u Mis Irbinu 4, gdje se i danas nalazi.

Saglasnost za rad u ratnim uslovima (03. august 1992. godina)

Osloboenje, 07. august 1993. godina, str. 2

Dananja zgrada Biblioteke grada Sarajeva (ulica Mis Irbina 4)

cobiSS (1997)1996. godina o Otvorena Njemaka itaonica. Sveanom otvaranju Njemake itaonice u prostorima Gradske biblioteke Sarajevo u subotu je prisustvovao veliki broj posjetilaca. itaonicu je prigodnim govorom otvorio Savezni ministar vanjskih poslova dr. Klaus Kinkel. Sarajlijama na raspolaganju sada stoji oko 4.000 knjiga, asopisa i aktuelnih novina, te kaseta s cjelokupnim pjesnikim djelom Getea. Knjige su prijatelji, kae se u Njemakoj. One su Sezame otvori se dui jedne zemlje i njenih naroda. Zato vam s radou predajem ovu itaonicu. Ako elite nama da uinite neku radost, onda doite ovamo to ee i koristite nau pomo rekao je u svom obraanju Klaus Kinkel. (Knjige su dua jedne zemlje. Veenje novine, 14. oktobar 1996., str. 25)

Usvajanjem projekta Raunarsko povezivanje biblioteka u BiH preko Interneta, 1997. godine, prihvaena je implementacija sistema COBISS (kooperativni online bibliografski sistem i servis) u Bosni i Hercegovini. Od 1998. godine poeo je rad na automatizovanoj obradi biblioteke grae i stvaranju jedinstvenog biblioteko-informacionog sistema, a 2001. godine Biblioteka grada Sarajeva postaje prva biblioteka u Bosni i Hercegovini koja uvodi automatizovanu pozajmicu zasnovanu na primjeni tehnologije bar-koda. Naalost, rad u COBISS-u je nakratko prekinut u periodu 2002.2006. godine, ali je ponovo obnovljen 2007., te zahvaljujui ovom programu Biblioteka ima pored lisnih kataloga i elektronski, online katalog dostupan preko Virtuelne biblioteke BiH (www. cobiss.ba) i matinog web portala www.bgs.ba. Uspostavom COBISS-a stvorena je i mogunost bolje saradnje biblioteka na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i ire, to je znaajna pretpostavka za bri nauni, obrazovni i kulturni razvoj.

Otvaranje Njemake itaonice Goethe Instituta u pozajmnom odjeljenju (ul. umurija 2) Biblioteke grada Sarajeva

Ministar vanjskih poslova Njemake Klaus Kinkel i direktorica Biblioteke grada Sarajeva Hatida Demirovi prilikom otvaranja Njemake itaonice

61

1997. godina o Otvorena Djeija itaonica pri odjeljenju u Radievoj ulici. o Biblioteka ukljuena u Kooperativni online bibliografski sistem COBISS. 1998. godina o Biblioteka je zapoela rad na automatskoj obradi biblioteke grae u biblioteko-informacionom sistemu COBISS. 2000. godina o Otvoreno pozajmno odjeljenje na podruju optine Hadii. 2001. godina o Uvedena automatska pozajmica u etiri pozajmna odjeljenja. o Otvoreno pozajmno odjeljenje na Trgu ZAVNOBIH-a. o Otvoren Multimedijalni centar Mak. Multimedijalni centar Mak je prvi kulturni centar Biblioteke grada Sarajeva i prvi multimedijalni centar u Bosni i Hercegovini, koji je zvanino otvoren jue u Alipainoj ulici 6a. Centar e kroz svoje edukativne i kulturne programe okupljati sve uzraste korisnika od predkolskog uzrasta do penzionera koji vole knjigu, sevdalinku, toplu ljudsku rije, kamernu muziku i ansonu. rekao je direktor centra Muhamed Zlatan Hrenovica. Ime Mak centar je dobio po velikom bosanskohercegovakom pjesniku Mehmedaliji Maku Dizdaru, a multimedijalnu strukturu ovog savremenog bibliotekog centra ine: biblioteka, poetski teatar, polemiki poligon, koncertna scena, klub prijatelja knjige i biblioteke, cedeteka, diskoteka, Internet klub, play station klub. Otvorenju je prisustvovao i Gradimir Gojer, ministar kulture Kantona Sarajevo, koji je kazao da je ovaj centar mjesto gdje e knjiga i ovjek komunicirati putem medija, te da e ministarstvo raditi na njegovom razvoju. Vrpcu je presjekla Severina Vukovi i iskoristila priliku da centru daruje svoj novi CD. (Sarajevo dobilo prvi multimedijalni centar Mak. Osloboenje, 07. decembar 2001., str. 10)

63

2002. godina o Povodom jubileja 55 godina, organizovan Seminar o zaviajnim zbirkama i savremenim bibliotekama i sveana akademija.

U velikoj Sali Doma policije juer je odrana sveana akademija povodom obiljeavanja 55 godina Biblioteke grada. U prisustvu gostiju iz Hrvatske, radnika Biblioteke, program je otpoeo sa kratkim dokumentarnim filmom udesni mostovi ljubavi, koji je goste upoznao sa historijatom same ustanove.

