50Fizioterapija u Ortopediji

8/9/2019 50Fizioterapija u Ortopediji

1/47

Nastavni materijal iz kolegija Fizioterapija I(Fizioterapija u ortopediji)

Pripremila: Tanja Igi, bacc.physioth.

U Vukovaru, ak.god.2012./2013.


2/47

I. PREVENCIJA I SCREENING U ORTOPEDIJI

Pretrage ortopedskog pacijenta:

ANAMNEZA (subjektivno):

Osobna anamneza ( podaci o dosadanjim bolestima i ozljedama, te o sadanjojbolesti, podaci o lokalizaciji, vrsti i trajanju boli, miicne slabosti, promjenamana koi, promjenama obujma jednog ili vie zglobova, te poremeaja funkcijeodreenog dijela tijela, uvid u bolesnikovo zanimanje, te o navikama..)

Obiteljska anamneza, ( moe pomoi jer kod odredenih ortopedskih bolesti ikongenitalnih mana postoji i hereditarnost, a s druge strane kontakst slanovima obitelji moe navesti na patogenezu bolesnikovih dosadanjihtegoba).

RELEVANTNI PODACI PRI UZIMANJU ANAMNEZE: BOL ( pojava boli, vrsta i smejr irenja boli. Ponaanje boli prilikom optereenja irastereenja i kod vremenskim mjena). PODACI O EPANJU ( vrsta epanaj i vrijeme kada se ono javlja. Anatalginihod-epanje, artrogenini hod-epanje, ataksini hod, trendelenburgov hod) PODACI O TOPLINI, CRVENILU I OTEKLINI, PRODROMALNI SIMPTOMI( simptomi kao to su: gubitak apetita, nesanica, umor i malaksalost,subfebrilnost TT do 37,5st. Prodromalni s.mogu upuivati na postojanje nekog procesaili bolesti ali nisu specificni i poblie ne ukazuju o kojoj se bolesti tono radi). NEUROLOKI PROBLEMI ( kada, koliko traju, reakcija na lijeenje)

KLINIKI PREGLED(objektivno):

Inspekcija kotano-zglobnog sustava ( obavlja se u stojecem poloaju, pacijent treba bitirazodjeven. Obratiti pozornost na prokrvljenost sluznica i boju koe. Inspekcija daje uvidu trofiku miica, konstituciju i uhranjenost, dranje tijela, te oblik i poloaj udova, oblikprsnog koa..Inspekciju je potrebno obaviti i u kretanju, cime se procjenjuje funkcionalnasposobnost muskulature, pokretljivost pojedinih dijelova tijela, neuroloki ispadi,smanjenje pokretljivosti zglobova ili odsutnost pokreta).Palpacija ( se takoder obavlja u mirovanju i kretanju. U mirovanju je potrebno palpiratisve slojeve kotano-zglobnog sustava od koe pa do kostiju ili zglobova

(turgor, temperaturu, elastinost), potkono tkivo, limfne vorove, miice, ivce ( bolnetoke), te zglobove pri pokretu ( pasivne kretnje).Mjerenje ( kliniki pregled se zavrava mjerenjima. Odnosi se na mjerenje duljine iopsega pokreta eksteremiteta).

Pri pokretu bit su pregleda pasivne kretnje zglobova koje izvodi ispitiva, a aktivneizvodi sam bolesnik voljnim pokretom. Opseg aktivnom i pasivnom kretnjom obinonije jednak. Primjer: fleksija koljena. Aktivna fleksija do 135stupnjeva, pasivnafleksija 160stupnjeva.Pri mjerenju opsega pokreta nuno je odrediti poetni poloaj. To je stojei stav,gornji udovi su oprueni uz tijelo, dlanovi okrenuti prema tijelu, donji udovi ispruenii priljubljeni a stopala u neutralnom poloaju. Svi zglobovi u poetnom stojeem

poloaju oznaavaju se kao nulti poloaj.


3/47

- Funkcija zgloba ispituje se izvoenjem kretnji u sve tri ravnine ( sagitalna,frontalna i horiznontalna ).

- Opseg pokreta u zglobu mjeri se pomou kutomjera, a oznaava u stupnjevima.

-

Osim osnovnog nultog poloaja, razlikuju se i :o Fizioloki poloaj u kojem su sve njegove strukture jednako relaksiraneo Srednji poloaj u kojem zglobna ahura moe primiti najvie tekuine

(intraartikularno krvarenje ili upala)o Funkcionalni poloaj u kojem zglob najbolje obavlja odreenu funkciju (

artrodeza)o Antalgini poloaj u kojem je zglob najmanje bolan

- Kontraktura smanjenje ili ogranienje kretnje zgloba. moe biti ograniena ujednom ili vie smjerova, ovisno o grai zgloba ili vrsti bolesti. Ovisno opatolokom poloaju, razlikuje se fleksijska i ekstenzijska kontraktura. Kodkuglastih zlobova, moe postojati addukcijska/ abdukcijska ili u poloaju

vanjske/unutarnje rotacije.- Ankiloza stanje kada nema nikakve gibljivosti u zglobu. Moe biti priroena, ali

je ea steena, uzrokovana bolestima ili ozljedama. Razlikuje se kotanaankiloza, gdje je zglob potpuno kotano pregraen, te se moe utvrditiradiolokom pretragom, te fibrozna, ako radioloki ne postoji kotana pregradnja aizostaje bilo kakva kretnja u zglobu.

- Artrodeza kirurki zahvat kojim se postie ukoenje zgloba ankiloza.- Nenormalna gibljivost u zglobu moe postojati u svim smjerovima ili jednom

smjeru.- Krepitacija ribanje, pucketanje u zglobu, koja moe biti intraartikularna,

periartikularna ili ekstraartikularna.-

Blokada zapreka u kretnji zgloba uzrokovana mehanikim razlogom u samomzglobu. Moe biti jednokratna, ee ponovljena, ali moe ostati i trajna.

OSTALE PRETRAGE: Laboratorijske pretrage Neuroloke pretrage (EMNG) RTG CT UZV kod djece MR (T1,T2 vrijeme) zdrav miic kratko T2 vrijeme, tumori dugo T2 vrijeme

UZV Termografija( toplina segmenta)

KLINIKI TESTOVIIma ih jako puno, ovisno u kom smjeru, koji segment tijela i koje strukture se eletestirati nakon uzimanja anamneze. Neki od uobicajenih testova su: Lasegov znak, Testpretklona, Trendelenburgov test, hod na petama, hod na prstima, refleksi (patelarni, RAT,triceps..), Ortolanijev test, opseg pokreta-aktivno, pasivno, palpacija, inspekcija....Lasegov znak je medicinski znak koji se ispituje dizanjem ekstendirane noge uleeem poloaju, a koristi se za otkrivanje nadraaja korijena modinskih ivaca(L5-S1) . Ispitivanje se izvodi tako da ispitanik lei na leima, a ispitivanjegovuispruenu (ekstendiranu) nogu u zglobu kuka i koljena podie. Lasegueov znak jepozitivan ako se u nekom stupnju odizanja javi bol i doe do zakoenja.


4/47

Trendelenburgov testHod na petamaPatelarni refleks se izvodi tako da ispitanik sjedi, a nogama dodirujepodlogu. Udarac ekiem po tetivi m. quadriceps femoris ispod patellaedovodi do ekstenzije potkoljenice (receptor i efektor je u m. quadriceps

femoris, aferentni i eferentni neuron je n. femoralis, a sinapsa je u L IIIIV).Refleks tricepsa se izvodi tako da se pridrzi nadlaktica ispitanika, podlakticaslobodno visi, a zatim se ekiem udari po tetivi tricepsa iznad olekranon-aulnae. Odgovor je ekstenzija podlaktice (receptor i efektor je u m. triceps brachi,aferentni i eferentni neuron je n. radialis, centar je u C VII-VIII).Ahilov refleks izvodi se tako da ispitanik klekne koljenima na stolicu. Udari seekiem po tetivi i dobije plantarna fleksija stopala kao odgovor (receptor iefektor su u m. triceps surae, aferentni i eferentni neuron je n. tibialis, grana n.ischiadicus-a,a sinapsa je u L V-S I-II).

Funkcionalni testovi koji se izvode u okviru pregleda bolesnika s bolnim ramenom dijele se u

cetiri skupine:1. Testovi za rotatornu manetu : testovi ukljetenja ili/i rastrganosti (znak bolnog luka),test uklijetenja po Neeru, Hawkinsov test, Yokumov ili horizontalni addukcijski test,trakcijski testovi, Jobeov test, test padanja, test odmicanja2. Testovi akromioklavikularnog zgloba (kapsularni uzorak i gornji abdukcijski lukizmedu140 i 180st)3. Testovi duge glave bicepsa ( test preskoka, Speedov i Yergasonov test)4. Testovi zblogne (ne)stabilnosti i testovi za SLAP leziju

FUNKCIONALNI SPECIFINI TESTOVI- PRIMJER KOLJENA. I.DIO-inspekcija ( vargus/varus poloaj koljena, recurvatum poloaj, Bekerjeva cista,periartikularno lokalizirana oteklina, intraartikularno nabiranje tekucine). II.DIO-palpacija koljena (atrofija m.Quadricepsa, palpacija (toplota), balotman patele,pasivni opseg pokreta, test prednje ladice,Lachman, te test za kolateralne ligamente).


5/47

II. ORTOPEDSKI ZAHVATI

1. NEOPERATIVNI ORTOPEDSKI ZAHVATIKada se govori o neoperativnim ortopedskim zahvatima, iskljuivo se misli na repozicijeprijeloma ili iaenih zglobova. No, kada se govori o metodama neoperativnog lijeenjaortopedskih bolesnika, tada se misli i na potedni reim, mirovanje, porporu sustava zakretanje primjenom ortopedskih pomagala, fizikalne procedure, odnosno metode fizikalneterapije, radioterapiju

Repozicije zahvat kojim se izvodi namjetanje prelomljenih dijelova kosti iliiaenih zglobova. Dijele se na zatvorene i otvorene.Sadreni povoji slue za imobilizaciju odreenog dijela sustava za kretanje, zafiksiranje i ispravljanje deformacije u korigiranom poloaju, za ekstenziju

jednog dijela tijela, te za ispravljanje deformacija ili krivog poloaja odreenogdijela tijela.

2. OPERATIVNI ORTOPEDSKI ZAHVATIo Operacije na tetivama- avovi tetive spajanje tetive ivanjem.- Tenotomije presijecanje tetiva, najee u svrhu produenja tetiva.- Skraivanje tetiva izrezivanje dijela tetive u obliku slova V ili Z i

spajanje okrajka avovima.- Translokacija tetive premjetanje intaktne tetive iz njezina

dotadanjeg anatomskog mjesta na novo mjesto.- Transpozicija tetiva i miia zadaa je da se funkcija nekog kljenutog

miia zamijeni funkcijom drugog, zdravog miia.- Transplantacija tetiva presadba tetiva autoplastinim i anaplastinim

transplantantima.o Operacije na kostima

- Trepanacija kosti i sekvestrektomija buenje (otvaranje) kosti udijagnostike i terapijske svrhe.

- Osteotomija operativno prerezivanje kosti; cilj je postii to bolju oskosti ili bolji oblik poloaja za funkciju uda ili kraljenice.

- Osteosinteza kirurki zahvat kojim se spajaju i uvruju fragmentikosti, uz uvjet da se fragmenti spoje i uvrste materijalom od specijalnevrste elika ili legura.

- Transplantacija kosti prenoenje kotanog tkiva na mjesto gdje ononedostaje, ili na mjesto gdje treba posluiti za uvrivanje druge kosti

ili zgloba.- Resekcija, produenje i skraenje kosti kirurki zahvat kojim se

odstranjuje kost ili dio kosti.o Operacije na zglobovima

- Punkcija zgloba pristup u zglob tankom ili irom iglom ; udijagnostike ili u svrhu lijeenja. U dijagnostike svrhe izvodi se radiuzimanja materijala za laboratorijske i bakterioloke pretrage ili da bise u zglob uvelo kontrasno sredstvo radi artrografije. Radi lijeenjakoristi se kako bi se izvadio tekui sadraj ili da bi se u zglob uvelilijekovi.

- Artrotomija otvaranje zgloba; poduzima se radi kirurkih zahvata nazglobu ( artroplastika, artrodeza..).

- Kapsulotomija prerezivanje fibrozne zglobne ahure.


6/47

- Sinovektomija odstranjivanje sinovijalne zglobne membrane.- Artroliza kirurki zahvat kojim se zglobu s vrlo smanjenim opsegom

pokreta pokuava vratiti gibljivost.- Debridement ili ienje zgloba odstranjivanje svih kotanih izraslina

uz rub zglobnih tijela i izravnavanje neravnina zglobnih tijela.

