Velike finansijske krize

8/18/2019 Velike finansijske krize

1/43

Univerzitet u

Sarajevu

Ekonomski fakultet

SEMINARSKI RAD

Predmet: Poslovne fnansije

Tema: Velike fnansijske krize


2/43

Sarajevo, oktobar 2009. godine

SADRŽAJUvod..............................................................................................................................................................................3

1.Šta su finansijske krize?............................................................................................................4

2.Finansijska kriza: trajna i otporna biljka...............................................................................5

2.1 Implikacije glede ekonomske politike....................................................................................10

3.Anatomija tipine krize...........................................................................................................12

3.1 Povijest nasuprot rkonomiji....................................................................................................12

3.2 Model.....................................................................................................................................13

4.!resudni stadiji........................................................................................................................14

4.1 Promjene očekivanja................................................................................................................14

4.2 po!orenja...............................................................................................................................15

4.3 "inansijska tjesko#a.................................................................................................................1$

4.4 Početak kri!e............................................................................................................................1%

4.5 &lomovi i panike......................................................................................................................1'

5."uforija i ekonomski bumovi..................................................................................................20

5.1 (ulipanska manija....................................................................................................................20

5.2 (r)i*te dionica i nekretnina.....................................................................................................21

5.3 +o#ne cijene, imovinske cijene i monetarna politika..............................................................22

5.4 Me-unarodni aspekti 1'2'.god................................................................................................23

$.!ad #all Street$a %&'&.(od......................................................................................................24

%.)eke od ve*i+ finansijski+ kriza..............................................................................................2$

%.1 !ijska kri!a............................................................................................................................2%

%.2 Mje/ur cijena dionica i nekretnina u apanu...........................................................................2

.,renutna kriza..........................................................................................................................31

.1 tjecaj nove ekonomske kri!e na osnu i ercegovinu.........................................................33

'.Šta nakon finansijske krize?....................................................................................................34


3/43

'.1 omai kreditori u krajnjoj nu)di............................................................................................35

'.2 Me-unarodni kreditori u krajnjoj nu)di..................................................................................3$

10.)eizbje-na meuovisnost zlata i nafte..................................................................................3%

10.1 &ud#onosna odluka +ic/arda 6i7ona8atak na !lato #r.1.......................................................310.2 +u#inov atak na !lato #r.2.....................................................................................................3'

/akljuak ......................................................................................................................................41

0iteratura......................................................................................................................................42


4/43

U12D

9d postanka )ivota na !emlji ljudi su se suočavali sa ra!nim pro#lemima kao *to su: epidemije,

ratovi, potresi. edan od glo#alni/ pro#lema, a sa kojim su se ljudi suočavali vi*e puta i koji je

aktuelan i sad, je ;inansijska kri!a. &vi smo svjedoci u posljednje vrijeme priče o svjetskoj

ekonomskoj kri!i i o svjetskoj ;inansijskoj kri!i. ktuelna svjetska ;inansijska kri!a kao i njene

posljedice na )ivot ljudi je i!a!vala stra/ u dr)avama u svijetu. 9d nera!vijeni/ dr)ava i

ekonomija do oni/ najjači/, od najmanji/ integracija do oni/ najvei/, od pojedinca do

kolektiva, jednom rečenicom


5/43

%. Šta su finansijske krize3

Finan4ijske krize o!načavaju vee smetnje u sustavu ;inancija, koje prati pad >vrijednosti@imovine te nesolventnost mnogi/ predu!eca i! ;inancijskog sektora ili drugi/ privredni/ grana io#ilje)avaju negativni utjecaj na gospodarske aktivnosti u jednoj ili vi*e !emalja.

1arijnte krize

osnovi se ra!likuje i!me-u #ankarske kri!e, monetarne kri!e ili kri!e ;inancijskoga sustava, ukojima pojedina dr)ava ili pojedine !emlje nemogu podmirivati ino!emni dug.

9d kraja 1'. stoljea ;inancijske kri!e su u !emljama koje su poga-ale, prou!ročili prosječni

privredni tro*ak od 5810 posto #ruto domaeg proi!voda a uglavnom traju otprilike dvije do tri

godine.

"inansiske kri!e su dru*tveni ;enomen gdje se vanjski ekonomski doga-aji kom#iniraju sa

AApona*anjem rastaAA i ;i!ijologijom po!itivne povratne sprege gdje prodaja od strane pojedini/

tr)i*ni/ učesnika u!rokuje vi*e tr)i*ni/ učesnika u prodaju. ednostavnije rečeno, učesnici na

tr)i*tu kupuju ro#u, dionice ili nekretnine radi dalje preprodaje. &ve to prati ekspan!ija kreditakojima se gore navedena do#ra kupuju. Bada preprodavci ovi/ o#lika do#ara ne mognu prodati

do#ra, nastaje panika, krediti se ne mogu vraati te cijene dionica, ro#e i nekretnina počinju

padati. Ceneralno govorei, kri!e se o#ično de*avaju u sljedeim uslovima: dugi period rasta

cijena dionica i pretjeranog ekonomskog optimi!ma, tr)i*te gdje PDE odnos preva!ila!i

dugotrajni prosjek, i dugotrajno kori*tenje marginalnog duga i opruge od strane tr)i*ni/

učesnika.

6epostoji numerički speci;ična de;inicija kri!e, ali se termin najče*če koristi u uslovima gdje

postoji dvoci;reni procentualni gu#itak u #er!anskom indeksu u periodu od nekoliko dana. Bri!e

se ra!likuju od t!v. AAgoli/ periodaAA u tome *to imamo paničnu prodaju, dramatične padove cijena.


6/43

Coli periodi su periodi #lagog pada tr)i*ni/ cijena koji se mjere u mjesecima ili godinama. ok

se padovi često pove!uju sa golim tr)i*tima, oni nemoraju nu)no #iti pove!ani.

'. Finansijska kriza: trajna i otporna biljka

Codine nakon početka 1'%08i/ #e! presedana su glede nestalnosti cijena ro#e, cijena ro#e,

valuta nekretnina i dionica, te učestalos i )estina ;inansijski/ kri!a. drugoj polovini 1'08i/

godina, apan je do)ivio veliki mje/ur na svojim tr)i*tima nekretnina i dionica. (jekom istog

ra!do#lja cijene su nekretnina i dionica u "inansijskoj, 6orveskoj i Fvedkoj poveale čak i #r)e

nego u apanu. Početkom 1''08i/ godina do*lo je do naglog i velikog porasta cijena nekretnina idionica u (ajlandu, Male!iji , Indone!iji i veini o#li)nji/ a!ijski/ !emaljaG cijene su se dionica u

svakoj od ovi/ !emalja počele 1''3. godine !a oko 100H. drugoj polovini 1''08i/,

&jedinjene r)ave su do)ivljele mje/ur na tr)i*tu dionicaG postala je manija glede cijena dionica

tvrtki u novim privrednim granama poput in;ormacijske te/nologije i internetski/ dijelatnosti.

Mje/uri uvjek implodirajuG po de;iniciji mje/ur sadr)i neodr)ivi o#ra!ac promjena cijena ili

tokova novca. Implo!ija mje/ura imovinski/ cijena u apanu dovelo je do masovnoga

propadanja velikoga #roja #anaka i drugi/ vrsta ;inansijski/ tvrtki i do vi*e od desetljea

tromoga gospodarskog rasta. Implo!ija mje/ura imovinski/ cijena u tajlandu pokrenula je e;ekt

!ara!e i dovela do jaki/ padova cijena dionica u cijeloj toj regiji. I!nimka je u odnosu na ovaj

o#ra!ac da je implo!ija mje/ura cijena dionica u &8u 2000.godine dovela do padova cijena

dionica tjekom nekoliko sledei/ godina, ali je re!ultirajua recesija u 2001. #ila kratka i plitka.

Promjene devi!ni/ vrijednosti nacionalni/ valuta tijekom ovog ra!do#lja #ile su često krajnje

velike. Početkom 1'%08i/ godina dominantno je tr)i*no gledi*te #ilo da #i se devi!na vrijednosdolara &8a mogla smanjiti !a 10 do 12H radi kompen!iranja vi*e stope in;lacije u

&jedinjenim r)avama nego u 6jemačkoj i apanu u pred/odni/ nekoliko godina. &jedinjene

r)ave su 1'%1. napustile !latni paritet &8a od 35 dolara !a unču !lata koji je #io uspostavljen


7/43

1'34.godineG u sledei/ nekoliko godina do*lo je do dva umjerena poveanja !latnog pariteta

&8a , premda dr)avna ri!nica &8a vi*e nije /tjela kupovati i prodavati !lato.1

Početkom 1'08i/ godina velika je devi!na kri!a o#u/vatila meksički peso, #ra!ilski cru!eiro,

argentinski peso i valute mnogi/ drugi/ !emalja u ra!voju.