Direktor Muhamed Zlatan Hrenovica uruio je priznanja radnicima za njihov dugogodinji rad i doprinos u razvitku biblioteke struke. Ti radnici su: Ljubica Bakavi, Marija Zubak, Nada Piva, Nada Penc, Dragica Skala, Muhamed Zlatan Hrenovica, Melisa Bihorac, Fuad Ceri, Minka Piragi, Enver Fazlagi, Jelka Popovi-Trtak, Milivoje Buha, Zdravka Jelii, Marica Ljumanovi-Hajnrih, Lenka Bilalagi, Mutesima Hadiefendi, Behka Fazli, Rejhana Maslo, Ljiljana Zari, Ljubica Glumac, Ankica Kisi i Fikreta Klaar. (Uruena priznanja radnicima. Dnevni avaz, 21. novembar 2002., str. 19)

2005. godina o Otvorena pozajmna odjeljenja na Grbavici i Alipainom Mostu II. o Otvoren Eko centar u sklopu itaonice pozajmnog odjeljenja na Breki. o Osnovan Klub Prijatelji zaviaja, koji uestvuje u prikupljanju grae za fondove Zaviajne zbirke. 2006. godina o Otvoren Ameriki kutak u sklopu Djeije biblioteke. o Otvoreno pozajmno odjeljenje na Ilidi.Ameriki ambasador u BiH Douglas McElhaney, rektor Univerziteta u Sarajevu Hasan Muratovi i ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Ivica ari prilikom otvaranja Amerikog kutka

65

2007. godina o Otvoreno pozajmno odjeljenje na Vratniku. o Obnovljen ugovor o lanstvu u bibliotekoinformacionom sistemu COBISS/BiH. o Postavljen web portal Biblioteke grada Sarajeva www.bgs.ba. o Upriliena Izloba povodom 60 godina Biblioteke grada Sarajeva. Nove etape u razvoju drutvenih odnosa, nove potrebe nauke, kulture, umjetnosti i slino, kao i sve vei procvat informacijskih znanosti uslovljen napretkom moderne tehnologije, uticali su da se Biblioteka odvoji od tradicionalnog naina rada i pree na savremene metode biblioteke teorije i prakse. Razvojem elektronskih kataloga i digitalnih zbirki kao primarnih informacija koje su svima dostupne preko Interneta, uinjen je prvi korak ka stvaranju tzv. virtuelne biblioteke koja je izraz novog informacionog doba. Pred bibliotekarom je sada nova uloga informator i posrednik izmeu krajnjeg korisnika i informacionog sistema, ali i strunjak koji e druge uputiti u mogunosti koritenja raunarske mree, pretraivanja informacija, selektiranja, preuzimanja itd. Ti savremeni okviri zasigurno e uticati na dalji razvoj Biblioteke grada Sarajeva koja e i ubudue raditi na osavremenjavanju bibliotekih usluga.

Prema rijeima direktora Mesuda Smajia: Prioritet emo dati poboljanju kadrovske strukture, prijemu visokoobrazovanih radnika i njihovom permanentnom educiranju, te primjeni informacione tehnologije za podrku bibliotekoj djelatnosti. Cilj je da u suradnji sa Upravnim odborom Biblioteke i ministarstvima kulture promoviramo knjigu i biblioteku, grad Sarajevo i njegove ljude, nae pisce i njihova djela... (Knjiga prva briga. Osloboenje, 31. januar 2007., str. 24)

Direktor Biblioteke grada Sarajeva Mesud Smaji prilikom otvaranja Izlobe povodom ezedesetgodinjice rada Osloboenje, 28. decembar 2007. godina, str. 4041

67

Slube Biblioteke

ako su poslovi u Biblioteci postajali kompleksniji, tako se i biblioteki kadar sve vie edukovao i osposobljavao za rad u bibliotekama. Vremenom se pokazalo potrebnim i formiranje posebnih slubi koje e slijediti razvoj biblioteke djelatnosti i doprinijeti uspostavi jedinstvenog biblioteko-informacionog sistema. Od rada ovih slubi zavisi i uspjeh bibliotekog poslovanja uopte, pa se posebna panja poklanjala adekvatnom odabiru strunih radnika za razliite zadatke i pojedina radna mjesta, kao i njihovom permanentnom obrazovanju i usavravanju u struci. Sistematizacija i unutranja organizacija, usklaena prema Pravilniku o radu Biblioteke i Zakonu o bibliotekoj djelatnosti, odgovara zadacima i uslovima rada Biblioteke, ali i potrebama ire drutvene zajednice. Poslovi koji danas prate osnovnu djelatnost Biblioteke grada Sarajeva odvijaju se putem:

o Slube za nabavku i strunu obradu biblioteke grae; o Slube za zaviajnu zbirku i bibliografiju; o Slube za razvoj, matine poslove i edukaciju; o Slube za marketing i izdavaku djelatnost; o Slube za rad sa korisnicima bibliotekih usluga i kulturno-zabavne djelatnosti; o Slube za poslove raunovodstva i knjigovodstva; o Slube za pravne i opte poslove. Time se ostvaruje savremen nain rada u kojem su svi postojei biblioteki resursi, ukljuujui knjine, tehnike i ljudske potencijale, na najneposredniji nain stavljeni na uslugu svim lanovima i korisnicima.

