kire,wr'.i::.,,; j.

.

;T;''41*=*'dt/',*;'.,-. il: i'-t:. r'

'4.'i:: . "

*+rtin;.rltF$ll+#it'ft&+*4r$.,

ffi'.@**:,iti.[;\i..'fliiltF i. "{tai{r}r:.ij*g::,1.

ff#:ffir'

ttr"3,a

ft"'s::,

$.

&."'t?:

&;,f,Lri'

6,.

STABILIZACIJAKRTZtr

' kratkorodni plan upravljanja gotovinom. nova uprava i nadzor financija. prva faza smanjerya troikova. uskladivanje s pravnim i regulatornim okvirima.

(J ovom poglavlju dat iemo praktidne savjete o tome kako uspostaviti nadzor

nad tvrtkom u krizi i objasniti metode koje se mogu koristiti kako bi brzo poieloostvarivanje novih prihoda.

Glauna na6ela stabilizacije krize

Postizanje stabilizacije krize zahtijeva snaian vodeii tim koji ie biti nc san-ro vje5t

Lr tonr p<rsltr ve6 i izclrLljiv. Prerna naiirn iskustvima, ne tretra se previie driati pro-pisanih koraka, vec je potrebno biti otvorena uma, no s jasnom usmjerenoiiu na

cilj. Ipak, postoji nekoliko vaZnih nadela koja se stalno ponavljaju u odlukama idjelovanju koje treba poduzeti tijekom faze stabllizacije krize:

134 Stuart Slatter i David Lovett KAKO TVRTKU IZVUCI lZ KRIZE

Nouac je najuaLniji: Mnoge tvrtke uzimaju novac zdravo za gotovo, a kad kriza

udari, on posta.j e najvai.nija stvar, apsolutni prioritet. To zahttleva drukdiji rnen-

talni sklop, pa menadZment u prvom razdoblju mora prihvatiti dinjenicu dasu

duvanje i stvaranje novca desto vatniji od ostvarivanja dobiti. Bit 6e dosta vremena

zabavljenje s dobiti poito se tvrtka izvude izkrize. U projektima promjene smjera

poslovanja ko.je smo mi vodili tek je nekoliko tvrtki imalo vei prije ustanovljenu

odgovornost prema novcu. Takav mentalni sklop postoji ne samo u tvrtkama koje

posluju neovisno o drugimavei i, 5to je moi.dajoS i vaZnije, u podruinicama veiih

tvrtki u kojima je matidna wrtka bila i bankar. MenadZment podruinice zna da (e

matidna tvrtka naposljetku dati novac.

Preduidljiuost: Kao 5to smo rekli prije, glavno obiljeLje krize je da se pojavljuje

iznenada i kao posljedicu ima naru3avanje povjerenja vlasnika udjela u postojeii

menadZerski tim. Zatoje od presudne vaZnosti Sto prije vratiti povjerenje vlasnika

udjela i svih drugih zainteresiranih za poslovanje tvrtke. Tijekorn faze stabilizaciie

krize to se moie posriii tako da se u rom razdoblju odrte sva dana obe6anja, dak

i kad to znadi razorkrivanje svih postoje6ih potelko (a, pa i onih koje je prethodni

menadiment skrivao (odekujudi da ie se problemi sami rije5iti te vlasnici udjela tek

naknadno obavijestiti o rjelenju). Za menadiment je dak i u krizi sasvim prirodno

optimistidno govoriti o buduinosti tvrtke, jer se dlanovi menadZmenta boje nega-

tivnih reakcija zbogloiih prognoza. No u krizi je najvai.niie brzo postiii stabilnost

poslovanja, a nista botje ne pridonosi stabilnosti od razdoblja poslovanja u kojem

menadimenr osrvaruje obeiano. Vaino je baviti se svakodnevnim poslovanjem i

poboljlanjima udinkovitosti, no predesto smo svjedodili menadimentu kojem nije

bilo;asno 5to treba udiniti s rvrtkom u krizi i kojem nije bilo jasno da se mora Po-

slovati na predvidliiv nadin.

Odgouornosr: Udinkovita stabilizacija krize posao je kojim treba vrlo paZljivo uprav-

llati. Korake koje treba poduzeti treba izvoditi prema nadelu prioriteta, a pojedinci

unurar organizacije moraju biti odgovorrti za rezultate. Voditelja promjene smjera

poslovanja u htijenju da osigura naivai.niiu zada6u tvrtke, stvaranje novca, rai za'

htjev zna dovesti do iiroke preraspodlele cluirrosti i odgovornosti.

Komunikacija: Udinkovita stabilizacija krize zahtijevar st;rlnu komunikaciju i po-

rlovno uvjeravanje ljudi. Inrerno, svi koji su pogo,Jeni krizorn ili mogu utjecati na

ishod moraju shvatiti nove prioritete - 5to se todno od njih odekuje i koje su nove

STABILIZACIJA KRIZE

i?.ic*#: i

ffi procedure uvedene. Vlasnici udjela koji se nalaze izvan tvrrke i tijaje potpora u ovoj

*XFffi frri presudna moraju jasno vidjeti da se netko brine o njihovim inreresima.

;ffit:

ffi ,eorohratsho uodstuo: Proces promjene jednostavno mora ustanoviti udinkovit nadin

ffi. ,rpt"tljanja novcem, Sto znaiida novi sustav nadzoraposlovanja mora biti donekle au-

tokratski. Voditelj promjene smjera poslovanj a mora preuzeti nadzor, Sto znaii name-

ffi,-1. discipline te ustrajavanje na tome da se ljudi ponalaju u skladu s novim susravom

ffi n"drora. Kad iekrizauzelamaha, u edukaciji ljudi viSe nemavremena zablaLepristupe.

KratkoroGno upraulianie gotovinom

p,: Prvi Posao voditelja projekta promjene smjera poslovanja najdeS6e je stvaranje do-u: voljne kolitine novca kako bi tvrtka mogla preLivjeti u nekom kratkom, unaprijed

zadanom roku. U nekim situacijama to moZe znaditi generiranje gotovin e izkoje &se isplaiivati plaie zaposlenicima na kraju svakog mjeseca ili za platanje dugova s

dijim se pladanjem prekoradilo sve rokove. U drugim sludajevima to znaii upravlja-nje obrtnim kapitalom tako da najvai,niji tvrtkini vjerovnici (najdeiie su to banke)ne bi pokrenuli postupak formalne likvidac4e rvrrke.

U vrlo ozbiljnim krizama upravljanje novcem vai,nijeje od svega ostalog Sto jo5treba uiiniti, ier bez novca tvrtka ne moZe preLivjeti dovoljno dugo kako bi se unjoj proveo Proces promjene smjera poslovanja. No u gotovo svim sludajevima kojisu zahtijevali promjenu smjera poslovanja postoji veliko podrudje iz kojegse moieizvu(i novac boljim upravljanjem obrtnim kapitalom - bez losih udinaka na prodaju.Uvodenje strogog nadzora nad novcem testo za postojedi menadiment predstavljapravi iok jer postupci koje treba provesti zahtijevaju teike odluke i znatne promjeneu poslovanju. Menadiment ie se tu tim situacijama najdeSde poialiti, tvrdeii kakosvaka promjena ima loi utjecaj na sposobnost tvrtke za postizanje postavljenih po-slovnih ciljeva. To j. rijetko toino, osim u situacijama kad je plan primjene projek-ta promjene smjera poslovanja postavljen suvi3e entuzijasridno. Vei samo uvodenjekratkoroine Prognoze novdanog toka, koje opisujemo u ovom poglavlju, poboljiav:rsituaciju bez prirnjene novih inicijativa koje trebaju generirati novac.

Voditelj prornjene sr-njera poslovanja mora poduzeti ove ieriri zadaie:

o procijeniti tvrtkine potrebe za novcemo osmisliti akcijski plan provedbe inicijativa koje ie dovesti do novog novca

135

;{l:"

B4ffiS;i'.'|:gi'

lBri:,'fl'.''Eu.Ff.

6./r,

r36 Stuart Slatter i David Lovett KAKO TVRTKU IZV UCI lZ KRIZE

ustanoviti i primijeniti hitan nadzor upravljanja novcem

uvesti racionali zacryu potroinje novca.