-

Resekcija zgloba kirurki zahvat kojim se odstranjuju proksimalni idistalni dio zglobnih tijela.- Otvorena repozicija zgloba kirurki zahvat kojim se otvara zglob i

pod nadzorom oka namjetaju iaena zglobna tijela.- Artrodeza kirurki zahvat kojim se izvodi ukoenje nekog zgloba/

ankiloza.- Artroplastika kirurki zahvat kojim se formira zglob koji morfoloki i

funkcionalno odgovara normalnome zglobu.o Amputacija kirurki zahvat koji se odstranjuje cijeli ili dio uda.o Egzartikulacija kirurki zahvat kojim se odstranjuje cijeli ili dio uda u

zglobu.o

Operacije na ivcima dekompresija ivca, neuroliza, av ivca, translokacijaivca, resekcija i transplantacija ivca.

o Operacije na krvnim ilama podvezivanje arterije, av, anastomoza i plastikaarterije, operacije aneurizme, arterio venske fistule, varikozno proirene vene..

o Operacije na koi dermogene kontrakture, priroene brazde udova..


7/47

III. DEGENERATIVNE BOLESTI ZGLOBOVA

1.

ARTROZE

Degenerativne promjene na zglobovima koje karakterizira: suenje zglobne pukotine,

rubni osteofiti, te skleroza zglobnih tijela.- Promjene prvo zahvacaju zglobnu hrskavicu ( nacin prehrane )- Sekundarno promjene na zglobnim tijelima I mekim strukturama zgloba- Subhondralna kost

PATOLOGIJA:Navedene proliferativne promjene nastoje proiriti povrinu optereenog zgloba. U kostise zbiva kotana pregradnja, to se oituje sklerozacijom ili se stvaraju pseudociste ilidetritus ciste, prazne ili ispunjene sluzavom tekucinom.Promjene uzrokuju i deformacije zgloba.Atrhrosis deformans (stari naziv).Artrotski proces moze zahvatiti svaki zglob, ali su pretezno zahvaceni zglobovi donjihekstremiteta i zglobovi kraljeznice buduci da su optereceniji. Sam proces obicno je polakoprogresivan.

PODJELA:1. Primarne artroze ( involutivi proces starenja, djelovanje hormona, priroredjenapredispozicija; normalno opterecenje, postoji slabost hrskavice- nepoznata podrijetla).2. Sekundarne artroze (uz normalnu hrskavicu postoji preopterecenje, a moe biti posljedicaozljede, nesukladnost zglobnih tijela ( prirodene anomalnije zglobova), metabolickih iendokrinih bolesti, upala itd.- uzrok uvijek poznat! monoartikularna artroza ).Klinicki simptomi ovise o stadiju bolesti, a ocituju se kronicnim tijekom, polagano, vrlo

rijetko naglo. SIMPTOMI:

Ovisi o lokalizacijiBol- glavni i najei simptomOgraniena pokretljivostKontrakturaKrepitacijeOsjetljivost na palpacijuNestabilnost zgloba- zbog estih izljeva u zglobnu upljinuHipotrofija ili atrofija miica- posljedica neaktivnosti zbog bolnog stanjaDeformacija zgloba

Ako je posrijedi artroza lokalizirana na donjim eksternitetima, karakteristicno je dasubjektivne tegobe nastaju tijekom hoda, a poslije se smiruju. To se djelomicno odnosi i naostale zglobove, kada je takodjer bol u pocetku funkcije jaca. Za artozu je karakteristicno dase bolesnik tesko rashoda nakon duljeg sjedenja ili lezanja. Bol ovisi i o fazi procesa. Upocetku je ona neodredjena i mukla, zatim se pojavljuje samo pri velikim opterecenjimazgloba, a na kraju postaje sva jaca i stalna. Jaci klinicki simptomi, a posebno bol, izrazeni su ufazi tzv.dekompenzacije bolesti. Bol se najcesce smanjuje mirovanjem, rasterecenjem zgloba.

DIJAGNOZAKlinicki pregledRTGScintigrafijaMR


8/47

LIJEENJE:

- Ope mjere- Redukcija tjelesne teine- Povoljna mikroklima radnog mjesta

- Odmor- Statike korekcije (prevencija deformacija). Medikamentozno

- Analgetici- Salicilati- Kortikosteroidi

- Funkcionalno-Fizikalna terapija

- Hidroterapija(omogucuje pokrete u zglobu sa smanjenim opterecenjem)- Kineziterapija (rasteretne vjebe i potom jacanje miica stabilizatora zgloba)- Elektroterapija( uglavnom analgetska- UZV, DDS..)

- Parafin, Balneoterapija-Kirurko lijecenje( artroplastike, artrodeze, korektivne oteotomije ..)

Lijecenje je u slucaju atroza simptomatsko. Ne moe se ukloniti osnovni uzrok bolesti,ali se moe poboljati stanje u smislu smanjenja boli i poboljanja funkcije segmenta.Sastoji se u smanjenju bolnosti i miicnoga spazma, poboljanju funkcije, sprjecavanjukontraktura te osposobljavanju za aktivnosti dnevnog ivota.

FIZIOTERAPIJA:U vrijeme bolne faze rasteretiti zglob, odmor i po potrebi uzimati lijekove zasmanjenje boli.

Primjena rasteretnih ortozaNakon bolne faze ili u vrijeme smanjenja tegoba provoditi fizikalnu terapiju- Hidroterapija- Kineziterapija

- Rasteretne vjezbe u suspenziji, na podlozi do granice boli- Aktivno potpomognute vjezbe- Aktivne vjezbe odrzavanja opsega pokreta, te za povecanje opsega pokreta- Vjezbe za jacanje misica stabilizatora zgloba- Vjezbe balansa i propriocepcije

- Elektroterapijske procedure- DDS ( II, III, IV)- TENS

- Galvanizacija- KV- IFS

- Magnetoterapija- Kirurko lijecenje ( u krajnjoj fazi kada je bolnost velika ili kada funkcija zgloba postanenedostatna).


9/47

ARTROZA KUKA (COXARTROSIS)

- Degenerativna bolest zgloba kuka- Izmedu 50. i 60.godine ( bioloski proces) , ukoliko je ranije prije 40.godine zivota(sekundarne promjene)

- Cece u ena- Razvija se postupno- Simptomi: umor, bol, epanje, noga je prividno kraa i pacijent epa, kasnije se razvijaadukciona I fleksiona kontrakutra. esto se javlja bol u preponi (zbog poremeenihbiomehanikih odnosa aduktora).- Lijenje se provodi kao i kod ostalih artroza : ope mjere, medikamenti, funkcionalnolijeenje

Od opih mjera veliku vanost ima redukcija tjelesne teine na vrijednosti nie odidealne tjelesne teine ( idealna tjelesna teina, izraena u kilogramima, visina osobeumanjena za 100), ime se smanjuje optereenje glave femura. Optereenje glavefemura smanjuje se uporabom tapa na suprotnoj strani, pa ak i u sluaju obostrane

artroze kuka, kad se tap upotrebljava na manje zahvaenoj strani. Ako je nogaskraena potrebno je povienje ortopedskim ulokom ili uporaba ortopedske cipele.

FIZIOTERAPIJA: Elektroterapijske procedure:

Od postupaka fizikalne terapije primjenjuje se kratkovalna dijatermija ukondenzatorskom polju savitljivim elektrodama. Veliina elektroda mora odgovarativeliini zgloba. Pri aplikaciji savitljivih elektroda bolesnik lei na leima, ilipotrbuke. Jedna elektroda se stavi na prednju stranu, u visini zgloba kuka, a drugastraga, iza i iznad velikog trohantera, an glutealnu regiju. U sluaju afekcije oba kuka,stavljaju se jednake elektrode s obje strane ime se postie popreno djelovanjevisokofrekventnog elektrinog polja i stvaranje velike koliine topline ukoksofemoralnom zglobu. U sluaju sinovitisa, odnosno sumnje na sinovitis kuka kodartroze KVD se primjenjuje 5-10 min.svakoga dana, kako bi se bre potisnula upala.U sluaju kronine artroze kuka, KVD se primjenjuje 2-3puta tjedno po 15-20minuta.Drugim postupcima fizikalne terapije, zbog duboko poloenog zgloba kuka koji jeokruen debelim slojem mekih tkiva, ne postie se odreeni terapijski uinak, pa serijetko primjenjuju. Najee se iz tih razloga primjenjuju interferentne struje, priemu se elektrode stave tako da kuk bude u sreditu ukrtanja interferencija.

Medicinska gimnastika:Rasteretne vjebe, aktivno-potpomognute( podloga ili suspenzija)-pokreti u smjeru

ekstenzije, abdukcije i vanjske rotacije.Hidroterapija - smanjenje boli, poveana pokretljivost zgloba, relaksirajui uinak, tejaanje muskulature.Sprijeavanje fleksione I adukcione kontrakutureVjezbe jacanja stabilizatora zgloba (staticke kod boli)

Edukacija pacijenta ; korisni savjeti :Spavati sa jastukom izmedju nogu i tako se i okretatiSjediti na povisenom polozaju ( sjedalo/ stolicu prilagoditi potrebi)Rasteretiti misice rucnikom u sjedecem i lezecem polozajuSavjet za operaciji


10/47

KIRURKO LIJECENJE (umjetni kuk, korektivna osteotomija, artrodeza)Pri totalnoj zamjeni zgloba kuka rehabilitacijski program ovisi o operativnompristupu, koji moe biti anterolateralan, lateralan i posterolateralan. Prianterolateralnom i lateralnom pristupu zglob nije stabilan u ekstenziji, adukciji ivanjskoj rotaciji, a kod stranjeg pristupa nije stabilan u fleksiji, adukciji i unutarnjoj

rotaciji. U postoperativnom postupku, bez obzira na operativni pristup, izmeu noguse postavlja adbukcijski jastuk u trajanju od 7 dana. Fleksija kuka poinje se vjebatidrugog postoperativnog dana. Bolesnik ustaje s abduciranom nogom dva puta dnevno,a sedmog dana poinje sa etnjama uz pomopomagala. etvrtog dana vjeba seaktivna fleksija u kuku i koljenu. Vjebanje abdukcije poinje tek tijekom drugogtjedna. Sjedenje se doputa u treem tjednu. Bolesnika treba savjetovati da prva dvamjeseca ne lei na strani operiranog kuka, da izbjegava snanu fleksiju natkoljenice iukrtanje nogu.

ARTROZA KOLJENA ( GONARTHROSIS)

Degenerativna bolest zgloba koljena- Femoropatelarna- Femorotibijalna

Etiologija:- Starenje hrskavice- Promijenjeni biomehanicki odnosi nu zglobu koljena ( X ili O koljeno)- Funkcionalno preopterecenje- Trauma

Karakterizira je nestajanje zglobne pukotine, nakupljanje kosti u zglobnoj pukotini,nakupljanje kosti na rubovima- Simptomi: bol (uz i niz stube), zamor, krepitacije, edem s eksudatom ( sinovitis),hipotrofija m.quadricepsa (inaktivitet), u kasnijem stadiju deformacija samog zglobaKlinicka slika i znaci:

- Karakteristicna fleksija trupa pri ustajanju uz potpomaganje prema rubu stolice ilikreveta- Podmetanje stopala to blie ispod trupa ili dovlacenje trupa prema rubu stolice ilikreveta-Tesko zapocinjanje hoda uz prvih par sitnih koraka- Propadanje klecanje noge pri hodu uz stepenice- Hipotonija m.quadricepsa

Lijecenje: Opce mjere redukcija tjelesne tezine! Medikameti analgezija Fizikalne procedure:

Kratkovalna dijatermija ee se primjenjuju fiksne nego fleksibilneelektrode, koje se postavljaju paralelno, tako da jedna elektroda doe namedijalnu, druga na lateralnu stranu zgloba jednakomjerno zagrijavanjecijelog zgloba.Ultrazvuk se primjenjuje na lokalizirana bolna podruja koljenskoga zgloba.Doziranje ovisi o mjestu izvora tegoba u zglobu i doza iznosi od 0,4W/cm2 zapovrinska podruja, te 1,5W/cm2 za dubinske promjene.

Dijadinamske struje apliciraju se popreno; jedna elektroda na medijalnu,druga na lateralnus tranu zgloba. pri gonartrozi najee se upotrebljava


11/47

modulacija III i modulacija IV, ili samo modulacija IV, s tim to se iskoristinjezin analgetski uinak.Interferentne struje primjenjuju se na najbolnije mjesto, s tim da je promjenjenizglob u sreditu krianja.Galvanizacija

IontoforezaSolux svjetiljkaParafinski oblozi kao pomona metoda lijeenja artroza u mirnojfazi, bezizljeva u zglobu. Ovim se postie hiperemija zgloba i osvjeenje lokalnogmetabolizma.Elektrostimulacija u sluaju hipotonije, hipotrofije i atrofije m.vastus med.,odnosno cijelog m.quadricepsa struje modulirane po jaini, budui da se radio smanjenju miine snage zbog inaktivnosti.Krioterapija u sluaju sinovitisa.