69

SLUBA zA NABAVKU I STRUNU OBRADU BIBLIOTEKE gRAEJedna od slubi JU Biblioteke grada Sarajeva je Sluba za nabavku i strunu obradu biblioteke grae, koja predstavlja temelj, ili kako je u profesionalnom argonu obino nazivaju srce biblioteke i bibliotekog poslovanja. Zaduena je da, uz konsultaciju sa ostalim bibliotekim slubama, vri evaluaciju i selekciju knjine i druge grae koja je u skladu sa zahtjevima i potrebama korisnika, ali i u funkciji formiranja i popunjavanja vlastitih kolekcija i specijalnih zbirki. Takoe, obavlja poslove katalogizacije i klasifikacije, te izrauje kataloge koji korisnicima i bibliotekim djelatnicima pruaju uvid u postojee fondove Biblioteke. Rad ove Slube odvija se kroz sljedee faze: o Praenje izdavake djelatnosti i saradnja sa izdavaima; o Nabavka i prijem biblioteke grae; o Tehnika obrada; o Struna obrada: katalogizacija, klasifikacija i predmetizacija; o Formiranje, revidiranje i auriranje bibliotekih kataloga: abecedni, struni, topografski katalog, zatim katalog autora, te elektronski katalog; o Kolacioniranje katalokih listia; o Revizija fonda; o Informisanje bibliotekih radnika na pozajmnim odjeljenjima; o Raspodjela i distribucija biblioteke grae u odjeljenja JU Biblioteke grada Sarajeva. Primjenom modernih tehnologija zapoeo je bri razvoj Slube za nabavku i strunu obradu biblioteke grae, pa je od 1990. godine uvedena elektronska obrada biblioteke grae u namjenskom raunarskom programu BIS (biblioteko-informacioni sistem). Meutim, taj proces je ubrzo prekinut uslijed opsade Sarajeva i velikih ratnih razaranja (19921995). Nekoliko godina nakon rata, 1997., Biblioteka je ponovo ukljuena u sistem uzajamne bibliografsko-kataloke baze podataka, ovoga puta koritenjem programske opreme Kooperativnog online bibliografskog sistema i servisa COBISS. Od 1998. do 2002. godine u programu COBISS-a obraen je znatan dio bibliotekog fonda to je omoguilo da JU Biblioteka grada Sarajeva postane prva biblioteka u Bosni i Hercegovini koja je poela primjenjivati automatizovanu pozajmicu u svojim odjeljenjima. Iako nakratko prekinut, rad u ovom programu nastavljen je nakon obnove ugovora sa COBISS/ BiH sistemom 2007. godine.

71

SLUBA zA zAVIAJNU zBIRKU I BIBLIOgRAFIJUNakon ujedinjenja rejonskih biblioteka optina Centar i Stari Grad, 1962. godine, tadanja biblioteka Hasan Kiki dobila je obavezu da kao gradska biblioteka formira zaviajnu zbirku. Pravilnikom o radu i Statutom biblioteke iz 1963. godine donesena je odredba kojom: Biblioteka prikuplja sve knjige i publikacije od znaaja za kulturnu istoriju Sarajeva i publikacije autora koji ive u Sarajevu. Naslijeeni dio knjinog fonda Prosvjetine i Napretkove biblioteke, te stare Radnike biblioteke predstavljao je temelj u stvaranju zaviajne zbirke. Od velike pomoi bio je i Pravilnik o prikupljanju i uvanju biblioteke grae Zaviajnog odjeljenja, koji je iza sebe ostavio prvi bibliotekar Prosvjetine biblioteke ore Pejanovi (1927), kao i rad Alije Bejtia Bibliografija tampanih radova o Sarajevu (1964). Pionirski posao oko retrospektivnog sakupljanja zaviajne grae i traganja za rijetkim i starim izdanjima obavili su tadanji direktor Fuad Ceri i antikvar Salik Buuk. Zahvaljujui njihovom angaovanju Biblioteka i danas posjeduje bogate kolekcije koje su od znaajne kulturno-historijske vrijednosti. Tu posebno izdvajamo: Sarajevski cvjetnik (1868 1872), Glasnik Zemaljskog muzeja (1888), Prvu itanku izdanje Vilajetske tamparije (1868); zatim Bosansku vilu, Narodnu pravdu, Nadu, Vakat, Behar, Novi Behar i druge serijske i monografske publikacije, kao i rukopise, fotografije, plakate i ostali biblioteki materijal koji se uva u posebnim depoima JU Biblioteke grada Sarajeva i koji ujedno predstavlja najreprezentativniji i najvrjedniji dio naeg fonda.

ZavIaJNa ZBIRKaKriteriji po kojima se izdvaja biblioteka graa za zaviajnu zbirku: o Graa koja je nastala, objavljena i tampana na teritoriji zaviaja (Kanton Sarajevo), nezavisno od sadraja grae i pripadnosti autora zaviaju; o Obavezni primjerak sarajevskih izdavaa, bez obzira na vrstu grae; o Djela znaajnih autora koji su roeni u Sarajevu ili su samo jedan period ivjeli i radili u Sarajevu, te time bitno uticali na njegovo stvaralatvo i kulturu; o Graa koja se odnosi na znaajne historijske, kulturne i javne linosti Kantona Sarajevo, koja sadrajno govori o njihovom ivotu, radu i djelovanju u Sarajevu, bez obzira na mjesto izdavanja i jezik na kojem je izdana; o Pojedine numerisane ili nenumerisane biblioteke/zbirke sarajevskih izdavaa i biblioteke/zbirke drugih izdavaa koje se svojim sadrajem tiu Kantona Sarajevo; o Graa koja se odnosi na zajednike institucije Bosne i Hercegovine, a smjetene su na podruju Kantona Sarajevo; o Graa koja se tematski odnosi na Kanton

Sarajevo, bez obzira na mjesto izdavanja i jezik na kojem je pisana; o Katalozi sarajevskih izdavakih kua; o asopisi koji izlaze na podruju Kantona Sarajevo, ali su namijenjeni irem podruju ili cijeloj zemlji; o Pojedinani brojevi asopisa koji sadre informacije o Kantonu Sarajevo bez obzira na jezik i mjesto izdavanja; o Novine koje izlaze na podruju Kantona Sarajevo, ali su namijenjene irem podruju.

