StudenciGOD. XXXIV. BOŽIć 2019. BR. 1. (58.)

www.studenci.hr

ISSN 1332-2036

Ured

ništvo

lista

Stud

enci

svim

čitat

eljim

a žel

i sre

tan i

blago

slovlj

en B

ožić

i beri

ćetnu

Nov

u god

inu!

1

Uvo

dna

rije

č

Studenci 58

Božić 2019.

StudenciLIST ŽUPE SV. ILIJE U STUDENCIMA

GOD. XXXIV. BOŽIć 2019. BR. 1. (58.)

Uvodna riječ

D ragi moji župljani i župljanke, dragi moji Studenčani ovdje, u Lijepoj Na-šoj, i po cijelom svijetu!

Čast mi je ponovno vas sve pozdraviti i iskreno vam zahvaliti za svaku dosadašnju suradnju na slavu Boga živoga i za dobro naše župe. Pozdrav i zahvalu izričem na-šoj djeci, mladima, odraslima, a na poseban način starijima, bolesnima i nemoćnima. Zahvaljujem svim našim obiteljima. I ovo iščekivanje dolaska Gospodina našega Isusa Krista neka nas sve još više srcem otvori Božjem milosrđu čije se vrijeme, nadamo se, i ovoga Božića 2019. nastavlja i želi nas uroniti u Božju milosrdnu ljubav da se odmah i lakše odlučujemo za Isusa Krista – jedinoga Spasitelja kojemu nas Gospa Kraljica Mira stalno vodi.

Zbog toga, stavimo se svi mi, dragi moji župljani i župljanke, pod zaštitu i moćni za-govor velikoga srca sv. Padra Pija, jednoga od zaštitnika Jubileja Božjega milosrđa kako to odredi naš papa Franjo.

Velika je milost imati sv. Padra Pija iz Pietrelcine za svoga vjernoga zagovornika. Molimo se svakodnevno njemu da i mi po-stanemo još više apostoli Božjega milosrđa i ljubavi te da nas svojim zagovorom oslobađa od suda prema bližnjima i njihovim životima. Milosrdni Božić – Kralj Mira, koji sigurno

Milosrdni Božiću, smiluj nam se. Daj nam novo srce

i umnoži nam vjeru!

dolazi, ne želi nas zateći u svađama, nemi-rima, isključivanjima drugih iz naših života jer On nas sve beskrajno ljubi kakvi jesmo i još odlučnije poziva da milošću Njegovom i suradnjom mijenjamo sebe kako On hoće da bismo mijenjali svoje bližnje i ljubili ih kako ih Krist ljubi. Stoga nas Gospa poziva i ovim majčinskim pozivom: „… zato, dječice,

2

Uvo

dna

rije

čStudenci 58

Božić 2019.

molite za mir u vašim srcima i obiteljima, da bi se Isus mogao roditi u vama i dati vam svoju ljubav i blagoslov… tražite ga, molite i On će vam se darovati u djetetu koje je radost i mir…“ (Gospina poruka preko vidjelice Marije Pavlović-Lunetti, 25. studenog 2019.)

Istinski ispovjeđeni od grijeha, radosno čekajmo i ovaj naš kršćanski Božić – Dijete Isusa i dopustimo mu da se rodi u našim ži-votima kako bismo više životom slavili Božić – Sina Božjega i bili milošću Božića – Božić

za svoje bližnje i sve ljude kao Isus, Blažena Djevica Marija i sv. Josip. Neka Božić obnovi naše obitelji i umnoži nam vjeru!

Ovom Radosnom viješću, sretan Božić, božićne blagdane i novu 2020. godinu želim srdačno svima vama i svim ljudima dobre volje.

Vaš brat i župnik fra Zoran Jonjić

3

„Chr

istu

s vi

vit“

– „

Kris

t ži

vi“

Studenci 58

Božić 2019.

„Christus vivit“ – „Krist živi“

Prigni uho svoje mojim besjedama, pohrani ih usred srca tvoga (Mudre izreke 4, 20-22)

P apa Franjo dana 25. ožujka u Lore-tu je potpisao apostolsku pobudnicu znakovita imena: „Christus vivit“

– „Krist živi“, a predstavljenu u Vatikanu 2. travnja. Pobudnica je upućena mladima i cijelom Božjem puku, i sam je njezin tekst plod XV. redovne opće skupštine Biskup-ske sinode o mladima održane od 3. do 28. listopada 2018. u Vatikanu o temi „Mladi, vjera i razlučivanje znanja“. Pobudnica je podijeljena u devet poglavlja1, a Papa ju započinje riječima: „Krist je živ. On je naša nada i najljepša mladost ovoga svijeta. Sve što on dotakne, postaje mlado, novo, ispu-njeno životom. Dakle, prve riječi koje želim uputiti svakom mladom kršćaninu su: On živi i želi te živog!“ (CV 1).

U prvom poglavlju naslovljenom Što Riječ Božja govori o mladima? papa Fra-njo podsjeća kad su mladi malo vrijedili. Neki biblijski tekstovi pokazuju da Bog gleda drugim očima te ukratko predstavlja mlade iz SZ-a (Josipa, Gideona, kralja Davida, Sala-mona, Jeremiju, Namanovu sluškinju i Rutu) i njihovo djelo. Prelazeći na NZ, papa Franjo naglašuje da je sam Isus vječno mlad i da nam želi dati srca koja su uvijek mlada i da prava mladost znači imati srce sposobno za ljubav. Ako nas stvari odvajaju od drugih, to čini da 1 Što Riječ Božja govori o mladima? 2) Isus Krist uvijek mlad 3) Vi ste Božji sada 4) Velika objava za sve mlade 5) Putovi mladosti 6) Mladi s korijenima 7) Pastoral mladih 8) Zvanje 9) Razlučivanje.

duša ostari (usp. CV 13). Mladi postoje da sanjaju velike stvari, da prihvaćaju izazove u izgradnji nečeg boljega i da se nikada ne trebamo pokajati što svoju mladost trošimo, otvarajući svoje srce Gospodinu, kako bismo bili dobri i živjeli drugačije.

Činjenje dobra, i otvarajući se Gospodi-nu, ne oduzima našu mladost, naprotiv, to je jača i obnavlja. Međutim, ako mladi izgube svoju unutarnju vitalnost, optimizam, snove, Papa naglašuje da pred njima stoji Isus kao što je stajao pred mrtvim sinom udovice i svom snagom uskrsnuća poziva: „Mladiću, kažem vam, ustanite!“ (usp. CV 20).

U drugom poglavlju Isus Krist uvijek mlad Papa se na početku prisjeća Isusovih mladenačkih dana iako evanđelja ne donose previše pojedinosti o tim danima, no iz onoga što govore, možemo reći da se Isus u godina-ma svoje mladosti uvježbavao biti spreman i izvršiti Očev plan (usp. CV 27). Nadalje, primjećuje da se Isus zahvaljujući povjerenju svojih roditelja, uči hodati i kreće se slobodno među svojim narodom i zato se u pastoralu mladih ne smiju stvarati projekti koji će ih izolirati od obitelji i svijeta, već treba iza-birati projekte koji će ih jačati i usmjeravati prema susretu s drugima u velikodušnom služenju i poslanju (usp. CV 29 i 30). Papa, kad govori o mladosti Crkve, naglašuje da će ona uvijek biti mlada oko bude primala snagu od Božje Riječi, Euharistije, Kristove prisutnosti i njegova Duha (usp. CV 35).

4

„Chr

istu

s vi

vit“

– „

Kris

t ži

vi“

Studenci 58

Božić 2019.

Često mladi ne vide mladost Crkve i od nje ne traže ništa, ne vide da je ona značajna za njihov život. Čak smatraju Crkvu iritantnom zbog različitih skandala koji su se događali unutar Crkve. Postoje mladi koji traže Crkvu koja više sluša i koja neprestano ne osuđuje svijet. Mladi ne žele šutljivu Crkvu niti žele Crkvu koja je u neprestanom ratu oko nekih tema, a da bi vratila svoju vjerodostojnost, mora ponovno postati ponizna i slušati druge. Ako Crkva bude takva, ponizna i slušala dru-ge, ostat će mlada i neće se pretvoriti u muzej.

Vi ste Božji sada naslov je trećega po-glavlja. Sveti Otac na početku ovoga po-glavlja govori da mladi nisu samo budućnost svijeta, već su i njegova sadašnjost te ga obogaćuju svojim doprinosom (usp. CV 64). Nažalost, mlade se ne sluša, iako bi trebali i često se pružaju gotovi odgovori umjesto da se čuju njihova pitanja u njihovoj novosti i njihovoj provokativnosti. Stariji su, zapravo, često u opasnosti da samo vide njihove mane i probleme što donosi sve veću udaljenost, a time manje bliskosti i manje želje za me-đusobnu pomoć (usp. 66). Mnogi današnji mladi, što sa tugom priznaju i sinodski oci, žive u ratnim područjima i doživljavaju na-silje u njegovim različitim oblicima, a opet mnogi mladi preživljavaju čineći nasilje ili zbog svoje vjere bivaju progonjeni, pa čak i ubijeni. Isto tako, puno mladih trpi razne

oblike marginalizacije i socijalne isključeno-sti iz vjerskih, etičkih i ekonomskih razloga, no ne smijemo zaboraviti i mlade koji su upali u razne oblike ovisnosti. Crkva „mora zaplakati“ nad tim tragedijama koje su zade-sile mlade i Papa osim Crkve poziva i mlade da nauče suosjećati, da uče plakati za svojim vršnjacima kojima je gore njego njima (usp. CV 75). U mnogim siromašnim zemljama vrši se ideološka kolonizacija na štetu mladih kad se nudi ekonomska pomoć u zamjenu prihvaćanja pogleda na seksualnost, brak, život ili socijalnu pravdu. Iz takvoga pogleda mlada se tijela neprestano reklamiraju kao sredstvo prodaje i proizvodnje (usp. CV 78), ali i razvoj znanosti također utječe na pogled na tijelo koje je sada podložno raznim pro-mjenama (usp. CV 82). Pobudnica govori o digitalnom okruženju i njezinom korištenju. Web i društvene mreže su stvorile novi na-čin komuniciranja i povezivanja pa digitalni svijet danas predstavlja društveni i politički angažman. Digitalni mediji mogu izložiti ljude riziku ovisnostima izolacije i postupnog gubitka kontakta s konkretnom stvarnošću (usp. CV 88). Papa Franjo se u pobudnici dotiče i migracije te ističe da se Crkva na poseban način brine za one koji bježe od rata, nasilja, političkog ili vjerskog progona… (usp. CV 91). Osim migracija Sveti Otac govori i o zlostavljanju djece i na osobit način izriče zahvalnost onima koji su imali hrabrost prijaviti zlo (usp. CV 99). Zlostavljanja nisu jedni grijeh u Crkvi pa ističe kako se Crkva ne boji pokazati grijeh svojih članova. Na kraju ovoga poglavlja podsjeća mlade da postoji izlaz u svim mračnim situacijama. Prisjeća se radosne vijesti koja je darovana u jutro Uskrsnuća.

U četvrtom poglavlju, naslovljenom Ve-lika objava za sve mlade, papa Franjo želi naglasiti tri velike istine. Prva je istina: Bog koji je ljubav, druga je istina: Krist spašava i treća je istina: On živi! U prvoj istini Papa govori kako, unatoč tomu što slika našega ze-maljskog oca možda nije za pojedine najbolje

5

„Chr

istu

s vi

vit“

– „

Kris

t ži

vi“

Studenci 58

Božić 2019.

iskustvo, ali zato utjehu s apsolutnom sigur-nošću mogu pronaći u nebeskom Ocu. „Za njega niste beznačajni jer ste djelo njegovih ruku i zato je On zabrinut za vas i gleda vas s ljubavlju“ (usp. CV 115). U drugoj istini Papa govori da je Krist iz ljubavi potpuno sebe žrtvovao kako bi nas spasio (usp. CV 118). Želi također ukazati mladima da su vrijedni jer su otkupljeni Kristovom krvlju i stoga poziva mlade da shvate kako su neprocje-njivi i moli ih da se ne daju prodati i zavesti. Poziva ih da posvijeste sebi da su slobodni i da se zaljube u slobodu, da je to ono što im Isus nudi (usp. CV 122).

U trećoj istini Papa naglašuje da je Krist živ i da on može biti prisutan u našem životu i ispuniti ga svjetlošću i tako oduzeti svu tugu i samoću (usp. CV 125). U ovim istinama pojavljuju se i Otac i Sin, a gdje su oni prisuti, prisutan je i Duh Sveti i zato papa Franjo poziva da svaki dan zazovemo Duha Svetoga da nas vodi boljim putem.

Putovi mladosti peto je poglavlje u ko-jem Papa govori da je mladost blagoslovljeno vrijeme za mlade i milost za Crkvu i svijet (usp. CV 135). Iz tog razloga poziva mlade da na svijet ne gledaju kao turisti i da život ne provedu pred ekranima ili ga gledaju s balkona. Poziva ih da žive sadašnjost. Život u sadašnjosti ne znači prepustiti se neodgovor-nom razvratu koji ostavlja prazninu i neza-dovoljstvo, nego da energiju usmjerujemo na dobre stvari, gajimo prijateljstvo i slijedimo Isusa (usp. CV 147). Papa Franjo poziva mlade da budu prijatelji s Isusom jer njegovo je prijateljstvo neraskidivo i nikad nas ne napušta. Isus nam je potreban i za duhovni rast jer samo svojim naporom i inteligenci-jom nećemo rasti u sreći i svetosti (usp. CV 158). Svetim se ne postaje kopiranjem dru-gih, već ostvarenjem i pronalaženjem sebe i razvijanjem svoga osobnog načina da se bude svet (usp. CV 162). U ovom poglavlju Papa poziva i moli na angažman mladih, bilo u volonterskom ili misionarskom radu, bilo ak-tivnog građanstva, bilo socijalne solidarnosti.

Zato ih moli da se ne zatvaraju u svoje poje-dine grupe, već da ih nadiđu i budu aktivni sudionici svojih života.

U šestom poglavlju pod naslovom Mla-di s korijenima Papa kaže da ga boli što mladi ponekad grade budućnost bez korijena kao da svijet tek počinje te da je nemoguće rasti ako nemamo snažne korijene koji nas pridržavaju i održavaju čvrsto prizemljeni-ma (usp. CV 179). Sveti Otac poziva mlade da ne dopuste da ih se iskorijeni i da ne ko-riste iskustvo starijih, već samo da gledaju budućnost i što im se njom nudi. U protiv-nom, s njima će se puno lakše manipulirati. Sami manipulatori se još koriste tijelom koje postaje simbol kulta i sve što nije mlado, gleda se s prezirom (usp. CV 182). Osim lažnog kulta mladosti, Papa ističe da smo svjedoci pokušaja pronicanja „duhovnosti bez Boga, afektivnost bez zajednice i bez predanosti onima koji trpe, strah od siro-mašnih na koje se gleda kao opasne osobe te niz ponuda koje žele da vjerujete u rajsku budućnost koja nikada ne dođe“ (CV 184). Svi ti pokušaji žele iskorijeniti mlade ljude iz kulture i vjere odakle dolaze. Ako želimo biti čvrsto ukorijenjeni u sadašnjosti pa od nje revidirati i prošlost te od nje gledati prema budućnosti, i mladi i stari trebaju zajedno putovati. Korijeni nas ne sprječava-ju da se suočimo sa sadašnjosti i stvorimo nešto novo, već su oni polazna točka s koje možemo rasti i suočiti se s novim izazovima (usp. CV 199-200).

Sedmo je poglavlje naslovljeno Pasto-ral mladih. U njemu Sveti Otac iznosi svoja mišljenja kako u današnjem pastoralu mladi često ne pronalaze odgovore na svoje brige, potrebe, probleme i rane i da se mladima nikada nije lako približiti. Da bismo se, pak, približili, trebaju se učiniti dvije stvari, a to je uključiti cjelokupnu zajednica u evange-lizaciju te da mladi preuzmu veću ulogu u pastoralnom upoznavanju (usp. CV 202). Škola je institucija koja je osnova, temelj za približavanje djeci i mladima jer je ona

6

„Chr

istu

s vi

vit“

– „

Kris

t ži

vi“

Studenci 58

Božić 2019.

privilegirano mjesto osobnog razvoja. Zato se kršćanska zajednica oduvijek brinula za osnivanje vlastitih škola različitih vrsta i ra-zina. Međutim, Papa govori da je školama potrebna samokritika i podsjeća da su poje-dine katoličke škole organizirane tako da bi sačuvale svoje postojanje jer se boje promje-na i na taj način postaju obrambeni „bunker“. Iz tog razloga kad mladi izlaze iz obrazovnih ustanova, osjećaju nepremostivu razliku iz-među naučenog i stvarnog svijeta (usp. 212). Danas je potreban širi, popularniji i fleksi-bilniji pastoral mladih koji ide tamo gdje se mladi kreću i gdje je Duh Sveti karizme već zasijao (usp. CV 230). Stoga smo pozvani ulagati u pastoral da preuzmu odgovornost i spoznaju da su greške, neuspjeh i kriza isku-stva koja mogu obogatiti njihovo čovještvo. Crkva treba biti otvorenih vrata i netko može sudjelovati u našim aktivnostima za mlade iako ne prihvaća sva učenja Crkve (usp. CV 234.) Osim toga Crkva treba nastojati dati prostora onima koji imaju drugačije vizije života ili su pak druge vjere ili religioznog pogleda jer su svi mladi u Božjem srcu bez iznimke (usp. 235).

Zvanje je osmo poglavlje. U njemu Sveti Otac govori da se riječ zvanje može u širokom smislu shvatiti kao poziv od Boga uključujući poziv na život, poziv na prija-teljstvo s njim, poziv na svetost itd. (usp. CV 248). Isus želi biti prijatelj svakoj mla-doj osobi i to treba otkriti. Prema Papinim riječima zvanje nije sadržano samo u radu koji obavljamo, već je zvanje poziv na mi-sionarsku službu drugima i naš život ima puninu kada se pretvori u žrtvu (usp. CV 254). Biti za drugoga, kod mladih, obično je povezano s dva temeljna pitanja: stvaranje obitelji i posao. Prema anketama ta pitanja ih uzbuđuju i zabrinjavaju. Papa pobudnicu nastavlja govorom o braku i obitelji. Mladi ljudi osjećaju poziv na ljubav i sanjaju da s pravom osobom zasnuju obitelj (usp. CV 259.) Treba se sjetiti da je Bog čovjeka stvo-rio kao seksualno biće. Sama seksualnost

nije tabu tema, već je ona dar Božji koji ima dvije svrhe: voljeti i stvarati obitelj (usp. CV 261.) Krizu identiteta kod mladih mogu uzrokovati porast razvoda, razdvojenosti, obitelji s jednim roditeljem. Ponekad mladi odrastaju prije vremena jer preuzimaju od-govornosti koje nisu prikladne njihovoj dobi (usp. CV 262). Unatoč svim poteškoćama Sveti Otac kaže da je vrijedno ulagati u obitelj i da mladi ne dopuste da im se ukrade mogućnost istinske ljubavi (usp. CV 263). Kad govori o zaposlenju, papa Franjo moli mlade da ne očekuju da žive bez posla i tako ovise o drugima. Rad je dio smisla života i on je put ljudskomu razvoju i osobnom ispunjenju (usp. CV 269).

U posljednjem, devetom, poglavlju pod naslovom Razlučivanje Papa nazna-čuje kako bez mudrosti razlučivanja lako možemo postati plijenom prolaznog trenda i da je važno oblikovati savjest koja će nam pomoći u razlučivanju rastemo li u vjernosti prema Bogu (usp. CV 281). Oni koji pomažu (svećenici, profesionalne osobe, religiozne osobe …) mladima u razlučivanju, trebaju biti osjetljivi na tri stvari. Prva je osjetljivost na pojedinca i da smo spremni slušati (usp. CV 291). Druga je osjetljivost obilježena ra-zlučivanjem: uči nas da ispravno razlikujemo milost od iskušenja (usp. CV 292). Treća se osjetljivost sastoji od slušanja poticaja koji druge vodi naprijed. To slušanje bi trebalo biti dublje jer ono može razlučiti u kojem pravcu se osoba želi kretati (usp. CV 292).

Papa pobudnicu završava željom: bit će radostan kad bude gledao mlade da trče brže od onih koji su usporeni i uplašeni. Trčati trebaju privučeni licem Kristovim kojem se klanjamo u svetoj euharistiji, a Crkva treba poticaj, zanos i vjeru mladih. „Kad stignete gdje mi nismo još stigli, strpljivo nas čekaj-te“, poručuje Sveti Otac (usp. CV 299).

Ljudevit Cikojević

7

25.

godi

na o

d pr

vog

papi

nog

posj

eta

Hrv

atsk

oj

Studenci 58

Božić 2019.

O d kneza Branimira postoji čvrsta veza između Hrvata i Svete Stolice. Tu privrženost Hrvati su 1979. godi-

ne na poseban način izrazili u Branimirovoj godini i kad su Hrvati izrekli svoju Zavjetnu molitvu u kojoj se obvezuju da će biti vjerni Katoličkoj Crkvi. Povezanost između Svete Stolice i Hrvata na poseban se način očitovala kada su se Hrvati borili za svoju samostal-nost. U tim smjelim događajima Sveta Stolica se na poseban način zauzima za samostalnost Hrvatske. Sveta Stolica s tadašnjim papom

Ivanom Pavlom II. među prvima priznaje samostalnost novonastale države, a sam papa neumorni zagovornik mira.

Unatoč ratnom vihoru papa odlučuje posjetiti Hrvatsku koju je od samih početa-ka branio te pozivao i molio da rat što prije prestane. Povijesni susret pape s hrvatskim pukom dogodio se 10. i 11. rujna 1994. go-dine u Zagrebu. Nakon što je papa izišao iz aviona prinijeli su mu u velikoj posudi hrvatsku zemlju da bi je poljubio. Sam papa

25. godina od prvog papinog posjeta

Hrvatskoj

8

25.

godi

na o

d pr

vog

papi

nog

posj

eta

Hrv

atsk

ojStudenci 58

Božić 2019.

zbog zdravstvenih tegoba nije je mogao po-ljubiti sagnut, a samo ljubljenje tla (zemlje) bio je prepoznatljiv čin Ivana Pavla II. kad bi prvi put dolazio u neku zemlju. U zračnoj luci Pleso papu je dočekalo mnoštvo naro-da među kojima su bili zagrebački kardinal Franjo Kuharić i hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. Papu je u ime svih pozdravio hr-vatski predsjednik te je u tom govoru nagla-sio neraskidivu vezu između Svete Stolice i hrvatskoga naroda. Sama radost hrvatskog naroda je još veća što se sam posjet događa kada Zagrebačka nadbiskupija slavi 900-tu obljetnicu utemeljenja. Na kraju svoga go-vora predsjednik izražava želju i nadu da će papa za vrijeme kratkoga posjeta Hrvatskoj osjetiti ljubav velike većine Hrvata koji će, ostajući vjerni svojoj povijesti, biti i nadalje trajni sastavnici zapadno-kršćanske civiliza-cije. Nakon govora predsjednika papa je u svome obraćanju rekao da je došao u Hrvat-sku kao goloruki hodočasnik evanđelja koji je navještaj ljubavi, sloge i mira. Papa je u svom govoru naglasio da je mir uvijek moguć ako se iskreno traži. Zato treba promicati kulturu mira koja će biti nadahnuta osjećajem snošljivosti i opće solidarnosti. U toj kulturi mira ne odbacuje se zdravo domoljublje. Kao mnogo puta papa i tada bolno zavapio da konačno prestane govor oružja i da se srca otvore izgradnji mira. U tom duhu izrazio je nadu u obnovu suživota i na poseban način pozdravio je prognanike i izbjeglice te im zaželio skori povratak u domove. Na kraju svoga govora papa je udijelio apostolski bla-goslov svim stanovnicima Hrvatske.

Nakon uvodnih pozdrava papa se sa svojim papamobilom uputio prema zagre-bačkoj katedrali u kojoj je slavljena svečana Večernja molitva tijekom koje je papa imao nagovor. U svome nagovoru na poseban na-čin se dotakao kardinala Stepinca koji je najsvjetliji lik te da je pokazao da je istinski čovjek Crkve sa svojim životom.

Središnji događaj papinog posjeta je bio 11. rujna kada je bilo svečano euharistijsko slavlje na zagrebačkom Hipodromu, gdje ga je dočekalo oko milijun vjernika. S papom je u suslavlju bilo pedesetak biskupa i 1500 svećenika. Kako je i priličilo trenutku, za tu je prigodu napravljen oltar smješten na krstioni-cu kneza Višeslava kao simbol 12-stoljetnog pokrštenja Hrvata. Papa se u svojoj propovi-jedi zapitao kako ne zahvaliti na činjenici da je većina Hrvata ostala stalno vjerna Rimu i da su se zbog toga bili sposobni suprotstaviti raznim teškoćama i nadvladali su ih. Središnja misao papine propovijedi bio je Mir. Unatoč trenutnoj patnji zbog rata mir nije utopija. Mir se zapravo nameće kao perspektiva povije-snog realizma. Napredak i dobro naroda na Balkanu imaju samo jedno ime i to Mir. Svoju propovijed papa je završio zazivom „Spasi svoj narod, Gospodine!“, koji je papa stavio u sadašnji trenutak. Taj zaziv se danas diže kao krik iz naših srdaca i spasi Gospodin svoj narod koji živi u Hrvatskoj, da spasi narode na Balkanskom poluotoku i sve koji još traže mir.

Svoj službeni put papa je završio u popodnevnim satima 11. rujna kada je na odlasku podijelio blagoslov u kojem kaže: „Neka vas prati i moj blagoslov koji od srca podjeljujem vama, ovdje prisutnima, vašim dragima i svim sinovima dragog hrvatskog naroda. Bog blagoslovio Hrvatsku!“1

Ljudevit Cikojević1 Opširnije o posjetu pape Hrvatskoj pronađite na: http://www.zg-nadbiskupija.hr/govori-prigodom-prvog-poho-da-pape-ivana-pavla-ii-hrvatskoj-1994

9

Svet

i ota

c Pi

o -

„ope

čaće

ni s

luga

Bož

ji“

Studenci 58

Božić 2019.

U malom mjestašcu Pietrelcini (juž-na Italija, pokrajina Benevento) 25. svibnja 1887. u 5 sati poslije podne

rodilo se peto, od osmero djece, skromnim i pobožnim supružnicima Forgione, majci Mariji Giuseppi i ocu Graziu. Bijaše dječačić kojemu nadjenuše ime Francesco. Prema ne-kim biografima krstiše ga dan nakon rođenja u župnoj crkvi svete Marije od Anđela.

Već u ranom djetinjstvu primjećivala se njegova tankoćutnost prema kršćanskom nauku. Nadahnuće mu je bio sveti Franjo Asiški po čijem je uzoru, kao petogodišnji dječak pronašao način za vlastito mrtvljenje spavajući na podu s kamenom pod glavom umjesto jastuka i često se suzdržavajući od jela i pića. Volio je svoje vršnjake iz sela, no radije se povlačio u samoću pronalazeći ra-dost u druženju i molitvi sa svojim Anđelom čuvarom kojega je stalno vidio. Njihov seoski župnik, otac Salvatore Pannullo, osjećao je velike simpatije prema Francescu i rano uo-čio njegov poziv.

Po završetku osnovne škole, u desetoj godini života, Francesco je jasno izrazio že-lju da postane svećenik. Tada je njegov otac Grazio emigrirao u SAD, pa u Argentinu da bi namaknuo novac za uzdržavanje mnogo-brojne obitelji i za Francescovo školovanje.

Od 1898. do sredine 1902. pohađao je srednjoškolsku nastavu, a u listopadu 1902., tada petnaestogodišnji Francesco, zamolio je da ga prime u Red manje braće kapuci-na. U novicijat u Morconeu primljen je 6. siječnja 1903. te je nekoliko dana potom dobio kapucinski habit i uzeo ime Pio. Pri-vremene zavjete dao je u samostanu sv. Ilije u

Sant’Ellia a Pianisi gdje je i dovršio novicijat, a svečane u siječnju 1907. Za svećenika je zaređen u Beneventu 10. kolovoza 1910., a prvu svetu misu izgovorio je u rodnoj Pietrel-cini 14. kolovoza iste godine. Svi stanovnici mjestašca nazočili su toj misi.

Zbog narušena zdravlja Pio je ostao u zavičaju do rujna 2016. Bijaše omiljen među seljanima jer je zračio vedrinom i radošću, prijateljskom naklonošću prema svima. Puno vremena provodio bi u samotnoj molitvi kla-njajući se euharistijskom Isusu i prepuštajući se kontemplaciji, ali je rado sretao i ljude i dijelio s njima svagdanje nedaće. Pričajući im zanimljive i često smiješne zgode, Pio bi ih nenametljivo poučavao, tješio i hrabrio, jača-jući i budeći u njima pouzdanje u beskrajnu Božju ljubav i milosrđe.

Po napuštanju Pietrelcine oporavljeni Pio biva smješten u kapucinski samostančić u gradiću San Giovanni Rotondo koji će po njemu postati glasovitim.

Pijov život u samostanu bijaše jedno-stavan, jednoličan i težak. Braći kapucinima bio je drag zbog svoje skromnosti i vedrine. Dan bi (budio se oko 3 i 30 ujutro) započinjao molitvom i pripremama za svetu misu koju bi slavio na bočnom oltaru posvećenu svetomu Franji. Sveta žrtva trajala bi obično oko sat i pol. Za vrijeme slavljenja otac Pio je padao u mistične zanose.

Obroci su mu bili veoma skromni (čaša vode za doručak) i uglavnom bezmesni, ri-jetko bi pojeo jaje ili komadić mesa. Večernji obroci također su bili rijetki.

Sveti otac Pio - „opečaćeni sluga Božji“

10

Svet

i ota

c Pi

o -

„ope

čaće

ni s

luga

Bož

ji“

Studenci 58

Božić 2019.

Već od prvih godina svoga svećeništva otac Pio je ćutio prodornu bol u šakama, stopalima i pod srcem, ali pregledom tih mjesta nije mogao uočiti nikakvu modricu ili ozljedu.

Često se molio prostrt pred raspelom i prosio Gospodina da mu udijeli milost suo-sjećanja s Njegovim trpljenjima. Pri takvim molitvama ćutio bi jake unutarnje boli, nakon kojih bi ga obavila ‘neizreciva tišina’ te bi se osjetio spremnim podnijeti sva trpljenja ako bi ih Gospodin od njega zatražio.

Vrhunac njegovih izvanrednih mističnih iskustava (danas poznatih zahvaljujući po-slušnosti oca Pija svomu ispovjedniku koji mu je naložio zabilježiti ih, a koja je otac Pio tajio), dogodio se stigmatizacijom (pojavom biljega, otvorenih, krvarećih rana) na njego-vim šakama, stopalima i pod srcem. Događaj od 20. rujna 1918. dok je klečeći pred raspe-lom i razmatrajući o Kristovoj muci i smrti molio, sam otac Pio opisuje ovako:

Sve se dogodilo u tren oka. Pred sobom sam vidio raspetog Krista kojemu se iz ruku, stopala i boka cijedila krv. Njegov pogled me pogodio! Ne znam opisati ono što sam tada osjetio. Umirao sam i umro bih da mi Gospodin nije pomogao, podupirući mi srce istrgnuto iz prsa. Kristov lik je nestao kako se i pojavio, u trenu, a ja sam ostao osjećajući bol u rukama, stop a lim a i pod srcem i zu-reći u rane na njima iz kojih je otjecala krv! Kakvu sam tada neizrecivu patnju proživio! I ponovo proživljavam skoro svakog dana.... Rane na srcu krvare, osobito od četvrtka navečer do subote...

Čuvši bolne krikove, dotrčala su dvojica redovnika i našli onesviještenog oca Pija, habita natopljena krvlju u predjelu grudnog koša te s okrvavljenim rukama i stopalima iz kojih je obilno tekla krv. Brzo su ga odni-jeli do njegove ćelije i položili na ležaj. Za događaj je saznao i gvardijan koji je odmah izvijestio provincijala i generalnog ministra Reda. Preporučeno je da se oca Pija podvrgne

liječničkom pregledu, što je u listopadu 2019. i učinio doktor Giorgio Festa, priznat i vrlo ugledan liječnik, poznat kao pobornik raci-onalizma, nesklon priznati nikakve nadna-ravne zahvate.

Liječnički pregled toga medicinskoga fenomena trajao je više dana. Osim pregleda rana oca Pija, doktora Festu je još više za-nimalo njegovo duševno i psihičko stanje. Brzo je shvatio da istraživani medicinski fenomen ocu Piju predstavlja izvor muke i poniženja jer su mu sumnje i nepovjerenje mnogih ljudi u prirodu njegovih stigmi prou-zročile duševne i psihičke patnje koje je teže podnosio nego fizičke boli. Doktor Festa je 1924. objavio sljedeći zaključak:

„Pet rana oca Pija trebalo bi priznati kao prava i stvarna anatomska oštećenja tkiva. Njihova stalno postojanje unutar posljednjih šest godina otkad su se pojavile, njihova neobična anatomo-patološka obilježja, nepre-stani mlaz vrlo crvene krvi snažnoga mirisa, lokalizacija rana istovjetna s Kristovim dije-lovima tijela pribijenima na križ su činjenice koje nikome ne ostavljaju nikakvu sumnju - možda jedino onima koji su nesposobni uzdići se do ideala vjere.“

Otac Pio nosio je na svom tijelu Gospo-dinove rane punih pedeset godina. Rane su bile bolne i krvarile su. Miris svježe ljudske krvi u normalnim okolnostima specifičan je i nije ugodan, ali u slučaju oca Pija je bilo drugačije. Krv iz njegovih rana bila je vrlo svijetla i ispuštala je vrlo blag i ugodan miris. Taj miris obavijao je oca Pija kao nevidljivi plašt, prožimao njegov habit, samostansku sobicu, ostajao u prostorijama kroz koje bi prošao, na predmetima koje bi dotakao. „Lju-di su ga doživljavali različito, neki kao miris ruža, neki kao ljiljana, neki su ga osjećali mirisom ljubica. Taj je fenomen poznat kao „miris svetosti“. Za oca Pija se pripovijedalo da bi se, kad bi boravio u San Giovanni Ro-tondu, njegov karakterističan miris osjećao u okolnim gradovima udaljenima i po stotinjak kilometara!

11

Svet

i ota

c Pi

o -

„ope

čaće

ni s

luga

Bož

ji“

Studenci 58

Božić 2019.

Postoje i svjedočanstva da je otac Pio imao dar bilokacije (sposobnost biti isto-tobno na dva različita mjesta). Otkako je 1917. smješten u samostan Majke Božje od Milosti u San Giovanni Rotondu otac Pio nije ga nikad napuštao. A ipak je bio viđen na kanonizaciji svete Terezije od Djeteta Isusa u bazilici svetoga Petra u Rimu!

Jedna mlada žena obratila se ocu Piju moleći za smrtno bolesnog brata koji se odbio ispovjediti i primiti bolesničko pomazanje. Bio je u bolnici na drugom kraju Italije. Otac Pio je obećao moliti za mladića. Nakon nekog vremena mlada se žena vratila zahvaliti ocu Piju jer joj je brat prije smrti rekao da ne treba zvati svećenika jer je on već priznao svoje grijehe kapucinu sijede brade koji je došao k njemu!

Tijekom 2. svjetskog rata američka eskadrila trebala je uništiti njemačko skla-dište streljiva u San Giovanni Rotondu. Eskadrilom je zapovijedao general koji je letio prema cilju, odjednom je na nebu uočio redovnika s podignutim rukama. Umjesto na skladište bombe su pale u šumu jer su zrako-plovi neobjašnjivo promijenili smjer leta. Svi su piloti ostali potreseni jer su vidjeli isto što i njihov zapovjednik. Nakon rata general i ne-koliko njegovih časnika posjetili su samostan želeći upoznati „čudotvorca“ za kojega im je rečeno da je uzrokovao promjenu smjera leta. Među mnogim redovnicima koje su zatekli u sakristiji, general je odmah prepoznao onoga kojega je vidio na nebu - oca Pija. Otac Pio mu je prišao i prijateljski ga upitao: „Znači, Vi ste taj koji ste nas sve htjeli ubiti?“ Gene-ral ostade osupnut tim riječima te kleknu pred oca Pija. Kad su odlazili, general je shvatio da je cijelo vrijeme govorio engleski, a otac Pio napuljskim dijalektom, no razumjeli su se bez prevoditelja. Nakon ovoga susreta general i njegovi prijatelji preobratili su se s protestanata u katolike.

Otac Pio bio je neumorni ispovjednik. Odmah po završetku svete mise ulazio bi u ispovjedaonicu i ostajao u njoj nekad i po 14

sati. Ispovijedi su trajale kratko, svega dvije-tri minute. Bio je strog i beskompromisan. Kad bi netko pokušao zatajiti grijehe ili se nije namjeravao popraviti ili se nije istinski kajao, otac Pio bi mu jednostavno rekao neka iziđe. Većina tih osoba bi se nakon nekog vremena vraćala s boljim pristupom, a otac Pio bi ih s velikom radošću ispovjedio.

Mnogim umirućima pomogao se prisje-titi njihovih grijeha - navodeći tome okol-nosti u kojima je grijeh počinjen. Imao je sposobnost pronicanja ljudskih duša i srdaca koja mu je pomagala u presudnom trenutku procijeniti i njihove krijeposti i slabosti.

Otac Pio imao je i dar prorokovanja. Predvidio je izbore dvojice papa, Pavla VI. i Ivana Pavla II. Navijestio je gospodarsku krizu u svijetu i razdoblje takve strašne gla-di da će se novčanice bacati u vjetar jer se za njih neće ništa moći kupiti. Predvidio je djelovanje đavla u bliskoj budućnosti koje će biti osobito intenzivno, podmuklo i, na žalost, učinkovito. Molio je majke da se često mole za svoju djecu da ne bi pala pod utjecaj zloga i u njegove paklene zamke.

Sam otac Pio iskusio je na vlastitoj koži đavolske napade. Nekada bi mu se đavao

12

Svet

i ota

c Pi

o -

„ope

čaće

ni s

luga

Bož

ji“

Studenci 58

Božić 2019.

ukazivao točno onakav kakav je u stvarnosti, neki put kao zavodnik, nekad u liku gole žene, ili bi pak uzimao izgled Anđela čuva-ra ili svetoga Franje. Znao ga je tući ili ga mučiti zaglušujućom bukom, napastvovao ga unutarnjim šapatima, uznemiravanjima i slično. Otac Pio odolijevao je tim napadima zazivajući sveta imena Isusa i Marije. Osobi-to pobožan bio je svetom arhanđelu Mihaelu. Ljude je uvijek poticao da se sjete moliti svojim Anđelima čuvarima.

Po zagovoru oca Pija dogodila su se mnoga čudesna ozdravljenja. U ljeto 1947. talijanski tisak objavio je ovu priču:

U gradu Riberi živjela je Gemma di Giorgi, djevojčica koja se rodila bez zjenica. Baka ju je odvela u San Giovanni Rotondo da bi molila oca Pija za njezino ozdravljenje. Otac Pio ju je primio na ispovijed, dodirnuo joj oči i pomolivši se za nju kazao baki: 'Vaša će unuka progledati, uvjeren sam u to!'

Doista, djevojčica je nekoliko dana na-kon svoje prve svete pričesti progledala, una-toč tomu što su joj oči i dalje bile bez zjenica !

Tijekom jedne od bitaka u Sjevernoj Africi u vrijeme 2. svjetskog rata neki vojnik sakrivao se iza stijene dok su njegovi suborci hrabro branili položaj. Odjednom je pored sebe ugledao redovnika koji mu je gestama pokazivao da se makne iz zaklona od stijene, no vojnik nikako nije htio. Redovnik ga je po-vukao za rukav odore jasno pokazujući da se mora maknuti, ali vojnik od straha ne htjede misleći da je iza zaklona siguran. Tada ga redovnik udarcem prisili da napusti zaklon. Istoga časa pade bomba na stijenu iza koje se maločas sklonio.... Redovnika nestade.

Kad je vojnik to ispripovjedio svome prijatelju, on iz jakne izvadi fotografiju oca Pija pa upita: ‘Je Ii to bio ovaj?’ Zapanjen, vojnik prepozna oca Pija kao svoga spasite-lja: ‘Jest, taj! On mi je spasio život!’

Otac Pio bio je čovjek milosrdna srca, osjetljiv osobito na siromašne i bolesne. Kad bi vidio kakvog invalida, osjećao je potrebu

neodgodivo mu pomoći. Njegova osjetljivost na tuđe patnje dovela ga je do ideje o gradnji bolnice u San Giovanni Rotondu. Premda plemenita, zamisao se činila neizvedivom zbog ozbiljnih financijskih i tehničkih proble-ma. Otac Pio prvi je dao doprinos za gradnju darovavši vrijedan zlatni predmet dobiven kao izraz zahvalnosti za ostvareno čudo. Polako su počeli pristizati drugi prinosi i radovi su krenuli. Zbog rata je gradnja nakon nekoliko mjeseci prestala. Kad je rat završio, pokrenuto je ponovno prikupljanje sredstava za izgradnju pa su 1946. radovi nastavljeni.

Engleska novinarka Barbara Ward za-intrigirana osobom i slavom oca Pija došla je 1947. u San Giovanni Rotondo. Njezina reportaža o gradnji bolnice izišla je u lon-donskom izdanju The Economista. Nakon objave toga članka prikupljene su donacije u od 250 milijuna talijanskih lira. Kamen temeljac za izgradnju „Kuće za olakšavanje patnje“ položen je 6. svibnja 1947., a bolnica je svečano otvorena 5. svibnja 1956. Danas je jedna od najvećih i najbolje opremljenih bolnica u Italiji, a možda i u svijetu.

Otac Pio od djetinjstva je bio veoma predan Majci Božjoj. Na vratima njegove samostanske ćelije visjela je pravokutna plo-čica na kojoj je pisalo: MARIJA JE SVAKI RAZLOG MOJOJ NADI.

Kad god bi mu se tko obraćao za pomoć, odgovarao bi: „Utječimo se Gospi, približimo se našoj nebeskoj Majci, prigrlimo milosrdno srce naše Majke!“

U travnju 1959. otac Pio se razbolio od pleuritisa (upala plućne maramice). Te iste godine, 5. kolovoza, u San Giovanni Rotondo helikopterom je prevezen putuju-ći kip Majke Božje Fatimske (onaj koji je 1972. proplakao u New Orleansu). Kad se već spremao sletjeti, naglo je promijenio putanju leta i letio u smjeru kapucinskog samostana. Stojeći pod prozorom crkvenoga kora, očiju punih suza, otac Pio načinio je gestu rukom i mahnuo rupčićem. Potpuno iscrpljen tim

13

Crkv

eni r

edov

i

Studenci 58

Božić 2019.

naporom morao je leći u krevet. Sutradan, prije nego će kip Majke Božje otputovati u drugi grad, helikopter je tri puta napravio krug oko samostana. Vidjevši da Presveta Djevica odlazi, s blagim spočitavanjem je izgovorio: „Jednostavno tako odlaziš, a da mi nisi udijelila ni blagoslov?“ Odjednom su ga prošli trnci pa ga je oblio val topline te se jako razvedrio i raspoložio.

Prije smrti napisao je duhovnu oporuku: LJUBITE PRESVETU MAJKU, ČINITE SVE DA BI JE LJUDI VOLJELI! UVI-JEK MOLITE KRUNICU, ČINITE TO KOLIKO GOD JE MOGUĆE!

Svoju posljednju svetu misu služio je otac Pio 22. rujna 1968. Sljedećega dana u 2 i 30 u noći, nakon što je primio sakrament bolesničkog pomazanja i izgovorio najslađa imena Isusa i Marije, umro je u svojoj samo-stanskoj sobici u dobi od 81 godine.

Prije no što će ispustiti dušu savjetovao je braći kapucinima: „Molite krunicu i učite ljude da mole krunicu!“

Pokopan je 26. rujna, a na pogreb je došlo preko stotinu tisuća ljudi. Sveti otac Ivan Pavao II. proglasio ga je 2. svibnja 1999. blaženim, a 16. lipnja 2002. svetim.

Kad je 2008. otvoren njegov grob, ispo-stavilo se da mu je tijelo ostalo gotovo nepro-mijenjeno, bez znakova truleži i raspadanja.

Otac Pio cijeloga života bio je na glasu svetosti. Odlikovao se velikom razboritošću i inteligencijom, postupao pravedno i bogobo-jazno. U svemu poslušan nadređenima, živio je u poniznosti, siromaštvu, čistoći duše i ti-jela, ravnodušan i prema vlastitim potrebama i zemaljskim dobrima i počastima. Brojni su mu zahvalni za uslišane molitve, mnogi za tjelesna ozdravljenja, a oni koji su ozdravili na duhu i duši, daleko su brojniji.

Marija Babić

Crkveni redoviKARTUZIJANCIS veti Bruno, osnivač kartuzijanskog

reda, rodio se oko 1030. u Kölnu. Vrlo malo se zna o njegovoj obitelji i dje-

tinjstvu, tek toliko da se zaključi kako je ste-kao dobro poznavanje duhovne i religiozne literature. Naučavanje je nastavio u Reimsu, gdje je s uspjehom završio studij.

Bruno je bio veoma ozbiljan klerik pa je vrlo brzo postao i kanonik katedrale u Reimsu. Nakon nekog vremena preuzeo je upravljanje i vodstvo biskupske škole. Ka-snije je postao kancelar svog nadbiskupa u Kölnu. Bruno je kao profesor oduševljavao učenike, među kojima je bio i budući papa Urban II. Benediktincem je postao 1076. Ali on sam nije bio zadovoljan, težio je biti

boljim i savršenijim. Dva mu je puta bila po-nuđena biskupska mitra, oba puta ju je odbio. Načinio je zavjet da će ostaviti svijet i živjeti životom Kristovih siromaha. Tako su se nazi-vale skupine pustinjaka koje su se povlačile u šumovite predjele i ondje živjele u posvemaš-noj osamljenosti, u pokori siromaštvu i po-slušnosti. Tako je nastao katolički pustinjački red koji je, sa svojih šest istomišljenika, 1084. utemeljio sveti Bruno u Velikoj Kartuziji, dolini u Francuskoj u blizini Grenoblea. Po njoj su dobili ime – kartuzijanci.

14

Crkv

eni r

edov

iStudenci 58

Božić 2019.

Legenda kaže da je Brunov bivši učenik, biskup Hugo, imao viđenje, vidio je sedam zvijezda kako sjaje iznad Kartuzije. Puno ime je Ordo Cartusiensis. Red slijedi pravila svetog Benedikta i ima vlastite konstitucije. Svrha mu je njegovanje kontemplativnog (misaonog) i duhovnog života u samoći i šutnji, vode život sličan ranijim pustinjskim monasima. Njihova sredstva kontemplacije obuhvaćaju: odricanje od svijeta, samoću, trpljenje, rad u osami i umnu molitvu. Nalaze se zajedno jedino na časoslovu i misi, i kad za vrijeme velikih vjerskih svetkovina blaguju kod zajedničkog stola, jednom tjedno izlaze izvan samostana na nekoliko sati i uživaju u razgovoru. Žive u odijeljenim kućicama povezanim dugim hodnicima. Nose bijelu odjeću koja se sastoji od habita, škapulara i kukuljice.

Pravilo kartuzijanaca 1133. odobrio je papa Inocent II. i otada se ono malo mije-njalo. Postoji i ženski ogranak reda – kar-tuzijanke. Kartuzijanski samostan naziva se kartuzija, a na čelu mu je prior. Red se proširio po Francuskoj, Italiji, Njemačkoj i Sloveniji. U SAD-u (Vermont) također po-stoji samostan kartuzijanaca.

Godine 1789. red je imao 122 samo-stana, od čega ih je 66 bilo u Francuskoj. Za vrijeme Francuske revolucije redovnici su prognani a francuske kartuzije konfiscirane. Za vrijeme restauracije (1815.) ponovo je obnovljen. Red je tijekom povijesti sačuvao strogost pa nikad nije bio reformiran. Oni su jedan od najstrožih redova u Crkvi.

Sveti je Bruno umro 6 listopada 1101. Službeno ga je svetim 1514. proglasio papa Leon X. Svetoga Bruna njegovi su suvre-menici nazvali svjetlom Crkve, cvijetom klera, slavom Njemačke i Francuske. Sveti Bruno se prikazuje kao redovnik u odjeći svoga reda. Atributi su mu zemaljska kugla, zvijezda, vijenac zvijezda i mrtvačka glava. Zaštitnik je (oboljelih) od kuge. Njegov se spomendan slavi 6. listopada.