Procjena neposrednih potreba za novcem

Procjenjivanje neposrednih potreba tvrtke za novcem zahtijeva pripremu kratkorod-

ne prognoze. To treba utiniti u roku od Sest do najviSe dvanaest tjedana, s time da

prva detiri tjedna procjenu treba provoditi na dnevnojbazi, a sljedeiih osam tjedana

na tjednoj. Sustav treba uvesti tako da se glavne prognoze revidiraju svakoga mjeseca

tijekom prvih dvanaest tjedana, a prva detiri tjedna reviziju prognoza treba raditi na

dnevnoj bazi lli bar dva puta tjedno. Prognoze treba izvoditi na temelju revidirane

bilance, koja je procijenjena tijekom procesa ustanovljivanja stvarne financijske si-

tuacije u tvrtki. Za upravljanje novcem kritidne stavke bilance stavke su koje se tidu

obrtnog kapitala. Voditelj projekta promjene smjera poslovanja moLe odekivati otPor

postojeieg menadZmenta koji nije navikao nadzirati tro5enje novca na tako strog na-

din. Ipak, malo je tvrtki koje ne bi mogle tako proizvesti novac koji im je potreban.

Novdani tok treba biti pripremljen na temelju strogog pra(enja ispostave raduna

i p\aianjajer ti dokumenti dine srZ mehanizama nadzora poslovania. Rijed je o vrlo

detaljnom poslu i voditelju projekta promjene smjera poslovanja bit ie korisno anga-

Lirati nekoga - tvrtkine knjigovode ili neke druge iskusne konzultante - tko ie mu

pomoii u proizvodnji tih informacija. Kad se tvrtka financira kreditimaveiegbroja

banaka, vatno je da prognoz^generiranja novca jasno ustanovi kako to financiranje

ide. Treba ga pratiti na razinisvake angaZirane banke, kako bi se uvijek znalo ima li

i koliko prosrora za dodarno financiranie i koliko se vei zagazilo u dugove. Obidno

postoji razlikaizmedu stanja u blagajni i stanja u izvodima iz banke, pa prePoruduje-

mo da se kratkorodne prognoze kolidine novca u nekom razdoblju tvrtke temelje na

podacima o stanju u blagajni. Procjena novdanog toka moie se u poietku pripremiti

na temelju uobidajenih transakcija s dobavljaiima. Tako ie se voditelju projekta pro-

mjene smjera poslovanja omogu6iti uvid u potrebe za dodatnim financiranjem i u ini-

cijative koje treba poduzeti kako bi se tvrtku odri:rlo Lnrutar postojeie zaduZenosti.

larko se l<ratkorodna prognoza novdanih tokova;rriprcnra zil razdobljc od tri

mjeseca, orra ie zahtijevati iodredenu, isto tako l<ratkorodtrtt, prrognoztl prodaje.

Orra sc nroic lap-rrirviti u skl,rdu s treltuteldninr stanjerlr u tvrtki ili n:,r ter-nelju oPrez-

pog optirnizma, no ne bi se trebala donositi na tetnelju ranije postavljenih ciljeva

prodaje. U praksi, svaka previSe optimistidna prognoza moie se izmijeniti, buduii

a

o

STABILIZACIJA KRIZE

da prognoze treba revidirati bar jednom na mjesec. No voditelj projekta promjene

srnjera poslovanja mora znati da vlasnici udjela u tvrtki ne odekuju loliji novdani tok

od predvidenog u podetnoj prognozi.Podcjenjivanje ozbiljnosti krize nije u interesu

wrtke niti je u interesu vlasnika udjela. Naravno, treba postidi odredenu ravnoteZu,

jer ako se poloiaj tvrtke prikairc loSijim nego 5to doista jest, vlasnici udjela mogu

ustrajati na koracima koji bi se u drukdijoj situaciji mogli izbje6.

Razvoj inicijativa za stvaranje novca

PoSto je zatetena situacija ustanovljena i procijenjena, voditelj projekta promjenesmjera poslovanja moi.e pokrenuti inicijative koje ie generirati nove koliiine novca.To zahtljeva pripremu formalnog plana u kojem treba izraditi nacrt onoga 5to trebapoduzeti kako bi se pobolj5ao novdani tok koji je u podetnoj analizi ustanovljen za

ffrtku. U idealnoj situaciji voditelj projekta promjene smjera poslovanja neke ie ini-cijative zadrtati u priduvi, no ako jekrizas gotovinom takva dazahtijeva trenurnuprimjenu svih moguiih inicijativa kako bi se wrtka odri.ala bar kratkorodno, tadabi svako zadri.avanje dodatnog financiranja poveialo rizik od neuspjeha projektastabilizacije poslovanja. Thmo gdje su postignuti dobri odnosi izmedu tvrtke i bana-ka, informacije teku bez problema i banke mogu podriati tvrtku na onim mjestimana kojima su inicijative za generiranje novca zakaza\e ili usporile. Naravno, banke(e to udiniti samo onda kada su dio rjelenja i ako imaju povjerenja u menadiment.

Potrebno je ustanoviti svaku inicijativu koja treba dovesti do stvaranja novca tezabilieLiti njezine potencijalne prednosti i trolkove. Jasno, neke inicijative kojimase Zeli potaknuti priljev novca imaju lo5 utjecaj na dobit i to se u ovoj fazi oporavkatakoder treba jasno naznaditi. Kad se ustanove sve primjenjive inicijative u tvrtki tese one zapi5u i temeljito provjere u stvarnim situacijama, voditelj projekta promje-ne smjera poslovanja mora odrediti prioritete djelovanja. Odgovornosr za primjenuodredenih koraka mora biti jasno odredena unurar tima odgovorn og za provedbustabilizacije krize. Detaljna kratkoroina prog noza, o kojoj smo pisali neito ranije,mora se sada izmi.ieniti kako bi se u nju uklluiile inicijative koje trebaju dovesti dostvaranja novih izvora novca. -fe inicijative rrebaju biti analizirane zasebno, Lrnutartablice novianog toka, kako bi se jasno mogao razlikovati priljev novca od normal-nog poslovanja i novac koji dolazi od novih inicijativa.

Ako takvi pothvati ne uspiju nadoknaditi manjkove novca, voditelj projekta pro-mjene smjera poslovanja mora Sto prije razgovarati s vjerovnicima kako bi ustanovio

137

iFd{

138 Stuart Slatter i David Lovett KAKO TVRTKU IZVUCI lZ KRIZE

mogu li i hoie li oni dati dodatna sredstva. Ta ie situacija do pojedinosti opisana

neito kasnije u ovorn poglaviju.

Primjena hitnog nadzora nad upravljanjem novcem

Jednom kad se napravi razvlr'-;'na i oprezna prognoza novdanog toka, voditelj pro-

jekta promjene smjera poslovanja mora biti siguran da ie se tvrtkom upravljati tako

da ie stvarni prihod biti bar jednak, a nadajmo se i bolji od kratkorodne Prognoze

novdanog toka. Tri su aspekta uspostave udinkovitog sustava upravljanja novcem:

. primjena strogo g nadzora nad novcem

. posebno izdvojeni resursi za upravlianie novcemo uspostava tekuieg izvje5tavanja i sustava prognoze.

Prikladan susrav nadzora nad novcem ovisit 6e o velidini, naravi i strukturi or-

ganizacije, no bez obzira na njegova obiljeZja, sustav mora omoguiiti svakodnevni

strogi nadzor. Dok se male i srednje velike tvrtke mogu podvrgnuti potpuno nad-

ziranom susravu s jedne todke, velike tvrtke koje svoje pogone i urede imaju na viSe

mjesta ili multinacionalne korporacije moida ie trebati cijelu hijerarhiju nadzornih

todaka koje se uspostavljaju metodama o kojima neito vi3e govorimo u sljededem di-

ielu 5to se bavi racionalizacijom novca. Dok je neki oblik decentralizacye poslovania

porreban iz pragmatidnih razlogaprimjene inicijativa, centralizirani nadzor gotovi-

ne i dalje je presudna srvar. Ako banke koje desto upravljaju s veiim brojem svojih

podruinica u nekoliko razliditih zemaljaili s viSe ustanova unutar iedne bankarske

grupacije pre\aze na centralizirani sustav upravljanja svojom imovinom dim se pojavi

kriza, tada se ta promjena mora odraziti i na sustavu nadzora novca i u tvrtkama

ko,jima su posudile novac. Postoji potreba stvaranja snainog sredi5njeg tima koji 6e

imati potpuni nadzor nad svim aspektima poslovanlabez obzira na velidinu tvrtke-

Treba ustanoviti temeljit raspored rada osoba ovlaStenih za rad s novcem bilo elek:

tronidki bilo upotrebom dekovnih knjiiica te ih svakako uklluditi u sustav nadzora

poslovanja. Procjena rog di;ela poslovanja gotovo uvijek dovodi do smanjenia broja

osoba ovlaitenih za rad s novcem te do stroiih uvieta autorizaciie.