Sarajevski kompas, tamparija bosanske pote u Sarajevu, 1921.

Saferska uredba o ureenju iflikih odnosa u BiH na arapskom jeziku, prevod na irilici na poleini lista, Sarajevo, 1859.

73

SaRaJevSKa ZBIRKaSarajevska zbirka je posebna tematska kolekcija i po svom znaaju ona je najreprezentativnija i ima prioritet pri odabiru grae u odnosu na sve ostale zbirke. Kriteriji po kojem se izdvaja graa za ovaj fond su: o Graa koja se tematski u potpunosti, ili svojim znatnim dijelom, odnosi na Sarajevo, bez obzira na mjesto izdanja i jezik, a znaajna je sa naunog i kulturnog aspekta; o Graa koja se odnosi na javne i historijske linosti iz Sarajeva (koji su roeni u Sarajevu ili su vei dio ivota proveli i radili u Sarajevu); o Djela znaajnih autora roenih u Sarajevu koji su ivjeli i radili u Sarajevu, a svojim sadrajem se ne moraju doticati Sarajeva; o Sva graa koja je nastala, tampana i objavljena u Sarajevu do 1945. godine, ukljuujui i periodiku; o Graa koja se odnosi na Sarajevo u periodu rata (19921995), te sva graa koja je tampana i objavljena u Sarajevu pod ratnom opsadom; o Pojedine numerisane ili nenumerisane biblioteke/zbirke sarajevskih izdavaa i biblioteke/ zbirke drugih izdavaa koje se tematski, ili odabirom sarajevskih autora i javnih linosti od posebnog znaaja, odnose na Kanton Sarajevo;

o asopisi i novine lokalnog karaktera;

SPOMeNIKa gRaaSpomenika graa formirana je od starih i rijetkih izdanja, bez obzira na mjesto i dravu objavljivanja i tampanja. Ova graa je, zbog starosti i znaaja, pod posebnom zatitom i smjetena je u zaseban prostor. Izuzetak je graa koja je tampana ili izdana u Sarajevu, te graa koja po nekim drugim kriterijima spada u Sarajevsku zbirku. Kriteriji po kojem se izdvaja biblioteka graa za ovaj fond su: o Stare i rijetke knjige do 1945. godine; o Sva izdanja u Sarajevu do 1945. godine, ukljuujui i sitnu tampu (plakati, leci, razglednice itd.), te ostale nosioce informacija; o Periodika do 1945. godine.

o lanci iz novina, koje izlaze bilo gdje u svijetu i na bilo kojem jeziku, a sadrajem se tiu Sarajeva. Odnosi se i na elektronske asopise; o Audiovizuelni materijal koji svojim sadrajem u potpunosti ili znatnim dijelom govori o Sarajevu; kao i graa koja je pohranjena na novim medijima, kao to su CD, DVD i Web portali na Internetu, koji su posveeni Sarajevu.

Sad: Gulistan, Istanbul 1307. (1887). Na perzijskom jeziku; komentar na marginama Osman, na turskom jeziku

75

SItNa taMPaNa gRaaU ovu zbirku spadaju: umjetnike reprodukcije, razglednice, slajdovi, fotografije, dija-filmovi, plakati, katalozi, adresari, kalendari, telefonski imenici, redovi vonje, prospekti, razne upute i smjernice u radu preduzea i odbora, reklame, RTV programi i sva druga graa koja se odnosi na Sarajevo, institucije i preduzea u njemu, ili manifestacije i dogaaje koji su se deavali u gradu. Do sada je Biblioteka oformila kolekcije fotografija i razglednica o Sarajevu; programa sa izlobi odranih u sarajevskim galerijama i muzejima; kolekciju programa i afia pozorinih predstava; kolekciju pozivnica za kulturna i umjetnika dogaanja u gradu; kolekciju plakata; biltena; reklama, propagandnog materijala i letaka; te kolekciju drutvenih spisa raznih sarajevskih preduzea (izvjetaji o radu, planovi i programi rada, statuti i sl.). Od posebnog znaaja su odvojene tri tematske zbirke: o Sitna tampana graa izdana u vrijeme opsade Sarajeva (19921995); o Graa koja se odnosi na period pripreme i odravanja Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu ZOI 84; o Kolekcija sitne grae koja se odnosi na Biblioteku grada Sarajeva.Rukopis Hasana Kikia

U okviru Slube za zaviajnu zbirku i bibliografiju poeo je rad i na digitalnom pohranjivanju i kreiranju virtuelne zbirke najvrednijeg i najreprezentativnijeg dijela Zaviajne grae, a to su publikacije izdane do 1945. godine koje spadaju u spomenike kulture. Do sada je objavljeno: o Dobrota bivanja Kiki samim sobom (2003); o Izloba fotografija Hadia (2004);Prva enska utakmica hazena. Sarajevo, 04. 10. 1920. godina. Fotografija je poklon gospodina Ferida Kulia

o Zovem se pjesnik Aleksandar Aco Mrnjevica 1965.1993. (2004); o Sarajevo na starim fotografijama (2005).

