48/20101. prosinca 2010.

Susret djelatnika u stranaèkom i politièkom životu

Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije

Prof. dr. Antun Šundaliæ na susretu u dvorani J. J.

Strossmayera KBF-a u Ðakovu upozorio na veliku

snagu multinacionalnih kompanija, pored kojih

periferne ekonomije, u kojima se javlja strah za vlastiti

identitet, za sebe traže djeliæ svjetskoga tržišta, te na

površinsku demokratizaciju zbog koje se kod nas

dogaða ubrzano raslojavanje i topljenje socijalnog

kapitala, povjerenja, solidarnosti i zajedništva

O medijima i moguænostima otvaranja novih

komunikacijskih kanala

Hrvatska matica iseljenika i njezin Odsjek za autohtone

hrvatske manjine organizirali su u Zagrebu 16. forum

hrvatskih manjina. Na struènom skupu okupili su se

predstavnici hrvatskih manjina i glavni urednici

službenih manjinskih glasila iz Austrije, Crne Gore,

Èeške, Italije, Maðarske, Makedonije, Rumunjske,

Slovaèke, Slovenije i Srbije

Obitelj u središtu

U Rubrici Dokumenti objavljujemo cjelovite tekstove

poruke pape Benedikta XVI. za Svjetski dan selilaca i

izbjeglica 2011. "Samo jedna obitelj" i

Poslanice predsjednika Hrvatskog Caritasa

varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka za Nedjelju

Caritasa 12. prosinca 2010. "Obitelj treba biti prva

škola ljubavi, vjere i života"

Domovinske vijesti

Bdjenje za život u Požegi

Blagoslov obnovljene crkve Sv. Katarine u Novigradu

U Varaždinu proslavljena 475. obljetnica Družbe sv. Uršule

Glazbenik fra Bernardin Sokol

"Darovano vrijeme - O umijeæu starenja"

Obljetnica smrti sluge Božjeg fra Ante Tomièiæa

65. obljetnica ubojstva sveæenika don Eugena Šutrina

Susret crkvenih zborova Požeške biskupije

Split: Posveæena nova crkva Sv. Andrije apostola

Ðakonsko reðenje u Puli

Ðakonsko reðenje u Sisku

Ðakonsko reðenje u Splitu

Spomen-ploèa s. Juli Ivaniševiæ

Hodoèašæe pomoraca u Kraljevicu

Procesija svjetla u Trnovèici

Biskup Gjergji slavio misu u rijeèkoj katedrali

U varaždinskoj katedrali zareðena trojica ðakona

Crkva u Hrvata

Sabor Hrvatske karmelske provincije sv. o. Josipa

Biskup Komarica proslavio 25. obljetnicu biskupstva

Inozemne vijesti

Papa o zadaæi katolièkih novinara

Europska nagrada za život kardinalu Eliju Sgrecci

Zapoèeo 85. francuski socijalni tjedan

Vatikan: Molitveno bdjenje za neroðenu djecu

Prilog dokumenti

Majèinska duhovnost Katarine Sienske

Važnost išèekivanja u ljudskom životu

Domovinske vijesti

Hvar: 20. obljetnica katedralnih vratnicaDjelo akademskog kipara Kuzme KovaèiæaHvar, 20.11.2010. (IKA) – Jubilarna 20. obljetnicapostavljanja i blagoslova novih vratnica na katedrali Sv.Stjepana, djelo Hvaranina akademskog kipara KuzmeKovaèiæa, proslavljena je u subotu 20. studenoga u hvarskojkatedrali. U programu proslave toga znaèajnog dogaðaja zamjesnu Crkvu i grad Hvar sudjelovali su hvarsko-braèko-viški biskup Slobodan Štambuk, župnik don Mili Plenkoviæ,likovni kritièar Milan Bešliæ, povjesnièar umjetnostiakademik Radoslav Tomiæ i Kuzma Kovaèiæ. Premda izopravdanih razloga jedan od najzaslužnijih za postavljanjenovih vratnica onodobni župnik u Hvaru mons. Josip Šantiænije mogao nazoèiti proslavi, njegova se prisutnost ukatedrali toga dana itekako osjeæala, jer su ga svi sudionici uprogramu s pohvalama spomenuli. Biskup Štambuk istaknuoje da su katedralne vratnice ostvarene kao plod iznimnogzauzimanja tadašnjeg župnika don Josipa Šantiæa i brojnihdonatora te da je u tom djelu došla do izražaja sloga svihHvarana. S posebnom radošæu biskup je istaknuo da jeosobno imao sreæu i èast blagosloviti nove vratnice koje su,kako je na njima zapisano, postavljene u vremenu papeIvana Pavla II., biskupa Slobodana i predsjednika FranjeTuðmana. Svoja sjeæanja na vrijeme stvaranja i postavljanjavratnica u pismenom obliku organizatorima proslavedostavio je mons. Šantiæ, a nazoènima na proslavi proèitaoih je župnik Plenkoviæ. Otkrivajuæi mnoge zanimljivepojedinosti u vezi s ostvarenjem toga znaèajnog djela KuzmeKovaèiæa, mons. Šantiæ je s ponosom i radošæu istaknuo dasu nove vratnice na hvarskoj katedrali u onom teškomvremenu za njega znaèile ostvarenje njegova predivnog sna,jer je osjeæao da æe javno izlaganje i postavljanje prvogaumjetnièkog sakralnog djela u slobodnoj Hrvatskojomoguæiti dublje i slobodnije svjedoèenje vjere u konaènoneovisnoj domovini. Uz djelovanje don Josipa Šantiæa kaohvarskog župnika vezuje se i potpuna obnova hvarskekatedrale, izrada i postavljanje novoga glavnog oltara ukatedrali te skulptura hvarskih književnika PetraHektoroviæa i Hanibala Luciæa, takoðer djela KuzmeKovaèiæa. Govoreæi o svom djelu, kipar Kovaèiæ otkrio je da jenadahnuæe za katedralne vratnice, kao i za sva svoja sakralnadjela, nalazio u živom vrelu svoje vjere te u ljubavi premabaštini i zavièaju u kojemu je ponikao. Prije ostvarenja svogdjela, svaki umjetnik sanja, a hvarske vratnice su zacijelojedan od mojih najdražih ostvarenih snova, istaknuo jeKovaèiæ. Zahvalio je svima koji su mu davali podršku uradu, posebice mons. Šantiæu, pokojnom biskupu CelestinuBezmalinoviæu i biskupu Štambuku koji je 15. studenoga1990. godine blagoslovio vratnice. Akademik Tomiæ govorioje o plodonosnoj vezi naruèitelja i izvoðaèa sakralnihumjetnièkih djela, koja je u povijesti Crkve kod nas i usvijetu dala vrhunske umjetnièke rezultate. U izlaganju olikovnom stvaralaštvu Kuzme Kovaèiæa likovni kritièarMilan Bešliæ istaknuo je Kuzminu "uronjenost" u vjeru ibaštinu. U umjetnièkom dijelu programa hvarski glumacTonèi Novak – Bakica proèitao je sonet J. Fiamenga,posveæen katedralnim vratnicama, a Klasièni duo iz Splita,odnosno glazbenici prof. Majda Goluža (violina) i PaulColeman (gitara) izveli su skladbe Schumanna, Bacha,Gounoda, Schuberta, Zajca, C. Saint-Saensa i Handela.