Treba provesti i cjelovit pregled bankovnih aranimana. U pravilu, ti aratrimani

pastajali su tijekom veieg broja godina i trebaju biti 5to je mogu6e viie pojednostav-

njeni kako bi se smanjio broj raduna koje je potrebno nadzirati.

STABILIZACIJA KRIZE 139

$!, Potrebno je pregledati i sve 5to se plaiaodredenom vrsrom automati zrrrateje i tul;, nuino ponovno osmisliti sustav ovlaitenja kako bi se osiguralo da nadzor novca bude*'.'

u skladu s kratkorodnom Prognozom novianog toka. S obzirom na to da ie ve6ina

ffi wttkinestrukture zaupraull^n1e financijama biti reorganizlrana s ciljem ostvarivanjaffi naival'nilieg prioriteta, oduvanja novca, voditelj projekta promjene smjera poslovanja*frp"'11e1a sve koji imaju ovlasti za troSenje novca ukljuditi u sustav. MenadZerima se neffiffi; I

ffi smije dopustiti da obore ili nadjadaju dogovorene inicijative, posebno kad je rijed o

ffi. podmirivanju obveza ili naplati potraLivanja od kupaca.

*" Drugo kljuino podrudje u uspost avlianiu udinkovitog upravljanja novc em iz-ffi dvaianie ie za to potrebnih resursa i upravljanje tim resursima. Gotovo uvijek to+nc :

podtazumiieva angai'man veieg broja ljudi p^ je va|no da ti ljudi budu dorasli za-dati koiu treba izvesti. Upravljanje proceso m zahtrpva komunikaciju - koliko godje potrebno - o naravi postupaka koji ie se primijeniti tijekom razdobljastabiliza-ciiekrize Infrastruktura dnevnih i tjednih sastanaka treba biti uspostavljena za svekoji su iztavno povezani s podmirivanjem obveza tvrtke i naplatom potrai ivanla.Oni koji naplaiuju tvrtkine proizvode i usluge moraju se sastajati jednom na dan,a oni koji imaj u iztavan utjecai na proces kratkorodne prognoze najmanje jednomna tjedan' Ne samo da ti procesi usmjerav aju pai.nju na vainost upravljanja nov-F] cem' ved se tako stvara i kolegijalni pritisak, 5to je vrlo vai,no u uvodenju promjeneB

ffif ponasanja. u organizacyi. Onima koji moraju donositi teJke odluke o raciona lizaciji

nl novca i prioritetima ola(ania sqsr" rtci lcnmnft, ,/i+2 i^^-^---^ -^-----:: . r. v. .rffi "oJ:" i prioritetima plataniasastanci ie omoguiiti ispravno razumijevanje razliiitih

'&o zahtjeva za potroinjom ograniienih resursa.ffi Konaino, utinkovit sustav upravljanja novcem zahtijevai ustanovljivanje redo-itt vitog izvieitavania i sustava periodiinih progn oza, iak i onda kada se dvanaesro-H,

,, :Jtii prognoza osviei'avajednom na mjesec. Inrerno, treba raditi tjedne gotovinskeii:' izvieltaie i usporediti ih s prognozamakako bi se ustanovila sva mogu6a odsrupanja', i razmotrile odgovornosti koje treba ponovno procijeniti. U ranim fazamausposra-' ve strogog nadzora nad novcem mnogo se toga obe6a i prihvate se mnoge obveze,I a malo toga zaista ostvari. Thkvo kontraproduktivno po.r"S"nje odmah treba za-

ustaviti' Tvrtka mora ponovno steii povjerenje vlasnika udjela, a ro se neie dogo-diti ako se obeianja neprestano krie. Tamo gdje tekuie poslovanje tvrtke ovisi .podrici vl:rsnika udjela, vai'noje cla .se oblikovanje novianog tok:r i izvje.itavanje c>

tome usuglasi s niirla te da se odri.ava stalrra komunikacija o mogu6irn odsruprr-njinra od dogovorenoga.

14O Stuart Slatter i David Lovett . KAKO TVRTKU IZVUCI lZ KRIZE

Raci onal i zacia gotovi ne

eetvrti vai.ni korak racionalizacijaje gotovine. Ona se obidno zahtljeva u tvrtkama

koje posluju na viSe lokacija ili u multinacionalnim korporacijama. Rijed je o meto-

di centraliziranog nadzora u kojoj pragmatizam nadvladava zahtiievanu decentra-

Lizaclju poslovanja. Kad se nadzor novca i utjecaja izvodi na razini radne jedinice

ili podrui.nice, sredi5nli nadzornik treba imati mehanizam kojim ie provjeravati

posluju li dana radna jedinica ili podrui.nica u skladu s kratkorodnom prognozom

novdanog toka na koju su pristale i koja je konsolidirana u vainu kratkorodnu pro-

gnozu novianog toka 5to se u cijeloj wrtki koristi kao alat kojim se stjede PotPora

bankara i na kojoj podiva Proces vraiaila povjerenja vlasnika udjela.

Udinkovita racionalizaclagotovine funkcionira onda kada srediSnji nadzornik

autorizira samo ona pladanjakojasu u skladu s prognozom novdanog toka i kad

smanjuje sva plaianja u skladu sa smanjenjem novianih primitaka. Takav sustav

najdejie funkcionira sa zaka5njenjem od jednog tjedna pa te svaki manjak u pri-

micima u prvom tjednu dovesti do racionalizacije istog iznosa novca u pla6anjima

u drugom tjednu.

U takvoj situaciji vidimo da nadzornici u pojedinoj radnoj jedinici ili podrui-

nici tvrtke bolje rade od drugih pa ie sukladno tome glavni nadzornik, bude li sve

pratio s jednog mjesta, biti bolje obavijeiten o svim nepredvidenim dogada.iima.

On ne smije dopustiti dvostruke naplate, ve(. ih treba preusmjeriti u srediSte. To ie

glavnom nadzorniku omoguiiti da se nosi s iznenadenjima na razini cijele tvrtke i

da odrii udinkovit nadzor nad poslovanjem-

Upravljanje novcem nadzorni je sustav koji funkcionira poito se neka transakcija

vei dogodila, pa & voditelj pro,iekta promjene smjera poslovanja htjeti nadzirati i

ono djelovanje menadimenta koje dovodi do generiranja ili apsorbirania novca- O

rome 6emo nelto reii u dijelu ovog poglavlja u kojem govorimo o uspostavi nadzora

nad menadimentom.

Kratkorodne strategiie za generiranie novca

proces kratkoroinog prognoziranja koji smo opisali rnaloprije iesto pokaie trenutne

ili kratkorodne probleme s financiranjem poslovanja iz dostupnih rzvor^ i progno-

ziranih potreba za novcem. Kako se ti problemi mogu rijeiiti? Postoji pet rjelenja

STABILIZACIJA KRIZE 14'l

nih za fazu stabllizacije poslovanja. Sva ta rjelenja mogu dovesti do brojnih

,:,1ffiini.tjariv^ koie & stvoriti nove prihode:

smanjenje broja duinikaprodui.enje otplate kredita

smanjenje zaliha

zaustavljanj e planiranih trolkovakratkorodna fi nancijska potpora.

: Postoji joi nekoliko strategija generiranja novca, kao 5to su prodaja dijela rvrr-ili fiksne imovine. Medutim, ukoliko pregovori nisu uznapredovali na podetku

stabilizacije krize, prodaja dijela wrtke ili fiksne imovine bez koje se moietaviti s poslovanjem opienito se ne shvaiaju kao zasebne strategije kratkorodnogt$an|a gotovlne.

o

o

o

ta

o

Smanjenje broja duZnika

Stedljivo upravljanje glavnom knjigom desto moie generirati novac bri.e od bilokoje druge strategije brzog stjecanja novih prihoda. Vidjeli smo voditelje projekatapromjene smjera poslovanja koji prvih dana svog posla nisu radili niSta drugo dolitraLili radune duinika.

