1/15

Bilten br. 4, siječanj – ožujak 2007. http://www.tisup.mps.hr/veletrznice_cijenevip

Istraživanje tržišta, zaključci i preporuke

Jan Robbrecht Voditelj Projektnog tima u Projektu hrvatskog sektora voća U periodu svibanj-listopad 2007., kolegica Dubravka Bačić i ja posjetili smo 92 proizvodnje, komercijalne i organizacijske strukture aktivne u sektoru voćarstva, locirane u 16 županija. 85-oro njih bili su proizvodjači voća, a posjetama pokriveno proizvodno područje iznosilo je 1.324 ha voćnjaka.

Naše zaključke s terena predstavili smo Odboru Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) koji nas je u tome svesrdno podržao. Nešto kasnije, isto izvješće predstavljeno je i na sastanku Zainteresiranih strana na Projektu, s time da ovdje je potaknuta diskusija glede toga što bi se trebalo uraditi i što prvo treba biti napravljeno. Iznad i prije svega, sektor voća mora se organizirati. Moje mi medjunarodno iskustvo pokazuje da se proizvodjači moraju organizirati na dva načina. Potrebita su dva tipa organizacija: - Udruge - Zadruge prema odredbama EU Uredbe br. 2200/96 o zajedničkoj organizaciji tržišta voća i povrća.

→ Udruge

Uloga udruga je: Organizacija i stimuliranje kontinuirane profesionalne edukacije svojih članova Obrana interesa svojih članova i njihovih obitelji u sektoru voća Stimuliranje i aktivna potpora osnivanju “grupa proizvodjača” u skladu sa EU Uredbom br. 2200/96.

Zaključili smo da je HVZ veoma reprezentativna organizacija koja zastupa oko 1.600 proizvodjača i dr. subjekata u voćarstvu, što predstavlja impresivnu zastupljenost. Takodjer, utvrdili smo i sljedeće: - HVZ se vodi na volonterskoj osnovi. To znači da su aktivni proizvodjači voća svoje slobodno i radno

vrijeme djelomično posvetili i funkcioniranju HVZa. - Postoji nedostatak komunikacije izmedju članova i “ uprave“ HVZa.

Poboljšanje institucionalne i komercijalne snage hrvatskog sektora voća

Primatelj: HVZ, Hrvatska voćarska zajednica

Partner: Ministarstvo polj., šumarstva i vodnog gospodarstva RH

2/15

- Lokalne udruge, članice HVZa često imaju razvijenu nisku razinu svojih aktivnosti (no, vidjeli smo i neke veoma aktivne lokalne udruge).

Stoga, Projekt je HVZu predstavio prijedlog za restrukturiranje koji je dobio punu podršku Vijeća i Predsjedništva HVZa. U ovom broju biltena ćemo ukratko objasniti što je to što HVZ treba restrukturirati.

→ Grupe proizvodjača

Prema EU Uredbi br. 2200/96. Ideja osnivanja “zadruga” je prilično zbunjujuća kod samih proizvodjača. Glavni razlog tome jest što je njihovo poimanje zadruge drugačije od onog što se smatra zadrugom u zapadnoeuropskom kontekstu. Pitanja vezana za grupe proizvodjača tj. zadruge detaljnije ćemo obraditi u našim narednim biltenima. U ovom uvodniku samo ćemo napomenuti što grupe proizvodjača u svojoj naravi predstavljaju. Grupe prozvodjača, zadaće i karakteristike - Zadaće

o Plasman proizvoda na tržište o Koncentracija ponude o Poboljšanje ekološki prihvatljivih metoda proizvodnje o Reakcija i prilagodba na signale koji dolaze iz tržišta

- Karakterisitke: o Osnivanje pravnog tijela, to može biti zadruga ili drugo pravno tijelo o Dobrovoljno osnivanje od strane proizvodjača o Demokratska kontrola aktivnosti o Obvezatna isporuka ukupne količine (ili najmanje 75%) svih proizvoda zadruzi o Minimalne količine, maksimalan promet o Učinkovite usluge svojim članovima (koje ne smiju biti preskupe).

Snažno preporučujemo da hrvatski proizvodjači voća (intenzivnije) idu u osnivanje takvih organizacija: - U prvom redu, kako bi stvorili protutežu stalno rastućoj koncentraciji potražnje, i dobili

zadovoljavajuću cijenu za svoje proizvode - U drugom redu, jer upravo proizvodjači predstavljaju kamen temeljac za implementaciju EU politike

o zajedničkoj organizaciji tržišta.

Informacije o cijenama

U nižoj tablici nalaze se proizvodjačke cijene za jabuke, kako je objavljeno u Savezu grupa proizvodjača, VBT, Belgija.