Misijska družba sinova Srca Marijina – klaretinci

Sveti Antun Marija Claret (za svoje Ka-talonce Antoni Maria Claret, a za Španjolce Antonio María Claret y Clará), nadbiskup i misionar, rodio se 23. prosinca 1807. u ka-talonskom gradiću Sallent de Llobregat kao sin malog tvorničara tekstila. U mladosti je radio kao tkalac u Barceloni, 1829. stupio u sjemenište u katalonskom gradu Vicu, a za svećenika je zaređen 1835. Djelovao je od 1843. kao pučki misionar u svojoj rodnoj Kataloniji, a od 1848. na Kanarskim otocima.

Kako je po svojim mnogobrojnim apo-stolskim pothvatima postao poznat, imeno-van je nadbiskupom Santiaga na Kubi. Ondje je djelovao od 1850. do 1857. Ta je nadbi-skupija prije njega 14 godina bila bez svoga pastira. Antun se svim marom dao na to da je obnovi i podigne. Činio je to duhovnim vježbama za kler, pastoralnim pohodima i mi-sijama. U šest je godina obavio tri vizitacije svoje nadbiskupije, a započeo je i s četvrtom. Osnovao je i Bratovštinu kršćanskoga nauka

15

Crkv

eni r

edov

i

Studenci 58

Božić 2019.

kako bi puk što više poučio u vjeri. Za vri-jeme potresa i pošasti, koji su poželi mnogo žrtava, predani je nadbiskup dva puta na dan obilazio bolnice ispovijedajući, tješeći i di-jeleći milostinju. Za socijalno dobro puka po svim je župama osnivao štedionice. Napisao je i djelo u kojem je obrazložio vrijednost i ljepotu seljačkoga života i rada. Njegov je so-cijalni, karitativni, kulturni rad neprijateljima vjere bio trn u oku pa su mu radili čak o glavi. Više puta je na njega bio pripreman atentat. To je išlo tako daleko da je 1857. morao na-pustiti Kubu i vratiti se u Španjolsku. Ondje bijaše ispovjednik kraljice Izabele II. Napisao je velik broj vrijednih asketskih spisa.

Kao veliki štovatelj Srca Marijina osnovao je 1849. misijsku družbu Sino-va Bezgrešnoga Srca Marijina, službenog naziva Congregatio Missionariorum Fi-liorum Immaculati Cordis Beatae Mariae Virginis, kratica im je CMF, ali se po svom osnivaču nazivaju i klaretinci, a kasnije je osnovao i žensku granu te družbe – Kćeri Srca Marijina.

Godine 1850. postao je nadbiskupom Santiaga na Kubi. Tamo je obnovom sjeme-ništa, otvaranjem bolnica i škola, duhovnim vježbama, pastoralnim pohodima i misijama oživio zapušteni i zanemareni vjerski život. Za vrijeme potresa i vremenskih nepogoda, koje su uništile mnoge žetve, obilazio je bol-nice, zatvore i darivao sirotinju, protivio se rasizmu, pisao o seoskoj duhovnosti i poljo-privrednim metodama, u svim župama osni-vao štedionice. Njegov socijalni, dobrotvorni i kulturni rad bio je neprijateljima vjere trn u oku pa su ga više puta pokušavali ubiti. Zbog toga ga je papa Pio IX. 1857. pozvao natrag u Španjolsku i povjerio mu službu ispovjednika kraljice Izabele II. Boravio je u Madridu i obilazio siromahe, osnivao knjiž-nice, muzeje, znanstvene ustanove, glazbene i jezične škole. Kad je 1868. izbila revolucija i kraljica napustila Španjolsku, i on je pošao u progonstvo. Kao biskup sudjelovao je i na I. vatikanskom saboru.

Na glasu kao prorok i čudotvorac, gla-soviti propovjednik i veliki promicatelj dobre knjige objavio je i ostavio za sobom na tisuće propovijedi i mnoga vrijedna asketska djela. Naročito je zaslužan za širenje pobožnosti prema Presvetom sakramentu i prema Bez-grešnom Srcu Marijinom. Preminuo je na 24. listopada 1870. u cistercitskoj opatiji Fontfro-ide blizu francuskog grada Narbonnea, ne-daleko španjolske granice. Blaženim ga je proglasio 1934. papa Pio XI., a svetim 1950. papa Pio XII. Zaštitnik je katoličkog tiska, tkalaca, trgovaca tekstilom, štedionica i šte-diša te Kanarskih otoka.

Njegovi klaretinci broje danas više od tri tisuće članova i djeluju u 60 zemalja na pet kontinenata. Redovnica klaretinki 1996. go-dine bilo je oko 550 članica, njihovo sjedište je u Barceloni. U Hrvatskoj ne djeluju klare-tinci, ali imaju svoju zajednicu u susjednoj Sloveniji, u Ljubljani i još nekim mjestima.

Željko Udiljak

16

Pror

ok Il

ija

Studenci 58

Božić 2019.

Prorok Ilija(IV. nastavak)

Ilija u poslanicama

A postol Jakov govoreći o molitvi u svojoj poslanici uzima Iliju kao trajni primjer ustrajnosti i uspjeha u mo-

litvi: Mnogo može molitva pravednika ako je žarka. Ilija je bio čovjek koji je patio kao i mi; usrdno je molio da ne bude kiše i nije pala na zemlju za tri godine i šest mjeseci. Zatim je ponovo molio pa je nebo dalo kišu… (Jak 5,17-18).

Pavao u poslanici Rimljanima veli kako izraelski narod nije odbačen, već se Izrael treba obratiti. Bog ih nije odbacio. I sebe nudi kao primjer: Ta, i ja sam Izraelac (Rim 11,1). Koristi Ilijin primjer kako bi pokazao da je narod i prije lutao: Nije Bog odbacio od sebe svog naroda koji je unaprijed izabrao. Ili ne znate što veli Pismo gdje je govor o Iliji, kako se ovaj tuži Bogu na Izraela: ‘Gos-podine, proroke tvoje poubijaše, žrtvenike tvoje razrušiše. Ja sâm ostadoh i hoće da i mene ubiju.’ A što mu odgovara Božja obja-va: ‘Ostavih sebi sedam tisuća ljudi koji ne prignuše koljena pred Baalom’ (Rim 11,2-4).

Poslanica Hebrejima govori o vjeri progonjenih te, iako neizravno, usmjerava čitatelja i na Iliju:

Žene su po uskrišenju ponovno zadobile svoje pokojne. Drugi pak, stavljeni na muke, ne prihvatiše oslobođenja da bi ih zapalo bolje uskrsnuće. Drugi su opet iskusili izrugivanja i bičeve, pa okove i tamnicu. Kamenovani su, piljeni, poubijani oštricom mača, potucali su se u runima, u kozjim kožusima, u oskudi-ci, potlačeni, zlostavljani-svijet ih ne bijaše

dostojan-vrludali su po pustinjama, gorama, pećinama i pukotinama zemaljskim (Heb 11, 35-38).

Ilija u Apokalipsi?

Apostol Ivan u svom Otrkrivenju prika-zuje vlastita viđenja događaja koja će se zbiti na kraju vremena. Iako Ivanovo Otkrivenje nigdje ne spominje Ilijino ime, ono se ipak može naslutiti: To su ‘dvije masline’ i ‘dva svi-jećnjaka’ što stoje ‘pred Gospodarom zemlje’. Ako tko hoće da im naudi, iz usta im hukne oganj i ‘proždere njihove neprijatelje’. Oni imaju vlast zatvoriti nebo ‘da ne pada kiša’ za vrijeme njihova proricanja; Imaju i vlast nad vodama ‘da ih pretvaraju u krv’ i vlast ‘da udare zemlju svakovrsnom nevoljom’ koliko god puta htjednu (Otk 11,3-6). S obzirom na opisane ovlasti, mogu li se u opisu prepoznati Mojsije i Ilija? Ilijin duh koji je opominjao stoljećima prije Kristova dolaska, i koji se očitovao u svojoj sili pri prvom Kristovom dolasku kroz Ivana Krstitelja, utjelovit će se i u posljednjim vremenima koja prethode drugom Kristovu dolasku, prenosit će nam Crkveni oci. Na nama je da znademo čitati „znakove vremena“ i da nam Ilija ne izmakne kao što je izmakao naraštaju Isusova doba koji ne htjede prihvatiti svjedočenje Ivanovo.1

Ilija-uzor i duhovni otac u prvim stoljećima kršćanstva

Ilijom se intenzivno bave prve kršćan-ske zajednice. Sveti oci su se služili staro-zavjetnim i novozavjetnim izvorima koji 1 Usp.: fra Mario Jurišić, Sveti Ilija Prorok, Omiš 1985., str.21.

17

Pror

ok Il

ija

Studenci 58

Božić 2019.

govore o Iliji te na temelju njih razvijali svoj pogled o Iliji. Ocima koji su živjeli i djelovali u prvim stoljećima, Ilijin primjer je značajan i kao praktična pouka vjernicima jer daje nadu u bolje sutra, pruža utjehu u patnji koju tadašnje zajednice proživljava-ju tijekom progona i mučeništva radi vje-re. Kad progoni kršćana prestanu, prestaje potreba prikazivati proroke kao mučenike (313. godine) pa Ilija postaje simbol pro-ročkog lika i proročke službe. Na temelju takve uloge produbljena mu je apokalip-tična dimenzija – posljednji prorok prije pojave Mesije. Apokaliptična slika Ilije je prisutna do otprilike IV. stoljeća kad posta-je uzor asketizma, odnosno pustinjačkog i monaškog načina života. Na prvi pogled je neobično što o njemu u otačkim djelima nema cjelovitih rasprava. Valjan razlog treba tražiti u tome što Ilija nije bio autor nijedne proročke knjige koje su se u otačko vrijeme opsežnije obrađivale. Bez obzira na to, u literaturi tog vremena može se vidjeti koliko je Ilija bio značajan u ranome kršćanstvu kao svjedok žive vjere i koje su Ilijine vrline izazivale najviše pozornosti.

Sv. Justin u II. stoljeću uspoređuje progon Crkve s Ilijinim vremenom čime želi ukazati kako su i prije pravednici bili osporavani i morali trpjeti mnoge nedaće od svojih protivnika. Time želi utješiti tadašnju Crkvu i potaknuti vjernike na ustrajnost u vjeri. Justin u Razgovoru s Trifunom pole-mizira sa židovima i dokazuje kako se sta-rozavjetni spisi i proroštva odnose na Isusa Krista. U središtu rasprave našao se Ilija. Ži-dovsko vjerovanje koje su preuzeli i kršćani, kaže kako će Ilija doći kao preteča Mesi-je. Dakle, i židovi i kršćani vjeruju u Ilijin dolazak. Ilijinim bi se dolaskom ne samo okončala proročka služba i prorokovanje već bi se očitovao i Mesija. Razlike među te dvije vjerske zajednice su u pogledima kada i kako će se očitovati Mesija. Židovi, pa i Trifun, kao krunski dokaz osporavanja Isusa Krista kao Mesije, a time i ispravnosti

vjerovanja kršćana, uzimaju Malahijino pro-ročanstvo koje veli kako treba najprije doći Ilija koji će pokazati i pomazati Mesiju. Ako se Ilija nije očitovao prije Isusa, kako onda On može biti Mesija? S druge strane, Crkva Ilijin dolazak promatra u kontekstu drugog Mesijinog dolaska, dok je Ivan Krstitelj, koji je došao u Ilijinom duhu i sili bio pret-hodnik prvog dolaska. Justin lucidno tumači kako Malahija govori kako će Ilija doći prije Dana Gospodnjeg (dan velik i strašan) i tjera Trifuna na priznanje kako Stari zavjet najavljuje dva dolaska Mesije, pa će se Ilija javiti pred drugi, slavni dolazak. I zaključuje s još jednim dokazom, a to je da nakon Ivana više nema proroka među židovima, dakle, proročka služba je prestala jer je ispunila svoju svrhu dolaskom Mesije:

I naš Gospodin, nastavih, u svojim nam je poukama predao da će se dogoditi upravo to, kad reče da će Ilija doći, a znamo da će se baš to dogoditi kad s nebesa u slavi bude dolazio naš Gospodin Isus Krist, čijeg je prvog pojavka u Ivanu glasnikom bio Duh Božji nekoć prisutan u Iliji, Ivanu, proroku od vašeg roda, nakon kojeg među vama više nema drugog proroka.2

2 Sveti Justin, Razgovor s Trifunom,49,3, Split, 2011.

18

Pror

ok Il

ija

Studenci 58

Božić 2019.

Za svetog Ireneja Lionskog Ilija pred-stavlja primjer proročkog viđenja i jedan u nizu dokaza da Bog ima jedan i jedinstven plan spasenja u kontekstu povezanosti Sta-rog i Novog zavjeta. Pri tome treba imati na umu da su u II. st. gnostici i marcioniti odbacivali povezanost SZ i NZ dok je Irenej branio stav Crkve koja, iako na kvalitativnoj razini razlikuje SZ i NZ, zagovara kontinu-itet koji je usmjeren prema punini, Kristu. U jeku borbe protiv gnostičkog učenja (du-alizam; prezirali i odbacivali tjelesno i ma-terijalno), Irenej koristi Ilijino (i Henokovo) uznesenje kao dokaz da Bog ne odbacuje tijela, već ga spašava te stoga naglašava i prorokovu osobu.3

Tertulijan u svom radu De anima (O duši) piše o predaji kako su Ilija i Henok uzneseni na nebo i da se nigdje ne spominje njihova smrt, već je ona odgođena kako bi tek kasnije umrli i vlastitom krvlju uništili Antikrista. Hipolit se još više trudi rasvijetli-ti apokaliptične događaje te također stavlja Iliju u posljednja vremena, a tako u svojim poemama piše i pjesnik Komodijan. Vrlo su značajna za ovo razdoblje promišljanja Viktorina iz Ptuja (ptujski biskup iz druge polovice III. st. i mučenik Dioklecijanova progona) o ovoj temi. U njegovom Komen-taru Ivanove Apokalipse nalazi se tvrdnja kako je anđeo koji dolazi s Istoka (Otk 7,2) upravo Ilija i da će on, kako i Malahija tvrdi, obratiti srca, a time i židovski narod na vjeru u Krista. Viktorin tvrdi da je jedan od dva svjedoka o kojima govori apostol Ivan, upra-vo Ilija i izričito kaže da će Ilija i još jedan prorok (po njemu bi to prije bio Jeremija, a ne Henok) propovijedati tri i pol godine (1260 dana) prije dolaska Antikrista, kada bude bačen s neba gdje je sve do tada držao vlast. On, nadalje, drži da Ilija i taj drugi prorok predstavljaju orlovska krila koja je 3 Usp.: Ivan Bodrožić i Vanda Kraft Soić, Prorok Ilija u misli svetih otaca u: Prorok Ilija (Zbornik radova o sv. Iliji u povodu 10. obljetnice Samostana-duhovnog centra Karmel sv. Ilije: 2006. - 2016.), Zagreb, 2016, str. 76-77.

Bog podario ženi da odleti u pustinju (Otk 12,14). Žena je po njemu ima alegoriju či-tave Katoličke Crkve u koju on ubraja i one 144 tisuće koji će ostati vjerni Iliji proroku. Ova će se Viktorinova uvjerenja prenijeti i u kasnija vremena. To će biti jasno vidiljivo kod sv. Hilarija i sv. Jeronima koji u svojim tumačenjima Matejeva Evanđelja vide Iliju kao jednog od proroka koji će prethoditi Kristovu drugom dolasku. 4

Konačno, sv. Augustin u svom najpo-znatijem djelu De Cvitate Dei (O državi Božjoj) sažima dotadašnju kršćansku mi-sao i također se osvrće na Ilijinu ulogu u posljednjim vremenima: (…) Međutim, u riječima Sedamdesetorice prevoditelja, koji su proročki prevodili, može se iznaći i dru-gi biraniji smisao, tako da se shvati kako će Ilija obratiti srca Boga Oca k Sinu; ne čineći naravno, da Otac zavoli Sina, nego naučavajući da Otac ljubi Sina; tako da Židovi, koje ga su prije mrzili, zavole sada istoga, njega, koji je naš Krist. Jer sada, prema Židovima, Bog je odvratio svoje srce od našega Krista, jer ti tako misle. Dakle, po njima će se tada Njegovo srce obratiti Sinu, kada sami obraćena srca spoznaju Očevu ljubav za Sina. Ono što pak slijedi: ’i srce čovjekovo k bližnjemu svojem’, to jest, obratit će Ilija i srce čovjekovo k bližnjemu svojem,- kako da se bolje shvati nego kao srce čovjekovo prema čovjeku Kristu? Jer iako je On u liku Boga naš Bog, udostojivši se uzeti na sebe lik sluge, On je i naš bli-žnji. To će, dakle, učiniti Ilija. I kaže: ’da ne dođem i ne udarim zemlju…’. ’Zemlja’ to su oni koji zemaljski umuju, kao što još i danas čine Židovi putenici: a iz te zablude potekle su one pritužbe protiv Boga: ’Zli su mu mili’ i ’Isprazan je onaj tko služi Bogu’.5

4 Usp.: Ivan Bodrožić i Vanda Kraft Soić, Prorok Ilija u misli svetih otaca u: Prorok Ilija-Zbornik radova o sv. Ili-ji u povodu 10. Obljetnice Samostana-duhovnog centra Karmel sv. Ilije:2006.-2016., Zagreb, 2016, str. 81-84.5 Aurelije Augustin, O državi Božjoj, Svezak III. 20,29, Zagreb, 1996.

19

„…M

ir j

e pr

vi u

vjet

da

bude

mo

sret

ni!“

Studenci 58

Božić 2019.

Sv. Atanazije Aleksandrijski (IV. st.) u djelu „Život sv. Antuna Opata“ ističe načelo: Svi oni koji se zavjetuju na pustinjački život, moraju uzeti kao pravilo i kao zaštitnika velikoga Iliju te u njegovim djelima kao u ogledalu vidjeti kakvo treba biti njihovo vla-danje.6 Upravo će sv. Atanazije s pomoću spomenutoga djela ojačati ovaj vid Ilijina života među kršćanima, osobito monasima. Ilija će sve više postajati ideal i uzor patnič-kog i pustinjačkog načina života i čistoće srca pa će ga osobito prigrliti njegovatelji asketske duhovnosti i monasi.

Sv. Ivan Zlatousti u jednom od govora spominje Ilijino siromaštvo: Ilija nije ništa 6 Usp.: fra Mario Jurišić, Sveti Ilija Prorok, Omiš 1985. str. 24.

imao pa ga ništa nije ni priječilo da se uspne na vrh kreposti. On je ocean bez granica.7

Origen promatra Iliju kao čovjeka koji se pouzdaje u molitvu i vjeruje u sigurnost njezina uspjeha. Raspravlja i o tome kako pravednik ima hrane i u danima gladi jer Bog pravednicima ne dopušta podnositi glad, po-zivajući se na Iliju u Sarfati Sidonskoj, dok ga sv. Ambrozije naziva „pročelnikom proroka“.8

Uz spomenute oce Iliju, kao prototip i uzor u molitvi i samotnjačkom životu, navode Ivan Kasijan, Izidor Seviljski, Grgur Veliki, Grgur Nazijanski, Maksim Ispovjedalac, Eva-grije Pontijski, Bazilije Cezarejski, Klement Rimski, Ciprijan, Severije Antiohijski i dr.

Mario Cikojević7 Usp.:Isto, str. 24.8 Usp.: Isto, str. 24.

„…Mir je prvi uvjet da budemo sretni!“

Razgovor s fra Petrom LjubičićemU našoj smo župi imali prigodu sudje-

lovati na brojnim duhovnim obno-vama najčešće uoči našeg zaštitinika

Sv. Ilije ili pak misijskim ili korizmenim duhovnim obnovama. No, ove smo godi-ne, prvi put, imali veliku milost sudjelova-ti na predbožićnoj duhovnoj obnovi koju je predvodio fra Petar Ljubičić, mnogim vjernicima poznat kao onaj koji je izabran objaviti Gospine tajne. Fra Petar je rođen u hercegovačkom selu Prisoju 22. listopada 1946. Za svećenika je zaređen u njemačkom gradu Königsteinu 1972. godine. Svećeničku dužnost obavljao je u rodnoj Hercegovini,

Švicarskoj i Njemačkoj, a sada je na službi župnog vikara u Vitini (BiH).

U kući župljana nakon duhovne obnove fra Petar je s radošću razgovarao s nama pa vam, dragi čitatelji, prenosimo djelić mudrih fra Petrovih besjeda i savjeta.

Prije svega neka je hvala i slava Gospodinu koji je providio današnju du-hovnu obnovu, a Vama što ste uz svoje

20

„…M

ir j

e pr

vi u

vjet

da

bude

mo

sret

ni!“

Studenci 58

Božić 2019.

brojne obveze došli u naše Studence „ugrijati“ nam dušu riječima vjere, nade i ljubavi.

Fra Petre, danas ste u navještaju Božje riječi spomenuli kako svi trebamo biti posrednici Božjeg djelovanja. No, ono što zanima naše čitatelje jest kako ste se Vi osjećali kad Vam se vidjelica Mirjana Dragičević Soldo obratila i pitala želite li biti posrednik koji će jednog dana objaviti tajne koje je Gospa njoj povjerila?

Kada sam jedne večeri prije gotovo 37 godina u Međugorju prvi put od nekoliko osoba čuo da je vidjelica Mirjana mene oda-brala za objavljivanje tajni, pomislio sam da se netko sa mnom šali. Rekao sam vidiocima da su to ozbiljne stvari i nije se s tim igrati...

Nekoliko dana poslije toga bio sam vrlo zaokupljen mišlju: ‘A što ako je to istina?’ Nije mi bilo svejedno. Mirjanin izbor za mene je poput male tajne. To je zaista velika čast, ali i odgovornost. Straha uopće nisam osjećao.

Kad sam susreo vidjelicu Mirjanu, rekla mi je: ‘Znaš li već da ćeš Ti objaviti svijetu tajne kada za to dođe vrijeme?!’

‘Zar je to moguće?!’ bio je moj uzdah. Teško mi je siromašnim riječima opisati osje-ćaje što sam ih proživljavao. Bili su to trenuci neopisive radosti i odvažne sigurnosti...

Možete li nam nešto reći o sadržaju tajni, kakvu poruku one nose?

Kad će doći vrijeme za njihovo ot-krivanje?

Tajne su – kao što nam sama riječ kaže – tajne. Njihov sadržaj ne znamo. Može se reći da se tajne odnose na iznimne događaje koji će se dogoditi u određeno vrijeme i na odre-đenome mjestu... Kad će to biti, ne znamo. Slutimo da smo svakim danom tomu sve bliži.

Poruka svake tajne mogla bi glasiti: ‘Život što nam ga je Bog podario i vrijeme u kojem živimo, Božji su dar nama. Taj je dar potrebno što savjesnije i bolje iskoristiti neumorno radeći na svome spasenju! Živimo savjesno jer ćemo jednoga dana polagati

21

„…M

ir j

e pr

vi u

vjet

da

bude

mo

sret

ni!“

Studenci 58

Božić 2019.

račune o tome kako živimo i što radimo! Povrh svega, važno je biti pripravan svakoga trenutka susresti se s osobnim i živim Bogom! Ako tako živimo, onda se nemamo čega bojati i stalno pitati kada će se nešto dogoditi. Bitno je, mi smo spremni.’

Prema kazivanju Vi ćete objaviti svih 10 tajni. Kako ćete to učiniti? Koja je tajna vidljivi i trajni znak što ga je Gospa obećala ostaviti?

Kad dođe vrijeme da se objavi prva tajna, Mirjana će mi deset dana prije predati nešto poput pergamenta veličine A4 papira. To joj je darovala Gospa kako bi znala kada će se koja tajna dogoditi. Na njemu su zapi-sane sve tajne. Ja ću moći pročitati (otkriti) samo prvu tajnu, druge ne. To vrijedi za svaku pojedinu tajnu. Tada ću sedam dana postiti i moliti. Tri dana prije svima ću moći reći što će se točno dogoditi, gdje, u koliko sati i minuta te koliko će dugo sve trajati!

Mirjana je rekla da su prve dvije tajne vezane za Međugorje i da će to biti opomena i veliko upozorenje. Gospa je došla u malo selo Bijakoviće (župa Međugorje) i tu se ukazuje više od 38 godina. Kada se te dvije tajne otkriju, svima će biti jasno da su vidioci govorili istinu i da su ukazanja autentična.

Treća tajna bit će vidljivi znak na brdu Ukazanja – Podbrdu. To će biti velika radost za sve koji su ova ukazanja prihvatili kao dar Neba i Kraljice Mira. Bit će to znak mnogima da se napokon obrate i Bogu vrate.

Nemojmo zaboraviti da je sada vrijeme milosti, obraćenja i molitve, naše odluke za Boga. Nije mudro čekati znak pa onda početi jer bi se moglo dogoditi da bude prekasno.

Ovo je vrijeme našega duhovnog či-šćenja i radosne odluke za Boga. Svaki trenutak našega života vrlo je važan i zato ga moramo iskoristiti. Potpunim predanjem Bogu u molitvi posvećujemo svaki trenutak života. To će nas ispunjati radošću i moći ćemo lakše podnositi teret života.

Potresna obraćenja i čudesna ozdravljenja dokaz su kako su ukazanja istinita.(?)

Moje je duboko uvjerenje da ova me-đugorska ukazanja već do sada imaju toliko uvjerljivih dokaza o autentičnosti. Spomenuli ste potresna obraćenja i čudesna ozdrav-ljenja.

Uz nekoliko ostalih uvjeta, samo dva čudesna ozdravljenja, znanstveno dokaza-na, dovoljna su da se prizna nadnaravnost ukazanja.

Često od hodočasnika čujemo da im je iznimno zadovoljstvo biti u Međugorju, da se ovdje osjećaju duhovno ispunjenima, da svaki put pri dolasku u Međugorje dobivaju novu milost. Mnogi svjedoče o osnaživanju svoje vjere, da ovdje vide samo plodove i bez Međugorja više ne mogu živjeti. Molitva im dariva snagu.

Pregledom dokumenata i zapisa o službeno priznatim ukazanjima pri-mjetno je kako se Gospa u zadnja dva stoljeća često ukazuje. Što se događa s čovječanstvom te je potrebno toliko intervencija s Neba?

Povijest ukazanja pokazuje da se Gos-pa uvijek ukazivala ljudima prije velikih i pogubnih događaja. Uzme li se u obzir po-sljednjih sto pedeset godina, može se vidjeti kako Nebeska Majka svoju ljubav i brigu za ljude izražavala upravo preko ukazanja. Tim je ukazanjima i porukama nastojala predu-sresti najgore.

Gospa se, primjerice, pojavila godine 1858. u Lourdesu upravo kada su Francu-skoj, Europi i cijelomu svijetu zaprijetili opa-sni moralni liberalizam i masonstvo. Slično se dogodilo godine 1917. u Portugalu, kada je ateističko-komunistička neman prijetila svijetu užasnim nedaćama.

Isto tako se ukazala vidiocima deset godina prije strašnoga pokolja u Ruandi gdje je, prema nekim navodima, pogubljeno čak

22

„…M

ir j

e pr

vi u

vjet

da

bude

mo

sret

ni!“

Studenci 58

Božić 2019.

milijun i pol ljudi. Kao brižna majka, Gospa je nastojala upozoriti svoju djecu na velike opasnosti koje se spremaju doći pokazujući izlaz iz njih i pružajući potrebnu pomoć.

Tako je bilo i s njezinim ukazanjem u Međugorju koje se prvi put zbilo 24. lipnja 1981. I tu se Gospa ukazala deset godina pri-je nego je izbio brutalni rat u Hrvatskoj i BiH.

Gospa se u Međugorju ukazala s dje-tetom Isusom, s pravim Bogom i pravim čo-vjekom, u naručju. To je njezina poruka, dar i pomoć današnjem svijetu. Gospa nam nije mogla ništa veće darovati i važnije kazati. Isus nam je najvažniji i najveći dar.

U bilješkama o ukazanjima stoji kako ste u razgovoru s vidiocima tražili odgovor na pitanje kako se Gospa pred-stavlja ovdje u Međugorju… I došao je odgovor. Gospa se predstavila: „Ja sam Kraljica Mira!“

Da, tako je. To malo tko zna. To je bilo u samim počecima ukazanja.

Mir je punina sreće, savršene radosti i ljubavi, plod duha. To je najveće i najpo-trebnije dobro koje možemo imati i za kojim možemo čeznuti. To je neizmjerni dar kojim Bog usrećuje čovjeka, ako mu se čovjek otvori i povjeri. Ako mu prizna svoju malenost i grješnost i ako Boga za to žarko moli.

Mir je ono unutarnje dobro: sklad i po-sjedovanje onoga dobra koje volimo. To je blago duše koje se prelijeva u čitavo biće.

Mir je zadovoljstvo sa samim sobom i sa stvarnošću koja nas okružuje.

Mir je radost što živimo, osjećaj da smo ljubljeni i da možemo druge voljeti. I nije čudno što je mir prvi uvjet da budemo sretni.

Mir je zato uvjet sreće svakoga poje-dinca, svake obitelji i svakoga naroda. Zato Isus i pozdravlja svoje učenike: ‘Mir vama!’

Mir je djelo Božje, dar Božji. Prije sve-ga, bitno je živjeti u miru sa samim sobom, svojim bližnjima i s Bogom. To se postiže

ako iz srca uklonimo grijeh, ako nam je či-sta savjest i ako nas naše srce ni u čemu ne optužuje.

Kako biste opisali današnje stanje u svijetu? Zašto je tako kaotično i krizno?

Svakome je danas jasno kako je stanje u svijetu kaotično, krizno i teško.

Svi smo toga svjedoci i slažemo se u sljedećoj tvrdnji: čovjek nikad nije bio ne-sigurniji i tjeskobniji, zabrinutiji i nezado-voljniji, grješniji i bolesniji, nikada nije bio u većoj nevolji i muci nego što je danas... Svijet je zapao u veliku krizu i nevolju. To je najmanje što se može kazati. Kriza što ju proživljava svijet, nije isto što i njegova pro-past, katastrofa. Ali, nije ni isključena. Kriza je najprije šansa, no ako se ne iskoristi, lako se prometne u štetu koja može biti opća te poprimiti najveće razmjere i najgore oblike.

Netko dobro reče kako je problem u tome što ljudi nepravdom rješavaju neprav-de, rat ratom, nered u obitelji bračnom ra-stavom, ovisnost podržavanjem ovisnosti.

Mnogima su danas puna usta slobode. Da, sloboda je veliki Božji dar čovjeku. Po njoj se čovjek može odlučiti za najveće dobro i postići ga. To je odgovorna sloboda. Taj se dar ne smije zlorabiti kao što neki čine rušeći obitelji, sve vrjednote i humane vrijednosti. Neki idu tako daleko da vrijeđaju svetinje i sve obeščašćuju, profaniraju.

Čemu to vodi? Malom paklu u ovoj su-znoj dolini. Zar nekima još uvijek nije jasno da čovjek ne može i ne smije biti bez Boga?! Inače postaje nesretan, prazan i beznadan, rob svojih grješnih prohtjeva. On, jedno-stavno, ne zna biti sretan bez Boga. Žao mi je da to današnji moderni čovjek ne shvaća. Tu vidim razlog svim današnjim nevoljama i mukama, teroru i različitim strahovima, svemu onomu što se oko nas događa.

Fra Petre, mislite li da je Nebe-ska Majka svojim ukazanjem posebice

23

Nov

a go

dina

– n

ovi p

očet

ak

Studenci 58

Božić 2019.

nagradila naš hrvatski narod? I na kraju što biste poručili čitateljima lista STU-DENCI u ovo sveto vrijeme došašća?

Otkuda nama, našem dragom, patničkom hrvatskom narodu ova iznimna milost – dar dolaska Kraljice Mira. Kao narod moramo biti ponosni što nam se Nebo smilovalo i ujedno zahvalni za sve milosti što smo ih primili kroz ovo vrijeme. Burna i teška nam je povijest bila. Patili smo ne samo godinama nego stoljećima.

Nebo nije moglo više šutjeti. Otvorilo se i Gospa nam je došla te neumorno ponavlja: Draga djeco, ja sam vaša Majka i ja vas vo-lim. Vidim da ste u velikim nevoljama iz kojih sami ne možete izići. Došla sam pomoći vam te vas sve povesti svome Sinu Isusu. U njemu ćete naći smisao i cilj svoga života. On je vaša radost i mir, sreća i spas! Vjerujte čvrsto u Boga i molite mu se! Obraćajte se i postite! Živite dostojno svoje kršćansko poslanje!

Što mogu drugo poručiti vama, dragi Studenčani i svi čitatelji „Studenaca“, nego ponoviti ono što nam Gospa već više od 14 000 dana govori. Budimo Bogu za sve zahval-ni! On nas žarko kao Otac voli i očekuje od nas da ostvarujemo plan koji ima sa svakim od nas. Njegov plan, još bolje rečeno – njego-va sveta volja jest da i mi njega volimo, s njim i njegovim blagoslovom uvijek računamo kako bismo radosno živjeli i jednom sretno stigli u luku vječnoga spasa.

Njegovo je djelovanje u ova teška i kri-zna vremena izrazito na djelu. Iskoristimo ovo milosno vrijeme što nam dariva. Odva-žimo se i potpuno mu se (Bogu) predajmo. Tako ćemo pretvarati svaki trenutak života u trenutak spasenja za sebe osobno i za svoju braću i sestre. A što ima ljepše i blagoslov-ljenije od toga?!

Razgovarala Ivana Babić

Nova godina – novi početak

S ve ima svoj početak i svršetak, osim Boga koji je vječan, bez početka i svr-šetka, bez prošlosti i budućnosti. On

je vječno sada. Naš je život pun početaka, pa tako i svršetaka. I sve ono što ima svoj početak i kraj, podložno je vječnomu Bogu koji sve stvara, svime upravlja i sve uzdržava u svojoj beskrajnoj i milosrdnoj ljubavi.

Još jedna godina je iza nas. Tako brzo je prošla. Prošlo je tako brzo 365 dana koji se nikada više neće vratiti. Dobro je zapitati se:

Što smo učinili od tih dana, što smo učinili od svoga života, što smo, zapravo, učinili za svoj vječni život?!

Hoće li nas ova prošla godina jednoga dana tužiti sudu Božjemu jer je nismo proveli onako kako je to od nas Svevišnji očekivao?

Je li nam dobri i milosrdni Bog bio na prvom mjestu u životu?! Ako nije bilo tako, onda sve drugo nije bilo na svome mjestu.

Na početku smo jedne nove, milosne – od Boga darovane godine. Svaka nova

24

Nov

a go

dina

– n

ovi p

očet

akStudenci 58

Božić 2019.

godina novi je početak, nova prilika rasta i dozrijevanja u vjeri i ljubavi, mudrosti i milosti. Novi početak je novi izazov. Živeći u vremenu, uvijek se nalazimo pred nekim početkom. Život se i sastoji od mnogih po-četaka. Nijedan početak nije lagan.

Kaže se: svaki početak je težak. Sve to zavisi od nas i našega odnosa prema stvarno-sti koja nas okružuje. Prepustimo Božjoj volji sve trenutke u životu, pogotovo one manje ugodne, bit će nam lakše.

Darujmo svom Bogu prvo i središnje mjesto u životu kako bi sve ostalo bilo na svome mjestu. Božja smo djeca i Bog za-služuje da nam On bude najvažniji u životu.

Proslavili smo Božić, središnji događaj u povijesti čovječanstva. Proslavili smo točno određeni povijesni događaj i Božji zahvat u ovaj naš svijet i život. Bog koji je sama ljubav, milosrđe i dobrota, pronašao je način da postane dijete i ne prestane biti Bog. To je razlog naše radosti i sreće. Isus je postao našim bratom kako bismo mi postali Božjom djecom.

Čitamo u evanđelju: „Onima koji ga pri-miše, podade moć da postanu djeca Božja.“

Evo nagrade svima „koji ga primiše“: postali smo djeca Božja, bogoliki; koliko je samo moguće izjednačeni smo sa svojim

najvećim bratom - Bogočovjekom. Je li to tako? Je li naš život njegovu sličan?

Što znači primiti Krista? To znači tru-diti se živjeti kao što je on živio. Živjeti po evanđelju, vršiti volju Božju. Usvojiti Isusov način razmišljanja, osjećanja, gledanja na stvarnosti u sebi i oko sebe, napose usvojiti ljestvicu vrijednosti koju je on postavio.

Sjetimo se samo nekoliko Isusovih izre-ka – misli: „Ja sam jedini Put, jedina Istina i Život!“ (Iv 14,5). „Novu vam zapovijed dajem da ljubite jedni druge kao što sam ja vas ljubio!“ (Iv 13,34). „Učite se od mene, jer sam blaga i ponizna srca i naći ćete spokoj dušama svojim!“ (Mt 11,25).

„K svojima dođe, ali ga njegovi ne primiše!“ Vrlo je to teška riječ Izabranom narodu. Ma koliko to pokušali razjasniti, ostaje nerazjašnjivo: zašto Izabrani narod nije primio svoga najvećeg sina, zašto mu je priredio Kalvariju? Ne primiše ga... Dali su mu na početku života jasle, na svršetku križ. Ne primiše ga! Čuvajmo se da te riječi i nas ne pogode jednoga dana!

Učinimo sve kako bi svoga Boga u ovoj novoj godini još više primili i proslavili svo-jim životom! Pomozimo i drugima na tom putu kako bismo bili osvjedočeni vjernici.

Fra Petar Ljubičić

25

Župn

ikov

ljet

opis

Studenci 58

Božić 2019.

Zapišite u knjizi sve što se zbilo (Tob.12, 6 - 20)

Župnikov ljetopis11. prosinca 2018. – Sakramentalni pohod bolesnicima uoči Božića. Susreti koji svaki put oplemenjuju. Unatoč svojim bolestima i patnjama naši dragi su zadržali strpljivost i vjeru. U poslijepodnevnim satima sprovod pok. Milice Bilić-Pavlinović. Počivala u miru Božjem!13. prosinca 2018. – U jutarnjim sati-ma sveta misa zornica. Crkva dupkom puna unatoč niskim temperaturama. U poslijepod-nevnim satima sprovod Marijana Udovičića Kevića (Crnog). Počivao u miru Božjem! U večernjim satima mladi uredili kapelu sv. Roka i okoliš župne kuće. Od srca im hvala na njihovoj zauzetosti!16. prosinca 2018. – Treća nedjelja doša-šća, a ujedno i nedjelja Caritasa. Župljani se rado odazivlju svim humanitarnim akcijama pa tako i ovoj. Hvala našoj djeci koja su se posebno zauzela u prikupljanju pomo-ći za potrebite. U poslijepodnevnim satima sprovod pok. Genoveve (Zdenke) Udovičić. Počivala u miru Božjem!

Nakon sprovoda sastanak Franjevačkog svjetovnog reda.18. prosinca 2018. – Božićna ispovijed u našoj župi. U večernjim satima dovršen prijelom župnog lista. Župnik zahvalio svim članovima Uredništva i suradnicima koji su s velikim marom sudjelovali u oblikovanju ovogodišnjeg izdanja.19. prosinca 2018. – Nakana svete mise zornice za pok. don Jakova Cikojevića i nje-govu pok. majku Milicu. Poslijepodne župnik u ispomoći na božićnoj ispovijedi u Cisti Provo i Svibu.

20. prosinca 2018. – Hladan zimski dan. Osjeća se božićni ugođaj. Naši mladi kite crkvu i pripremaju postavljanje jaslica. Žu-pnik poslijepodne ispovijeda na Dobranjama i u Cisti Velikoj.

21. prosinca 2018. – Sedmi dan devetnice Božiću. Nakon zornice pobožnost čašćenja Svetog Križa. Župnik nakon bogoslužja i pobožnosti u našoj župi ispovijeda u Lovreću.

22. prosinca 2018. – Predbožićna du-hovna obnova u našoj župi koju predvodi fra Petar Ljubičić. Duhovna obnova je počela molitvom krunice koju su predvodili mladi iz naše župe. Nakon prigodne kateheze (nami-jenjene obiteljima) slavljena je sveta misa te

26

Župn

ikov

ljet

opis

Studenci 58

Božić 2019.

blagoslov s Presvetim oltarnim sakramentom. Nazočni i vjernici iz susjednih župa. Pobož-nosti i svetu misu animirali su članovi našeg župnog zbora.

23. prosinca 2018. – Četvrta nedjelja do-šašća. Svečano smo proslavili Očiće i prema običaju župnik je darivao djecu. Bogu hvala, u našoj su se župi zadržali običaji Materica i Očića. Poslijepodne sprovod pok. Slavke Babić. Počivala u miru Božjem!

24. prosinca 2018. – Ove godine Badnjak je ponedjeljkom. Navečer sveta misa ponoć-ka. Nazočno mnoštvo svijeta. U našoj se župi Božić slavi dostojanstveno i bez pucnjave. Drugima može poslužiti za primjer.

25. prosinca 2018. – Svečano smo pro-slavili Božić – rođenje Gospodinovo. Žu-pnik čestitao Božić te zahvalio svima koji su pomogli kako bi slavlje bilo svečano i dostojanstveno.

26. prosinca 2018. – Sveti Stjepan. Na svetoj misi po običaju nazočan veliki broj vjernika. U poslijepodnevnim satima započeo blagoslov obitelji.27. prosinca 2018. – Sveti Ivan. Slavlje svete mise je po običaju u kapeli sv. Roka Podgredom. Poslijepodne nastavak pohoda i blagoslova obitelji.30. prosinca 2018. – Nedjeljno slavlje Svete obitelji. Tijekom slavlja kršten Stipe Cikojević. Svako je krštenje velika svečanost za župnu zajednicu. Župnik čestitao roditelji-ma Ljudevitu i Vinki i cijeloj obitelji.31. prosinca 2018. – Silvestrovo – za-vršetak kalendarske godine. Sveta misa za-hvalnica prema Običajniku slavljena u posli-jepodnevnim satima. Župnik pročitao župnu statistiku, izvješće o obavljenim aktivnostima i planovima za iduću godinu.1. siječnja 2019. – Nova godina kad sla-vimo Svetu Mariju Bogorodicu. Župnik je ponovno pročitao statistiku i izvješće o ak-tivnostima u župi. Misno slavlje animirali članovi Mješovitog župnog zbora koji su uvijek marljivi u svim župnim aktivnostima.4. siječnja 2019. – Nakon svete mise počinje pobožnost čašćenja Svetoga Križa. Pobožnosti se odazvao priličan broj vjernika. Molitve predvode kandidati Franjevačkog svjetovnog reda.5. siječnja 2019. – Velika milost za našu župu: svećeničko ređenje našeg don Marka Trogrlića u crkvi sv. Ante na Poljudu. Uz obitelj slavlju nazočio velik broj Studenčana.6. siječnja 2019. – Nedjelja - svetkovina Bogojavljena, u narodu poznatija kao Vodo-kršće. Uoči slavlja svete mise blagoslovljena sol i voda.9. siječnja 2019. – Izrazito hladan dan. U poslijepodnevnim satima prvi ovogodišnji sprovod, pok. Jure (Juke) Trogrlića. Počivao u miru Božjem!12. siječnja 2019. – Početak župnog vje-ronauka za sve skupine. Još vlada blagdansko

27

Župn

ikov

ljet

opis

Studenci 58

Božić 2019.

raspoloženje, ali se valja pripremiti i zapo-četi s novim obvezama. Neka sve Gospodin blagoslovi!

13. siječnja 2019. – Nedjelja Krštenja Gospodinovog. Župnik zahvalio svima koji su pomogli da pobožnosti i misna slavlja Božića i božićnih blagdana budu svečana i dostojanstvena. Posebnu je zahvalu župnik uputio postulantu Mati Šakiću koji je uvijek župniku pri ruci. Neka ga Gospodin obilato nagradi mirom i radošću!

20. siječnja 2019. – Druga nedjelja tijekom godine. U poslijepodnevnim satima sastanak Franjevačkog svjetovnog reda i do-govor o aktivnostima u sljedećem razdoblju. U večernjim satima mladi iz župe pakirali list Studence za slanje. Druženje bijaše radosno!

23. siječnja 2019. – Prema dogovoru s ravnateljem škole župnik pohodio osnovnoš-kolce i sve djelatnike studenačke škole kako bi zazvali Božji blagoslov u novoj godini. Župnik oduševljen aktivnostima, suradnjom i uređenjem škole. Druženje bijaše srdačno i radosno.

27. siječnja 2019. – Treća nedjelja kroz godinu. U poslijepodnevnim satima rodi-teljski sastanci s roditeljima prvopričesni-ka i krizmanika. Bijaše ugodno i poticajno! Župnik zahvalio na suradnji i otvorenosti za sve aktivnosti.

28. siječnja 2019. – U večernjim satima blagoslov župne kuće. Gvardijan fra Kristian Stipanović i braća svećenici Imotskog deka-nata sudjelovali u blagoslovu. Druženje je bilo radosno i raspjevano, a većina je iskazala smjelost u sada već tradicionalnoj okrjepi sladoledom na hladnoj studenačkoj buri i pokojoj pahulji snijega. Župniku pomagali mladi iz župe.

2. veljače 2019. – Prikazanje Gospodino-vo – Svijećnica. Sveta misa s blagoslovom svijeća. Bez obzira o uzrečici kako na Kan-deloru završava zima, po zaleđenim cestama se ne bi reklo da joj se bliži završetak.

3. veljače 2019. – Četvrta nedjelja kroz godinu. Budući da je slavlje svetog Blaža, nakon svete mise obavljena je puku omi-ljena pobožnost grličanja. Župnik najavio dogovoreni datum za prvu svetu pričest – 12. svibnja 2019.4. veljače 2019. – Nakon poslijepodnev-ne pobožnosti krunice i slavlja svete mise župnik sudjelovao u blagoslovu župne kuće u Runoviću.7. veljače 2019. – Početak trodnevnice za proglašenje blaženog Alojzija Stepinca sve-tim. U poslijepodnevnim satima sprovod pok. Mare Bilić (Kose). Počivala u miru Božjem!10. veljače 2019. – Peta nedjelja kroz godinu. Slavlje Stepinčeva. Na svetoj misi nazočan velik broj vjernika iako je velika studen.17. veljače 2019. – Šesta nedjelja kroz godinu. Slavlje svete mise u punoj crkvi. Naš zbor bez obzira na vremenske neprilike uvijek pjesmom slavi Gospodina.20. veljače 2019. – U Imotskom samo-stanu dekanatski sastanak. Bijaše ugodno i poučno druženje s braćom svećenicima. Poslijepodne brojni vjernici na svetoj misi za pok. don Jakova Cikojevića i sve pokojne iz njegove obitelji.22. veljače 2019. – Sprovod pok. Ankice Udiljak (Mlečkove). Počivala u miru Bož-jem! Predvečer sastanak s osnovnoškolskom skupinom ministranata. S njima je uvijek radosno. Bogu hvala na našoj divnoj djeci!23. veljače 2019. – U jutarnjim satima župni vjeronauk za sve skupine. Posebno aktivni bijahu u čitačkoj skupini – Antoni-ja, Gabrijela, Sara, Iva, Petra, Anica i Ivan. Bogu hvala na njihovom srdačnom služenju i naviještanju riječi Božje! U 12 sati u kapeli sv. Roka krštenje Maura Jurčevića. Čestitke njegovim roditeljima Perici i Neli i cijeloj obitelji. U ovom danu molitvom smo za-hvaljivali i za dar života maloga Maura i za dušu pok. Mirka Šakića čiji je sprovod bio u 14 sati. Dao Bog da spoznamo kako u svemu

28

Župn

ikov

ljet

opis

Studenci 58

Božić 2019.

trebamo slijediti volju Božju i molitvom za-hvaljivati za sve!24. veljače 2019. – Sedma nedjelja kroz godinu. Misno slavlje animirala mlađa sku-pina ministranata i mladi čitači. Župnik im posebno zahvalio i pohvalio ih! Svi bijasmo radosni!1. ožujka 2019. – Pobožnost prvog petka. Bogu hvala, priličan broj vjernika sudjeluje u ovoj divnoj pobožnosti Presvetom Srcu Isusovu. U poslijepodnevnim satima spro-vod pok. Tokice Bartulović. Počivala u miru Božjem! Nakon sprovoda susret ministranata mlađe i starije skupine.2. ožujka 2019. – U jutarnjim satima župni vjeronauk za osnovnoškolsku i srednjoškol-sku skupinu, a poslijepodne sveta misa.3. ožujka 2019. – Župna sveta misa. Prema Običajniku blagoslov s Presvetim. Poslije-podne župnik posjetio najteže bolesnike u župi. Zadivljujuće koliko strpljivosti, a toliko patnje i bolova!6. ožujka 2019. – Početak korizme – Čista srijeda. Nakon svete mise vjerni puk sudje-luje u obredu pepeljavanja.7. ožujka 2019. – Prije poslijepodnevne svete mise počeli s čitanjem Svetoga pisma. Dijelove Svetoga pisma čitaju članovi Fra-njevačkog svjetovnog reda.10. ožujka 2019. – Prva korizmena nedje-lja. Prije župne svete mise pobožnost križno-ga puta koju animiraju ministranti i članovi Mješovitog župnog zbora. Bogu hvala u našoj su župi sačuvali tradicionalni napjevi, a svi vjernici s puno dostojanstva pristupaju ovoj divnoj pobožnosti.13. ožujka 2019. – Župnik prijepodne na korizmenoj rekolekciji u Vepricu, a poslije-podne duhovna obnova za članove Franje-vačkog svjetovnog reda iz naše župe u kući časnih sestara franjevki u Imotskom.17. ožujka 2019. – Druga korizmena ne-djelja. Svetu misu uz župnika animiraju mladi iz župe i naš Mješoviti župni zbor.