77

Prva itanka za osnovne kole u Vilajetu bosanskom, koju je sastavio Milo Mandi, tampana je u vilajetskoj tampariji u Sarajevu 1886. godine. Pisana je irilicom i ima 130 stranica. Biblioteka posjeduje primjerak ovog vrijednog udbenika i uva ga u posebnoj zbirci rariteta.

Nada, list namijenjen pouci, zabavi i umjetnosti, je knjievni asopis koji je izlazio dva puta mjeseno u periodu od 1895. do 1903. godine. Ovaj asopis pokrenuo je Kosta Hrmann, koji je bio i glavni urednik; dok je knjievni podlistak ureivao Silvije Strahimir Kranjevi. Biblioteka posjeduje godita Nade od 1895. do 1902. godine.

Sarajevski cvjetnik (Gl en-i saray) je poluzvanini politiko-knjievni sedmini list u Bosni i Hercegovini. tampan je u Vilajetskoj tampariji, a njegov osniva i urednik bio je Mehmed air (akir) Kurtehaji. Izlazio je u periodu od 26. decembra 1886. do 1. jula 1872. godine. List je tampan dvojezino prva i etvrta strana tampane su irilicom i ijekavicom, a druge dvije arapskim pismom i turskim jezikom. Biblioteka posjeduje tri godita Sarajevskog cvjetnika (1868, 1871, 1872).

Behar, list za pouku i zabavu, je asopis pokrenut 1900. godine. Osnivai Behara bili su Edhem Mulabdi, Safvet-beg Baagi i Osman Nuri Hadi, a tampanje lista finansirao je Ademaga Mei iz Tenja. Prvi broj asopisa izaao je 1. maja 1900. i neprekidno je izlazio deset godina, dva puta mjeseno, a od 1927. do 1945. godine nastavio je izlaziti pod nazivom Novi Behar. Biblioteka posjeduje godita Behara od 1902. do 1904. godine.

Bosanska vila je list za zabavu, pouku i knjievnost. Pokrenut je u Sarajevu 1885. godine. Osnivai su bili Nikola umonja, Boidar Nikainovi, Stevo Kalueri i Nikola Kaikovi. Izlazila je redovno dva do tri puta mjeseno i tampana je irilicom. Do 1895. godine bila je jedini knjievni list u Bosni i Hercegovini. Biblioteka posjeduje godita Bosanske vile od 1892. do 1911. godine.

Glasnik Zemaljskog muzeja je asopis Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu i obuhvata sve sfere istraivanja prolosti BiH. Kontinuirano izlazi od 1889. godine, s kratkim prekidom u ratnom periodu (19921995). Biblioteka posjeduje sva godita ovog asopisa.

79

SLUBA zA RAzVOJ, mATINE pOSLOVE I EDUKAcIJUSluba za razvoj, matine poslove i edukaciju podrava sve projekte razvoja i unapreenja Biblioteke i aktivno prati savremeni razvoj biblioteke djelatnosti u cijelom svijetu. Od 1962. Biblioteka je obavljala matinu djelatnost nad optinskim bibliotekama koje su tada ule u njen sastav, a sa 1988. godinom postala je matina za sve javne biblioteke sa podruja sarajevskih optina i ire (Trnovo, Kiseljak, Kreevo, Fojnica, Gorade, Zenica itd.). Sve do danas, ova Sluba zaduena je za: o Evidentiranje narodnih i kolskih biblioteka prema jedinstvenim obrascima; o Obilazak narodnih i kolskih biblioteka: - utvrivanje uslova rada prema podzakonskim aktima, - praenje inovacija u slubi i strunoj literaturi, - prisustvovanje seminarima i strunim predavanjima, - objavljivanje strunih radova; o Istraivanje novih naina poslovanja i podesnije metodologije rada; o Izradu sheme za voenje dokumentacije i statistike za Matinu slubu; o Animiranje javnih biblioteka na prikupljanju: - koncipiranje razliitih programa za osposobljavanje pripravnika i permanentno usavravanje strunih kadrova; o Voenje evidencije o strunim bibliotekim kadrovima: - kartoteka sa linim podacima, - napredovanje u struci, - praenje seminara, - objavljivanje radova; o Prezentaciju prikupljene grae putem analiza, programa, referata i tabelarnih pregleda; o Organizaciju i voenje strunih sastanaka; o Sistematsko praenje rada, razvoja i potreba biblioteke (sa matinog podruja): - planiranje razvoja, - verifikacija programa rada biblioteka, - prikupljanje ponuda za izgradnju novih i adaptacije postojeih prostora, - posebno akcentiranje pomoi nerazvijenim bibliotekama; o Saradnju sa NUB-om, Prosvjetno-pedagokim zavodima i slinim institucijama: - komunikacije i poticanja saradnje biblioteka matinog podruja i ovih institucija; o Usavravanje strunih radnika u matinoj slubi: - grae za zaviajnu zbirku i evidentiranje grade spomenikog karaktera; o Poslove voenja organizacije rada Matine slube i koordiniranje radom: - koordiniranje poslovima na izradi dugoronih i srednjoronih planova razvoja mree biblioteke, - poslovi u vezi praenja rada javnih biblioteka regije; o Izradu planova i izvjetaja o radu Matine slube; o Saradnju sa matinim slubama drugih biblioteka; o Saradnju sa voditeljima drugih slubi u Biblioteci grada Sarajeva.