Medicinska gimnastika:

- Rasteretne vjezbe, aktivno potpomognute, staticke vj. jacanja stabilizatorazgloba,- Vjezbe provoditi nakon analgezije- OPREZ: Analgezija e umanjiti bol i prividno omoguiti vei opseg u pokretuzgloba to moe izazvati oteenja. Fizioterapeut e ispitati opseg pokreta prijeanalgezije.- Savjet: primjena leda 3X tjedno kroz tri tjedna nakon ega se moe utrljatikrema koja sadri ibuprofen i levomentol

Ortoze - nisu trajno rjeenje jer pridonose atrofiji miia Kirurko lijeenje

PATELOFEMORALNA ARTROZA (ATRHROSIS PATELOFEMORALIS)

Etiologija:-Smanjena otpornost zglobne hrskavice patele i kondila femura-Duza imobilizacija-Mikrotraume-Funkcionalna preopterecenost zgloba

- Simptomi: bol na rubu patele, bol pri cucnju I ustajanju, krepitacije- Dijagnoza : RTG ( sklerozacija patele)- Lijecenje je jednako kao I kod gonartroze

HONDROMALACIJA PATELE (CHONDROMALATIO PATELLE)

- Omeksanje i stvaranje pukotina u pateli sa bolnim sindromom.- Prethodi artrozi zgloba koljena- Etiologija : mehanicko ostecenje i funkcionalno opterecenje- Simptomi: bol na donjem dijelu koljena, te bol pri palpaciji- Dijagnoza : artroskopija, RTG- Lijecenje:

-Neoperativno (jednako kao i kod lijecenja artroze)-Operativno (odstranjenje promijenjene hrskavice ili premijestanje donjeg

pripoja patelarnog ligamenta radi korekcije izmijenjenih biomehanickihodnosarasterecenje)


12/47

ARTROZA STOPALA (ARTROSIS PEDIS)

- Sekundarne artroze. - posljedice ozljeda u skocnom zglobu- cesce kod zena!- Klinicka slika : bol, otezani pokreti

- DG: RTG ( suzenje zglobne pukotine, skleroza)- Lijecenje :Fizikalna terapija:

GalvanizacijaKratkovalna dijatermijaUltrazvuk kroz vodu

Staticke korekcije- ulosci, obuca; OP

ATROSIS SUBTALARIS

- Bol pri pokretima abdukcije i adukcije u donjem noznom zglobu

- Operativno lijecenje artrodeza subtalarnog zgloba

ARTROSIS RADIOCARPALIS

- Preopterecenje rucnog zloba- Posttraumatske atroze

- Klinicka slika : ogranicena dorzalna fleksija, sa gubitkom misicne snage- Lijecenje: fizikalna thKratkovalna dijatermijaUltrazvuk kroz vodu ili kroz parafinsko ulje, gotove geloveGalvanizacijaDijadinamske struje (mod.IV)- Kirurko lijeenje

- Manifestira se u vidu Heberdenovih cvorova (Noduli heberdeni) kroz zadebljanjedistalne falange pojedinih prsta ili svih prstiju ake .

-Arthrosis Bouchard-razvija se na PIP zglobu .- FIZIKALNA TERAPIJA:

- UZV kroz vodu- Laser na bolna mjesta- DDS- IFS

- Ortoze u akutnoj faziDUPUYTRENOVA KONTRAKTURA

Cvrsto i difuzno zadebljanje palmarne fascijeSavijanje jednog ili vie prstiju akeJavlja se na jednoj ili obje akeTH: UZV kroz vodu, parafinske kupke, kirurko lijecenje

SY. KARPALNOG KANALAJavlja se kao posljedica pritiska na ivac medianus u karpalnom tunelu

Karakterizira ga bolnost i gubitak funkcije ake, ispadanje predemta iz rukuTH: fizikalna, najcece kirurka (dekompresija ivca)


13/47

ARTROZA RAMENA. Rame je rjeda lokalizacija artroze. Javlja se na humeroskapularnom i akromioklavikularnom zglobu. Karakterizira je bol i oteano pokretanje

TH: UZV, DDS, Galvanizacija

SINDROM BOLNOG RAMENAUpalne i degenerativne promjene u mekim tkivima ramena (zglobna ahura, tetivasupraspinatusa, subakromijalna i subdeltoidna burza).Struni naziv Periarthritis humeroscapularis zapravo i nije naprecizniji, budui daobuhvaa vie razliitih bolnih sindroma u podruju ramena.Bolno rame najee se javlja kod mukaraca nakon 40.godine ivota i to posebice nakonfizike aktivnosti na koju nisu naviknuti. Bol je u pravilu najjaa nou, onemoguavanormalan san, a pokuaj utopljavanja ramena samo pojaava bol.Pojavljuju se naglo, a praeni su isijavanjem du vanjske strane ruke ili u vratnu kraljenicuna istoj strani. Pri pokuaju aktivnih kretnji ramenom bolovi se znatno pojaavaju. Tijekom

pokreta karakteristian je takozvani bolni luk tijekom pokretanja oko 30-70st. Osim bolovaprisutna je kontraktura ramena bilo radi bola, ili radi ubrzanog prelaska u takozvani adhezivnikapsulitis ramena tijekom kojeg se, nakon upale i jako bolne faze, stvaraju priraslice unutarzgloba i skvravanje zglobne ahure.

1. Sindrom subakromijalnog sraza IMPINGEMENT SINDROMObuhvaa skup otecenja koja su posljedica sudara tetiva u podruju ramena( tetiva rotatornemanete-zavrni dijelovi muskulature zgloba ramena koji sudjeluju u pokretima gornjiheksterimteta) i sluzne vreice nad tetivama s jedne strane, te prednje dijeloa kotanognastavka koji se zove acromion i/ili osteofita akromioklavikularnog zgloba s druge strane.Taj se sudar dogada u trenutku kada ruka podignuta viskoko iznad glave. Karakteristino zaodbojkae, vaterpoliste. Tada nastaje pritisak tetiva rotatorne manete ( i to ba njihovanajosjetljivija dijela) izmedu acromiona i velikog nastavka nadlaktine kosti. Sudar jenajee uzrokovan anatomskim varijacima u podruju akromialnog nastavka (kljunastinastavak), zatim slabou muskulature rotatorne manete ili ponavljanim kroninimoptereenjem u sportaa koji se bave pucakim sportovima. Kod operacije ovog stanjapotpuni oporavak se oekuje nakon 4-6 tjedana, a za sportske aktivnosti je potrebno 2-3mjeseca.2. Otecenje tetiva rotatorne manete, a posebice tetive supraspinatusa. Puknue tetivenajee je posljedica degenerativnih promjena u starijih dobnih skupina ili pak jednogtraumatskog dogadaja kod mladih ljudi, kao to je naglo podizanje tereta u abdukciji ili pak

pad na ispruenu ruku. Kod dgenerativnih procesaesto se na standardnim RTG snimkamapronau kalcifikati u podruju tetiva rotatorne manete, te u kasnijim fazama, suenje

prostora izmeu nadlaktine kosti i acromiona. Karakteristian simptom je nemogunostaktivne abdukcije, pri emu se javlja i bol.3. Upale ostalih miia rotatorne manete Mogu participirati bolnom sindromu, mnogo rjee.4. Adhezivni kapsulitis, ili takozvani sindrom Ukrucenog ramenaNaziv sindroma zapravo opisuje klinicko stanje ramena, a sam uzrok treba traiti opet umnogim bolnim sindromima. Radi se o tekom ukoenju ramenog zgloba.Karakteristicne su cetiri faze bolesti:I.faza: prisutna je bol i postupno smanjenje opsega pokretaII.faza: jaka bol uz nastavak smanjenja opsega pokreta

III.faza: postupno smanjenje bolovaIV.faza: bolovi nestaju, ali zaostaje znacajno smanjenje opsega pokreta


14/47

U samom zglobu odigrava se nespscificna upalna reakcija zglobne cahure koja zavravanjezinim skvrcavanjem i smanjenjem ukupnog volumena zglobnog prostora,a to klinickirezultira smanjenjem opsega pokreta.

LIJEENJE:Terapija bolnog ramena u akutnoj je fazi usmjerena na smanjenje boli,

nesteroidni protuupalni lijekovi, primjena hladnih obloga ili vreica sa ledom,3-4x dnevno po 5-10min i eventualnom lokalnom infiltracijom protuupalnihlijekova produenog djelovanja u kombinaciji s lokalnim anastetikomPasivno razgibavanje potrebno je provoditi odmah nakon krioterapije, ili jedando dva sata nakon uzimanja analgetika, ili dva do etiri sata nakon infiltracijekortikosteroida. Postupno se primjenjuju vjebe, posebno pendularnog tipa.Vena poetku lijeenja treba sprijeiti razvoj aduktorne kontrakture ramena,to se postie umetanjem jastuia pod pazuh.Kod kroninog oblika ili kronine faze sindroma bolnog ramena daju se blagianalgetici te primjenjuje fizikalna terapija i postupci medicinske rehabilitacije-

Fizikalna terapija:

Ultrazvuk primjena parafinskog ulja ili posebnog gela kao provodljivogmedija na bolno mjesto, odnosno na mjesto patoloki promijenjenog tkiva.Uzv se daje u dozi 1,5 do 2,5W/cm2, ovisno o veliinipatolokoanatomskog supstrata (kalcifikat tetive ili burze, entenzopatija).

Interferentne struje Dijadinamske struje modulacija IV ili kombinacija modulacije III i IV. Kratkovalna dijatermija Svjetlosna terapija slabiji uinak. Elektrostimulacija zbog trofikih promjena, rastuim podraajima

(modulacija V DDSa)

.Osim smanjenja bolova, drugi vaan cilj terapije je zadrati pokretljivost zgloba ramena.Kako se ne bi ponovno provocirao bol, terapija bi trebala ii slijedeim tijekom:

1.Vj.u supenziji ( pasivne vj. istezanja uz oprez!)2.Pendularne vjebe, bazen zbog manjeg optereenja u vodi( sila uzgona)3.Aktivno potpomognute vjebe(tap, lopta, razna pomagala)-poveanje opsegapokreta4.Aktivne vjebe- snaga, traka i sl.-zavrna faza u cilju jaanja muskulature.

Operativno lijeenjeAko se spomenutim terapeutskim mjerama ne postigne uspjeh ili u sluaju kada je razliitim

pretragama potvrena prisutnost lezije, tetiva ramena pribjegava se operativnom tretmanu. Utakvim sindromima uglavnom se izvode artroskopski operativni zahvati. To je tehnikaminimalne invazivne kirurgije koja se temelji na malim kirurkim rezovima (2-3 velicine oko1cm) te na upotrebi optikih instrumenata, kamera i specijalno dizajniranih instrumenata. Upravilu pacijenti ostaju u bolnici jedan dan. Uklanja se upaljena sluzna vreica, izraslinaakromiona, osteofiti. Na taj nain uklanja se upalno tkivo i poveava prostor prolaskutetivama rotatorne manete. U sluaju da je prisutna ruptura tetiva rotatorne manete mogue

je saiti puknutu tetivu. Nakon toga zahvata potrebna je imobilizacija u trajanjuod mjesec dana. Nakon koje je potrebna rehabilitacija po specijalnim programima.U sluaju sindroma ukruenog ramena takoer je mogua artroskopska intervencija ali ne uprva 3 stadija. Prije zahvata potrebno je u narkozi razgibati rameni zglob da bi se postigaoto vei opseg pokreta. Nakon toga, operativno se uklanjaju priraslice i radi


15/47

tzv.kapsulotomija, tj. presijecanje zglobne ahure ramena da bi se dobio to veci opsegpokreta zgloba. Na kraju, odreene masivne lezije nemogue je rijeiti artroskopski , potreban

je klasini operativni zahvat uz premjetanje jo cijelih tetiva drugih miinih skupina namjesto oteenih, a radi povratka to veeg aktivnog opsega pokreta ramenog zgloba. Nakontakvih zahvata rehabilitacija je dugotrajna i zahtjevna.

IV. DEGENERATIVNE BOLESTI KRALJENICE I SINDROMI

Anatomska graa kraljenice podsjetnik- Statika i dinamika funkcija- vrsti i elastini elementi- Diskusi anulus fibrosus i nucleus pulposus- Vertebralni dinamiki segment intervertebralni disk, intraartikularni iinterspinozni prostor- Intervertebralni dio omoguuje pokrete izmeu dva kraljeka- Intervertebralni zglobovi omoguuju smjer pokreta- Pokreti meu kraljecima omogueni su pomjeranjem n.pulposusa unutara.fibrosusa- Optereenje kraljenice ovisi osim opsega pokreta I od poloaja tijela- Pri sjedenju je daleko vee optereenje nego pri leanju na leima kada jenajmanje

DEGENERATIVNE PROMJENE KRALJENICE

Zbivaju se na intervertebralnom disku i i.v.zglobovima, te na trupovima kraljeaka.

Promjene se nazivaju spondilozom i diskartrozom.Posljedice tih degenerativnih promjena na gore nabrojanim strukturama su razvoj odredenihsindroma gdje dominira najcece bol i senzoricke manifestacije poput trnjenja, mravinjanja,sijevanja, utrnulosti i sl. Predstavljaju najcesca patoloska stanja vezana uz kraljeznicu.Istrazivanja pokazuju da 80% ljudi barem jednom u zivotu oboli od C ili L bolnog sindroma.U SAD-u svakim danom oko milijun ljudi je vezano za krevet uzrokovano ovim sindromom.Javljaju se nakon 30-e godine zivota kao posljedica raznih utjecaja ( zanimanje, svakodnevnopreopterecenje kraljeznice, traume, sjedelacki nacin zivota..).