19. ožujka 2019. – Radosno proslavismo svetkovinu sv. Josipa, zaručnika BDM i za-štitnika hrvatske države i naroda.23. ožujka 2019. – U jutarnjim satima žu-pnik mijenja fra Dinku Bošnjaka, lovrećkog župnika, a nakon Lovreća u našoj crkvi župni vjeronauk za sve skupine. Bijaše ugodno i radosno!24. ožujka 2019. – Treća korizmena ne-djelja. Iako je još uvijek prilično hladno, na pobožnosti križnoga puta i svetoj misi prili-čan broj vjernika. Danas smo se u molitvama posebno sjećali crkve i naroda u BiH jer je počeo tjedan prikupljanja pomoći za njih.25. ožujka 2019. – Radosno proslavismo svetkovinu Blagovijesti.27. ožujka 2019 . – Župnik na dekanat-skom sastanku u Imotskom.31. ožujka 2019. – Četvrta korizmena nedjelja. U poslijepodnevnim satima kriz-manici i srednjoškolci sa župnikom sudjeluju na tradicionalnom križnom putu za mlade. Hvala Anti Šakiću Miljkovu koji je pomogao u organiziranju prijevoza.2. travnja 2019. – Hodočašće župljana u Međugorje.3. travnja 2019. – U jutarnjim satima žu-pnik započeo preduskrsni pohod bolesnicima, a u poslijepodnevnim satima čitanje Svetoga pisma, pobožnost krunice i sveta misa.6. travnja 2019. – Nakon jutarnje svete mise mladi iz župe uređuju okoliš kapele sv. Roka i župne kuće uz pomoć naše općinske komunalne službe. Nakon radnog dijela sli-jedi druženje i okrjepa. Hvala od srca svima!7. travnja 2019. – Peta korizmena nedje-lja. Nakon pobožnosti križnog puta sveta misa koju animiraju članovi Vokalnog an-sambla KUD-a „Klek“ iz Ogulina s vodi-teljem maestrom Joškom Ćaletom. Nakon svete mise koncert „Počinje se strašna muka“, niz korizmenih napjeva iz raznih krajeva Hrvatske. Izvedba bijaše veličanstvena. Žu-pljani oduševljeni. Nakon koncerta župnik

29

Župn

ikov

ljet

opis

Studenci 58

Božić 2019.

zahvalio svim izvođačima i voditelju. Dru-ženje pjevača s članovima župnog zbora na-stavljeno do večernjih sati. Dan za pamćenje! Sve na slavu Božju!9. travnja 2019. – Uskrsna ispovijed za župljane u jutarnjim i poslijepodnevnim sati-ma u crkvi sv. Ilije i kapeli sv. Roka. Župnici okolnih župa u ispomoći. Župljani se odazva-li u velikom broju. U kući župljana svesrdno pomagala Marija Udiljak.10. travnja 2019. – Župnik pomaže ispo-vijedati u Cisti Provo i Svibu. U našoj župi poslijepodne sprovod pok. Marijana Šakića. Počivao u miru Božjem!14. travnja 2019. – Proslavismo Cvjet-nicu uz veliki broj vjernika. Pjevana Muka

po tradiciji s ulogama naših pučkih pivača. U večernjim satima dramsko uprizorenje MUKE u Imotskom.18. travnja 2019. – Veliki četvrtak. U predvečernjim satima u našoj je župi obred pranja nogu „apostolima“, a nakon svete mise večera u kući župljana.19. travnja 2019. – Veliki petak, dan muke Gospodina našega Isusa Krista. Brojni po-božni puk obilježio ovaj dan tradicionalnim križnim putom od Podgrede do crkve sv. Ilije. Nakon križnog puta mnoštvo vjernika sudjelovalo u obredima Velikog petka.20. travnja 2019. – Velika subota. Ob-redima u crkvi sv. Ilije, koji su započeli u 20 sati, radosno smo iščekivali uskrsnuće

30

Župn

ikov

ljet

opis

Studenci 58

Božić 2019.

Gospodinovo. Nakon svete mise blagoslov-ljena su uskrsna jela.21. travnja 2019. – Slavlje Uskrsa, najve-ćega kršćanskog blagdana. Svete mise slav-ljene su u 9 sati i u 10.30. Nakon svete mise tradicionalno darivanje djece.22. travnja 2019. – Na Dobranjama je odr-žana sv. misa i komemoracija za 136 ubijenih domobrana, ustaša i civila pred kraj Drugog svjetskog rata.24. travnja 2019. – Župnik u jutarnjim satima u Tribistovu s braćom svećenicima. Poslijepodne župni vjeronauk i priprema za prvu pričest.28. travnja 2019. – Druga uskrsna nedjelja ujedno i svetkovina Božjega milosrđa. Bogu hvala u našoj se župi redovito moli krunica Božjega milosrđa.29. travnja 2019. – Početak Provincijskog kapitula na kojemu sudjeluje i župnik. Neka bude sve na slavu Božju.1. svibnja 2019. – Početak svibanjske po-božnosti. Molitvu krunice predmole osnov-noškolci.5. svibnja 2019. – Treća vazmena nedjelja. Misno slavlje animiraju ministranti starije skupine i članovi Mješovitog župnog zbora. Župnik najavio slavlje prve svete pričesti sljedeće nedjelje.8. svibnja 2019. – Nakon dnevne pobož-nosti krunice i svete mise generalna proba za prvu svetu pričest. Sve proteklo dostojanstve-no i radosno. Župnik zahvalio djeci, njihovim roditeljima i učiteljici Ivani Udiljak.9. svibnja 2019. – Početak trodnevnice sv. Leopolodu Bogdanu Mandiću. Velik broj vjernika u našoj župi štuje ovog svetca i nje-mu se utječe.12. svibnja 2019. – Četvrta vazmena ne-djelja, nedjelja Dobrog Pastira i svetkovina sv. Leopolda Bogdana Mandića. Velika je milost što je upravo ove nedjelje u našoj župi slavlje prve svete pričesti primilo četvero prvopričesnika Kristina Udiljak, Kristijan

Udiljak, Filip Udiljak i Lovro Babić. Župnik je zahvalio svima koji su pomogli da ovo slavlje bude svečano i dostojanstveno.

15. svibnja 2019. – Župnik na samostan-skom kapitulu u Imotskom. Druženje s bra-ćom svećenicima bijaše poticajno i radosno!17. svibnja 2019. – Sprovod pok. Josipa Bilića. Josip je bio ugledni liječnik i s obitelji živio u SAD-u, ali svoje Studence nikad nije zaboravio. Počivao u miru Božjem!19. svibnja 2019. – Peta vazmena nedje-lja. Iznimno toplo vrijeme. Iznimno veliki broj vjernika na svetoj misi koju su animirali ovogodišnji prvopričesnici, mlađa skupina ministranata i Mješoviti župni zbor. Župnik bi volio kad bi se navika nekih na ulazu u crkvu i ispod skalina promijenila tijekom slavljenja svete mise, ali dat će Bog. Molit ćemo na tu nakanu!25. svibnja 2019. – Provincijski susret mi-nistranata u Gračacu. Na susretu je sudjelova-lo oko 180 ministranata iz 11 župa naše pro-vincije među kojima su bili i ministranti naše

31

Župn

ikov

ljet

opis

Studenci 58

Božić 2019.

župe. Poslije svete mise dvojica bogoslova svjedočili su o svojem redovničkom pozivu i životu u samostanu. Nakon zajedničke fo-tografije bio je ručak za sve sudionike ispred redovničke kuće u Gračacu. Poslijepodnevni program određen je za nogometno nadmeta-nje. Nakon nekoliko krugova igre pobjednici natjecanja su ministranti naše župe.

26. svibnja 2019. – Šesta vazmena nedje-lja. Obred primanja u Franjevački svjetovni red (OFS) članova Mjesnog bratstva Franje-vačkog svjetovnog reda (OFS) „Sv. Padre Pio“ (u obnavljanju). Misu je predslavio i propovijedao fra Stipe Nimac, OFM, pred-sjednik Konferencije područnih duhovnih asistenata Splitsko-dubrovačkoga područnog bratstva OFS-a „Sv. Leopold Bogdan Man-dić“, Split. Misi je nazočio i fra Zoran Jonjić, OFM, župnik i duhovni asistent. Osmero kan-didata u ime Crkve i OFS-a primila je Mila Šuto, područna ministra, a fra Stipe Nimac, OFM, područni duhovni asistent potvrdio. Primljeni su u OFS „Sv. Padre Pio“: Miro-slava Bilić Antičević, Ivan Bilić Antičević, Maja Bilić Antičević, Stipe Bilić Antičević, voditelj Jelena Bilić Antičević, Biserka Bilić Kovačević, Frano Bilić Kovačević i Marija Maras. Posebnost je ovoga studenačkoga pri-malačkog slavlja što je od sveukupno osmero članova primljeno čak njih petero iz jedne obitelji. Za vrijeme mise pjevao je Mješo-viti zbor župe sv. Ilije pod ravnanjem Maria Cikojević, zborovođe. Poslije slavlja bio je agape u župnoj kući.

29. svibnja 2019. – Župnik u prijepodnev-nim satima na dekanatskom sastanku u Imot-skom, a poslijepodne u našoj crkvi redovite dnevne pobožnosti i sveta misa.

30. svibnja 2019. – Proslavismo svetkovi-nu Uzašašća Gospodinova. Ove godine zbog izrazito kišnog nevremena slavili smo svetu misu u crkvi sv. Ilije, a ne prema Običajniku na Jovi. Svetoj su misi nazočila djeca i učite-lji čija suradnja za sve aktivnosti može mno-gima drugim mjestima poslužiti za primjer.

Od srca hvala svim djelatnicima naše dične studenačke škole.31. svibnja 2019.- Početak devetnice Duhu Svetomu.2. lipnja 2019. – Sedma vazmena nedjelja. Prije svete mise molimo pobožnost trećeg dana devetnice Duhu Svetomu. Poslijepodne u Imotskom nastavak formacije za Franjevač-ki svjetovni red.6. lipnja 2019. – Sprovod pok. Marije Bilić. Počivala u miru Božjem!9. lipnja 2019. – Nedjelja – Duhovi – Pedesetnica. Misno slavlje animiraju mladi, župni zbor i čitači. Sve bijaše dostojanstveno kako i priliči ovom velikom danu za našu Katoličku Crkvu. Župnik poslijepodne u Lovreću u druženju s braćom svećenicima.13. lipnja 2019. – Blagdan je sv. Ante. Župnik prijepodne pomaže ispovijedati u Vinjanima i Svibu, a poslijepodne sveta misa u našoj crkvi. Okupio se velik broj vjernika, a posebno mladih i djece.16. lipnja 2019. - Proslavljena je svetkovi-na Presvetog Trojstva kod kapele sv. Nikole u Dvorinama. Prije slavlja svete mise krunicu je predmolio Frano Bilić Kovačević. Župnik je blagoslovio vozače i vozila iz naše župe te susjednih Svibića, Sviba, Podjarma, Aržana, Subašića i Vinice. Župnik je zahvalio svima koji su doprinijeli da misno slavlje bude sve-čano i dostojanstveno. U poslijepodnevnim satima župnik s braćom svećenicima u Slivnu Imotskom.20. lipnja 2019. – Tijelovo, sv. misu pred-vodi župnik, a animiraju mladi i župni zbor. Nakon svete mise tradicionalna tijelovska procesija kroz Centar Studenaca.21. lipnja 2019. - Sedmi dan devetnice Kraljici Mira. U večernjim satima ugodni susret s roditeljima novokrštenice Marte Sofije Bilić Žužul.22. lipnja 2019. – Iznimno radostan dan za našu župu jer su u kapeli sv. Roka Podgredom kršteni Marta Sofia Bilić Žužul i Kristijan

32

Župn

ikov

ljet

opis

Studenci 58

Božić 2019.

Prka. Poslijepodne osmi dan devetnice Kraljici Mira, sveta misa i euharistijsko klanjanje.23. lipnja 2019. – Dvanaesta nedjelja kroz godinu. Na svetoj misi nazočni i brojni vjer-nici koji su došli na odmor. Bijaše svečano i radosno. U poslijepodnevnim satima početak duhovnih vježbi u Imotskom. Uočnica je slavlja sv. Ivana Krstitelja. Po običaju na svim se uzvisinama pale svitnjaci.24. lipnja 2019. – U našoj crkvi sv. Ilije proroka svečano smo proslavili blagdan sv. Ivana Krstitelja. Posebno svečano bijaše u Runoviću i Dobranjama u kojima je sv. Ivan zaštitnik župe. Župnik čestitao imendan slav-ljenicima.25. lipnja 2019. – Hodočašće naše župe u Međugorje. Posebno smo molili za Do-movinu.28. lipnja 2019. – Svečano smo proslavili svetkovinu Presvetog Srca Isusova. U mo-litvama smo se posebno sjetili našeg don Jakova Cikojevića.29. lipnja 2019. – Blagdan je sv. Petra i Pavla. Sveta misa je bila u poslijepodnevnim satima. Nakon svete mise susret s roditeljima novokrštenika Josipa Bilića Antičevića.30. lipnja 2019. – Trinaesta nedjelja kroz godinu. Misno slavlje bijaše posebno rado-sno jer je kršten Josip Bilić Antičević. To je četvrto krštenje ove godine u našoj župi. Bogu hvala!1. srpnja 2019. – Svečano proslavismo Bezgrješno Srce Marijino.2. srpnja 2019. – Župnik u Trstenom kod Dubrovnika gdje je služena sveta misa za poginule imotske branitelje među kojima su i naši Studenčani.6. srpnja 2019. - Trojica postulanata Josip Brandejs, Ante Čavlina i naš župljanin Mate Šakić odjenuli su franjevačko redovničko odijelo te započeli novicijat obredom koji je prethodio svetoj misi na otoku Visovcu. Bija-še svečano i radosno. Nastavljamo moliti za našeg dragog Matu i sva postojeća i buduća

duhovna zvanja u našoj župi. Neka je sve na hvalu i slavu Gospodinu!7. srpnja 2019. – Četrnaesta nedjelja kroz godinu. Župna sveta misa po običaju. U po-slijepodnevnim satima sastanak Franjevač-kog svjetovnog reda i sprovod pok. Milenke Udiljak. Žena velike vjere i strpljivosti. Po-čivala u miru Božjem!10. srpnja 2019. – Započela je devetnica zaštitniku naše župe sv. Iliji proroku.14. srpnja 2019. – Petnaesta nedjelja kroz godinu. Svečano proslavismo svetu misu koju su animirali mladi iz župe i Mješoviti župni zbor. Župnik najavio pobožnosti i bo-goslužja uoči blagdana sv. Ilije te početak tradicionalnog „Studenačkog lita“.15. srpnja 2019. – Naša provincija slavi Presvetog Otkupitelja, na rekolekciji i pro-slavi u Imotskom sudjeluje i župnik. U ve-černjim satima župnik pomaže ispovijedati u Runoviću uoči Gospe od Karmela.16. srpnja 2019. – Gospa od Karmela. Posebno se slavi u Runoviću.17. srpnja 2019. – Prvi dan trodnevnice i početak duhovne obnove uoči Sv. Ilije. Du-hovnu obnovu predvodi fra Tomislav Jelić. Bijaše svečano i radosno.18. srpnja 2019. – Drugi dan trodnevnice sv. Iliji. Danas smo posebno molili za bole-snike. Na kraju svete mise fra Tomislav je bolesnicima udijelio blagoslov.19. srpnja 2019. – Treći dan trodnevnice i duhovne obnove sv. Iliji. Prije pobožnosti i svete mise sprovod pok. Davida Bilića Ko-vačevića. Počivao u miru Božjem! Na svetoj misi trodnevnice posebno smo molili za dje-cu i mlade u našoj župi. Nakon svete mise upriličen je Osmi susret klapa Dalmatinske zagore. Kao i uvijek izvrsna organizacija. Naša je mladost i ovaj put pokazala svoju zauzetost i zajedništvo. Neka ih Gospodin blagoslovi u svemu!20. srpnja 2019. – Na posebno rado-stan i svečan način proslavili smo blagdan

33

Župn

ikov

ljet

opis

Studenci 58

Božić 2019.

zaštitnika naše župe sv. Ilije proroka. Svoju prvu svetu misu u rodnim Studencima pred-vodio je mladomisnik don Marko Trogrlić. Bijahu nazočni svi studenački svećenici i mnoštvo svijeta. Poslijepodne druženje i okrjepa ispod oraha Podgredom, a navečer tradicionalni dernek. Sve proteklo dostojan-stveno i radosno. Bogu hvala!21. srpnja 2019. – Šesnaesta nedjelja kroz godinu. Crkva i crkveno dvorište dupkom puni. Župniku pomažu fra Tonko, fra Ivica i don Marko. Župnik najavio Framaški hod i hodočašće Gospi od Anđela.24. srpnja 2019. – Prvi dan devetnice Gospi od Anđela i susret duhovnih zvanja Imotske krajine. Sudjeluju i svećenici na-šijenci te bogoslov Mirko Šakić i budući postulant Marko Udovičić.28. srpnja 2019. – Sedamnaesta nedjelja kroz godinu. Župna sveta misa iznimno sve-čana jer je peto ovogodišnje krštenje u našoj župi – krštenje Luke Šakića. Luku je krstio prabakin brat, fra Jakov Udovičić. Luka je drugo dijete u mladoj obitelji Zdravke i Ane Šakić. Župnik je čestitao roditeljima i poželio obilje Božjeg blagoslova.29. srpnja 2019. – Drugi dan devetnice Gospi od Anđela, a ujedno i hodočasnički dan za Župu Studenci. Euharistijsko slavlje predvodio je župnik fra Zoran Jonjić u su-slavlju s imotskim župnikom i gvardijanom fra Kristijanom Stipanovićem. Pjevanje na misi animirao je dio članova Mješovitog žu-pnog zbora Studenaca pod ravnanjem Marija Cikojevića, a čitanja postulant Marko Udo-vičić i Frano Bilić Kovačević. Nakon svete mise nastavljeno je druženje s domaćinima te slušanje klapskog koncerta.2. kolovoza 2019. – Gospa od Anđela, zaštitnica Imotskom i Imotske krajine. Sre-dišnje euharistijsko slavlje predvodio je split-sko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić. Pjevanje na misi animirao je veliki zbor sastavljen od župa samostanskog okružja među kojima su bili i naši pjevači.

5. kolovoza 2019. – U Lovreću svečano proslavljen blagdan Gospe Lurdske kada se slavi i Dan Općine.8. kolovoza 2019. – Nakon dnevne svete mise i pobožnosti župnik u Lovreću s braćom svećenicima – slavimo imendan fra Dinke Bošnjaka i fra Nene Čarapića10. kolovoza 2019. – Sveti Lovre. Župnik u Zmijavcima, a u našoj župi sveta misa u 18 sati. Prije svete mise blagoslov i ispraćaj hodočasnika u Sinj.11. kolovoza 2019. – Devetnaesta nedjelja kroz godinu. Župna sveta misa svečano pro-slavljena. Sudjelovali brojni vjernici, a misno slavlje animirali Mješoviti župni zbor i mladi iz župe. Poslijepodne članovi Franjevačkog svjetovnog reda u Podbablju na proslavi sv. Klare. Bijaše ugodno i radosno. Župnik i trećoredci se zahvalili domaćinima.13. kolovoza 2019. – Početak trodnevnice našem suzaštitniku sv. Roku. Misno slavlje prvog dana u kapeli Podgredom predvodio je župnik fra Zoran, a animirali su članovi Franjevačkog svjetovnog reda i dio članova Mješovitog župnog zbora.14. kolovoza 2019. – Drugi dan trodnev-nice sv. Roku. Misno slavlje drugog dana trodnevnice predvodio je fra Ivica Omazić, župnik Runovića u suslavlju sa župnikom fra Zoranom i don Markom Trogrlićem.15. kolovoza 2019. – Misno slavlje tre-ćeg dana trodnevnice sv. Roku, a ujedno i Uznesenja Blažene Djevice Marije predvo-dio je u crkvi sv. Ilije don Marko Trogrlić, a animirali su mladi iz župe i članovi Mješo-vitog župnog zbora pod ravnanjem Marija Cikojevića. Župnik zahvalio svima koji su pomogli da slavlje Velike Gospe bude sve-čano i dostojanstveno.16. kolovoza 2019. - Svetu misu na sam blagdan sv. Roka predvodio je don Vlado Mikrut, svećenik u miru Đakovačko-osječke nadbiskupije (rodom iz Slivna), a koncelebri-rali su župnik fra Zoran Jonjić i don Marko Trogrlić. U molitvama smo se posebno sjetili

34

Župn

ikov

ljet

opis

Studenci 58

Božić 2019.

pok. fra Frane Bilokapića, bivšega župnika. Nakon misnog slavlja upriličeno je tradi-cionalno druženje ispod pradavnog oraha do kasnih večernjih sati. Bogu hvala, sve proteklo radosno i dostojanstveno.18. kolovoza 2019. – Dvadeseta nedjelja kroz godinu. Iznimno svečano bijaše i ove nedjelje jer je krštena Mateja Trogrlić. Ma-teja je treće dijete u obitelji Mate i Ivane, a njezino krštenje šesto je ovogodišnje krštenje u našoj župi. Bogu hvala!19. kolovoza 2019. – Sveti Ljudevit za-štitnik Franjevačkog svjetovnog reda. Susret trećoredaca nakon sprovoda pok. Katice Ša-kić. Počivala u miru Božjem!23. kolovoza 2019. - U kapeli sv. Roka kr-štenje Marina Šimića. Župnik čestitao mladoj obitelji u kojoj je Marin prvo dijete. U ve-černjim satima sastanak i druženje članova Uredničkog vijeća lista Studenci.25. kolovoza 2019. – Dvadeset i prva nedje-lja kroz godinu. Župna sveta misa po običaju. U poslijepodnevnim satima sprovod pok. Stipe Babića iz Vinice. Počivao u miru Božjem!4. rujna 2019. – Samostanski kapitul u Imotskom. Bijaše ugodno i radosno druženje s braćom svećenicima!7. rujna 2019. – U poslijepodnevnim sa-tima hodočašće naših župljana u marijansko svetište u Vepric kod Makarske.8. rujna 2019. - Dvadeset i treća nedjelja kroz godinu. Mala Gospa. Sveta misa za po-četak nastavne godine. Bogu hvala ove je go-dine studenačka škola jedina u području Za-biokovlja u kojoj se povećava broj učenika.9. rujna 2019. – Početak nastavne godine i sveta misa u jutarnjim satima prema dogovo-ru s ravnateljem. U poslijepodnevnim satima sprovod pok. Dragice Bilić. Počivala u miru Božjem! Nakon sprovoda sveta misa kod kapele u Dujmovićima u prigodi Male Gospe. Sveta je misa iznimno bila na današnji dan jer je Mala Gospa liturgijskim kalendarom bila nedjeljom.

14. rujna 2019. – Hodočašće naše župe u crkvu hrvatskih mučenika u Udbinu, a prije toga svetište Čudotvorne Gospe Sinjske.

15. rujna 2019. – Dvadeset i četvrta ne-djelja kroz godinu. Na župnoj svetoj misi molimo za Domovinu. Ženidbena napovijed naše župljanke Irene Prke i Jure Kature.

17. rujna 2019. – Blagdan Rana svetoga Franje. Početak postulature našeg Marka Udovičića u Franjevačkom samostanu sv. Franje u Imotskom. Obitelj, župnik i dio župljana na svetoj misi. Molimo i dalje za sve naše postulante. U večernjim satima po-božnost i krunica s nakanom za našeg Marka i sve postulante.

20. rujna 2019. – Početak trodnevnice sv. Padru Piju iz Pietrelcine. Prvi dan trod-nevnice predvodio fra Ivica Omazić, župnik Runovića. U poslijepodnevnim satima spro-vod pok. Ljube Mile Bilić. Počivala u miru Božjem! U večernjim satima vjenčanje Irene Prke i Jure Kature. Neka ih u zajedničkom životu prati obilje božjeg blagoslova.

21. rujna 2019. – Drugi dan trodnevni-ce sv. Padru Piju. Molitvu krunice i litanije predvodili su članovi OFS-a mjesnog bratstva sv. Padre Pio iz Studenaca, a njima su se pri-družili članovi svih mjesnih bratstava OFS-a Imotskog dekanata. Misno je slavlje predvo-dio fra Zoran Kutleša, samostanski i župni vikar u Imotskom te vikar Provincije Pre-svetog Otkupitelja. Uz fra Zorana suslavili su fra Jakov Udovičić i župnik fra Zoran. Nakon misnog slavlja u prostorijama Osnovne škole nastavljeno je druženje članova OFS-a i nji-hovih duhovnih asistenata.

22. rujna 2019. – Dvadeset i peta nedjelja kroz godinu, treći dan trodnevnice sv. Padru Piju. Svetu misu predvodi župnik. Navečer u imotskoj crkvi sveta misa s nakanom za mučenike provincije.

23. rujna 2019. – Blagdan sv. Padra Pija, suzaštitnika naše župe. Misno slavlje predvo-dio fra Petar Ljubičić. Nakon misnog slavlja

35

Župn

ikov

ljet

opis

Studenci 58

Božić 2019.

druženje fratara imotskog okružja u kući župljana.

25. rujna 2019. – Prvi dan pobožnosti de-vetnice sv. Franji Asiškom. Posebno molimo za duhovna zvanja.

26. rujna 2019. – Proslava Franjevačkog svjetovnog reda u Prološcu. Bijaše radosno i ugodno.

28. rujna 2019. - Molitva krunice Božjega milosrđa na Franjevačkog trgu. Naša se župa odazvala međunarodnoj molitvenoj inicijativi „Iskra milosrđa“.

1. listopada 2019. – Početak listopadnih pobožnosti u našoj župi. U večernjim sati-ma duhovna obnova za Franjevački svje-tovni red.

4. listopada 2019. – Svetkovina sv. Fra-nje. Sveta misa s nakanom za pok. župnika fra Danka Glibotu.

13. listopada 2019. – Dvadeset i osma nedjelja kroz godinu. Radosno proslavismo ovaj dan Gospodnji. Bijaše svečano.

19. listopada 2019. – Naši su župljani sudjelovali na Šestom nacionalnom susretu štovatelja Božjega milosrđa koji je održan u nacionalnom marijanskom svetištu u Mariji Bistrici. Svečano euharistijsko slavlje pred-vodio je banjolučki biskup Franjo Komarica. Susreli se s našim Studenčanima koji žive u Zagrebu i okolici te s Jelenom Vuković, tajnicom Koordinacije štovatelja Božjega milosrđa i njezinom obitelji.

20. listopada 2019. – Dvadeset i deveta nedjelja kroz godinu. Misijska nedjelja. Svetu misu zajedno sa župnikom suslavio fra Ivica Udovičić koji je preuzeo novu službu tajnika Provincije, a uvijek se odaziva svojoj župi.

24. listopada 2019. – U Osnovnoj školi svečana proslava Dana kruha. Župnik odu-ševljen s koliko mara i radosti učenici su-djeluju u aktivnostima, a i učitelji ih divno pripremaju. Neka ih Gospodin sve prati svo-jim blagoslovom!

26. listopada 2019. – Umjesto župnog vjeronauka probe mlađe skupine Dječjeg zbora „Izvor“ u jutarnjim satima. Župnik zahvalio svoj djeci i voditelju Mariju Ciko-jeviću.27. listopada 2019. – U crkvi sv. Nikole u Metkoviću splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić zaredio je za đakona našeg Mirka Šakića i još sedmoricu bogoslova: Ivana Odrljina, Nikolu Šakića, Slavka Volarevića, fra Slavena Čeku, fra Fi-lipa Čogelju, fra Ivu Rastočića i fra Željka Štrpca. U koncelebraciji su bili brojni sve-ćenici predvođeni provincijalom Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Markom Mršom, generalnim vikarom Splitsko-ma-karske nadbiskupije mons. Miroslavom Vi-dovićem, dekanom Neretvanskog dekanata, i župnikom župe sv. Nikole don Davorom Bilandžićem, magistrom bogoslova u Fra-njevačkom klerikatu fra Ivicom Jurićem te rektorom Centralnog bogoslovnog sjemeništa u Splitu don Jurom Bjelišem i domagistrom franjevačkih bogoslova fra Domagojem Vo-larevićem. U poslijepodnevnim satima ručak i druženje kod obitelji našega Mirka. Nedjelj-no misno slavlje umjesto župnika predvodio fra Ante Akrap.31. listopada 2019. – Euharistijsko kla-njanje kojim se naša župa pridružila Božjem djelu otvorenih vrata pod geslom „Svetost pobjeđuje“.1. studenoga 2019. – Svi sveti. Na mi-snom slavlju sudjelovao veliki broj vjerni-ka. Poslijepodnevno misno slavlje koje je nakanjeno za sve vjerne pokojne, završilo je obredom kod središnjeg križa.2. studenoga 2019. – Spomen svih vjernih pokojnika. Župnik u poslijepodnevnim sati-ma u ispomoći fra Nediljku Čarapiću.3. studenog 2019. – Trideset i prva ne-djelja kroz godinu. Radosno proslavismo i ovaj dan Gospodnji, a posebno jer je kršten Ivano Udiljak. Ivano je treće dijete u obitelji Domagoja i Anđe Udiljak. Bogu hvala, ovo

36

Župn

ikov

ljet

opis

Studenci 58

Božić 2019.

je osmo krštenje ove godine u našoj župi. Obilje Božjeg blagoslova novokršteniku i cijeloj obitelji.8. studenoga 2019. – Nakon dnevnih po-božnosti i svete mise u večernjim satima sa-stanak Uredničkog vijeća i slaganje pristiglih priloga za „Studence“.13. studenoga 2019. – Naši članovi Franjevačkog svjetovnog reda sudjeluju u proslavi mjesnog bratstva u Vinjanima. Bi-jaše radosno i ugodno. Neka je sve na slavu Gospodinovu!16. studenoga 2019. – U subotu, 16. stu-denoga 2019., u Franjevačkom samostanu sv. Frane u Imotskom održana je smotra dječjih zborova Imotske krajine. Na smotri su sudje-lovali dječji zborovi iz Imotskog, Lovreća, Podbablja, Poljica, Prološca, Runovića, Vi-njana, Zmijavaca i mlađa skupina Dječjeg zbora „Izvor“ iz naše župe. Župnik zahvalio voditelju Mariju Cikojeviću, učiteljici Ivani Udiljak i Luki Udovičiću koji su pomogli da sudjelovanje našeg zbora bude dostojanstve-no i na radost djeci.17. studenoga 2019. – Trideset i treća nedjelja kroz godinu. Slavili smo sv. misu za poginule i preminule studenačke i sve hrvatske branitelje.

U poslijepodnevnim satima članovi Franjevačkog svetog reda na danima Svete Elizabete.25. studenoga 2019. – Slavlje sv. Kate. Župnik predvodi misno slavlje u Vinjanima. Iako narodna uzrečica kaže: Sveta Kata, snig na vrata, u Studencima ga još nema.29. studenoga 2019. – Izlet Mješovitog župnog zbora u Franjevački samostan i crkvu Gospe Sinjske u Sinju u prigodi Svete Cecili-je. Nakon obilaska i molitve druženje pjevača i župnika nastavljeno zajedničkom večerom.1. prosinca 2019. – Prva nedjelja došašća u kojoj iščekujemo dolazak našeg Gospodi-na. Nakon svete mise djeca nas obradovala prodajnom izložbom adventskih vjenčića.

2. prosinca 2019. – Početak zornica. U po-slijepodnevnim satima župnik slaže pristigle priloge za list „Studenci“. Vrijeme je prohlad-no, ali župnik još hrabro odolijeva.4. prosinca 2019. – Župnik na adventskoj rekolekciji u Vepricu.6. prosinca 2019. – U Osnovnoj školi svečana proslava Sv. Nikole. Djeca se raduju sv. Nikoli i darovima.8. prosinca 2019. – Misno slavlje druge nedjelje došašća predvodi fra Ivica Udovičić. Župnik i župljani na hodočašću u Međugorju.9. prosinca 2019. – Slavlje svetkovine Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije.15. prosinca 2019. – Radosno proslavismo treću nedjelju došašća, a ujedno i nedjelju Caritasa. Nakon svete mise učenici – članovi Učeničke zadruge „Studa“ upriličili prodajnu izložbu božićnih ukrasa. Župnik zahvalio dje-ci, učiteljima i voditeljici Ivani Bilić Antičević. Poslijepodne župnik dovršava tekstove za ovogodišnji broj „Studenaca“. Radostan sam što se i ove godine nastavilo s brojnim župnim aktivnostima u kojima sudjeluju svi župljani, a posebno mladi i djeca. U župi je do tiskanja lista „Studenci“ bilo 9 krštenja, 1 vjenčanje i 5 vjenčanja u župi mladenke, 4 prvopričesnika, 17 sprovoda (od navedenoga broja osam je pokojnika stalno živjelo na Studencima, osam je bilo odseljenih, a jedan je pokojnik iz Ba-bića u BiH koji su vezani uz Župu Studenci); 53 puta su pohođeni bolesnici. U župi iznimno aktivno djeluju Mješoviti župni zbor, Pučki pivači, Dječji zbor „Izvor“. Osim u Dječjem zboru i ministrantskim aktivnostima djeca ak-tivno sudjeluju i u Učeničkoj zadruzi „Studa“ koja odlično surađuje i promiče i župne kari-tativne aktivnosti. Župni je vjeronauk organi-ziran za četiri vjeronaučne skupine. Iznimno je aktivno i Uredničko vijeće lista „Studenci“ kojemu se ove godine pridružila nova čla-nica, profesorica Zvonimira Olujić, te osam kandidata formacije Franjevačkog svjetovnog reda. Svima koji pomažu i aktivno sudjeluju u župnim aktivnostima bilo blagoslovljeno!

37

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

Božje ljubavi i milosrđa, pogotovo u na-šim obiteljima. Pri tome je naglasio važnost Djevice Marije u našim životima jer nam Nju i sam Isus Spasitelj daruje kao majku. Ona je naša učiteljica i zagovornica i siguran put prema Kristu. Fra Petar je sve pozvao na obraćenje naglasivši kako se nalazimo u milosnom vremenu, ali i vremenu mnogih napasti. Pozvao nas je na ljepotu i puninu života posebno pozvavši roditelje da svoju djecu dovode blizu Krista na svete mise.

„Dragi roditelji, djecu se ne odgaja nare-đivanjem, djecu se odgaja primjerom.“

Nakon euharistijskog slavlja zajedno smo stali pred Gospodina i molili za zdravlje

Od Božića do BožićaU ovoj rubrici donosimo nastavak izvješća o aktivnostima u župi

od onih koji su objavljeni u prošlom broju „Studenaca“

Predbožićna duhovna obnova u našoj župi

U subotu 22. prosinca 2018. pod geslom „Budimo vršitelji Božje riječi, a ne samo slu-šatelji“ u našoj je župi upriličena predbožićna duhovna obnova koju je predvodio fra Petar Ljubičić, župni vikar Vitine, a vjernicima poznatiji kao svećenik kojeg je vidjelica Mirjana Dragičević odabrala za objavitelja Gospinih tajni. Susret fra Petra sa župljanima Studenaca i vjernicima, koji su za ovu prigo-du došli iz drugih župa, započeo je molitvom krunice koju je predvodio postulant Mate Šakić. Prije euharistijskog slavlja fra Petar je održao katehezu o važnosti svjedočenja

38

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

duha, duše i tijela. Molitve i misno slavlje animirali su ministranti, čitači i Mješoviti župni zbor pod ravnanjem Marija Cikoje-vića. Nakon župnikove zahvale fra Petar se zadržao u druženju s vjernicima podijelivši im pojedinačne blagoslove.

I. Babić

Ponoćka i slavlje svetkovine Božića u našoj župi

Ni velika studen nije spriječila da Bad-njak 2018. bude izrazito svečan. U 24 sata slavili smo svetu misu ponoćku. Zvuk zvona je od 22 sata pozivao vjernike da se dođu pokloniti novorođenom Kralju. Uoči ponoćke župnik je zajedno s ministrantima postavio Malenog Isusa u jaslice, a pored jaslica je postavljeno Betlehemsko svjetlo. Na početku misnog slavlja župnik je pozdravio nazoč-no mnoštvo vjernika izrazivši zahvalu Gos-podinu za sve aktivnosti koje su prethodile večerašnjem slavlju te poželio „da svjetlost i dobrotu koja isijava iz priproste štalice ču-vamo i njegujemo te na takvim vrijednostima poniznosti, dobrote i sebedarja njegujemo svoj identitet…“. Na kraju misnog slavlja po-noćke kao i misnog slavlja svetkovine Božića župnik se zahvalio svima koji su pomogli da slavlje Božića bude svečano i dostojanstveno te je svim vjernicima čestitao Božić prema drevnom hrvatskom običaju „Na dobro vam došao Božić i sveto porođenje Isusovo.“

I. Udiljak

Blagdan Svete obitelji - krštenje Stipe Cikojevića

30. prosinca na blagdan Svete obitelji Isusa, Marije i Josipa u našoj crkvi sv. Ilije kršten je Stipe Cikojević, sin Ljudevita i Vinke Cikojević. Iskrene čestitke i obilje Božjeg blagoslova!

Misa zahvalnica i slavlje svetkovine Marije Bogorodice

Prema Običajniku župe 31. prosinca u 16 sati slavljena je sveta misa zahvalnica za proteklu godinu. Nakon svete mise župnik je pročitao župnu statistiku te izvijestio o aktivnostima u župi i planovima za iduću godinu. Župnik fra Zoran zahvalio je svim župljanima na srdačnom i radosnom prijemu tijekom blagoslova obitelji te svima koji su pomogli u pripremama slavlja Božića i bo-žićnih blagdana.

Na Novu godinu, koja se u liturgiji slavi kao svetkovina sv. Marije Bogorodice, svetu je misu predvodio fra Ivica Udovičić u su-slavlju sa župnikom fra Zoranom. Na kraju misnog slavlja župnik je ponovno pročitao statistiku i izvješće za sve one koji nisu na-zočili svetoj misi zahvalnici, zaželio svima sretnu i blagoslovljenu novu 2019. godinu te pozvao vjernike na molitvu za don Marka Trogrlića čije će prezbitersko ređenje biti 5. siječnja 2019. u crkvi sv. Ante na Poljudu u Splitu.

Lj. Cikojević

Svećeničko ređenje don Marka Trogrlića

U subotu 5. siječnja 2019. u splitskoj crkvi sv. Ante u Poljudu msgr. Jure Bog-dan, vojni biskup u Republici Hrvatskoj, predvodio je svečano euharistijsko slavlje za vrijeme kojega je za prezbitera na naslov Vojne biskupije zaređen đakon don Marko Trogrlić zajedno s đakonom don Hrvojem Reljom. Prije početka misnog slavlja ce-remonist je predstavio ređenike te najavio obred. Don Marka Trogrlića je predstavio sljedećim riječima:

„Don Marko Trogrlić iz Župe sv. Ilije proroka u Studencima (Imotska krajina) ro-đen je 1972. godine u Zadvarju. Završio je

39

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

studij povijesti i doktorat na Sveučilištu u Beču, a studije filozofije završio je na Filo-zofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu te studij teologije na Papinskom sveučilištu Svetoga Križa u Rimu gdje je apsolvirao i iz liturgijske teologije. Profesor je moderne i suvremene povijesti na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu. Autor je neko-liko knjiga te znanstvenih i stručnih radova s navedenoga povijesnog područja, napose pak iz moderne povijesti Dalmacije. Formaciju za svećeničke kandidate primio je u Papinskom kanadskom kavodu u Rimu. Vojni ordinarij msgr. Jure Bogdan zaredio ga je za đakona u Zagrebu 30. lipnja 2018. godine.“

Nakon predstavljanja i drugog ređeni-ka, don Hrvoja Relje, ređenici su zajedno s biskupom i ostalim prezbiterima u svečanoj procesiji ušli u prepunu crkvu sv. Ante. Prije početka misnog slavlja vojni biskup msgr. Bogdan pozdravio je ređenike i sve nazočne te istaknuo:

„Radostan sam što mogu pozdraviti u ovom svečanom trenutku naše ređenike

don Hrvoja i don Marka, njihove roditelje, rodbinu, prijatelje, vojne i policijske kape-lane i ostalu braću svećenike i redovnike, pripadnike Hrvatske vojske i policije - čla-nove vojno-redarstvene biskupije, hrvatske branitelje, članove sveučilišne zajednice, sestre redovnice, bogoslove, sve vas koji ste izbliza i daleka došli na svećeničko ređenje. U ovome trenutku mnogi su s nama duhov-no povezani, poglavito bolesnici i patnici, koji prinose svoje patnje i molitve za naše ređenike, za njihovu budućnost, za njihovo uspješno djelovanje u Kristovoj Crkvi. Neka ovo misno slavlje bude zahvala Gospodinu za naše ređenike i sve milosti!“.

Biskup Bogdan je održao i prigodnu homiliju u kojoj je govorio o poslanju i ulozi Božjeg pomazanika:

„Starozavjetni prorok Izaija bio je svje-stan Božjeg zahvata i ulaska u njegov život: ‘Duh Gospodnji na meni je, jer me pomaza! On me posla blagovjesnikom biti siromasima, proglasiti sužnjima oslobođenje, vid slijepi-ma, na slobodu pustiti potlačene, proglasiti

40

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

godinu milosti Gospodnje’… Božji čovjek, osnažen i prosvijetljen vjerom, promatra svi-jet i čovjeka Božjim očima, razmišlja Božjom logikom. On postaje glasnikom nade i tamo gdje sve ide u prilog očaju. U tami donosi svjetlost, u sužanjstvu naviješta i vjeruje u slobodu, u žalosti otire suze i donosi utjehu. U službi je Onoga koji ‘obnavlja sklad svijeta grijehom narušen, a zalutalog čovjeka pozi-va u Božje kraljevstvo’! Produžena je ruka nevidljivog Boga ljubavi u mijenama i ne-stalnostima svijeta. Čovjek dubokog iskustva povezanosti s Bogom, svjestan je svoje male-nosti, ali i svoga izabranja i sigurnosti svojih koraka, neka tako bude i našim današnjim ređenicima.“ – rekao je biskup. Nakon toga se msgr. Bogdan izravno obratio ređenicima don Hrvoju i don Marku te kazao:

„Dugo ste se pripremali za ovaj dan. Kao Bogu posvećeni laici po uzoru na bl. Ivana Merza djelovali ste i djelujete u apo-stolatu s vjernicima laicima, s obiteljima i mladima, istodobno radeći kao profesori na sveučilištu. Nakon đakonskog ređenja prošle godine, đakonsku službu ste vršili u policij-skoj kapelaniji u Splitu. Vojni ordinarijat,

vojno-redarstvena biskupija u Republici Hrvatskoj, kao i u većini zapadnih država, duhovno skrbi o vojnicima i policajcima ka-tolicima u našoj domovini Hrvatskoj. Bogu smo zahvalni da smo i mi u našoj Domovini, s demokratskim promjenama mogli uvesti dušobrižničku skrb za vojnike i redarstvenike katolike i druge koji to žele. Po uzoru na Isu-sa, Dobrog Pastira, koji je postao čovjekom radi čovjeka i za čovjeka. Crkva od samih početaka svoga postojanja do danas ide i dje-luje tamo gdje živi i djeluje čovjek. Ona želi ostati vjerna Kristovoj misiji propovijedanja evanđelja svakome stvorenju jer Bog ljubavi „hoće da se svi ljudi spase“.

Biskup je na kraju sve prisutne pozvao na molitvu za ređenike, za sve vojne i poli-cijske kapelane i sve članove vojne bisku-pije da „dobri Bog po zagovoru Bezgrješne Djevice, Gospe velikog hrvatskog krsnog zavjeta udijeli svima milost, da se u nama i po nama uvijek slavi Bog“. Nakon homi-lije slijedio je čin ređenja, polaganje ruku i posvetna molitva, nakon kojih su se novo-zaređeni svećenici pridružili svomu biskupu i ostalim nazočnim prezbiterima u slavlju

Don Marko Trogrlić s majkom Icom i ocem Stipom

41

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

sv. mise. Uz brojnu braću svećenike svetoj su misi i ređenju nazočili župnik fra Zoran Jonjić, našijenci fra Jakov Udovičić, fra Ivica Udovičić i fra Ante Udovičić. U činu ređenja i posluživanju sudjelovao je bogoslov Mirko Šakić, a slavlju su se uz don Markovu obitelj i rodbinu pridružili s. Perpetua Kaša i broj-ni Studenčani. Misno je slavlje pjevanjem uveličala Policijska klapa „Sv. Mihovil“ iz Splita. Na kraju misnog slavlja don Marko se u svoje i don Hrvojevo ime zahvalnom riječju obratio svima nazočnima istaknuvši na osobit način zahvalnost dobrom Bogu i njegovoj majci Blaženoj Djevici Mariji na daru svećeništva i na svim milostima koje su u svojem životu, a napose u svojem hodu k svećeništvu primili, svojim roditeljima Stipi i Ici, bratu Braci i sestrama Mariji i Slavici i cijeloj obitelji, msgr. Juri Bogdanu koji ih je molitvom i savjetima pratio još od student-skih dana, Ordinariju i njegovim suradnicima te svima koji su ih pratili molitvom. Zahvalio se svima koji su nazočili svetoj misi i ređenju te pozvao sve da mole za njega i don Hrvoja kako bi ostali ponizni i dosljedni navjestitelji Božje ljubavi. Prije otpusta don Marko i don Hrvoje udijelili su vjernicima blagoslov.

Z. Babić

Svetkovina bogojavljenja u našoj župi

U nedjelju 6. siječnja u našoj je župi svečano proslavljena svetkovina Bogojavlje-nja, u narodu poznatija kao Tri Kralja ili kao Vodokršće. Prije svete mise župnik je bla-goslovio sol i vodu, a u homiliji je istaknuo kako „danas slavimo Bogojavljenje nakon što smo proslavili Kristovo rođenje jer je upravo danas jasno kako je Bog postao čovjekom da bi nam se očitovao, da ga upoznamo, da bi nam bio blizu. Stoga nam se od početka objavljuje. Prije mudraca u Betlehem su po-zvani pastiri. Te dvije skupine nam govore kako su u Božju objavu uključeni svi, i to ne

samo pripadnici izabranog židovskog naroda već i svi drugi, siromašni i bogati, društveno neprimjetljivi i dvorski uglednici, neuki i najučeniji. Božji se Sin utjelovio za sve i poziva da ga svi prepoznamo i upoznamo te da svi budemo dionici djela koje je došao izvršiti radi našega spasenja, radi naše sreće i života u punini… Nastavimo živjeti i slaviti Božićno vrijeme koje ne prestaje danas… Svakim smo danom svjedoci Božje milosti i ljubavi. I jučerašnje ređenje našeg dragog don Marka snažno je svjedočenje Božje milosti za sve nas. Stoga vas pozivam da u zahvalnosti i poniznosti pred Gospodinom molimo za don Marka i sva duhovna znanja u našoj župi. Zbog neizmjerne ljubavi Gospodinove prema nama radujmo se, radujmo se bez prestan-ka.“ Misno je slavlje pjevanjem uzveličao Mješoviti župni zbor pod ravnanjem Marija Cikojevića.

M. Babić

Homilija o sveta tri kralja

6. siječnja 2019., u samostanskoj crkvi sestara klarisa u Splitu, svetu je misu svet-kovine Bogojavljenja predvodio don Marko Trogrlić. U nadahnutoj propovijedi don Mar-ko je govorio o uzoru poniznosti Sveta tri kralja ponajprije u traženju, zatim otkrivanju i konačno klanjanju Gospodinu. Don Marko je naglasio kako bismo „za pronaći Gospo-dina trebali se odreći komodnosti… trebali bismo bit spremni velikodušno darovati sve ono najbolje i najvrjednije što imamo. Tek bismo Ga tada u punini mogli upoznati. Tada će nam Gospodin darovati svjetlo, čuvati nas od ljudskih spletki i zamki, od Herodovih lukavosti…“

Molimo Gospodina neka po navještaju Božje riječi naših duhovnih pastira jača naša vjera! Cijelu propovijed možete poslušati na sljedećoj poveznici: http://studenci.hr/prva-misa-don-marka-trogrlica/

Lj. Cikojević

42

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

Krštenje Maura Jurčevića

23. veljače u kapeli sv. Roka kršten je Mauro Jurčević sin Perice i Nele. Iskrene čestitke i obilje Božjeg blagoslova cijeloj obitelji.