"inska marka, *vedska kruna, #ritanska ;unta, talijanska lira i *panjolska peseta devalirane su u

posljedni/ *est mjeseci 1''2G veina je ovi/ valuta deprecirala 30 H u odnosu na njemačku

marku. Meksički je peso i!gu#io vi*e od pola svoje vrijednosti i!ra)ene u amerčkim dolarima

tijekom predsjedničke smjene u Meksiku krajem 1''4. I početkom 1''5. eina a!ijski/ valuta8

tajlandski #a/t, male!ijski riingit, indone!ijska rupina i ju)nokorejski von8jako je deprecirala na

devi!nom tr)i*tu tjekom a!ijske ;inansijske kri!e u ljeto i jesen 1''%.

Promjene tr)i*ni/ devi!ni/ tečajeva glede ovi/ pojedinačni/ valuta #ile su skoro uvjek mnogo

vee nego *to #i to proi!a*lo i! ra!lika i!me-u nacionalni/ stopa in;lacije u pojedinim !emljama.

9pseg prema*ivanja i pod#acivanja nacionalni/ valuta #io je i pro*irenje i mnogo vei nego u

#ilo kojem ranijem ra!do#lju. 6ekad su od promjena ro#ni/ cijena u tom ra!do#lju #ile

*pektakularne. Jijena !lata u američkim dolarima poveala se s 40 dolara po unici početkom

1'%08i/ godina na skoro 1000 dolara po unci krajem tog desetljeaG na kraju 1'08i/ godina

cijena je #ila 450 dolara, a na kraju 1''08i/ #ila je 23 dolara. Jijene na;te #ila je 2,50 dolara po #arelu početkom 1'%08i/ godina, a 40 dolara po #arelu krajem toga desetljea, 1'08i/ godina

cijena na;te i!nosila je 12 dolara po #arelu,a !atim se krajem 1'08i/, poslije iračke inva!ije na

Buvajt, vratila na 40 dolara.

1 =6ajvee svijetske ;inansijske kri!e8manije,panike I slomoviK, J/arls P. Binder#erg,+o#ert l#er


8/43

5je+ur dioni4a )ASDA6$a %&&7$i+ (odina

ionicama se u &jedinjenim r)avama trguje ili na i!van#er!ovnome tr)i*tu ili na jednoj odorgani!irani/ #er!i, oso#ito na 6jujor*koj #er!i i na meričkoj #er!i, ili na nekoj odregionalni/ #er!i u ostonu,J/icagu i Los ngelesuD&an "ranciscu. (ipični je o#ra!ac da sedionicama mladi/ tvrtki u početku trguje na i!van#er!ovnom tr)i*tu,a !atim #i veina ti/tvrtki podnijela tro*kove potre#ne da se uvrste u 6jujor*ku #er!u, jer #i vjerovale da e imtakvo uvr*tenje pro*iriti tr)i*te !a nji/ove dionice i voditi vi*im cjenama. 6eke vrlo uspje*nenove tvrtke pove!ane s revolucijom in;ormacijske te/nologije i! 1''08i/ godina Microso;t,

Jisco, ell, Intel8#ile su i!nimke u odnosu na ovaj o#ra!acG one su odlučile ne pri#avljatiuvr*tenje na 6jujor*ku #er!u, jer #i vjerovale da je elektroničko trgovanje dionicama nai!van#er!ovnom tr)i*tu superiorno trgovanju dionicama metodom otvorenog i!vikivanja kojukoriste na 6jujor*koj #er!i.

Codine 1''0.tr)i*na vrijednost dionica kojima se trguje na 6&8u #ila je 11H vea odone na 6jujor*koj #er!iG usporedivi podaci !a 1''5. i 2000. su 1'H i 42H. Codi*nja prosječna postotna stopa poveanja tr)i*ne vrijednosti dionica 6&8a i!nosila je 30H tijekom prve polovine desetljea i 4$H tijekom slijedee četiri godine. 6ekoliko e noviji/ tvrtki čijim sedionicama trguje na 6&8u s vremenom postati jednako uspje*ne i pro;ita#ilne kaoMicroso;t i Intel , pa su visoke cijene nji/ovi/ dionica mogle #iti opravdane. jerovatnost da

e sve tvrtke čijim se dionicama trguje na 6&8u #iti uspje*ne kao Microso;t #ila jekrajnje mala, jer #i to podra!umjevalo da e udio pro;ita u #ruto domaem proi!vodu #iti dvado tri puta vei nego *to je #io ikada ranije.

Mje/ur cijena dionica u &8u u drugoj polovini 1''08i/ godina #io je pove!an sa i!vanrednim

gospodarskim #umom u &8uG stopa se ne!aposlenosti jako smanjila , stopa od in;lacijesmanjila,u#r!ale su se stope gospodarskog rasta i produktivnosti. lada &8a stvorila je u

2000. &voj do tada najvei ;iskalni su;icit , nakon *to je u 1''0.imala svoj do tada najvei

;iskalni de;icit. I!vanredna per;ormansa realnoga gospodarstva pridonijela je porastu cijena

dionica u &8u koji je pak vodio poveanju stope gospodarskog rasta &8a i naglom porastu

;iskalni/ pri/oda.


9/43

Jijene dionica u &8u počele su padati u proljee 2000.G u slijedee tri godine američke su

dionice kao skupina i!gu#ile oko 40H svoje vrijednosti, dok su se cijene dionica u okviru

6&8a smanjile !a 0H.

Implo!ija mje/ura u apanu dovela je do poveanja toka novca i! apanaG ne*to je toga novca

oti*lo u (ajland , Male!iju i Indone!iju, a ne*to je oti*lo u &. Poveanje priliva novca dovelo

je do aprecijacije valuta, ti/ !emalja na devi!nom tr)i*tu i do poveanja cijena nekretnina i

vrijednosni/ papira u njima. Bada su implodirali mje/uri u !emljama jugoistočne !ije do*lo je

do jo* jednog velikog i nagloga toka novca u &, jer su te !emlje vratile dio svoga ino!emnog

duga, američki dolar je aprecirao na devi!nom tr)i*tu i godi*nji se trgovinski de;icit &8a

poveao !a 150 milijardi dolara da #i dosegao 500 milijardi dolara. 2

Poveanje toka novca i! ino!emstva u neku !emlju gotovo je uvijek dovodilo do poveanja

cijena vrijednosni/ papira kojima se trguje u toj !emlji, jer su domai prodavci vrijednosni/

papira strancima koristili veliki dio novca primljenog u tim prodajama da #i kupili druge

vrijednosne papire od ostali/ domai/ re!idenata. 9vi su domai pak na sličan način koristili

veliki dio svoji/ primitaka da #i kupili druge domae vrijednosne papire od ostali/ domai/

re!idenata.

roj stečajeva #anaka tjekom 1'08i/ godina #io je mnogo, mnogo vei nego #ilo kojim ranijim

desetljeima. 6ekoliko ovi/ slomova #anaka #ili su i!olirani nacionalni doga-ajiG "ranklin

6ational ank 6eN Oorka i /erstatt C i! Bolna ulo)ile su velika sredstva na temelju svoji/

očekivanja promjena vrijednosti valuta početkom 1'%08i/ godina, i o#jema se očekivanja nisu

ostvarila, pa su #ile prisiljene na !atvaranje !#og veliki/ gu#itika. Jredit Lonnais, nekad

najvea #anka u "rancuskoj i tvrtka u dr)avnom vlasni*tvu, dala je i!nimno velik #roj !ajmova u

ve!i sa svojim nastojanjem da se u#r!ano uvea, i nje!ini su neutjerivi !ajmovi na kraju stajali

;rancuske pore!ne o#ave!nike vi*e od 30 milijardi dolara. (ri tisue *tedno8kreditni/ udruga

*tedni/ institucija u &8u propalo je u 1'08im godinama, s gu#icima na račun američki/

pore!ni/ o#ave!nika veim od 100 milijardi dolara. Bolaps tr)i*ta visokori!ični/ o#ave!nica u

2 < 6ajvee svietske ;inansijske kri!e8manije,panike i slomovi=, J/arls P. Binder#erg,+o#ert li#er


10/43


11/43

porasla jer su se neki investitori oslanjali na kli*ej da je !lato do#ra !a*tita od in;lacije kao

osnovu !a svoje progno!e cijenaG me-utim, povecanje cijene !lata #ilo je mnogostruko vee od

tada*njeg povi*enja ra!ine cijena u &8u. Prema kraju 1'%08i/ godina investitori su kupovali

!lato jer se cijena !lata poveala a cijena !lata se poveala jer su investitori kupovali !lato.

raa unt i! (eksasa poku*ala su *pekulacijskim kupnjama !avladati tr)i*tem sre#ra, te se

cijena ovoga plemenitog metala 1'%08i/ godina poveavala čak i #r)e nego cijena !lata. Brajem

1'%08i/ godina prevladavajue je #ilo gledi*te da e se u#r!ati stope in;lacije u svijetu i u &8

u. 6eki su analitičari pretka!ivali da e se cijena !lata poveati na 2500 dolara po unciG

prognostičari u industriji na;te i u #ankama koje su #ile veliki !ajmodavatelji tvrtkama u

industriji na;te predka!ivali su da e se od 1''0. Jijena na;te popeti na 0 do '0 dolara po

#arelu. edna je od kli*a toga vremena #io da je cijena unce !lata pri#li)no ista kao cijena

dvadeset #arela na;te. +aspon kretanja cijena o#ave!nica i dionica #io je 1'%08i/ godina mnogovei nego u nekoliko pret/odni/ desetljea. +ealne stope prinosa na o#ave!nice i dionice koje su

glasile na američke dolare #ile su u 1'%08i/ godinama negativne. Qa ra!liku od tog, realne su

stope prinosa na o#ave!nice i dionice u 1''08im godinama i!nosile prosječno vi*e od

15Hgodi*nje. Ino!emna !adu)enost Meksika, ra!ila, rgentine i drugi/ !emalja u ra!voju kao

skupine poveala se sa 125 miliardi dolarau 1'%2. na 00 miliardi dolara u 1'2. elike

me-unarodne #anke sa sredi*njicama u 6eN Oorku, J/icagu i Los ngelesu, Londonu i (okiju,

poveale su !ajmove vladama i tvrtkama u dr)avnom vlasni*tvu u ovim !emljama po prosječnoj

godi*njoj stopi od 30 H tjekom 10 godina. Bli*ej je toga vremena #io da vlade ne #ankrotiraju.