Faze bolesti:- Degenerativni mikroinstabilitet ( kronicna krizobolja)

- Dislokacija degeneriranog nukleusa ( hernijacija, prolaps, protruzija..-obostrana ishialgija)- Sanacija nestabilnosti osteofitima

Klinicka slika:- Vertebralni sindrom ( C, L sy lokalna bol)- Vertebrogeni sindrom ( sirenje boli na ekstremitete tupa, mukla bol, koja sesiri samo do lakta ili koljena, nema znakova ispada senzibilnosti i motorike)- Kompresijski sindrom ( neurogena/radikularna bol, zareca, sijevajuca, jakabol, pracena ispadom senzibilnosti i motorike)

Dijagnostika se postavlja na osnovi klinickog nalaza, uzete anamneze, te rendgenskognalaza ili kompjutorizirane tomografije.


16/47

DEGENERATIVNE PROMJENE DISKA

Dogaa se na nucleus pulposus, sredinji gradivni dio diska, oko kojeg se nalaziprsten anulus fibrosus, bilo zbog ozljede, ili spontano, degenerira, gubei vodu i elastinost(diskartroza), te ne podnosi vie optereenje. Zbog toga se meukotani prostor suzi. To

dovodi do labavosti ligamenata i skupa s njima, jaeg isticanja prstena diska van trupakraljeka. Djelomini izlaz diska u kraljeini prostor naziva seprotruzija diska, a potpuniizlazprolaps diska. Prsten diska zbog pritiska vremenom degenerira i preko uzdunihligamenata sve vie pritie i korijen ivca lene modine to uzrokuje bol, trnce i slino.Moe izazvati i motoriki deficit-pareza n.peroneusa. Ako ne pomogne konzervativnolijeenje, indikacija za operativno se postavlja iskljuivo po neurolokim mjerilima.

DEGENERATIVNE PROMJENE TRUPOVA KRALJEAKAPromjene na trupovima kraljeaka manifestiraju se u vidu rubnih osteofita i klinastihkraljeaka (skolioza).

DEGENERATIVNE PROMJENE I.V.ZGLOBOVAOituju se u vidu artroze, odnosno sklerozacije zglobnih ploha osteofitima.Klinike slike (sindromi) zbog degeneracije u vratnom dijelu kraljenice:

SY. CERVICOBRACHIALEVezan je uz promjene na i.v.disku C3-C7

-Hipotonija muskulature vratno-ramenog podruja, koja se pojavljuje veoko30-e godine ivota, podrauje ivana vlakna brahijalnog pleksusa i krvne ileu njihovim prolazima. Osteofiti i promijenjeni anatomski odnosi vratnekraljenice, zbog degenerativnih promjena, takoer podrauju spomenutipleksus. Posljedino tome, javljaju se simptomi i tegobe koji se oituju manje upodruju baze vrata, a vie u ramenima i rukama, odnosno cijeloj ruci.- Glavna tegoba je bol koja se iri kroz cijelu ruku. Bol moe biti izolirani znakili se pojavljuje s parestezijama u rukama, najee i najintenzivnije u prstimaaka. Tegobe su jae izraene pred zoru, zbog ega se remeti miran san,bolesnik se budi da bi se razgibavanjem ruku oslobodio trnjenja i boli. Naistezanje i palpaciju brahijalnog pleksusa tegobe se pojaavaju.- Hiposestezija u dermatomima od C6-C8, rjee ispadi refleksa na gornjimudovima.- Trofike promjene miia tenara i hipotenara.

Lijeenje :o

Akutni bolni sindrom vratne kraljenice lijei se mirovanjem upovoljnom poloaju u krevetu, s malenim jastukom pod glavom, te

uzimanjem nesteroidnih antiflogistika ili u kombinaciji smiotonoliticima. Ako se radi o protruziji iv diska, indicirana je itrakcija, kojom se postie proirenje iv prostora, smanjenje iritacijespinalnih korjenova, uklanja bol i ostali simptomi te sprjeava razvojadhezija.

o Subakutna i kronina bol sprjeava se odmaranjem i mirovanjem terastereenjem vratne kraljenice Schanzovim ovratnikom.Masaa i toplinske procedure izazivaju hiperemiju i relaksaciju miia.Najvie se primjenjuje svjetlosna terapija.

Dijadinamske strujeGalvanizacija


17/47

Interferentne strujeKratkovalna dijatermija

Kineziterapija se primjenjuje u obliku statikih i dinamikih vjebi. Prve seprimjenjuju kada postoji, ili se sumnja da postoji kolizija korjena spinalnogivca i degenerativne promjene iv diska. Dinamike vjebe se primjenjuju

kada su neki drugi faktori uzroci sindroma vratne kraljenice.

SY CERVICOCEPHALEPoznat jo kao i gornji vratni sindrom, je dio bolnog vrata ili dijagnoza kojauzrok svojih tegoba ima u vratu-najee degenerativno promijenjenojkraljenici u nivou C1, C2 i C3Degenerativne promjene na kraljenici podrauju vertebralnu arteriju iperivaskularni vegetativni ivani splet. Posljedica su mehanike iritacijetegobe lokalizirane u gornjem dijelu vrata i glave

. Glavobolja

. Vrtoglavica

. Smetnje vida, iskrice pred oima, dvoslike

. um u uhu, smetnje ravnotee

. Promjene osjeta na jezikuTegobe se pogoravaju pri nepravilnom optereenju vratne kraljenice (dui prisilni poloaj pri radu).

Ukoliko ovakva slika nastupi akutno, moe se posumnjati na modani udar ili TIA-u. Lijeenje odgovara lijeenju vratnog sindroma

SY MIICA PECTORALIS MINORAKod hipotonije ili hipertrofije miica, on pritisne plexus brachialis, te semanifestiraju parestezije i moe doci do slabljenja snage ake.

. Klinike slike ( sindromi) zbog degeneracije u torakalnom dijelu kraljenice:SY THORACALE

Bol se siri prema sternumu ili u interkostalni prostor, te se esto poistovjeuje za bolestiplua ili unutarnjih organa. Potrebno je napraviti I internistiku obradu kako bi se iskljuile Ite promjene.

Lijeenje:AntireumaticiTvrd leaj s malenim jastukom ili bez jastukaVjebe rotacije i reklinacije jaanje miia trupa

Smanjenje tjelesne teinePrimjena vrstih grudnjaka kod ena s veim grudimaSilazna galvanizacija Iontoforeza

Klinike slike (sindromi) zbog degeneracije u lumbalnom dijelu kraljenice:SY LUMBALE

Najei bolni sindrom. Nastaje najee zbog degenerativne promjene i.v.diska i suenjai.v.kanala. Od simptoma je prisutna lokalna bol, povien tonus PVM, i ograniena gibljivostzahvaenog dijela. Pacijent ima antalgino dranje. Ukoliko bol iradira u nogu, govori se olumboishialgiji.


18/47

LUMBOISHIALGIA- Test pretklona- Lasegov znak ( moe biti pozitivan, ali ne mora)- Patelarni refleks i refleks Ahilove tetive moe biti oslabljen ili ugaen to ukazuje na bolest

donjeg motorikog neurona

- Ako je otean ili nemoguhod na petama (L4-L5), a ako na prstima kompromitiran jesegment (L5-S1)- Mogua pareza n.peroneusa (pijetlov hod)- Mogua pojava inkontinencije, slabosti muskulature- Ove smetnje su uzrokovane protruzijom ili prolapsom koji mogu biti i na dva nivoa (npr.L3-L4 i L4-L5).

LIJEENJE je preteno konzervativno. Akutna faza:

Leanje u poloaju koje pacijentu najvie odgovara. Ukoliko je poloaj naleima, staviti kao potporu runik ili sl. pod lumbalni dio, ramena, vrat, bonona trup kako bi se muskulatura relaksirala. Ako je poloaj na boku, jastuk

izmeu koljena i naprijed kao potpora trbuhu . Te rastereenje kraljenicemiderima.Miotonolitici, analgetici, antireumatici

Kronina faza:Relaksacija poviene PVM raznim metodama kao to su hidromasaa,manualna masaa, toplinske procedure, relaksirajui poloaji, poveanjegibljivosti lumbalnog segmenta kroz plivanje. U obzir dolaze svakakometodologije za poveanje gibljivosti datog segmenta poput Shiatzu, Yoga,Feldenkrais.Operativno lijeenje se provodi u sluajevima gdje fizikalna terapija ne donosipozitivne rezultate. Cilj je oslobaanje pritisnutog korijena i odstranjenjeprotrudiranog I degenerativno izmijenjenog diskusa. to je vii nivozahvaenosti kraljenice, operacija je rizinija.


19/47

V. DEFORMACIJE LOKOMOTORNOG SUSTAVA( KRALJENICA, VRAT)

FIZOLOKE KRIVINE KRALJENICE- podsjetnik!Sagitalna ravnina kraljenice :

- fizioloka cervikalna lordoza- fizioloka torakalna kifoza- fizioloka lumbalna lordoza- fizioloka sakralna kifoza

Frontalna ravnina kralejnice - nema prisutnih fiziolokih krivina!Roenjem djeteta, kraljenica je u blagoj kifozi. Samostalnim podizanjem glave djeteta uleeem poloaju na trbuhu razvija se fizioloka cervikalna lordoza, sjedenjem torakalnakifoza, a ustajanjem djeteta u stojei poloaj postupno se razvija I lumbalna lordoza.Svako odstupanje od fiziolokih granica gore navedenih krivina predstavlja lou posturuili deformaciju kraljenice.

1. SKOLIOZEovjekova kraljenica gledana sprijeda ili straga (frontalna ravnina), ravna je, bez ikakvapostranina zavoja. Ako postoji postranini zavoj radi se o skoliozi. Svaki postranini zavojkraljenice jo ne znai da postoji deformitet.Deformacija kraljenice postoji u strukturalnih skolioza gdje uz postranini zavoj postojirotacija kraljenice i torzija kraljeaka. Kada se govori o rotaciji kraljenice, misli se naokretanje kraljenice oko uzdune osi ,a torzija kraljeaka je uvrtanje jednog dijela kraljekaprema drugom dijelu.Postoje i tzv nestrukturalne skolioze, bez prisutne rotacije i torzije, npr. antalgineskolioze, koje se javljaju u apendicitisa ili hernije i.v.diskusa. U takvim sluajevima,

kraljenica je savijena zbog podraaja peritoneuma i spazma muskulature. U naelu su sveskolioze bez rotacija nestrukturalne.Strukturalne skolioze su sloene, trodimenzionalne deformacije kraljenice praenedeformacijom u frontalnoj, sagitalnoj i horizontalnoj ravnini. Deformacija u frontalnoj r.uzrokuje postranino savijanje kraljenice. U sagitalnoj r. dovodi do udruene kifoze ilordoze, dok ona u horizontalnoj r. uzrokuje torziju kraljeaka i rotaciju kraljenice sodgovarajuim rebrima, to dovodi do pojave stranje rebrene grbe na konveksnom dijelukrivine i prednje rebrene grbe na konkavnom dijelu krivine. Prsni ko slijedi rotacijukraljenice.Ako postoji lumbalna skolioza, postoji i gibus, ali ako nema rebara u tom dijelu kraljenice,gibus je upola manji nego u prsnom dijelu.

Upravo su rotacija i gibus osnovne znaajke strukturalne skolioze.Prema etiologiji se dijele na :

- Strukturalne:o Idiopatske infantilne, juvenilne i adolescentneo Neuromuskularneo Miopatskeo Kongenitalneo Kao posljedica reumatskih bolestio Kontrakturao Infekcija kostio Metabolickih poremecajao Tumora


20/47

- Nestrukturalne:o Posturalne ( skolioticna dranja)o Histericneo Zbog nadraaja ivcanih korijenovao Upale

o Zbog nejednake duljine noguo Kontrakture zgloba kuka

Osim po etiologiji, dijele se i po lokalizaciji i konveksitetu zavoja. Tona lokalizacija seodreuje prema apeksu samog zavoja, pa postoje cervikalne, cerviko-torakalne, torakalne,torako-lumbalne, lumbalne i lumbo-sakralne skolioze.Apikalni kraljeak po kojem se odreuje lokalizacija krivine prepoznaje se po tome to

je najjae rotiran i najudaljeniji je od vertikalne osovine trupa bolesnika.U pravilu se sve skolioze pojavljuju i napreduju tijekom razvojnog doba.

Idiopatske se javljaju bilo kada tijekom ovjekova razvoja, pa se dijele na infantilne (do

3.god), juvenilne ( od 3god.-puberteta), adolescentne ( pubertet-zavretak kotanog rasta).Idiopatske skolioze su deformacije nepoznata uzroka. Predstavljaju 70% svih skolioza.U naelu, to se ranije jave, loija je prognoza osim u dobi izmeu 5. I 10.godine ivota,kada rast malo stagnira (sretno doba). Postizanjem kotane zrelosti, razvoj deformacijeprestaje, iako katkada, kod jace izraenih skolioza dolazi do postupnog razvoja skolioza iu odraslih- adultne skolioze.Prognoza idiopatskih skolioza je loija ako se javlja kranijalnije i ako se javi u ranijojivotnoj dobi, tako su s najgorom prognozom cervikotorakalne i infantilne skolioze.Nastanak skolioze u odrasloj dobi je rijedak i vezuje se sa specificnijm uzrocima.Kako je razvoj skolioze vezan uz brzinu rasta, te je progresija razmjerna brzini rasta, ulijeenju je bitno odrediti ne samo kronoloku, nego i kotanu dob bolesnika.