Pučki pivači i u 2019. nastavili promicati crkveno pučko

pivanje

Pokretanje postupka Konzervatorskog odjela u Imotskom u cilju da se korizmeni napjevi specifični za Imotsku krajinu progla-se nematerijalnom kulturnom baštinom naše domovine održan je niz koncerata, tribina i radionica. K tomu, zadaća im je bila bolje upoznati žitelje Krajine, ali i drugih krajeva Lijepe Naše s pasionskim običajima i na-pjevima stare Imote. Jedinstvena korizmena manifestacija Sine Božji, budi faljen započela je u nedjelju 17. ožujka u župnoj crkvi Gospe Karmelske u Zagvozdu gdje se održao kon-cert Uputi se tužna mati, a poslije koncerta u župnoj dvorani svečano je otvorena izložba Dva pasionska fenomena Imotske krajine.

23. ožujka manifestacija se održala u župi Runovići s istim programom da bi 29.,

Nastup Pučkih pivača u Osijeku

43

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

30. i 31. ožujka naši pjevači sudjelovali u prezentaciji fenomena kantanja u Vukovar-sko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji u vidu gore spomenutog pasionskog koncerta koji je lani gostovao i u našoj župi. Koncer-ti su održani u Osijeku (crkva Sv. Ćirila i Metoda, 29. ožujka u 19 sati), Vinkovcima (30. ožujka u 18 sati u crkvi sv. Euzebija i Poliona) i Vukovaru (31. ožujka u 18.30 u crkvi sv. Filipa i Jakova). Izazvali su velik interes među vjernicima u Slavoniji, pogoto-vo među onima koji su se iz imotskog kraja odselili u Slavoniju prije više deseteljeća. Slobodno vrijeme je iskorišteno za obilazak gradova u kojima se nastupalo te za susrete s rodbinom i iseljenim sumještanima. Svakako valja pohvaliti organizaciju puta i smještaja, čije troškove je umnogome financiralo Pučko otvoreno učilište Imotski, te zahvaliti „Per-kan uslugama“ na ustupljenom vozilu kojim su naši pivači putovali, župniku fra Zoranu na svesrdnoj podršci te Udruzi Imoćana i Ru-novićana iz Osijeka i Vinkovaca, župnicima iz župa koje su nam bile domaćini, Pučkom otvorenom učilištu Imotski, Konzervator-skom odjelu u Imotskom te svima koji su pomogli provođenje projekta: Ministarstvu kulture, Gradu Imotskom te Općinama Runo-vići, Zmijavci, Zagvozd, Podbablje i Lovreć.

Posebnu zahvalu upućujemo Nikolini Luke-tić Delija, maestrima Jošku Ćaleti i Anđelku Nikoliću Đeli koji su tvorci i „duše“ ovog projekta kojemu je temeljni cilj očuvanje ba-štine i proglašenje kantanja nematerijalnom kulturnom baštinom Republike Hrvatske.

Koncerti su do kraja korizme uspješno predstavljeni i u Zmijavcima, Drinovcima (BiH) i Imotskom.

M. Cikojević

Križni put za mlade u Imotskom

31. ožujka 2019., na četvrtu korizmenu nedjelju, održan je križni put za mlade Imot-ske krajine. Povorka sad već tradicionalnog križnog puta išla je od crkve sv. Franje do imotske tvrđave Topane. Na ovogodišnjem se križnom putu okupilo mnogo vjernika, a posebno mladih, a iz naše su župe sudjelovali pripravnici za krizmu. Pobožnost je pred-vodio samostanski i župni vikar Imotskog fra Zoran Kutleša, a pjevanje i molitvene zazive između postaja animirao je fra Frano Laco, zmijavački župnik.

Lj. Cikojević

Pučki pivači u crkvi sv. Filipa i Jakova u Vukovaru

44

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

Korizmeni koncert VA KUD-a „Klek“ u našoj župi

Na petu korizmenu nedjelju, 7. travnja 2019., u crkvi sv. Ilije proroka u Studencima održan je koncert tradicionalnih hrvatskih korizmenih napjeva pod nazivom „Počinje se strašna muka“, a privlačivo su ga izveli članovi Vokalnog ansambla KUD-a „Klek“ iz Ogulina pod ravnanjem maestra Joška Ćalete.

Koncert u Studencima sastavni je dio projekta „Sine Božji budi faljen“ koji se provodi u suradnji Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture iz Imotskog i Pučkog otvorenog učilišta u Imotskom u cilju zaštite tradicionalnog pjevanja Muke – kantanja u Imotskoj krajini kao nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske.

Vokalni ansambl KUD-a „Klek“ iz Ogu-lina nastupio je kao gost projekta zahvalju-jući etnologinji u Konzervatorskom odjelu u Imotskom Nikolini Luketić Delija, koja je umjetnička voditeljica KUD-a „Klek“, članica vokalnog ansambla, voditeljica

B ansambla, folklorne igraonice, izvorne sekcije KUD-a „Klek“, autorica monografije „Tradicijsko ruho ogulinskoga kraja“ te glav-na koordinatorica Projekta zaštite kantanja. Koncertu je prethodila pobožnost križnog puta i misno slavlje na početku kojeg je žu-pnik fra Zoran Jonjić pozdravio drage goste, zaželio im dobrodošlicu te najavio koncert nakon svete mise. Pjevači iz Ogulina su uz studenački župni zbor pjevanjem animirali misno slavlje. Na početku koncerta Mario Cikojević, voditelj Mješovitog župnog zbo-ra i Pučkih pivača, predstavio je pjevače iz Ogulina naglasivši kako je spomenuti an-sambl jedan od najkvalitetnijih i najpoznatijih vokalnih ansambala u Hrvatskoj koji njeguje hrvatski folklorni vokalni izričaj.

Ansambl broji 22 člana koji njeguju klapsko i folklorno pjevanje te accapella izvodi najljepše folklorne napjeve iz jadran-skog, alpskog, dinarskog i panonskog kultur-nog areala. Na repertoaru ansambla je preko 80 folklornih napjeva za koje aranžmane pot-pisuju najistaknutiji hrvatski etnomuzikolozi na čelu s maestrom Joškom Ćaletom. Vokalni

45

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

ansambl je postigao vrlo zapažene rezultate na raznim smotrama i festivalima a redovito je nastupao na godišnjim koncertima Druš-tva kao i na mnogobrojnim međunarodnim festivalima folklora.

Izuzetno važan dio njihova repertoara čine i korizmeni napjevi iz raznih hrvatskih krajeva, od Baranje i panonske Hrvatske preko napjeva iz središnje Hrvatske sve do Dalmacije. Tradicionalnim korizmenim na-pjevima ansambl se predstavio diljem Hr-vatske te u sklopu Pasionske baštine nastupio u Zagrebu, Drnišu, Šestanovcu, Imotskom, Vodicama, Rijeci, Dubrovniku, Varaždinu. Posebnost ogulinskih pjevača je što nastupaju u izvornim narodnim nošnjama te i na taj način promiču hrvatsku kulturno-povijesnu baštinu.

Studenačka je publika imala prigodu slušati korizmene napjeve koji su bili podi-jeljeni u nekoliko etnomuzikoloških područ-ja Hrvatske (Vid u dolini Neretve, Grohote

na otoku Šolti, Bol na otoku Braču, Zaton kod Šibenika, Tounj u ogulinskom području, Drežnik Grad, Kamanje kod Karlovca, Slunj, Topolje u Baranji, Gotalovo u Podravini i na koncu Srijem) kako bi im se približila svevre-mena ljepota i bogatstvo hrvatske glazbene korizmene baštine.

Izvrsnu kvalitetu i snažan dojam publika je nakon svake izvedbe nagradila gromo-glasnim pljeskom. Na kraju koncerta, u ime studenačke župe, Ante Babić je članovima ansambla i voditelju Jošku Ćaleti uručio za-hvalnice i prigodne darove. Ugodno ozračje nastavljeno je zajedničkim objedom i druže-njem dragih gostiju i Pučkih pivača Stude-naca sve do večernjeg nastupa u Zagvozdu.

I ovom prigodom zahvaljujemo dra-gim pjevačima iz Ogulina, gospođi Nikolini Luketić Delija i maestru Jošku Ćaleti što su svojim nastupom obogatili i osnažili koriz-menu duhovnu obnovu u našoj župi.

Z. Babić

46

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

Proslava Cvjetnice

Pjesmom „Hosana Davidovu sinu“ za-počela je proslava nedjelje Muke Gospodnje – Cvjetnica. Svetoj misi prethodila je proce-sija Franjevačkim trgom i blagoslov maslino-vih grančica. Središnji navještaj Božje riječi bila je pjevana Muka Gospodina našega Isusa Krista po Luki. Riječi pripovjedača pjevao je Frano Bilić Prcić, a ostale uloge članovi Mješovitog župnoga zbora. Nakon otpjevane Muke župnik je održao prigodnu homiliju u kojoj je istaknuo kako ulazimo u Veliki tjedan u kojem se posebno trebamo moliti da odoli-mo iskušenjima mržnje i izdaje te da uvijek i u svakoj prilici izabiremo ljubav koja je jedina sposobna graditi, stvarati i usrećivati. Prije i nakon svete mise bila je upriličena prodajna izložba učeničkih radova, članova učeničke zadruge „Studa“.

D. Udiljak

Veliki četvrtak - Misa večere Gospodnje

Veliki četvrtak – Misa večere Gospodnje u našoj je župi prema Običajniku slavljena u 18 sati, a podsjetila nas je na povijesni

trenutak ustanovljenja euharistije. Na svojoj je posljednjoj večeri s učenicima Isus lomlje-njem i dijeljenjem kruha i vina, uz riječi „Ovo je tijelo moje koje se za vas predaje“ i „Ovo je krv moja koja se za vas prolijeva“, povjerio Crkvi spomen-čin svoje smrti i uskrsnuća, znak jedinstva i ljubavi, vazmenu gozbu.

Na ovoj osobitoj svetoj misi podsjetili smo se i na Isusov, njegovim učenicima u prvi mah neshvatljiv čin, kad je on, Učitelj i Gospodin, oprao noge svojim učenicima. Kako reče naš župnik fra Zoran u svojoj propovijedi: „I nama je danas, nakon toliko vremena, teško shvatiti i doista prihvatiti takav preokret vrijednosti, no svakako se smisao ovoga čina nalazi u Isusovim riječi-ma ‘što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste’. Isus uzdiže malene i ponizne, Isus je čovjekov prijatelj, spreman pognuti se i malenom čovjeku oprati noge. I još reče ‘primjer sam vam dao da i vi činite kao što ja vama učinih’.“

Nakon pjevanja Slave utihnula su crkve-na zvona i prestale svirati orgulje, a njih su prema davnom običaju, koji se još njeguje u Studencima, zamijenile čevrtaljke. Tijekom mise obavljen je i čin pranja nogu dvana-estorici križonoša. On nam pokazuje kako nije dovoljno samo moliti nego kao kršćani

47

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

trebamo djelovati u poniznosti. Pričesti je pristupio vrlo velik broj vjernika, što ukazuje na visoku razinu kršćanskog zajedništva i ljubavi. Po završetku svete mise, Presveti je sakrament, nakon kađenja, župnik uz asisten-ciju fra Ivice Udovičića i ministranata sa svi-jećama, prenio u prigodno svetohranište uz Isusov grob. Vjernici su se nakon ogoljenja oltara molili pred Presvetim i Isusom u grobu.

Lj. Cikojević

Procesija za križon i obredi Velikog petka

Nakon tradicionalne procesije od kapele sv. Roka Podgredom do crkve sv. Ilije tije-kom koje se molila pobožnost križnog puta i kontala Muka počeli su obredi Velikog petka. Obredi su počeli prostracijom i poklonom pred ogoljenim oltarom nakon ulaska povor-ke u pratnji križonoša i ministranata u crkvu. Slijedila je zborna molitva i čitanje biblijskih tekstova, a nakon njih je pjevan izvještaj o Muci Isusa Krista kako ju je zapisao evanđe-list Ivan. Ulogu pripovjedača je pjevao Mario Cikojević, a ostale uloge solisti Mješovitog

župnog zbora. Nakon homilije u kojoj je žu-pnik fra Zoran objasnio smisao Kristove žrtve i smrti na križu za naše spasenje, uslijedila je pjevana sveopća molitva. U toj molitvi, zajedno s čitavom crkvom, molili smo se za sve potrebe svijeta i Crkve, osobito za one koji svojim trpljenjem nastavljaju Isusovu muku i za one koji još ne poznaju Božju ljubav. Nakon službe riječi uslijedio je obred klanjanja križu. Bogoslužje Velikog petka završeno je pričešću. Nakon molitve nad na-rodom župljani su u tišini napuštali crkvu, a neki su ostali u molitvi uz grob Gospodinov.

I. Udiljak

Vazmeno bdijenje i nedjelja uskrsnuća Gospodinova

U subotu 20. travnja u 20 sati u našoj su župi započeli obredi vazmenoga bdijenja, čime je završeno vazmeno trodnevlje, a za-počela proslava uskrsnuća Gospodinova. Za vrijeme bdijenja i mise pjevao je Mješoviti župni zbor pod ravnanjem Marija Cikoje-vića koji je otpjevao i svečani hvalospjev uskrsnoj svijeći. Liturgijska su čitanja čitali

48

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

Mate Šakić, Marko Udovičić, Ivan Udiljak, Dijana Elez, Marija Šakić, Martina Bilić i Frano Bilić Kovačević. U prigodnoj homiliji fra Zoran je istaknuo kako je Isus Krist, pre-šavši iz smrti u život, dao ljudskoj povijesti novi tijek.

U svjetlu Njegova uskrsnuća i mi smo spašeni jer nas je ranjene obnovio, ali i pri-bližio samom sebi te nam dao zapovijed da ljubimo jedni druge kao što je on nas ljubio. Stoga je svima zaželio da umremo grijehu, a živimo Bogu u Kristu Isusu. Nakon homilije slijedio je obred blagoslova vode kojom je poškropljen sabrani vjernički puk. Nakon blagoslova obnovljena su krsna obećanja. Na kraju misnog slavlja prema Običajniku je blagoslovljena hrana.

Na sam dan Uskrsa slavljene su svete mise u 9 sati i župna sveta misa u 10.30. Na kraju misnih slavlja župnik je zahvalio križo-nošama, ministrantima, čitačima, pjevačima i voditeljima zborova, orguljašima, prvo-pričesnicima, srednjoškolcima, sakristanki, fra Ivici i svima koji su pomogli da priprava

i slavlja Velikog tjedna i najvećeg kršćan-skog blagdana Uskrsa budu dostojanstvena i pobožna. Nakon svetih misa nastavljeno je druženje i čestitanje na Franjevačkom trgu.

M. Babić

Prva sveta pričest u našoj župi

Primanje sakramenta prve svete pričesti velika je radost ne samo za vjernika pojedin-ca već i za cijelu zajednicu. Tako je i bilo u nedjelju 12. svibnja u našoj župnoj crkvi kad je četvero prvopričesnika Kristina Udiljak, Kristijan Udiljak, Filip Udiljak i Lovro Babić pristupilo sakramentu prve svete pričesti. Ti-jekom prošle vjeronaučne godine pripremali su ih učiteljica Ivana Udiljak, vjeroučitelj Branimir Poljak i župnik fra Zoran Jonjić.

Njih četvero uistinu je zablistalo u bije-lim haljinama nasmiješeni, sigurni i odlučni da s radošću primaju Krista u svoj život. Cijelo slavlje bijaše dostojanstveno i iznimno svečano, a čitanjima, recitacijama i pjesmom

Kristina Udiljak, Kristijan Udiljak, Filip Udiljak i Lovro Babić

49

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

animirali su ga sami prvopričesnici zajedno s ministrantima i Mješovitim župnim zborom. Na kraju misnog slavlja prvopričesnici su zahvalili svima koji su ih pomagali i pratili na njihovom putu, a posebno svojim roditeljima, braći i sestrama. Župnik fra Zoran čestitao je slavljenicima i njihovim roditeljima, a posebno njihovim majkama čiji se dan slavio na današnji dan: „Dragi moji prvopričesnici, danas ste prvi put u svoje dječje srce primili Isusa. Bili ste dobri, bili ste divni, vrijed-ni svake pohvale. Dao Gospodin da takvi ostanete kroz cijeli svoj život. Neka vas na tom putu prati Božji blagoslov, zaštita naše Nebeske Majke u čiji zagrljaj vas stavljam te zagovor svetog Leopolda Bogdana Mandića. Hvala vam što ste na sve nas prenijeli svoju radost susreta s Kristom!“

I. Šakić

Susret ministranata u Gračacu

U Župi sv. Jurja mučenika u Gračacu, u subotu 25. svibnja 2019., održan je susret ministranata Franjevačke provincije Presve-tog Otkupitelja. Na susretu je sudjelovalo oko 180 ministranata iz 11 župa naše provincije među kojima su bili i ministranti naše župe

sv. Ilije proroka, Studenci. Na početku susreta djeca i mladi sudjelovali su u pokorničkom bogoslužju i ispovijedi u crkvi sv. Jurja. Po-slije ispovijedi svi okupljeni su sudjelovali na svetoj misi koju je sa svećenicima predvodio fra Josip Repeša, provincijski promicatelj duhovnih zvanja. Prenoseći pozdrave i lijepe želje novoizabranog provincijala fra Marka Mrše, propovjednik je ministrante pozvao na predano ministriranje oko stola Gospodnjega. Poslije svete mise dvojica bogoslova svjedo-čili su o svojem redovničkom pozivu i životu u samostanu. Predstavnici ministrantskih zajednica dobili su prigodne zahvalnice za sudjelovanje i svi prisutni sličice s molitvom za duhovna zvanja koju su zajedno izmolili. Nakon zajedničke fotografije bio je ručak za sve sudionike ispred redovničke kuće u Gračacu.

Poslijepodnevni program određen je za nogometno nadmetanje. Nakon nekoliko krugova igre pobjednici natjecanja su mini-stranti naše župe. Zahvaljujemo Provincijskoj upravi na pokroviteljstvu susreta i župniku fra Tinu Labroviću i župnom vikaru fra Igna-ciju Sladoji sa župljanima koji su pomogli za realizaciju susreta. Hvala svim svećenicima, postulantima i bogoslovima na suradnji.

Lj. Cikojević

50

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

Obred primanja u Franjevački svjetovni red u našoj župi

Obred primanja u Franjevački svjetovni red (OFS) Mjesno bratstvo Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS) „Sv. Padre Pio“ (u obnavljanju) održan je u nedjelju 26. svibnja 2019. u crkvi sv. Ilije u Studencima za vrije-me župne mise u 10,30. Misu je predslavio i propovijedao fra Stipe Nimac, OFM, pred-sjednik Konferencije područnih duhovnih asistenata Splitsko-dubrovačkoga područnog bratstva OFS-a „Sv. Leopold Bogdan Man-dić“, Split. Misi je nazočio i fra Zoran Jonjić, OFM, župnik i duhovni asistent. Primljeno je osmero kandidata. Pristupnike je u ime Crkve i OFS-a primila Mila Šuto, područna ministra, a fra Stipe Nimac, OFM, područni duhovni asistent potvrdio. Primljeni su u OFS „Sv. Padre Pio“: Miroslava Bilić Antičević, Ivan Bilić Antičević, Maja Bilić Antičević, Stipe Bilić Antičević, voditelj, Jelena Bilić Antičević, Biserka Bilić Kovačević, Frano Bilić Kovačević, Marija Maras. Posebnost je ovoga studenačkoga primalačkog slavlja što je od sveukupno osmero članova primlje-no čak njih petero iz jedne obitelji. Mjesno

bratstvo OFS-a „Sv. Padre Pio“ u obnavlja-nju pripada Splitsko-dubrovačkom područ-nom bratstvu OFS-a „Sv. Leopold Bogdan Mandić“, sa sjedištem u Splitu (Franjevački samostan Gospe od Zdravlja, Trg Gaje Bla-ta 3, Split), koje čini 25 mjesnih bratstava OFS-a: 24 kanonski osnovana i jedno (1) u obnavljanju, (OFS „Sv. Padre Pio“, Studen-ci), i broji 528 trajno zavjetovanih članova, 29 privremeno zavjetovanih, 29 u početnoj formaciji te 24 duhovna asistenta.

Na slavlju primalačkog obreda sudjelo-vali su predstavnici Mjesnih bratstava OFS-a s područja Imotskoga dekanata: OFS „Sv. Franjo“, Imotski (Angela Koštro, OFS, mi-nistra), OFS „Sv. Klara“, Podbablje (Zdenko Perkušić, OFS, ministar), OFS „Rane sv. Frane“, Proložac (Suzana Šimić, OFS, mi-nistra), OFS „Svi sveti franjevačkog reda“, Runovići (Ivana Lešina, OFS, ministra), OFS „Sv. Roko“, Vinjani (Zrinka Kukavica, OFS, ministra), OFS „Sv. Leopold Bogdan Man-dić“, Zmijavci (Jasna Šabić, OFS, ministra).

Formacijske susrete za OFS u osnivanju (i obnavljanju), ako ne može „jamac“ mjesno bratstvo koje je zemljopisno najbliže mje-snom bratstvu u osnivanju (i obnavljanju),

51

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

onda provodi viša razina, područno vijeće, povjerenik/-ca za formaciju, zajedno s po-dručnom ministrom i područnim duhovnim asistentom.

Formacijske susrete prije obreda pri-manja u Studencima održavala je Angela Koštro, OFS, područna povjerenica za for-maciju (kada je bila spriječena formacijske susrete održavao je njezin suprug Dragutin Koštro, OFS, povjerenik za formaciju mje-snoga bratstva „Sv. Frano“, Imotski kojemu je ovu službu povjerilo Područno vijeće na čelu s područnom mnistrom Milom Šuto!).

Slavljenicima je na kraju slavlja čestitao fra Zoran, župnik i duhovni asistent. Isto tako, čestitao je svima onima koji su dopri-nijeli da se dogodi ovo slavlje. Posebno je zahvalio područnoj ministri Mili, područno-me duhovnom asistentu fra Stipi, područnoj povjerenici za formaciju Angeli i mjesnom povjereniku za formaciju Dragutinu te pred-stavnicima mjesnih bratstava OFS-a Imot-skoga dekanata te župnom Mješovitom zboru i zborovođi Mariju, ministrantima i sakristan-ki Ružici Šakić. Nakon župnikove čestitke i zahvalnice, slavljenicima su čestitali Angela i Dragutin Koštro, povjerenici za formaciju, Mila, područna ministra, i fra Stipe Nimac, područni duhovni asistent. Za vrijeme mise

pjevao je Mješoviti zbor župe sv. Ilije pod ravnanjem Marija Cikojevića, zborovođe. Poslije slavlja bio je agape u župnoj kući koje su zajedno s fra Zoranom, župnikom i duhovnim asistentom, pripremili članovi Mjesnoga bratstva OFS-a „Sv. Padre Pio“, u obnavljanju.

o.fra Stipe Nimac

Blagdan sv. Ante Padovanskog

Proslava blagdana sv. Ante u našoj župi započela je svečanom procesijom oko Franje-vačkog trga. Procesiji je prethodila molitva litanija, a nakon procesije uslijedila je sve-čana sveta misa. Misno su slavlje animirali ministranti i Mješoviti župni zbor pod ravna-njem Marija Cikojevića. Župnik fra Zoran u propovijedi je naglasio kako nam život sv. Ante svjedoči kako svetost nije rezervirana za neke posebne ljude. Svetim se ne rađa, već se svetim postaje. Stoga svatko može postignuti tu stvarnost savršenstva na koju nisu pozvani samo redovnici i svećenici, već su na svetost pozvani baš svi ljudi. Neka nas toj nakani prati zagovor sv. Ante. Slavlje je završilo blagoslovom djece i ljiljana.

M. Udiljak

52

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

Svetkovina Presvetog Trojstva i blagoslov automobila

Devetnaestu godinu zaredom proslav-ljena je svetkovina Presvetog Trojstva kod kapele sv. Nikole u Dvorinama. Prije slavlja svete mise krunicu je predmolio Frano Bilić Kovačević. Prema Običajniku župe nakon misnog slavlja župnik je blagoslovio vozače i vozila iz naše župe te susjednih Svibića, Sviba, Podjarma, Aržana, Subašića i Vini-ce. Tom je prigodom župnik svim vozačima darovao blagoslovljene krunice te zahvalio svima koji su doprinijeli da misno slavlje bude svečano i dostojanstveno, a posebno članovima Mješovitog župnog zbora, mini-strantima, obiteljima Ljube Bilića te Josipa i Marinke Jurčević koji se brinu o uređenju kapelice i njezina okoliša.

A. Bilić

Svetkovina Tijelova

U četvrtak 20. lipnja u crkvi sv. Ilije proslavljena je svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove. Nakon svete mise održana je procesija Franjevačkim trgom. Tijelovo kao posebni blagdan posvećen svečanom čašće-nju Presvetog oltarnog sakramenta nastaje u 13. stoljeću, a na cijelo se zapadno kršćan-stvo proširuje tek u 14. stoljeću. Duguje se viziji augustinske redovnice sv. Julijane iz

samostana kod Liegea u današnjoj Belgiji. Za vrijeme vladavine komunizma tijelovske su procesije bile zabranjene, a u našoj su župi ponovno zaživjele za župnikovanja fra Frane Bilokapića.

I. Udiljak

Krštenje Kristijana Prke i Marte Sofije Bilić Žužul

U subotu 22. lipnja u kapeli sv. Roka Podgredom kršteni su Kristijan Prka i Marta Sofija Bilić Žužul.

Iskreno čestitamo obiteljima Prka i Bilić i želimo obilje Božjeg blagoslova!

53

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

Lucija Babić u vrhu Europe i Svijeta

U lipnju ove godine na II. Europskim igrama u bjeloruskom Minsku Lucija Babić, kći Ivana Babića Juribašića Jedinka, osvo-jila je zlato u borilačkoj disciplini sambo, kategorija do 74 kg. To je bilo ujedno i prvo osvojeno zlato za Hrvatsku na ovim Igrama. Lucija je u finalu nadjačala Ukrajinku Ka-terynu Moskalovu i slavila rezultatom 4 : 0. Lucijin dugogodišnji naporni rad se isplatio i sve se vratilo na najbolji mogući način – zlatom! Mnogobrojna obitelj i prijatelji u Studencima proslavili su ovaj Lucijin naslov.

Boljim poznavateljima borilačkih spor-tova, osobito džuda, Lucija je poznata bor-kinja. Članica je Sambo kluba ZAG, a dosa-da je ostvarila niz uspjeha. Vrijedi izdvojiti europsku broncu iz Španjolske osvojenu u siječnju ove godine kao i uspjehe u džudu prijašnjih godina:

Brončana medalja na Europskom kupu 2016. u Beogradu.

Srebrna medalja na Europskom kupu u Sarajevu i bronca u Bratislavi 2017.

Dvije bronce na Europskom kupu u Du-brovniku i Sarajevu 2018.

Vicepevakinja svijeta je u sambu (Bu-kurešt 2018.), a ove godine je uz zlato iz Minska u kolekciju medalja dodala bronce s Eurokupa u Sarajevu i spomenutom Eu-ropskom sambo prvenstvu u španjolskom Gijonu. Ako uzmemo u obzir njezine godine (20), ovi rezultati još više dobivaju na težini.

Inače, sambo (u prijevodu s ruskog je-zika: samoobrana bez oružja) je borilačka vještina nastala u SSSR-u spajanjem više borilačkih vještina kavkaskih i sibirskih na-roda s džiju-džicuom. Posebno je razvijena za postrojbe sovjetskih vojnih i policijskih specijalnih snaga, a svjetsku popularnost je stekla nakon raspada SSSR-a kad se borilač-ka doktrina počela globalno širiti. U novije

vrijeme, potvrdu svoje visoke kakvoće, sam-bo vještina je potvrdila u UFC-u (ultima-faj-tu) [ultimate-fight – slobodna borba] činje-nicom da je borce kojima je sambo temeljna vještina, iznimno teško pobijediti. Svjetski prvak u UFC-u za 2005. godinu, i jedan od najvećih boraca slobodne borbe u povijesti, Fedor Emelianenko, je sambo borac.

Sambo je najrašireniji, odnosno najviše se trenira, u Rusiji, Ukrajini i državama biv-šeg SSSR-a, ali ga se vježba i u Sjevernoj Americi. Uz takvu snažnu, globalnu konku-renciju Lucija je zlatna.

Foto: 24sata; HOO, judoinside.com

Uredništvo lista čestita Luciji na dosadašnjim uspjesima i želi joj još mnogo uspjeha u promociji Hrvatske i Studenaca!

Minsk, 23. 6. 2019. – Hrvatska sambo borkinja Lucija Babić u kategoriji do 74 kg protiv Volhe Namazave iz Bjelorusije tijekom 2. Europskih igara Minsk 2019. foto HINA/ Damir SENČAR/ ds

54

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

Hodočašće u Međugorje

U utorak 25. lipnja naši su župljani za-jedno sa župnikom fra Zoranom hodočastili u Međugorje u prigodi 38. obljetnice ukazanja BDM. Putovanje je bilo ispunjeno molitvom, pjesmom i druženjem. Dolaskom u Među-gorje prvo odredište je bilo Brdo ukazanja. U poslijepodnevnim satima hodočasnici su sudjelovali na misnom slavlju u zajedništvu s brojnim svećenicima i vjernim pukom.

M. Babić

Krštenje Josipa Bilića Antičevića

U nedjelju 30. lipnja 2019. u crkvi sv. Ilije kršten je Josip Bilić Antičević, drugo dijete u mladoj obitelji Stjepana i Maje (r. Čotić). Iskrene čestitke i obilje Božjeg bla-goslova!

Oblačenje i zavjetovanje na Visovcu

U subotu, 6. srpnja 2019., trojica po-stulanata Josip Brandejs, Ante Čavlina i naš župljanin Mate Šakić odjenuli su franjevačko redovničko odijelo te započeli novicijat obre-dom koji je prethodio svetoj misi. Tijekom misnog slavlja svoje prve jednostavne zavjete u ruke provincijskog ministra fra Marka Mrše položili su fra Šime Batur, fra Vlaho Jakić, fra Oliver Marčinković, fra Marko Plejić te fra Valentino Radaš. Na misnom slavlju uz provincijskog ministra koncelebrirali su fra Joško Kodžoman, bivši provincijski mini-star, gvardijan na Visovcu fra Božo Duvnjak, meštar novaka fra Ivan Režić, magistar postu-lanata i provincijski vikar fra Zoran Kutleša, prefekt u sjemeništu fra Ivica Udovičić te ostala braća svećenici.

Novak Mate Šakić s obitelji

55

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

Nakon misnog slavlja, uzvanici i bra-ća franjevci i ostali svećenici, bogoslovi, redovnice i uzvanici nastavili su druženje u oazi Visovca. Našem Mati, ostalim novacima i novozavjetovanicima čestitamo i želimo obilje Božjeg blagoslova. Preporučujemo ih u vaše molitve za ustrajnost na započetom putu.

Lj. Cikojević

Duhovna obnova uoči proslave sv. Ilije

U srijedu 17. srpnja 2019. započeli smo trodnevnicu sv. Iliji proroku tijekom koje je održana duhovna obnova. Predvodio ju je fra Tomislav Jelić, župnik župe Ružići pokraj Čitluka (BiH). Prvoga dana prije svete mise

bila je prigoda za razgovor i sv. ispovijed, a molile su se posvetne molitve sv. Iliji i krunica Kraljice Mira. Fra Tomislav je u pro-povijedi govorio o poniznosti o kojoj govori i Biblija u poruci „Zaodjenite se dakle - kao izabranici Božji, sveti i ljubljeni - u milo-srdno srce, dobrostivost, poniznost, blagost, strpljivost“ (Kološanima 3,12). Kada govori-mo o poniznosti, onda moramo znati što je to poniznost, kako je postići i tko je može imati. Poniznost je kao vrlina za kršćanina veoma važna i jedan od uvjeta za vječni život. Ona je suprotnost od oholosti. Ako smo sljedbenici Isusa Krista, onda moramo slijediti njegov put poniznosti i praštanja. Bog se protivi oholima, a poniznima daje milost, zato bla-goslovu prethodi poniznost jer Svevišnji pre-biva s onima skromna duha i raskajana srca. Ono što bi nas još trebalo učiniti poniznima, jest Božja dobrota. „Obucite se, dakle, bu-dući da ste izabranici Božji, sveti i ljubljeni, u milosrdnu srdačnost, dobrotu, poniznost, krotkost i strpljivost! Podnosite jedan dru-goga i dobrostivo opraštajte međusobno ako tko protiv koga ima nešto što je za ukor. Kao što je Gospodin vama dobrostivo oprostio, tako činite i vi“ (Kološanima 3,12.13). Stoga molimo neka nam Gospodin udijeli poniznost i jednostavnost u svemu jer se kroz mnoge primjere takvih nam svetih uzora Gospodin proslavio. Nakon svete mise uslijedilo je eu-haristijsko klanjanje koje su animirali članovi Mješovitog župnog zbora.

Drugi dan trodnevnice bio je u znaku molitve za bolesnike. Za vrijeme svete mise svećenici su podijelili sakrament bolesnič-kog pomazanja prethodno naglasivši kako je bolesničko pomazanje duševno okrepljenje i utjeha bolesnika. Ono jača nemoćnika u njegovim duševnim i tjelesnim kušnjama, omogućuje sjedinjenje s mukom Kristovom. Prije bolesničkog pomazanja, dakako, ako je moguće, treba ispovjediti teške grijehe. Osim grijeha bolesničkim se pomazanjem opraštaju i vremenite kazne. Ono daje opće poboljšanje bolesti i tjelesno zdravlje ako je to na korist

56

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

duši. Drugi dan trodnevnice završio je euhari-stijskim klanjanjem i blagoslovom bolesnika.

U petak 19. srpnja slavljena je sv. misa posljednjeg dana trodnevnice kojom se naša župa pripremala za svetkovinu sv. Ilije i svečanu svetu misu don Marka Trogrlića. Tijekom svete mise posebno su se molile zahvalne molitve za duhovna zvanja i mlade u našoj župi. Na kraju svete mise fra Tomi-slav je posebno molio za djecu te ih blago-slovio. Radost vjernika na kraju duhovne obnove završila je u zahvalnosti Bogu na svim primljenim milostima i fra Tomislavu, čije su navještaje župljani s oduševljenjem slušali, u vjeri kako će plodovi duhovne ob-nove biti mnogobrojni u našim životima. Nakon misnog slavlja nastavljen je program Studenačkog lita.

I. Babić

8. susret klapa Dalmatinske zagore

19. srpnja, poslije mise trodnevnice, održan je 8. Susret klapa Dalmatinske zagore. Na susretu je sudjelovalo 5 klapa: Kostela (ž) iz Zadvarja, Murtela (ž) iz Dugopolja, Bra-tovština sv. Stjepana (m) iz Gorice, Galluna (ž) iz Imotskog te domaćin i suorganizator Susreta, klapa Sv. Mihovil Proložac.

Klape su izvele po tri pjesme kombi-nirajući duhovnu tematiku, izvornu klapsku pismu te obrade popularnih dalmatinskih uspješnica. Publika je bila jednoglasna u mišljenju kako su klape izvrsno odabrale i izvele svoje pjesme i time dala visoku ocjenu ovogodišnjem Susretu. Na početku Susreta okupljene je pozdravio fra Zoran Jonjić, stu-denački župnik. Susret je otvorila klapa Sv. Mihovil pjesmama „Tebe tražim“, „Kroz pla-nine brda i gore“ te pjesmom „Cvijet čežnje“ i tako uvela publiku u lijepu klapsku večer. Klapa Kostela je tradicionalnim klapskim pjesmama „Kad bi draga ja vidila“, „Jemala

sam dragoga“ te „Zdravo Djevo“ natjerala publiku na pljesak odobravanja. Poslije njih su nastupile dugogodišnje pratiteljice Susreta ženska klapa Murtela. Publici su otpjevale pjesme „O, čisto srce“, „Loza u škripu“ te vrlo zahtjevnu polifonu obradu korala „Ave Maria“. Čast muškog roda je uz Proložane obranila klapa Bratovština iz Gorice koja je na samo sebi svojstven način izvrsno in-terpretirala pjesme „Tanja“, „E, kad ja iden Staren Gradu“ te „Sv. Stipanu“. Susret su zatvorile nadarene učenice imotske glazbene škole okupljene u klapi Galluna Čačijinim obradama pjesama „Uvik ću te svojim zvati“ i „Pismo moja“ te Demovićevom obradom duhovne „Zdravo Tilo“.

Na samom kraju Susreta klape su dobile prigodne poklone zahvale, a ugodna klapska večer se nastavila u crkvenom dvorištu gdje je bila pripremljena bogata zakuska.

Organizatori upućuju donatorima i sponzorima, prije svega pršutani Gradina i mljekari Bosnić na susretljivosti i potpori od samih početaka Susreta. Zahvala ide i vrijednim domaćicama koje su pripravile zakusku s domaćim delicijama te Zvonku Babiću, Marku Udovičiću, Tadiji Šakiću i neumornom Duji Babiću bez čije pomoći Susret ne bi bilo moguće realizirati.

57

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

Klapa Kostela

Klapa Murtela

Klapa Galluna

58

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

Klapa sv. Mihovil

Klapa Bratovština

59

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

Zasluge za ugodnu vizualnu kulisu pri-padaju inženjeru svjetla g. Milanu Meteru i fotografu Ljudevitu Cikojeviću koji je foto-grafijom ovjekovječio i ovaj Susret.

M. Cikojević

Slavlje sv. Ilije zaštitnika naše župe

Ovogodišnje slavlje svetkovine sv. Ili-je proroka, zaštitnika župe, bilo je u zna-ku svečane svete mise koju je predvodio mladomisnik don Marko Trogrlić, čija je želja bila da svoju prvu svetu misu sa svojim Studenčanima prikaže Gospodinu upravo na svetkovinu sv. Ilije. Prema Običajniku župe prva sveta misa na dan svetkovine slavljena je u 8 sati za domaćice koje su vrijedno pri-premale objed za obitelji i goste, a ove ih je Iline bilo mnogo.

Središnjem misnom slavlju prethodila je procesija studenačkim Centrom. Kip sv. Ilije, barjak i procesijski križ nosili su čla-novi KUŠU „Studa“ koji su organizirali sva slavlja i aktivnosti Studenačkog lita, čiji je središnji dio Ilina. Uz predvoditelja misnog slavlja don Marka suslavili su imotski dekan i gvardijan fra Kristian Stipanović, župnik fra Zoran Jonjić, fra Kruno Bekavac, fra Ne-djeljko Jukić, fra Vinko Gudelj, fra Denis Šimunović, don Mladen Parlov, don Vladimir Mikrut, don Lovre Šola, don Jakov Renić, don Hrvoje Relja te svećenici podrijetlom sa Studenaca: fra Jakov Udovičić, fra Ante Bilić, fra Bone Bilić, fra Dinko Bošnjak, fra Ivica Udovičić i fra Ante Udovičić, a misno su slavlje animirali bogoslov Mirko Šakić, čitači - postulant Marko Udovičić i Dijana Elez, članovi Mješovitog župnog zbora uz orguljašku pratnju Zrinke Babić te pod ravnanjem Marija Cikojevića.

60

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

Brojni hodočasnici iz susjednih župa imali su prigodu za ispovijed od ranih jutar-njih sati. Don Marko je u nadahnutoj propovi-jedi naglasio kako naš život po uzoru na Iliju Tišbijca treba biti život autentičnih, pravih kršćana, koji žele otkloniti sve prepreke na putu sjedinjenja s Isusom. U tom smislu tre-bamo odgovoriti na pitanja koji je naš smisao i cilj života? Što je ono što nas dijeli od Isusa? U pronalasku odgovora i početku djelovanja pomoć nam se nudi u molitvi prema zagovoru našeg zaštitnika sv. Ilije proroka i svih sveta-ca, a posebno Blažene Djevice Marije. Ona je ta koja je ponizno sav svoj život položila u Božje ruke, Ona čiji je život bio potpuno predan Bogu. Neka nam Blažena Djevica Marija bude pratiteljica i zagovornica na putu otkupljenja.

Na kraju misnog slavlja župnik fra Zo-ran Jonjić se u svoje ime, u ime svih nazočnih svećenika i cijele župe zahvalio don Marku na molitvi i nadahnutoj propovijedi te svima koji su pomogli da slavlje Iline bude sveča-no i dostojanstveno. Prije blagoslova don Marko se obratio svima te istaknuo kako je posebno radostan što je upravo na današnji dan slavio svetu misu zajedno sa svojim žu-pljanima. Naglasio je kako je sretan što je izrastao iz ove vjerničke zajednice i primio ono što je svakom čovjeku najvažnije: „To je sveto krštenje, sveta ispovijed, pričest i krizma. Ovdje su moji korijeni i sve ono što mi je drago. Hvala mojoj obitelji, mojim

roditeljima Stipi i Ici, bratu, sestrama, obi-telji strica Marka, svim mojim rođacima i prijateljima. U ovim se trenutcima posebno sjećam i molim za moju pok. tetku Anku, veliku patnicu i vjernicu koja je, vjerujem, izmolila moj svećenički poziv. Hvala svima vama, dragi moji župljani, koji ste molili za mene. Preporučujem se u vaše molitve. Hvala od srca svima koji su učinili ovo slavlje sve-čanim i dostojanstvenim: braći svećenicima, ministrantima, čitačima, bogoslovu Mirku, a posebno Mješovitom župnom zboru i klapi „Sv. Mihovil“ pod vodstvom Marija Cikoje-vića. Neka na sve vas Gospodin izlije obilje Božjeg blagoslova!“ Dugotrajni pljesak i suze radosnice na licima svih nazočnih poka-zali su oduševljenje i zahvalu Gospodinu za još jedno duhovno zvanje i divnog svećenika iz naše župe.

Nakon blagoslova i misnog slavlja na-stavljeno je radosno druženje na Franjevač-kom trgu i Podgredom ispod drevnog oraha. U poslijepodnevnim i večernjim satima na-stavio se program 26. po redu Studenačkog lita i tradicionalnog derneka koji se, zahvalju-jući entuzijazmu i ljubavi našh mladih prema rodnom kraju, održao kao jedini dernek u zapadnom dijelu Imotske krajine.

Z. Babić

61

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

Sadržajno i rekordno posjećeno Studenačko lito

Tradicionalno se pred najveći stude-nački blagdan sv. Iliju održao niz kulturnih i sportskih manifestacija. Organizator svih aktivnosti je bila udruga Studa koja već niz godina nastoji na najbolji mogući način kva-litetnim sadržajima oplemeniti studenački društveni život. Napredak je očit i dobro prihvaćen među mještanima. Ove godine, pod vodstvom novog predsjednika Ante Bi-lića-Nosića, članovi udruge su se potrudili uzveličati Ilinu dodatnim sadržajima i u tome uspjeli. Organiziran je malonogometni turnir Sv. Ilija koji je nagradnim fondom privukao vrlo kvalitetne momčadi.

Ovogodišnji naslov zasluženo je odni-jela momčad T. O. Meri čije boje brani naš Ivan Malenica, i koji je proglašen najboljim vratarom turnira.

Drugo mjesto pripalo je momčadi Cista Velika, dok je treće mjesto osvojila momčad Uvik kontra. Najbolji igrač turnira je Ivan Svalina iz pobjedničke ekipe, dok je nagradu za najboljeg strijelca ponio Antonio Vrkić iz momčadi Uvik kontra.

U revijalnom dijelu turnira snage su odmjerili veterani Studenaca i Ciste. Iako je utakmica bila prijateljskog karaktera, nije nedostajalo naboja s obje strane. Poslovično napeti studenački veterani su odnijeli pobjedu i to zahvaljujući Mirku Bataliću-Mikiju koji je imao najviše mirnoće i ‘hat-trickom’, na kojem bi mu pozavidjeli i razvikaniji stu-denački strijelci, riješio pitanje pobjedni-ka. Cista je bila čvrst i dostojan suparnik.

Posjećenost turnira u cjelini je bila iznad razine očekivanja, i zbog dobre organizacije, ali i zbog lijepog vremena i blagdana u srcu vikenda.

Nakon malonogometnih uzbuđenja koja su se odvijala na ilinsku večer, brojno mnoš-tvo okupljenih Studenčana i gostiju uživalo je tijekom dvosatnog koncerta Josipa Ivan-čića. I staro i mlado je pjevalo i plesalo na mnoge hitove i popularne pjesme koje je pje-vač vrlo dobro i, prije svega, profesionalno otpjevao. Kako je procijenio organizator, oko 700 ljudi se tijekom nekoliko sati zabavljalo pred studenačkom školom. Prema komen-tarima okupljenih ovakav estradni koncert je nedostajao u programu Lita, pa je na or-ganizatorima obveza da i sljedeće godine organiziraju ovako lijep događaj.

Ako pitate djecu, najljepši i najbolji do-gađaj Lita je Dječja olimpijada i Praćkijada u kojoj svake godine padaju rekordi po broju prijava i nagrada. Oba natjecanja su već duže od desetljeća zaštitni znakovi Studenačkog lita i nadaleko prepoznatljivi događaji koje pohode mnoga djeca i odrasli iz Studenaca i Krajine.

Ove je godine Praćkijada bila organizirana u četiri kategorije:

1. kategorija – djeca do 10 godina2. kategorija – mladi do 18 godina3. kategorija – žene4. kategorija – mmuškarci.Pobjednik kategorije djeca je Matej Bi-

lić-Prcić, kategorije do 18. godina Jakov Ba-bić, a u napetom ženskom finalu, tek nakon pripetavanja, pobjedu je odnijela Marijana Cikojević koja je bila malo preciznija od vrlo dobre Božene Šakić. U muškoj kategoriji zlato je osvojio Petar (Perica) Jurčević, srebro Tone Babić, a broncu Mario Udiljak.

Vrhunac sportskih natjecanja je bila Dječja olimpijada. Djeca su bila dobro utre-nirana, spremna i odlučna dostići najsjajnija

62

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

odličja. Natjecalo se u trima disciplinama: skok u dalj, skokovi u vreći i potezanje konopa.

Najbolji u skoku u dalj:

Hana Krajinović

Petar Jurčević

Siniša Madunić

Pobjednici skokova u vreći:

Hana Krajinović

Ivan Kovač

Dina Bilić

Pobjednička ekipa u potezanju konopa:

Anica Trogrlić, Mara i Iva Udiljak, Že-ljana Radeljić i Tea Bilić-Pavlinović.

Članovi i vodstvo udruge se najljep-še zahvaljuju dobročiniteljima koji su svojim nesebičnim financijskim i ostalim

63

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

materijalnim prilozima pomogli u ostvarenju svih planiranih projekata Studenačkog lita.

M. Cikojević

Sponzori Studenačkog lita 2019.

Općina LovrećŽupni ured sv. Ilije StudenciJasika d.o.o.Aequitas SplitNovena prometPoslovna učinkovitost d. o. o.IgiBauBatalić-Specijalni transportiMB iskopi BatalićPrka transportPršutana GradinaMljekara BosnićKonoba FaboKonoba FratelliBotanovićBent BazeniPerkan uslugeOrtodontska ordinacija dr. Tomislav TrogrlićOPG Bilić NosićOPG Bilić PavlinovićOPG VicanCB FioCB LiberoCB AquariusCB DonnaMesnica KumanAntonio (Toni) DilberIvan Bekavac (Dujić)Damir PrkaMilena Madunić

64

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

Hodočašće duhovnih zvanja Imotske krajine

U srijedu 24. srpnja u Imotskom je poče-la devetnica Gospi od Anđela, zaštitnici Imot-skog i Imotske krajine. Svaki dan devetnice zavjetni je dan pojedinih dijelova imotske župe te ujedno hodočasnički dan neke od župa imotskoga samostanskog okružja. Tra-dicionalno je prvi dan devetnice zavjetni dan Vujčića i Adžija, a prvi su hodočastili Gospi od Anđela vjernici iz Prološca. Ujedno je na prvi dan devetnice bilo hodočašće i susret duhovnih zvanja Imotske krajine. U 18 sati u samostanskoj dvorani razmatranje svećenici-ma i časnim sestrama održao je prof. dr. don Ivan Bodrožić, profesor na KBF-u u Zagrebu. U 18:30 krunicu pred slikom Gospe od An-đela u crkvi sv. Frane predvodio je fra Zoran Kutleša, vikar Provincije Presvetog Otku-pitelja. Nakon pobožnosti uslijedila je pro-cesija redovnika, redovnica i svećenika kao uvod u misno slavlje koje je predvodio don Ivan uz koncelebraciju fra Zorana, imotskog gvardijana fra Kristiana Stipanovića i još 26 svećenika. U misi je sudjelovalo 19 redovni-ca, jedan časni brat, naši župljani bogoslov Mirko Šakić i postulant Marko Udovičić, a pjevanje na misi animirao je župni zbor iz Prološca pod ravnanjem s. Terezine Bašić. Poslije mise bilo je fotografiranje na ispred crkve, nakon čega se susret nastavio večerom i druženjem pod šatorom kod samostanskog cedra.