(jekom toga ra!do#lja !ajmoprimatelji postigli rekorad glede pravodo#nog plaanja kamate na

svoje !ajmoveG me-utim, sav su novac potre#an !a plaanje kamate na te !ajmove pri#avljali od

!ajmodavatelja u o#liku novi/ !ajmova.

'.% 8mplika4ije (lede ekonomske politike

Pojavljivanjem manije ili mje/ura dovodi do političkog pitanja tre#aju li vlade te)iti u#la)avanju

porasta imovinski/ cijen kako #i smanjile vjerojatnost ili )estinu posljedične ;inancijske kri!e ili

olak*ale ekonomske te*koe do koji/ dola!i kad imovinske cijene počnu padati.


12/43

Praktički je svaka velika !emlja osnovala sredi*nju #anku kao domaeg

krajnjoj nu)di= radi smanjivanja vjerojatnosti da e nesta*ica likvidnosti kaskadno dovesti do

kri!e solventnosti. Praksa dovodi do pitanja uloge me-unarodnog

nu)di= koji #i pomogao !emljama u sta#ili!iranju devi!ne vrijednosti nji/ovi/ valuta i smanjivao

vjerojatnost da jaka deprecijacija valute !#og nesta*ice likvidnosti pokrene vei #roj stečajeva.

(ijekom kri!e mnoge kompanije koje su nedavno i!gledale sna)ne padaju u stečaj, jer slom

neki/ kompanija često dovodi do pada imovinski/ cijena i do !astoja u gospodarstvu. Bad jako

padnu imovinske cijene, mo)e #iti po)eljna intervencija vlade radi pru)anja javnoga do#ra

sta#ilnosti. (ijekom ;inancijski/ kri!a smanjenje imovinski/ cijena mo)e #iti tko veliko i tako

naglo da promjene cijena postanu same se#i opravdanje. Bad se imovinske cijene jako smanje,

poveanje potra)nje !a likvidno*u mo)e otjerati mnoge pojedince i kompanije u stečaj, a

prodaja imovine u ovim tjesko#nim okolnostima mo)e potaknuti daljnja smanjenja imovinski/

cijena.

takvim vremenima !ajmodavatelj u krajnjoj nu)di mo)e osigurati ;inancijsku sta#ilnost ili

u#la)iti ;inancijsku nesta#ilnost. Postoji tu dilema : ako investitori !naju unaprijed da u slučaju

jakog smanjenja imovinski/ cijena predstoji vladina velikodu*na podr*ka, tr)i*ta #i se mogla

uru*avati ne*to če*e jer e investitori #iti manje opre!ni u svojim kupnjama imovine i

vrijednostni/ papira.

(/omas oplin je komentirao pona*anje Engleske #anke u kri!i 125. riječima : < Postoje

vremena kad se ne smiju kr*iti pravila i presedaneG i druga vremena kad i/ se ne mo)e

pridr)avati sa sigurno*u.= Br*enje pravila stvara presedan i novo pravilo, kojega se tre#a

pridr)avati ili ga kr*iti sukladno !a/tjevima situacije. takvim okolnostima intervencija

umijee, a ne !nanost. 9pa pravila da #i dr)ava tre#ala uvijek intervenirati ili da ne #i smjela


13/43

nikada intervenirati podjednako su pogre*na. Isti se ovaj pro#lem intervencije pojavio ponovo u

o#liku pitanja je li vlada &8a tre#l spasiti J/rsler 1'%'., grad 6eN Oork 1'%5. i Jontinental

Illinois ank 1'4.

&lično je pitanje je li Engleska #anka tre#ala spasiti aring rot/ers 1'%5. nakon *to je nepo*tenitrgovac 6ick Lesson i! ogranka te komapnije u &ingapuru potro*io puno nje!inog kapitala putem

skriveni/ transakcija s opcijskim ugovorima. &jedinjene r)ave su djelovale kao !ajmodavatelj

u krajnjoj nu)di u vrijeme meksičke ;inancijske kri!e krajem 1''4. Me-unarodni monetarni ;ond

je djelovao kao !ajmodavatelj u krajnjoj nu)di tijekom ruske ;inancijske kri!e 1''., u prvom

redu nakon nagovaranja od strane vlada &8a i 6jemačke. 6i &jedinjene r)ave ni

Me-unarodni monetarni ;ond nisu #ili voljni djelovati kao !ajmodavatelj u krajnjoj nu)di

tijekom argentinske ;inancijske kri!e na početku 2001. 9vaj popis epi!oda jasno poka!uje da

#avljenje ;inancijskim kri!ama ostaje veliki savremeni pro#lem. 3

9. Anatomija tipine krize

9.% !ovijest nasuprot ekonomiji

Qa povijesničare, svako je !#ivanje jedinstveno. 6asuprot tome, ekonomisti dr)e da u podacima

postoje o#rasci i da odre-ena !#ivanja !#ivanja vjerovatno potiču slične reakcije. Povjest je

konkretnaG ekonomija je openita. Poslovni ciklus je standardno o#ilje)ijetr)i*ni/ gospodarstavaG

poveanja investicija u pogone i opremu dovode do poveanja do/otka kuanstava i stope rasta

nacionalnog do/otka.

3


14/43

9.'5odel

Model *to ga je stvorio man Minsk koristi se !a tumačenje ;inansijski/ kri!a u &jedinjenimr)avama, elikoj ritaniji i drugim tr)i*nim gospodarstvima. Minsk je naglasio prociklične

promjene u ponudi kredita, koja se poveala kad je gospodarstvo #ilo u procvatu i smanjivala

tjekom ekonomski/ usporavanja. (jekom ;a!e e7pan!ije investitorima je rastao optimi!am glede

#udunosti, te su revidirali na vi*e svoje procjene pro;ita#ilnosti *irokog ni!a investicija i stoga

postajali )eljiniji u!imti !ajmove. isto vrijeme !ajmodavatelji su u#la)avali svoje procjene

ri!ika pojedini/ investicija i smanjivala se nji/ova naklonost ri!iku, te su postajali voljniji davati

!ajmove, pa i !ajmove !a investicije koje su ranije smatrali !a previ*e ri!ičnim. Bada su se

ekonomski uvjeti pogor*avali, investitori su postajali manje optimistični i opre!niji.

Minsk je vjerovao da su prociklična poveanja ponude kredita u do#rim vremenima i smanjenje

ponude kredita u ekonomski manje poletnim vremenima vodili kr/kost ;inansijski/ aran)mana i

poveavali vjerovatnost ;inansijske kri!e.

9vaj model u tradiciji klasični/ ekonomista, me-u njima o/na &tuarta, Milla l;reda Mars/alla,

Bnuta Rikslla i Irvinga "is/era, kojima je tako-er u ;okusu #ila nesta#ilnost ponude kredita.

Minsk je, slijedei "is/era, pripisao veliku va)nost pona*anju jako !adu)eni/ !ajmoprimatelja,oso#ito oni/ koji su poveali svoju !adu)enost u ekspan!iji da #i ;inansirali kupnju nekretnina ili

dionica ili ro#e radi kratkoročni/ kapitalni/ do#itaka.


15/43

Minsk je tvrdio da !#ivanja koja dovode do kri!e počinju


16/43

počnu smanjivati. 9vaj je o#ra!ac #iolo*ki u svojoj regularnosti. jerovatna je panika i !atim

mo)e uslijediti slom.