Proizvodjačke cijene jabuka na belgijskom tržištu Izvor, VBT, Savez prodajnih zadruga voća i povrća

Period: 18 prosinac 2006. - 20 siječanj 2007 . Jabuke 2005/2006 2006/2007 Sorta Tona EUR/kg Tona Eur/kg Boskoop 1.899 0,325 1.657 0,352 Cox's Orange 227 0,520 149 0,544 Razne sorte 1.511 0,393 1.500 0,403 Elstar 452 0,316 374 0,353 Gala 24 0,080 0 0,350 Gloster 178 0,248 45 0,266 Golden Del. 1.551 0,374 1.445 0,412 Granny Smith 207 0,401 186 0,473

3/15

Jabuke 2005/2006 2006/2007 Sorta Tona EUR/kg Tona Eur/kg Idared 105 0,283 83 0,199 Jomured 215 0,400 41 0,524 Jonagold 4.867 0,326 4.273 0,400 Jonagold, for peeling 1.549 0,173 4.048 0,175 Jonagored 4.686 0,339 2.594 0,390 Karmijn 0 0,475 0 0,000 King Jonagold 2.712 0,392 2.367 0,436 Melrose 7 0,283 0 0,000 Mutsu 7 0,274 0 0,000 Apples, for juice 1.819 0,121 1.672 0,140 Apples, for peeling 857 - - - 3.596 0,157 Suntan 4 0,392 2 0,187 Ukpno jabuke 22.877 0,337 24.033 0,308

Restrukturiranje HVZa Jan Robbrecht, Voditelj Projektnog tima Zašto se restrukturirati? → Snažne točke HVZa

HVZ je veoma široko rasprostranjen - Tijekom našeg istraživanja identificirali smo oko 20 udruga, članica HVZa, po cijeloj Hrvatskoj, - HVZ je sposoban organizirati velike manifestacije poput Bizovca, 2006. i Zadra, 2007., - HVZ je imao i ima važnu savjetodavnu ulogu mnogim voćarima, - HVZ predstavlja barem oko 1.500 profesionalnih voćara.

→ Slabe točke HVZa

- HVZ je manje zastupljen u istočnoj Slavoniji i Ravnim kotarima, - Komunikacija na relaciji baza-uprava HVZa ne funkcionira dobro, - HVZ se vodi na volonterskoj osnovi, - Mnogi hrvatski voćari još uvijek nisu svjesni uloge HVZa i njezinih aktivnosti Sadašnja struktura HVZa U nižem prikazu nalazi se trenutačna struktura HVZ

4/15

→ Zaključci

U Hrvatskoj ne postoji niti jedna organizacija koja bi mogla “zamjeniti” HVZ => HVZ mora opstati i poboljšati se !!!

SStTrenutačni status članova HVZa

Trenutačno postoji tri tipa statusa članova: o Član HVZa i član lokalne udruge koja je članica HVZa (direktni član) o Član samo HVZa ili član HVZa i lokalne udruge koja nije članica HVZa (direktni član) o Član samo lokalne udruge koja je članica HVZa (indirektni član)

Kako će novi HVZ biti organiziran? → Uloga HVZa

Ukratko, uloga HVZa definira se na sljedeći način: Organizacija i stimuliranje kontinuirane profesionalne edukacije svojih članova Obrana interesa svojih članova i njihovih obitelji u sektoru voća Stimuliranje i aktivna potpora osnivanju “grupa proizvodjača” u skladu sa EU Uredbom br. 2200/96.

5/15

→ Organizacijsko restrukturiranje

Ova organizacija HVZa temeljiti će se na “udrugama”: - Svaki član HVZa biti će i članom lokalne udruge - Svaki član udruge biti i članom HVZa

U praksi, funkcioniranje HVZa i njezinih udruga postati će u potpunosti integrirano. Struktura će ubuhvaćati sljedeće organe:

- Udruge: predstavljaju temelje HVZa, a organiziraju proizvodjače na lokalnoj razini. Izmedju ostalog, udruge su zadužene za prikupljanje članarina HVZa.

- Proizvodni krugovi: su sastavljeni od članova jedne ili više udruga na odredjenom zemljopisnom području, a koji su specijalizirani za proizvodnju odredjenih proizvoda.

- Regionalna vijeća: sastavljena su od predstavnika svih udruga I proizvodnih krugova u odredjenoj regiji.

- Predstavničko vijeće: Najviše tijelo organizacije koje statutarno zamjenjuje postojeći “Sabor” tj. Generalnu skupštinu. Sastavljeno je od svih članova regionalnih vijeća.

- Odbor: Izvršno tijelo HVZa koje se sastoji od članova Predstavničkog vijeća, uzimajući u obzir ravnotežu medju regijama I različitim proizvodima. Odbor će imenovati “tajnika” organizacije u funkciji operativnog menadžera koji izvršava odluke Odbora.

6/15

→ Operativa

Središnjica HVZa

“Tajnik”, imenovan od strane Odbora, voditi će dogovorene aktivnosti HVZa. Glavne zadaće tajnika su:

- Stimulacija “funkcioniranja članstva” na način da svaki član, u što je moguće većoj mjeri, učestvuje u aktivnostima koje su za njih organizirane,

- Koordinacija I nadzor profesionalne edukacije koju organiziraju lokalne udruge I proizvodni krugovi.

- Organiziranje “godišnjeg sastanka” HVZa na kojem se bavi strateškim, tehničkim I organizacijskim pitanjima,

- Izdavanje (mjesečnog) magazina (biltena) za informiranje članova o svim organizacijskim, tehničkim I komercijalnim (marketing) pitanjima,

- Nadziranje funkcioniranja “organa” HVZa,

- Obrana i zastupanje interesa svojih članova I njihovih obitelji u sektoru voća na nacionalnoj razini,

- Stimuliranje i aktivna podrška osnivanju “grupa proizvodjača” I komercijalne suradnje medju članovima.