Prema na5em iskustvu, mnoge tvrtke koje se nadu u problemima nisu uspje5ne

u bavljenju s teikim i starim radunima, posebno s onima oko kojih postoji rasprava.

Na nesreiu, jedno od obiljeZja tvrtke u nevolji i jest dinjenica da desto ima problemas dostavom ili kvalitetom proizvoda, 5to onda dovodi do toga da njeni kupci kasnes plaianjem ili ne iele platiti robu ili uslugu kojom nisu zadovoljni. Dugovi kojipostoje dulje od devedeset dana ili duZnici s kojima postoji spor mogu biti znatanizvor kratkorodnih prihoda za tvrtku koja tom problemu prida dovoljno pai.nje.Usmjeravanje pai.nje na te raiune dat ie i ivrste dokaze o rome jesu li odredbe olo5im dugovanjirna prema tim raiuninra primjerene.

Stara i osporcna dugovanja treba utvrdivati jedna osoba ili'za to poselrno odrc-den tirn liudi. Odgovonrosti za oporelvak bilance moraiu .se liiiti oni koji su za roinade odgovor ni, kako bi se rnogli usmjeriri nir ito briu naplatu rdobrih dugovaubez ometanja koja bi imali da se bave rjeiavanjem loiih dugova. Rjeiavanje spornihdugovanja desto postane igra ping-ponga izmedu odjela dostave i financijskog odjela.

142 Stuart slatter i David Lovett . KAKO TVRTKU '.ZVUcl lz KRIZE

Dostava ne i.e1i priznati problem s kvalitetom proizvoda ili problem s dostavorn, 4

financijski odjel ne ieli rijeiiti sPor sve dok ne naplati dug rr cijelosti'

Zastojse moy'e rijeliti osnivanjem tima koji neie imati drugu odgovornost osirn

rje$avanja sporova, odredivanja datuma do kojeg 6e spor biti rile5en, a dogovoreni

iznosi naplaieni. Ne samo da se tako osigurava dolazak novca u tvrtku nego se na taj

nadin smanjuju i administrativni poslovi koji se gomilaju oko tih sporova. Voditelj

projekta promjene smjera poslovanja treba se pobrinuti i za naplatu Poreza na do-

J".,, vrijednost (Ito;e desto z^nemarivani izvor gotovine) na radunima u rijesenim

sporovima. Jednom kad se sve slabosti u glavnoj kniizi utvrde i poduzme sve 5to se

tr.b. poduzeti, voditelj proiekta promjene smjera poslovanja treba se pobrinuti da

se tvrtka u rom podrudju poslovanja ne vrati starim navikama. Ako tvrtki treba jo$

novca, ona ga moLe izvuii iz ,dobrogo dijela glavne knjige i to na sljede6e natine:

o ponudom nnljeg pla&niadugova s PoPustom (no to je skup novac)

o uvodenjem faktoringa ili aran tmana s popustom po radunima s nekom fi-

nancijskom kuiom (isto tako skupo)

. ponovnim dogovaranjem uvjeta pla6anja zbogskraienog kreditnog razdoblja

uvodenjem prioriteta u proizvodnji i prodaji robe kupcima koji pladaju redovito

uvjeravanjem kupaca da plaiaiu narudibe avansno'

Produlienje roka Placania

produljenje roka plaianiamoze biti izda5niji izvor novca u nekom kraiem razdoblju'

No to je posebno osjetliivo podrudie ier mnogi dobavljadi djeluiu unutar istog kru-

ga kao i irrrtk*. Informacije brzo putuju, sto znadi da bi dobavljadi mogli smanjiti

,rro1. uvjete placaryajer se boie za bonitet tvrtke'

Najbolja praksa nalateda svako produljenje plaianja treba biti izvedeno Putem

sporazuma s dobavliadem s kojim 6e biti ponovno dogovoreni uvjeti naplate' Takvi

pregovor i znalupotrajati te ie vai.no da su novi uvjeti postavlieni tako da ne naru-

iavaju povjeren;e doba,rl iata. Voditetj projekta promjene smiera poslovania zna da

kupovanje vremena da bi tvrtka preiivjela viSe koristi dobavljadu buduii da mu

nije tr interesu cla fedan od kupac" prop"dne' I, doista, velik ie broj primjera u ko-

jima str velike tvrtke podriale svoie manie kupce Putem produienih uvieta naplate

potraiivania.Dobavljadi su jedna od vainijih skupina zainteresiranih za poslovanje tvrtke'

a ponekad su i nqvai.n\ia vanjska skupina zainteresiranih. To j. posebno todno u

a

a

STABILIZACIJA KRIZE 't43

uciji. Primjerice, u industriji nafte, u kojoj velike naftne kompanije opskr-;;'+ffijffi"

iffiru svoje.kupce putem mrei.e distributera, dugovi distributera naftnim wrtka-

lffi;" rnogu biti znatno veii od dugova naftnih tvrtki bankama koje ih kreditiraju.

ibucijske wrtke vaLne su za naftne tvrtke jer dri.e mreiu prodajnih mjesta za

proizvode. Voditelj projekta promjene smjera poslovanja mora potpuno ra-

ietiigrukoju igraju vjerovnici - dobavljad, dak i ako to i,eli, moidaneie moiiiti rok platanjaako dug nije osiguran. Jedna odpozitivnih strana produljenja

a je to 5to odgodeno platarye i postavljeni novi uvjeti desto i ostaju takvima

dme dine stalnu prednost za tvrtku u krizi.

Praktidni koraci koje treba usvojiti ako se Zeli dobiti produZetak plaianja ob-jesu:

ti pojedinca ili timkoji ie biti odgovorni zaizvrienje inicijative nagla5ene u

rkorodnoj prognozi.

il bolje uajete plaianja od suih ueiih dobauljaia: Prije negoli se jednosravno pro-kroz abecedni popis dobavljada, kao praktidan korak treba primijeniti nadelo

:20 pri njihovu odabiru.

Razumjeti ustaljene natine pkianja: Thmo gdje je placanje utvrdeno, automatski pro-vjeriti kakvi su uvjeti platanjadogovoreni. Nije neobidno ustanoviti da dak i tvrtkeu krizi imaju dobavljade koje plaiaju i pri,ie dogovorenog datuma plaianja.

; Kad uujeti posla nisu jasni, tvrtka moZe oko njih opet pregovarati i ustanoviti boljeuvjete poslovanja s buduiim dobavljadima. Cijelo podrudje upravljanja nabavomviSe iemo obraditi u dvanaestom poglavlju. Ono 5to treba tu postiii tijekom faze

stabilizacije krize jesu brze pobjede.

Razmotrite moguinost drLanja robe postojeiih dobavljada na konsignaciji te, konatno,razmotrite nabavu robe od alternativnih dobavljada ako s njima moZete dogovoritibolje uvjete plaianja.

Aranimani s tijelima driavne uprave, posebno s poreznorn upravom i carinom,kad je plaianje troiarina. u pitanju, desto mogu otvoriti prostor za oiuvanje nov-ca, a neki priliino jednostavni planovi plaianja poreza na dodanu vrijednost kojisu tvrtki na raspolaganju mogu poboljlati novdani tok unurar same tvrtke. Kao i

144 Stuart Slatter i David Lovett . KAKO TVRTKU IZV UCI lZ KRIZE

drugi vlasnici udiela u tvrtki, tijela dri.avne uprave uglavnom su susretljiva prernx

rvrrkama u krizi, no kao i ostali odekuju pravodobne i todne inFormacije i stalnu

komunikaciju s menadZmentonl kako bi se osjeiali stabilnije i kako bi mogli pred-

vid.ieti buduii razvoj dogadaja. Postoje mnogi primjeri u kojima je porezna uprava

osobito pomogla tvrrkama pristankom na promjenu rokova plaianja nepodmirenih

obveza. Voditelj projekta promjene smjera poslovanja zato ne bi trebao oklijevati u

pregovorima s poreznom upravom i carinom te bi im dim prije trebao izloiiti 3to

detal.jniju prognozu kako bi oni jasnije uvidjeli 5to se od njih r.raLi i kako se tvftka

prema njima ponaSa u odnosu na ostale dobavljade. LoSe upravljanje tim odnosima

moi.e prilidno brzo dovesti do postupka pokretanja peticije za likvidaciju tvrtke.