M. Babić

Krštenje Luke Šakića

U nedjelju 28. srpnja 2019. u crkvi sv. Ilije kršten je Luka Šakić (Miljkov), drugo dijete u mladoj obitelji Zdravka i Ane. Kum je bio Mirko Udiljak. Iskrene čestitke i obilje Božjeg blagoslova!

Framaši na putu prema Asizu u Studencima

25. srpnja 2019., na blagdan sv. Jakova, naša je župa bila jedna od postaja na Hodu franjevačke mladeži. Hod franjevačke mlade-ži organizirano je hodočašće mladih u Frami i duhovnih asistenata. Hod se održava za vrije-me ljetnih mjeseci, krajem srpnja i početkom kolovoza. Rutu kojom se hodočasti određuje svako područno bratstvo zasebno, no vrlo često se neka područna bratstva ujedine u organizaciji zajedničkog Hoda. Ovakvo se hodočašće sastoji od dva dijela; prvi dio se odvija u Hrvatskoj, a drugi u Italiji. Isto tako, može se reći da se Hod dijeli na teži i lakši dio. Onaj teži jest hodanje po Lijepoj Našoj, a lakši posjećivanje i razgledavanje mjesta u kojima je boravio sveti Franjo po Italiji.

Sâm Hod započinje krajem srpnja, tako da se oko 1. kolovoza putuje prema Asi-zu. Razlog tome želja je za porcijunkulskim oprostom, za što članovi Franjevačke mladeži pripremaju tijekom Hoda. Tako su članovi

65

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

Splitsko-dubrovačkog područnog bratstva na hodu od Imotskog prema Sinju jedan dan proveli u našoj župi. Nakon okrjepe i odmo-ra u večernjim satima zajedno s članovima FSR-a sudjelovali su u pobožnosti krunice i svetoj misi u kapeli sv. Roka Podgredom. Nakon euharistijskog slavlja upriličen je du-hovni nagovor, razmišljanje o franjevačkom djelovanju i priprema za potpuni oprost u Asizu. Nakon druženja i večere počinak je organiziran u prostorijama Osnovne škole.

U NASTAVKU VAM PRENOSIMO DOJAM KOJI JE FRAMAŠICA LUCIJA DRAGOBRATOVIĆ POSLALA NA NAŠU ŽUPNU E-POŠTU

Franjevačka mladež je i ove godine ima-la svoj Hod. Krenuli smo od Imotskog prema Sinju, a nakon tog pješačenja uslijedio je odlazak u Asiz. Drugi dan Hoda, 25.srpnja, završili smo u Studencima. Nakon prijeđenih 20-ak kilometara došli smo u OŠ Studenci gdje smo i prenoćili. Korak je već bio po-stao malo lakši, pregazili smo prvi dio puta i nakon toga bili puni motivacije za iduće dane. Vrijeme ručka provodimo u prekrasnoj Oazi mira, mjesto ispred kapele sv. Roka, kod našeg domaćina župnika fra. Zorana. Kad smo došli tamo, svi smo ostali zadivljeni. Hladovina, povjetarac i odličan ručak. Pravi Božji dar. Krunicu, misu i katehezu održali smo u kapelici sv. Roka. Nakon dugog dana uputili smo se u svoje prenoćište i krenuli na počinak i tako završili ovaj predivan dan.

A. Bilić

Devetnica gospi od Anđela – zavjetni dan Studenaca

U ponedjeljak 29. srpnja 2019., šestog dana devetnice Gospi od Anđela, naši su župljani hodočastili Gospi od Anđela u Imot-ski. Euharistijsko slavlje predvodio je žu-pnik fra Zoran Jonjić u suslavlju s imotskim župnikom i gvardijanom fra Kristijanom

Stipanovićem. Pjevanje na misi animirao je dio članova Mješovitog župnog zbora Stu-denaca pod ravnanjem Marija Cikojevića, a čitanja postulant Marko Udovičić i Frano Bilić Kovačević. Fra Zoran je u propovijedi naglasio kako je uz ostale blagdan Gospe od Anđela značajan trenutak pomirbe za sve vjernike kako bismo poput svetog Franje mogli doživjeti Gospodinovo milosrđe. Sve-tom je Frani poticaj i oslonac bila Blažena Djevica. Stoga i mi svi skupa u našim živo-tima dodijelimo Isusu glavnu, a ne sporednu ulogu, kako bismo bili sretniji i zadovoljniji. Neka nam u tome, kao i svetom Franji, pomo-gne zagovor Gospe od Anđela. Nakon svete mise nastavljeno je druženje s domaćinima te uživanje u odličnom Koncertu klapa Gospi od Anđela na kojem su u sastavu Klape Sv. Mihovil iz Prološca nastupili naši Mario Ci-kojević i Marko Udovičić.

I. Udiljak

U Imotskom proslavljena svetkovina Gospe od Anđela

Svetkovina Gospe od Anđela, zaštitni-ce grada Imotskog i cijele Imotske krajine, svečano je proslavljena u petak 2. kolovo-za središnjim euharistijskim slavljem koje

66

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

je predvodio splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić. Na prigod-nom oltaru postavljenom na imotskoj tvrđavi Topani podno spomenika poginulim brani-teljima, u koncelebraciji je bilo dvadesetak svećenika predvođenih dekanom Imotskog dekanata i župnikom župe sv. Franje – Imot-ski fra Kristijanom Stipanovićem. Mnoš-tvo vjernika pristiglih iz svih župa Imotske krajine, Dalmatinske zagore kao i susjedne Bosne i Hercegovine najprije je sudjelovalo u tradicionalnoj procesiji od crkve sv. Franje do tvrđave Topane sa slikom Gospe od Anđela i župnim barjacima koje su nosili predstavnici svih župa Imotskoga dekanata. Mons. Barišić u homiliji je istaknuo:

„Sv. Franjo je doživio radost oslobođe-nja od grijeha te je tu radost želio podijeliti sa svakim čovjekom. Pronašao je nadahnuće u Asizu, u maloj kapelici Porcijunkuli te je želio da svaki vjernik u toj kapelici osje-ti radost susreta s Gospodinom. Primivši nadahnuće od Marije i samoga Gospodina, uputio je zamolbu papi Honoriju III., koji je na današnji dan 1216. godine odobrio da se uz ispunjenje određenih uvjeta u toj ka-pelici može dobiti potpuni oprost, oprost od vremenitih kazni.“ Osvrćući se na navedeno iskustvo sv. Franje, nadbiskup je pozvao sve vjernike da u svom srcu izgrade porcijunku-lu – prostor susreta neba i zemlje, čovjeka i Boga te čovjeka i čovjeka. Zaključujući, poželio je svim vjernicima Imotske krajine da po zagovoru Gospe od Anđela i sv. Franje iskažu zahvalnost Bogu za sva povijesna i milosna oslobođenja. Prisutnima se obra-tio i domaćin, župnik i gvardijan fra Kristi-an Stipanović, čestitavši svima svetkovinu Gospe od Anđela i potaknuvši vjernike da sačuvaju Boga u svom životu. Zahvalio je Ocu nadbiskupu, svećenicima, bogoslovima i svima koji su na bilo koji način doprinijeli da se svetkovina Gospe od Anđela proslavi na svečan i dostojanstven način.

Po završetku misnog slavlja dok je pje-vao veliki zbor sastavljen od župnih zborova

župa imotskoga samostanskog okružja, vjer-nički puk i svećenici u procesiji vratili su sliku Gospe od Anđela u župnu crkvu sv. Franje. Tradicionalno, procesiju je popratila Gradska glazba Imotski. Za proslavu svetko-vine svoje nebeske zaštitnice vjernici su se pripremali devetnicom od 24. srpnja do 1. kolovoza. Svaki dan devetnice bio je zavjetni dan pojedine župe Imotskog dekanata pa su u Imotski, predvođeni svojim svećenicima, hodočastili vjernici župa Zmijavci, Lovreć, Vinjani, Podbablje, Runović, Studenci, Po-ljica, Proložac i Slivno.Izvor: http://www.samostan-imotski.hr

Marijanski zavjet u našoj župi

Na putu od Aržana prema Prološcu u ne-djelju 11. kolovoza 2019. hodočasnici „Mari-janskog zavjeta“ prošli su kroz našu župu te se kratko odmorili i okrijepili kod Jurbašića kuća i u Centru Studenaca. Preporučujemo sve hodočasnike u vaše molitve.

fra Zoran

Proslava Velike Gospe i Svetog Roka

Naša se župna zajednica za proslavu blagdana sv. Roka pripremala trodnevnicom

67

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

koja je započela u utorak 13. kolovoza. Mi-sno slavlje prvog dana u kapeli Podgredom predvodio je župnik fra Zoran, a animirali su članovi Franjevačkog svjetovnog reda i dio članova Mješovitog župnog zbora. Fra Zoran je u propovijedi govorio o djelima svetog Roka kojima je potvrđivao svoju vjeru te se nije libio pomagati najpotrebitijima. „U ono-me vremenu, a i u sadašnjem bi potez sve-tog Roka bio revolucionaran. Naime, on se odrekao svoga plemićkog statusa i, kao jedini nasljednik, svega obiteljskog materijalnog bogatstva te se odlučio na suživot i pomoć onima koji su živjeli u bijedi i potpunom siromaštvu... Zapitajmo se koliko smo se mi svi spremni odreći se u korist onih koji su potrebiti?! Pomažemo li uopće braći i sestra-ma u nevolji? Primjećujemo li one kojima je pomoć potrebna ili smo zaslijepljeni osobnim materijalnim užitcima? Kako svjedočimo svoju vjeru i imamo li uopće hrabrosti svje-dočiti pouzdanje u Gospodina? Na sva ova pitanja odgovor nam daje primjer svetog Roka i svih svetaca poput njega. Ugledajmo se u njihov primjer, a neka u našim obitelji-ma po zagovoru sv. Roka jača nadahnuće za odvažnije kršćansko djelovanje.“

Misno slavlje drugog dana trodnevnice predvodio je fra Ivica Omazić, župnik Runo-vića, u suslavlju sa župnikom fra Zoranom i don Markom Trogrlićem. U nadahnutoj propovijedi fra Ivica je naglasio kako je sveti Roko, kojega naša župna zajednica od dav-nina slavi kao suzaštitnika, bio čovjek koji

se opredijelio za dobro, slušao je evanđelje i vršio djela ljubavi. I sam je obolio od kuge i čudesno ozdravio, ali je na kraju opet doživio križ kad su ga njegovi sumještani bacili u tamnicu i krivo optužili. Njegova je veličina ipak prepoznata i ljudi su ga počeli štovati kao sveca i utjecali se njegovu zagovoru. „Budimo i mi nadahnuti primjerom svetoga Roka. Donosimo u svoje domove, u svoje obitelji više pažnje i ljubavi, budimo strplji-viji i bolji ne samo prema ukućanima nego i prema susjedima i svim ljudima. Upravo smo svi mi koji se nazivamo kršćanima po-zvani davati primjer spremnosti na činjenje dobra...“

Misno slavlje trećeg dana trodnevnice svetom Roku, a ujedno i Uznesenja Blažene Djevice Marije, predvodio je u crkvi sv. Ilije don Marko Trogrlić, a animirali su mladi iz župe i članovi Mješovitog župnog zbora pod ravnanjem Marija Cikojevića. Don Marko je naglasio kako je proslava Velike Gospe za nas katolike zasigurno najveća marijanska svetkovina kad slavimo Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo dušom i tijelom. Razmišljajući o Marijinom uskrnuću, iščeku-jemo i nadamo se u svoje vlastite uskrse, a to možemo postići ako slijedimo Marijinu vjeru, ako joj se utječemo s pouzdanjem. Crkva nam lijepo kaže kako nam je Marija slika i putokaz naših putovanja prema vječnosti… „Stoga se trudimo slijediti Njen primjer, molimo Njen zagovor. Neka nam Ona pomogne da u svome životu nasljedujemo i ostvarimo ono što je Ona ovdje na zemlji ostvarila kako bi i mi po takvom životu zadobili nebesku slavu...“.

Svetu misu na sam blagdan sv. Roka predvodio je don Vlado Mikrut, svećenik u miru Đakovačko-osječke nadbiskupije (ro-dom iz Slivna), a koncelebrirali su župnik fra Zoran Jonjić i don Marko Trogrlić. Don Vlado je u nadahnutoj propovijedi govorio o savršenstvu Božjeg djelovanja kroz različite prispodobe, a ta djelovanja počesto ne pre-poznajemo kao ona po kojima nas Gospodin usmjerava na pravi put i približava svojoj

68

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

neizmjernoj ljubavi… „Stoga bismo se svi trebali zapitati: vjerujemo li Bogu ili samo iz običaja izjavljujemo kako vjerujemo u Boga. Primjeri života i djelovanja svetaca poput svetog Roka nas upozoravaju i poučavaju da uvijek imamo na umu kako je sve što Gospodin čini savršeno i vjerujmo ne samo u Boga već Bogu... Molimo i zahvaljujmo za sva dobročinstva i djela Njegove neizmjerne Ljubavi čiji su plodovi itekako vidljivi u ovoj vašoj živoj župnoj zajednici!“

Misno su slavlje animirali članovi Mje-šovitog župnog zbora pod ravnanjem Ante Babića i mladi iz župe. Nakon misnog slavlja priređeno je tradicionalno druženje ispod drevnog oraha do kasnih večernjih sati. Žu-pnik se zahvalio svima koji su doprinijeli da slavlje sv. Roka bude svečano i dosto-janstveno.

I. Babić

Krštenje Mateje Trogrlić

U nedjelju 18. kolovoza 2019. u crkvi sv. Ilije krštena je Mateja Trogrlić, treće di-jete u obitelji Mate i Ivane. Iskrene čestitke i obilje Božjeg blagoslova!

Krštenje Marina Šimića

U petak 23. kolovoza 2019. u kapeli sv. Roka kršten je Marin Šimić, sin Ivana i Tine. Iskrene čestitke i obilje Božjeg blagoslova!

Vjenčanje Ante Batalića i Ane Banovac

U subotu 7. rujna 2019. u crkvi sv. An-drije na Sućidru u Splitu sakrament ženidbe podijelili su naš župljanin Ante Batalić i Ana Banovac. Uz iskrene čestitke, mladencima želimo obilje Božjeg blagoslova!

69

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

Proslava Male Gospe

8. rujna je datum kad se slavi blagdan rođenja Blažene Djevice Marije – Male Gos-pe. Kako je 8. rujna ove godine nedjelja, Malu Gospu smo prema Običajniku slavili u ponedjeljak 9. rujna kod Bekavčeve kapele u Dujmovićima. Misno je slavlje predvodio župnik fra Zoran, a pjevanjem uveličali Pučki pivači predvođeni Marijom Cikojevićem. Župnik je na završetku svete mise zahvalio svim župljanima kao i župljanima iz susjed-nih župa te svima koji su pomogli da slavlje Male Gospe bude svečano i dostojanstveno.

I. Udiljak

Početak postulature Marka Udovičića

17. rujna 2019. na blagdan Rana svetoga Franje započinje postulatura našega Marka Udovičića u Franjevačkom samostanu sv. Franje u Imotskom.

Naša župna zajednica želi mu obilje Božjeg blagoslova te vas sve pozivamo na molitvu za ustrajnost svih ovogodišnjih po-stulanata.

fra Zoran

Slavlje blagdana sv. Padra Pija – suzaštitnika župe Studenci

U ponedjeljak 23. rujna 2019. u Župi sv. Ilije proroka u Studencima svečano je proslavljen blagdan sv. Padre Pija, suzaštit-nika župe. Nakon molitve krunice i litanija sv. Padre Piju u 18 sati uslijedilo je misno slavlje koje je predvodio fra Petar Ljubičić, župni vikar u Vitini (BiH), u suslavlju s don Srećkom Franićem, župnikom Ciste Provo, fra Ivicom Omazićem, župnikom Runovi-ća, don Augustinom Radovićem, župnikom Dobranja i Ciste Velike te fra Zoranom Jo-njićem, župnikom Studenaca.

Fra Petar je u uvodu mise pozdravio sabrani narod Božji te izrazio radost što po-novno predvodi misno slavlje u studenačkoj crkvi. U propovijedi je istaknuo „kako je sv. otac Pio, kapucin iz Pietrelcine, jedan od svetaca kojeg ne spominjemo kako bismo mu se divili, već kako bismo se ugledali u njega i svoja djelovanja oblikovali tako da u svemu svjedočimo svoju vjeru. Takav je bio i Padre Pio – vrlo glasovit u narodu, ali ne po učenosti, nego po poniznosti i jed-nostavnosti te iznad svega suživljenosti s Kristovim patnjama. Bio je veliki mističar i stigmata koji je posebno intenzivno pro-življavao otajstvo euharistije. Zbog svoje karizme puno je trpio ne samo fizički već i podnoseći različita poniženja. Nije li tako i danas sa svima koji istinski svjedoče Isusa Krista. No, neka nas primjer sv. Padre Pija ohrabri i osnaži. On je djelovao tako da je

70

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

u samo središte svoga života i apostolskog predanja stavio križ našega Gospodina Isusa Krista, nalazeći u njemu snagu, mudrost i ponos. Raspetom Gospodinu posvećivao je svu svoju ljubav, žrtvujući sebe za spasenje svijeta. Činio je to tako savršeno da je zaista mogao reći: ‘S Kristom sam raspet. Živim, ali ne živim više ja, nego živi u meni Krist’.“

Blagdanskom slavlju suzaštitnika stude-načke župe prethodila je trodnevna priprava. Misno slavlje prvoga dana trodnevnice pred-vodio je fra Ivica Omazić, župnik Runovića, koji je u propovijedi navijestio prispodobe iz života Padra Pija kao „apostola krunice“. Drugog dana trodnevnice molitvu krunice i litanije predvodili su članovi OFS-a mjesnog bratstva sv. Padre Pio iz Studenaca, a kojima su se pridružili članovi svih mjesnih bratstava OFS-a Imotskog dekanata. Misno je slavlje predvodio fra Zoran Kutleša, samostanski i župni vikar u Imotskom te vikar Provincije Presvetog Otkupitelja. Uz fra Zorana su su-slavili fra Jakov Udovičić i župnik fra Zoran.

Fra Zoran je u propovijedi potaknuo okupljene na razmišljanje o Isusovim riječi-ma iz Evanđelja po Mateju naglasivši „kako je sv. Matej pripadao korumpiranom dijelu društva onoga vremena, ali ga je samo jedan susret s Isusom ponukao da radikalno pro-mijeni svoj život te počne svestrano slijediti Isusov put. Molimo se i nastojmo čim prije susresti živoga Krista kako bismo i mi po uzoru na sv. Mateja i sv. Padra Pija, za čiji se blagdan pripremamo, počeli mijenjati svoje živote.“ Nakon misnog slavlja u prostorijama

Osnovne škole nastavljeno je druženje čla-nova OFS-a i njihovih duhovnih asistenata.

Treći dan trodnevnice, a ujedno i slavlje dvadeset i pete nedjelje kroz godinu, pred-vodio je župnik fra Zoran Jonjić koji je u propovijedi nazočnim brojnim vjernicima približio život i djelovanje sv. Padra Pija. Misna slavlja blagdana i trodnevnice ani-mirali su članovi Mješovitog župnog zbora pod vodstvom Marija Cikojevića, bogoslov fra Marko Pleić, ministranti, mladi župe i članovi mjesnog OFS-a. Župnik je zahvalio svima koji su pomogli da slavlje blagdana sv. Pija bude svečano i dostojanstveno.

I. Udiljak

Na susretu odgojnih zavoda u Zagrebu naši novak Mate Šakić

i postulant Marko Udovičić

U franjevačkom samostanu Majke Bož-je Lurdske u Zagrebu od 11. do 13. listopada 2019. održan je jubilarni X. susret svih odgoj-nih zavoda naše Franjevačke provincije Pre-svetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu. Na susretu su bili postulanti iz Imotskoga, novaci s otočića Visovca, bogoslovi iz Franjevačkog klerikata u Splitu i Zagrebu te sjemeništarci iz Sinja sa svojim odgojiteljima.

Susret je započeo u petak navečer kad su se svi odgojni zavodi predstavili. U subotu se hodočastilo u svetište Predagocjene Krvi Kristove u mjestu Ludbreg. Temeljne infor-macije o samome svetištu i euharistijskom čudu koje se u Ludbregu dogodilo davne 1411. godine izrekao je tamošnji župnik i upravitelj svetišta mons. Josip Đurkan. U 11 sati misno slavlje je predvodio magistar bo-goslova iz Splita fra Ivan Režić.

Nakon obilaska i ručka u svetištu mladi kandidati su se zaputili u nacionalno marijan-sko svetište Majke Božje Bistričke gdje ih je velikodušno dočekao i po svetištu proveo vlč.

71

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

Domagoj Matošević, župnik i rektor svetišta. Zatim je uslijedio povratak u Zagreb gdje se hodočastilo u katedralu Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava. O katedrali je poneku informaciju izrekao fra Ivan Marija Đuzel, župni vikar u Župi Majke Božje Lurdske.

Nakon osobne molitve na grobu bla-ženoga Alojzija kardinala Stepinca odga-janici su se vratili u samostan. Istodobno, odgojitelji su imali susret s o. provincijalom fra Markom Mršom u samostanu. Poslije večere program susreta uključivao je odlazak i molitvu na grobu sluge Božjega fra Ante Antića čije se tijelo nalazi u kripti župne cr-kve. Tamo im se obratio dr. fra Josip Šimić, vicepostulator kauze za proglašenjem blaže-nim sluge Božjeg fra Ante Antića. Održao im je predavanje i svjedočanstvo o ocu fra Anti Antiću. „Otac Antić bio je pravi franjevac, i sam odgojitelj redovničkih i svećeničkih kandidata naše Provincije. Bio je krjepostan svećenik, redovnik i ispovjednik. On bi tre-bao biti svima uzor, a posebno onima koji se spremaju za posvećeni život“, naglasio je fra Josip. Kasnije je na grobu uslijedila molitva za proglašenje blaženim oca fra Ante Antića. Nakon zajedničkog fotografiranja uslijedilo je zajedničko druženje u samostan-skom bratstvu.

U nedjelju je susret završio središnjim misnim slavljem u 10 sati. Sv. misu pred-sjedao je dr. fra Marko Mrše, provincijal naše provincije, uz koncelebraciju ostalih odgojitelja: fra Ivana Maletića, koji je ujedno gvardijan i župnik u samostanu i Župi Majke Božje Lurdske, fra Mije Šabića, meštra vi-sovačkih novaka, fra Ivana Režića, magistra splitskih bogoslova, i fra Joška Kodžomana, ravnatelja Sjemeništa. Otac Provincijal u prigodnoj je homiliji istaknuo važnost vjere i služenja Bogu i ljudima. Pozvao je sve pri-sutne vjernike na molitvu za duhovna zvanja. Poslije zajedničkog ručka svi su se zaputili u svoje matične samostane i odgojne ustanove.

Bogu hvala na bratskom zajedništvu i druženju te na lijepom vremenu koje nam je Gospodin podario kako bi susret što bolje prošao.

Izvor: https://franjevci-split.hr

Šesti nacionalni susret štovatelja Božjega milosrđa

U subotu 19. listopada 2019. naši su župljani sudjelovali na Šestom nacionalnom susretu štovatelja Božjega milosrđa koji je održan u nacionalnom marijanskom sveti-štu u Mariji Bistrici. Svečano euharistijsko slavlje predvodio je banjolučki biskup Franjo Komarica u zajedništvu s trideset i trojicom svećenika. Uz oltar su posluživali ministranti većinom iz zagrebačkih župa Trnovčice i Trešnjevke te iz Kutine, Kutinske Slatine i Ilove, dok je pjevanje animirao župni zbor Gospe od Otoka iz Solina pod ravnanjem Danijele Petrušić, uz orguljsku pratnju Pere Prosenice.

Oko tri tisuće hodočasnika prispjelo je iz gotovo svih dijelova Hrvatske. Prije početka misnog slavlja biskup je blagoslovio sliku Milosrdnog Isusa koju je Koordinacija štovatelja Božjega milosrđa, kao organizator susreta, uz misnicu s likom Milosrdnog Isusa poklonila tom prigodom svetištu u Mariji Bistrici. Biskup je počeo homiliju ističući kako se nad današnjim čovjekom „navlače gušće ili rjeđe maglene zavjese, antivjerske i antikršćanske kolonizacije skrivajući nam jasan vidokrug, pa i neposredne metre i ki-lometre, kojima nam valja kročiti na našem zemaljskom životnom hodočašću prema ko-načnom cilju našeg zemaljskog života“ te kako svi prispjeli na ovaj susret sigurno imaju razloga „zahvaljivati dobrome Bogu, što se pouzdajemo u vječno sunce Božje objavlje-ne istine, ljubavi i milosrđa koje je iznad i najcrnjih oblaka i nad najgušćom maglom!“

72

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

Spomenuo se biskup dvojice papâ koji su na poseban način isticali Božje milosrđe prema svemu stvorenju, sv. Ivana Pavla II. i sadašnjeg pape Franje, podsjećajući kako je prvi od njih u obvezni liturgijski kalendar uveo svetkovinu Božjega milosrđa u prvu nedjelju po Uskrsu, a drugi proglasio i proveo u cijeloj Crkvi godinu izvanrednog Jubileja milosrđa (8. prosinca 2015. – 20. studenoga 2016.). Nakon svečane euharistije uslijedilo je štovanje relikvija prvog stupnja sv. Ivana Pavla II., sv. Faustine i bl. Mihaela Sopoćka te križni put bistričkom Kalvarijom i pobož-nost u čast Božjega milosrđa u kojima je sudjelovao i biskup Komarica. Prije završnog blagoslova i čina posvete svijeta Božjem milosrđu po riječima sv. Ivana Pavla II. ko-jim je zaključen susret, biskup je zahvalio nazočnima, a napose o. Andrzeju Wośku SCJ, koordinatoru Koordinacije štovatelja Božjega milosrđa. Istaknuo je da ovo vrijeme vapi za Božjim milosrđem te da je potrebno uz pomoć Duha Svetoga truditi se prepoznava-ti znakove vremena. Primjer takvoga truda vidljiv je i u akciji, koju je biskup Komarica proveo sa svojim svećenicima, odlučivši da svaka obitelj koja je ostala na svom ognjištu u Banjolučkoj biskupiji, njih oko jedanaest i pol tisuća obitelji, dobije sliku Milosrdnog Isusa „tako da su se carinici na granici čudom čudili, otkud to idu tolike slike, četiri i pol tone slika Milosrdnog Isusa!“

Pozvao je biskup i na molitvu za „raskr-šćanjenu“ Europu, ali i za braću vjernike u susjednoj Bosni i Hercegovini, za vjernike u banjolučkom kraju, srednjoj Bosni, i u istoč-noj Bosni „gdje protivnici Krista žele fizički iskorijeniti svakoga od katolika i uništiti sva-ki znak i uspomenu na nazočnost Katoličke Crkve. Nemojmo se svojom nezainteresira-nošću svrstavati u protivnike Kristova križa i Kristova življenog evanđelja koju naša braća i sestre u Bosni svjedoče svojim životima, nego ih sve preporučimo Božjem milosrđu“, zaključio je biskup.

Osim naših župljana iz Studenaca u ve-likom su broju došli Studenčani koji žive u Zagrebu i okolici, a posebno radostan susret bijaše sa Jelenom Vuković, tajnicom Koordi-nacije štovatelja Božjega milosrđa i njezinom obitelji.

Lj. Cikojević

Đakonsko ređenje Mirka Šakića

U nedjelju 27. listopada, u crkvi sv. Ni-kole u Metkoviću, splitsko-makarski nad-biskup i metropolit mons. Marin Barišić zaredio je za đakona našeg Mirka Šakića i još sedmoricu bogoslova – Ivana Odrljina, Nikolu Šakića, Slavka Volarevića, fra Slave-na Čeku, fra Filipa Čogelju, fra Ivu Rastočića i fra Željka Štrpca. U koncelebraciji su bili brojni svećenici predvođeni provincijalom Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Markom Mršom, generalnim vikarom Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miro-slavom Vidovićem, dekanom Neretvanskog dekanata i župnikom Župe sv. Nikole don Davorom Bilandžićem, magistrom bogo-slova u Franjevačkom klerikatu fra Ivicom Jurićem te rektorom Centralnog bogoslovnog sjemeništa u Splitu don Jurom Bjelišem i domagistrom franjevačkih bogoslova fra Do-magojem Volarevićem koji su zajamčili da

73

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

su kandidati prema sudu Crkve prikladni za đakonsku službu.

Nadbiskup Barišić je na samom počet-ku pozdravio braću svećenike, odgojitelje i profesore, župnike rodnih župa ređenika i župa gdje su vršili đakonski praktikum, bogoslove, sjemeništarce i časne sestre, a posebno roditelje, obitelj i prijatelje ređenika, kao i sav vjernički puk. Mons. Barišić rekao je u homoliji kako vjeruje da slika carinika opisuje današnje ređenike. „Evanđelje nam donosi sliku farizeja i carinika. Farizej je, iako toga nije svjestan, jako daleko od Gos-podina. Sebe smatra pravednim, dobrim i sa-vršenim, a njegova molitva je zapravo odraz

sebeljublja. On se moli samom sebi. Iz takve molitve, koja je usmjerena samo na njegova vlastita postigunuća, dolazi do ogovaranja i ponižavanja drugih. S druge strane, carinik je svjestan svoje grešnosti te zbog toga ne ogovara druge i ispovijeda se. Na taj način on postaje blizak Gospodinu. Vjerujem da je danas, na dan vašega ređenja, stav carinika blizak vašoj duhovnosti. Svjesni ste da niste dostojni, ali ste otvoreni Gospodinu i želite se susresti s Njim, a On vam uzvraća svojim pogledom i želi vas učini znakom svoje pri-sutnosti u ovom svijetu“, istaknuo je nadbi-skup dodavši kako bogoslovi po današnjem ređenju postaju povezani s oltarom. „Oltar je mjesto Božjeg sebedarja, mjesto prvog i najvećeg đakona – Gospodina našega Isusa Krista“, nastavio je mons. Barišić. „Danas, dok naša Nadbiskupija i Provincija postaju bogatije za osam novih đakona, želim da u sebi budite svijest o potrebi Njegove ljubavi u vašem životu jer ćete vi biti njezin znak u svim župama vašeg djelovanja“, istaknuo je nadbiskup.

Naša cijela župna zajednica raduje se, zahvaljuje Gospodinu i nastavlja moliti za ustrajnost svih ovogodišnjih ređenika.

Lj. Cikojević

Svetkovina Svih svetih i Dušni dan

Proslava svetkovine Svih svetih zapo-čela je euharistijskim klanjanjem na uočnicu.

Đakon don Mirko s majkom Jasminkom i ocem Gabrijelom

74

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

Klanjanjem pred Presvetim i tako se naša se župna zajednica pridružila brojnim crkvama u Hrvatskoj koje su ovu divnu molitvu nami-jenili zaustavljanju i slavlju noći vještica koje nimalo ne priliči našoj vjeri i kulturi.

Misno slavlje Svih svetih predvodio je župnik u suslavlju s fra Ivicom Udovičićem. U poslijepodnevnim satima je prema Običaj-niku slavljena sveta misa za sve vjerne mrtve, a nakon sv. mise molilo se Odrješenje kod glavnog križa na novom groblju. Sveta misa Dušnog dana slavljena je prema Običajniku u 10.30.

Krštenje Ivana Udiljka

U nedjelju 3. studenoga 2019. u crkvi sv. Ilije kršten je Ivano Udiljak, sin Domagoja i Anđe. Ivano je treće dijete u obitelji Udiljak, stoga iskrene čestitke i obilje Božjeg blago-slova ovoj mladoj obitelji!

Studenački dječji zbor „Izvor“ na smotri u Imotskom

U subotu 16. studenoga 2019. u Fra-njevačkom samostanu sv. Frane u Imotskom održana je Smotra dječjih zborova Imotske

krajine. Sudjelovali su dječji zborovi iz Imot-skog, Lovreća, Podbablja, Poljica, Prološca, Runovića, Vinjana, Zmijavaca i Dječji zbor „Izvor“ iz naše župe. Ovogodišnja je smotra četvrta po redu, a na njoj se, unatoč lošem vremenu, okupilo oko 300 djece. Susret je počeo molitvom krunice, potom je slijedilo euharistijsko slavlje koje je predvodio don Petar Čondić, župnik Poljica, u suslavlju sa župnicima svih župa čiji su zborovi sudjelo-vali na Smotri.

Nakon svete mise svi su se zborovi pojedinačno predstavili jednom pjesmom. U našem su zboru sudjelovali najmlađi su-dionici na Smotri, zboraška skupina od 1. do 4. razreda, jer je veći dio starijih učeni-ka otputovao na terensku nastavu u Zagreb (posjet sajmu knjiga Interliber), a preostali dio na međunarodnu razmjenu učenika u Rumunjsku u sklopu Erasmus + K2 projekta.

Naš se zbor predstavio pjesmom „Isuse, volim te“ te izazvao oduševljenje svih nazoč-nih. Ovom prigodom čestitamo i zahvaljuje-mo svima koji su pomogli da nastup našeg „Izvora“ bude svečan i radostan, a posebno njihovom voditelju Mariju Cikojeviću, učite-ljici Ivani Udiljak i Luki Udovičiću.

Susret je završio ručkom i druženjem malih pjevača ispod samostanskog cedra.

I. Udiljak

75

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

Neka se ne zaboravi!

„Svjedočimo o bezgraničnoj hrabrosti naših branitelja u obrani domovine i ne dopu-stimo da se njihova žrtva zaboravi jer zaborav je čudna biljka koja se poput korova brzo širi i pušta žilavo korijenje. Svjedočimo da se danas razara pamćenje hrvatskog naroda, pa nakon brzo prohujalih godina mnogi nastoje zaboraviti što nam se događalo u ratu. Nastoje zaboraviti mnoge patnje i stradanja, smrt mla-dića i zrelih hrvatskih muževa koji su otišli u rat dragovoljno, čista srca i s vjerom da je njihov cilj ispravan, pa čak i pod cijenu pogi-bije. Obezvrijedimo li Domovinski rat, izgubit ćemo i pravo sjećanja na žrtve...“ L. Kober

Molimo Gospodina da žrtva naših brani-telja nikad ne padne u zaborav jer da nije bilo nje, ne bi danas bilo ni našeg mira! Otvaranje šetališta u spomen našem Vladimiru Vuko-viću Vati u Podstrani je samo mali spomen na veliku žrtvu ovog divnog mladića! Neka ga Gospodin primi u svoj milosrdni zagrljaj!

17. studenoga na trideset i treću nedjelju kroz godinu u crkvi sv. Ilije slavljena je sv. misa za poginule i preminule studenačke i sve hrvatske branitelje.

Lj. Cikojević

Članovi Franjevačkog svjetovnog reda na danima

svete Elizabete u Splitu

Pastoralni program „Dani svete Elizabe-te 2019.“ održan je od 16. do 18. studenoga 2019. u Splitu na Trsteniku.

Prvoga dana, u subotu 16. studenoga, Splitsko-dubrovačko područno bratstvo OFS-a „Sv. Leopold Bogdan Mandić“ hodočastilo je svetoj Elizabeti. Na početku je sve hodo-časnike pozdravio gvardijan fra Ivan Macut i zaželio im dobrodošlicu. Potom ih je po-zdravila Mila Šuto, OFS, područna ministra.

Nakon pozdrava slijedilo je slavlje „Po-korničkog bogoslužja“ koje je predvodio fra Ivan Režić, OFM, magistar franjevačkih bogoslova.

U drugom dijelu prvoga dana hodoča-nici su, predvođeni gvardijanom fra Ivanom, koncelebrantima i poslužnicima oltara, oba-vili procesiju iz crkve Presvetoga Otkupitelja preko trga ispred crkve Presvetoga Otkupi-telja, potom uz južnu stranu samostana Oca fra Ante Antića preko nogometnog igrališta do kapelice i kipa svete Elizabete. Zajednički su izmolili „Molitvu svetoj Elizabeti, zaštitni-ci OFS-a“. Nakon Molitve pred kipom svete Elizabete hodočasnici su se uputili prema crkvi u kojoj su slavili svečanu misu, čiji je obrazac uzet od blagdana svete Elizabete.

Slavlje mise predslavio je i propovije-dao fra Ivan Macut, gvardijan. Koncelebri-rali su fra Ivan Režić, fra Domagoj Runje i fra Stipe Nimac.

Na kraju misnog slavlja svi trajno za-vjetovani članovi područnog bratstva OFS-a (hodočasnici) obavili su „Obnovu zavjetova-nja/obećanja evanđeoskoga života“, a nakon blagoslova bila je „praizvedba“ himne svetoj Elizabeti (“Elizabeto sveta“, tekst: Ante Se-sar, glazba: Blaženko Juračić). Za vrijeme misnog slavlja pjevao je i na kraju mise izveo „Praizvedbu“ himne zbor crkve Presvetoga Otkupitelja, Franjevački bogoslovi i članovi OFS-a „Blagovijest“ pod ravnanjem gospo-dina Pere Prosenice, zborovođe.

76

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Studenci 58

Božić 2019.

Opširnije o „Danima svete Elizabete“ možete pročitati na web stranici Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja.

Izvor: www.franjevci.hr

Proslava Svete Cecilije – izlet Župnog zbora u Sinj

U petak 29. studenog 2019. na spomen-obljetnicu ubijenih franjevaca u cetinskoj krajini dio članova našeg Mješovitog župnog zbora posjetio je Franjevački samostan i cr-kvu Gospe Sinjske u Sinju. Uoči svete mise zadušnice za ubijene fratre od 1942. do 1948., koju je predvodio gvardijan fra Ante Čovo u suslavlju s braćom franjevcima, pjevači su zajedno sa župnikom obišli svetište te se pomolili za sve ubijene fratre, za sve premi-nule članove zbora te zatražili zagovor Gospe Sinjske da slavljenje bogoslužja i ubuduće bude urešeno skladnim pjevanjem.

Druženje se nastavilo zajedničkom ve-čerom na kojoj su se pridružili i ostali članovi zbora koji zbog radnih obveza nisu mogli doći ranije.

Z. Babić

Početak došašća – svete mise zornice

1. prosinca, na prvu nedjelju došašća, naši učenici – članovi Učeničke zadru-ge STUDA, nakon svete mise upriličili su

prodajnu izložbu adventskih vjenčića i aran-žmana. Iako je bilo iznimno hladno i vje-trovito, strpljivo su i s radošću predstavljali svoje proizvode. Svojom ljubaznošću privu-kli su brojne kupce, a prihodom od prodaje omogućit će nabavu materijala te pomoć u humanitarnim aktivnostima.

Početkom došašća u našoj se župi, sada već prema običaju, slave puku omiljele svete mise zornice. Zornicama prethodi molitva krunice u 5.30. Slavljenje zornica župljani su doživjeli i kao duhovnu obnovu, ali i kao pokornički čin jer valja rano ustati kako bi se stiglo u crkvu. No, osim onih koji kori-ste blagodati prijevoza, ima župljana koji pješače i nekoliko kilometara kako bi stigli na misu. Pravo je zadovoljstvo sudjelovati u zajedničkoj molitvi kao pripremi za susret s Isusom Kristom.

I. Udiljak

Adventsko hodočašće u Međugorje

I ove godine na drugu nedjelju došašća naši su župljani hodočastili u Međugorje. Gospodin je providio lijepo vrijeme pa smo se mogli odmah po dolasku popeti na Kri-ževac moleći Križni put. Nakon povratka sudjelovali smo na svetoj misi i molitvenom programu. Radosni i osnaženi molitvom, kući smo se vratili u kasnim večernjim satima.

M. Udiljak

77

Studenci 58

Božić 2019.

Škri

njic

a m

alih

i ve

likih

um

otvo

rina

Škrinjica malih i velikih umotvorinaUredile: Zvonimira Olujić, Jelena Kujundžić, Ivana Udiljak i Ana Katić

I moja su radost djeca čovjekova (Mudre izreke 8, 32)

Školska godina 2018./2019.

LiDraNo 2019.

Osnovna škola „Tin Ujević“ iz Krivo-dola bila je 24. siječnja domaćinom međuop-ćinske smotre LiDraNo. Naša je škola sudje-lovala s trima literarnim radovima i jednim skupnim dramsko-scenskim nastupom.

„Ljubaznost“ je naslov dramsko-scen-skog djela koji je napisala naša knjižničarka Jelena Kujundžić, a učenici 5. i 7. razreda odlično izveli. Nažalost, ne pobjeđuju uvijek najbolji, ali naši učenici su kao i hrvatski nogometaši osvojili srca publike.

Literarni radovi s kojima smo se pred-stavili su:

Pravi put - Ružica Bilić PavlinovićBožićna bajka - Ivan BabićSusrela sam jesen - Anica Trogrlić.

Na županijsku smotru LiDraNo 2019. išao je literarni rad Anice Trogrlić „Susrela sam jesen“.

Iskrene čestitke učenicima i njihovim mentorima.

Valentinovo

U srijedu 13. veljače učenici nižih razreda obilježili su Valentinovo. Na početku su pogle-dali PPT prezentaciju o Valentinovu. Saznali su kako je sv. Valentin potajno sklapao brakove između zaljubljenih mladića i djevojaka. Bu-dući da je to bilo zabranjeno, car Klaudije dao mu je odrubiti glavu 14. veljače. Sveti Valentin proglašen je zaštitnikom zaljubljenih.

Na satu hrvatskog jezika čitali su ljubavne priče i pjesme, a na satu likovne kulture crtali srce na dlanu. Sat glazbene kulture bio je po-svećen pjesmama o ljubavi. Nakon toga su se podijelili u skupine, a svaka je skupina imala svoje zadatke. Jedni su pisali ljubavne pjesme, drugi ljubavne izreke, a treći su od zadanih slo-va VOLIM TE sastavljali pjesmu. Predstavnik svake skupine pročitao je što su napisali.

Na izrezana srca učenici su napisali odgovore svojih roditelja na pitanje što je to ljubav. U zagrljaju su jedni drugima izja-vili ljubav. Zaključili su da ljubav možemo

78

Studenci 58

Božić 2019.

Škri

njic

a m

alih

i ve

likih

um

otvo

rina

izjaviti i prijateljima, roditeljima, učiteljima, a ne samo simpatijama.

Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva

Prva hrvatska knjiga – Misal po zakonu rimskoga dvora tiskana je 22. veljače 1483. godine te je na inicijativu Instituta za hrvat-ski jezik i jezikoslovlje upravo 22. veljače Hrvatski sabor proglasio Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva.

Hrvatska glagoljica povijesno je hrvat-sko pismo, jedan od nezaobilaznih simbola nacionalnoga identiteta i višestoljetne uljud-be, na temelju kojega smo i danas prepoznat-ljivi i jedinstveni u Europi i svijetu. Mnogo-brojni strani gosti koji posjećuju Hrvatsku upoznaju se s glagoljicom te im ona nerijetko postane prepoznatljiv hrvatski znamen koji po odlasku kući nose diljem Europe i svijeta.

Učenici od 1. do 4. razreda naše škole i njihove učiteljice na satu likovne kulture obilježili su ovaj dan.

Maškare 2019.

Veselje, ples, pjesma i zabava dotaknula je i našu školu. Dana 1. ožujka 2019. godine održane su učeničke maškare. U prostorima škole zavladala je vesela i čarobna atmosfera za koju su zaslužna nasmiješena lica naših učenika. Vile, vještice, dinosaurusi, vojnici likovi iz filmova, politike i mnogi drugi vla-dali su nekoliko sati našom školom.

Učenici su sa svojim učiteljima pokazali da su spremni zabaviti se i opustiti te svojom maštom i kreativnošću uljepšati život u školi. Svaki se razred predstavio pojedinačnom i grupnom maskom. Dok se čekalo vijeća-nje žirija, učenici su se zasladili krafnama i sokovima. Odlukom žirija sve su maske nagrađene, a proglašena je i najuspješnija maska učenika petog razreda koji su dobili prigodni poklon.

79

Studenci 58

Božić 2019.

Škri

njic

a m

alih

i ve

likih

um

otvo

rina

Čudno čudo

Nakon više godina ponovo nas je 7. ožujka posjetio glumac Silvestro Ceranja Živković. Njegova predstava „Čudno Čudo“ sve nas je oduševila. Gospodin Silvestro ovom odličnom predstavom već godinama putuje po dječjim vrtićima i školama, a pro-slavila se i na najstarijem dječjem svjetskom festivalu na svijetu - Šibenskom festivalu djeteta.

Učenici su bili posebno oduševljeni glasanjima raznih ptica koje je naš glumac Silvestro tako savršeno oponašao. Gospodin Silvestro je odmah napomenuo djeci da se oponašanje zvukova iz prirode zove ono-matopeja. Neki učenici asistirali su našem mađioničaru Silvestru u izvođenju mnogih zanimljivih mađioničarskih trikova. Najstraš-niji i najzabavniji bili su trikovi s vatrom.

Tijekom predstave provlačile su se vri-jedne poruke: ne kladi se – sve ćeš u životu izgubiti, ne pij alkohol i ne puši cigarete, ne drogiraj se, znanje ti nitko ne može oduzeti…

Dan žena u OŠ Studenci

„Nakon žena, cvijeće je najdivnije što je Bog podario svijetu.“

Christian DiorVodeći se navedenom mišlju, naš rav-

natelj je za Dan žena, koji se svake godine obilježava 8. ožujka, odlučio djelatnice svoje škole darivati ružama.

Ovom je gestom pokazao koliko cijeni trud i doprinos koji svakim danom dajemo kao kolegice i učiteljice.

Obilježavanje Dana broja PI

Dan broja pi je godišnja proslava kojom se obilježava matematička konstanta π (pi). Dan broja pi obilježava se 14. ožujka (ili 3/14 po američkom zapisu datuma mjesec/dan) jer su 3, 1 i 4 tri najznačajnije znamenke broja π u decimalnom zapisu.

Ove su godine na satu matematike o broju π svoje umijeće pokazali i učenici sedmog razreda. Oni su zajedno sa svojom učiteljicom Ivanom Mandić pisali plakate i proračunavali broj π na dvadesetak decimala.

Terenska nastava u Splitu

U ponedjeljak 25. ožujka 2019. godine učenici nižih razreda zajedno s učenicima OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića iz Lovreća išli su na jednodnevnu terensku nastavu u Split.

80

Studenci 58

Božić 2019.

Škri

njic

a m

alih

i ve

likih

um

otvo

rina

Najprije su prošetali splitskom Rivom, a zatim išli pogledati predstavu Ivica i Marica u Gradsko kazalište mladih. Nakon toga su obišli Dioklecijanovu palaču, brodsku luku te Autobusni i Željeznički kolodvor.

Najzanimljiviji dio bio je posjet Saloni u Solinu gdje su uz pratnju našega sumje-štanina Mladena Šakića otkrili zanimljivosti iz prošlosti. Ovim putem mu od srca zahva-ljujemo.

Svjetski dan voda

Dan voda – Studenački izvori

22. ožujka obilježili smo Svjetski dan voda u našoj školi.

Na satu hrvatskog jezika čitali smo pri-če o vodi. Povezali smo ih sa studenačkim izvorima. Na satu likovne kulture slikali smo vodenu kapljicu tonovima plave boje. Pjevali smo pjesmu Voda na glazbenoj kul-turi. U 10:30 krenuli smo s učiteljicama u obilazak studenačkih izvora. Posjetili smo:

Šip, Alibegovac, Ševar, Kašin bunar, Šakića bunar, Jažu, Zvizdu i Dedino vrilo.

Učenice 6. razreda s učiteljicom Ma-rijom Mršić mjerili su pomoću detektora temperaturu, vlažnost, udaljenost, prisutnost metala. Isto tako učenice su uzele uzorke vode na lokaciji Zvizda te napravili mikro-skopske preparate uzoraka.

Sretni i zadovoljni što smo obišli sve studenačke izvore koje do sada nismo imali priliku vidjeti, vratili smo se svojim kućama.