Udruge i proizvodni krugovi:

- Organizacija I stimulacija kontinuirane profesionalne edukacije svojih članova,

- Obrana I zastupanje interesa svojih članova I njihovih obitelji u sektoru voća na nacionalnoj razini,

- Promidžbha solidarnosti medju svojim članovima,

- Udruge su, izmedju ostalog, zadužene I za prikupljanje članarina za HVZ.

Regionalna vijeća:

- Izrada programa, koordinacija istimulacija kontinuirane profesionalne edukacije svojih članova na svom radnom području,

- Obrana I zastupanje interesa svojih članova I njihovih obitelji u sektoru voća na regionalnoj I nacionalnoj razini,

- “Tajnik” regionalnog vijeća je nominiran od strane Odbora HVZa, a prema “pravilu iz prakse” radi se uglavnom o istoj osobi tj. “tajniku” HVZa.

Potreba za restrukturiranjem i izvadak iz prijedloga o restrukturiranju Hrvatske voćarske zajednice predstavljen je i u sklopu Drugog savjetovanja hrvatskih voćara, 13.ožujka 2007., u Zadru (vidi članak mr.sc. F.Ivković, Drugo savjetovanje hrvatskih voćara, Zadar, ožujak 2007.)

Radionice rezidbe jabuka

Wim Dreschler, Agriplan B.V.

27. i 28. veljače 2007. g., a u organizaciji Hrvatske voćarske zajednice i Projekta hrvatskog sektora voća, g.Pieter van Rijn, direktor poduzeća za proizvodnju voćnih sadnica, sadnog materijala i podloga Van Rinj- de Bruijn B.V. iz Nizozemske, održao je dvije praktične radionice o tehnikama rezidbe jabuka. Ova kompanija, s ukupnom proizvodnjom od cca. 800.000 kom. sadnica i podloga godišnje, suradnik je na brojnim projektima u zemljama središnje i istočne Europe, a osim Nizozemske, ima vlastitu proizvodnju i u Poljskoj, Ukrajini i Moldaviji.

7/15

Na radionicama su obradjene teme vezane za rezidbu i oblikovanje voćaka, te kvalitetu sadnog materijala, gdje je g. van Rijn odogovarao na brojna pitanja prisutnih voćara.

→ Lokacija

Prva radionica organizirana je u Donjem Kraljevcu, u suradnji s g. Andjelkom Horvatom, rasadničarom iz Medjimura, vlasnikom poduzeća

HORVAT doo, Donji Kraljevec, Ludbreška b.b. Tel. +385.40.655.083 Fax +385.40.656.041 GSM +385.98.241.140 / 099.2241.140 / 098.390.056 E-mail: horvat@horvat.hr

Poduzeće Horvat d.o.o. za proizvodnju sadnca i podloga, ima ukupnu proizvodnju od oko 300.000 kom. godišnje, na 20-tak hektara. Proizvodi brojne sorte jabuka, ali i šljiva, trešanja, nektarina i bresaka, te savjetodavno prati održavanje nasada u njegovim prvim godinama. Prodajna cijena jedne jednogodišnje sadnice iznosi cca. 2 EUR, dok je cijena dvogodišnje uvežene sadnice II klase oko 4 EUR. Prema saznanjima, priličan je problem doći do «svježe» zemlje, a i konsolidacija zemljišta u regiji predstavlja dodatnu poteškoću. Cijepljenje se vrši po engleskoj metodi, s uspjehom od oko 99%. Posebna pozornost posvećuje se izboru sorata, te investicijama u nove tehnologije.

Radionice su bile koncipirane na način da je prvo prezentiran teoretski dio u okviru Power – Point prezentacije, u sklopu koje je g. Van Rijn predstavio djelatnosti i proizvode poduzeća “Van Rijn – de Bruyn”, te prikazao kako izgleda moderno gospodarstvo za proizvodnju voća u smislu konkurentnosti na lokalnoj i medjunarodnoj razini.

Praktični dio prvog dana održan je u voćnjaku g. Mladena Čonke, veličine cca. 2,5 ha, starog 2 godine. Zastupljene sorte su: Idared 50%, Golden Del. 20%, Granny Smith 10%, Jonagold 10%, Braeburn 10%, a sadni materijal i savjetodavnu podršku pruža poduzeće Horvat d.o.o.

Sljedeća je bila posjeta susjednom voćnjaku, gdje su problemi vezani uz različite parametre i održavanje bitno očigledniji, te su i naši voćari imali daleko više pitanja nego li tijekom prvog posjeta. Jedan od osnovnih uočenih problema bio je npr. preduboka sadnja sadnica u kombinaciji s prekratkom podlogom. Takodjer, zamjećen je prejak rast voćaka (problem prijama i distribucije svjetlosti), uslijed čega su (bili) potrebni masivni korektivni radovi.