(eorija racionalni/ očekivanja predpostavlja da investitori mijenjaju očekivanja vi*e8manje

trenutačno u reakciji na svaki *ok i da odma/ sagledavaju djelovanja svakog *oka na dugoročneravnote)ne cijene nekretnina, dionica i ro#e. 6asuprot tome, po!nato je i! ;inancijske povijesti

da se očekivanja u !#iljskom svijetu nekada mijenjaju sporo, a nekada #r!o, kako ra!ne skupine

postaju svjesne8ponekad u ra!ličitim trenutcima a ponekad vi*e8manje istodo#no8da se sada*nje

progno!e cijena i vrijednosti u udaljenoj #udunosti ra!likuju od raniji/ gledi*ta o tim cijenama i

vrijednostima.

Promjena raspolo)enja investitora od pou!danja do pesimi!ma i!vor je nesa#ilnosti na kreditnim

tr)i*tima. 6eki !ajmoprimatelji pojedinci kao i tvrtke s/vaaju da im je !adu)enost prevelika uodnosu na nji/ove do/otke.

apan je #io ekonomski utučen tijekom vi*e od deset godina nakon *to su se cijene dionica i

nekretnina počele smanjivati u siječnju 1''0. e;lacija je u on/ Bongu potrajala pet godina i

imovinske su se cjene smanjile !a 40 do 50 H. Q#og pada cijena dionica koji je !apočeo u 2000.

&jedinjene r)ave su do)ivjele veliko smanjenje imetka kuanstva unatoč tome *to je recesija

2001. #ila relativno #laga.

i li vlada tre#ala intervenirati da u#la)i ciklus? Mo)e lli vlada otkloniti ;inancijsku kri!u

smirivanjem očekivanja koja nastaju u eu;oriji? i li vlada tre#ala te)iti u#la)avanju djelovanja

pada cijena dionica, nekretnina i ro#e nakon *to je mje/ur implodirao?

.' Upozorenja

Po jednom je prijedlogu odgovarajue rje*enje da vlada,ako !na vi*e nego *to misli da *pekulanti

!naju, učini to !nanje dostupnim o#javljujui svoju progno!u. 9#javljivanjem toga *to !na, vlada

#i mogla smiriti #rige ili stra/ove *pekulanata. Mnogi pojedinci unutar vlade imaju gledi*ta o

ekonomskoj i ;inancijskoj perspektivi, ali se ona često me-uso#no ra!likuju, pa #i do


17/43

o#likovanja


18/43

nije lako mjerljiv stadij privrede. 6jeni u!roci i posljedice se otkrivaju istovremeno, a uključuju

jako poveanje kamatni/ stopa na nekim ili svim segmentima tr)i*ta kapitala, veliki pad valute

na devi!nom tr)i*tu, poveanje #roja stečajeva, kraj poveanja cijena ro#e, vrijednosni/ papira i

ro#e. Bada se !avr*i ra!do#lje rasta imovinski/ cijena dola!i do tjesko#e kad god postoji veliki

proj investitora koji su te o#like imovine nastojali prodati po *to vi*im cijenama. Telja kupaca se

smanjuje, )elja investitora raste. (ada dola!i do tjesko#e, jer prestaju rasti imovinske cijene, ne

mogu do#ra prodati ali isto tako ne mogu pri#aviti novac da vrate kamate i kredite koje su u!eli

kako #i kupili spomenute o#like do#ara.

+a!do#lje ;inancijske tjesko#e mo)e trajati danima, sedmicama, mjesecima, godinama a mo)e

#iti koncentrisana u samo nekoliko dana. Boliko e ;inancijska tjesko#a trajati !avisi od

reproduktivne snage ekonomije. (jesko#a jednostavno mo)e splasnuti ili pak se pretočiti u

paniku.

. !oetak krize

Jausa remota svake kri!e je ekspan!ija kredita i *pekulacija, a causa pro7ima je pak neki

incident koji potkopava povjerenje u sustav i potiče investitore da prodaju ro#e, dionice,

nekretnine, mjenice itd i poveaju svoje posjedovanje novca.

Jausa pro7ima mo)e #iti trivijalna:neki stečaj, samou#istvo, #jeg, raskrinkavanje prevare,

od#ijanje kredita nekim !ajmoprimateljima ili promjena gledanja koja sudionika tr)i*ta s

velikom po!icijom navodi na prodaju. Jijene padaju. 9čekivanja postaju o#rnuta. &ila!no

kretanje cijena se u#r!ava. mjeri u kojoj su investitori ;inancirali svoje kupnje dionica i

nekretnina u!ajmljenim novcem, pad cijena vjerovatno e dovesti do po!iva na uplatu dodatne #ur!ovne jamčevine ili gotovine do daljnji/ likvidacija dionica ili nekretnina. & daljnjim

padanjem cijena poveavaju se !ajmovni gu#ici #anaka, te dola!i do propadanja jedne ili vi*e

trgovački/ kua, #anaka, diskontni/ kua ili #rokerski/ tvrtki. Breditni sustav i!gleda nesiguran i

odvija se trka !a likvidno*u.


19/43

(e*ko je identi;icirati početne prodavatelje. Postoji o#ilje teorija !avjere. Mo)e se i!dvojiti

spekulante na pad dionica poput osep/a P. Bennedja starijeg ili ernarda aruc/a 1'2'.G

protestantsko8)idovski kartel koji je navodno upropastio Eugenea ontou7a 12G ili (/omasa

Cua, koji je likvidirao dionice Bompanije u)nog mora u vrijednosti od 54 000 ;unti tijekom

*est tjedana i!medju travnja i lipnja 1%20., ne prodajui i/ nikad u vrijednosti veoj od 1 000

;unti najedanput.

Po jednom je gledi*tu aringovu kri!u 1'0. pokrenula njemačka prodaja argentinski/

o#ve!nica. 6jemački investitori prestali su kupovati te o#ve!nice dvije godine ranije #ilo !#og

ope nesigurnosti , ili !ato *to i/ je !a#rinjavala nesta#ilsnot devi!ne vrijednosti argentinske

valute, ili !ato *to i/ je domai #um navodio da prodaju i druge ino!emne o#ve!nice uključujui

ruske o#ve!nice. 6jemačke prodaje argentinski/ o#ve!nica pridonijele su tjesko#i vi*e nego

kri!i jer su #ritanski investitori tada stekli vei dio od 200 milijuna ;unti u o#ve!nicama i!danim

od strane rgentine. studenom 1. propala je 3,5 milijuna ;unti vrijedna ponuda kompanije

!a vodovod i kanali!aciju uenos iresa , te se kua aring osjeala o#ave!nom dati !ajam

rgentini putem akceptni/ kredita.

6ove in;ormacije mogu pokrenuti slom, kao kad se otkrilo da e )elje!nička pruga Paris8Lons8

Marseille stajati 300 milujuna ;ranaka umjesto predvidjeni/ 200 milijuna. Jausa remota, i to

mnogo va)nija, #io je velik de;icit piatne #ilance !#og o#ilnog uvo!a )elje!nički/ materijalaG od

oso#itog je uticaja #io lo* urod 14$. praen o#ilnim urodom 14%. Cranger pokret pridonio je

u#r!avanju sloma u &jedinjenim r)avama 1%3. Potpuno od#iti pomo uvijek se smatralo

opasnim. anka je mo)da mogla pri#jei sredstvu koje je kori*teno 1%'5D1%'$., tj. odo#riti

proporcionalne diskonte.

Mimo vremenski/ !aostajanja i pogre*aka diskontne politike, vlasti mogu pokrenuti paniku

)ustrom akcijom u ranim stadijima tjesko#e. ljeto 13$., s kreditom danim u vidu aksepta koje

su američke kue vukle na #ritanske dioničke #anke, engleska #anka je od#ila diskontirati svemjenice koje su nosile ime neke dioničke #anke.

Paniku u o#liku navale na #anku ili #anke o#ično su !apočinjali mali deponenti, kao *to se

dogodilo 1'08ti/ godina u save!nim dr)avama 9/io, Marland i +/ode Island u kojima su neke

#anke s odo#renjima !a rad i!danim od strane ti/ ;ederalni/ jedinica odlučile ne sudjelovati u


20/43

sustavu "ederalne korporacije !a osiguravanje depo!ita >"IJ@ jer su sustavi osiguranja od

strane ;ederalni/ jeidnica !aračunavali ni)e premije. &ve #anke i *tedionice s ;ederalnim

odo#renjima !a rad #ile su o#ave!ne sudjelovati u programima ;ederalne vlade !a osiguravanje

depo!ita. 6asuprot tome, panika na #ur!ama o#ično je #ila posljedica prodaje od strane

*pekulanata insajdera koji #arataju velikim novcem ili institucionalni/ investitora poput

u!ajamni/ ;ondova, mirovinski/ ;ondova i osiguravajui/ dru*tava koji mo)da odvojeno

postupaju po sličnim modelima programskog trgovanja.