PREGLED:Potrebno je bolesnika promatrati u stojecem stavu pri cemu se promatra horizontalnipoloaj ramena i zdjelice, balans trupa i poloaj lopatica.Test pretklona ! Ukoliko prilikom pretklona postoji postranicno iskrivljenje i gibusradi se strukturalnoj skoliozi.Radiografske metode slue za mjerenje velicine frontalne zakrivljenosti kraljenice, tepriblinu procjenu stupnja rotacije.

LIJEENJE:Individualno!Ortoze su danas prihvaene kao osnovni nain lijeenja srednje razvijenih skolioza

( Milwaukee steznik, TLSO)- ovisno o velicini zakrivljenosti, ortoze se nose 23, 18,16 ili 12h dnevno. U najduljem trajanju tijekom naglog rasta.Lumbalnim se skoliozama daje posebno znaenje, jer se na sve mogue nainepokuava izbjei operacijsko ukoenje, s obzirom na to da ima za posljedicu gubitakgibljivosti dinamiko vrlo vanog segmenta slabinske kraljenice.- Medicinska gimnastika:

-Vjebe smanjenja konveksiteta asimetricne vj. I derotacijske vj., te vjebeelongacije i jacanja miica- simetricne vj.

Kriteriji za kirurko lijeenje : veliina kuta (kutevi preko 40st), te brzina progresije.Skolioze poznata uzroka( prirodene, neuromuskularne, posljedica sistemnih bolesti)karakteriziraju bitno drukiju prognozu, tijek bolesti i lijeenje. Nelijeene takve

skolioze uzrokuju teke neuroloke ispade, te znatno tea oteenja kardiorespiratornefunkcije, nego kod idiopatskih.


21/47

Budui da je skolioza vezana uz osnovnu bolest, bitna je rana dijagnoza i najeerano kirurko lijeenje bez obzira na bolesnikovu dob.

Prirodene s. vekod roenja djeteta-klinasti kraljeci ili polukraljeci,izostanak segmenta i.v.d i stvaranje kotanog bloka. Posljedica je asimetricanrast kraljenice.

Konzervatiovno lijecenje je bezuspjeno, a OP se izvodi na prvi znaknapredovanja skolioze, bez obzira na bolesnikovu dob. Neuromuskularne s. pojavljuju kada dijete s neuromiicnom bolecu ili

paralizom bilo kojeg uzroka ostaje vezano za invalidska kolica progresivnaskolioza. Deformacija vrlo brzo postaje rigidna, naglo pogoranje plunefunkcije, a zbog disbalansa kraljenice, sjedenje postaje oteano. Vekoddeformacija veih od 20st-kirurko lijecenje.

2. KIFOZE

Kraljenica odrasla ovjeka promatrana sa strane, u sagitalnoj ravnini ima oblik dvostrukogslova S, to je bitno za biomehaniku kraljenice. Pri djetetovu roenju, cijela je kraljenicaravna ili lagano konkavna prema naprijed od occipituma do sacruma.Kada dijete pone dizati glavu, razvija se cervikalna lordoza, a kada prohoda, nagibomzdjelice, razvija se lumbalna lordoza i torakalna kifoza.S obzirom na postojanje fiziolokih krivina kraljenice u sagitalnoj ravnini, teko je razluitinormalno od patolokog, zato se kao granica uzima onaj stupanj zakrivljenosti kraljenicekoji se najee susree, i to torakalna kifoza 20-45st i lumbalna lordoza od 40-60st.Prema tome, o torakalnoj kifozi kao o deformaciji se govori onda kada je koveksitettorakalnog dijela kraljenice prema nazad preko 45st.

Hipokifoza torakalna kraljenica manja od 20stStabilnost i postojanost kraljeinog sagitanog zavoja odreuju kotane, ligamentarne imiine strukture. Anatomske strukture kraljenice dijele se na prednje i stranje elemente.Trup kraljeka i sve strukture koje se nalaze ispred stranjeg longitudinalnog ligamentapripadaju prednjim elementima, a sve strukture stranjim elementima kraljenice( lukovikraljenice s nastavcima).Torakalna kifoza moe nastati zbog oteenja prednjeg noseeg stupa, npr, zbog poremeajaosifikacije trupa kraljeka ili zbog oteenja stranjeg suspenzornog aparata.

o Posturalne kifoze:-kifotina dranjase ne ubrajaju u strukturalne deformacije, jer nije rijec ofiksnom rigidnom deformitetu, veo anomaliji dranja tijela

-Kifoza je fleksibilna(labava) i moe se korigirati promjenom dranja tijela ilivoljnom kontrakcijom miica ( u leeem poloaju potrbuke, gibus se gubi).o Strukturalne kifoze:

-Adolescentna kifoza Mb.Scheuerman-Poseban klinicki entitet karakteriziran pojaanom, najcee kaudalnopoloenom torakalnom kraljenicom uz najee radioloki vidljive klinastedeformitete kraljeaka-Etiologija bolesti jo uvije nije razjanjena- 4 znaka:

> nepravilne vertebralne pokrovne ploce>suzenje i.v.prostora

>uklinjenje jednog ili vise kraljezaka>torakalna kifoza veca od 40st


22/47


23/47

5. TORTICOLIS CONGENITANagnut poloaj glave i ograniena pokretljivost vrata u novoroeneta oznaujePriroeni miini krivi vrat. Prisutna je kontraktura i oteklina m.sternocleidomastoideusa, aodsutni su bilo kakvi kotani, neuroloki, upalni i oni poremeaji.Miini tortikolis je trea po uestalosti priroena anomalija lokmotornog sustava.

Cea je kod djece roene na zadak. Uzrok je multifaktorski.

KLINICKA SLIKA:Roditelji obicno primjete da dijete u prvim tjednima nakon rodenja dri glavu nagnutuna jednu stranu i rotiranu na suprotnu. Neto poslije, uocljiva je i plagiocefalija, tj.Asimetrija stranjeg dijela glave. Stranji dio glave je spljoten (zalean) na zdravojstrani. Pri pregledu se moe palpirati skracen i napet m.sternocleidomastoideus i toosobito kod rotacije glave na bolesnu stranu. U djece u dobi nakon 4.mjeseca moe seuoiti asimetrija lica koja postaje sve izrazitija. U starije nelijeene djece moe serazviti skolioza vratne i prsne kraljenice.DIJAGNOZA:

- UZV- RTG snimka-Treba posebno naglasiti da je u djece do tri mjeseca starosti znak torticolisabez znakova drugih bolesti. To je malpozicijski torticolis.

. LIJECENJE:-Malpozicijski se torticolis lijeci vjebama ( elongacija, rotacija na bolesnustranu, pozicioniranje i noenje), gumenim ovratnikom, korekcijom poloajaglave jastukom, nainom prehrane s bolesne strane..-Prirodeni miini torticolis se lijei konzervativno ukoliko je bolestdijagnosticirana u djetetovoj dobi prije godinu dana. Konzervativne mjereukljuuju vjebe rotacije i istezanja m.sternocleidomastoideusa, kao iprethodno navedene mjere lijeenja malpozicijskog torticolisa.-Ukoliko se torticolis otkrije kasnije i lijeenje zapone nakon prve godineivota, tada su izgledi za izlijeenje konzervativnim postupcima vrlo mali.Najbolje je u dobi od 12.18.mjeseci provesti operacijski postupak , koji sesastoji u oputanju (tenotomiji) sternoklavikularnog hvatita. U djece iznad 4godine, potrebno je uiniti bipolarno oputanje miica, odnosno i jedno i drugohvatite.Potrebno je naglasiti da kod djece sa torticolisom bi trebalo uciniti RTGsnimku kukova, budui da je poznato da 20% djece sa priroenim torticolisom

ima priro

enu displaziju kukova.- Svrha lijeenja tortikolisa je korekcija kozmetskog deformiteta.

6. KLIPPEL-FEILOV SINDROM ( SRATENI VRAT)Razvojni defekt u segmentaciji vratnih kraljeaka s razliitim morfolokim oblicima ikratkim vratom kao glavnim simptomom, te ogranienom pokretljivou. Radi se o spojudvaju ili vie vratnih kraljeaka. Uzroci ove anomalije nisu poznati.

KLINICKA SLIKA:Odmah se uoava da bolesnik ima kratak vrat. Glava moe biti nagnuta na jednu stranukao kod tortikolisa. Sa strane mogu postojati koni nabori , tzv.krilasti vrat. Kod pregleda


24/47

treba obratiti pozornost na nisko poloen rub kose, koja zbog kratka vrata dosee lea. Ceebolesnici (40%) imaju Spremngelov deformitet ( scapula alta), tako da je kod pregleda vidljivvii poloaj ramena.Pokretljivost vrata je vie ili manje ograniena. Oblici ovog sindroma razlikuju se pozahvaenosti vratne kraljenice. Oni idu od potpuna nedostatka vratnih kraljeaka do

manjka jednog ili dvaju kraljeakaDIJAGNOZA:- Klinicki pregled- RTG snimka

LIJECENJE:Kauzalno lijeenje nije mogue, no povoljna je okolnost to ova anomalijasama po sebi veini bolesnika ne predstavlja znatnije funkcijske smetnje.

7. COSTAE CERVICALIS (VRATNO REBRO)Najcece se uocava kao slucajan nalaz na RTG snimci u 1-2% ljudi. Velika vecina ljudi(90%) nema znacajnih tegoba, dok kod ostalih (10%) mogu se pojaviti smetnje zbogpritiska na plexus brachialis, potkljucnu arteriju ili venu.Iako je to prirodena anomalija, tegobe se uglavnom javljaju nakon 15.godine ivota, anajcece izmedu 20. i 40.godineSimptomi se ocituju na ruci kao mravinjanje, osjecaj arenja, boli, anestezija u slucaju pritiskana brahijalni pleksus. Katkad postoji oslabljena snaga ake ili/i hipotrofija interosealnihmiica i hipotenara. Kada postoji pritisak na potkljucnu venu, simptomi su cijanoza ake iruke s edemom, osjecaj hladnoce u ruci i pojacan venski tlak. Kada je komprimiranapotkljucna arterija, postoji oslabljen puls . Svi simptomi se pojacavaju kada je ruka podignutaiznad glave i u vanjskoj rotaciji.

LIJECENJE:Ukoliko je jasna klinicka slika i tegobe, zbog pritiska na ivce ili s poremecajemcirkulacije, te uz pozitivan RTG nalaz treba lijeciti transaksilarnom resekcijom vratnog iliprvog rebra zajedno sa svim fibrozno miicnim strukturama koje su uzrok kompresijeU bolesnika s manjim tegobama lijecenje se provodi fizikalnom terapijom ( provedbaelaktroterapije u smislu smanjenja bolnosti, te kineziterapija kao cilj povecanjapokretljivosti datog segmenta-aktivno potpomognutim vjebama) i uputama o nacinuivota.

8. PARESIS OBSTRETRICA ( POROAJNA KLIJENUT)Trauma tijekom poroda ( pritisak ili istezanja plexusa brachialisa) . Nalaz pareza beztraume upucuje na mogucnost prenatalnih uzroka. Moguce su luksacije, distorzije iepifiziolize, a kao cest nalaz moe se naci prijelom kljucne kosti. Erbova klijenut C5, C6 i C7 Klumpkeova klijenut C8, Th1 Totalna klijenut C5-Th1- Erbova klijenut - Paraliza deltoideusa i supraspinatusa nemogunost abdukcije.Ruka je u unutarnjoj rotacij, lakat ekstendiran, a podlaktica u pronaciji.- Klumpkeova klijenut - Donja klijenut. Miii ake i fleksori prstiju paralizirani,

aka je u supinaciji.


25/47

KLINICKA SLIKA:Ne mogu se vriti kretnje u ramenu i laktu ( Duschene-Erbov tip) ili u aci (Klumpkeovtip).Novorodence tedi jednu ruku, kasnije ne prebacuje predmete iz jedne u drugu ruku.Lijecenje odmah po porodu!

Fizioterapija:-pasivno, aktivno potpomognuto ruka u elevaciju (uz odranje poloaja)-ruka kao stabilna referenca pri podizanju glave od podloge, sjedenju, cetverononompoloaju- razvijanje bilateralnog hvata- davanje igracaka prema toj ruci- elongacija pectoralisa majora i minora, medurebrenih miica trupa pogoddene strane- elongacija aduktora i internih rotatora- Vitamin B , elektrostimulacija


26/47

VI. DEFORMACIJE LOKOMOTORNOG SUSTAVA( RAME, LAKAT, AKA, GRUDNI KO, KUK, KOLJENO, STOPALO)

1. RAME Rame podsjetnik!

Najpokretljiviji zglob u tijelu. Pokretljivost mu omogucuju nerazmjer zglobnih tijela iobilatost zglobne cahure, zbog cega je relativno i nestabilan.Buduci da se sastoji od 4 zgloba ( glenohumeralni, skapulotorakalni, akromiotorakalni iskapulotorakalni), koji su medusobno povezani i uskladeno djeluju. Prednji i donji dioglenohumeralnog zgloba je najslabije osiguran.Staticki stabilizatori ligamentarno-labralni kompleks i dinamicki stabilizatori tetivemiicnih ovojnica koja gotovo sa svih strana pokriva i pojacava zglobnu cahuru.S prednje strane, stabilnost prua m.supscapularis, s gornje m.supraspinatus i stranjem.infraspinatus i m.teres minor.Relativno avaskularna zona uz hvatite m.supraspinatusa je ujedino i "kriticna zona"najcece ruptura rotatorne manete.