- Voćnjak g. M.Čonke predstavlja dobar primjer modernog i dobro održavanog nasada.-

-Preintenzivni rast voćaka zahtjeva masivne korektivne zahvate i utječe na prijam i distribuciju svjetlosti u krošnjama.-

8/15

Nakon prezentacije teoretskog dijela, drugi dan praktične radionice održan je u voćnjacima poduzeća NaturaAgro d.o.o iz Djurdjevca gdje je gdja. Marija Balala i njezin tim upoznao prisutne s proizvodnim kapacitetima poduzeća koji se kreću na 30 ha u prosjeku 4 godine starih nasada (s tendencijom proširenja za 20 ha), s najzastupljenijim sortama: Elstar, Granny Smith, Crispy Pink, Zlatni D., Idared, Gala, Mutsu, Summered i Braeburn. Voćnjak karakterizira jednogodišnji sadni materijal, s prinosom od od cca. 37,5 tona po hektaru nakon 4. godine.

Općenito, voćnjak je u dobrom stanju, s prisutnom zaštitom (mreže) i sistemom navodnjavanja. Prisutnima je demonstriran raznolik asortiment jabuka u kombinaciji s raznim elementima moderne tehnologije, gdje je očigledno da je poduzeće Natura Agro d.o.o. od početka obraćala mnogo pozornosti na armaturu, navodnjavanje i zaštitu od tuče. No, s aspekta naše radionice i u segmentu kvalitete sadnog materijala (jednogodišnje sadnice u odnosu na dobro formirane dvogodišnje knip sadnice) zaključeno je da ekonomiziranje s jeftinijim sadnim materijalom ima direktan učinak na buduće prinose po hektaru. U tom su smislu potrebniji i

masivniji zahvati u formaciji i korekturi krošanja voćaka.

→ Zaključci sa radionica:

1. Sadni materijal: a. Općenito, kvaliteta prisutnog sadnog materijala je niska. Kod jednogodišnjih sadnica nema

ujednačenosti i nema postraničnih izboja, materijal nije bezvirusni, i često nije (dovoljno) kontroliran.

b. Uvoz dvogodišnjih sadnica je, za lokalne prilike, preskup (3,5 – 4 EUR po sadnici), dok je cijena lokalno proizvedene jednogodišnje sadnice 1,5 – 2 EUR.

c. Niža klasa kvalitete/ neujednačen sadni materijal zahtjeva masivne korekcijske zahvate u voćnjaku tijekom višegodišnjeg razdoblja.

d. Primjetili smo da većina prisutnih proizvodjača nije posve uvjerena u prednosti skupljeg, ali po kvaliteti prvorazrednog sadnog materijala, te većinom nisu spremni platiti veću cijenu za nabavku istog.

→ Razmatranja o prednostima dobrog sadnog materijala: e. Prvoklasna dvogodišnja “knip”sadnica daje raniju proizvodnju voća:

Prinos 3. godine nakon sadnje (općenito)

Tradicionalno 0 Optimalno 15 ton / ha

Prinos 4. godine nakon sadnje (općenito) Traditional 15 - 20 ton / ha Optimal 40 - 50 ton / ha

- 30 ha voćnjaka poduzeća NaturaAgro d.o.o. iz Djurdjevca primjer je dobro održavanog voćnjaka sa svim elementima raznolikog asortimenta i potrebite infrastrukrue. -

9/15

Maksimalni prinos (općenito) Tradicionalno 40 ton / ha Optimalno 50 ton / ha

f. Pri sadnji kvalitetnog sadnog materijala potrebito je manje rada na formiranju i korekciji voćaka.

2. Rezidba:

a. Rezidba u lokalnim voćnjacima uglavnom se vrši na tradicionalan način. Medjutim, u drugim zemljama (posebice zapadne Europe) tehnike rezidbe konstantno se unapredjuju. Naši su voćari uglavnom bili zainteresirani za demonstraciju najnovije tehnike rezidbe vrha glavne provodnice :

i. Rezidba u prvoj godini stimulirati će rast samo jednogodišnje voćke (što se lako može korigirati sljedeće godine)

ii. Rezidba dvogodišnje voćke (kao što se obično čini) stimulirati će rast cijele voćke (što nije poželjno)

b. Neujednačen sadni materijal, i neujednačena udaljenost sadnje sadnica (najveće dopušteno odstupanje je ± 3-5 cm) rezultira većom potrebom za rezidbom, i ujedno ju čini težom.

c. Kao jedna od korektivnih mjera reduciranja pretjeranog rasta može biti i (djelomična) rezidba korjena. Ona se pokazala uspješnijom na kruškama nego li na jabukama, pri čemu se treba imati na umu da se zahvat radi na dubini od 40-50 cm, udaljenost od voćke 40-50 cm, kod jabuka vertikalnim zahvatom, a kod krušaka po kutem od 45°. Naravno, prije zahvata proizvodjač mora točno locirati položaj i rasprostranjenost korjena.

Na kraju, svakako se želimo zahvaliti našim domaćinima koji su nam pomogli u organizacijskom smislu , te voćarima i drugim cijenjenim gostima na njihovu prisustvovanju i konstruktivnom doprinosu uspješnosti ovih radionica!

Kalkulacija proizvodnje krušaka

Tatjana Borbaš, dipl ing. agr.

Prema Popisu poljoprivrede iz 2003. godine u Hrvatskoj se proizvodilo oko 7.600 tona kruške, vrijedne voćne vrste, s kojom nastavljamo prikaz izrade kalkulacija.