- pregled strunog poslovanja i organizacije biblioteka, - sastavljanje izvjetaja o strunom pregledu, - pruanje neposredne strune pomoi, - instruktivni i savjetodavni rad, - evidentiranje stvarnih kadrovskih potreba biblioteke; o Obradu prikupljene grae; o Edukaciju kadrova; o Izradu plana i programa: - seminari, savjetovanja,

81

SLUBA zA mARKETINg I IzDAVAKU DJELATNOSTSluba za marketing i izdavaku djelatnost zaduena je za plasman bibliotekih usluga i izdavake produkcije Biblioteke, kao i za propagandu njene cjelokupne aktivnosti. Do sada su u izdanju Biblioteke grada Sarajeva objavljeni sljedei naslovi: o Savjetovanje o zaviajnim zbirkama u narodnim bibliotekama (1987); o Enes Kujundi: Metodi bibliografskog pristupa znanju i umijee citiranja (2004); o Hajrudin Hadi: Igre, napjevi i narodni obiaji Kraljeve Sutjeske i ire okolice (2004); o Salih abanovi: Gdje si Sarajevo, grade moje radosti u mladosti (2004); o Velimir Miloevi: Ovo je Balkan draga (2004); o Emir akovi: Pjesme iz pouzdanih izvora (2005); o Mirsad (2005). Sinanovi: rtvovanje vuku o Ramo Kolar: Nijanse srca (2004);

SLUBA zA RAD SA KORISNIcImA BIBLIOTEKIH USLUgA I KULTURNO-zABAVNE DJELATNOSTIU cilju da efikasnije odgovori zahtjevima i potrebama svojih lanova, kao i izazovima modernog doba, Biblioteka je i u okviru Slube za rad sa korisnicima bibliotekih usluga i kulturno-zabavne djelatnosti automatizovala svoj rad i uvela svu potrebnu raunarsku opremu u do sada oformljenim pozajmnim odjeljenjima 16 odjeljenja na prostoru Kantona Sarajevo. Pored ovih odjeljenja u sklopu Biblioteke nalaze se jo i Centralna itaonica, Djeija itaonica, Ameriki kutak, te Njemaka itaonica Goethe Instituta. Ovo je ujedno i Sluba sa najveim brojem zaposlenih knjiniari, vii bibliotekari, te diplomirani bibliotekari-informatori, koji pruaju strunu pomo u pronalaenju odgovarajue literature za tematske zahtjeve, referate, maturske, seminarske i studijske radove, pomau pri koritenju kataloga, vre usluge rezervacije i daju relevantne informacije o fondovima Biblioteke grada Sarajeva, ali i fondovima drugih biblioteka koje su ukljuene u biblioteko-informacioni sistem. Uz svakodnevni rad sa korisnicima bibliotekih usluga, u nadlenosti ove Slube je i organizovanje razliitih programskih aktivnosti. U svom dosadanjem radu Biblioteka je bila domain mnogim kulturnim deavanjima i realizovala je brojne promocije knjiga, knjievne veeri, priredbe, izlobe i druge kulturno-zabavne manifestacije koje su uvijek plijenile panju javnosti i bile dobro posjeene.

83

POZaJMNa ODJeLJeNJaIzuzev Centralnog odjeljenja, namijenjenog iskljuivo odraslima, i Djeijeg odjeljenja, koje posjeduje literaturu za djecu predkolskog uzrasta i uenike osnovnih kola, mreu pozajmnih odjeljenja uglavnom sainjavaju biblioteke tzv. mjeovitog tipa. To podrazumijeva da su biblioteki fondovi prilagoeni svim kategorijama korisnika od najmlaih sugraana i uenika osnovnih kola, preko srednjokolske i studentske populacije, do odraslih italaca i korisnika koji imaju kompleksnije zahtjeve (profesori, nauni radnici i sl.). Osim bogatog fonda domae i svjetske knjievnosti, te obavezne kolske lektire, ova odjeljenja imaju i posebno odvojene odjele fondova strune literature, iz svih oblasti prirodnih i drutvenih nauka, koji su rasporeeni prema UDK (Univerzalna decimalna klasifikacija) sistemu i koji se nalaze u slobodnom pristupu. Korisnicima su takoe dostupni lisni katalozi (abecedni i struni), kao i elektronski katalog, odnosno online baze podataka (www.bgs. ba i www.cobiss.ba).

ItaONIcePored fonda u slobodnom pristupu, Biblioteka posjeduje i posebno uvanu biblioteku grau pohranjenu u specijalnim depoima koja je dostupna jedino u itaonicama. Od ukupno osam itaonica, koliko ih ima Biblioteka i koje su locirane unutar pojedinih pozajmnih odjeljenja, najvea je ona koja se nalazi u matinoj zgradi Centralna itaonica i koja raspolae sa 24 italaka mjesta. U ovoj itaonici dostupna je sva raspoloiva referensna i priruna literatura, kao i graa koja se prema Pravilniku o nainu koritenja biblioteke grae, ne posuuje izvan Biblioteke: o Obavezni/arhivski primjerak;

o Sva graa koja se uva u specijalnim zbirkama; o Zaviajna zbirka; o Sarajevska zbirka;

o Sitna graa (razglednice, fotografije, plakati, leci i sl.); o Sva graa izdana do 1945. godine; o Zbirka spomenike grae; o Knjige koje sadre vrijedne likovne priloge, crtee, geografske karte i sl.; o Serijske publikacije (novine, asopisi, zbornici itd.); o Posebni otisci i rariteti.