Poznato je kako je telko raspravljati o najamnini s iznajmljivadima, iako 6e ne-

ki od njih pristati na ustupke kako bi omoguiili plaianje najamnine samo mjesec

umjesto tri mjeseca unaprijed. Voditel.j projekta promjene smjera poslovania mora

biti posebno oprezan u pregovorima s vlasnicima poslovnih prostora koje tvrtka

iznalmLj$e jer je glavnina sredstava tu desto predstavljena premrlama dostupnima

putem najma. Kad dod e do zadri.avanja najma, to moZe dovesti do poni5tenja hi-

poteke i gubitka vrijednosti.

Smanjenje zaliha

Oslobadanje novca purem boljeg upravljanja zalihama prui.a voditelju projekta pro-

m.iene smjera poslovanja znatne mogu6nosti, a tijekom trajania stabilizacijske faze

poslovanja glavno podrudje na koje se mora usredotoditi realizaclia ie zastarielih i

sporo prodavanih zaliha. Pregled c.jelokupnog procesa upravljanja lancem opskrbe,

o kojem raspravljamo u dvanaestom poglavlju, pokazuje kako obuzdavanje tro{kova

prikladnim nadzorom nad zalihama moie pobolj5ati udinak tvrtke.

Podetna palnja treba biti usmjerena na identifikaciju i diSienje stare i zastarjele

robe te robe koja se sporo prodaje, bilo da je rijei o sirovinama ili gotovim proizvo-

dima, dak i onda kada ie to vjerojatno imati velike posljedice na radun gubitka i

dobiti (kao posljedica nedostatnih zaliha u odnosu na ostvarivu vrijednost).

V>ditelj projekra prornjene smjer:r poslovanja trebar osr-nisliti sllstrrv koji 6e redovito

otkriv:rti i nardgledati linije proizvocla koje se slabiie prodaju i koje su zastariele. T irne

se trcba baviti pojcdinac ili tirn koji cc odludivati o toure 5to cc se od robe rasprodava-

ti, a 5to ne. Normalan postupak u tom sludaju utvrdivanje je te iz.dvajanie tih zaliha

koje potom treba premjestiti u poseban program putem kojeg ie se prodavati. Moida

STABILIZACIJA KRIZE

rnoguie vi5kove sirovina ukljuiiti u postoje ie proizvode jer je to bolje od alter-

ivakaoito su odlaganje ili odbacivanje. MoZe se razmisliti i o vra(anju neke robe

vljaiima,blLo zanovac blLo zasmanjenje duga, posebno ako.ie rijed o robi Siroke

,ro5nje. Dobavljad tog proizvoda lakie ie pronaii drugog kupca za taj proizvod.

Alternativno se sirovine mogu prodati putem posrednika ili putem draibe, no,

naiem iskustvu, tako se ne moi.e vratiti viSe od deset posto od izvorne vrijed-

ti robe. Tvrtke se ne bi trebale bojati baciti zastarjelu robu na otpad, ako ni zbog

drugog, onda zato 5to 6e tako stvoriti prostor za novu robu i uitedjeti na troS-

ima duvanjai odri.avanjarobe te na administrativnim troikovima unutar tvrtke.

Po.jedinac ili tim koji je zadulen za gotove proizvode treba razviti izvediv plan.

od potelkoia s kojima se tvrtke suodavaju kad se moraju rijeliti gotovih proi-

opasnost je od Stete koja se tako moZe napraviti liniji proizvoda kojoj dotidna

pripadakao i trZiSnoj marki pod kojom se prodaje. Zaroje takvu robu najbolje

i na trZiStima na kojima tvrtka inade ne posluje.

Kad se rvrrka rje5ava zaliha, posebno kad to dini putem posebnih agencija, na-

je glavna briga. Malo je koristi od pretvarailazastarjeLe robe u dug ko.ii se ne

naplatiti. No to je dosta dest sludaj. Slidno tome, rasprodaj a zaliha zastarjele

putem posrednika (konsignacije) ostavl,ja onome koji je robu stekao sve pred-

.hosti re rransakcije, a onoga koji ju je prodao ostavlja sa svim manama transakcijelt, r r.Y . Y tibez poDousanra novcanog toKa.

145

: .,.;

:lj:5,'$.

Zaustavljanje ili smanjenje planiranih rashoda

Voditelj projekta promjene smjera poslovanjai.eljet ie provesti i hitnu procjenu svih

kapitalnih rashoda i diskrecijskih troSkova kako bi mogao ustanoviti kakve su mu

moguinosti ogranidenja troSenja novca. Prvo, svi ie kapitalni rashodi tijekom faze

stabilizacije krize i razvoje poslovnog plana najvjerojatnije biti zaustavljeni. Tipidan

proces razvojaposlovnog plana ukljuduje temeljit pregled svih postojeiih i planiranih

projekata. Drugo, diskrecijski tro5kovi, poput troSkova kampanja za oglaiavanje,

nastupa r-ra sajmovima i edukacije, bit ie stavljeni na iekanje - zapravo svi troikovikoji nisu izravno povezani s dnevnim poslovnim operacijama bit ie zaustavljeni.

Kon:rdno, moida se dak pojave prilike za Stednju novca pLrtem pregovaranjir o reduk-

cijama rr nccliskrccijskinr troikovimu, kao 5to su kupovirur sirovina i ispl:rta p[:rca.

Opienito je pravilo da strategije smanjivanja troikova ne stvaraju kratkoroineprihode jer prednostima koje se tako mogu steii treba vremena za realizaciju (kao

146 Stuart Slatter i David Lovett KAKO TVRTKU IZV UCI lZ KRIZE

u primjeru bolje nabave), kao 5to i novcu koji se uitedi smanjivanjem troikova treba

vremena dapokai.e rezultate u primjeni (recimo, kroz otkaze viSka zaposlenih). M.-dutim, postoje situacije u kojima voditelj projekta promjene smjera poslovanja jed-

nosravno ima sreie pa odmah uspije dogovoriti smanjenje cijene proizvoda s nekim

vaLn\imdobavljadem ili uspije nagovoriti zaposlenike na privremeno sniZavanje plaia.

Kratkorodna fi nancijska potpora

Ako ffrtka poito se razmotre sve navedene mogu6nosti stvaranja novih prihoda ne

moie preLivjetibez dodatnih kredita, voditelj projekta promjene smjera poslovanja

mora pristupiti vlasnicima udjela. Prvi poziv u pravilu ide prema bankama s koji-

ma treba pokuSati dogovoriti produZenje naplate nepodmirenih dugovanja. To se

ponekad nazivapotpornim financiranjem. Iako su banke odit izvor dodatnog krat-

korodnog financiranja, moi.e se pristupiti i dionidarima od kojih se moie zatraLiti

pravo na novu emisiju dionica (kao 5to je to bio sludaj s tvrtkom Sketchley 1991.),

joint uenture fondovi mogu dati injekciju novog kapitala (kao 5to se dogodilo tvrtkiLaura Ashley 1990.) ili netko od tvrtkinih dobavljata moie dati kredit ili novdanu

pozajmicu.Kad je u pitanju dodatno financiranje od banaka, voditelj projekta promjene

smjera poslovanja treba traZiti samo nuZan iznos. Na taj ie nadin zadovoljiti tvrtkinepotrebe za novcem i istodobno zadri.ati potporu veiine vlasnika udjela. U nekim

sludajevima voditelj projekta promjene smjera poslovanja mora uravnoteiiti potrebe

za novcem s imperativima ostvarivanja dobiti, posebno onda kada glavni vjerovnici

imaju ugovor koji je svojim stavkama povezan s uspjeino56u ostvarenja operativnih

udinaka wrtke. Faza stabilizacijekrize nije najbolje vrijeme za prcgovore s bankama

jer ie sve promjene koje se tada postignu biti postignute po cijeni koja ie za tvrtkubiti previsoka. Sasvim je razumljivo to 5to vlasnici udjela Zele poboljiati svoj poloiaji sve dok cjeloviti plan promjene smjera poslovanja nije gotov, voditelj projekta ne6e

znati s iime moi.e radunati u pregovorima kojima Leli zadobiti n.iihovu potporu.Ako je kriza tako duboka da je potporu vaino zadobiti po bilo koju cijenu, upozo-

rit 6emo voditelja projekta promjene snrjera poslovanja i reii nru da je tada vrijeme

da ponovno promisli o svom poloiaju i zapita se moie li se tvrtl<a vratiti uspjelnom

poslovanju u nekom srednjorotnom razdoblju.