S obzirom na različite mogućnosti u proizvodnji kruške, za izradu kalkulacije izabran je nasad u punoj radnosti uzgojnog oblika vitki vretenasti grm, razmaka sadnje 3,5 x 1,4 m, što daje 2.000 stabala na 1 ha.

Uz pravilnu tehnologiju, može se očekivati prinos od 10 do 30 t/ha. U kalkulaciji je predviđen prinos od 30 t/ha (80 % plodova klase 1 i 20 % plodova klase 2), uz prosječnu cijenu od 3,70 kn/kg (klasa 1 – 4,00 kn/kg, klasa 2 – 2,50 kn/kg). U stavku prihoda uključen je i iznos poticaja od 2.500 kn/ha u skladu sa Zakonom o državnim potporama u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (NN, 141/06). Za postizanje ciljanog prinosa, u skladu s potrebnim količinama hranjivih tvari predviđena je gnojidba sa 400 kg NPK 7:20:30 i 300 kg KAN-a, izraženih u prosječnim tržišnim cijenama.

10/15

Za zaštitu od napada bolesti i štetnika predviđeno je ukupno 14 tretiranja sredstvima za zaštitu bilja, čiji su troškovi procijenjeni na 7.500,00 kn/ha. U troškove su uključeni i troškovi potrebne ambalaže (sanduci), veziva, rezidbe, berbe i podsađivanja sa 20 novih sadnica godišnje. Kvalitetna agrotehnika uključuje sljedeće operacije: razbacivanje mineralnih gnojiva, malčiranje i tretiranje sredstvima za zaštitu bilja te prijevoz plodova. Troškovi tih operacija procijenjeni su na 4.500,00 kn, na temelju programa za izračun troškova mehanizacije Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS). Troškovi su izračunati na temelju nabavne cijene strojeva i opreme definiranih normativa, kapaciteta i zahvata, a uključuju troškove amortizacije, goriva, maziva i održavanja. Na temelju navedenih tehnoloških čimbenika sastavljena je sljedeća kalkulacija očekivanih rezultata proizvodnje 1 ha kruške. Kalkulacija proizvodnje kruške:

Prinos, kg/ha 30.000Klasa 1, kg 4,00 kn/kg 24.000Klasa 2, kg 2,50 kn/kg 6.000Prosječna cijena, kn/kg 3,70Poticaj, kn/ha 2.500,00

UKUPNI PRIHOD, kn/ha 113.500,00Podsađivanje, 20 kom 30 kn/kom 600,00Mineralna gnojiva, kn/ha 2.000,00Sredstva za zaštitu bilja, kn/ha 7.500,00Sanduci kapaciteta 8 kg 3 kn/kom 11.250,00

Vezivo 40 kg 25 kn/kg 1.000,00Berba 50 kg/h 25 kn/h 15.000,00Rezidba 250 h 35 kn/h 8.750,00Ostali troškovi, kn/ha 2.000,00UKUPNI VAR. TROŠKOVI, kn/ha 48.100,00PVT, kn/ha 65.400,00Troškovi vlastite mehanizacije, kn/ha 4.500,00Dohodak, kn/ha 60.900,00Trošak proizvodnje, kn/kg 1,75Podloga: Katalog kalkulacija poljoprivredne proizvodnje, HZPSS

Uz navedene tehnološke parametre te prosječnu prodajnu cijenu očekivani dohodak od 1 ha kruške, uz pretpostavku prodaje sve ukupno proizvedene količine, iznosi 60.900 kn/ha, a trošak proizvodnje iznosi 1,75 kn/kg. U strukturi troškova nije navedena voda za navodnjavanje, koja je također značajna stavka, a njezina cijena ovisi o izvoru vode. Minimalno poticana količina za ostvarivanje prava na poticaj, prema izmjenama i dopunama Zakona o državnim potporama u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (NN, 141/06) u 2007. godini za voće iznosi 0,5 ha. Važno je napomenuti da se kalkulacija odnosi na nasad kruške u rodu, stoga treba uzeti u obzir da tim rezultatima prethodi višegodišnje investicijsko ulaganje (priprema zemljišta, sadnja, postavljanje armature,

11/15

ograđivanje nasada i dr.). Investicijski troškovi podizanja višegodišnjih nasada, ovisno o tehnologiji uzgoja (razmak sadnje, broj stabala/ha, vrsta armature i dr.) razlikuju se od kulture do kulture, a za 1 ha kruške procijenjuju se na oko 150.000 kn. Podizanje novih nasada krušaka potiče se, sukladno Zakonu, sa 24.000 kn/ha (u područjima s otežanim uvjetima proizvodnje 32.400 kn/ha). Svaki proizvođač krušaka na temelju svoje tehnologije proizvodnje (količina utrošenih gnojiva, broj tretiranja, cijene po kojima kupuje repromaterijal i prodaje kruške, troškovima za gorivo i održavanje mehanizacije i dr.) trebao bi izraditi svoju kalkulaciju, koja će vjerodostojno pokazati što je ostvareno odnosno što se može očekivati od proizvodnje.