85

Kao posebna odjeljenja, itaonice i dijelom specijalne biblioteke izdvajaju se: Djeija itaonica, Njemaka itaonica, Multimedijalni centar Mak i Ameriki kutak. Djeija itaonica prua ugodan boravak naim najmlaim sugraanima. Oformljena je 1997. godine s ciljem da u okviru optih zadataka rada sa djecom predkolskog uzrasta osigura pravilan psihofiziki razvoj djeteta i zadovolji njegovu potrebu za igrom i druenjem. U ovoj itaonici zastupljeni su razni obrazovni, kulturni i programski sadraji, koji su prilagoeni djeci predkolskog uzrasta, te oformljene dvije sekcije literarna i dramska. Djeca ovdje listaju slikovnice; sluaju, prepriavaju i izmiljaju prie i pjesmice; uestvuju u kreativnim radionicama; modeluju i crtaju; glume, pleu i sviraju zajedno sa svojim vrnjacima i slino; a sve to da bi obogatili svoje znanje i razvili vlastitu kreativnost jo u najranijem dobu.

Njemaka itaonica djeluje u sastavu JU Biblioteke grada Sarajeva od 1996. godine. Kao dio Goethe Instituta Njemaka itaonica ima aktivnu ulogu u pridobijanju prijatelja Njemake i njegovanju njemakog jezika i kulture. Posjeduje fond od oko 6.000 publikacija (uglavnom na njemakom jeziku) iz oblasti knjievnosti, nauke, umjetnosti, historije, te veliki broj prirune i referensne literature, strunih i popularnih asopisa, dnevnih novina i multimedijalne grae.

Ameriki kutak (American Corner) zapoeo je svoj rad 2006. godine kao zajedniki projekt Ambasade Sjedinjenih Amerikih Drava u Bosni i Hercegovini i Biblioteke grada Sarajeva. Posjeduje knjini fond od preko 2.000 naslova na engleskom jeziku, zatim asopise i dnevne novine iz SAD-a, vrijednu zbirku amerikih dokumentarnih i klasinih filmova, Internet klub, itaonicu, te infopunkt. U prostranom i privlanom ambijentu ovog odjela redovno se odravaju razne programske aktivnosti i kulturno-zabavne manifestacije.

87

Multimedijalni centar Mak, nosi ime po velikom bosanskohercegovakom pjesniku Mehmedaliji Maku Dizdaru. Otvoren je 2001. godine kao prvi biblioteki centar multimedijalnog tipa u Bosni i Hercegovini i ubrzo prerastao u odjeljenje sa posebnom namjenom, te i danas predstavlja jedno od naih reprezentativnijih odjela. Opremljen audiovizuelnom tehnikom i kapaciteta od 100 sjedeih mjesta, Mak prua mogunost realizacije razliitih programskih aktivnosti od promocija, preko izlobi, muzikih i dramskih izvedbi, sve do projekcije filmova i drugog multimedijalnog sadraja. U ovom odjeljenju smjetena je i tzv. Hit biblioteka u kojoj su zastupljena aktuelna i vrjedna djela domae i svjetske knjievne produkcije.

SLUBA zA pOSLOVE RAUNOVODSTVA I KNJIgOVODSTVA *** SLUBA zA pRAVNE I OpTE pOSLOVE

Za efikasno poslovanje Biblioteke zaduene su i druge Slube koje kontinuirano prate i koordiniraju rad nae ustanove: o Sluba za poslove raunovodstva i knjigovodstva koja osigurava finansijski rad Biblioteke u skladu sa Zakonom o proraunima budetima Federacije BiH i Zakonom o Trezoru u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i ostalim zakonima koji propisuju finansijsko-raunovodstveno poslovanje javnih ustanova; o Sluba za pravne i opte poslove koja obavlja sve zadatke iz svog domena i organizuje rad ostalih bibliotekih slubi u skladu sa mogunostima Biblioteke i potrebama korisnika. Takoe, osigurava zatitu i odravanje cjelokupne imovine Biblioteke grada Sarajeva.