OSNOVE DIJAGNOSTIKE:Klinicki pregled i anamneza ( Bolesnici s poremecajem ramen tipicno se ale na bol upodrucju hvatita m.deltoideusa na humerus. Bol se vrlo rijetko iri nie od lakta, dok sekod otecenja acromioclavicularnog i scapuloclavicularnog zgloba bol projicira u samimzglobovima. Izrazita bol u podrucju hvatita tetive supraspinatusa moe upucivati nakalcificirajuci tendinitis.

NESTABILNOST RAMENANajceca je prednja nestabilnost ramena.

Subluksacija ramena-postoji kontakt izmedu zglobnih ploha. Glava humerusa nakratkoiskoci iz fose gleonidale ne proputajuci je iz cjelosti i vrlo brzo se vrati nazad.Luksacija ramena-nema kontakta zglobnih ploha. Glava humerusa je subluksirana ililuksirana ispred glenoida (prednja) , iza (stranja), ispod (donja). Ako je donjaudruena sa prednjom ili/i stranjom rijec je o viesmjernoj nestabilnosti ramena.Voljna nestabilnost ramena-moguce je icaiti rame na voljnoj bazi pomocu miicnekontrakcije.Nevoljna nestabilnost ramena-ako bolesnik icai rame uslijed elevacije ruke.Pri prednjoj luksaciji ramena, bolesnik dri ruku uz tijelo i ne doputa nikakv pokretrukom. Vidi se izbocenje s prednje strane ramena.Kod habitualne luksacije ramena iz anamneze se vidi da je bolesnik u vie navrata

icaio rame pri bizarnim pokretima. Uzrok prve -trauma. Osobe s predispozicijomplitkiglenoid.Ukoliko je u mladoj dobi dolo do luksacije veca je vjerojatnost da ce docido ponavljane luksacije. Najcece se dogada pri padu na ekstendiranu ruku ili pri padudirekt na rame ili lakat.

LIJECENJE:U akutnoj fazi je potrebno to prije reponirati i uciniti RTG snimku, staviti u povoj(maramu) do prestanka boli. to je luksacija starija, tee je repozicija i ucestalije sukomplikacije.Kod atraumatske luksacije nuno je zapoceti estomjesecno lijecenje.Konzervativno: jacanje miica rotatorne manete, m.deltoideusa i stabilizatora lopatice.

Ukoliko je potrebno kirurko lijecenje (najcece kod habitualne luksacije), najcece seizvodiBankartova metoda


27/47

PROGRAM REHABILITACIJE NAKON KIRURKOG ZAHVATA:- Sloena- Rameni povez za potporu i zatitu ramena (1-4 tj nakon toga vjebe)- Do 6.tjedana vjebe bez opterecenja- Nakon 6.tjedna se uodi opterecenje da bi u 10.tjednu iznosilo maksimum opterecenja

- Fizikalna terapija moe trajati 2-4 mjeseca- Potpuni se oporavak moe ocekivati nakon 6 mjeseci-Prevencija daljnjih ozljeda je u postupnom opterecenju tijekom trenanog proces ipripremi struktura za napor.

2. ANOMALIJE LOPATICE:1. SCAPULA ALATAOdignuta lopatica . Najecce se javlja kao posljedica slabosti ili paralize m.seratusanteriora, zbog otecenja vratnih korjenova (C5, C6, C7), ozljede pleksusa brahijalisa ilimiicne distrofije ramenog obruca. Medijalni rub lopatice je odignut od prsnog koa istri pod koom.

Poremecaj je cesto diskretan pa nije potrebno lijecenje. Kod poremecene funkcijeramena, nuna je stabilizacija lopatice koja se izvodi transferom pectoralis majora.

2. SCAPULA FLEXASavijena lopatica. Supraspinalni dio lopatice svinut je prema naprijed i zakvacennajcece za prvo rebro. Uzrokuje smetnje pokretljivosti ramena i trenje svinutog dijelascapule o rebra. Odrstranjenje supraspinalnog dijela scapule.

3.SCAPULA ALTAPrirodena mana koja se ocituje u visokom polaju lopatice. Lijecenje je konzervativno snaglaskom zadravanja funkcije ramena. Kozmetski defekt se moe ukloniti operativno.

3. ANOMALIJE I DEFORMACIJE LAKTA, PODLAKTICE I AKEU zglobu lakta moguce su kretnje fleksije i ekstenzije, te u proksimalnom i distalnomradioulnarnom zglobu pokreti pronacije i supinacije. Oblik lakta je odreden kotanimdijelovima, pa su morfoloke promjene lako zamjetljive ( olecranon, lat.i med.epycondilhumerusa).

1. PRIRODENO IAENJE GLAVICE RADIUSA

Glava radiusa je luksirana obicno straga. Postoji ogranicenje pokretljivosti lakta, posebiceprilikom izvodenja pronacije i supinacije. Lijecenje nije uspjeno, a cesto nije nipotrebno. U slucaju jacih funkcionalnih smetnji prilikom prirodenog icaenja glaveradiusa indicirana je njezian resekcija.

2. RADIOULNARNA SINOSTOZAKotani je spoj izmedu radiusa i ulne i rijetka je priroena anomalija koja se moeocitovati i nasljedno. Dijafiza radiusa cesto je zadebljan i savijena, to uzrokuje strenjedistalnog dijela ulne prema dorzalno. Podlaktica je fiksirana u pronacijskom poloaju sonemogucenom pronacijom i supinacijom, dok su kretnje u laktu izvedive. Osteotomija.


28/47


29/47

Katakad djeca i adolescenti s ljevkastim prsima navode kako osjecaju bol u prsima i ledima tese ale da tee podnose due trcanje i azhtjevnije vjebe na nastavi tjelesnog odgoja.

DIJAGNOZA:. RTG snimka. CT

. Spirometrija ( pokazuje ogranicene smetnje ventilacije u teim slucajevima). UZV ( srcane anomalije)

. ErgometrijaLIJECENJE:

- Konzervativno ( kineziterapija s vjebama disanja)- Kirurko ( tei oblici bolesti-kozmetski razlog i gore navedene funkcionalne smtenje).

2.PECTUS CARINATUM ( IZBOCENA PRSA)Deformacija prednje stijenke prsnog koa karakterizirana razlicitim stupnjem izbocenjadijela ili cijele prsne kosti i dijela pripadajucih rebara u obliku grebena, poput "kobilicebroda". Kokoja prsa 10-ak su puta rjeda nego ljevkasta. Razlikuje se primarni oblik

nejasne etiologije i sekundarni oblik koji se susrece u raznih oblika rahitisa. Prni ko je uljudi s ovim defektom kruci, tako da za vrijeme disanja vie koriste oit. Osimkozmetskog i psiholokog znacenje kokojih prsa se navodi kako su ljudi s kokojimprsima skloniji dinim infekcijama, te cece u njih dolazi do emfizma pluca i teepodnose iznimne napore. Srce je u normalnom poloaju.

LIJECENJE:-Konzervativno ( primjenjuje se kineziterapija, plivanje, te u vrijeme rasta kompresivneortoze s pelotom na mjestu deformacije i kontapelotom na kraljenici)-Kirurko ( kozmetski defekt)

3.POLANDOV SINDROMNedostatak m.pectoralis majora, jednostrano. Asimetrija ili nejednaka velicina dojkimoe biti izolirana ili u sklopu Polandova sindroma. Kozmetski defekt

5.DEFORMACIJE DONJIH EKSTREMITETA ( KUK, KOLJENO, STOPALO)

1.KUKZglob kuka po svojim anatomskim osobinama je dosta pokretljiv ( fleksija, ekstenzija,abdukcija, adukcija, rotacije i cirkumdukcija).

1. RAZVOJNO ICAENJE ZGLOBA KUKA (DISPLASIA COXAE)

Razvojno icaenje kuka u inace zdrava djeteta spektar je abnormalnosti od jednostavnenovorodenacke labavosti do potpunog icaenja glave bedrene kosti uz slabo razvijenacetabulum.Klinicka slika: ogranicena abdukcija, skracenje noge, vii poloaj trohantera.Hoda li dijete, vidljivo je epanje na jednu stranu ili patkast hod uz lumbalnu hiperlordozuako je icaenje obostrano.U novorodjenackoj i dojenackoj dobi najvazniji je znak pozitivan Ortolanijev test (irenjemnogica postie se repozicija glave femura u acetabulum) i Palmenov test( kada se abdukcijomu kuku i pritiskom na koljeno u smjeru podloge na kojoj dijete lei moe izazvati luksacija,znak je pozitivan). Osim toga, u postavljanju dijagnoze pomae UZV, RTG, asimetricnebrazde na unutarnjj strani natkoljenice. Nakon doba prohodavanja klinicka slika iscasenja

kuka je izrazenija, jer je kod hoda ocito da dijete sepa ili je izrazen gegav hod, ukoliko se radio obostranom iscasenju. Prilikom jednostranog iscasenja kuka izrazeni su pozitivan


30/47

Trendelenburgov i Duchenneov znak. Kada dijete lezi na ledjima uz flektirane kukove ikoljena, pozitivan je Galleazzijev znak (koljeno na bolesnoj strani bit ce nize postavljeno).

LIJEENJERano otkriveno, u dobi od 4-5 mjeseci u potpunosti konzervativno. Dok u dobi od 2-4 godineivota preporuca se kirurko lijecenje. Ukoliko je glava femura izala iz acetabuluma, ne

smije se nasilno ubacivati ( postredukcijski osteohondritis-ugrozi se cirkulacija glave femura).Trakcija 15-20 dana, repozicija -glava bez napora ulazi u acetabulum i zadri se u poloaju.Lorenzov gips. Ukoliko takav prstup lijecenju ne da rezultate, pristupa se repoziciji podopcom anestezijom. Nakon gipsaHilgen-Reinerov aparat(4-6mj). Nakon prve godine ivotasu anse za izlijecenje konzervativnim lijecenjem male.

FIZIOTERAPIJA DISPLASTICNOG KUKA: Pasivne vjebe odravanja ili povecavanja abdukcije omogucava

centriranje glave femura prema acetabulumu. Simetricno oba kuka Dojence je na ledima, flektiraju se kukovi i koljena i izvri se lagana

vanjska rotacija natkoljenica

Vjeba se ponavlja nekoliko puta dnevno kroz nekoliko minuta Pozicioniranje djeteta na trbuh doprinosi brem centriranju glavice femura

u acetabulum Kod luksacije kukova u lijecenju se primjenjuju abdukcione gacice za

iroko povijanje, Pavlikovi remencici, abdukcioni ortopedski aparati.

2.COXA VARA I VALGA

U frontalnoj ravnini prikazuje se i mjeri kut izmedu sredita glave i uzdune osi vratabedrene kosti te uzdune osi dijafize femura. Kolodijafizalni kut-normalno iznosi 126st133st.Ukoliko je veci od 133st dolazi do promjene Coxa valga, a manji od 126st je Coxa vara.

3.LEG CALVE PERTHESOVA BOLEST (Coxa plana)Idiopatska djelomina ili potpuna avaskularna nekroza epifize glave bedrenekosti. 4-6 % se ee javlja kod djeaka, u dobi izmeu 6 -7 godina.- Nepoznat uzrok- Pojava simptoma nagla ili postupna- Bol u zglobu kuka, te unutranjeg donjeg dijela natkoljenice- epanje ( ukoliko su zahvaena oba kuka)

- Pozitivan Trendelenburgov znak- Ograniena pokretljivost zgloba kuka- Unutarnja rotacija i abdukccija ograniene- Hipotrofija natkoljeninih miia, te glutealnih- Oteenje ploe rasta ( kraa noga)Za ispravnu dijagnozu bitna su 3 simptoma:

Postupna pojava boli u kuku i koljenu Ograniene unutarnja rotacija i abdukcija epanje

Ukoliko se ovi simptomi jave kod djeaka u dobi izmeu 4 i 10 god., nakon beznaajneozljede i traju dulje od 14 dana , treba posumnjati na ovu bolest.


31/47


32/47

3.STOPALOStopalo podsjetnik!

Jedinstvena funkcionalna cjelina sa 3 uporine toke :- stranja uporina tocka tuber calcaneum- prednja unutranja uporina tocka- glavica I.metatarzalne kosti

- prednja vanjska uporina tocka- glavica V.metatarzalne kostiSpojene su uzdunim i poprecnim lukovima, a sa strukturama koje ih cine (kosti, sveze imiici) nastaju uzduni i poprecni svodovi.Unutarnji uzduni svod stopala: od tuber calacaneusa , te se preko talusa, navikularnekosti, du I. metatarzalne kosti sputa na njezinu glavicu. Najvia tocka je os.navikulareciji donji rub od tla iznosi 15-18mm i cini karalteristicno udubljenje.Vanjski uzduni svod stopala: od tuber calcaneusa te se preko kuboidne kosti duV.metatarzalne kosti ide na njenu glavicu. Najvia tocka je kuboidna kost, iznosi 3-5mm.Poprecni svod stopala: povezuje prednje uporine tocke glavicu I. I V.metatarzalnekosti.Za normalan oblik i funkciju stopala vani su pravilan oblik i poloaj kostiju, te dobro

razvijene sveze i miici. Danas se smatra da su miici jedini aktivni draci stopala, dok susveze i svodovi pasivni stabilizatori.