Drugo savjetovanje hrvatskih voćara, Zadar, ožujak 2007. Mr.sc. Frane Ivković Dopredsjednik Hrvatske voćarske zajednice, direktor Voćarskog centra Zagreb

Štovani čitatelji, cijenjene kolege, Drugo Savjetovanje hrvatskih voćara s medjunarodnim sudjelovanjem

održano je u Zadru 13-15. ožujka 2007.g. u organizaciji Hrvatske voćarske zajednice i Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, uz suorganizaciju Agronomskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskog agronomskog društva i Zagrebačke udruge voćara, te uz pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede.šumarstva i vodnog gospodarstva RH i zadarske županije. Kao što je vidljivo, ovom Savjetovanju pridružili su se svi koji su, možemo reći, najodgovorniji za stanje i perspektivu voćarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj.

Na zadarskom je Savjetovanju prisustvovalo preko 500 voćara iz cijele Hrvatske, a samo Savjetovanje je usmjereno na sagledavanje i donošenje temelja za unapredjenje voćarstva na novim suvremenim tehnologijama, radi povećanja kvalitete i povećanja proizvodnje po jedinici površine, a sve radi dobrobiti hrvatskih gradjana, potrošača i proizvodjača voća. U ime pokrovitelja manifestaciju je otvorio pomoćnik ministra g. Stjepan Mikolčić koji je u svom pozdravnom govoru istaknuo kako voćarstvo zauzima sve veći udio u hrvatskoj poljoprivredi, što pokazuje činjenica da je u proteklih dvije i pol godine podignuto 12.000 ha trajnih nasada, od čega 5.000 ha otpada na nove voćnjake. Zabilježen je i porast proizvodnje sadnog materijala, tako da danas proizvodimo 5 milijuna sadnica, podigli smo 33.000 tona hladnjača s ULO komorama,a cilj je nam podignuti barem 40.000 tona. G. S. Mikolčić napominje i da je , putem kreditnih linija preko HBORa i poticaja, uloženo 430 milijuna Hrk (cca. 54 milijuna EUR), potiče se ujedinjavanje malih poljoprivrednika u zadruge i trgovačka društva, a kako bi se lakše nosili s tržišnom konkurencijom. G. Mikolčić naglašava da se u Dalmaciji i na otocima otišlo i korak dalje, gdje se neobradjeno šumsko zemljište i makija prenamjenila u poljoprivredno zemljište, što su prepoznale i jedinice lokalne samouprave. Zadarska županija prednjači u podizanju dugogodišnjih nasada, tako da je podignuto preko 1.000 ha novih nasada. Prije rata u ovom smo području imali 360.000 ha stabala maslina, a danas ih je 700.000 ha. No, voćari s nekim od ovih tvrdnji nisu zadovoljni. Nisu zadovoljni niti sa stanjem, niti s perspektivama voćarske proizvodnje u Hrvatskoj. Pred Hrvatskom stoji zadatak reafirmacije voćarske proizvodnje, uz

12/15

važnu napomenu da je Hrvatskoj potrebito barem 40.000 ha novih voćnjaka različitih sorata, te dodatnih 20.000 ha voćnjaka čija bi proizvodnja bila namjenjena izvozu (prvenstveno šljive, maraske i masline). Time bi se ostvario izvoz od 400 milijuna EUR, a uvoz bi se smanjio s 150.000 milijuna EUR na 20 milijuna EUR. Takodjer, hrvatskim proizvodjačima potrebno je cca. 150.000 tona hladnjača s ULO komorama. Prvog dana savjetovanja, nakon pozdravne riječi, održano je i plenarno izlaganje o stanju i perspektivama voćarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj, te o stanju i perspektivama integrirane zaštite voćaka. Izloženi su program rada Samostalnog stručnog povjerenstva za voćarstvo, uloga Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, te uloga Hrvatske voćarske zajednice u razvoju voćarstva u Republici Hrvatskoj. Sva ova predanja u plenarnom djelu Savjetovanja imala su za cilj sagledati što smo napravili, gdje smo griješili i kako dalje razvijati hrvatsko voćarstvo. Prvog je dana održan i Okrugli stol s radnom temom «Zakonska regulativa u EU» gdje su stručnjaci i voćari upoznati s time što nas čeka kada Hrvatska udje u Europsku uniju. U plenarnom djelu Savjetovanja dodjeljene su i nagrade zaslužnim pojedincima za njihov rad i doprinos u voćarstvu, a nagradu za životno djelo u obrazovno-zanstvenom i stručnom radu dobio je uvaženi prof.dr.sc. Ivo Miljković. Nagrade za rad na unapredjenju hrvatskog plantažnog voćarstva dobili su dipl.ing.Matija Abramović, mr.sc. Drago Dretar, dipl.ing. Stjepan Dugalić, dr.sc. Živko Gatin, dipl.ing. Ilija Kolarić, dipl.ing. Ernest Mihelić, dipl.ing. Zlata Pavičić i mr.sc. Zlatko Zavorski. Takodjer, nagrade za rad na unapredjenju hrvatskog plantažnog voćarstva, posmrtno, dobili su dipl.ing. Oto Bohutinski, prof.dr.sc. Ivan Ciglar, dr.sc. Ante Medin i dr.sc. Ivo Modri. U nastavku Savjetovanja održan je niz tematskih predavanja po sekcijama i znanstveno stručnim područjima:

o U sekciji Pomoekologije prikazano je 13 znanstveno-stručnih radova, s temamma od proizvodnje sadnica i gnojidbe, do prerade maslinovog ulja od autohtone sorte masline Oblice.