Kviz za poticanje čitanja

Na Međunarodni dan dječje knjige 2. travnja 2019. u organizaciji OŠ „Ivan Leko“ iz Prološca i Gradske knjižnice „Don Mihovil Pavlinović“ u prostoru Gradske knjižnice održano je kviz natjecanje u poznavanju lek-tirnog djela „Koko u Parizu“ Ivana Kušana.

Natjecanju se priključilo ukupno devet škola Imotske krajine te 27 učenika petih razreda (po tri učenika iz svake škole) koje su pripremale knjižničarke Jelena Kujundžić (OŠ STUDENCI i OŠ „Ivan Goran Kovačić“ Cista Velika), Anela Crnogorac (OŠ „Ivan Leko“), Ivana Vučić (OŠ Runović), Danijela Šimić (OŠ „Tin Ujević“ Krivodol), Nediljka Gudelj (OŠ Zmijavci), Marina Šakić (OŠ „Josip Jović“ Aržano), Renata Kolovrat (OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića, Lovreć) i Marijana Jelinić Pezo (OŠ „Stjepan Radić“, Imotski). Našu školu predstavljali su Ivana

81

Studenci 58

Božić 2019.

Škri

njic

a m

alih

i ve

likih

um

otvo

rina

Babić, Tina Šakić i Iva Udiljak, učenici 5. razreda.

Vjerujemo da će ovo druženje i natje-canje prerasti u projekt koji ćemo provoditi svake godine te na taj način doprinijeti po-pularizaciji knjige i čitanja.

Projektni dan „Danas jedemo zdravo“

Učitelji i učenici odradili su 17. trav-nja 2019. projektnu nastavu „Danas jedemo zdravo“. Prezentirali smo učenicima ulogu zdrave prehrane za njihovo zdravlje i što bolju aktivnost u školi. Na kraju prezentacije učenici su shvatili značajnu poruku – „ONO SI ŠTO JEDEŠ“. Odradili smo i nekoliko tjelovježbi kako bismo povezali zdravu pre-hranu i tjelesnu aktivnost.

Učenici razredne nastave i predškolci kuhali su povrtnu juhu, pekli zdravi kruh

sa svježim sirom i zobenim pahuljicama, pekli piletinu na gril tavi s vrlo malo ma-snoće, pomfrit u fritezi s jednom žlicom ulja te salatu od svježeg kupusa, zelene salate, kukuruza i graha.

Učenici petog razreda pripremili su voć-nu salatu sa sezonskim voćem (banana, jabu-ka, naranča, limun, kivi, ananas…) začinjenu studenačkim medom.

Učenice šestog razreda spremale su ro-ladu od povrća. jedna rolada je od mrkve, a druga od graška. Rolade su punjene sirom i šunkom.

82

Studenci 58

Božić 2019.

Škri

njic

a m

alih

i ve

likih

um

otvo

rina

Učenici sedmog razreda radili su za-jutrak. U blenderu su miješali tri napitka: „Čarobni napitak“ od datulje, banane, zobi, kakaa i meda, napitak „Dobro jutro“ od ma-relice, naranče, banane i bademova mlijeka te „Šumski napitak“ s jogurtom, šumskim voćem, bademom, štapićem vanilije u prahu i obogaćen chia sjemenkama.

Dok smo sve to skupa kušali, učenici su nam prezentirali što su i kako pripremili. Uvidjeli su koliko nam zdrava prehrana daje energije pa su bili spremni za posljednju dnevnu aktivnost – potragu za pisanicama u okolišu škole. Nakon uspješno odrađenog projekta, razišli smo se ozarenih lica i zaže-ljeli jedni drugima SRETAN USKRS!

Obilježavanje majčinog dana

Djeca su sidra majčina života.Sofoklo

Majčin dan je blagdan u čast majki i majčinstva, a obilježava se svake godine drugu nedjelju u svibnju. Naši učenici nižih razreda i predškolci obilježili su taj dan u petak 10. svibnja. Nakon pogledane prezen-tacije o Majčinom danu krenuli su s čitanjima pjesama i priča o majkama te su, nadahnuti hvalospjevima o majkama, izrađivali prigod-ne poklone.

Skrivajući poklone do nedjelje, zadatak im je bio predati ih majkama uz čestitke, darove, diplome, zagrljaje i poljupce.

Josip Pupačić i ja

83

Studenci 58

Božić 2019.

Škri

njic

a m

alih

i ve

likih

um

otvo

rina

Naša učenica 7. r. Petra Babić osvojila je 1. mjesto na međunarodnom likovno-li-terarnom natječaju „Josip Pupačić i ja“ u kategoriji za predmetnu nastavu u likovnom dijelu natječaja. Čestitke Petri i učiteljici Ivani Bilić Antičević.

Natječaj organizira OŠ Josip Pupačić iz Omiša u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje.

Međunarodni dan obitelji

Međunarodni dan obitelji 15. svibnja proglasili su Ujedinjeni narodi 1993. godine.

Obilježavanjem ovoga dana želimo po-slati poruku svima, posebno našim učenicima da pokušaju očuvati toplinu, zajedništvo i ljubav u obitelji. Sjetili smo se koliko nam znače svi članovi naše obitelji i koliko je obitelj bitna. Čuvajmo obitelj!

Učenici razredne nastave napisali su nekoliko svojih promišljanja o obitelji.

Neke od njih smo izdvojili:„Dijete sam kao svako drugo, svoju

mamu i tatu često gnjavim jer ih jako, jako volim, al na vrijeme točku stavim...“

„Ja mamu uvijek gnjavim, ali zbog lju-bavi...“

„Ja ću vas paziti,ja ću vas maziti,ja ću vam pomagati...“„Oni su meni posebni, uvijek se smiju,

nekad se i ljute. Najljepše mi je kad me zagrle jer je njihova ljubav neprocjenjiva...“

Dan škole 2019.

31. svibnja naša škola proslavila je Dan škole. Povodom tog posebnog dana umjesto klasične nastave organiziran je niz društve-nih, sportskih, umjetničkih i misaonih igara u kojima su sudjelovali svi učenici i pokoji učitelj.

Igre su započele u prostorijama škole. Knjižničarka Jelena Kujundžić „zarobila je“ učenike i učitelje u školi i postavila pred njih niz izazova koje su morali riješiti kako bi pronašli ključ za bijeg iz škole. Izazovi su bili sastavljeni od slaganja puzzli, rješavanja zagonetki, pronalaženja knjiga na policama knjižnice, matematičkih zadataka i translite-riranja glagoljice, a najzanimljivije od svega bilo je traganje za ključevima i šiframa lokota te QR kodovima. Kad su svi učenici pronašli ključeve koji ih vode do izlaza iz škole, igre su se nastavile na školskom igralištu.

Nakon bijega iz škole uslijedio je kviz DA – NE pitanja i drugi kviz A – B – C od-govori koji su vodile učiteljice Ivana Mandić i Jelena Pavić Batarelo.

Učitelj Marijan Udiljak pripremio je tri vrste sportskih natjecanja: ubacivanje lopte u koš, nabacivanje obruča na štap i gađanje iz luka i strijele.

Slijepi Picasso bio je likovni dio na-tjecanja u kojemu su učenici s povezom na očima morali slikati, a njihove kolege su ih navodili što će i kako raditi. Ovo „slijepo“ natjecanje vodila je učiteljica Ivana Bilić Antičević.

Ne zaboravi stihove glazbeni je dio na-tjecanja koji je vodio učitelj Ante Gudelj, a učenici su pogađali stihove pjesama. Drugi dio glazbenog natjecanja bilo je pogađanje riječi.

Na kraju su proglašeni pobjednici, a to su svi učenici kojima je ravnatelj škole uručio prigodne nagrade za sudjelovanje u proslavi Dana škole.

84

Studenci 58

Božić 2019.

Škri

njic

a m

alih

i ve

likih

um

otvo

rina

Dodjela nagrade za skupljeni papir

10. lipnja 2019. našu školu posjetio je predstavnik dm-a za Dalmaciju gospodin Josip Knežević da bi ravnatelju škole uručio nagradu ček od 8500,00 kn + PDV i poklon bon – dm darovnu karticu u iznosu od 500,00 kn za osvojeno prvo mjesto u 1. kategoriji za skupljanje staroga papira. Ove godine u školi smo prikupili 7860 kg starog papira.

Osnovni cilj akcije je probuditi kod djece svijest o očuvanju okoliša i naučiti ih kako papir nije otpad, nego vrijedna sirovina za recikliranje. Osim toga, akcije poput ove potiču i poduzetništvo, s obzirom na to da dobiveni novac ulažemo u nabavu materijala i opreme za rad škole.

85

Studenci 58

Božić 2019.

Škri

njic

a m

alih

i ve

likih

um

otvo

rina

„U ime dm-a zahvaljujem svim učeni-cima, njihovim obiteljima i školama koji su nam pomogli da i ove godine naše gradove i mjesta učinimo ljepšima i pokažemo kako mali koraci pojedinaca mogu utjecati na do-brobit cijele zajednice.

Od 2012. godine, kada je dm prvi put nagradio najuspješnije male ekologe, cilj Zelenog koraka je okupiti što više škola i potaknuti što više djece na brigu o okolišu. U dm-u smo ponosni što akcija Zeleni korak iz godine u godinu raste.

U osmom Zelenom koraku sudjelovalo je rekordnih 229 škola iz svih županija, a go-tovo svaki deveti osnovnoškolac u Hrvatskoj uključio se u dm-ovu akciju prikupljanja i recikliranja starog papira.

Ove godine osnovnoškolci su bili mar-ljiviji nego ikada i skupili više od 528 tona staroga papira, gotovo 200 tona više nego prošle godine.

Čestitam učenicima Osnovne škole Stu-denci na uspjehu i hvala im što su pravi uzor svojim vršnjacima, ali i ostalim članovima zajednice“, rekao je gospodin Knežević.

Školska godina 2019./2020.

Prvi dan škole

Nakon dugog ljetnog odmora napokon je zazvonilo školsko zvono koje je označilo prvi dan nastave. Tom se danu najviše vesele prvašići koji prvi put sjedaju u školske klupe. U pratnji svojih roditelja stigli su u učionicu u kojoj su ih dočekali svi učenici. Nakon po-zdrava dobrodošlice našeg ravnatelja, učenici nižih razreda, zajedno s učiteljicama i rodite-ljima, krenuli su u svoju učionicu.

Poseban osmijeh na licima izmamili su pokloni koji su ih dočekali na školskim

klupama, a koje su za njih pripremile uči-teljice.

Prigodnom pjesmom učiteljica je po-zdravila prvašiće, a zatim su ih učenici 2., 3., i 4. razreda pozdravili zanimljivim i poučnim recitacijama te pjesmom.

Uslijedio je najzabavniji dio, a to su razne igre koje su razveselile sve učenike.

Dragi prvašići, želimo vam puno zabave i uspjeha u savladavanju nastavnog gradiva!

Naš Erasmus+ KA2 projekt IF I WERE A TEACHER

Naša škola početkom ove kalendarske godine prijavila se na natječaje za Erasmus+ KA2 projekte. U sedmom mjesecu dobili smo odgovor da je odobren projektni prijedlog i financijska potpora u okviru Poziva na dostavu

86

Studenci 58

Božić 2019.

Škri

njic

a m

alih

i ve

likih

um

otvo

rina

projektnih prijedloga za 2019. za program Erasmus+ – Ključna aktivnost 2: Školska par-tnerstva (KA229) za područje odgoja i općeg obrazovanja. Za provođenje projekta pod na-zivom If I were a teacher, školi je odobrena financijska potpora u iznosu od 27 091 eura, a projekt će trajati dvije godine.

Koordinatorica projekta za našu školu je Monika Kujundžić.

Književni susret s Brankom Primorac

23.10. naši su se osnovnoškolci susreli s Brankom Primorac. Naša poznata autorica dječjih knjiga (Maturalac, Sve zbog Ane, Ljubavni slučaj mačka Joje, Moj djed astro-naut) predstavila se svojoj mladoj publici, a njezin najpoznatiji roman „Maturalac“ je i u obveznoj lektiri za sedmi razred.

Podijelila je s nama svoja životna isku-stva: kad je počela pisati, kako nalazi inspira-ciju, piše li nešto novo, boji li se još uvijek ži-votinja i još mnogo drugih zanimljivih stvari doznali su učenici koji su bili jako znatiželjni i postavili joj puno pitanja.

Također nam je ispričala vrlo zanimljivu priču kako je nastala njezina knjiga Ljubavni slučaj mačka Joje. Svojim knjigama Branka Primorac postigla je velik uspjeh te je privu-kla pozornost mlade publike. Uz izdavanje romana, dobitnica je dvije književne Nagrade „Mato Lovrak“.

Ovaj je susret naša knjižničarka Jelena Kujundžić organizirala povodom Mjeseca hrvatske knjige.

Dani kruha i otvorenih vrata

U četvrtak 24. listopada organiziran je Dan otvorenih vrata na kojem je predstav-ljen Erasmus+ projekt naziva If I were a teacher (Da sam ja učitelj) u kojem Osnov-na škola Studenci sudjeluje kao jedna od zemalja partnera. Nositelj projekta je škola iz Rumunjske, a preostali partneri, pored Osnovne škole Studenci, su škole iz Turske, Španjolske i Italije.

Cilj projekta je stavljanje učenika u ulo-gu učitelja, odnosno na koji bi način učenici kreirali nastavu.

Dan otvorenih vrata s temom Dani kru-ha u Erasmus+ ruhu pripremili su učenici i učitelji, a pozivnice za službeno predstav-ljanje projekta uputili su roditeljima, čla-novima lokalne zajednice, načelnici Općine Lovreć, ravnateljima škola Imotske krajine,

87

Studenci 58

Božić 2019.

Škri

njic

a m

alih

i ve

likih

um

otvo

rina

predstavnicima medija i svima zainteresira-nima. Program je u 11 sati otvorio ravnatelj škole Ante Češljar. U svom govoru naveo je sve informacije vezane za projekt, ob-veze koje školu očekuju, plan aktivnosti, financijske podatke i podatke o partnerskim zemljama te objasnio značenje sudjelovanja u projektima Europske unije.

Nakon toga svi posjetitelji su kao od-govorni EU građani sudjelovali u Logome-tu, demokratskom izboru za logo škole u projektu. Svoje glasačke listiće ubacili su u kutiju koja je bila smještena ispred Erasmus+ zida, na kojem su bili izloženi svi likovni radovi pristigli na natječaj. Za pobjednički rad izabran je logo pod nazivom Ispisujemo budućnost, autorica Gabrijele Maras i Anto-nije Udiljak, učenica 7. razreda. Pobjednički logo bit će tiskan na majicama s kojima će se učenici predstavljati u Rumunjskoj, Tur-skoj, Španjolskoj i Italiji. Dok su posjetitelji sudjelovali u izboru, učenici su igrali igru Erasmus nas spaja u kojoj su tražili sastojke nacionalnih jela i dio puzzle sa slikom zastava zemalja partnerica, koje su također predstav-ljene na Erasmus+ zidu škole.

Kratkim recitacijama učenici su najavili Erasmus+ COOLinariku, tj. predstavljanje nacionalnih kuhinja Hrvatske, Rumunjske, Turske, Španjolske i Italije. Na raskošnom stolu, a pripremili su ga učenici, roditelji i učitelji, našli su se: pandišpanj, sarmale, baklava, muhalebije, churrosi, empanadas, bolognese, pannacotta i mnogi drugi speci-jaliteti koje su posjetitelji degustirali nakon župnikova blagoslova.

Posjetitelji su uz degustaciju jela ima-li priliku porazgovarati s koordinatoricom projekta Monikom Kujundžić te saznati sve informacije u vezi s ovim projektom Europ-ske unije.

Srce za Hrvatsku

U predvorju Osnovne škole Stjepan Radić u Imotskom 15. studenoga održana je prigodna svečanost dodjele nagrada 1. Literano-likovnog natječaja „Velimir Đerek Sokol“ - Srce za Hrvatsku, vrlo zanimljivog svehrvatskog projekta kojim se učvršćuje sjećanje na stradanje Vukovara, ali i velika ulogu junaka Domovinskog rata Velimira Đereka Sokola u njegovoj obrani. Lijep i sadržajan program koji su osmislili prof. Sanja Bago, prof. Marijana Jelinić Pezo imao je svečanost dodjele nagrada za literarne i likovne radove koji su po odluci povjerenstva osvojila prva tri mjesta.

Mi donosimo rezultate u kategoriji li-kovnog natječaja u kojoj su dvije naše uče-nice osvojile 1. i 3. mjesto:

88

Studenci 58

Božić 2019.

Škri

njic

a m

alih

i ve

likih

um

otvo

rina

1. Gabrijela Maras, 7. razred, OŠ Studen-ci – Studenci, voditeljica Ivana Bilić-Antičević

2. Ivan Jukić, 8. razred, OŠ Runović – Ru-nović, voditeljica Katarina Rebić

3. Petra Babić, 8. razred, OŠ Studenci – Studenci, voditeljica Ivana Bilić-An-tičević

Erasmus+ prvo putovanjePetero naših učenika i dvoje učitelja u

sklopu programa Erasmus+KA2 putovali su na prvi sastanak u Rumunjsku. Program pod nazivom „If I were a teacher“ (Da sam ja učitelj) počeo je u ponedjeljak 18. studenoga i trajao pet dana.

Dan sjećanja na Vukovar

Povodom Dana sjećanja na žrtvu Vuko-vara i Škabrnje koji su prije 28 godina doži-vjeli strašnu tragediju u Domovinskom ratu, u ponedjeljak 18. 11. 2019. naši su učenici i učitelji paljenjem svijeća obilježiti žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Na školskom hodniku na katu učenici nižih razreda izradili su i postavili plakat koji simbolizira žrtvu i patnju koju su podnijeli stanovnici i branitelji Vukovara, a na satu po-vijesti učiteljica Zdenka je s učenicima viših razreda obrađivala temu Domovinskog rata.

Prodajna izložba učeničke zadruge

Članovi učeničke zadruge „Studa“ OŠ STUDENCI, zajedno sa svojim učiteljima i pod vodstvom voditeljice zadruge Ivane Bilić Antičević, marljivo su izrađivali adventske vijence i ukrase koje su prodavali u nedjelju 24. 11. 2019. godine nakon svete mise ispred župne crkve.

Kupnjom adventskih vijenaca brojni su župljani pripomogli radu učeničke zadruge.

Proslava Sv. Nikole

U petak 6. prosinca 2019. našu je školu posjetio sv. Nikola. Učenici su pod vodstvom učitelja pripremili zanimljivu predstavu na-kon koje je sveti Nikola darovao svu djecu slatkišima.

89

Studenci 58

Božić 2019.

Škri

njic

a m

alih

i ve

likih

um

otvo

rina

Sjećanje na VukovarSvake godine 18. studenoga prisjeća-

mo se Vukovara, grada heroja. Mislima, riječima, tišinom... Pričaju se kojekakve priče, a ja slušam isključivo one koje go-vore o malim ljudima koji su preživjeli golgotu. Neprijatelj je imao oružje i ljud-sku nadmoć, a Siniša Glavašević imao je riječ i plamen istine tisuću puta jači od svake mržnje i laži. Bitka za Vukovar najkrvavija je bitka u Domovinskom ratu. U toj bitci poginulo je između 2900 i 3600 ljudi. Svake godine u isto vrijeme na te-leviziji se vrte razne stare i nove snimke kolone sjećanja. U jednoj od njih gledao sam jednu ženu, vojnikinju koja je branila Vukovar. Ona ne može ići s kolonom koja svake godine prolazi gradom u znak sje-ćanja. Previše je boli, a premalo ljudi koji su nekad branili njezin grad. Razumijem je, jer imamo li se pravo sjećati ili smo i sami trebali biti s njom, na istom mjestu u isto vrijeme. Sjećanje... nečija svijeća i molitva. Spomen na mrtve. Moja molitva i sjećanje nisu samo za poginule branitelje i civile, već idu i preživjelima. Neka im dragi Bog podari snagu.

Mihael Šakić, 5. razred

Ella Radeljić, 2. razred Filip Udiljak, 4. razred

Kristina Udiljak, 4. razred

90

Studenci 58

Božić 2019.

Škri

njic

a m

alih

i ve

likih

um

otvo

rina

VukovarVukovar… Grad tuge, grad boli,

ali iznad sve te tuge i boli, sjaji i bli-sta ponos i čast. Grad heroja, grad koji je najviše dao kada je najviše trebalo. Vukovarske rane još nisu zarasle, one su bolne, jako peku i strpljivo čekaju pravdu za nestale sinove svoje. Ne bri-ni, grade, svi smo uz tebe. Već sad sav blistaš u novom ruhu, a djeca tvoja bu-dućnost novu grade da zajedno s tobom u miru žive. Hvala ti, grade!

Ivan Babić, 6. razred

VukovarVukovar je grad heroja

pun patnje i bola, za njega su ljudi svoj život dali

jer su se srcem borili.

Mnogo ljudi je stradalo, mnogo kuća i zgrada je srušeno,

borili su se, nisu stajali da bi svoj grad obranili.

Mnogo je ljudi mučeno na Ovčari, mnogo majki dalo je svoje sinove

da obrane Vukovar.

Anica Trogrlić, 6. razred

VukovarVječno stoji

U srcima Hrvata

Kao stijena čvrsta

On je ponos

Vječno svima nama

Ali još jednom

Reci VUKOVARE, HVALA!

Luka Trogrlić, 5. razred

Filip Udiljak, 4. razred

Rafael-Antonijo Šakić, 1. razred

91

Studenci 58

Božić 2019.

Škri

njic

a m

alih

i ve

likih

um

otvo

rina

Moji StudenciRođena sam gdje bura plete krošnje

stabala i nosi sve pred sobom. Moji Stu-

denci meni su sve. Najljepši su zimi kad

snijeg padne po polju i stablima. U pro-

ljeće Zvizda žubori, a polje je prekri-

veno raznim poljskim cvjetovi-

ma i zelenom travom. Jesen

svoje čari ima. Prepuna je

boja i često pada kiša. Ljeti je

u nas vruće, a ponekad padne

i ljetni pljusak. Ako jednog dana

odem iz svojih Studenaca, rado ću se

vraćati i uživati u svim bojama i mirisima

meni najljepšeg sela na svijetu.

Sara Kaša, 6. razred

Svoj dom u srcu nosimSvoj dom u srcu nosim. On je dio djetinjstva koji nikada

neću zaboraviti. Sve što je ovdje u mom domu, pamtim kao

dio odrastanja. Koliko god daleko otišao, uvijek ću ga pamtiti.

Ovdje sam se rodio, ovdje ću i ostati. Tu gdje sam napravio

prve korake i gdje sam naučio sve što

danas znam. Tu ostajem zauvijek.

Ivan Babić, 6. razred

Ana Paola Šakić, 1. razred

Ante Šakić, 2. razred

Ella Radeljić, 2. razred

92

Studenci 58

Božić 2019.

Škri

njic

a m

alih

i ve

likih

um

otvo

rina

Josipa Kaša, 3. razred

Josipa Kaša, 3. razred

Petar Udovičić, 3. razred Kristina Udiljak, 4. razred

Luka Babić, 1. razred

Filip Udiljak, 4. razred

93

Studenci 58

Božić 2019.

Škri

njic

a m

alih

i ve

likih

um

otvo

rina

Kristina Udiljak, 4. razred Kristina Udiljak, 4. razred

Lovro Babić, 4. razred Lovro Babić, 4. razred

94

Studenci 58

Božić 2019.

Škri

njic

a m

alih

i ve

likih

um

otvo

rina

Rafael-Antonijo Šakić, 1. razred

Rafael-Antonijo Šakić, 1. razred

95

Studenci 58

Božić 2019.

Škri

njic

a m

alih

i ve

likih

um

otvo

rina

PredškolciAdvent, „mala korizma“, vrijeme pri-

prave za Božić, isčekivanje malenog Isusa. Najljepše vrijeme u godini koje s nestrplje-njem čekamo. Kao i svake godine, tako i ove imamo kratki prilog o promišljanjima naših najmlađih u školi, predškolaca, a što o Božiću i drugim temama misle, kako ih poimaju, možete pročitati ovdje.

Susjed?

Mihael: Onaj koji je prijatelj. Čuva ovce. Da živimo zajedno. Radi na farmi.Branimir: Živite blizu.

Pekar?

Branimir: Peče pice, kolače, svašta.Ana: I kruh.Mihael: Kroasane, sve peče, burek, kruh, kolače, neki može i mafine.

Bonton?

Grgo: Bomba, auto, plišani medo.Branimir: Bicikl.

Igrokaz?

Ana: To se igra.Mihael: Igra s loptom, ili nešto skačeš, ili se igraš robota nekih.Branimir: Igrokaz su ljudi koji se igraju.

Zagonetka?

Mihael: Kad se mora riješiti problem, mo-raš tražiti kamen, neku igračku. Ako padne novčić u vodu, ti ga tražiš.

Ana: Kad se rješavaju stvari, kao igračka, nestaju igračke i moraš naći igračku. Za-gonetka je kad igraš na mobitel.Grgo: Igračku tražiš, ili mobitel.Branimir: Sakriješ neku stvar negdje i onda moraš tražiti ili ako nešto izgubiš, onda je to zagonetka. Ja s mojom sestrom igram zagonetku.

Legenda?

Branimir: Najjači legendarni junak.Ana: Tajna. Kad izađe jedan borac.Mihael: Kad nešto tražiš, kad tražiš blago.Grgo: Traži se mač najjači.

Izumitelj?

Ana: Je li oni rade, bojaju, rade stvari, strojeve, krovove?!Branimir: Kuće betonima, podrume, lap-tope, tablete, mobitele. Radnik, on sve radi.Grgo: Nisam nikad za to čuo, ne znam.Mihael: Ja znam, radnik, radi kuće, svašta.

Ljubaznost?

Ana: Kad daješ ljudima marende.Mihael: Kad te voli neko.Branimir: Kad nekome pomogneš, sinoć sam pomaga tati betonirati.Mihael: Ja sam mami pomaga nositi drva.Ana: Ja pomažem mami stavljati suđa.Branimir: Ja sam pomoga mami nositi robu i staviti ju na balkon. Pere je uvrnio nogu, a ja sam mu pomoga, drža se za moja leđa.Grgo: Ja sam poljubio svoju babu.

96

Studenci 58

Božić 2019.

Škri

njic

a m

alih

i ve

likih

um

otvo

rina

Branimir: Pere je meni pomogao tražiti loptu koju sam izgubio.

Advent?

Grgo: Ja mislim da tamo ima puno torte.Ana: Je li to istraživanje?Branimir: Agent.Mihael: Ja ne znam.

Sv. Nikola?

Ana: Oni koji donosi poklone.Grgo: I sokiće.Mihael: Slatkiše, čokolade.Branimir: Jedan koji donosi poklone, meni i Eli je donio nešto bezveze.

Dobra djela?

Mihael: Rađenje, obojaš kuću.Branimir: Pomogao ćaći, pomoga mami usisati kuću, čuva brata.Ana: Ja sam mami pomagala brisati kuću.Grgo: Ja pomažem babi da se digne, po-mažem joj goniti krave u štalu. Ja nekad mami uberem cvijet i donesem.Branimir: Pomažem mami oko robe, izva-diti čistu robu i spremiti igračke.

Mihael: Ja ne pomažem ništa, ona kaže, ja to mogu sama.

Loša djela?

Ana: Slučajno sam mami srušila cviće. Tata i mama mi ne daju da napravim loše djelo.Grgo: Ja nekad mami ne pomažem nešto raditi.

Božić?

Branimir: To je ono kad djed Božićnjak donosi poklone i kad svi roditelji slave sa svojom djecom Božić.Mihael: Snijeg pada, i kad donosi poklone djed Božićnjak.

Kad odrastem, bit ću...?

Branimir: Nogometaš, ili policija. Kralj nogometa, ako mene pozove, kupi Barca, ja ću biti kapetan.Mihael: Policija i vatrogasac, zato, ako nekome izgori kuća da ja mogu doći.Grgo: Vatrogasac, gasiti kuće, stanove.Ana: Ja ne znam što ću biti, a znam, ba-lerina.

97

Vije

sti i

z O

pćin

e

Studenci 58

Božić 2019.

Odluka o jednokratnoj novčanoj pomoći studentima

Općina Lovreć, u skladu s Planom pro-računa za 2019. godinu, omogućila je jed-nokratnu novčanu pomoć u iznosu od 3000 kn studentima sa stalnim prebivalištem na području Općine Lovreć koji su dostavili traženu dokumentaciju u općinski Jedinstveni upravni odjel.

Uređenje i sanacija groblja nakon štete prouzročene

snažnom burom

Za vrijeme olujne bure u veljači ove godine nastalo je mnogo štete na mjesnim grobljima na području Općine Lovreć. Poslije toga se na pojedinim grobljima pristupilo sanaciji i uređenju. Općinsko vodstvo poziva mještane da istrošene svijeće/lampione, sasu-šeno cvijeće i ostali otpad redovito i brižno uklanjaju s grobnih mjesta u za to predviđene smećnjake uz groblja. Odgovornim ponaša-njem prema otpadu štitimo naš životni okoliš u cjelini.

Sufinanciranje kupnje osnovnoškolskih udžbenika i

prijevoza učenika i studenata

Kao i prijašnjih godina, s ciljem po-ticanja obrazovanja svojih mladih žitelja, Općina je i u 2019. sufinancirala troškove pri-jevoza učenika srednjih škola i studenata te povećalaiznos za financiranje kupnje radnih bilježnica za sve osnovnoškolce na području

Općine. Od 1. do 4. razreda donirano je 400 kn po učeniku, a od 5. do 8. razreda iznos je povećan na 500 kn.

Pokretanje projekta širokopojasnog interneta

Općina Lovreć se kao jedan od nositelja uključila u projektrazvoja infrastrukture širo-kopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes. Pro-jektom su obuhvaćene općine: Lovreć, Cista Provo, Zagvozd i grad Vrgorac. Temeljem Plana razvoja širokopojasne infrastrukture želja je osigurati područja s pristupom na brzi i ultrabrzi širokopojasni internet čime se poboljšavaju infrastrukturni preduvjeti za održiv gospodarski i društveni razvitak na području Općine Lovreć.

Osigurana sredstva za sanaciju nerazvrstanih cesta

U cilju osiguravanja financijske potpo-re za projekte jedinica lokalne samouprave koji potiču ili pridonose boljem obavljanju komunalnih djelatnosti i pružanju, odnosno isporuci komunalnih usluga, kao i za aktivno-sti na projektima koji će pridonijeti podizanju razine javnih usluga i većoj kvaliteti življenja stanovnika na području pojedine jedinice lo-kalne samouprave, 15. veljače 2019. godine ministar graditeljstva i prostornoga uređenja donio je Odluku o raspisivanju javnog poziva za sufinanciranje projekata gradova i općina za poticanje razvoja komunalnog gospodar-stva i ujednačavanje komunalnog standarda u 2019. godini.

Vijesti iz Općine

98

Vije

sti i

z O

pćin

eStudenci 58

Božić 2019.

U skladu sa spomenutom Odlukom, Mi-nistarstvo je 20. veljače 2019. uputilo javni poziv za sufinanciranje projekata gradova i općina za poticanje razvoja komunalnog gospodarstva i ujednačavanje komunalnog standarda u 2019. godini. Općina Lovreć se prijavila i za sanaciju nerazvrstanih cesta i dobila iznos od 389 000 kuna, a temeljem sporazuma o sufinanciranju s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU, Općina je kroz dva natječaja ukupno dobila na raspo-laganje 550 000 kn. Sredstva su se tijekom 2019. počela namjenski koristiti sanacijom prioritetnih nerazvrstanih cesta.

Uz navedene vijesti, valja podsjetiti na projekte i programe koji su već neko vrijeme

u provedbi. Jedan od njih je program „Zaže-li“ Ministarstva rada i mirovinskog sustava financiran od Europskog socijalnog fonda u kojem rade ili se zapošljavaju i žene s po-dručja naše općine. Jednako tako, dugi niz godina provodi se program zapošljavanja na sezonskim javnim radovima te financiraju kulturno-športske i braniteljske udruge i nji-hove aktivnosti na području Općine Lovreć i području Krajine. U dugoročnim općinskim planovima je gradnja dječjeg vrtića u Nikoli-ćima gdje bi se preuredila školska zgrada koja je u ovom trenutku izvan funkcije, a među ostalim mjerama, vrijedi istaknuti konkretne demografske mjere, primjerice, za rođenje 3. djeteta u obitelji naknada iznosi 50 000 kn.

Lijepa šala i Bogu je dragaDominikanac, franjevac i isusovac

razmišljaju kako podijeliti jedno jaje te se na kraju dogovore da ono pripadne onom tko izusti najduhovniju misao iz evanđelja.

Dominikanac kucne u jaje i izgovori: „Effata – otvori se!“

Isusovac također kucne u jaje i izgovo-ri: „Kucajte i otvorit će vam se!“

Franjevac kucne, oguli jaje te ga pro-guta uz riječi: „Uđi u radost gospodara svoga!“

* * *U lokalnim novinama pojavi se oglas:

„Ružan, tužan i do Boga dužan – tražim ženu suprotnih osobina.“

Priredio Joško Maras

99

O ž

ensk

im p

ravi

ma

i slo

boda

ma

Studenci 58

Božić 2019.

O ženskim pravima i slobodama

G ledam sva ona događanja za Dan žena, posebno prosvjede žena u Za-grebu, Splitu i drugim gradovima,

parole koje nose i kojima traže slobodu i ravnopravnost, pa mi ih žao.

Nikako mi ne ide u glavu da one u 21. stoljeću u najrazvijenijim i najnaprednijim krajevima države nemaju ono što su moja majka i većina žena u selu imale prije pe-deset-šezdeset godina u „patrijarhalnoj, za-tucanoj i primitivnoj“ Dalmatinskoj zagori!

Dakle: moji roditelji su se vjenčali po-četkom 60-ih. Otac je radio u Njemačkoj, odakle se sve do sredine sedamdesetih do-lazilo na „urlaub“ samo za Božić, tako da je na majku palo sve: briga o stoci (imali smo konja, 2-3 krave, naravno kokoši i 1-2 svinje) i zemlji: oranje, kopanje, okopavanje, kosidba, žetva, vršaj, zatim priprema drva za zimu: sječa u šumi (ručnom pilom, sjekirom i kosirom), prebacivanje do kuće i cijepanje, čemušanje grma i kupljenje šušnja. A veći dio zemlje je bio udaljen nekih 2-3 km od kuće, u polju. Zimi, kad bi zapao snijeg (a onda je baš znao napadati), najprije je trebalo očistiti put do štale, „namiriti blago“, a konju se voda morala i ugrijati. Sav transport se obavljao konjem i kolima, ali još i više „uprti breme na se“ jer puno je bilo mjesta nepristupačnih konju a kamoli kolima. Uz to naravno odgoj djece (nas tri brata) i par godina briga o skoro nepokretnoj babi.

Nikad nismo legli da se nismo umili i oprali noge ili otišli u školu neumiveni ili nepočešljani. Kupali smo se, istina, samo subotom, a iza nas se je detaljno prala cijela kuća: „bruškin“ u ruku, klekni na koljena i

ribaj drveni pod. Svako jutro nas je čekao do-ručak i kuhani ručak svaki dan, bez iznimke. Svježi kruh „ispod sača“ je pečen svaki drugi dan, maslo se melo ručno u stapu, redovito sirio sir, u jesen spremala zimnica, klale se svinje i sušilo meso, pravio se džem od šljiva, kupina... naravno, onih koje smo sami ubrali. I sve to bez tekuće vode (bila je čatrnja pred kućom), a struje je nestajalo čim bi se na nebu pojavio oblak i ne bi je bilo po par dana.

Dakle, žene su obavljale i „ženske“ i „muške“ poslove jer muškaraca u selima nije ni bilo, izuzev fratra, poštara i par učitelja. Ono što nisu mogle obaviti same, pomagale su jedna drugoj po sistemu „danas ja tebi, sutra ti meni“. I, naravno, uskakala su djeca: od najmanjih nogu, što smo i koliko mogli, no u višim razredima osnovne škole već smo radili sve „kao veliki“.

Znači, što se posla tiče, nije bilo apso-lutno nikakve diskriminacije!

No, možda će neka današnja prosvjed-nica reći da su bile kao robovi.

E, ali... Sve što je otac vani zaradio bilo je u matere ili na štednoj knjižici, a i ona je bila u matere. I kad bi on pošao negdje, reci-mo u gostionicu, pitao bi da mu donese koji dinar jer on nije znao ni gdje stoje!

Nikad, ali baš NIKAD! nije povisio glas, a kamoli digao ruku na nju. Kao ni ona na njega. Nikad ni jedno od njih nije učinilo nešto na svoju ruku, a da nije upitalo ono drugo za mišljenje ili želje (počevši od imena za djecu, pa dalje).

Bilo je u selu i loših primjera i doga-đanja, ali činili su ih i jedni i drugi (muževi

100

O ž

ensk

im p

ravi

ma

i slo

boda

ma

Studenci 58

Božić 2019.

i žene) i svi su nailazili na nepodijeljenu osudu okoline, ali ovako kako sam opisao svoje, bilo je u velikoj većini obitelji u toj „zatucanoj i primitivnoj“ Krajini.

Ah, da, jesam li spomenuo da se redovi-to išlo pješice Gospi u Sinj ili na Vrljiku i u Vepric, nedjeljom i svecima na misu, za vri-jeme korizme na Put križa? Da se u korizmi nije ne samo pjevalo nego ni slušalo pjesme na radiju ili TV-u već se u svakoj prilici mo-lila krunica i pjevala „Muka“ i, naravno, da su svi postili, a žene često „po starinski“, tj. nisu jele skoro ništa? Da smo svi svaku večer skupa molili Boga?

I da moja majka nikad nije zaspala a da nije prije rekla: „Bože moj i Gospe, čuvaj dicu moju i Antu moga!“

I onda jedna gospođa na prosvjedu u Zagrebu nosi transparent na kojem piše da odbiju oni s krunicama i traži slobodu za svoju… (ma znate već za šta, svi smo, na ža-lost, imali prilike vidjeti te snimke koje je do besvijesti prikazivala nacionalna televizija)!?

Pa naravno, gospođo, apsolutno, zašto ne? Tko vam to smije zabraniti?

Jer toliko slobode su imale i naše krave!Ženama je pripadalo puno, puno više.

Srećko Trogrlić

Franjo Tuđman – 20 godina nakon njegove smrti

F ranjo Tuđman središnja je osoba u najnovijoj hrvatskoj povijesti. Bili njegovi simpatizeri ili kritičari, to ne

možemo osporiti. Tuđman se pojavio upravo u ono vrijeme kada je to bilo najpotrebnije. Netko će reći da je to slučajno i da je na njegovom mjestu mogao biti bilo koji drugi, tada popularni, hrvatski političar. Međutim, činjenica je takva da nijedan od tih političara nije učinio presudan korak nego je to učinio upravo Tuđman.

Franjo Tuđman rodio se 14. svibnja 1922. u Velikom Trgovišću. Nakon pohađa-nja pučke škole u rodnom mjestu, školovanje

i studij nastavlja u Zagrebu. Taj proces pre-kida Drugi svjetski rat te će svoj studij dovr-šiti u Beogradu nakon rata, završit će 1957.

101

Fran

jo T

uđm

an –

20

godi

na n

akon

nje

gove

sm

rti

Studenci 58

Božić 2019.

godine Višu vojnu akademiju. U Zagreb se vraća 1961. godine i putem predanog histo-riografskog rada branit će hrvatsko stajalište koje su iskrivljivale beogradske institucije. U središtu svog istraživanja stavlja međurat-no razdoblje (1918. - 1941.). A u tom razdo-blju najvažniju ulogu u hrvatskom narodu i na hrvatskoj političkoj pozornici imaju Stje-pan i Antun Radić, odnosno njihova Hrvatska (pučka) seljačka stranka. Tuđmanov otac bio je ugledni član HSS-a, pa se iz ovoga nazire odakle će crpiti političke ideje koje će napo-sljetku oblikovati njegove vlastite.

Međutim, Tuđman je puno šire zahvatio kako bi definirao svoju političku doktrinu kojom je uspio ujediniti čitavi hrvatski narod. Tako će 1990. godine na I. općem saboru Hrvatske demokratske zajednice istaknuti kako se program i politika HDZ-a gradi „na trima bitnim sastavnicama i odrednicama novije hrvatske povijesti. Na onoj starčevi-ćanskoga hrvatskoga povijesnoga državnog prava, uobličenog u slobodarske ideje velike Francuske revolucije. Pa na radićevskom općečovječanskom republikanizmu koji je državotvorno hrvatstvo prenio u najšire pučke slojeve. I, napokon, na onoj pozitiv-noj jezgri iz tradicija hrvatske ljevice što je proklamirala pravo hrvatskoga naroda na samoodređenje, koje je sadržano i u načelima AVNOJ-a i zavnohovske Hrvatske, a sputano jednostranačkim centralizmom i utopijom komunističkoga društva.“

Ova misao, sažeta i precizna, plod je cjeloživotnog Tuđmanovog političkog i hi-storiografskog rada. U nimalo idealnim uvje-tima na početku 1990-ih Tuđman je odlučio konkretizirati svoj hrvatski ideal. I u tome je uspio. Vrijeme je to kada međunarodna zajednica nije naklonjena Hrvatskoj i ideji suverene i samostalne hrvatske države, a s istoka nadire srbočetnička agresija zajedno s Jugoslavenskom narodnom armijom (a danas se u javnom diskursu, osobito političkom, često izostavlja upravo taj jugoslavenski čim-benik. Zašto?). No, Tuđman nije odustao i

danas živimo upravo u suverenoj i samostal-noj Hrvatskoj.

To je ostavština koja je neprocjenjiva. Dvadeset godina nakon smrti Franje Tuđma-na možemo objektivnije vrednovati tu ostav-štinu i političko djelovanje HDZ-a s Tuđma-nom na čelu. A bilo je to uistinu djelovanje, a ne pasivno prepuštanje događajima, što je često bio slučaj u našoj povijesti. Uloženi su izuzetni vanjskopolitički napori kako bi se osigurala hrvatska pozicija u međuna-rodnim diplomatskim krugovima. Tuđman to vrlo jasno ističe kada kaže da „u politici, ne manje nego u ekonomici, važi pravilo da pasivan kapital koji nije u opticaju ostaje ‘mrtav’ i gubi na vrijednosti, dok se naprotiv povećava onaj što se promeće, makar i u ri-zičnim pothvatima i škakljivim poslovima.“ A kako drukčije opisati stvaranje Republike Hrvatske nego kao rizičan i škakljiv pothvat? Vidimo danas da se itekako isplatilo uzeti taj ogroman rizik.

Ono što nam preostaje je pogled u bu-dućnost. Moramo biti kao Tuđman, s jasnom vizijom vlastitog cilja. No, ne smijemo upasti u zamku i ostati na onome što je bio Tuđman. Moramo se razvijati. Jer ni Tuđman nije ostao samo na pojedinačnim idejama iz prošlosti nego je, objedinivši više njih i uloživši svoje iskustvo, dobio novu političku ideju koja je odgovarala tadašnjem vremenu. Danas je ona aktualna, ali nije dovoljna. Moramo stvarati nove ideje, nove političke paradigme koje će odgovarati današnjoj hrvatskoj stvarno-sti i podmirivati današnje hrvatske potrebe. Doduše, ne samo današnje nego i buduće. Na kraju krajeva, Tuđmanova je vizija bila integracija Hrvatske u euroatlantske saveze, što se dogodilo tek nakon njegove smrti. Tako da je dovršetkom tog procesa došlo vrijeme za nešto novo. Svatko je pozvan da sudjeluje u tome, samo treba imati odvažnosti i odlučiti se na taj korak. Nemamo pravo ostati pasivni da ne bismo kasnije pisali nove hrvatske jadikovke.

Marko Udovičić

102

Fra

Ante

Cik

ojev

ićStudenci 58

Božić 2019.

Fra Ante Cikojević(Studenci, 18. veljače 1871. – Makarska, 20. veljače 1956.)

– život i djelo (I.)

Izabrani spisi fra Ante Cikojevića, koju je pri-redio vrijedni proučavatelj „imotskog vremena prošlog“ Milan Glibota. U Zaključku uvodnog dijela Glibota se nada da će Izabrani spisi pota-knuti na daljnja istraživanja života i djela ovog znamenitog Studenčanina.1 Susret s fra Antom na stranicama spomenute knjige i ponovno čitanje ovih dana potakao me na pisanje ovog članka u nadi da će do idućeg Božića ukazati prilika da zavirim u bogatu fra Antinu pisanu ostavštinu i s čitateljima Studenaca podijelim neke nove informacije o njegovom životu i djelu, kako je to ambiciozno u naslovu nazna-čeno. A možda nekog mlađeg i zemljopisno bližeg arhivima Provincije Presvetog Otku-pitelja potakne da ozbiljnije pozabave ovim poznatim Studenčaninom. Napokon 2021. je 150 obljetnica fra Antina rođenja. Možda bi dobro bilo organizirati znanstveno-stručni skup fra Ante Cikojević i njegovo vrijeme. Vjerujem da „studenačke sile“ one koje su imale sreću ostati tu gdje je ipak najljepše, kao i one koje su otišle, noseći tu ljepotu sa sobom, mogu to iznijeti. Ili je to samo lijepa želja profesionalno deformiranog povjesničara i vremešnog, da ne kažem, postarijeg nostalgičara?

Rođenje i djetinjstvo - društveno i vjersko ozračje

Fra Ante je rođen je u zaseoku Musinac, župa Studenci 18. veljače 1871 godine, „u treće doba ujutro“, od oca Jure i majke Mare rođene Babić, vjenčanih na Studencima 4. 1 Fra Ante CIKOJEVIĆ, Izabrani spisi (priredio Milan GLIBOTA), Matica hrvatska - ogranak Imotski i Općina Lovreć, Studenci 2008.

Uvod

U dugoj povijesti Studenaca bilo je podosta značajnih i znamenitih lju-di koji su se svojim djelom uzdigli

iznad prosjeka te ostavili prepoznatljiv trag na kulturnom, znanstvenom, vjerskom, po-litičkom, gospodarskom ili nekom drugom polju ljudskog djelovanja. Tko bi ih sve po-brojio, a da pri tome nekog ne zaboravi?! Neki su neopravdano ostali zaboravljeni, a ne znam je li presmiono reći: malo ih živi u kolektivnoj memoriji Studenčana, osim u memoriji obiteljske povijesti gdje se, u kru-gu najbližih, prepričavaju njihova „junačka djela“. Najčešće su to veseli događaji o okret-nosti, snalažljivosti, domišljatosti. Jedan od znamenitijih Studenčana uopće, a svakako najznamenitija pojava od kraja 19. do sredine 20. stoljeća „sela s krova Imotske krajine“, a i šire, je franjevac – svećenik fra Ante Ciko-jević, član provincije Presvetog Otkupitelja, njezin u tri mandata provincijal, profesor moralne teologije na Visokoj teološkoj školi u Makarskoj, jedan od cjenjenijih moralista svog vremena, pisac knjiga i znanstvenih članaka, pjesnik i polemičar, i još mnogo toga. Ipak o fra Anti se malo zna. Ostao je nenamjerno prešućen i u krugu Provincije kojoj je pripadao, a među Studenčanima je gotovo zaboravljen. Što stariji Studenčani, o mlađima da ne govorim, znaju o fra Anti Cikojeviću, osim da je bio fratar. U vreme-nu anketa o svemu i svačemu zanimljiva bi bila i ona što Studenčani znaju o fra Anti Cikojeviću.