On mora znati koje str moguinosti na raspolaganju vlasnicima udjela tako da

moZe procijeniti njihov vjerojatni odgovor kad od njih bude zahtijevao potporu.

STABILIZACIJA KRIZE

& zahtjev za potporom biti postavljen u situaciji koia ie kratkorodno oteZati

L;"1 .,rl"rnika udjela, pa dak ibez perspektive zabolji materijalni poLoi'ai' tada (e

,,,zahqev nalvjerojatnije biti odbijen. Komunikacija s vlasnicima udjelaizuzetno

na jer 6e oni odluke desto donositi samo na temeliu osobne vjerodostojnosti

iteLjapromjene smjera poslovanja. Opienito, voditelj projekta promjene smjera

lownja moi.e predvidjeti hoie li dobiti potporu vanjskih ulagada ako smisli plan

ilizacrle poslovanja tvrtke prema kojem se njihov poloLai neie pogorSati u taz-

liu u kojem se izraduje plan oporavka. Kad se njihov poloLai pogorSa, voditelj

kta promjene smjera poslovanja treba biti spreman ponuditi neka osiguranja u

ini ili nelto od same imovine tvrtke kako bi smanjio rizike. e.sto 6e se naii

pritiskom da di osiguranje ko.ie ie dati prednost jednom vlasniku ud,iela na ta-

ostalih. Tome se svakako treba oduprijeti. Ne samo zato 5to je voditelj projekta

iene smjera poslovanja odgovoran i pravno nego i zato Ito bi takav postupak

bitno ograniditi njegov raspon djelovanja kad promjena smjera poslovanja

krene. On mora udiniti najbotje 5to zna s ono malo 5to ima, a to se rijetko

tiie tako da se prvom vlasniku udjela da sve Ero zatraLi. Daljnja rasPrava o krat-

financiranju ukljudena je u sadri-ai tetrnaestog poglavlia.

lladzor nouog menadimcnta i financiiskog poslouania

Bez obzira na ro tko zapravo vodi projekt promjene smjera poslovanja na podetku

faze stabilizacijekrize, ta osoba mora zadobiti nadzor nad poslovanjem. To se posti-

ie uvodenjem nekoliko jednostavnih no udinkovitih naiina nadzora nad menadi-

menrom, i to od prvoga dana rada. Jedan od na,jjednostavni,iih i najde56e rabljenih

nadina nadzora - posebno u manjim i srednje velikim tvrtkama - oduzimanje .iedekovnih knjiiica te preuzimanje osobne odgovornosti za svaku transakciju. Tako

ie voditelj projekta promjene smjera poslovanja steii pravi uvid u ono 5to se dogada

u tvrtki. U vedini sludajeva on neie moii utiniti mnogo viSe od potpisivanja dekova

jer su prod.ana roba i usluge vei konzumirane, no informacije o poslovaniu do koiih

6e tako doii brojne su i vai.ne. Kao 5to je direktor jedne tvrtke svojedobno izjavio:

uGlava ie vas zzrboljeti od svega ito na taj n:rdin moiete ustanoviri." [z t<-rg razloga

voditelj prornjerre snrjera poslovanja treba smier prijenosa podat:rka o upravlianju

tvrtkom okreluti ,)prenlar gore(, kako postojede osoblje ne bi moglo podr-rzeti niSta

5to bi zaretenu situaciju dodatno pogorialo. O tome iemo pisati neito kasnije.

Temeljni nadzor, koji treba automatski ustanoviti prvog dana rada, sastoji se od:

147

148 Stuart Slatter i David Lovett KAKO TVRTKU IZVUCI IZ KRIZE

Zaustauljanja zapoiljauanja nouih ljudi: Trenutadno zaustavljanje svih oglasa o za-

polljavanju novih ljudi, a moi,da i poniStavanje novih zaposlenja, desta je praksa.

Vodirelj projekta promjene smjera poslovanja i.eljet ie sam procijeniti potrebe za

novim l.iudima i zamjenom odredenih ljudi. Ako je poloi.aj ko.ii treba popuniti vi-5i menadZerski polol,ay voditelj projekta promjene smjera poslovanja i.eljet ie sarn

intervjuirati kandidate. Nametanj e zabrane novog zapolljavanja ne znaii da nuine

zamjene nisu moguie - no u svakoj situaciji to treba dobro procijeniti, a svaku od--

luku o zapolljavanju donijeti na najviSoj menadierskoj razini.

Zaustaufanja suih planiranih pouiienja plaia i unapredenja: Trenutno zaustavlja-

nje poviS enja plaia i unapredenja omoguiit 6e voditelju projekta promjene smjera.

poslovanja procjenu situacije i ljudi. Mnogo je bolje odgoditi odluke zbogkojih se

kasnije moie poi.aLiti ili koje ie kasnije trebati mijenjati.

Zabrane suih kapitalnih izdataha:Tuzabranu treba izvesti tako da bude ili potpuna

ili iznad nominalne vrijednosti tvrtke, a nuZno treba trajati tijekom razdobljaizrade

poslovnog plana promjene smjera poslovanja.

Nadzor nad nabauom. Sve narudZbe koje prelaze odredenu veliiinu ili fiksni ugovori

o kupovini neke robe koji traju dulje od nekoliko tjedana trebaju imati odobrenje

voditelja projekta promjene smjera poslovanja. Svako poveianje cijene od dobavlja-

da treba auromatski odbiti. Kupovina robe najveia,je stavka u troikovima mnogih

wrrki te jeizuzetno vatno da voditelj projekta promjene smjera poslovanja nad njom

stekne nadzor dim dode na posao. eekati radune dobavljada najgore je 5to se moie

udiniti - tvrtka se tako ve6 ugovorno obvezala, desto odlukom nekog zaposlenika

nii.e razine. Ako voditelj projekta promjene smjera poslovanja ne uspije uspostaviti

trenutni nadzor nad nabavom, samo nekoliko mjeseci kasnije naii 6e se u situaciji u

kojoj je tvrtka ugovorno obvezana na niz kolidina, cijena i uvjeta ko.ii nemaju mnogo

poslovnog smisla. U nekim situacijama voditelj promjene smjera poslovanja moi.e

obratiti pozornost na izuzetno kvalitetne narudibe (dakle na robu koja je naru{e-

na, no foI nije dostavljena) te ih ili prihvatiti ili otkazati, ili dogovoriti nove uvjete

za neke narudibe. Nije neobidno da voditelj projekta promjene smjera poslovanja

odbaci dostavu ve6 narudenc robe (unatod ugovoru s dobavlja.tem) ako vjeruje da

je t:r roba precijenjena ili da tvrtki iednostavno niie potrebna.

Nadzor nad ugouorima i narudi,bama: Posljednja stvar koju novi voditelj projekta

promjene smjera poslovan ja i.eli je da netko od njemu podredenih prihvati neke

STABILIZACIJA KRIZE

#"'** narudLbe i potpiSe nove ugovore poito je on preuzeo tvrtku. To ne mora biti

*,:,gnosan posao, moi.evr5iti veliki pritisak na obrtni kapital, ograniditi buduiu fek-

i:,si6ilnost u proizvodnji i marketingu ili poveiati tvrtkin ugovorni rizik. Stoga sve

y:-_-narudLbe i ugovori koji prelaze odredeni iznos ili trajanje moraju biti ovjereni od

Hr*"t voditelja projekta promjene smjera poslovanja. Kao i sa samom nabavom, brzi

ffitregled nedavnih ugovora ili narudi.bi moi.e voditelju promjene smjera poslovanja

ff;*i priliku da neke od nedavnih novih poslova odbije prije negoli bude prekasno.

i;r,^ .

E:,..Nnd"or nad cijenama: Odredivanje cijena spada u jednu od najvat'nlilh odluka u

ffi, lu"k"i tvrtki jer se svaka promjena u cijenama izravno vidi u krajnjem rezultatu

fu porlo1, anja. \iti jedna prom.iena cijena ne smije biti dopuStena i niti jedan poPust

P ;. ne smije dati'(osim onih koji su ved dogovoreni kao dio standardne strukture ci-

ff'"i.rr") bez posebnog odobrenja voditelja projekta promjene smjera poslovanja. Svako

ffi porr.ianje ili smanjenje cijena, planirano, ali jo5 neprimijenjeno, treba biti zaustav-

ffi ry."" i dano na procjenu voditelju projekta.