o U sekciji Nove tehnologije autori su se predstavili s 8 znanstveno-stručnih radova, iz kojih su

voćari saznali informacije o novim tehnološkim postupcima u voćarskoj proizvodnji primjenjivima u praksi.

o U sekciji Ekonomika voćarske proizvodnje iznešeno je 11 znanstveno-stručnih izlaganja, gdje su

voćari pomno saslušali obradjene teme o marketingu i rentabilnosti tj. profitabilnosti voćarske proizvodnje.

o Sekcija Mehanizacija i oprema u voćarstvu dala je prikaz korištenja suvremene mehanizacije, od

strojeva u voćarstvu do strojnog prorjedjivanja jabuka. U ovoj sekciji iznešeno je 7 znanstveno-stručnih radova.

o U sklopu Zaštite od bolesti, štetnika i korova u voćarstvu prikazano je 10 znanstveno-stručnih

radova, s pregledom najnovijih svjetskih dostignuća u zaštiti.

13/15

Nakon svečanog zatvaranja Savjetovanja stotinjak voćara obišlo je voćnjake u Škabrnji, gdje su ujedno odali počast, te se poklonili pred križem i 78 uklesanih imena nedužnih Škabrnjana ubijenih u Domovinskom ratu, u samo jednom danu. Ne samo da su obnovljeni domovi koji su u potpunosti bili srušeni i spaljeni, već su vrijedni Škabrnjani podigli i nove voćnjake i vinograde. Na tom primjeru vidimo da samo dobra volja i ustrajan rad mogu razviti naše voćarstvo i dovesti ga do najviše razine. Posjećeno je i 200 ha tek podignute maraske na kamenu, gdje je rasla prije domovinskog rata, što je dokaz ljudskog mara i spoznaje da se može proizvoditi u otežanim uvjetima, ali i poticati vrhunski proizvod za izvoz.

Plantaže voća u Italiji: što donosi budućnost?

Jan Robbrecht, Voditelj Projektnog tima Izvor: ZMP-Marktblick Obst & Gemuse, 5-2007. Njemačka verzija, autor: Eva Würtenberger U posljednjih dvadesetak godina u talijanskom plantažnom voćarstvu dogodile su se brojne promjene. Proizvodne površine su se smanjile, a došlo je i do promjene u asortimentu. No, kako izgleda budućnost? Koji proizvodi i koje sorte će se nastaviti uzgajati, a koji će polagano nestajati? Odgovore na ova pitanja daje nam CSI prognoza kojom se računa ukupni proizvodni kapacitet za specifične tipove voća u periodu do kraja 2008.g. Ovi izračuni temelje se na katastarskom istraživanju koje je napravljeno 2005.g.. Kod izračuna “Centro Servizi Ortofrutticoli (CSO) uzima se u obzir katastarsko područje pod raznim vrstama voća, uglavnom pod jabukama, kruškama, breskvama, šljivama, nektarinama, marelicama i kivijem, koje pripada grupama proizvodjača na tom području. Za svako područje bilježi se i godina sadnje, te zasadjene sorte. Na taj način CSO je u mogućnosti dati prognozu za područja u punoj proizvodnji. Sve skupa, ukupno područje sa svim obuhvaćenim voćnim vrstama pokriveno CSO istraživanjem iznosi oko 22% državnog područja za uključene voćne vrste. U svakom slučaju, udjeli područja u smislu postotaka variraju u funkciji proizvodne regije i vrste voća. Informacijame VSO pokrivaju oko 40% državnog područja za kivi i 34% državnog područja za kruške. Najveći broj voćara, članova CSOa smješteno je u Emilia-Romagni, Piemontu i Venetu. Na području od oko 35.000 ha proizvodi se 7 voćnih vrsta, a ukupno 47% od te površine obuhvaćene su istraživanjima CSOa. Iz Piemonta istraživanjem je obuhvaćena jedna trećina površina ili oko 6.800 ha, a Veneto je obuhvaćen sa svojih 21% ili oko 4.400 ha od ukupnih površina. Informacije takodjer obuhvaćaju i proizvodna područja srednje i južne Italije. U slučaju Basilicate podaci za spomenute voćne vrste obuhvaćaju oko 18% proizvodnog područja, a u Abruzzenu 39% površina pod kivijem (područje Latiuma).

→ Povratak srednje kasnim i kasnim sortama nektarina Italija je najvažniji europski proizvodjač bresaka i nektarina. Problemi s kojima se Italija suočavala u posljednjih desetak godina dovoeli su do bitnih promjena u sadnji. Regionalne razlike su očigledne.