Godine 2008. Matica hrvatska - Ogra-nak Imotski i Općina Lovreć izdali su knjigu

103

Fra

Ante

Cik

ojev

ić

Studenci 58

Božić 2019.

studenog 1851. godine.2 Po ondašnjim (kanon-skim) crkvenim propisima Jure, koji je rođen 13 svibnja 1829. godine, bio je maloljetan pa je trebalo dopuštenje roditelja, zapravo oca Marka. Ovaj je to usmeno učinio 28. listo-pada, u nazočnosti župnika fra Ilije Ravlića, što je ovaj zabilježio u rubriku „Annotazione - Bilješke“. Fra Antina majka Mara (negdje piše i Margarita) bila je starija tri godine od oca Jure, pa joj nije trebala dozvola roditelja.3 Porod je obavila Jakovica Babić, „lavatrice provvisoria - privremena primalja“, a kum je bio Ante Knezović, težak iz Duvna, nepismen, pa umjesto potpisa u rubrici kuma stoji znak križa. Fra Ante je na krštenju dobio ime Mar-ko. Obred krštenja malog Marka obavio je tadašnji župnik fra Ilija Ravlić, rodom iz Ko-zice (kod Makarske), 27. veljače 1871. godine. Te iste 1871. na Studencima je rođeno ravno 60-ero djece, sva su djeca zakonita, što znači da su im roditelji bili u braku sklopljenom u Katoličkoj Crkvi. Muške novorođenčadi bilo je 29, a ženske 31. Zanimljivo je da je svih 29 kumova, odnosno 31 kuma bilo težaci/težaki-nje, i svi odreda nepismeni. Umjesto potpisa stavili su znak križa. Svu djecu, nekoliko dana po rođenju, krstio tadašnji župnik, spomenuti fra Ilija Ravlić.4 Prema studioznim istraživanju Zvonimira Bilića fra Antin otac Jure je rodo-načelnik dijela „plemena Cikojevića“ koji čine „Jurinu granu“, za koju se u narodu uvriježio naziv Jukići. Najstariji potomak te grane je Stipe Jukić, živi na Studencima.5

Kao i svi Studenčani i fra Antini (Mar-kovi) roditelji bili su po zanimanju težaci, a po vjeri rimokatolici. Živjelo se „skromno, al’ ponosno“. Na škrtoj studenčkoj zemlji jedva 2 Državni arhiv u Splitu, Fond. Matične knjige, Ma-tične knjige rođenih selo Studenci od 1. 04. 1861.do 20.09. 1873.3 Državni arhiv u Zadru, Fond: Matične knjige, Knjiga vjenčanih Studenci, Inv. broj: 1197, od243.01. 1831 do 23. 11. 1857.4 Državni arhiv u Splitu, Fond. Matične knjige, Matične knjige rođenih selo Studenci od 1. 04. 1861.do 20.09. 1873.5 Zvonimir BILIĆ, Rodovi, u: Moji Studenci, (Vlado ŠAKIĆ, urednik), Župni ured Studenci, Studenci 2003.

se peživljavalo, perspektiva boljeg života bila je povezana s odlaskom sa sela, što i nije bila česta pojava, inače u pravilu vezana uz odla-zak na škole. Dominiralo je shvaćanje „pleti kotac ko i otac“, u tom kontekstu napustiti djedovsko ognjište bilo je koliko neobično toliko i nepoželjno (sramota), bez obzira ko-liko su društveno-gospodarske prilike tome doprinosile. Nepisana tradicionalna pravila znaju biti učinkovitija od onih pisanih.

Prelazak iz usmene, statične i apolitične kulture prema pisanoj, dinamičnoj i politič-noj kulturi u Studencima, uostalom kao i u svim ruralnim sredinama u Hrvatskoj, tekao je dosta sporo. Godine 1867., četiri godine prije fra Antina rođenja, na Studencima je otvorena pučka škola, prva takva u Imotskoj krajini, a iste godine kad je rođen fra Ante studenački učitelj Ivan Udiljak Šuvelić odlazi na učiteljsku skupštinu u Zagreb. Po povratku na Studence Ivan je svoje đake, ali i sumješta-ne upoznavao s onim što se događalo u širem dalmatinskom i hrvatskom okruženju.6 A de-set godina kasnije i sam fra Ante zakoracit će u taj široki svijet dinamičke, pisane kulture. Među prvim Studenčanima steći će visoko obrazovanje, napustiti ruralni težački svijet kao prirodni ambijent i preseliti se u drugi za njega umjetni svijet. Vjerojatno će taj umjetni s vremenom postati prirodni, no zacijelo ni-kad tako i toliko kao onaj studenački.

Pred odlazak na školovanje u Imotski

U svojim „Uspomenama“ iz musinač-ko-studenačkog perioda fra Ante spominje samo kako je svaki dan išao Podgredu učiti ministrirati jer su roditelji željeli da nauči služiti sv. misu. Njega kao 8-godišnjaka i nekog Stipovića od 11 - 12 godina podučavao je Ivan, nećak župnika fra Kleme Šarića iz Tučepa, župnika na Studencim od 1876. do 6 Josip JURČEVIĆ, Stipan TROGRLIĆ-CURIĆ, Povi-jest Studenaca, u: Moji Studenci, nav. dj. str. 69.

104

Fra

Ante

Cik

ojev

ićStudenci 58

Božić 2019.

1886. Iako fra Ante to ne spo-minje, ministriranje je uz niz radnji od prenošenja misala u točno određenom trenutku s jedne strane oltara na drugi, lijevanja vode i vina u kalež, polijevanje vode i držanje ubrusa prilikom pranja sve-ćenikovih ruku, uključivalo i onaj teži dio - učenje odgovora na latinskom na zazive sve-ćenika u podnožju oltara kod „Introita“ (Ulaza). Trebalo je to „skinuti“ napamet, a samo razumijevanje izgovorenog nije bilo toliko važno. Za razliku od „običnih vjernika“ koji su imali svoje privatne molitve dok je sve-ćenik „govorio misu“, ministranti su, na svoj način, aktivno sudjelovali na misi. I prije za-vršetka obuke kad su bili jedva na pola puta, fra Kleme je jedne nedjelje pozvao Marka (fra Antu) i Stipovića da ministriraju. Ne zna se tko je bio ponosniji na tako uzvišen čin kao što je „služenje kod oltara“, sam fra Ante ili otac. On kao dječak od 9 godina sigurno je bio uzbuđen, crkva je bila puna, no otac je bio ponosan. „Sigurno je rastao kako njegovo dijete služi pri svetom činu“.7

Nažalost, drugih informacija o Musincu i Studencima u „Uspomenama“ nema. Danas bi nas zanimalo kako je zaselak/selo izgleda-lo, što se pjevalo, kakve su se priče navečer uz ognjište pričale, koje su igre djeca igrala i toliko toga drugoga. Neke stvari realno mo-žemo samo pretpostavi kao da je kao dijete čuvao krave u Aljevcu i Velikom polju, gonio ih napojiti na Bunarine. Lopte nije bilo pa se u polju, dok su krave mirovale, vjerojatno kljisalo. Radi se o veoma zanimljivoj igri. Vjerujem da neki stariji Studenčani znaju dobro pravila ove igre, pa bi bilo potrebno i vrijedno ostaviti i pisani trag o tome. Tu su i druge igre kojima su djeca kratila duge ljetne dane kao cingarela, igra na cure, keva ili pitonjanje. Napraviti pišćac u proljeće od 7 Fra A. CIKOJEVIĆ, Izabrani spisi, nav. dj. str. 7.

jasenovine ili „svrnuti“ trubu ili diple bila je nešto i zabavno, ali i kreativno. O kreativnosti se nije govorilo, ona se živjela. A tek zbivanja oko svinjokolje, „kad su se krmad bila“, dobiti peku, na slamku napuvati mi-jur prethodno „promeran“ na kamenu od kuće. Drača je bilo puno pa mijur ne bi dugo du-rao. Zanimalo bi nas i kako su vile, vještice, vukodlaci „sva sila i sermija“ izvanzemalja-ca djelovala na maštu malog

fra Ante i njegovih vršnjaka. Tko je mogao najdalje skočiti u dalj, baciti kamena s ramena, tko je bio prvak u šijavici. Od kada potječe igra travetina poletila, igra prstena ili neka druga u vrijeme dugih zimskih noći.

O nošnji tog vremena ostavio je zani-mljiv zapis. Prije nego će ga otac odvesti u školu u Imotski, piše da je bio obučen „u našoj ondašnjoj narodnoj nošnji: suknene široke gaće, jačerma, i kumparanić, pripasao sam mali pripašajić od mekog crljenog sakti-jana – za pripašajem imao sam mali nožić sa ručicom od bjelokosti. Pravi gorski haramija. Tomu se nije čuditi. Za mog djetinjstva ljudi su se junački odjevali. Kad bi dolazili u cr-kvu, ili u kakove sastanke uvijek su za pasom imali i veliki nož bjelosapac. To je bil dika i ures momaka, a i starijih ljudi. I djeca su nešto imali od toga, ali mnogo manje. Tako sam i ja imao mali pripašajić i mali nižić za pripašajom, da mi to bude dika i ures u gospodskom gradu.“8

Za neke riječi koje fra Ante koristi, a da-nas se rijetko ili nikako ne čuju, kao jačerma, kumparanić, pripašajić, haramija, saktijan, bjelosapac dobro će biti zaviriti u Studenački rječnik Ivana Babića-Ljilje.9

Stipan Trogrlić – Curić8 Isto, str. 8.9 Ivan BABIĆ, Studenački rječnik, Župniu ured Stu-denci, Studenci 2008.

105

U p

otra

zi z

a Pr

žom

Studenci 58

Božić 2019.

U potrazi za Pržom

P ržići su zaselak u dijelu Studenaca skupnog naziva Staje, gdje još pripa-daju: Jerkići, Šandajći, Dupići, Dar-

danovi i Džaltini (svi su Udiljci) i Batalići. Pržiće su naselili Trogrlići iz Musinca (iz kojeg potječu svi studenački Trogrlići) i tamo još postoji naša stara kuća.

Ime duguju svom osnivaču Prži, kojemu ne znamo pravo ime ni vrijeme življenja, a nismo sigurni ni što je u pričama o njemu istina, a što je nadodano tijekom vremena.

Zna se da je skupa s još nekoliko Stu-denčana sudjelovao u ubojstvu turskog bega u Vinici, kojom prilikom je oteo begova ko-nja vranca.

Sigurno se ne radi o događaju iz 1669. kad je, po pisanju fra Pavla Šilobadovića, kršćanska četa zapalila kulu Ali-bega Ara-povića u Vinici jer je u tapu defteru iz 1701. (popis mjesta sa svim stanovnicima i važ-nijim objektima u njima koja su mirovnim sporazumom u Srijemskim Karlovcima 1699. vraćeni Osmanskom Carstvu iako su bili oslobođeni), spomenuti beg bio živ.

Stari su pričali da su ih vlasti tražile (nije jasno iz priče o kojim vlastima se radi), pa se krio, često i u maloj pećinici nedaleko Pržića (u stvarnosti veliki škrip) koju su zato pro-zvali „Didova pećina“. Jednom je, navodno, pobjegao pred potjerom stavivši naćve na leđa da se zaštiti i pucajući iz kubura. Kad je vidio da bi mu konj mogao doći glave, zavezao mu je oči i gurnuo ga u jamu, koja se otad zove Vranina jama.

Također je preoteo cijeli taj kraj od Lo-vrećana (Lujića, tj. Olujića i Dumančića). Na-ime, zatekao ih je kako oru njive u Pržićim, pa je, prema pričanju, golim rukama slomio volovski jaram i ralo, pobio volove i potje-rao Lovrećane. Nije jasno jesu li oni htjeli

iskoristiti njegovo skrivanje ili je događaj možda bio iz vremena po konačnom oslobo-đenju Imotske krajine od Turaka 1717. kad se masovno zaposjedala slobodna zemlja ostala iza iseljenog stanovništva i kad je, možemo pretpostaviti, bio pravi „Divlji zapad“.

Naime, zbog ratova koji su s prekidima trajali skoro 70 godina i u kojima je Imotski nekoliko puta prelazio iz jednih u druge ruke, zabilježeno je više velikih zbjegova stanov-ništva iz naših krajeva u pravcu primorja, od kojih se mnogi nisu nikad vratili. Neki su, prisiljeni teškom neimaštinom u novim krajevima, bez hrane i krova nad glavom za 20 dukata, kako svjedoči Šilobadović, pro-davali i članove vlastite obitelji na mletačke galije kako bi ostali mogli preživjeti. Ne čudi stoga da su se mnogi, privoljeni i obećanjima turskih vlasti, vraćali u kratkim razdobljima mira, a razbuktavanjem rata ponovno bi bje-žali ili pak selili dublje u Bosnu.

Iz navedenih su razloga krajevi uz grani-cu sasvim opustjeli. Upravo spomenuti defter daje možda i najcjelovitiju sliku prostora od Like do južne Hercegovine: od selo do sela popisani su stanovnici (s naznakom jesu li stari ili novi) i objekti (posebno crkve, dža-mije, kule, mlinovi…) i njihovo stanje, gdje se vidi prava apokalipsa (samo u našoj bližoj okolici, sela: Opanci, Aržano i Tijarica su bez ijednog stanovnika!).

Bilo kako bilo, sudeći po nekim nazivi-ma oko Pržića: njive „Lujuše“ s istoimenim bunarom, kao i Dumančića vrtli s istoimenim bunarom, vjerojatno su oni bili tu prije nas!

Još bi stari pričali kako su mu djeca bila nejaka pa se nije imao tko brinuti o stoci i imanju dok se on skrivao.

To je ukratko sve što znamo o Prži, osim da mu je jedan od sinova, nadimkom Vuk

106

U p

otra

zi z

a Pr

žom

Studenci 58

Božić 2019.

(nas sve bi ponekad u Studencima zazvali: „Vuče Pržića“), s obitelji odselio u Bosnu, kod Zenice. Gomila na mjestu njegove sruše-ne kuće postojala je do sredine 1950-ih, kad su naši na njenom mjestu napravili čatrnju, a u katastru u Imotskom, koji se nije mijenjao od Austro-Ugarske i danas je na toj poziciji oznaka kuće i natpis „Vukovina“.

(Brat je prije par godina u gradu Hvaru upoznao ugostitelja - doseljenika iz Zenice, Trogrlića, koji mu reče da se na kući zovu „Vukovi“.)

Najstariji zapisani Trogrlići u Studen-cima, izuzmemo li onog Nikolu iz zbjega u primorje 1686. su: Dujam sin Ivana, iz spomenutog deftera iz 1701. (i to kao glava jedne od tek 5 obitelji u selu, od kojih je samo jedna starosjedilačka i za razliku od u nas uvriježenog mišljenja ni jedna nije mu-slimanska, a izgleda da je došao iz Žeževice u kojoj se po ovom dokumentu vodi kao stari zemljoposjednik) zatim Petar, kod kojeg je 1706. prenoćio biskup Nikola Bijanković te jedan Trogrlić-Bubalo, susjed s posjedom koji su dobili imotski Franceschi 1717.

Slijede Jure, kojem je 1720. dodijeljena neka zemlja te: Mate, Ivan, Martin i Grgo s obiteljima koji 1725. dobivaju zemlju.

Prvi zapisani u matičnim knjigama, koji su sigurno naši direktni predci (poznato je da su još starije knjige izgorjele) jesu Šimun, 1771., odnosno njegov otac Jure, bez zapi-sane godine, ali bi bilo logično da je rođen oko 1730. – 1750.

Još jedna osoba sigurno je Pržić iako ga nemamo zapisanog u matičnim knjigama, a to je Augustin Trogrlić. U Pržićim, u našim ogradama postoji „Jagostinov“ (Augustinov) dolac, a u popisima stanovnika iz 1739. i 1744. te popisu onih koji su dobili zemlju 1755., nalazi se i Augustin Trogrlić sa 7 čla-nova obitelji.

Dakle što imamo?Nikolu koji bježi 1686., Dujma i Petra

koji se spominju samo 1701., odnosno 1706.,

Juru, koji dobiva zemlju 1720. i još četiri obitelji iz 1725.

Jure nema u popisu duša iz 1739., što znači da je najvjerojatnije umro do tada. Ali od te godine do 1755. redovito se spominje Augustin te drugi Jure (bez precizne godine), koji 1771. dobiva sina Šimuna, a ovaj opet Juru 1801. čiji sin Ante ostaje u Musincu (“Dudići“), a Mate (“Petrovi“), Cvitko (“Cvi-jini“) i Bože (“Božini“: Makini i Ivanovi) u Pržićim, (dok je sin Ivan otišao u Bosnu i od njega su potekli Trogrlići-Ivančevići iz Uskoplja).

Pitanje je možemo li kako ovih 5 osoba iz 1720. i 1725. dovesti u vezu s prethodnima, posebno s Dujmom?

Na temelju dostupnih podataka to je nemoguće, a ni po logici veza nije vjerojatna.

Ona četvorica ne mogu biti Dujmovi potomci koji su se možda u međuvremenu osamostalili jer imaju prevelike obitelji (10 – 30 članova) koje nisu mogle postati tolike u samo 20-ak godina, razdoblju u kojem je opet vođen još jedan rat za, ovaj put konačno oslobođenje.

Ne može to biti niti Jure jer, opravdano je pretpostaviti, da bi mu ostalo više nego dovoljno očeve zemlje, pa mu ne bi dodje-ljivali još.

Moguće je da su odnekud doselili, ali najprije će biti da su se vratili na svoju sta-rinu, kao što bi bilo logično pretpostaviti da je to učinio i Dujam povratkom u Žeževicu, jer da nije tako, Trogrlića u Žeževici više ne bi ni bilo!

Stoga, uzimajući sve navedeno u obzir, kao i naš stari običaj da se je djetetu davalo ime u djedovo, ali samo ako je ovaj umro (jer se inače smatralo da živome zazivaš skoru smrt), ja držim najlogičnijim da bi Prže mo-gao biti onaj Jure koji je 1720. dobio zemlju. Augustin mu je sin (i to nije Vuk, jer bi inače dolac bio „Vukov“, a ne „Jagostinov“), a onaj drugi Jure je jedan od unuka.

107

U p

otra

zi z

a Pr

žom

Studenci 58

Božić 2019.

Interesantno je da uz obitelji Trogrlić-Ivančević u Uskoplju postoje i Trogrlići-Ja-gustinovići: 1797. zabilježeno je rođenje Ive Trogrlić-Jagustinović, kćeri Grge Udiljka.

Također, u knjigama župe Balegovac kod Odžaka, sjeverno od Zenice, koje se vode od 1770., od 1783. počinju se spominjati i naša (studenačka i lovrećka) prezimena. Tako je prvi spomenuti Ivan Trogrlić kum na vjenčanju Grge Udiljka, sina Mije, a u jednom slučaju je zapisano da je mlada kćer Ante Bošnjakovića iz Lovreća.

To je samo dokaz da se u drugoj polo-vici 18. st., s nastupom dugotrajnijeg mira i smirivanjem cijele situacije, dogodilo veliko iseljavanje u Bosnu: trend koji se redovito ponavljao sve do iza 1. svjetskog rata jer naš škrti kamenjar nije mogao hraniti veći broj stanovnika, tako da naš Vuk nije bio nikakva iznimka. I sasvim moguće da je sa stricem Vukom u Bosnu pošao i netko od Augustino-vih potomaka (jer sigurno nitko nije putovao

sam, već u „konvojima“, zbog sigurnosti), pa su ovi ostali u Uskoplju, dok je on produžio prema Zenici.

Komadići istine i priče o nama su raza-suti po brojnim, slabo istraženim arhivima od Zaostroga do Zadra i Venecije te Mostara, Travnika, Sarajeva i Istambula.

U jednom od njih, negdje u Bosni, sigur-no postoji i zapis o begovu ubojstvu, a puno bi se saznalo i detaljnijim uvidom u župne knjige od Uskoplja preko Kreševa i Kiseljaka do Zenice i Odžaka, koje su pune Trogrlića i u kojima postoje zapisi i sjećanja da su došli od Imotskog.

Još jedna zanimljivost: 1816. vjenčana je Ivka Trogrlić, kćer Petra i Marte rođ. Olujić iz Lepenice (Kiseljak), i Nikola Mišić-An-drić. Radi se o prababi pisca Ive Andrića. Znači li to da i ovaj nobelovac vuče dio svojih korijena i iz Studenaca?

Srećko Trogrlić

108

Antr

opon

imij

a St

uden

aca

Studenci 58

Božić 2019.

Antroponimija Studenaca(4. dio)

Nadimci

„Svako nesmali muško seosko čeljade, nosi na sebi pridjevak. Inčije ne može ni da bude. Tri su sina jednog oca, svaki hoće opet svome prvorodjencu ili svoje ili djedovo ime da nadije. Pa kad imenjaci svietom polizu, da ih razaznaš, sila ti ih je prikrstiti.“

Tako piše u putopisu „Putne crte o Imot-skoj krajini“ fra Ivan Tonković u poglavlju br. 6. str. 36., gdje opisuje razgovor s nekim Studenčanima ne spominjući njihova krsna imena, nego njihove pridivke jer kako kaže lakše ih je po pridivcima prepoznati. Za razli-ku od prezimena i osobnih imena nadimci su se rijetko bilježili u pisanim izvorima. Većina nadimaka je prenašana usmenom predajom. Pored nadimaka koji su poznati po cijelom selu i susjednim selima, pa i dalje, postoje nadimci koji se pojavljuju samo u obitelji i rijetko, ili gotovo nikada, ne izlaze iz obi-teljskog kruga. Takvi nadimci bivaju brzo zaboravljeni

Studenački su nadimci različitih sadr-žaja, značenja, postanka i oblika. Nastali su na različite načine, po različitim svojstvima, tjelesnim i drugim manama i obilježjima. Nekada su to nadimci nastali po začetniku roda ili istaknutom članu roda, po ženinu pre-zimenu, po iskrivljenom imenu, po očevu ili majčinu pridivku, po pojedinim životinjama ili biljnim vrstama, većinom iz šale ili podru-gljivosti. Nije rijetkost da pojedinci imaju dva ili tri, pa i više nadimaka. Ništa nije otvoreno opisivalo pojedinca kao nadimak. Oko šest stotina studenačkih nadimaka popisao je i objavio u monografiji Moji Studenci vrijedni Ivan Babić nadimka Ljiljo, a sada već Ljiljan Bijeli (a. op. ja ga tako prikrstih i nadimak mu Bijeli pridružih zbog sijede brade koja mu dobro pristaje).

„Ljiljini nadimci“ su doduše objavljeni bez ikakvih podataka i tumačenja o tvorbi, nastanku i značenju (etimologiji), ali je nji-hova vrijednost u tome što se preko njih pre-poznaje izraz narodnog – studenačkog duha i stvaralaštva. Naš se Ljiljo nije zadovoljio samo s ovih šesto objavljenih nadimaka, nego je u svome remek-djelu Studenački rječnik objavio stotinjak nadimaka koji nisu zapisa-ni u monografiji. Nadimci su u Studencima nastajali tijekom dugog razdoblja od kada postoje Matice krštenih (1787.) do današnjih dana pa nadimaka koji nisu popisani ima još. Možda će neki mlađi Studenčani zaljubljeni u onomastiku popisati i objaviti još neke nadimke, odnosno pridivke te protumačiti njihov nastanak i značenje.

(KRAJ)

Zvonimir Bilić

109

Mat

e M

aras

dob

itni

k na

grad

e za

živ

otno

dje

lo

Studenci 58

Božić 2019.

Mate Maras dobitnik nagrade za životno

djeloJ ubilarna petnaesta dodjela Nagrade

„Iso Velikanović“ za najbolja ostva-renja u području književnog prevo-

dilaštva u Republici Hrvatskoj održana je u petak, 29. ožujka 2019. godine u 12 sati u Hrvatskom državnom arhivu.

Ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek uručila je nagradu za životno djelo prevoditelju i književniku Mati Marasu te

godišnju nagradu prevoditeljici Andi Bukvić Pažin za prijevod romana „Manji smo boemi“ spisateljice Eimear McBride koji je objavljen u izdanju Frakture.

Posebnu pohvalu Odbora Nagrade „Iso Velikanović“, ove godine iznimno, dobila je Lea Kovács za prijevod pjesničke zbirke „Ti-jelu“ mađarskog autora Szilarda Borbelya, u izdanju Naklade OceanMore.

A meni je milina biti u Božjoj blizini…pripovijedat ću sva Tvoja djela (Psalam 73, 28)

110

Mat

e M

aras

dob

itni

k na

grad

e za

živ

otno

dje

loStudenci 58

Božić 2019.

Ministrica je u pozdravnom govoru upu-tila čestitke ovogodišnjim dobitnicima po-zvavši sve prisutne i sve u javnome diskursu da osvijeste da je današnja riječ zapravo su-trašnji most. „Most u razumijevanju, prepo-znavanju smisla i šireg konteksta, toleranciji i širini duha. Vjerujem da danas, intenzivnije negoli inače ostajemo zadivljeni čudesnom snagom koju ima riječ i postajemo svjesni koliko je velika čovjekova želja za komuni-ciranjem“, rekla je ministrica.

Zahvalivši dobitnicima na poveznicama kojima su hrvatskoj književnosti otvorili put prema majstorima drugih govornih područ-ja i omogućili da postane dijelom svjetskih književnih strujanja, ministrica je pozdravila sve književne prevoditelje – „manje boeme, a više vrhunske jezične znalce koji umijećem i

spretnošću dekodiraju mnoge duhovne sloje-ve jednoga naroda i kulture te ga prema nje-nim riječima „prevode u kod koji razumijemo i prihvaćamo kao bogatstvo i novu vrijednost hrvatskoga jezika i književnosti“.

Zahvalivši se svima koji su prepoznali količine rada, truda i ljubavi koja je uložena u prijevod, dobitnica godišnje nagrade Anda Bukvić Pažin istaknula je značaj nagrade jer ona daje legitimitet prevodilačkom zvanju i umjetnosti.

Dobitnik nagrade za životno djelo Mate Maras uputivši zahvale, živopisno se pri-sjećao svojih susreta sa starim tekstovima i njihovim likovima koje je oživio u svojim prijevodima, čime je prisutnima predočio riječi ministrice koja je istaknula njegovo umijeće prevođenja.

Nagrada je osmišljena kao poticaj za poboljšanje kvalitete književnih prijevoda te popunjavanje praznina u području hrvatske prijevodne literature. Na taj se način nasto-ji hrvatskim čitateljima približiti vrhunska djela iz književnosti naroda koji dosad nisu zauzimali zasluženo mjesto u kontekstu naše nacionalne kulture te ujedno dati potpora dignitetu prevoditeljske struke.

Nagradu dodjeljuje Ministarstvo kulture na prijedlog Odbora Nagrade „Iso Velikano-vić“ na čijem je čelu predsjednik prof. dr. sc. Svjetlan Lacko Vidulić te članovi Vjera Balen-Heidl, Tatjana Tarbuk, prof. dr. sc. Dubravka Sesar, Sead Muhamedagić, dr. sc. Marko Kovačić.

Preseneno sa www.min-kulture.hr

Iskrene čestitke našem Mati! Uredništvo lista Studenci

111

Ivan

Bab

ić –

Lji

ljo

Studenci 58

Božić 2019.

Ivan Babić – Ljiljo

Imati i(li) biti

Imao sam braću Bili su Sjećam se Jedan snažan Drugi dobar Treći tvrdoglav Četvrti mlad Peti još mlađi Znam Bili su Otac mi je pričao Dok je smio Dok je mogao Mater nikada Nije mogla Nije smjela Radi njega Radi sebe Radi mene Imao sam Bili su

Palilampaš

palim lampe lampa marka gusta magla dimi iz dolova kulja iz krošanja naliježe na tromu mrku rijeku Jedi prste i cestu raskopanu išaranu injem i svjetlima pretovarena bauštelskog kombija

palim lampe lampa marka uzmi ili ostavi u kombiju

maglim stakla

maglu izdišem pjevušim pa palim novu cigaretu maglu udišem

palim lampe lampu za marku marku za petrulje petrulje za lampu lampu za svjetlo svjetlo za mrak i sjene na zidu uz toplu peć i snenu dječicu po meni povaljanu

Utvrda

Naši zidovi. Vidljivi tragovi mijena, otpora i popuštanja. Ispod retuširanih fotografija sitni rasjedi nemasna betona od žutog turjačkog pijeska i mutne kišnice ustajale u hrđavim bačvama iz ratnih vremena.

Dok te ne bi bilo, plašila bi me potmula grmljavina iz biokovskih planina što je tresla temelje ove naše utvrde, učvršćene vezivom strepnje i krhotinama zajedničkog življenja, kojega je bilo samo toliko koliko se moglo i moralo.

DRVO ŽIVOTA

112

Ivan

Bab

ić –

Lji

ljo

Studenci 58

Božić 2019.

Alkemijakamen kao koža drvo kao metal koža kao drvo drvo kao kamen metal kao koža kamen kao metal ja kao ti ti kao ja alkemija zamjenicā i zakovicā

***biti iskren prema sebi tesati drvo života

***čekić u paučini teško zasluženi mir

***Hrpe otpala lišća ispod trešnje ispod oraha ispod jabukeHrpe otpala lišća sjeta bakrenih plodovaHrpe otpala lišća trunu ispod odrineHrpe otpala lišća kao život ostavljam

Kljunovi nebeskiČovjek-tesar, okružen grlicama. Na gredama mu radosno guguču, pa krilima nestašno prskaju vodu iz kamenice.Čovjek-kruh, prekriven vrapcima. Iz ruku mu mrvice kljucaju. Pitomi su i bezbrižni, a on spokojan.Čovjek-trešnja, nakićen čvorcima. U vrtu pustio korijenje. Grane mu pune sjemenja za sve kljunove nebeske.riječi i životu rupe i pukotine zidova si ih skrivao u stare kredence i prašnjave ladice odlagao u vreće i kartonske kutije trpao u cijevi i pod crijepove uvlačio kao otrov vješto zaobilazio i izbjegavao sve dok s njima na sunce ne bi morao pa bi ih iz kore mladih jasenova iz vrževa suhih hrastova iz starih okova i pragova poput čavala trgao i čupao meni pod noge kao užarene račve bacao a ja bih se odmah na posao dao kako bi ih po svojoj volji oblikovao jer tada o životu i riječima još ništa ama baš ništa nisam znao

113

Badi

lj

Studenci 58

Božić 2019.

Badilj

D id bi sidio na zidiću krnčara i gleda dva gudina koje je maloprije kupio od Tome Gitarića, čovika negdi iz

Vojvodine koji bi sa kamionom Mercedes redovito obilazio naša sela i zaseoke, nekako početkom lita. Meni se činilo da je Tomo ciganin, više višt trgovac nego svinjar. Ali did Frano je bio iskusni korpar koji je zanat izučio noseći korpu u Njemačkoj cili Drugi svicki rat. Pa su ga tako na kraju rata Rusi i zarobili u istočnom Berlinu. Završio je u logoru na petnest dana i dobio istetoviran broj na ruci koji je nosio sve do smrti. Na čudan i čudesan način on i još nekoliko naših iz Njemačke su došli zatvoreni u željeznički vagon koji se nakon par dana otvorio u No-vom Sadu. Zbog svog trgovačkog iskustva did se uvik s prodavačima pogađa. Baca bi Tomo Gitarić kapu i reka da mu neće prodat, ali bi opet na kraju popušća.

I tako bi did gleda dva gudina od oko 120 kila i bio zadovoljan po kojoj ih je cini dobio. Priko lita će ih lipo ranit zelenijom, a sjeseni in počet kuvat blitvu, ječimeno brašno i male kumpire da se dobro udebljaju do svi-njokolje. Dani bi prolazili, gudini se debljali, a did bio zadovoljan.

Sve dok ne bi svratio tetak Džan. Tetak Džan je oženio didovu sestru Anuku, a priko

nekoga njemačkog advokata i oberinšpektora dobio dobru njemačku penziju. Volio je dida provocirat jer je did bio sposobniji trgovac od njega, a didu je puno novaca propalo u ratu. Uza sve to did je oženio i curu koju je Džan prosio.

Ja bi sidio za stolom i pisa domaći dok bi mater kuvala ručak. Baba bi sidila na ma-loj drvenoj skrinji i križala kumpire. Usput bi prigovarala mački Slavke Patića koja je ušla u vrta jednog prolića zbog čega se te godine kapulica munila. Did bi se grija sa strane štuve.

Džan bi uša na vrata:„Valjen Isus i Marija, učiteljice Mare!“Taj dan mu je bila došla penzija pa bi

izvadio pare da mu Mara izbroji, tobože da se poštar nije privario. Nije to bilo radi toga, nego da didu ‘vadi mast’ što mu je penzija triput veća od njegove. Did bi to mirno otrpio, a nakon pola sata Džan bi reka:

„A, Vrano, i ti si tu! Jaluša, i ti si tu!“ Ja, naivan, mislio da Džan slabo vidi. Kad je popio kavu i rakiju, kaže Džan didu:

„Vrano, jesi kupio gudine?“Did potvrdi i pozove ga da ih odu vidit.

Gudini su po prilici imali tada već oko 150 kila svaki. Džan gleda, gleda, vrti glavon, cigareta mu stisnuta među zubima:

„Veći 120, a manji 115!“ procidi između zubi.

„Ajde, Džane, šta ti znaš!“ odrišito kaže did. Al mu isto bila muka i svaki dan bi gleda i mislio se je li falio.

Gudini su se klali obično oko nekadaš-njeg Dana Republike, praznika koji je zapada 29. 11. Od rane zore skika gudina bi se čula po cilin Studencin. U te dane svaka kuća bi se pritvorila u malu mesnicu. Jutri rano oko

114

Badi

ljStudenci 58

Božić 2019.

četri sata naložila bi se vatra na kominu i grija veliki kazan vode da se mogu gudini obrijat.

„Kad je voda dobro ugrijana, gudin se može obrijat i putem badilja!“ mudro je go-vorio naš susid. Gudini bi se brijali u koritu, vrtili lancima i na kraju opalili papci i uši let-lampom. Unda bi ga stavili na neka stara vrata i glavni mesar, obično bolesni leđa, počeo bi bikariti gudina, a to znači razdvajati komade mesa. To je znanje posebno vridi-lo. Popodne bi se križalo meso za sudžuke,

krabila slanina i pravile divenice. Kad bi sve završilo, meso bi se obisilo sušit u kužinu iznad komina. Tako za Božić kad bi se palili badnjaci i pivale božićne pisme, sa njega bi kapila mast. Digod i na glavu.

Frano Bilić-Prcić

badilj- naš naziv za lopatu, zidarsku, obično polukružnog ili četvrtastog oblika, ovisi kakvu je ko donio s bauštele u Nje-mačkoj.

Kobna ćud Zavelim planine

(Ulomak iz Priče o Zavelim planini)Z imi, kada pada snijeg, a puše zave-

linka bura, tada su zapusi (smetovi) snijega visoki i po nekoliko metara.

Tada je selo odsječeno od ostalog svijeta. Danas je mnogo bolje jer se ceste neprestano čiste. I takve vremenske neprilike su imale svojih čari. Moja prabaka bi rekla: - Noćas će zec tražiti majku uz koju bi se malo ugrijao.

Hladnoća bi utjerala u kuće ljude koji su sjedili uz tople peći i grijali se. Da bi se malo zabavili, pričali su raznorazne priče i legende. Možemo slobodno reći da su tople kuhinje kolijevke priča i legendi. Tu su se rađale, a prenosile su se od usta do usta kroz generacije usmenom predajom.

Ima jedan istiniti događaj koji se zbio pedesetih godina dvadesetog stoljeća. Po tko zna koji put planina je pokazala svoju ćud. Naime, u selu Malenice toga dana bili su svatovi – konjanici. Jutro je bilo sivo, hlad-no i puhao je vjetar. A onda je počeo padati

snijeg. Najprije pomalo, a onda sve žešće i žešće. Bila je silna mećava, a zapusi su po-stajali sve veći i veći. Svatovi su još jedino mogli otići na vjenčanje u crkvu na Maluši. Poslije obreda vjenčanja jedva su se vratili kući. Tada je započelo ženidbeno slavlje. Nitko nije mario što se zbiva vani i u kojem stadiju je nevrijeme. Jelo se, pilo i veselilo. Ganga (narodna pjesma) nije silazila s usa-na. Vladalo je izvrsno raspoloženje obijesne mladeži. I stariji su iz prikrajka htjeli osjetiti dio toga. Ipak, nisu bili potpuno sretni, jer znajući ćud planine u zimsko doba, slutili su nesreću. Mećava je bila sve žešća, a vjetar je upravo urlikao i zaplitao se u krošnja-ma visokih jela i bukava zlokobno šumeći i

115

Kobn

a ću

d Za

velim

pla

nine

Studenci 58

Božić 2019.

hučući. Ugonio je strah u kosti i izazivao jezu u cijelom organizmu.

Bližila se ponoć. Veselje je doseglo vr-hunac. Mlada je darivala svatove vunenim čarapama i torbicama, a oni nju novcem. Kogo (kuhar) poslužio je padišpanj i kavu, a svatovi su trebali ići svojim kućama, što nimalo nije bilo lako. Dubok snijeg i smetovi, sitne pahuljice su zasljepljivale oči, a vjetar je zaustavljao dah, što je onemogućavalo hodanje i uopće kretanje. Jedna obitelj iz Balića Doca spremala se poći kući. Od svih svatova njima je bilo najteže jer im je selo bilo udaljeno. Tu je bio otac, sin i snaha. Otac je inzistirao da svih troje idu zajedno. Sin je rekao da njih dvoje idu, a on će ostati još malo s društvom i popiti vina.

- Vi nećete doći ispod sela, a ja ću kre-nuti za vama.

Svekar i snaha pođoše u gluhu, snježnu noć, punu nelagodnosti i zlih slutnja.

Samo su nekoliko stotina metara od-makli od sela, a konj je počeo posrtati preko

visokih smetova. Svekar je sjašio s konja da bi se lakše probijao kroz snijeg. Uhvatio se konju za rep, a za njega se uhvatila snaha. Konj je dobro proprtio stazu pa su bez većih poteškoća kročili naprijed. Tako su došli i kući. Raspremili su stvari, ali se sin nije po-javljivao. Prošlo je sat-dva, a njega nema. Nisu mogli poduzimati ništa jer je bilo ne-moguće stupiti u mećavu u tamnu, gluhu noć. Sati su prolazili, a oni su bili u iščekivanju i zdvajanju. Obuzimale su ih zle slutnje pa su počeli i plakati. Uzbunili su cijelu kuću. Svi su bili na nogama i pridružili se svekru i snahi u naricanju.

Snijeg je i dalje padao, a vjetar urlao i prijetio svojim bijesom. Oni su ga čuli kao daleku huku i prijetnju. Jutro nije donijelo ništa novo. Samo pojačanu tugu i žal. Jedino su crne vrane graktale na golim stablima. Vjetar je i dalje cvilio i smićao snijeg. I tako cijeli Božji dan. Tek predvečer silna mećava je počela popuštati (jenjavati).

116

Kobn

a ću

d Za

velim

pla

nine

Studenci 58

Božić 2019.

U obitelji je vladala panika i očaj. Tu-robnost je vladala cijelim zaseokom. Niti jedna obitelj nije jela ni pila, a posebice iz-gubljenog čovjeka. Nije potrebno govoriti da su noći bile besane, a ako bi netko zakunjao, snovi su bili veoma ružni i nemirni. Cijelim mjestom je zavladala tuga i očaj.

Treće jutro osvanulo je vedro i mirno. Nebo je bilo lazurno modro, a snijeg je svje-tlucao kao dragulji rasuti na tamnoj podlozi. Kao da se nije ništa dogodilo proteklih dana. A nastradao je čovjek, nestalo ga.

Sljedećeg jutra započela je akcija potra-ge za posmrtnim ostacima jer nitko nije vjero-vao da je preživio. U akciju su bili uključeni svi zdravi i snažni mladići iz okolnih sela. Prvi izlazak na teren bio je neuspješan, ali veoma težak za tragače. Trebalo je savladati snježne nanose, ponegdje visoke i preko dva metra. Iziskivali su se silni napori.

Skupljali su se mnogi ljudi kako bi po-mogli u traganju. Svi zdravi i sposobni ljudi s Repinjavače i Koštića su se pridružili akciji spašavanja. Počeli su traganje odmah ujutro. Gazili su dubok snijeg sve do podne, a onda su osjetili silan umor i glad. Trebalo je malo predahnuti pa su se uputili kućama. Posljednji je bio Mime Nikoličin. Dok se tromo kretao, sinu mu misao: - Pogledat ću još jedan vrta na Ćivićavlakama pa ću onda kući.

Čim je bacio pogled na vrt, srce mu se skamenilo. Vidio je konja kako kod jed-nog busa stoji i kopa snijeg nogama. Kad je osjetio prisutnost čovjeka, zarzao je. Mime se pažljivo spustio do konja. Pomilovao ga je. Tada je primijetio da uzde drži ruka koja je virila iz snijega i bila blijedo-modrikaste boje. Bio je siguran da tu ispod snijega leži unesrećeni. Hitro je izašao na obronak iznad vrta i dozivao je susjede da se vrate jer je pronašao unesrećenoga.

Nakon kraćeg vremena počeli su pri-dolaziti tragači. Uskoro ih je bio velik broj. Kako su imali lopate, odmah su raskopavali

snijeg da bi oslobodili tijelo koje je bilo uko-čeno i u neprirodnom položaju.

U taj čas začuo se plač i naricanje. To su dolazili snaha, majka i otac. Snaha je ušla u vrt posrćući, potrgane odjeće i raščupa-ne kose. Bacila se na mrtvo tijelo, hladno i ukočeno. Grlila ga i ljubila do iznemoglosti. A onda nešto pribranija, jer je do tada bila raspamećena, izrekla je sud:

- Ružo moja, rano uvela, da si mene slu-šao, ne bi stradao u mećavi. Kome ostavljaš nas petero sirotica? Ostavijo nas bez supruga i oca obitelji. Prokleta planino! Zašto razdvoji najdraže i najmilije i ostavi nas siročićima?

U hladno zimsko poslijepodne skame-nila su se sva srca, a ženski svijet je glasno naricao i pridružili se ucviljenoj udovici. I ponekim muškarcima je potekla suza. Hlad-ni zimski dan je postao još hladniji i tužniji. U groblju je vladala tišina i zebnja srdaca koja su užurbano i glasno kucala.

Odjednom tišinu prekine glas koji je bio više jecanje, nego govorenje. To je ucviljena udovica dala suprugu obećanje:

- Zaklinjem ti se, mili moj, da ću našu djecu podizati i odgajati kao da si i ti. Bit ću im i otac i majka.

U predvečerje hladnog zimskog dana, s obiljem snijega, nazočni su u potpunoj tišini napustili groblje.

Dok su se vršili pogrebni obredi, na nebu je kružila neka bijela ptica, valjda golub. U svemu tome bilo je puno simbolike.

A što je bilo s majkom i djecom?Živjeli su u Balića Docu dok su djeca

završila pučku školu Podzavelimom. Onda su otišli u Zagreb gdje su djeca nastavila školovanje i završili su visoke škole.

Majka je ostvarila mirovinu i živjeli su sretno. Ispunila je mužu zadano obećanje.

Ovo je dugo bila tema mnogih večernjih okupljanja.

Mate Bilić Prcić

117

Moj

i vin

ički

vrt

ovi

Studenci 58

Božić 2019.

M oji vinički vrtovi ostaše pusti, zabo-ravljeni, zapušteni, bez moga vraća-ja vidjeti jesu li zarasli pradjedovski

puti do njih, znaju li se tragovi i tragovi suza, koje su ostale na njima, s nagrđenim, sruše-nim zidovima, kao tužne starice bez djece, kojima više nitko ne dolazi niti tko i što drži do njih, ne želi ih posjetiti. Tako se ostvaruje, ne znam čije, prokletstvo, da su moji puti do njih zameteni, ostali pusti, zatrti.

Sada je sigurno da se sve moje u momu zavičaju pusto, gotovo bez traga, sȁmo još malo pa posve … , kao puste rane, muke mo-jih prȅdākā, naših kónjā (Sokol, P(M)erdžan), vòlōvā, krâvā (Mila(o)va, Pera(o)va, Briza(o)va, ovácā (Zrna, Gala, Bika …), kózā, jer su one bezdušno ostavljene, zanemarene, zabo-ravljene. To se dogodilo i s našom Ogradon, Liva(o)don, Liva(o)dicon, Lozon, Uva(o)lon, Pobrdaljen, prodanim Škaljevcon, na Rošnjačama, i drugim njivama …, nakon svoga rastanka s Majkom i svojim tijelom, od svjetlosti do tme i od svoga vidokruga do ‘smiraja’, u mrklini i smrtnoj šutnji, prosti-rući i predajući dušama i zavičajnim sjenama svojih predaka sve svoje što im (do)nosim svoje suće, svoju krv i riječ; iz svoje puti, nemoći i nasmrt bolestan.

Smrt me potresa do ništetnosti. Zato kao da ‘lebdim’ između nekoga drugog sebe i svoga ‘drugoga’ mene, bez ičega ‘moga’, nezamisliva mene, smrtno dokončana, za-malo kao kada budem izvan svoje puti, posve

drugačiji nego sam sada. Tȁ, putenoga se ne mogu osloboditi. Iz njega sam izniknuo, a ono će me poništiti i trag mi zamesti.

Split, 8. 1. 2019. – 9. 11. 2019.Vlade Lozić

1 Pok. stričeviću Mati (Maći) Loziću, pok. Mije (Miše) i Tomice rođ. Đikić (Đikuše), nestalu nakon Drugoga rata, neutješeni br(j)atić Vlade, Ivanov i Kićeničin (Anice, rođ. Bilić-Pižić).

Studenačka bura

Gledam koja je ura, Stari sat iznad stola, Vatra pucketa u ognjištu, Vani vjetar, To je bura.

Znam te, vjetre, Snago moje mladosti, Spomenu moje starosti. Ja sam tu i kad nisam, Ja te sanjam i kad sam budan.

Hvala, buro, Majko i oče, I tebi, kućo stara, hvala. Kamenu i lozi I zemlji ovoj svetoj Dugujem vam hvala.

Živote, il’ si java Il’ san, a putnik sam samo ja! Bura je zakon dan. I puše, puše, puše Kroz dušu i kroz srce.

Iva Ivančić

Moji vinički vrtovi 1

118

Moj

did

Sti

pan

Bilić

Run

tin

Studenci 58

Božić 2019.

Moj did Stipan Bilić Runtin

O va pisma je posvećena mom didu Stipanu Biliću Runtinu: ocu, gosti-oničaru, brijaču i dobrom čoviku.

Još kao dite ga se sićam kako sidi pred kućom u Dvorinama oslonjen na šćap i gleda na cestu što se spušta iz Studenaca u polje.

Pamtim oči u kojima su se istodobno krile i neispunjena čežnja, i tuga, i nadanje, a opet iz njih je izbijala neka neopisiva unu-tarnja snaga.

Sada, kao odrastao čovik, shvaćam tu snagu i sposobnost odrastanja i preživlja-vanja u ovom našem dalmatinskom kršu. Snagu osobe da preživi rat, pokopa kao mlad čovjek voljenu ženu i nekoliko dice i ostane samohrani otac s četvero malih. Najstarija kći je u drugom osnovne prekinula školova-nje i brinula se za mlađe sestre i brata. Imao je snagu ostati sam, odgojiti ih, othraniti i poslati u svit trbuhom za kruhom.

Sad kao da mogu gledati njegovim oči-ma, i pokušati na krivudavoj studenačkoj cesti, u daljini, vidjeti povratak njegovih naj-milijih: sina iz Australije i kćeri iz Zagreba i Splita.

Dvorine su prazne. Kuća zaključana. Dica već stara, i unučad imaju godina.

Dida odavno nema, ali sjaj njegovih očiju i snaga žive u meni.

Stipanova lulaZa oko mi zape jedna lula stara dok primišća ja sam stvari iz ormara.I zavonja miris meni dobro znani, ka da su protekli tek poneki dani.A prošle su zime i prošla su lita, ja u lulu gledam i ona me pita.Di je oni čovik ća prid kućon sidi, zamišljen mu pogled ka da nešto vidi.Oslonjen na šćap, u daljinu gleda, čeka dicu svoju, vrimenu se ne da.Njega više nema i dica su stara, ugasla je lula, ostala bez žara.Ponovo oćutin oštri miris škije, vidin di se zlati, kako sunce sije.Gledan tu lipotu, sad znam svrhu dara, čuvala se za me jedna lula stara.

Zvonko Jurčević

119

Ivan

a Bi

lić A

ntič

ević

na

Art

Fair

u u

Zagr

ebu

Studenci 58

Božić 2019.

Ivana Bilić Antičević na Art Fairu u Zagrebu

Od 9. do 13. listopada 2019. održan je Art Fair Zagreb – najveći umjetnički sajam u

Hrvatskoj koji je okupio veliki broj ljubitelja umjetnosti i

trgovaca umjetnina.

S voja umjetnička djela predstavile su mnoge ugledne galerije iz Italije, Au-strije, Bosne i Hercegovine i Sloveni-

je: Gall’Art Roma, Collerzinando Gallery i H.I.F. di Imperiale Gianluca iz Rima, Roberto Vidali Associazione Juliet i Galeria Mi Art iz Trsta i Milana, zatim Karmenart, Esslingen; Galeria Graz; Pistora Art, Wiener Neuestadt;

Atelier Kederst, Wien; One Gallery, Sofija; To Bi.

Uz galerije svoje radove su predstavili i brojni inozemni i domaći umjetnici, primjeri-ce: Fabio Imperiale, Roberto Vidali, Valeriano Lessio, Orriana Astolfi, Peter Osterveršnik, Edin Šćuk, Ulrike Pistora, Dieter Kederst, Antun Kovarbašić, GordanaVeljačić, Mirna

120

Ivan

a Bi

lić A

ntič

ević

na

Art

Fair

u u

Zagr

ebu

Studenci 58

Božić 2019.