Fff; Noa*r homunikacija s ulasnicima udjela; Stabilizaciiakrize osjetljivo je razdoblie

!* pro-jene sm;era poslov anja, pa ie valno da svi ukliudeni u njeno poslovanj e zadr'

: ,, povjerenje u tvrtkrr. e.rto nije mogude, ili pametno, zabraniti ili centtalizira-

F" ti komunikaciju s kupcima, dobavljadima i zaposlenicima, no sve komunikacije s

,- mediiima i financijskim ustanovama moraju se usmjeravati na voditelja projekta

,l promjene smjera poslovanja.::tt:

ri,

,. Kad primjena re vrste nadzoraukljuduje i poni5tavanje ugovora s korisnicima ili do-

bavljadima, ili ponudazazaposlenje, to moZe dovesti i do pravnih koraka koji ie biti

usmjereni protiv wrtke. Medutim, novi voditelj pro.iekta promjene smjera poslovanja u

snaZnom je pregovaradkom poloZaju jer cemalo liudi narudivati robu od wrtke za koju

misle da je neie mo6i dostaviti ili dati dobra wrtki za koju misle da im neie mo6i platiti.

Odluka o uvodenju potrebnog nadzora i obavijest o tome lakii su dio tog posla.

Iskusni voditelji projekata promjene smjera poslovaniaznaju da informaclia o no-

vim pravilima nadzora poslovanja sama po sebi ne znadi da ie ih se menadZment i

zaposlerrici pridriarvati. Brojni su prirnjeri tvrtki u kojima su rlametnuta jasna pra-

vila naclzora poslovanja i r-r kojinra su menadi.eri nastavili raditi po staroln. Vodi-

telj projekta prornjene srnjera poslovanja mora pronaii ravnoteiu izrnedtr sankcija

- svi zaposleni moraju biti svjesni posljedica, najdeS6e je to otpultanie, ukoliko se

ne pridriavaju novih pravila - i stvaranja situacije u kojoj se svakodnevne operacije

149

150 Stuart Slatter i David Lovett . KAKO TVRTKU IZVUCI lZ KRIZE

tako zakoiejer ljudi ne Zele donositi nikakve odluke. Treba ohrabriti ljude da svoj

posao rade kao da se niita bitno nije promijenilo; zato nova pravila nadzora poslo-

vanja moraju biti razborita i usmjerena navai.ne probieme. IJ situacijama u kojimamenadiment i zaposlenici odito krie nova pravila nadzorajavno otpuitanje nepo-

sluinih tijekom prvih nekoliko tjedana bit 6e dovoljno snaZan 5ok koji 6e protresti

cijelu organizaciju. Nakon toga svima ie biti jasno kako voditelj projekca promjene

smjera poslovanja misli ozbiljno.IJz ustanovljavanje prikladnih mjera nadzora poslovanja, vai.no je da voditelj

projekta promjene smjera poslovanja poduzme hitne korake kojima ie ustanoviti iosnove nadzora wrtkinih financija. Dijagnostidka procjena najvjerojatnije neie bitidovoljno detaljna zaprovjeru todnosti knjigovodstvenog sustava, paievaLno Sto prije

ustanoviti pravo stanje tvrtkinih financija. To j. drukdiji zahvat od ustanovljavanja

sustava upravljanja novcem, o kojem smo pisali nelto ranije u ovom poglavlju.Evo 5to je tu potrebno:

. provjeriti prenose li knjigovodstvene procedure todno podatke o poslovanju(jesu li sve narudZbe prema dobavljadima stvarno i obradene)

o provjeriti koriste li se razborita knjigovodstvena pravila (primjerice, je li dobitiz poslova temeljenih na vi5efaznim ugovorima na vrijeme uknjiZena)

. provjeriti je li glavna knjiga jasna i jesu li stavke pridruiene radunima kojimatrebaju biti pridruiene

o provjeriti daju li vaini dijelovi mjesednih raiuna pravu sliku tvrtkine finan-cijske situacije.

Todni financijski podaci uvjet su za normalan rad voditelja projekta promjene

smjera poslovanja. U ranom dijelu stabilizacijske faze pai.nja ce nqvjerojatnije bitiusmjerena prema financijskim izvjestajima, no kako tim koji vodi promjenu smjera

poslovanja podinje pripremati poslovni plan, palnju ie trebati usm.jeriti prema po-

bolj5anom knjigovodstvenom sustavu. Pobolj5ani sustav proraiuna sastavni je dio

novog sustava fi nancijskog nadzora.

Smanjenje tro5kova u prvoi fazi

Unatoi tome 5to je tijekom faze stabilizacije krize pai.nja preteino usmjerena na

upravljanje novcem i stjecanje nadzora nad tvrtkom, u istom tom razdoblju moie

:l

STABILIZACIJA KRIZE 151

i,, ,, podo zeti inesto sto 6e smaniiti troikove poslovanja. To 6e biti proces koji 6e se

;: ;;*iti na lake pobjed.e te od iskusnijeg vodit e\ia proiekta promjene smiera poslo-

' vtnjta zahtljevaneito detaljniju anarizu. cilina podrudja analize koja treba dovesti

m do smanjenja troSkova u toj fazi promjene smjera poslovanja bit ie odigledni viSkovitr+':

W,t*porl.nika, pretjerane kolidine u nabavi i opii troSkovi poslovania'

*iw*t

frSt

ffiitOciti vi5kovi zaPoslenih

f,h:rw,tla; l,,-,-^t^r--^--^* ----l ' t: z' 1 '''maliff hk,*"n voditelj projekta promiene smjera poslovanja moci ce brzo Proclrenltl I6.v|V.iil, .v r r. t. r.. | | -l: Yt-^ ^-^2---^)^ :l: ^1.^ io -iiol ^,r"lrrt-^,[1i'-rrt

" koju i, prrurro vilak ljudi. Kad kotidina proizvoda, ili ako ie riiei o usluzno.i

f.i

ffi, 4.l"rrrosti, priho di,brzopadnu, jasno je da tvrtka ima previSe zaposlenih i da mo-

61. ," a"rt do smanjivanja njihova broja. ponekad se ista situacija poiavljuie kad tvrtka

3i kr.rr. u zapolljavanje odekujuii rast koji se nije dogodio. u nekim rvrtkama postojiil1",

f pr"lrilo o minimalnom p:oT"*.koii se mo.ra:t::":i:t p::.""yT 3::yt-::,:::mfrfr' ,r"- moi-ebiti nit vodilja kad trebamo procijeniti koliko je tjudi viSak - iako voditelj

F projekta promjene smjera poslovania ne bi trebao pokuiati smanjivati broj zaposle-

$ ,rif, irooi razine udinkovitosti tvrtke u ranim fazama promjene smjera poslovania'

- S,,r. r. to u toj fazi rrroi.e posti6i tako da se iz sustava izbace nepotrebni kapaciteti i

li . .t

$, maknu onr ro,ii ne donose ba5 nikakvu dodatnu vrijednost' Ono sto se ne bi moglof--^ ^-^L: l2-^^22^ l,*ioo iacr miieniati nncfnieie noslovnew,

I ni trebalo pokuiavati tijekom faze stabilizacijekrizejest miienjati postoieie poslovne

,' procese i metode rada. voditelj projekta promjene smjera poslovanja i njegov tim

. ,r.e. imati vremena , pa moi.da dak ni znanja, udiniti iSta viSe doli smanjenja broja

zaposlenih koji tvrtki viSe nisu potrebni'

Ned.avno je jedan od nas bio ukljuden u slidan projekt smanienia trolkova u ied-

no.i inienjerskoj tvrtki: jednostav na analiza poslovanja pokazala ie kako zaposleni

rade tek 55 posto radnog vremena! tenutnim smanjivaniem broia zaposlenihza25

posro nije se naStetilo operativnim performansama tvrtke- U jednoi drugoj situaci-

ji, u tvrtki koja se bavi tehnoloSkim savjetovanjem prihodi su pali za priblii'no 25

posro tijekom posliednje dvije godine rada, a prema industrijskom prosjeku za tu

vrsru tvrtke ona uredno moie poslovati sa 230 umjesto sa 388 zaposlenih, koliko

ih je bilo. Donesena ie oclluka da se odmah otpusti 100 ljudi' a rle 150, jer je novi

menaclierski tirl s pravom osieiao, da oni koii ostanu ne6e moii odmah poveiati

produktivnost te da bi kv:rliteta usluge zl)og toga mogla pasti.

problemi s otpuitarr.,.- ljudi tijekom faze stabilizaciie tvrtke cijena su primje-

ne te strategije. Vidjeli smo mnoge tvrtke koje su nastavile raditi s ve6im brojem

152 Stuart Slatter i David Lovett . KAKO TVRTKU IZVUCI IZ KRIZE

zaposlenih nego Sto im je doista trebalo (i nastavile gomilati gubitke) i koje nisu

bile u stanju u kratkom roku prona6i novac potreban za otPremnine. U toj situaciji

novac se moie namaii strategijom prodaje dilela imovine ili novim kreditom prije

negoli otpu5tanja postanu moguda-

Naravno, voditelj projekta promjene smjera poslovanja moi,e uviiek snraniiti iznos

orpremnina primjenom programa rtko je zadnji do5ao, taj prvi odlaziu. Tako se moie

izgubiti nekoliko dobrih novih zaposlenika, no to tvrtki moZe pomodi u preiivljava-

nju, 5to je desto jedini cilj koji treba ostvariti u toj fazi prorniene smjera poslovanja.