.; Slomovi i panike

&lom je kolaps cijena ili mo)da stečaj neke va)ne tvrtke ili #anke. Panika, po #ogu Panu, koji u!rokuje teror@ mo)e se dogoditi na imovinskim tr)i*tima ili

predstavljati jurnjavu od manje likvidni/ vrijednosni/ papira ka novcu ili dr)avnim vrijednosnim

papirima8 u uvjerenju da vladu ne #ankrotiraju jer uvijek mogu tiskati vi*e novca. "inancijska

kri!a mo)e uključivati jedno od to dvoje ili o#oje, i to #ilo kojim redom. Bolaps dionica

Bompanije u)nog mora i &Nod lade ank gotovo da je o#orio Englesku #anku. &lom i panika

na 6jujor*koj #ur!i 1'2'. imali su nepovoljne posljedice na ro#nim tr)i*tima i na tr)i*timanekretnina, a udar na kreditna tr)i*ta doveo je do veliki/ smanjenja do/otka.

Ba)e se da je na vr/uncu panike novac nedostupan. opisima se često pretjeruje, ne najmanje

glede 125.:

ankari u Lom#ard &treetu !vali su guvernera >engleske #anke@ u nedjelju >nakon sto je panika

pokrajinski/ #anaka dospjela do Pole, (/ornton U Jo. 12. prosinca@ kako #i ga upo!orili da e

ako #ude dopu*teno !atvaranje takve kue, na koju se oslanja 4% pokrajinski/ #anaka, doi do

navale na svaku #anku u Londonu.


21/43

;. "uforija i ekonomski bumovi

;.%,ulipanska manija

Jijena ni!o!emski/ tulipana poveala se u jesen 1$3$. !a nekoliko stotina postotaka a

poveanje cijena eg!otičniji/ vrsta lukovica #ila su čak i vea. 6eki analitičari oso#ito oni jako

privr)eni racionalnosti i tr)i*noj e;ikasnosti postavili su pitanje je li primjerena upotre#a i!ra!a

mje/ur. Postojale su čak i tada mnoge ra!ličite vrste tulipanaG neke su vrste #ile eg!otične, a neke

vrtne. Pona*anje lukovica tulipana prilikom rasta nalikuje o#rascu paukove mre)eG lukovica se

nakon sa-enja mo)e ra!vijati *est do osam mjeseci prije nego *to počne cvjetati. I svaka lukovica

mo)e proi!vesti mnoge male lukovice.

6ije se taj porast cijena odnosio samo na eg!otične vrste lukovicaG cijene su jako porasle i !atim

pale o#ičnim tulipanima vrtne vrste kao *to su Couda, &Nit!er ili ijela kruna, kojima se

trgovalo me-u o#ičnim ljudima u tako!vanim koled)ima ili gostionicama.

!#u-enje u ve!i s tulipanima istinski je !apočelo nakon rujna 1$3$., kad vi*e nije #ilo mogue

pregledati lukovice, jer su po svom normalnom ciklusu ve #ile posa-ene da #i svle idueg

proljea. 6eki su se kupci lukovica o#ve!ali platiti !a


22/43

komapniju i u kanale. an de ries pi*e o treksc/uit, sustavu kanala !a putničke #ara)e, koji je

krenuo 1$3$. i dosegao


23/43

Lako je ra!umjeti *irenje eu;orije s tr)i*ta na tr)i*te. Bad #r!im tempom rastu imovinske cijene,


24/43

a)no je pitanje tre#aju li se sredi*nji #ankari #aviti imovinskim cijenama. eina sredi*nji/

#ankara oda#ire sta#ilnost cijena kao glavni cilj monetarne politike, a nije presudno pitanje radi

li se o veleprodajnim cijenama, indeksu potro*ački/ cijena ili de;latoru #ruto domaeg

proi!voda. najnovije je vrijeme odre-ivanje cilja glede in;lacije #ilo mantra monetarne politike

sredi*nje #anke te)e postii stopu in;lacije koja ne #i #ila vea od 2H. Me-utim, ako implo!ija

mje/ura glede dionica iDili nekretnina dovodi do !načajnog smanjenja solventnosti #anaka, #i li

se sredi*nji #ankar tre#avo #aviti imovinskim cijenama ? Po jednom #i gledanju imovinske

cijene tre#alo inkorporirati u opu ra!inu cijena, jer u svijetu e;ikasni/ tr)i*ta one sadr)e

progno!u #udui/ cijena i potro*nje. Me-utim, ovo gledi*te pretpostvlja da su imovinske cijene

odre-ene temeljnim ekonomskim odnosima i da na nji/ ne utječu pona*anja krda koje dovodi do

mje/ura.

&redi*nji #ankari tradicionalno nisu !a!irali od povisivanja kamatni/ stopa da #i spriječili

povecanje stope in;alacije. ili su krajnje neskloni poku*ati se #aviti mje/urima imovinski/

cijena ili čak pri!nati da oni postoje ili da #i mogli postojati premda i/ se i!gleda pri!naje

nakon *to se dogode. eliko smanjenje cijena dionica u &8u 2000. i 2001. godine #ilo je

doka! da je postojao mje/ur imovinski/ cijena. Pitanje je !a*to je onima i!van &ustava

;ederalni/ re!ervi #ilo lak*e uvidjeti da je poveanje cijena dionica #ila neodr)ivo. tom se

smislu čini da je mnogo mla-i &ustav ;ederalni/ re!ervi i! 1'208i/ godina #io /ra#riji u svojim

i!javama o !#ivanjima glede imovinski/ cijena.

;.5eunarodni aspekti %&'&.(od

Predsjedink oover je rekao da je me-u stvarnim u!rocima depresije stanovitu ulogu imala

ekspan!ija proi!vodnje i!van Europe tijekom Prvoga svjetskog rata, ekspan!ija koja se poka!ala pretjeranom po cijenama i! 1'25. kada se europska proi!ovdnja o#novila nakon te godine. 9sim

toga, postojale su ;inancijske komplikacije reparacija i ratni/ dugova, precijenjena #ritanska

;unta i podcijenjen ;rancuski ;ranak, te recikliranje njemački/ reparacija nakon aNesovoga plna

putem američki/ privatni/ kupnji o#ve!nica njemački/ korporacija i javini/ tijela. 6e*to krivnje


25/43

valja prepisati smanjenju kamatni/ stopa u 6eN Oorku u ljeto 1'2%. radi pomaganja elikoj

ritaniji da odr)i precijenjeni paritet ;unte, a domaim #i svr/ama &8a tada korisnije #ilo

nji/ovo poveanje kad suse počele poveavati cijene na 6jujo*koj #er!i u o)ujku 1'2. i oso#ito

nakon lipnja, prestalo je kupovanje ino!emni/ o#ve!nica od strane &8a. 6eko su vrijeme

6jemačka, latinoameričke !emlje i ustralija pre*le na u!imanje kratkoročni/ !ajmova.

6jemačka je reagirala na smanjeni priljev kapitala dovo-enjem svoga gospodarstav u de;laciju

kako #i imala novac !a plaanje reparacija u ino!emstvo. rgentina, ustralija, ragvaj i ra!il

utvrdili su da im platne #ilance postaju jako nepovoljne. (e !emlje nisu #ile u stanju ;inancirati

svoju nakupljenu kratkoročnu !adu)enost ili u!imati dodatne !ajmoveG valute su im počele

deprecirati u#r!o nakon sloma #er!e u listopadu 1'2'. kad su iako pale cijene proi!vodima poput

p*enice, ka;e, gume, *eera, svile i pamuka. Pro#lemi s likvidno*u jako su pogodili cijene i

poslovnje u &jedinjenim r)avama.

Program otvorenog tr)i*ta, *to ga je podu!ela 6jujo*ka #anka "ederalni/ re!ervi u vlastitu

incijativu, unatoč protivljenju 9d#ora "ederalni/ re!ervi u Ras/ingtonu, olak*alo je oskudicu

kredita početkom 1'2'. prvoj je polovini 1'30. poveano me-unarodno davanje !ajmovaG

o#ujam davanja !ajmova ino!emstvu #io je u tromjesečju travanj8 lipanj vei nego u #ilo kojem

drugom tromjesečju1'208i/ i 1'308i/ godina. Me-utim, sni)ene ra!ine cijena i gu#itak

povjerenja u 6jemačku, oso#ito nakon uspje/a nacionalsocijalista na i!#orima u rujnu 1'40.,

!načili su da je svijet ostao u tjesko#i. anke u srednjoj Europi, uglavnom u ustiji i 6jemačkoj,

poku*ale su po#olj*ati svoje polo)aje pomou licitiranja navi*e cijenama vlastiti/ dionica.

Pari!u su propale dvije privatne #anke, anVue dam i anVue 9ustirc, a potonja je pokrenula

skandal u koji su #ila upletena tri vladina du)nosinka i koji je dovedo do pada vlade.

o de;lacije u &jedinjenim r)avama do*lo je aprecijacijom američkog dolara > tj.

deprecijacijom #ritanske ;unte i valuta !emlja sterlin*koga područja koje su #ile ve!ane u! ;untu@

i smanjenjem #ankovni/ re!ervi. veljači 1'32. Qakon Classa i &teagalla omoguio je re;laciju

putem operacija na otvorenom tr)i*tu, ali je #ilo prekasno. Propadanje #anaka nastavilo se *iriti u

procesu po!itivne povratne sprege dugovne de;lacije, smanjenjem ro#ni/ cijena, stečaja i

propadanja #anaka. Cospodarstvo je dospjelo na dno opim #ankovnim pra!nikom koji je

!apočeo u o)ujku 1'33. i deprecijacijom dolara u proljee te godine. 9va povijest ne dovodi do

!aključka da je depresiji 1'308i/ godina i!vor u &jedinjenim r)avama.