Sišul, Ivan Jelančić, Andreja Fišić, Nikica Relja, Rozvelt Kapović, Sanja Fališevac, Sasha Maria Vassay, Sonja Šimatić, Zoran Drnjević, Željko Uremović te Ivana Bilić Antičević.

Ivana Bilić Antičević se na Art Fairu predstavila sa svojim djelima u akrilu i ulju na drvetu i platnu.

Izložila je već prepoznatljiva djela in-spirirana ljepotom majčinstva: „Nostalgija djetinjstva“, „Kad te zagrlim, zagrlim cijeli svoj svemir“, „Predokus neba“, „Kad žena postane mama“, „Dopusti sebi jedno jutro svu milinu ovog svijeta“ te sakralnih slika Kri-sta i Bogorodice: „Bogorodica s Djetetom“, „Getsemani“, „Eccehomo“.

Tu je također bio i „Portret blaženog Alojzija Stepinca“ koji se nalazi i na naslov-nici romana o kardinalu Stepincu, autora Marlona Macanovića.

Slikovnica Hodošašće sa svetima

oslikana pjesmarica ili pred-božićni svetački nizZ a riječ hodošašće, koja je u naslovu

slikovnice, lako bi se moglo pomisliti da je tiskarska pogrješka ili zatipak,

tj. da je umjesto te riječi trebalo stajati: ho-dočašće. No riječ je o igri riječima vidljivoj na koricama knjige: zlatnožutim je slovima napisano Hod sa svetima, i to tako da je sva-ka od te tri riječi napisana jedna ispod druge, dok se zadnjemu slovu riječi hod pridružilo još šest bijelih slova (d + ošašće) i tako se dobila riječ došašće, tj. riječ hodošašće. Tako zaigranim naslovom htjelo se uputiti da je najbolje u došašću hodati sa svetima, bit s njima, slušati i govoriti o njima.

U njoj su pjesme napisane redom prema odabranim svetcima kojima se slavi spomen. Na unutarnjoj je naslovnici naslikan prizor iz jednostavne sobe u toplim rumenožutim i smećkastim bojama s anđelasto-cvjetnim bjelkastim i križolikim uzorkom. Zdesna se vidi dio ognjišta s bijelo-žuto-narančasto-crvenom vatrom. Otac u bijeloj seljačkoj ko-šulji sa smeđim prslukom i širokim hlačama

121

Slik

ovni

ca H

odoš

ašće

sa

svet

ima

Studenci 58

Božić 2019.

utaknutima u smeđe čizme priprema badnjak, označen križem kako je to uobičajeno u hr-vatskoj pučkoj tradiciji, kako bi ga stavio u ognjište. Do očevih nogu sjedi sinčić u crve-noj opravici s bijelim poprečnim prugama i zanosno drži veliko crveno licitarsko srce.

Pjesma K Božiću uvodi u vrijeme doša-šća i pokazuje nakanu zbirčice: pripravljanje uz nasljedovanje svetačkih uzora:

Vječni Bog u zipci kao Božić mali? Krist uspravlja ljude što su grijehom pali. Kristovo rođenje – dar čovjeku s neba, zato tomu blagdanu i priprava treba!Zato čet’ri tjedna Crkva svima nudi da se iz sna prenu pozaspali ljudi, da u novu ruhu blagdan dočekaju, u ispovijedi da se iskreno pokaju.

Gospa je najbolji uzor pa se njezino ime spominje čak u tri dana došašća. To ne čudi kada znamo da je jedno od mnogih imena kojima se časti Marija – zvijezda jutarnja – tako odgovara zornicama.

Prvi je spomenuti Gospin blagdan Bez-grješno Začeće (8. prosinca), utemeljen tek u 19. stoljeću, ali dugo slućen. Pjesmom Po Bezgrješnoj Bog će dati pjesnik poučava, štoviše – nagovara da se kuca, prosi, traži i ište jer bi i sin tražio od oca što mu mati moli. Pjesma zapravo govori o Ocu, Sinu i Bezgrješnoj, zaziva tekst Mt 7, 7-12 (Ako, dakle, vi, iako zli, znate dobrim darima da-rivati djecu svoju koliko li će više Otac vaš, koji je na nebesima, dobrima obdariti one koji ga zaištu!):

Tko pokuca, otvara se. Zaprositi treba znati:

tko zatraži, dobit taj će. Po Bezgrješnoj Bog će dati!

Zar će otac sinu kratit, prečut’ sin što moli mati? Tko zaište, primit taj će. Po Bezgrješnoj Bog će dati!

Potom pjesnik zaziva Gospin sućutni pogled na živu ranu nastalu grijehom koja ozdravlja tek molitvom kraj njezina oltara. U pretposljednjoj moli za mladež, očuvanje od zla i Zloga, a u posljednjoj za obitelj. Mnoge su pjesme Gospi zapravo molitve, no ova to izravno i navodi. Gospa je u plavomu ogrtaču s velom, vidi se dio bijele haljine, s vijencem zvijezda oko glave. U naručju joj se nalazi obitelj s četvero djece, od kojih mlađa djevojčica misli o njoj (prikaz u oblačiću). Nazire se polusmiješak, ali se njezina ljubav očituje u pokretu kojim ih je obgrlila.

Za razliku od pjesme Bezgrješnoj, druge su dvije povijesno poučne. Pjesmom Gos-pina kuća za blagdan Gospe Loretske (10. prosinca) pjesnik stihom predstavlja pobožnu legendu o nazaretskoj kući pa spominje i anđele, i Jadran, Trsat, hrvatski narod, Isusa, Josipa, i papu Urbana, i sliku Majke Milosti i sv. Luku, i lauretanske litanije, te pape svetce: Ivana XIII. i Ivana Pavla II. Da i nisu pove-zani u pjesmi, bilo bi ih lijepo povezivati u mislima. Pjesma je s lijeva uokvirena likom svetoga Luke koji je gotovo dovršio Gospinu sliku s djetetom Isusom. Riječ je o poznatoj Gospinoj slici (ikoni) koja se časti u jednom Gospinu svetištu spomenutu u pjesmi.

Pjesmom Kraljica Meksika pjesnik za blagdan Gospe od Guadalupe (12. prosinca), gotovo na Šenoin način, iznosi povjesticu o Gospinu ukazanju siromašnomu Juanu Diegu i čuda koje su pratila to ukazanje, posebno sliku s neobjašnjivim likom. Osim Juana okružena ružama koje su čudesno procvale usred zime i lika Gospe Guadalupske s kru-nom na glavi, s crvenom haljinom i zelenim plaštem obrubljenim žutilom, na podlož-noj se slici slijeva nalazi i lik marijača u

122

Slik

ovni

ca H

odoš

ašće

sa

svet

ima

Studenci 58

Božić 2019.

njihovoj tradicijskoj odjeći s velikim šeširom – sombrerom (marijači su u Meksiku ono što su klape s mandolinama ili tamburaši u Hrvatskoj. Iako je Blažena Djevica Marija ista u svim likovima i sa svim naslovima, ipak različiti pridjevci pokazuju vid, zemlju, jezik i okolnosti u kojima se ukazala. Tako svojoj Gospi Guadalupskoj tepaju Virgen Morena ili La Morenita (Tamnoputa Djevica ili Smeđica). Smatra se da je bazilika Naše Gospe od Guadalupe najposjećenije katolič-ko proštenište na svijetu. Pjesnik je dodao i pjesmicu naslovljenu hrvatski Gospi na mom španjolskom, a onda slijedi španjol-ski tekst u kojemu se pjesnik Majci Božjoj molitvom obraća, ištući ju da čuva Meksiko i Hrvatsku. Iako je u Meksiku glavni jezik španjolski, Diego je zapravo bio Aztek pa mu se Gospa obratila na aztečkomu. Vidi se kako naša nebeska Majčica smatra važnim materinski jezik svoje dječice jer im se obraća na njemu. Materinski jezik, materinski govor koji djeca slušaju svakodnevno u majčinoj utrobi cijelim svim osjetilima, cijelim tije-lom, najdojmljiviji je ljudski zvuk svakomu čovjeku1. Tople majčine riječi svojom ljubav-nom teksturom najbolje su sredstvo prenoše-nja Božje ljubavi svakomu djetetu. Tako se i u Međugorju obraćala malim Hercegovcima na hrvatskome. (Spomenimo i to kako je hrvatsko ime za Isusovu majku – Gospa – zbog milijunskih posjetitelja i hodočasnika učinila tu hrvatsku riječ svojevrsnom među-narodnicom. I pjesmu Gospa, majka moja, kraljica mira mnogi pjevaju na hrvatskomu.) Kad bismo samo slušali našu Majku svim osjetilima kao što smo slušali svoju majku u utrobi, u našemu bi se glasu, i plaču i go-voru, prepoznavalo tko nam je Majka, kao što i u glasu svakoga novorođenčeta može prepoznati sličnost s glasom njegove majke.

Nakon uvodne pjesme prvi je svetac, sv. Andrija, predstavljen pjesmom Lijepo ime 1 O temi majčina jezika vidi autoričin članak Nastanak osobnoga jezičnoga identiteta (Jelaska 2009), u 2/4 broju Lađe (str. 9-20).

ribarevo. Njegov je blagdan (30. studenoga) granica između crkvene godine i došašća kao početka kršćanske nove godine. Autor spomi-nje i njegov naziv apostol apostola, njegovo navještanje u Ukrajini, uslišanu zadnju želju i druge podatke, ali izravno mu ne navodi ime. Andrija je u lađici ovdje prikazanoj kao dugu čamcu u kojemu ima mjesta za mnoge, iza leđa mu se vide vesla prekrižena kao slovo iks (X) u Andrijin križ, a glavninu prostora zauzima mreža koja se gubi u zelenkastomo-droj boji jezera s mnoštvom zlaćanih ribica blizu površine.

Drugomu svetcu u pjesmi Apostol Indi-je i Japana najprije se ime Franjo spominje u četvrtoj kitici, ali razlikovno ime sv. Franjo Ksaverski (3. prosinca) u šestoj. Ni ovoga svetca pjesnik nije u pjesmi ostavio sama: spominju se i imena njegovih misijskih na-sljedovatelja subrata, isusovca Ante Gabrića i Majke Tereze, koji su kao i on bili misionari u Indiji. Franjo je bos, u jednostavnoj plavi-častoj haljini s velikim križem oko vrata i knjigom u ruci, oko njega Indijci: starac, žena i muškarac, oko njih noć s krupnim plavka-stim i žućkastim biljem. Knjiga u njegovoj ruci može biti i Biblija, no Hrvate s Franjom Ksaverskim koji je najvećim misionar poslije apostola Pavla, na osobit način povezuje i Marko Marulić. Naime, u ono malo predmeta što Franjo Ksaverski imao sa sobom – pred obalom Kine – bila je glasovita Marulićeva knjiga Upute za blažen i čestit život po pri-mjeru svetih.

Treći je svetac sv. Barbara (4. prosin-ca), o njoj se govori u pjesmi lijepa naslova: Posve Kristova. U molitvenu je stavu u cr-venkastoj haljini i omotana svijetlim plaštem crvenkasta odraza što upućuje da je riječ o djevici i mučenici. Iza nje i ispred nje zelena livada s crvenim cvjetovima, u daljini toranj i drveće. Mali će čitatelje razumjeti:

Otac: trgovac, komu bog je novac, raskošnu je kulu sagradio, kćer nedužnu tamo ostavio i pred vrata straže postavio.

123

Slik

ovni

ca H

odoš

ašće

sa

svet

ima

Studenci 58

Božić 2019.

Četvrti je svetac blaženik, salezijanac Filip Rinaldi (5. prosinca). Pjesma S don Boscom želim biti počinje Isusovim po-zivom Flipu u vrijeme kada je Isus hodao ovom zemljom tako da su ga mogli vidjeti svi, i pogani, no nisu ga upoznali u njegovoj slavi. Pjesma dalje spominje kako don Bosca poziva Filipa Rinaldija ne bi li postao salezi-jancem, tj. da pripada redu Franje Saleškoga. Naslov pjesme zapravo ističe ono što je Filip Rinaldi htio: biti stalno uz don Bosca, biti s mladima i odgajati ih onako kao je don Bosco odgajao, ali se ustručavao biti svećenikom. Lik don Bosca u reverendi s bijelim kolarom i bl. Filipa Rinaldija u žutoj jakni zauzimaju glavninu lijeve stranice, dok su zdesna cvje-tovi ciklamaste boje kao početak velikoga polja koje će procvasti kad Filip Rinaldi:

Vjeran Bogu u poslanju, vrhovnikom Družbi posta!Peti je svetac sv. Nikola (6. prosinca),

njemu su posvećene dvije pjesme. Prva je Da se s puta ne zaluta, neobična sadržaja jer Nikolu ne prikazuje kao daronosca, kako ga doživljavaju dio Hrvata u sjevernijim dije-lovima Domovine, nego kao onoga tko pazi i čuva ljude na putu i neumorno brani ljude od zloduha Krampusa. Druga, Nikad Krampus uz Nikolu, govori i o niskosti zloduha i nje-govu strahu od sv. Nikole:

Pa neka su mirna djeca: Nikola mu ne bi dao Da ikoga Zli nagazi! On Krampusu ne bi dao Ni da kupus Papkom gazi.Boje su na toj stranici prozirnjikavo

plavkastoljubičaste, sv. Nikola ima žut ogr-tač i ljubičastu halju, po njemu se penju dva lika, a Nikolin rašireni desni dlan pokazuje različita prometala, vozila i plovila kojima, mlada slikarica neupitno podsjeća na put i putnike, ali i na igračke.

Šesti je svetac sv. Ambrozije (7. pro-sinca) Medni doktor, koji je bio izabran za

biskupa iako još nije bio kršten. U pjesmi se spominju veliki suvremenici velikoga sv. Ambrozija: sveti Jeronim – prevoditelj Bibli-je na latinski jezik, svetac kojega Hrvati rado nazivaju svojim jer je rođen u rimskoj pro-vinciji Dalmaciji koje stoljeća ranije negoli su Hrvati došli na Jadran te sveti Augustin čije su Ispovijesti (u kojima, kao obraćenik, piše o svojemu životu) remek-djelo duhovne i svjetske lijepe književnosti.

Čvrste vjere i blagosti pun, uspio je Ambroz umni, u gradu Milanu obratit’ obijesna i mlada, pametna fakina iz Afrike, istine žedna – Augustina.Ambrozijeva je zasluga u Augustino-

vu obraćenju nezaobilazna, učinio je to uz pomoć molitava njegove majke Monike. Ambrozije je prikazan s biskupskim štapom i podignutim prstom prema pčelama koje svojim bojama kao da dozivaju suncokrete s dna slike. Motiv je manje poznata zgoda kada su mu zbog slatke propovijedi na bradu sletjele pčele. Tako se sv. Ambrozije svrstao uz propovjednike čije su riječi djelovale na životinje, uz sv. Antu koji je propovijedao ribama i sv. Franju koji je propovijedao ptica-ma. I ovdje treba napomenuti starijim čitate-ljima kako će gotovo na svakoj ilustraciji ove slikovnice uočiti kakav ikonografski simbol koji nedvojbeno govori kako o svetcu, tako i zapadnokršćanskom uljudbenom krugu čiji je hrvatska kultura neodvojiv dio. Objasniti malenima što predstavlja ikongrafski simbol pčele ili košnice bite će dojmljiva, jasna i točna slika Crkve i malenima i velikima. Na sedmomu, osmomu i devetomu mjestu nalaze se tri spomenute pjesme Majci Bož-joj. Ona je svetica nad svetcima pa ćemo ju izostaviti iz redoslijeda, neka i po izvanbro-jevnosti bude posebna.

Sedmi je svetac sv. Lucija (13. prosin-ca), koja je predstavljena pjesmom Božje naočale. Na slici su velike naočale, s jedne strane, troje djece s druge, sve na podlozi plavoga neba s bijelim oblačićima. Pjesmom se pjesnik obraća sv. Luci, koja je pandan sv.

124

Slik

ovni

ca H

odoš

ašće

sa

svet

ima

Studenci 58

Božić 2019.

Nikoli u južnim, morskim krajevima Hrvat-ske jer ona nosi darove, a ne sv. Nikola. Pje-snik upućuje malene da od svete Lucije traže Božje naočale kako ne bi sudili svoje bližnje:

Htjeli bismo, zapravo, Božje naočale. Njima bismo vidjeli kako Isus gleda: da toliki oko nas nisu zli odreda.Osmi je svetac sv. Ivan od Križa (14.

prosinca), predstavljen je pjesmom Šutnjom duša sluša. U njoj savjetuje:

Poznavatelj ljudske duše uči kako moliti: „Povuci se u osamu gdje ste samo Bog i ti.“Molitelju preporuča: „Daj, zataji svoje ja da bi Božje milosrđe dotaklo te sve do dna.Naslikan je zatvorenih očiju, u sme-

đemu karmelićanskomu habitu s kukulji-com, uronjen u razmatranje, držeći veliki srebrnkasti križ u rukama sklopljenima preko prsiju, uokviren zelenim lišćem i višnjastim cvjetovima.

Deveti su svetci pet časnih sestara Kćeri Božje ljubavi, pet blaženica. Ubijene su za vrijeme Drugoga svjetskoga rata: Hrvatica Jula Ivanišević, Hrvatica mađarskoga podri-jetla Bernadeta Banja, Austrijanka Berch-mana Leidenix te dvije Slovenke – Krizina Bojanc i Antonija Fabjan. Poznatije su pod

imenom Drinske mučenice (15. prosinca) predstavljene su najduljom pjesmom zbirke Iz narodne duše pjesma teče jer su i naj-novije hrvatske blaženice. Naime pjesma je spjevana u epskim desetercima, onako kako je hrvatski narod pjevao o svojim junacima. To je svojevrsni pjesnikov homage, tj. iskaz štovanja prema teškoj i mučnoj šutnji svih onih koji su mogli i htjeli narodnim deseter-cem reći istinu o ljubavi prema Gospodinu i mržnji na Vjeru i Crkvu u drugoj polovini 20. stoljeća. Mogli su i htjeli, ali nisu smjeli – pod cijenu života.

U prosincu zloratne godine cijela četa nazovi-junaka nije vojni opkolila tabor već sklonište sirotinjske djece: Dom Marijin u kojem su sestre skrb skrbile za gladne i gole, za prosjake romanijskog kraja. Što nečasni mogu učiniti nego časne opljačkati sestre čuvarice Doma, zarobiti?!

(…)Mnogo vode Drinom je proteklo, tajnu dosad tek su zvijezde znale: te su zime uz obalu Drine mučenicâ palme procvjetale.Stoljeća se pola zlo tajilo, spominjati čak se nije smjelo, niti pisnut’ niti glavom kimnut’. Šutnja o tom, laži i obmane: puk hrvatski i to izdržao, no istina dočekala dane. Iznad Drine blistaju zvjezdice: Crkvi ponos – naše blaženice.Glavnina je slike žućkastozeleni šaš s

narančastim, crnkastim i smeđim glavicama, a na dnu je rijeka u kojoj se utapaju četiri ča-sne sestre i drugi ljudi (peta, najstarija sestra nije ni stigla do Goražda jer je bila preumorna pa je poslije ubijena).

S desne strane proviruje dječak, vjero-jatno tada budući don Ante Baković, koji je bio svjedokom pokolja.

125

Slik

ovni

ca H

odoš

ašće

sa

svet

ima

Studenci 58

Božić 2019.

Na kraju se nalazi pjesma Badnjak – da večer proteče. Otisnuta je na proširenoj slici s naslovnice pa se s lijeve strane vidi i majka, i ona je poput oca u narodnoj nošnji: bijeloj vezenoj haljini, zaogrnuta rupcem s velikim izvezenim cvjetovima i crvenom pregačom kako kiti zeleni bor crvenim licitarskim sr-cima i zvijezdama napravljenima od slame.

Badnjak, kažu, znači bdjeti jer te noći mlado, staro od sumraka do ponoći, družilo se i čekalo, nije dalo snu na oči.

Badnjak, kažu, znači klada koja tu noć, gori, grije. Bez topline Badnjak nije danas ništa, ko ni prije.

Badnjak – večer zajedništva svih odraslih s malenima, tad srca na drvce meću, ispod stola slame vreću

Ta je obitelj svojevrsni odsjaj obitelji u kojoj Otac pomaže da gori vatra Duha, Sin se svojim milosrdnim srcem spokojno nalazi kraj Oca koji mu je drvenim križem omogu-ćio da bude svjetlo i spas svijeta, a Majka se trudi da nam uljepša život na ovoj zemlji kako bi nas stavila kao ukras i dar svojemu Sinu i našemu Ocu.

Ponosni smo što su pređi malog Boga – Božić zvali te najljepše na svem svijetu blagdanu su tom tepali.

Post je radost Badnjeg dana: posna juha, malo kruha grah salate puna zdjela il’ nemrsna slasna jela.

Do ponoći Badnje noći tik-tak sporo ure cure: mladi, stari nestrpljivi kazaljke bi da požure.

S tornja crkve zvon se čeka pa da pjesmom krene rijeka

prema crkvi, kapelama i svijetlim polnoćkama!Na kraju se nalazi kratak tekst o auto-

rima. Stoga ćemo i ovdje nešto napisati, i dopisati, od onoga što tamo piše.

Josip Prudeus rođen je 1944. u Samo-boru. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Slavonskomu Brodu. Diplomirao je na Pedagoškoj akademiji također u Brodu (uči-telj hrvatskog jezika i povijesti). Učiteljski je poziv obnašao u Slavonskom Brodu, Sibinju, Rabu, Bregani, Gradanjcima, Noršić Selu, završivši učiteljski radni vijek u OŠ Samobor.

Svestrani je umješnik riječi - osim što će njegovi mnogi posli pokazati da umije s riječima, on je i dobar primjer kako je važ-no, korisno i uzbudljivo s riječima mijenjati stvarnost.

Njegove objavljene knjige proze, zbirke pjesama i slikovnice broje se u više od 20 na-slova. Neka su mu prozna djela prevedena na strane jezike (njemački, talijanski, engleski), a preko 150 pjesama uglazbljeno. Uvršten je u antologije hrvatske poezije: haiku, uskršnje, ljubavne, duhovne; urednik je ili predgovor-nik brojnim književnim i likovnim izdanjima; suradnik u više monografija…

Za svoj rad je nagrađivan. Posebno su mu drage dvije nagrade za životno djelo koje pokazuju da Hrvati znaju cijeniti svoje vri-jedne ljude, i kao sumještani i kao država: jednu mu je dodijelio njegov Grad Samobor 2004., a drugi Hrvatski sabor, čijom je od-lukom 2009. primio Državnu nagrada Ivan Filipović za životno djelo; dva su i priznanja (papinska): Povelja pape Benedikta XVI. za 60 godina ministriranja (2008) i Povelja pape Franje za književno stvaralaštvo duhovnoga nadahnuća (2014).

Član je Društva hrvatskih književnika.Slikarica Mia Matijević rođena je 1995.

u Požegi, gdje je završila osnovnu školu. Još je kao maturantica zagrebačke Škole za primijenjene umjetnost i dizajn u suradnji s dvjema kolegicama dizajnirala majice, torbe

126

Slik

ovni

ca H

odoš

ašće

sa

svet

ima

Studenci 58

Božić 2019.

i plakate za pomoć gladnima u Africi u sklo-pu projekta međunarodne udruge Marijini obroci.

Još studira na Likovnoj akademiji Sveu-čilišta u Zagrebu, u klasi Tomislava Buntaka, i pokazuje znakove svestranosti.

No da bi knjiga nastala, još je bilo ljudi koji su u tomu sudjelovali: nakladnik Sale-siana na čelu s don Mihovilom Kurkutom, urednica dr. sc. Nada Babić, grafički umjetnik Hrvoje Orlović i tiskara Denona. Svatko je od njih dao svoj prinos ovoj lijepoj slikovnici, koja je oslikana pjesmarica, a po sadržaju predbožićni svetački niz.

Ta lijepa knjiga ima i dva zalistka: prvi koji „uvlači“ čitatelja u adventsko vrijeme – na modru nebu koje iščekuje zoru visom lete ptice male, prepoznatljive samo po oblicima jer još nema svjetla, ali pjevaju: Stavljam ti u srce, ne samo pred oči: ne odgađaj jutra, zornice će proći. Zadnji zalistak prikazuje anđela s trubljom u ruci, oko njega su vrap-čići i druge ptice koje radosno lepršaju oko glasa trublje: Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim.

Doista, hod sa svetima od prvoga dana došašća – do vrhunca – Isusova rođenja, do Božića.

Zrinka Jelaska

Grobovi i groblje u Studencima

G roblja su jedna od važnijih sastavni-ca svih naseljenih mjesta. Smještaj groblja u naselju, stanje na groblju

i oko grobova pokazatelj je odnosa prema pokojnicima, ali i navikama stanovništva.

Groblje u Studencima formirano je uz crkvu sv. Ilije s njezine zapadne i sjever-ne strane. Ovakav smještaj uvjetovale su i prometnice koje uokviruju prostor oko cr-kve i groblja. O povijesti naselja i crkve u Studencima ima dosta pisanih tragova, ali se o groblju malo pisalo. Kad je formirano groblje na sadašnoj lokaciji, teško je reći jer je pronađeno premalo pisanih tragova, ali je moguće pretpostaviti kako je formiranjem župe i izgradnjom prve crkve postojala i po-treba za grobljem. Istražujući stare križeve na groblju, na jednom od njih pronađena je ukle-sana godina 1767. Kronike, koje su vodili

biskupi prilikom pohoda župama početkom 18. stoljeća, svjedoče da su se mise i podjela sakramenata u tim prigodama održavale po grobljima jer je bilo malo sagrađenih crkava. Kako je turska vlast na ovim prostorima dugo trajala, tako je bilo nemoguće graditi crkve i održavati bogoslužja.

Za sadašnje groblje u Studencima mo-žemo sa sigurnošću reći da je bilo formirano prije 200 godina jer je evidentirano na ka-tastarskim planovima iz toga doba. Parcela groblja evidentirana je oznakom kao č. ze-mlje 1 i upisana je kao vlasništvo Rimoka-toličke župe Svetoga Ilije Proroka, Studen-ci. Takav upis vlasništva i danas je važeći. Tako evidentirana crkvena čestica obuhvaća i č. zemlje 25 koja je sastavni dio groblja, a evidentirana je i crkva oznakom kao *18, negdašnja štala oznakom kao *18 te kapelica

127

Gro

bovi

i gr

oblj

e u

Stud

enci

ma

Studenci 58

Božić 2019.

1 metar, ponekad i pliće zavisno koliko je tlo bilo tvrdo, odnosno je li prevladavala zemlja ili kamenito tlo. Bogatije obitelji pod su popločavale, a one lošijeg materijalnog stanja ostavljale su pod od iskopa. Bočne strane groba kao i dijelovi uz glavu i noge oblagani su ili debljim pločama slaganim na „kant“ ili od klesana kamena. Ponekad se nailazilo i na grubo obrađen kamen u grobu koji je slagan uz bočne strane groba. Grob se redovito prekrivao pločama koje su bile po-mnije obrađene kako bi se dobro složila jedna do druge, a na njih se nasipala zemlja. Očito je da se grob nekada kao i danas ukrašavao i obrađivao prikladno materijalnim mogućno-stima. Bogatije obitelji mogle su si priuštiti bolje materijale i bolju izradu, a oni slabije platežne moći grob su izrađivali jednostav-nije i jeftinije. U groblju su sačuvana četiri stara groba koji imaju sazidan i nadzemni dio koji se iznad tla uzdiže 30-ak centimetara. U donjem dijelu je sanduk koji je nastavak dijela groba ispod zemlje i završana pomno obrađenim kamenom-poklopnicama koje za-tvaraju grob. Poklopnice prelaze preko ruba sanduka nekoliko centimetara. Uz uzglavlje

na jugozapadnom kutu grobljanskog dvorišta označena oznakom čestice kao *21. Groblje je na katastarskim planovima ucrtano do zida koji dijeli stari i novi dio groblja. Površina cijele crkvene čestice (grobište i crkveno dvorište s crkvom, mrtvačnicom i novom župnom kućom) iznosi 8725 m2. Duljina čestice na zapadu je 129 metara, na istoku 134,50 metara, na sjeveru 73,69 metara i na jugu 55,92 metra. Groblja su se formirala uz crkve jer je tako bilo najjednostavnije obaviti pogrebne obrede. Vlasnik groblja još uvijek je župa, ali su grobovi privatno vlasništvo. Zakonom o grobljima iz 1998. propisano je kako groblja trebaju biti u vlasništvu jedinica lokalne samouprave koje moraju i upravlja-ti grobljima. Na području Općine Lovreć nijedno groblje nije preneseno u vlasništvo Općine iako je Općina preuzela poslove oko održavanja i upravljanja grobljima. Na svim su grobljima općinskom investicijom ili do-niranim sredstvima izgrađene mrtvačnice s popratnim sadržajima

Da je groblje u Studencima staro, može se zaključiti i po izgledu sačuvanih starih gro-bova. Svi su stari grobovi trapeznog oblika na završenoj površini, a građeni su sandučasto kao i grobovi stari nekoliko stoljeća. Većina starih grobova završava u razini tla, a obilje-žava ih trapezni oblik s okvirom od klesanog kamena. Ako se pretpostavi da su pokojnici pokapani kao i danas, tj. glavom okrenutom k zapadu, onda se uz uzglavlje ističe veći ka-men (ploča) na kojem je teško razaznati bilo kakv natpis. Ovdje valja istaknuti da su svi stari grobovi i križevi prekriveni gustim slo-jem lišaja koji skrivaju natpise i ukrase. Stari grobovi neujednačenih su dimenzija, a zavi-sili su od visine pokojnika. Dva groba duža su od 2 metra (jedan 2,3 metra, a drugi 2,35 metara). Većina starih grobova uz uzglavlje je širine 0,65 metara, a u podnožju 0,4 metra. I danas se mogu pronaći dječji grobovi ili kako ih ljudi nazivaju „anđeoski grobovi“. Način izrade groba bio je isti i za djecu i za odrasle. Iskopala bi se rupa u tlu dubine do

128

Gro

bovi

i gr

oblj

e u

Stud

enci

ma

Studenci 58

Božić 2019.

su postavljeni bogato ukrašeni križevi. Visina križeva nije ujednačena pa varira od 0,38 metara do 1 metar.

Od početka 20. stoljeća križevi su izra-đivani s pločama na kojima je natpis pa su takvi visoki 1,3 metara. U groblju je saču-vano nekoliko križeva iz druge polovine 19. stoljeća i svi su bogato ukrašeni. Ukrasi su izrađeni na prednjoj, istočnoj strani križa, dok su na poleđini uklesavane godine pokopa i imena pokojnika. Ukrašavanje križeva izve-deno je na razne načine. Na većini križeva u središnjem dijelu je uklesan stilizirani križ, a

prostor hasti (krakova) križa dodatno je ukr-šavan raznim simbolima. Mnoštvo simbola koji su korišteni na križevima, odavno se koristi u kršćanskoj ikonografiji i upućuju da je pokojnik svoj život usmjerio Božjem mi-losrđu i vjeri u vječni život, a sadrže prikaze kaleža, loze, rozete, bršljana.

Natpisi na križevima nisu uklesavani isključivo na zapadnoj strani križa jer ima kri-ževa na kojima je natpis uklesan i na istočnoj strani. Na nekoliko križeva pronađeno je po nekoliko imena i godina pokopa. Opravdano se zapitati je li uistinu u tom grobu pokopano nekoliko pokojnika ili je križ podignut kao spomen-obilježje jedne obitelji i svim po-kojnima. Na križevima se često nalazi natpis sadržaja „ovde počiva tilo“, ali i natpis O. P. T. što je vjerojatno skraćenica nastala od pr-vih slova prethodno navedena natpisa (Ovde Počiva Tilo). Pored ove skraćenice uklesano je i nekoliko slova koja vjerojatno predstav-ljaju početna slova imena i prezimena.

Starih grobova i križeva ima po cijelom groblju, ali ipak najveći dio je na južnom dijelu i uz sami zid koji dijeli sjeverni dio crkvenog dvorišta od grobova. Bilo bi potreb-no čim prije pokrenuti inicijativu da se ovo sakralno i kulturno nasljeđe sačuva i zaštiti uz pomoć struke.

Moderni grobovi izrađuju se od armira-nog betona s tri ili šest polica pa su u skladu s tim njihove dimenzije 1,5 x 2,5 metara ili 2,5 x 2,5 metara. Obično se u dnu grobnice sagradi i kosturnica jer je dosta novih gro-bova sagrađeno na temeljima starih pa se u kosturnice pohranjuju kosti pronađene u starom grobu. Grobovi se završavaju kvalitet-nim kamenom (granitom, mramorom ili ko-jim drugim po izboru vlasnika) s okomitom pločom na koju se uklešu imena pokojnika. Odavno je običaj da se na okomitoj ploči uz ime pokojnika postavi i njegova fotografija iako se ne može reći da u Studencima pre-vladava takav spomen na pokojnike. Većina grobova u posljednjih 30-ak godina završe-na je crnim kamenom iako ih ima dosta s

129

Gro

bovi

i gr

oblj

e u

Stud

enci

ma

Studenci 58

Božić 2019.

bijelim, kombinacijom bijelog i crnoga ka-mena i nekoliko s crvenim kamenom. Kako je temperaturna amplituda u Studencima dosta velika, treba biti oprezan s izborom kamena za oblaganje groba jer loš kamen brzo propa-da, a investicija nije baš bezvrijedna.

Na groblju u Studencima više se ne može pronaći nijedna petokraka koja je bila komunistički simbol od II. svjetskog rata, a prestale su se postavljati početkom Domo-vinskog rata ili nekoliko godina ranije. Svi „moderni“ grobovi ukrašeni su isključivo vjerskim simbolima među kojima prevlada-va križ iako ima i kipova s prikazom Isusa, Djevice Marije i drugih svetaca.

Čest je bio slučaj da se grobovi ograde/ukrase raznim ogradama. I danas ima neko-liko grobova oko kojih je postavljena me-talna ograda i ograda od betonskih stupića. Vjerojatno su se nekada ovakve ograde sa stupovima gradile od kamena, ali kako ih je vrijeme uništilo i uvidjelo se da ne mogu dugo trajati, odustalo se od takva grobnog ukrašavanja.

Stari dio groblja teško je prohodan jer se nije radilo po projektu, tj. nisu se stvarala polja i redovi, nego su grobovi građeni kako je bilo moguće ili gdje je bilo slobodnog mjesta. Vjerojatno je i podloga uvjetovala današnji sadržaj groblja. U sjevernom dijelu starog groblja, koje je posljednje izgrađeno, dobila se koliko-toliko funkcionalna forma jer su grobovi dostupniji i pravilnije izgrađi-vani. Tek se u novom dijelu groblja grobovi grade po projektu i svi su istih dimnezija i lako su dostupni i posjetiteljima groblja, ali i ljudima koji grade i ukrašavaju grobove. Ovi grobovi nisu orijentirani istok – zapad, nego sjever – jug. U donjem dijelu postavljen je centralni križ uz koji se moli odriješenje za sve pokojne na Dušni dan. Prije toga se odriješenje za pokojne na Dušni dan molilo na svakom pojedinom grobu pa se to pro-mijenilo i molilo se na četiri grobljanske strane. Posljednjih nekoliko godina moli se

isključivo uz centralni križ, a prije toga slavi se sveta misa za sve pokojne.

Groblje je manje-više uvijek uredno jer je brigu o čišćenju preuzela Općina Lovreć, a prije toga svatko je sam čistio prostor oko svoga groba. Poseban je problem bio odla-ganje vijenaca i drugih privremenih ukrasa s grobova kao i uklanjanje pogrebnih sanduka.

Pored centralnog groblja u Studencima ima i pojedinačnih grobova kao i nekoliko grobišta. Pojedinačni grobovi uglavnom su mjesta stradanja u II. svjetskom ratu, točnije mjesta pogubljena koja su provodili parti-zani. Od grobišta spomenut ću ranokršćan-ska groblja u Jurčevićima uz kuću pok. Ilije Jurčevića Jovičića, na padini zapadno iznad bunara Šip, na padini južno uz Podgredu, na njivama Križi (sjeverno uz cestu od Bazena prema Glavici) i neobilježenu grobnicu nje-mačkih vojnika u Toploj dražici. Pojedinačne grobove treba prijaviti Ministarstvu obrane, Odjelu za poginule i nestale kao i mjesto pokopa njemačkih vojnika, dok bi arheolozi i povjesničari trebali istražiti i dokumentirati ranokršćanska groblja. Prema grobovima smo se oduvijek odnosili s pijetetom i dosto-janstvom i nije zabilježen slučaj skrnavljenja bilo čijega groba.

Zvonko Babić

130

Pošl

i su

pred

nam

a u

živo

t vj

ečni

Studenci 58

Božić 2019.

Pošli su pred nama u život vječni

Ruža (Kosa) Batalić (1936. – 27. 7. 2019.)

David Bilić Kovačević (1950. – 18. 7. 2019.)

Milenka Udiljak (1958. – 7. 7. 2019.)

Marija Bilić (1929. – 4. 6. 2019.)

Josip Bilić (1942. – 27. 4. 2019.)

Marijan Šakić (1942. – 4. 4. 2019.)

Tokica (Toka) Bartulović (1929. – 21. 2. 2019.)

Mirko (Ilija) Šakić (1948. – 19. 2. 2019.)

Anica Udiljak (Mlečkova) (1935. – 20. 2. 2019.)

Mara Bilić (Kosa) (1931. – 5. 2. 2019.)

Jure Juka Trogrlić (1928. – 7. 1. 2019.)

Slavka Babić (1937. – 22. 12. 2018.)

131

Pošl

i su

pred

nam

a u

živo

t vj

ečni

Studenci 58

Božić 2019.

Nediljka Bilić Ćića (1927. – 7. 12. 2019.)

Blaženka Jurčević (1964. – 19. 10. 2019.)

Ljuba Mila Bilić (1929. – 16. 9. 2019.)

Dragica Bilić (1956. – 8. 9. 2019.)

Stipe Babić (Vinica) (1940. – 24. 8. 2019.)

Kata (Kaja) Šakić (1929. – 18. 8. 2019.)

10. rujna 2019. preminula je gospođa Marlies Bilić, velika dobročiniteljica studenačke župe.

Sprovod pokojnice obavljen je 17. rujna 2019. u Stuttgart-Vaihingenu.

Zahvalni Gospodinu za život ove ponizne službenice velikog srca, izražavamo sućut

kćerima Carmen i Anke i cijeloj obitelji.Počivala u miru Božjem.

Marlies Bilić

rođ. Flögel-Neumüller (6. 4. 1937. – 10. 9. 2019.)

132

Pose

bni p

rija

telj

i lis

ta S

tude

nci

Studenci 58

Božić 2019.

Posebni prijatelji lista Studenci

50 kn

Ivica Bilić Matišić, Ljubo Udovićić Ro-žić, Mladen Bilić, Zvonimir Udiljak, Veroni-ka Udiljak, Anđelko Cikojević, Marka Šakić Bilanova, Mila Koštić, Ivka Koštić, Bogoslav Bilić, Vera Stipović

100 kn

Stjepan Bilić Antičević, Jakov Bilić An-tičević, Ivan Bilić Antičević, Danica Maras, Zvonko Maras, Jozo Bilić Kovačević, Željko Bilić Centić, Anđa Bilić Pavlinović, Antonio Bilić Pavlinović, Neda Bilić Nosić, Nada Bilić Nosić, Milan Kolovrat, Tone Babić Jovičin, Tonka Babić Jovičina, Mara Bilić Pavlinović, Jozo Babić Jozika, Ljubo Babić pok. Jakiše, Branimir Udiljak, Mirko Ba-bić Mito, Srećko Udiljak Ćećo, Stipe Stipko Udiljak, Nikola Trogrlić, Franka Udiljak, Ivan Udovičić Rožić, Petar Elez, Anđa Udi-ljak, Vice Udiljak. Mirko Trogrlić, Zvonko Babić, Nikša Bilić, Slava Udiljak, Draško Babić, Matija Trogrlić Lazić, Stipan Šakić, Ilija Šakić Jocin, Marijan Šakić Rine, Kosa Šakić, Kata Šakić, Kristijan Cikojević, Vesna Cikojević, Petar Cikojević, Mate Udiljak, Mladen Udiljak, Jure Udiljak, Ivan Dragun, Marka Barać, Mara Prka, Ante Bilić Runtić, Ljubo Bilić Perić, Mislav Kaša, Nikola Udo-vičić, Josip Joje Udovičić, Josip Udovičić Kević, Mladen Bošnjak, Marko Malenica, Drago Babić Duduković, Maca Babić, Franka Bilić Jeličić, Zvonimir Bilić, Marija Merćep Borićeva, Ante Malenica, Iva Icka Jozić,

Ivan Šakić Stankić, Josip Šakić Iketinov, Lju-bo Bilić Runtić, Jozo Čorbić, Kosa Trogrlić Pržić, Ante Šiško, Ljubo Babić Pilišević, Marinko Bartulović, Ica Bodrožić, Ljubo Udiljak, Šena Šakić, Stipe Babić Antuno-vić, Marija Maras, Luca Bilić Centić, Slavka Udovičić, Stipe Trogrlić Antin, Stipe i Marija Udovičić Šainovi, Mila Bilić pok. Mladena, Damir Malenica Mošin, Zora Renz rođ. Prka, Ivan Maras, Iva Maras, Marica Gačić, Stipe Jurčević Bratić, Stipe Prka, Ivanka Omazić, Anka Šakić Danić, Josip Jurčević

150 kn

Antun Bekavac Pezić, Hrvoje Bilić Pa-vlinović, Jeroslava Bilić Pavlinović, N. N

200 kn

Mate Bekavac, Ante Bilić Pavlinović, Dine Bilić Nosić, Mate Šakić Braco, Ante Cikojević Tonkić, Ante Babić Antun, Joško Koštić, Srećko Bilić, Ante Bilić Vranić, Ivica Bilić Runtić, Petar Šakić Miljkov, Nediljko Šakić Miljkov, Ante Šakić Miljkov, Ankica Prka, Mario Babić pok. Bože, Ljubomir Bi-lić Mišić, Ante Vuković, Marija Trogrlić ud. Jure, Marija Bilić, Ante Babić

250 kn

Tadija Babić

133

Pose

bni p

rija

telj

i lis

ta S

tude

nci

Studenci 58

Božić 2019.

300 kn

Nikola Babić Perdić, Marina Ćića Suba-šić, Joško Maras, Ivica Stipović pok. Nikole, Jozo Bekavac Rorkov

400 kn

Zoran Šakić Gluvić

500 kn

Vlade Vlatko Meštrović, Niko i Toma Udiljak

550 kn

Obitelj pok. Ivana Bilića Prcića Lijića

10 EUR

Pajo Udiljak

25 EUR

Mirko Cikojević Mika, Bruno Šiško, Mate Prka

50 EUR

Ivan Udovičić Svečev, Radoslav Željko Marijanović

100 CAD

Petar i Loreta Udovičić

134

Pose

bni p

rija

telj

i lis

ta S

tude

nci

Studenci 58

Božić 2019.

135

Rasp

ored

bog

oslu

žja

i bla

gosl

ova

obit

elji

Studenci 58

Božić 2019.

Raspored bogoslužja i blagoslova obitelji

25. prosinca 2019. (srijeda) – Božić – Rođenje Gospodinovo Ponoćka: crkva sv. Ilije u 24 sata Dnevna sv. misa u 10.30

26. prosinca 2019. (četvrtak) – Sv. Stjepan prvomučenik i blagoslov obitelji Sveta misa u crkvi sv. Ilije u 10.30 Blagoslov obitelji (od 14 sati): Dujmovići, Bekavci, Podkula, Kovačevići, Vrdolac, Miljkovača, Gutići, Depići

27. prosinca 2019. (petak) – Sv. Ivan apostol i blagoslov obitelji Sveta misa u kapeli sv. Roka u 10.30 BlagoslOv obitelji (od 14 sati): Batalići, Staje, Pržići, Centar (kod Crkve), koliko se stigne

28. prosinca 2019. (subota) – Mladenci i blagoslov obitelji Sveta misa u crkvi sv. Ilije u 9 sati Blagoslov obitelji (od 10.30): nastavak kod Crkve, Musinac, Šakići, Glavica

29. prosinca 2019. (nedjelja) – Sveta obitelj Sveta misa u crkvi sv. Ilije u 10.30 Blagoslov obitelji od 14 sati: Repinjovača, Koštići, Podgradina, Gradina, Marasi, Dvorine

30. prosinca 2019. (ponedjeljak) – Sveta misa u crkvi sv. Ilije u 9 sati Blagoslov obitelji od 10.30: Stanine (Zvalušići) i Jurčevići, Podgreda, Dvorine (ostatak)

31. prosinca 2019. (utorak) – Silvestrovo i blagoslov obitelji Sveta misa u crkvi sv. Ilije u 16 sati Blagoslov obitelji (od 9 sati): Kašin okrajak, Jurbašići, Udovičići, Miljkovi

1. siječnja 2020. (srijeda) – Nova godina; Marija Bogorodica Sveta misa u crkvi sv. Ilije u 10.30

6. siječnja 2020.(ponedjeljak) – Bogojavljenje – Sveta tri kralja Sveta misa u crkvi sv. Ilije u 10.30

12. siječnja 2020.(nedjelja) – Krštenje Gospodinovo Sveta misa u crkvi sv. Ilije u 10.30

Neka po mogućnosti blagoslovu budu nazočni svi članovi obitelji. Susretu sa svima vama se unaprijed radujem. Obitelji koje budu izostale u određeni dan, neka se jave župniku radi drugog termina! 0981386073; 021/725-506

fra Zoran Jonjić, župnik

136

Sadr

žaj

Studenci 58

Božić 2019.

Uvodna riječ .......................................................1

„Christus vivit“ – „Krist živi“ ............................3

25. godina od prvog papinog posjeta Hrvatskoj 7

Sveti otac Pio - „opečaćeni sluga Božji“ ...........9

Crkveni redovi .................................................13

Prorok Ilija .......................................................16

„…Mir je prvi uvjet da budemo sretni!“ ..........19

Nova godina – novi početak ............................23

Župnikov ljetopis .............................................25

Od Božića do Božića .......................................37

Škrinjica malih i velikih umotvorina ...............77

Vijesti iz Općine ...............................................97

O ženskim pravima i slobodama ......................99

Franjo Tuđman – 20 godina nakon njegove smrti............................................................100

Fra Ante Cikojević .........................................102

U potrazi za Pržom .........................................105

Antroponimija Studenaca ...............................108

Mate Maras dobitnik nagrade za životno djelo ............................................................109

Ivan Babić – Ljiljo .........................................111

Badilj ..............................................................113

Kobna ćud Zavelim planine ...........................114

Moji vinički vrtovi .........................................117

Moj did Stipan Bilić Runtin ...........................118

Ivana Bilić Antičević na Art Fairu u Zagrebu ...119

Slikovnica Hodošašće sa svetima ..................120

Grobovi i groblje u Studencima .....................126

Pošli su pred nama u život vječni ..................130

Posebni prijatelji lista Studenci ......................132

Raspored bogoslužja i blagoslova obitelji .....135

STUDENCI, list župe StudenciIzdaje: Župni ured StudenciUredničko vijeće: fra Zoran Jonjić, Mate Bilić Prcić, Zvonimir Bilić, Ivana Babić, Zvonko

Babić, Željko Bilić-Centić, Ante Babić, Mario Cikojević, Marija Babić, Ljudevit Cikojević, don Marko Trogrlić, Marko Udovičić, Ivana Udiljak i Zvonimira Olujić

Glavni i odgovorni urednik: fra Zoran Jonjić, župnik, Župni ured Studenci, 21265 Studenci, Tel./Fax.: + 385 21 725 506, zupniuredstudenci@gmail.com

Facebook: Župa sv. Ilije proroka, StudenciLektor: Petar UjevićFotografije: Ljudevit Cikojević, Matej Cikojević, Zvonko Babić, Mario Cikojević, Mario

Jurčević i pismohrana OŠ StudenciTehničko uređenje: Silvio DružeićTisak: Jafra-print d.o.o. Solin List izlazi s dopuštenjem crkvenih i redovničkih poglavara.

Uzdržavamo se isključivo dobrovoljnim prilozima čitatelja.Račun otvoren kod: OTP banka: HR0323300031100069762,

devizni: 2330003-1000000013/40399973Naslovna stranica korice: Župna crkva sv. IlijeDruga stranica korice: Sveta obitelj, učenici 8. razredaTreća stranica korice: Prvopričesnici i kršteniciZadnja stranica korice: Kolaž fotografija studenačke djece

Sadržaj