1.PES EQUINOVARUSSloena definicija, in utero, pravi uzrok bolesti nije poznat. PEV cine patoloki pomaci uzglobu stopala ( talonavikularnom, talokalkanealnom i talokuboidalnom zglobu).Kontarkture stopalnih mekih tkiva, skracenje tetiva, ligamenata i zglobnih cahura.

KLINICKA SLIKA:- Gleanj i kalkaneus u eqiunusu,- Prednji dio stopala u aduktusu i varusu- Peta u inverziji, tj varusu.- epanje, funkcionalne smetnje, bolovi pri hodu, veliki estetski nedostatak

LIJECENJE:- Odmah po roenju!- Nakon 4 mjeseca dolazi u obzir i kirurko lijecenje ( produenje Ahilove tetive)

FIZIOTERAPIJA:-Faza I. : korekcija aduktusa i varusa. Dijete lei na ledima, fizioterapeut jednomrukom izvri cvrstu fiksaciju pete i stranjeg dijela stopala ( kaiprst je na unutarnjemrubu pete, a palac na vanjskom rubu stopala). Drugom rukom napravi se hvat zavanjski dio stopala (poprecni svod). Vri se dozirano istezanje i ispravak varusa.-Faza II. : je korekcija equinusa i ekskavatusa. Dijete u istom poloaju, ali se flektira

koljeno za oputanje Ahilove tetive. Poloaj ruku terapeuta je isti. Istovremeno seizvodi dorzifleksija gornjeg dijela stopala i povlacenje pete u smjeru terapeutas ciljemistezanja skracene tetive.U toj najranijoj dobi postoje nacini za dobivanje aktivne everzije stopala. Uobicajen jenacin podraivanje vanjskog ruba potkoljenice i stopala ponavljanim pokretimagladenja nakon kojeg se dobije aktivan pokret everzije. Ako se reakcija ne dobije naovaj nacin, terapeut pronalazi druge smjerove podraivanja za aktivan odgovor miica.Aktivne vjebe-provode se cim se uspostavi verbalna suradnja s djetetom ( jacanjemiica stopala, hod na petama, hod u vanjskoj rotaciji, hod na povienom pragu, hod ucucnju, hod uz brdo, cucnjevi na puno stopalo, vonja bicikla).Trodimenzionalne vjebe puzanja

Za korekciju stopala osim vjebi, vanu ulogu imaju i korektivne ortoze , tebandairanje stopala elasticnim zavojem.


33/47

2.PES PLANUS ( SPUTENA STOPALA)Dijagnoza i lijecenje sputenoga stopala jedan je od najcece razmatranih problema udjecijoj ortopediji. Sputena stopala u djecjoj i adolescentnoj dobi cesto se (ne)opravdanosmatraju jednim od najvanijih predisponirajucih cimbenika za pojavu statickih problema ibolnih sindroma kraljenice i nogu u odrasloj dobi.

Definicija : fleksibilno "sputeno" stopalo moe se definirati kao stanje kada uopterecenju stopalo dolazi u poloaj pronacije uz valgus pete i abdukciju pete prednjegdijela stopala uz gubitak medijalnog uzdunog svoda. Ponekad moe biti skracenm.triceps surae uz kompenzatno povecanu poretljivost zglobova distalno od glenja.Moguce je i nalaz opce labavosti zglobova.Svodovi stopala se odravaju snagom miica, tek sekundarno ligamentima i kostima.Poputanje miica uzrokuje sputanje svoda stopala. S obzirom na svod koji se spustiorazlikuje se pes planovalgus (kada je primarno sputen medijalni uzduni svod) ipes transversoplanus (kada je sputen poprecni svod).

Klinicka slika. Umor, bol, izgled stopalaLIJECENJE:

U djece konzervativno lijecenje (jacanje miica stopala) ima uspjeh, dok kod odraslih nema.Uloci i obuca slue za sprjecavanje pogoranja i uklanjanje klnickih smetnji.

3. HALLUX VALGUSNajea i najznaajnija deformacija stopala- Statiki- Upalni- Priroeni- Posttraumatski oblik- Uestaliji kod ena, te kod osoba iznad 40.godina. Endogeni uzroci pozitivna obiteljska anamneza, priroena deformacija Egzogeni uzroci neravnomjerno optereenje, neudobna obua, visoke potpetice..- Klinika slika:

o Valgusni poloaj palcao Povean prvi metatarzalni kuto Burzitis u podruju medijalne strane glave I.metatarzalne kostio Unutranja rotacija palca

LIJEENJENije mogue potpuno izlijeenje. Cilj je to ranije zapoeti sa prevencijom noenjem gumenihuloaka izmeu I.i II.prsta. Rateretiti zahvaeni zglob, noenje udobne obue. Ukoliko jeuslijedio I bursitis I.MCP zgloba odmor, primjena hladnih obloga, rastereenje zahvaenog

zgloba, ne nositi obuu koja priti

e I MCP zglob.Operativno lijeenje je indicirano kod veih deformacija, meutim, ima incidenciju ponovnog

vraanja deformacije.


34/47

VIII. BOLESTI VEZIVNOG TKIVA

1. FIBROSITISKarakterizira skupina simptoma koji nastaju kao reakcija vezivnog tkiva na razlicitepodraaje. Reakcije se zbivaju u miicima, tetivama, fascijama, ligamentima, burzama,

zglobnoj cahuri i masnom tkivu. Prema lokalizaciji u pojedinim tkivnim sktrukturamadobio ime: tendinitis, miofibrositis, bursitis.

Podjela :- Primarni - nepoznate etiologije, promjene su upalne ili degenerativne- Sekundarni -javlja se u tijeku sistemnih bolesti vezivnog tkiva

Neki patohistoloki nalazi upucuju na ulogu relativne hipoksije miofibrila uzrokovanemiicnim hipertonusom- miogeloze.

KLINICKA SLIKA:-Pocetak moe bit nagao, ostupan ili jedva zamjetljiv, a tijek akutan, subakutan ili kronican.-Lokalna ukocenost, osjecaj ukocenosti priren i na okolna tkiva, osjetljivost, bolpotkonog tkiva, bol u miicu, hvatitima tetiva i ligamenata, aponeurozi i burzama, te uvanjskom sloju zglobne cahure, bol ogranicena na manja podrucja, tupa bol, do osjetaarenja.

Bol:- Mehanicka: nastaje za vrijeme ili nakon aktivnosti. Odlikuje se boli pri pokretu i

jutarnjom ukocenou u miicu. Nestaje odmorom u najpovoljnijem poloaju.- Upalna: nastaje za vrijeme mirovanja u nocnim satima, pracena jutarnjom zakocenocukoja traje vie od pola sata.- Prenesena: iri se u dalja podrucja.

LIJECENJE:Miicni relaksatori, sedativi, mirovanje, leanje u odgovarajucem poloaju (tvrdi leaj

za fibrositis LS podrucja, mali jastucic, ovratnik, za fibrositis C dijela kraljenice, te udlage )-Fizikalne procedure: Svjetlosna th, DDS, IFS, TENS, UZV-Kineziterapija: kada se smanji bolnost, odnosno zavri akutna faza.

2. MIOFIBROSITISBolnost meumiicnog vezivnog tkiva. Upalni proces uzrokuje promjenu vezivnog tkivau miicu koje izazivaju bol. Promjene vezivnog tkiva mogu se proiriti na tetive, miicnufasciju, tetivnu ovojnicu, mjesta hvatita tetive za kost, te na zglobnoj cahuri. Najee se

javlja u vranim miicima,moe biti uzrokovan degenerativnim promjenama vratne kraljenice.KLINIKA SLIKA:

Bol i ukocenost miica, miic postaje krut i bolan, na palpaciji i pri pokretu (mijalgicne

tocke), miic ili skupina miica mogu biti hipertonusu. Palpacijom se nau vorici,"miogeloze" raznih velicina. Najcece mikrotraume i preopterecenost zbog istih pokreta utijeku jednolicnog radnog procesa. Psihicko emocionalni stres takoder moe uzrokovatisimptome na jednoj strani.

LIJEENJE:-Analgetici, sedativi, mirovanje, ovratnik, umjerene tjelesna aktivnost, prevencijarecidiva- izbjegavanje provocirajuih optereenja, svjetlosna th, laser.


35/47

3. MIOSITISNastaje kao posljedica traume ili operativnog zahvata, dolazi do osifikacije otecenogmiica i vezivnog tkiva. Lokalno osificirajuci miositis najcece se razvija u m.brachioradialisui m. quadricepsu.

KLINIKA SLIKA:

Edem, lokalno bolan osjetljivost, toplina i crvenilo, otecena funkcija i atrofija miica.LIJEENJE:- Mirovanje, UZV, DDS, krioterapija, pasivne vjebe.

BOLESTI TETIVA

TENDINITISTENOSINOVITIS- fibrozitis fascije i tetivne ovojniceENTENZOPATIJA- fibrzitis mjesta hvatita tetive, ligamenata i apeneuroze-Uzrok: upala ili mikrotraumatska otecenja

KLINIKA SLIKA:- Bol, krepitacije, oteklina i zadebljana tetiva, smanjen opseg pokreta.

NAJECE LOKALIZACIJE TENDINITISA:1. TENDINITIS MUSCULI BICIPITIS: zahvacena tetiva duge glave bicepsa.

Najceci uzrok je subakromijalni sindrom sraza ( impigement sindrom), upala i trauma. Prielevaciji i rotaciji ruke, tetiva je komprimirana izmedu glave humerusa s jedne strane, teakromiona i korakoakromijalnog ligamenta s druge strane. Bolesnici se najcece ale nabol u prednjem dijelu ramena. Nakon epizode posla s rukom iznad glave. Spazam iogranicenost pokreta.

LIJEENJE-u akutnoj fazi: lijecenje je simptomatsko-mirovanje, krioterapija, antireumatici.-u kronicnoj fazi: termoth., DDS, iontoforeza, UZV, kirurko lijecenje kodsekundarnog impigement tendinitisa-prednja akromioplastika.

2.EPYCONDILITIS HUMERI- "TENISKI LAKAT"Bolni sindrom u podrucju lakta, najcece s lateralne strane zgloba, pri pokretima u rucnomzglobu ili pr pokretima prstiju ake. Posljedica niza uzastopnih mikrotrauma .Ponavljana trauma koja nadvladava sposobnost reparacije tkiva. Sindrom koji se pojavljuje napolazitu caput comune fleksora na medijalnom epikondilu humerusa-"ulnarni epikondilitis".Glavni uzrocni faktor -kronicni podraaj hvatita miicja.

Primjer "Beck hand" udarac u tenisu. Ekstenzorni miici ake i prstiju koji polaze slateralnog epikondila humerusa kontrahirani su kako bi stabilizirali rucni zglob i dralireket. Koncentricna kontrakcija do koje dolazi ako se taj udarac nepravilno izvodiskracuje te miice da bi se odrala napetost potrebna za stabilizaciju rucnog zgloba, tetime stvara odredenu silu koja se prenosi du miica do njihovih polazita. Takveponavljane kontrakcije izazivaju kronicno naprezanje i razvija se asepticka upala spojavom boli pri savkoj kretnji -ljudi za kompjuterom, zidari, kirurzi, zubari.Kontrakcija ekstenzora i supinatora ili fleksora i pronatora.Bol se iri prema podlaktici i nadlaktici, palpatorna osjetljivostEkstenzija rucnog zgloba pri fleksiji u laktu od 90st. ->pouzdan znak epikondilitisa!

LIJEENJE:

-Akutna faza: Odmor, nesteroidni protuupalni lijekovi-Kronicna faza(bez boli): kineziterapija ( istazanje zahvaene skupine , te jaanje miica).


36/47

4. SINDROM KARPALNOG KANALAJavlja se kao posljedica mehanikog podraivanja, traume, zbog cega nastaje oteklina ikompresija n. medianusa u karpalnom kanalu. Povezan je s radnim manipulacijama kaoto je jako stezanje ake, ponavljanje pokreta ake, te izloenost ruku vibraciji."Kompjuterska aka"

KLINIKA SLIKA:-trnci i bol u prva 3h, pecenje, grcenje, slabost ake, atrofija tenara, simptomi sepogoravaju nocu (ukocenost, osjecaj obamrlosti).

LIJEENJE:-Akutna faza: Mirovanje, izbjegavanje bolnih poloaja i pokreta, imobilizacija u sadrenojudlazi, kortikosteroidi, krioterapija, vjebe istezanja, laser, magnet, UZV, IFS,elektrostimulacija

4. TENDINITIS ACHILEIPrekomjerni napor, kontinuirano dugotrajno preopterecenje, trauma i pritisak obuceMogu uzrokovati upalne i podraajne promjene Ahilove tetive. Najcece je pri pokretima i na

pritisak bolan predio tetive 2-6cm iznad hvatite za tuber calcanei.Primjecuje se oteklina, a u nekim slucajevima i krepitacije pri pokretima stopala.Najcece se javlja kod mlade populacije, ili kod etaca, osoba koje trce ili u sportovimakao to su koarka, odbojka, kod kojih je skok neizostavan dio igre.