26/43

>.!ad #all streeta %&'&.(od. ? velika ekonomska kriza@

6akon *to je ;inancijska kri!a po/arala prvo &jedinjene r)ave, a potom i cijeli svijet, mnogi su

novonastali glo#alni slom počeli uspore-ivati s elikom depresijom koja je pogodila veliki #roj

dr)ava trideseti/ godina pro*log stoljea. o#a slučaja uslijedili su otka!i u mnogim

kompanijama, pala je potro*nja, industrija je usporila rast, a tvrtke su poslovale s gu#icima. Ipak,

ra!lika postoji. 6aime, iako je slom tr)i*ta #io sna)an, kri!a koja je svijet pogodila u prvoj

polovici pro*log stoljea #ila je pogu#nija nego sada*nja.

6o i tada je sve počelo u merici, nakon sloma Rall &treeta 2'. rujna 1'2'. godine, po!natijeg

kao Jrni utorak. &lom #ur!e je re!ultirao kra/om cijele ekonomije. Bako je početak dvadesetog


27/43

stoljea omoguio prosječnim stanovnicima da po prvi put kupuju na kredit, a istovremeno im je

postalo dostupnije i ulaganje na #ur!i, mnogi su se u tome oku*ali. 6o, nakon sloma #anke su

počele propadati, dionice su i!gu#ile '0 posto svoje vrijednosti, a svaki je četvrti merikanac

ostao #e! posla. 6adnice su do)ivjele pad !a $0 posto, a pri/odi od poljoprovrede !a 50 posto.

6ajvi*e su #ili pogo-eni sektori poljoprivrede, rudarstva i drvne industrije.

Bako su mnogi merikanci radili #a* u tim sektorima, uskoro je ostalo #e! posla čak 15 milijuna

ljudi. Pogo-eni su #ili svi, od uspje*ni/ #ankara i industrijalaca do poljoprivrednika i radnika.

Tivoti mnogi/ i! temelja su se promijenili. Ljudi su počeli prodavati imovinu, kako pokretnu

tako i nepokretnu. Mnogi su ostajali #e! automo#ila, stoke, !emlje i stanova. 6eki su i! svoji/

domova prodali sav namje*taj kako #i se pre/ranili. ilo je i oni/ koji su se u javnosti i dalje

poka!ivali uspje*nima, posjeujui privatne klu#ove, a u d)epu nisu imali ni centa, nadajui se

kako #i ipak mogli sklopiti kakav posao. 6ekada uspje*ni trgovci skupljali su gloma!ni otpadkako #i poku*ali nadomjestiti prodani namje*taj, a mo)da pone*to i prodati. 9djea se vi*e nije

kupovala, ve *ivala od dijelova one ve i!no*ene. (iople kune o#roke !amijenile su pučke

ku/inje u kojima su se pre/ranjivali mnogi ne!aposleni radnici. &amou#ojstva su #ila uo#ičajena

pojava. 4

6a crni ponedeljak, oen ones Industriski prosjek je pao !a 3 pojena na 2$0. pad od 12, H.

Prekomjerna prodaja je preplavila tiketni sistem koji je normalno davao investitorima trenutnu

cijenu nji/ovi/ dijonica. (ele;onske i telegra;ske linije su #ile !ačepljene i nisu mogle da rade.

9vaj in;ormaciski vakum je samo povečao stra/ i paniku. (e/nologija 6ovog do#a, slavljena od

strane investitora prije, sada je poslu)ila samo da produ#i nji/ovu patnju.

Jrni torak je #io dan /aosa. Prisiljeni da likvidiraju svoje dionice !#og marginalni/ prijava,

investitori su preplavili #er!u sa nared#ama !a prodaju. Clamurne dijonice tog do#a su se sru*ile.

+adio korporacija je pala sa W40.25 na W2$ u prva dva sata trgovine> največu vrijednost je

imalaW%5@. Coldman trgovinska korporacija je počela sa $0 i !avr*ila sa 35. Prva nacijonalna

#anka 6eN Oorka je pala sa 5200W na 1$00W. Bro! ova dva dana oNn ones industriski presjek

je pao !a 23H.

4 NNN.poslovni./r


28/43

o kraja prve sedmice 6ovem#ra, indeks je stajao na 22, kumulativni pad od 40 posto u

!avisnosti od &eptem#ra. (r)i*te se i oporavilo u mjesecima koji e doči, ali se ispostavilo da je

to #ilo la)no o!dravljenje i dovelo je do največe ekonomske kri!e modernog do#a.

Iako je op*te pri/vačeno vjerovanje da je pad doveo do veliki/ ;inansiski/ gu#itaka investitoratokom ovog perioda, elika kri!a koja je uslijedila i!a toga je #ila puno gora. ok je pad !adao

jak udarac pot;oliu, elika kri!a je donijela uni*tenje i ankrote. BVad je sve #ilo gotovo, oNn

ones prosječni Industriski indeks je pretrpio pad od 'H od svoje vrijednosti konačno

!austaviv*i se ulu 1'32.

elika ekonomska kri!a ili elika depresija na!ivi su te*kog sloma cijeli/ nacionalni/ ekonomija

u svim va)nijim industriskim dr)avama.

. )eke od ve*i+ finansijski+ kriza

• Meksiko,ra!il i rgentina 1'2

• ritanska ;unta, talijanska lira i duruge europse valute 1''2.

• Meksički peso 1''4.

• (ajlandsi #a/t,male!ijski ringit i druge a!ijske valute 1''%.

• +uska ru#lje 1''.


29/43

• ra!iliski real 1'''.

• rgentiski peso 2001.

.%Azijska kriza

ana 2. jula 1''%. godine, Indone!ija je do!volila da joj njena valuta


30/43

6a ovaj način je #ankarska kri!a prou!rokovala ;inansijsku kri!u. anke su postajale

insolventne, a samim time Jentralna #anka nije mogla #raniti valutu od *pekulativni/ napada.

Potre#no je istaci da, MM" smatra da su a!ijske !emlje najče*e

!a kupovinu nekretnina@, a ne na nji/ovu mogunost da i! toga i!vuku korist >pro;it@.

Jijene dionica i cijene nekretnina su porasle otvarajui perspektive !a kapitalni do#itak i

o/ra#rujui tako pravna i ;i!ička lica da se !adu)uju vi*e nego *to je ra!umno. Pred o#imom

ovog dvostrukog *pekulativnog #alona, japanska #anka je 1'''. godine odlučila da reaguje

poveavajui kamate sa 2,5 na $H da #i


31/43

Ipak, i!me-u 1''0. i 1''2. godine dionice gu#e dvije treine svoje vrijednosti, nekretnine

i!me-u $0 i 0H svoje vrijednosti, a sa padom cijena !emlji*ta, vrijednost #ankovni/ jamstava

u#r!ano se smanjuje i #anke dola!e u vrlo delikatnu situaciju.

9d početka '08i/ godina pro*log vijeka, japanske #anke su tako virtualno i!gu#ile cjelokupnostsvoji/ ;ondova. ovoj i!nimno o!#iljnoj situaciju, japanska vlada se u početnom periodu

poka!ala i!nena-ujue pasivnom, čekajui poveanje kursa na #ur!i i vrijednosti nekretnina.

rojne !načajne #anke i ;inansijske institucije su #ankrotirale. Početak a!ijske kri!e samo je

poveao i!nos dugova japanski/ #anaka, prvi/ du)nika u regiji. lada i ekonomisti su dugo

vremena vjerovali da e kri!a #iti prola!na i da e se ograničiti na ;inansijski sektor, ali #rojni

;aktori su utjecali da se ona pro*iri na cjelokupnu japansku ekonomiju.

Moral direktora predu!ea je pao, a veina populacije vi*e nije vjerovala da e nji/ova vladauspjeti da rije*i kri!u. Potro*nja domainstava je samim time smanjenja >82H u 1''. god.@ u

korist jako te*ko naplative *tednje, dok su predu!ea smanjila svoja investiranja uprkos kamatnoj

stopi manjoj od 0,5H.

Primjer apana potvr-uje !načaj predvi-anja i koliko je te*ko djelovati na jedan takav psi/olo*ki

;aktor. 9sim toga, kurs jena u odnosu na dolar, i!me-u 1''0. i 1''5. godine, >sa 13 na 3 jena

!a dolar@ je doprinijeo smanjenju ekonomske aktivnosti. udui da je veina valuta jugo!apadne

!ije ve!ana !a ;iksni odnos prema dolaru, japanska predu!ea #ila su primorana da premjeste

jedan dio svoje proi!vodnje. e!industrijali!acija i ne!aposlenost doprinijeli su smanjenju

potro*nje.