Nabava

Nabava je desto zanemareno podrudje u tvrtkama koje se nadu u nevolji, a ipak u

proizvodnim tvrtkama rijed je o najveioj stavci u strukturi trolkova poslovanja. Tu

se mogu postiii neki jednostavni ibrzi rezultati. Voditelj projekta promjene smjera

poslovanja najdeSie iebrzo ustanoviti tko su najvedi dobavljadi i procijeniti s kime

od njih moZe pregovarari o sniienju cijena ili 6e razmisliti o promjeni dobavljada

odredene sirovine, proizvoda ili usluge. Novi voditelj projekta promiene smjera po-

slovanja obidno je u jadem pregovaradkom poloiaju nego ito mu se to moZe diniti.

Bili smo ukljudeni u velik broj situacija koje su zahtijevale promjenu smjera poslova-

nja i moZemo re6i kako je u dosta sludajeva lako postignuto sniZenje cijene glavnih

dijelova za proizvodnju i sirovina od bar 15 posto.

U traZenju lakih uspjeha u podruiju nabave voditelj projekta promjene smjera

poslovanja ne smije zaboraviti na tvrtke podugovarade i honorarne suradnike koje

se moZe smatrati nabavnim tro5kom i s kojima se moZe pronadi nadin za trenutno

smanjenje trolkova.

0pii tro5kovi

Tro5kovi koji su odito nepotrebni i tro5kovi na ono ito oiito ne donosi nikakvu

do<Iatnr-r vrijednost tvrtki uvijek su prvi na meti, posebno oni koie ie moguie uklo-

rriti [-rez c{odarnil-r ul:rganja. Ptrtovanja, l<orrfbrerrcije, sirint<-rvi, pretplate, mobiteli,

konztrltanri, zal'ravar, edukacija i oglaSavanje prinrjeri su troikova koie sc moic vrlo

brzo srczari bez vclikih posljedica. Kocl orrih troikova di,ie rezanie zahtijcva cloclatttc>

troiepje novca, kao 5to su otpremnine ili troikovi rani.ieg izlaska iz leasinga, voditelj

promjene smjera poslovanja pridekat ie dok ne dovrii izradu poslovnog plana.

STABILIZACIJA KRIZE

Pravna i regulatorna uskladivania

norn kad tvrtka ude u krizu i postane kandidat za promjenu smjera poslovania,;:' -i. .r

ffi,,,i.rri direktori suodavaju se i s novim pravnim okvirom - jedan od njih oblikovan

ffi; tako da zaltiti one koji rade s tvrtkom koja nije u stanju podmirivati svo.ie obveze.ffi-

ffibU Velikoj Britaniji to je rijeieno Zakonom o insolventnosti iz 1986. Glavne stavke

ffirog zakona tidu se nezakonitog trgovania'

mft-'Direktori koji se zateknu u rom polotaju trebaju potraZiti pomo6 odvjetnika

ii ostalih strudnjaka koji imaju iskustvo rada u pravnim i komercijalnim uvjetima

novih okolnosti. Mnogi direktori, pa i neki voditelji projekata prom.iene smjera po-

slovanja tu se nadu u nedoumiciiiz\oirc ve6em osobnom riziku nego Sto su namje-

'ravali u trenutku u kojem su preuzeli tvrtku'OptuZba za nezakonito trgovanje uslijedit ie kada:

' a) tvrtka o kojoj je rijei postane insolventna ili se nade pred likvidacijom

b) u nekom razdoblju prije nego 5to je podela likvidacija osoba koia zna ili bi

trebala znati kako tvrtka ne moZe izbjefi likvidaciju, to nikome ne kaie

c) je ta osoba direktor tvrtke u to vrijeme.

premda sud ne6e dati izjavu o nezakonitom trgovanju prije negoli to mora udiniti,

dakle prije negoli se pojave uvjeti naznaieni u sludaju b), nadleina osoba mora po-

duzeti sve mogu6e korake kako bi umanjila gubitke vjerovnika tvrtke. Sud moie

narediti da nadleina osoba da odredeni doprinos tvrtkinoj imovini ako prosudi da je

to prikladno. Stovi5e, osoba koja je proglaiena odgovornom za nezakonito trgovanje

moi.e,ako sud tako prosudi, dobiti i naredbu o diskvalifikaciji. U sludaju nezakonitog

trgovanja tvrtka moie biti likvidirana ako u likvidaciju krene u trenutku kad njena

imovina nije dovoljnazaplaianje svih obveza i trolkova gaienja poslovanja. Primije-

nit ie se resr o insolventnosti na temelju bilance tvrtke, a ne na temel.iu likvidnosti.

Direktori tvrtke moraju biti svjesni da 6e ih procjenjivati pojedinadno, a ne kao

odbor, pa se od njih mogu odekivati razne vrste ponaianja. Stovi5e, zakon ne tazli-

kuje clirektore od izvrinih direktora kacl str u pitanju njihove dtrinosti i oclgovornost.

Voclitelj projekta promjenc smjera poslovernja nroie plinriieniti su.stav upravlialnia

n()vcep.r l<6ji srrr6 <>pisali neito ranije, svjest:rn obveza koie inra prenrai vierovtricima-

fb za ljega najieiic i nije problcrn, no mora o svernu 5to radi voditi pr:ecizne bi-

ljeike i zabilje:zrti svaki sporazum s vjerovnicima i razloge zbog kojih se poslovanje

treba nastaviti kao bolia alternativa od pada u nelikvidnost.

153

ffiFffi.*:",9,".

;:l.-l

154 Stuart slatter i David Lovett KAKo TvRTKU tzvuCl tz KRtzE

Bilo bi ludo odvaino od nas odekivati da u ovom dijelu knjige rJirektorirnx,voditeljima projekata promjene smjera poslovanja i svima drugima koji su na bilokoji nadin Povezani s tvrtkom i koje ovdje moiem o nazvati i ,direktorima u sjenir<savjetujemo bilo ito drugo osim da svakako budu svjesni nezakonirog trgov"rl".Sve u vezi s time nejasno i., p^ voditelju projekta promjene smjera poslot"nja nebi trebao biti problem ponaSati se najbolje 5to umije i sve raditi u dobroj vjeri. Kadgod se pojavi kakva dvojba, treba potraziti pravni savjet.

(J ovom dijelu knjige usmjerili smo se na nezakonito trgovanje jer ono iestobrine ljude ukljudene u projekte promjene smjera poslov anja, no fazastabilizacijekrize treba Siru perspektivu - treba se usmjeriti na pravnu i regulatornu uskladi-vost poslovanja.

Voditelj projekta promjene smjera poslovanja treba 5to prije ustanoviti:

' je li tvrtka prekr5ila kakav pravni sporazum (moie krliti sporazum s bankom)' posjeduje li tvrtka doista imovinu navedenu u bilanci' koje pravne obveze mogu postojati, a nisu vidljive na prvi pogled' je li tvrtka u prekrSaju ili bi mogla prekrliti bilo koju odredbu regulatora.

Utiecai ovih tipova problema na stabilizacijukrize moie biti mnogo gori od ne-zakonitog trgovanja - iako mi ne bismo oiekivali da tese oni koji vode promjenusmjera poslovanja nepotrebno izloLitr riziku osobne odgovornosti.