LIJEENJE:-Akutna faza: mirovanje, hladni oblozi, analgetici, te eventualno kortikosteroidi lokalno.-Potrebno je povisiti pete na cipelama, da se rastereti opterecenje Ahilove tetive.Kronine upale se ire s tetive na burzu i periost kalkaneusaOperacija: otklanjanje zadebljanog upalnog tkiva oko tetive.

BOLESTI BURZABurza je sluzna vreica ija je funkcija smanjiti trenje izmedu tetiva i kostiju, te izmedukotanih izboina i same koe. Burzitis -upala sluzne vree. Moe nastati naglo i postepeno,moe biti akutnog ili kroninog tijeka.

1.SUBAKROMIJALNI BURZITISIzmeu akromiona i tetive supraspinatusa. Uzrok: pad na rame, upalni procesi u okolnim

tkivima,esto ponavljani pokreti-iznad glave.KLINIKA SLIKA: bol, ograniena poktretljivost

2.BURZITIS OLEKRANIUpala burze na samom laktu, ispod koe, a iznad kotanog vrha. Uzrok: ponavljenemikrotraume, dugotrajno oslanjanje na lakat, jak udarac.

KLINIKA SLIKA: bol, oteklina, crvena i topla koa, ograniceni i bolni pokreti.LIJEENJE:

- Akutna faza: mirovanje u longeti (7-10dana), krioterapija,

-

Kronina faza: DDS, iontoforeza, kratkovalna dijatermija, laser


37/47

3.BURZITIS TROHANTERIKANa hvatitu glutealnih miica za veliki trohanter nalazi se jedna ili vie burza koje seoituju boli na palpaciju. Uzrok : upala prilikom sportskih aktivnosti i trauma (pad nakuku).KLINIKA SLIKA: bol pri vanjskoj rotaciji i aktivnoj abdukciji kuka, pri hodu uz i niz

stube.LIJEENJE: odmor, protuupalna terapija, operativno lijecenje.

4.TENDINITIS AHILEINa Ahilovu tetivu se veu dva snana miica, m.gastrocnemius i m.soleus. Uzrokuje gaprekomjerni napor, kontinuirano dugotrajno optereenje, trauma ili pritisak obue ili kaoposljedica artritisa. ee se javlja kod mlade populacije ako je uzrokovan traumom ilikontinuiranim stresom, osobiito kod etaca, atleticara ili osoba koje rekretativno tre.Dok ukoliko je posljedica artritisa cece se javlja kod osoba srednje dobi ili straje populacije.

KLINIKA SLIKA:-Obicno se javlja bol u peti kada osoba hoda ili trci. Bol je prisutan na palpaciju a koa

moe biti topla uz oteklinu.-Palpira se mjetso boli du tetive te se osobu zamoli da stane na prste. Isto tako MR moepotvrditi prisutnost upale.

LIJEENJE:-Akutna faza: krioterapija, nesteroidni antiinflamatorici, kao to su aspirin ili ibuprofen,odmor , te fizikalna terapija.

UZVLaserDDSTENSMedicinska gimnastika : pasivne/aktivne/potpomognute vjebe istezanja, vjebepropriocepcije i balansa

5. PREPATELARNI BURZITISIzmeu patele i same koe. Nakon traume ili simptom sistemne bolesti vezivnog tkiva.Profesionalno oboljenje parketara, keramiara.. Uzrok: dugotrajno kleanje, pad na koljeno,manji i esti udarci.

KLINIKA SLIKA: Bol, oteklina, pokreti u koljenu su slobodni.LIJEENJE: mirovanje, hladni oblozi, DDS, kratkovalna dijatermija, punkcija

6.BEKEROVA CISTA(BURSA POPLITEA)

Smjetena u fosi poplitei izmedu medijalne glave m.gastrocnemiusa i m.semimembranosusa.Primarni i sekundarni burzitisMoe narasti i do veliine jabuke, povezana sa koljenim zglobom.

LIJEENJE: elastini zavoj i steznik, u iznimnim sluajevima kirurko odstranjenjepromijenjene burze.

7. RETROKALKANEALNI BURZITISIzmeu kalkaneusa i hvatita Ahilove tetive. Javlja se pri sportskim aktivnostima, kod enakoje nose neprikladnu obucu (pritisak ruba cipele na meke dijelove pete-visoke potpetice).Stalan pritisak i trenje, upala koja najprije otekne pa onda odeblja u obliku male polukuglekoja stri na lateralnoj strani pete. Bol na palapaciju, hod otean. Cece se javlja kod mladih

osoba enskog spola.LIJEENJE: ort. uloci, obua, kir. lijecenje(resekcija stranjeg gornjeg dijela kalkaneusa).


38/47


39/47

X. BOLESTI MIICNO KOTANOG SUSTAVA

Mane stvaranja kostiUpala kostiMetabolike bolesti kostiju

Prijelomi kostiTumori kotanog tkiva

1. OSTEOGENESIS IMPERFECTA ("BOLEST STAKLENIH KOSTIJU")Poveana sklonost lomovima kostiju koji se dogadaju spontano ili nakon neznatnetraume. Uz lomljivost kostiju, za OI karakteristican je nalaz bjeloocnica plave boje,dentinogenesis imperfecta, rana pojavaotecenja sluha i opca labavost zglobova.OI je skupina genetskih i biokemijski heterogenih sindroma vezivnog tkiva izracenom uabnormalnosti kolagena ( kost s tankim kortikalisom i manjskom spuvaste kosti).Razlikuje se laki i tei tip bolesti, no danas je opcenito prihvacena klasifikacija poSillenceu, koja se temelji na klinickim posebnostima i tipu nasljedivanja: Tip I. : Bolesnici imaju plave bjeloonice i lomljivost kostiju, obicno izraenom nakonrodenja. Tip II. : Letalni perinatalni oblik: Prijelomi se dogadaju in utero. Bolesnici imaju plavebjeloonice. Tip III. : Progresivni deformirajuci oblik: Prijelomi se dogadaju in utero i prije dobaprohodavanja. Bolesnici imaju bjele bjeloonice. Tip IV. : Bolesnici imaju bjeloonice bijele boje. Lomljivost je kostiju izraenija negokod tipa I.

KLINIKA SLIKA:Na licu se zapaa karakteristican trokutast izgled s bjeloocnicama plave boje

promjenama na zubima. Miici su hipotonicni uz izraen laksitet zglobova. Bolesnici suskolni nastanku modrica nakon neznatne traume, a spontani prijelomi kostiju s pratecimdeformacijama vodeci su klinicki simptom. Na donjim udovima tipicne su deformacijefemura i tibije s anterolateralnim konveksitetom Bolesnik ulazi u zacarani krug : PRIJELOM= IMOBILIZACIJA =OSTEOPOROZA=PONOVNI PRIJELOM Do odrasle dobi, kada se broj prijeloma postupno smanjuje, bolesnici su veci diodjetinjstva nepokretni. Nizak rast i deformacije kostiju konacni su ishod brojnih deformiteta. Inteligenciaj u takvih bolesnika je normalna!

LIJEENJE:

Potrebno je usmjeriti na to krae vrijeme imobilizacije straih prijeloma i prevencijunastanka novih! Rabe se lagane plastine udlage, individualna fizikalna terapija radijaanja miicne snage i ranog, ali kontinuiranog vertikalnog optereenja. Cilj jeprekinuti zaarani krug bolesti i ouvati sposobnost samostalnog kretanja. Kirurko lijeenje (ispravljenje deformacija).


40/47

2.OSTEOMIJELITIS Pod pojmom osteomijelitisa svrstava se itav niz klinikih slika razliite etiologije. Uzrocnici mogu biti nespecifini i specifini, pa se osteomijelitis dijeli na:1. Nespecifini osteomijelitis : najuestaliji oblik. Dijeli se na akutni i kronini oblik.

-Akutni hematogeni oblik: najece nastaje kao posljedica sepse uzrokovane diseminacijomnespeificnih uzronika infekcije iz nekog arita ( upala srednjeg uha, angina, piodermije idruga arita). Najeca lokalizacija su metafize dugih cjevastih kostiju-subperiostalni apsces( neprehranjeini dio kosti demarkira i oblikuje se sekvestar). Klinika slika moe biti razliita, a ovisi o dojenetovoj dobi i intenzitetu infekcije,budui da je dosta rijedak kod odrasle populacije. Do druge godine ivota, dijete ne moeadekvatno reagirati na infekciju. Javlja se poviena TT( septicne temparature s tresavicama),opce loe stanje, toplina i oteklina zahvacenog uda. Dijagnoza: Laboratorijske pretrage, RTG, Scintigrafija kosti, Biopsija arita. Lijecenje: konzervativno( antibiotici irokog spektra do nalaza antibiograma), kirurko

(odstraniti devitaliziranu kost, temeljna toaleta arita, isprati antisepticima ..). Bolesnikmora mirovati s oboljelim udom u eleviranom poloaju.-Akutni egzogeni oblik: Infekcija nastaje s izravnim kontaktom s uzrocnikom, najcece zbog traume ( otvorenaozljeda kod koje sudjeluje kost) postraumatski steomijelitis. Najceci uzrocnici su: Staphylococcus aureus, Escherichia coli, Pseudomonas, Streptokoki... Klinicka slika: osim opcih znakova poviene temparature, leukocitoze i ubrzanesedimentacije krvi, lokalno se nalazi crvenilo, oteklina, toplina, bol. Rana obicno vlai. Lijecenje ima osnovnu svrhu: sprijeciti prelazak akutne i kronicnu formu osteomijelitisa.A postupak je jednak kao i gore navedenom obliku lijecenja.- Nespecificni kronicni osteomijelitis: Nastaje kao posljedica neizlijecenog akutnog osteomijelitisa. Osnovne su mu znacajkedugotrajnost i sklonost recidivima. Izmedu akutnih egzacerbacija procesa, koje se klinickine razlikuju od akutnog oblika, razlicito su duge faze mirovanja upalnog procesa kojeobicno bitno ne naruavaju bolesnikovo stanje. Cesto prisutna fistula secernira manje ilivie purulentan i obilan sadraj. Lijecenje kronicnog osteomijelitisa u fazi kada dolazi do pogoranja je jednakoLijecenju akutnog oblika. Kirurko zbrinjavanje arita je svakako najvaniji dio lijecenja.2. Specificni osteomijelitisSpecificne infekcije kao to su TBC, sifilis, tifus, lepra..

3. ARTHROGRYPOSIS MULTIPLEX CONGENITA ( MULTIPLE KONGENITALNEKONTRAKTURE)U novije vrijeme, nazivom multiple kongenitalne kontrakture oznacava se pri rodenjuvidljivo stanje ogranicene pokretljivosti zglobova u vrlo raznolikih bolesti. Do danas jeuoceno vie od 150 razlicitih bolesti u kojih se pri djetetovu rodenju moe naci slicnaklinicka slika. Zbog toga se arthrogriposis multiplex congenita sve vie upotrebljava kaosimptom, a sve manje u znacenju dijagnoze. Radi razlikovanja razlicitih bolesti s multiplim kongenitalnim kotrakturama preporucujese ponajprije odrediti ima li bolest, osim kontraktura zglobova, i druge poremecaje naorganima SS-a ili ostalim organskim sustavima ( kada su zahvaceni samozglobovi amynoplasia. Ako postoje poremecaji SS-a,moguca dijagnoza meningomyelocele).

Amynoplasia congenita je najceci oblik artrogripoticnog sindroma. To jeneprogresivna prirodena bolest koja je odredena slabo razvijenim i kontraktilnim


41/47

miicima, simetricni poloajem udova, deformacijama zglobova, te zadeljanimkontraktnim zglobnim cahurama. Osjetilni sustav je na udovima ocuvan, a inteligencijanormalna. Klinicka slika: bolesnici imaju karakteristican izgled koji se opaa odmah po rodenju. U60% bolesnika postoji podjedanak zahvacenost sav cetiri uda, koji se nalaze u

karakteristicnom simetricnom poloaju. Rameni je zglob aduciran i u unutranjoj rotaciji,lakatni je zglob cece u ekstenziji nego u feksiji, a rucni zglob je u poloaju fleksije iulanrne devijacije. Na donjim udovima kukovi su u izraenijoj fleksiji i abdukciji, tevanjskoj rotaciji, i mogu biti luksirani, koljena su cesto fiksirana u fleksiji ili pakhiperekstendirana, dok je za stopala karakteristicno da su u 90% bolesnika u poloajurigidnog pes equinovarusa. Miicna masa je vidno smanjena, uobicajene kone brazde nepostoje, a nedostaju i spontani pokreti udova djeteta. Lijecenje: svrha lijecenja je postici najbolju pokretljivost zglobova i/ili ostvariti poloajzgloba povoljan za fumkciju udova. Medicinsku rehabilitaciju treba zapoceti to ranije.Potrebno je provoditi pasivne vjebe pokretljivosti zglobova. Sad

Documents

50Fizioterapija u Ortopediji