89

zApOSLENIcI JU BIBLIOTEKE gRADA SARAJEVA OD INTEgRAcIJE (1990) DO DANAS (2007)Direktorieki Miron Demirovi Hatida Hrenovica Muhamed Zlatan Smaji Mesud *** Ademovi Remzija Agovi Munevera Alii Emina Arnautovi Jasna Babi Divna Babi Gorana Bajagi Miodrag Bajraktarevi Nejma Bajraktarevi-Roman Esma Bajramovi Safija Bakavi Ljubica Basta Miroslav BaiHasanagi Berina Bavi Umihana Beirovi Binasa Begovi Aida Bender-Adilagi Nerica Berberovi Binasa Berovi Ljiljana Bihorac Melisa Bilo Dijana Boguni efika Blagojevi Dubravka Buha Lazo Bukal Vesna Bunar Sanela Burek Sabahudin Cikovi Bortolina Cuca Mirjana Cvijeti Altijana auevi Lejla emernica Alma olak Aia ota Suvada erimagi Denita ukojevi Hilmo Dahija ulsa Dalipagi Selma Danii Tatjana Dautovi Irvela Dedi Jasmina Dedi Suzana Delibai Pemba Deli Suada Delija Aida Dizdar Senada Dizdarevi Hanifa Dizdarevi-Joji Amira Dmitrovi Dragica Dragovi-Videk Verica Dreca Denana Druko Zehra Duka Radovan Durakovi Fata Demat Arijana elilovi Amela ori Danica uki Rodan urkovi Neda urovi Radica uzel Aida Fazlagi Enver Fazli Behija Franca Fadila GliiLjuboje Savka Golubovi Dragica Golubovi Sreten Goro Jasmina Gredelj Blaenka Hadiefendi Mutesima Hajnrih-Ljumanovi Marica Hasanagi efika Hasanbegovi Samir Hasanovi Hadira Hasei Jasmin Hodovi Kasim Hoi Marijana Hrenovica Emina Hrustemovi Hajrija Husi Amela Imani Sabira Isanovi Aida Jakupovi Zulejha Jankovi Slavka Jeremi Blagoje Jovi Dragica Jovi Lena Kadi Almir Kapo Renata Klico Jasmina Klinac Samir Konjicija Dobrila Korman Zemina Kraljevi Alenka Krili Hatida Krsti Borivoje Kulenovi Amela Kuli Maida Kuli Anelka Kulov Nedad Kuljuh Damila Kumro Halim Kurtovi Midhad Kusmuk Vesna Leki Emira Lizatovi Veselka Lojo Kemal Maksimovi Danka Maksimovi Milena Mandi Vladomir Mari-Jaarevi Emira Markovi Katarina Mehmedagi Hajrija Meri Indira Meanovi Sabina Mirkovi Ljubinka Miti Vera Mladi Dragica Mufti Ernada Muhamedovi Aida Muhovi Jasmina Mujak Marina Mujanovi Asim Mujki Alija Mulali Sabina Muratovi Radmila Musemi Mirhunisa Mustajbai Nafija Mustajbai Taip Muija Esma Nazifovi Sena Nezirovi Danica Nuhanovi Agdal Obradovi Dijana Olovi Amela Omerbai Ema Oprai Mubera Orlando Dragana Oegovi Sabina Pandurevi Ljiljana Pandurevi Nada Pando Amra Panjeta Denana Peji Ranka Pelegrini Amira Penc Nada Perovi Zorka Pidino Sanja Piragi Minka Piva Nada Podmenik Nina Podrug Rasema Podi Edina Popovi-Trtak Jelka Potura Alma Prusac Nada Raidovi Aida Redepagi Hulkija Redi Emira Redi Jasenka Relji Branka Remeti Velimir Repi Nevenka Reidovi Zuhra Riger Vesna Sabljica efik Saraevi Mirjana Saraevi Narcis Sarajli Alma Seferovi Akif Sitni Indira Skala Dragica Skiki Vildana Smaji Bedrija Smaji Fikreta Smaka Hajrija Sotirov-uki Vaska Stojanovi Biljana Stovrag Memnuna abani Hasan atrovi Amela ehovi Hata eremet Aneta ipi Sanja kundri Leposava Tabak Erna Tabakovi Ramiza Tahirovi Muzafera Tahmiija Esma Terzi Indira Timkov-Kora Ljiljana Tomi Branka Trako Zumreta Trbi Enes Uzunovi Meliha Vinbah Tamara Vojnovi Ljiljana Vujakovi Tatjana Vuleta Gordana Zari Biljana Zec Mevlida Zlikovac Koviljka Zubak Marija Zuli Edina Zvizdi Dijana

91

LANOVI UpRAVNOg ODBORA JU BIBLIOTEKE gRADA SARAJEVA1992. 1995. Hrenovica Muhamed Zlatan Demirovi Hatida Hadiosmanovi Lamija Memija Emina Reidovi Zuhejra Zvrko Husein 1995. 1997. Zvrko Husein Beirevi Binasa Hadiosmanovi Lamija Memija Emina Stojanovi Biljana Tuzlak Denana 1997. 2001. Tepi Ibrahim Hadiosmanovi Lamija Hodi efko Ostoji Ljubica Pelegrini Amira Zvrko Husein 2001. 2005. Daji Amira Babovi-elebi Delila Bule Ivan Kamber Refika Kolar Ramo Piva Nada Zgodi Esad 2005. Kolar Ramo Bavi Umihana Demirovi Hatida Kamber Refika Rai Hatida

zApOSLENIcI OpTINSKIH NARODNIH BIBLIOTEKA DO INTEgRAcIJE (1990); ISTAKNUTI LANOVI, STALNI SARADNIcI, pOASNI gOSTI...Abadi ivica Adi Velinka Alihodi Nina Alikadi Bisera Bakari Kemal Balo Stevan Baovi Almir Baovi Ljubinka Beirbai Mirsad Begi Suada Begi Muhamed Begovi Radmila Berberovi Ljubomir Besarovi Risto Bilalagi Lenka Bjelica Abida Blaevi Gina Brki Husein Buuk Salik Ceri Sunica akarevi Nadeda engi Raifa ukojevi Avdo opi Branko Dabi Despa Davio Oskar Demiragi-Hodi Ajla Dizdar Azra Dizdar Hamid Dizdar Mehmedalija Mak Dizdar Srebren Dragievi Momilo Durakovi Ferida Damonja Dario Delilovi Muhamed iki Maa uranovi Duan Filipovi Muhamed Filipovi Zilha Fogl Danka Gai Jelena Gardovi Ivanka Gri Milivo

Documents

60 Godina Biblioteke Grada Sarajeva - Monografija