Iako drugačije prirode, a!ijska kri!a se dijelom mo)e o#jasniti japanskom kri!om. 6akon

!ajedničke odluke &8a i apana, monetarne vlasti o#je !emlje do!volile su da se, i!me-u

1''5. i 1''%. godine, vrijednost jena smanji u odnosu na dolar.

Bao posljedica toga, u Male!iji, (ajlandu i Indone!iji vrijednost valuta naspram dolara je porasla!a oko 50H. (ako da su nji/ovi proi!vodi postali relativno skuplji, čime se smanjio nji/ov i!vo!

u apan, najvei kupac. 6a ostalim tr)i*tima, japanska do#ra su postala konkurentnija.

9sim toga, kratkoročno niske kamatne stope japanski/ #anaka >0, 5H@ su podstakle pojavu

mje/ura cijena nekretnina i industrije u čitavoj !iji.


32/43

!ijska kri!a je reotroaktvno djelovala na japansku ekonomiju: smanjenje lokalne potra)nje i

!amr!avanje direktni/ investicijski/ projekata je uticalo na japanski i!vo! u !iju koji je i!nosio

do 42H 1''$. godine. sljed devalvacije, ju)nokorejski proi!vodi su počeli konkurisati

japanskim proi!vodima. 6eki eksperti smatraju da je apan direktno učestvovao u stvaranju

jednog op*teg #er!ovnog mje/ura.

&a glo#ali!acijom ;inansijskog priliva, veliki me-unarodni investitori se danas mogu ;inansirati

gdje god )ele. 6eki od nji/ su pro;itirali od vrlo niski/ japanski/ kamatni/ stopa da #i posudili u

jenima i poslije taj kapital !amijenili na svjetskim #er!ama. I!nos ovi/ operacija koji specijalisti

na!ivaju X3,$H@.

r)avni dug je tada #io vei od 120H P8a, ali vi*ak od velike u*te-evine ;i!ički/ lica je

trenutno omoguavao njegovo ;inansiranje #e! vei/ pro#lema.

9ve mjere #ud)etskog pokretanja su #ile propraene progresivnim smanjenjem nominalni/

kamatni/ stopa na kratak period. Iako #li!u nule, stopa *tednje je ostala mnogo vea od

investicione stope. 1''. godine apan ula!i u de;lacijsku spiralu.

Iste godine P se smanjio !a najmanje 2,5H, a ne!aposlenost je slu)#eno i!nosila 4,4H, *to

!nači da je u stvarnosti predstavljalo 2 do 2,5 puta vi*e. elika predu!ea su procjenjivala vi*ak radne snage na 2'H. li stvarne plate su se rapidno smanjivale.

6edostatak potra)nje, preveliki kapaciteti proi!vodnje, smanjenje cijena i P8a, poveanje

ne!aposlenosti: #ud)etarna i monetarna politika nisu #ile u stanju da spriječe proces uni*tenja

#ogastava uprkos masovnom u#ri!gavanju likvidnosti od 1''%. godine. apanu su #ile potre#ne


33/43

!načajne strukturalne ;inansijske, ekonomske i političke re;orme da #i i!a*ao i! de;lacije i da #i

prilagodio pose#an sistem !apo*ljavanja >!apo*ljavanje na neodre-eno vrijeme, naknada na

osnovu starosti@ koji je upropa*ten posljednjim promjenama >ne!aposlenost, starenje

stanovni*tva, premje*tanje@.

"inansijski sistem se morao promijeniti u korjenu kako #i se japanske #anke spasile. (ako je

japanska vlada je podu!ela re;ormu ;inansijskog sistema. kcija se morala istovremeno voditi na

dva nivoa:

asanacija ;inansijskog sektora i deregulacija >;inansijski


34/43

6ova ekonomska kri!a, prva takva u 21. stoljeu, pogodila je & u ljeto 200%. godine, a !atim

se rapidno *irila na cijeli svijet.Me-u najpogo-enijim dr)avama su one najra!vijenije. 6ova kri!a

je najvea ekonomska kri!a jo* od elike depresije 1'2'. godine. Qa neposredni u!rok nastanka

kri!e smatra se pad tr)i*ta nekretnina u &, koji je !a so#om pokrenuo lavinu, otkriv*i #rojne

sla#osti dana*njeg svjetskog ekonomskog poretka, ali su pravi u!roci mnogo slo)eniji:

glo#ali!acija, mentalitet radnika, moderne te/nologije, porast glo#alnog !načaja usluga i

trgovine, kao i poremeen sistem vrijednosti.

"inansijska kri!a se jako odra!ila na privredu, u!rokujui sljedee pro#leme:

8 kra/ #rojni/ komercijalni/ #anaka, naročito u &G

8 kra/ neki/ nacionalni/ #anakaG

8 velike te*koe na ;inansijskom tr)i*tuG

8 slom američke autoindustrijeG

8 recesiju u najra!vijenijim !emljama svijetaG

8 ogroman porast ne!aposlenosti...

Bri!a je otkrila i #rojne nedostatke u radu najvei/ svjetski/ ;inansijski/ institucija, &vjetske

#anke > R @ i Me-unarodnog monetarnog ;onda> IM" @, koji nisu uspjeli predvidjeti kri!u ni

njene ra!mjere, niti mogu ponuditi rje*enja !a preva!ila)enje kri!e > jer nisu samostalne u svom

poslu, nego su pod monopolom svjetski/ supersila, prvenstveno & @.5

Clo#alna ekonomska kri!a !a/tjeva i glo#alna rje*enja, *to se de*ava u veoma maloj mjeri, jer se

sve poku*ava rije*iti na nacionalnim nivoima.

lade poku*avaju da stimuli*u #ruto dr)avni proi!vod da #i i!a*le i! recesije.Bao mogua

glo#alna rje*enja nameu se ra!ne opcije:

8 koordinacija C !emalja sa R i IM"G

8 vei glo#alni !načaj drugi/ valuta na u*tr# & dolaraG

5 &/angai Institutes ;or Internacional &t!dies


35/43

8 uvo-enje intervencioni!ma od strane svjetski/ ;inansijski/ institucijaG

8 prestruktuiranje Rall &treetaG

8 davanje vee uloge !emljama +IJG

8 novi 6eN deal.

B.%Utje4aj nove ekonomske krize na Cosnu 8 er4e(ovinu

Ekonomska kri!a u i je generirana glo#alnom, >svjetskom@ recesijom koja se prenijela na i


36/43

#la)iti uticaj ;inansijske i privredne kri!e je mogue uvo-enjem odgovarajui/ mjera, u!

kontinuirani monitoring, kako #i se moglo na vrijeme reagirati uvo-enjem dodatni/ mjera

o#!irom na mnoge nepo!nanice na glo#alnom nivou o du#ini recesije i njenoj du)ini

trajanja.

&. Šta nakon finansijske krize 3

Bao *to je ve pomenuto ;inancijska kri!a je legalna pojava i nu)na je intervencija dr)ave.

Postoji stanovi*te da je naj#olji lijek !a ;inancijsku kri!u


37/43

Me-utim, to mo)e inten!ivirati paniku. 6aprimjer, !atvaranje #er!e u jednoj panici mo)e

pogor*ati sljedeu jer e sudionici od stra/a prodavati svoje dionice povlačiti novac s tr)i*ta

novca.

ruga te/nika je progla*avanje !akonskog pra!nika kada se !akonski o#ustavlja rad svi/ predu!ea, dok su #ankarski pra!nici dan kada se o#ustavlja samo poslovanje #anaka.

o* jedno sredstvo je suspendiranje #ankovni/ i!vje*taja *to je namijenjeno da se prikriju gu#ici

#anaka, jer ono *to se ne !na ne mo)e ni da #oli.

&.% Doma*i kreditori u krajnjoj nu-di

Breditor u krajnjoj nu)da ima svr/u da !austavi #ijeg i! nekretnina i nelikvidni/ o#lika imovine

u novac osiguravanjem onoliko novca koliko mo)e #iti potre#no da se unaprijed sprijči taj #ijeg.

ko investitori vjeruju da e #anke #iti podr)ane u trenucima tjesko#e od kreditora u krajnjoj

nu)di, manje e #iti opre!a u ve!i !ajmova sljedeeg #uma. ko se prilikom panike ne mo)e

!austaviti rasprodaja vrijednosni/ papira i ro#e radi u!imanja novca, sistem e ui u !a#ludu.

Breditor u krajnjoj instanci sla#i odgovornost o#ični/ kreditora da osiguraju solidnost svoji/

!ajmova. 9vi i mnogi ostali ra!lo!i, postoje !a protivljenje kreditorima u krajnjoj nu)di. Clavna

odgovornost domaeg kreditora je smanjenje vjerovatnoe da nesta*ica domae likvidnosti

kaskadno pre-e u pro#lem solventnosti i u!rokuje stečajeve. omai kreditor u krajnjoj nu)di je

Jentralna #anka, ali je #itno naglasiti da u odsustvu ovakve institucije kao posljednje utoči*te u

slučaju ;inancijske nu)de su udru)ene #anke od čijeg sta#ilnog i ra!#oritog pona*anja !avisi

nacionalni prosperitet.