14/15

Očekuje se da će u 2008.g.g doći do pada u Emilia-Romagni od oko 11% što se odnosi na veoma rane sorte (-19%), rane sorte (-18%) i kasne sorte (-15%). Kontradiktorno je da izračuni pokazuju porsat srednje kasnih sorata od + 4,1%. Što se tiče bresaka namjenjenih preradi, čiji su kapaciteti uglavnom smješteni u Emilia-Romagni , proizvodno područje će se do kraja 2008.g. smanjiti za oko 8%, uz bitno reduciranje ranih (-20%) i srednje ranih sorata (-6%). Nasadi bresaka će se bitno smanjiti i u Venetu (13%), uz intenzivno smanjenje srednje kasnih sorata (-14%). Za Piemont se ne predvidjaju veće promjene (-1%). No, izgleda da u ovom podučju voćari napuštaju kasne sorte (-11%) i više se koncentriraju na rane (+4%) i srednje kasne sorte (+1%).Takodjer, i u južnoj Italiji dolazi do smanjenja u sadnji novih nasada. Uslijed toga predvidja se pad proizvodnje od 15% u Abruzzenu i 7% u Basilicati. To se najviše odnosi na rane sorte. Perspektive za nektarine su bitno pozitivnije. Područje u punoj proizvodnji povećati će se u Emilia-Romagni i Venetu za oko 1%, te Piemontu za oko 4%. Medjutim, i tu imamo smanjenje proizvodnje uglavnom glede ranih sorata (Emilia-Romagna-7%, Veneto –11% i Piemont –3%). Što se tiče srednje kasnih sorata (Emilia-Romagna: ±0 %, Piemont +5 %, Veneto +7 %) i kasnih sorata (Emilia-Romagna: +8 %, Piemont +3 %, Veneto -6%) evolucija varira od regije do regije. U drugim regijama se do kraja 2008.g. predvidja smanjenje proizvodnih područja za oko 1%, ali ne u Basilicati, gdje se , uz trenutno manje proizvodno područje, očekuje porast za oko 30%.

→ Abate Fetel skuplja bodove... Padajući trend do kraja 2008.g predvidja se u proizvodnji krušaka u Emilia-Romagni (-6%) i u Venetu (-12%) , ali očekuje se porast za 2% u Piemontu. Nasadi spremni za berbu sorte Abate Fetel mogu porasti u Emilia-Romagni (+4%) i Venetu (+5%), ali područje pod kruškom Conference se može smanjiti u obje regije (-15%).

Razvojni trend kruške Williams je različit u pojedinim regijama. Dok su nasadi u Emilia-Romagni ostali stabilni, s malom tendencijom pada, u Venetu se očekuje smanjenje proizvodnje od oko 20%. U Piemontu Williams bilježi rast od 18%.

→ Fuji u preuzimanju...

Očekuje se da će se područje pod nasadima jabuka do kraja 2008.g .povećati u Emilia-Romagni (+4%) i Piemontu (+11%), ali smanjiti u Venetu (-14%). Proizvodnja jabuke Fuji i dalje kontinuirano raste. UEmilia-Romagni potencijal proizvodnje se u sljedeće tri godine može podvostručiti. Slično se dogadja i sa Pink lady (+20%). U isto vrijeme, očekuje se snažan pad u proizvodnji Zlatnog delišesa ( Golden delicious, -22%), Crvenog delišesa (Red Delicious,-30%) i Gale (-23%). U Piemontu, očekuje se porast grupe Gala za 36%, dok Zlatni delišes (-10%) i Crveni delišes (-2%) dobivaju «crveni karton».

U Venetu, u sljedeće tri godine, očekuje se porast proizvodnje jedino za Granny Smith (+7%), dok su Zlatni delišes (-25%), Imperatore (-13%) i grupa Gala (-12%) u padu.

15/15

→ Kiwi – sadnja i dalje raste... U sljedeće tri godine očekuje se i povećanje proizvodnje kivija. Prema izračunu predvidja se najveći rast u punoj berbi u Emilia-Romagni i Venetu i to za +15%, a u Piemontu za +5%. Ne predvidjaju se promjene u Latiumu, najvažnijem proizvodnom podučju kivija, iz razloga što se u proteklih nekoliko godina sadilo mnogo novh nasada, no unatoč tome, kapacitet proizvodnje kivija i dalje može rasti za 10% u odnosu na 2005.

→ Dolaze marelice i šljive... Prema prognozama, u sljedeće tri godine, očekuje se povećanje proizvodnje marelica u Basilicati.Rast se predvidja i u Emilia-Romagni (+6%), s naglaskom na rane sorte (+18%) i srednje kasne sorte (+5%). Obzirom na to, očekuje se pad proizvodnje u Piemontu za oko 7%.

Što se tiče šljiva, do kraja 2008.g. u Emilia-Romagni (najvažnijem proizvodnom području za šljive), očekuje se rast proizvodnje od oko 10%, gdje najbrži rast očekujemo u proizvodnji kasnih sorata (+18%). Bilten uredjuje: Projekt “ Poboljšanje institucionalne i komercijalne snage hrvatskog sektora voća“, Agriplan B.V., Ljudevita Posavskog 48, 10000 Zagreb, Hrvatska, tel/fax.: + 385 1 46 47 195; e-mail: agriplan@hi.t-com.hr. Za sva mišljenja i ideje napisane u biltenu odgovoran je isključivo autor teksta. EVD, Nizozemska i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva RH ni pod kojim se uvjetima ne mogu smatrati odgovornima za sadržaj biltena.