&.' 5eunarodni kreditor u krajnjoj nu-di

9snovni argument !a postojanje ovakvog kreditora jeste *to se de;latorni poremeaji prenose i!!emlje u !emlju. Me-unarodni kreditor ima jedan pro#lem kojemu ne postoji domai pandan:

dokle god postoje nacionalne valute i nacionalne centralne #anke, promjene devi!ni/ tečajeva su

nei!#je)ne. Clavna ogovornost me-unarodnog kreditora jeste da osigura likvidnost radi

po#olj*avanja o#ima potre#ni/ promijena devi!ni/ tečajeva i sprečavanje oni/ promijena koje


38/43

nisu potre#ne s o#!irom na temeljne ekonomske odnose. Pro#lem ra!voja institucije

me-unarodnog kreditora je ;ormiranje pravnog okvira i pravila po kojima #i se njegove

aktivnosti ravnale. Q#og ne postojanja jedinstvene ;inancijske valute, me-unarodni kreditor #i

morao davati kredite u valuti jedne ili vi*e !emalja sa velikim me-unarodnim re!ervama ili sa

velikim platnim su;icitom. Me-unarodni krediti se daju ve neki/ 400 godina. ana*nji

me-unarodni kreditor u krajnjoj nu)di je Me-unarodni monetarni ;ond koji je osnovan 1'408i/

godina radi pomaganja !emljama u devi!nim kri!ama te !a davanje kredita nacionalnim

vladama. Bada neka !emlja postane članicom MM"8a pristaje na ograničavanje kretanja devi!ne

vrijednosti svoje valute oko njenog pariteta. (ako-er, članica pristaje da tra)i odo#renje od

MM"8a !a promjenu devi!ne vrijednosti svoga pariteta !a vi*e od malog i!nosa. MM" je

opskr#ljen !ajedničkim ulogom !lata i valuta i! upisanog kapitala svoji/ članica. &vaka članica

mo)e u!imati kredite i! !ajedničkog uloga da #i ;inansirala svoj platni de;icit.

%7. )eizbje-na meuovisnost zlata i nafte

. dana*njoj modernoj i glo#ali!iranoj ekonomiji na;ta je pokretač svi/ kulturni/, politički/ i

ekonomski/ aktivnosti.

6a drugoj strani imamo plemeniti metal koji se od davnina koristio i smatrao najveim #lagom i

standardom vrijednosti 8 !lato.

9d kako je svijet nastao ova dva do#ra koreliraju jedan drugome jer:

1. /istorijski gledano, kupovina na;te je uvijek #ila ;inansirana !latom. Sak i danas, najvei

procenat pri/oda od prodaje na;te se investira u kupovinu !lata. Bako cijene na;te ratu,

veliki dio rastueg pri/oda se investira u !lato ili u neku drugu ;ormu materijalni/

do#ara,

2. rastue cijene na;te stvaraju vei pritisak koji re!ultira in;latornim poremeajima. 9vo

utiče na tra)nju !a !latom, jer se !lato smatra do#rim /edgingom u slučaju in;lacije.


39/43

va su va)na poka!atelja odnosa !lata i na;te a to su:

Y 1. E2R EoldG2il Ratio

E2R H 4ijena zlata po un4iG4ijena

nafte po barelu

Y EII2 Eold Iost of Irude 2il

EII2 H ?4ijena nafte %77 barela@G4ijena zlata

Poka!atelj CJJ9 je i!u!etno va)an !a !emlje i!vo!nice na;te jer *to je on vei , i!vo!nicido#ijaju vi*e unci !lata po 100 #arela i!ve!ene na;te. I!me-u 1'%2. godine i danas, prosjek C9+

je i!nosio 1$,4' *to !nači da !lato ko*ta u prosjeku 1$,4' puta vi*e u odnosu na #arel na;te

i!ra)eno u dolarima.

Iako po svom sastavu i svrsi su dva ra!ličita pojma, na;ta i !lato su uveliko pove!ani, i tako

!ajedno utiču na mnoge ;inancijske i političke tokove u svijetu. 6ji/ov uticaj je isprepleten

uticajem ekonomske ekspan!ije i ;inancijske li#erali!acije. (ako naprimjer, američka

administracija je nekoliko puta poku*ala i!vr*iti atak na vrijednost !lata *to je kao posljedicu

imalo veliku podcijenjenost !lata u odnosu na na;tu. Poku*avajui američku ekonomiju prika!ati

kao dominantnu u svijetu nagovarali su investitore da umjesto ulaganja u vrijednosne papire

kupuju !lato. Po*to je prema mnogim teoretičarima !lato odličan /edging od in;lacije, investitori

su oslo#a-ali ;inancijska sredstva kupujui !lato *to je re!ultiralo porastom cijena ovog

plemenitog metala.

%7.% Sudbonosna odluka Ri4+arda )iona$atak na zlato br.%

periodu od 1'4$. godine do 1'%1. godine,linije kretanja cijena na;te i !lata #ile su gotovo

poravnane, a in;latorni poremeaji su #ili prava rijetkost.

olaskom +ic/arda 6i7ona na mjesto predsjednika &, ekonomska i politička slika svijeta e

se !auvijek promijeniti. 6i7on e 15. augusta 1'%1. godine donijeti odluku kojom ukida


40/43

ve!ivanje američkog dolara !a !lato, *to je #ilo de;inirano !latnim standardom, koji je

onemoguavao emtiovanje novčanica ukoliko !a novu emisiju novčanica ne postoji pokrie u

!latu. 9vom odlukom, nastojale su se odrije*iti ruke američkim "ederalnim re!ervama, kako #i

stimulisale američku ekonomiju u#ri!gavanjem dodatne injekcije likvidnosti. 6akon 1'%1.

godine, odnos cijena na;te i !lata počeo je ličiti na kardiogram oso#e sa o#!iljnom srčanom

aritmijom. kidanje !latnog standarda predstavljalo je prvi atak na !lato kao vječiti i postojan

standard vrijednosti.

&lika gore poka!uje najva)nije dogadjaje koji su uticali na

stvarnu cijenu sirove na;te 1'%08200$,dok slika lijevo

poka!uje odnos !lata i na;te.

%7.' Rubinov atak na zlato br.'

rugi atak na !lato uslijedio je !a vrijeme mandata illa Jlintona. 6jegovim dolaskom na

mjesto američkog predsjednika, američka ekonomija do)ivljava svoj !vje!dani uspon. svom

drugom mandatu, ill Jlinton postavlja +o#erta +u#ina na mjesto sekretara dr)avne #lagajne

>ri!nice@. +u#in je #io strastveni lju#itelj ;inansijski/ tr)i*ta i dionica. &vojim dolaskom na čelo


41/43

dr)avne ri!nice, +u#in počinje ;orsirati politiku


42/43

/akljuak

Bro! /istoriju čovječanstva su se de*avale ;inansijske kri!e. &vaka od ti/ je ostavila !a so#om

velike posljedice na )ivot ljudi. "inansijske kri!e se skoro uvijek u pravilu de*avaju glo#alno,

rijetko kad !a/vate jednu dr)avu, ve !a/vati i drugu susjednu i sve tako. &vjetska ;inansijska

kri!a je tu. ode se ra!ne polemike ko je kriv !a sada*nje stanje. 6erijetko se mo)e čuti da je !a

sve ovo krivo kapitalističko dru*tvo, *to je apsurdno jer kapitali!am kao učenje !agovara pro;it i

!aradu, #a!iran na slo#odnoj i li#eralnoj trgovini, *to su sve jače ekonomije svijeta i primjenjivale u svojoj ekonomskoj politici. elike jake ekonomije svijeta su po!navale ovaj

sistem samo prije nekoliko decenija u pro*losti, i !agovarali ga sve do trenutka kada on nije

poka!ao svoje negativne e;ekte. 9vaj sistem #i uspio da nije #io u potpunosti pod ulogom dr)ave

i njene vlade koju je striktno !agovarao kao glavnog pokretača ekonomskog rasta *to ga je

upravo dovelo i do propasti. r)ava polako gu#i svoju ulogu u ekonomiji čemu svjedoči i

trenutna ;inansijska kri!a. Boliko su velike ekonomske sile pogrije*ile *to su poku*ale

marginali!irati regulatornu ulogu dr)ave kod kri!a vjerujui potpuno u tr)i*te, govori i sada*nja

situacija gdje iste u#ri!gavaju jake ;inansijske injekcije u svoju ekonomije.

seminarskom radu su o#ra-eni u!roci ;inansijski/ kri!a, ;inansijske kri!e najvee koje su se

de*avale kro! /istoriju, te ono *to su one ostavile !a so#om. 6adamo se samo da e aktuelna

;inansijska i ekonomska kri!a proi #e! veliki/ posljedica *to je malo vjerovatno jer i/ ve

osjeamo.


43/43

08,"RA,URA

-

Documents

Velike finansijske krize