Koncert za pomoæ djeci koja boluju od leukemije idrugih teških bolestiKarlovac, 20.11.2010. (IKA) - U organizaciji župePresvetoga Srca Isusova iz Karlovca i suorganizaciji OŠŠvarèa, u subotu 20. studenoga u Domu OS RH "Zrinski" uKarlovcu održan je treæi humanitarni koncert pod geslom"Gospodin je moja snaga" u spomen preminulom JakovuRubidu (13), koji je ujedno nastavak akcije "Jak kao Jakov".Humanitarni koncert, prvotno je bio namijenjen za pomoæ ulijeèenju mladog župljanina Jakova, no zbog njegove preranesmrti, koncert je namijenjen za pomoæ djeci koja boluju odleukemije i drugih teških bolesti. Na koncertu su nastupalidomaæini i organizatori koncerta te ostali zborovi mladihKarlovaèkoga dekanata i šire: zbor mladih župe PresvetogSrca Isusova, zbor mladih Presvetog Trojstva, zbor"Emanuel" župe sv. Franje Ksaverskog - Švarèa, zbor"Dominus" župe Pohoda Blažene Djevice - Mahièno, zbor"Agape" župe sv. Josipa - Dubovac, zbor mladih župe sv. Trikralja – Banija, Slavljenièki tim "Isus - Sin Marijin"", zbor"Plamen" župe bl. Alojzija Stepinca - Duga Resa, bandduhovne glazbe "Fortitudi Dei" župe Presvetog Srca Isusova,Gimnazija – Karlovac i OŠ Švarèa. Kao posebni gostikoncerta nastupili su poznati kantautor duhovne glazbe LukaBalvan te Bogoslovski band "Uèenici". Svaki od sudionikaizveo je po dvije pjesme po vlastitom izboru, a na kraju susvi sudionici zajedno zapjevali pjesmu "Put, Istina i Život".Ulaz na koncert bio je slobodan, no nakon koncerta svatko jeprema svojim moguænostima mogao nešto izdvojiti i ubacitiu kutije koje su se nalazile pri izlazu iz dvorane. Savprikupljeni prihod namijenjen je djeèjem odjelu onkologije ihematologije KBC-a "Rebro" u Zagrebu. Novcu s koncertadodat æe se i sredstva koja zbor mladih župe Presvetoga SrcaIsusova iz Karlovca i dalje prikuplja u svojoj župnojzajednici, a dosad je prikupljeno oko 24 tisuæe kuna.

Sekcija mladih HKLD-a dobila duhovnikaZagreb, 22.11.2010. (IKA) - Sekcija mladih Hrvatskogakatolièkog lijeènièkog društva održala je u ponedjeljak 22.studenoga prvi službeni sastanak u ovoj akademskoj godini,na kojem je predstavljen njezin duhovni asistent BornaPuškariæ, župni vikar župe sv. Nikole Taveliæa u zagrebaèkojKustošiji. Nakon pozdravnih rijeèi voditeljice Sekcije MarijePeriæ, studentice 6. godine Medicinskog fakulteta u Zagrebu,okupljenima se prigodnim nagovorom obratio novoizabraniduhovnik, izloživši više inicijativa koje æe pridonijeti boljojprepoznatljivosti HKLD-a meðu mladima unutar Crkve, ali iu hrvatskom društvu. Pritom je istaknuo važnost duhovneformacije, ali i struènog usavršavanja, s naglaskom na"potkovanost" u podruèju medicinske etike.Sekcija mladih HKLD-a službeno je poèela s radom 14.listopada 1992. godine. Rad je poèeo na inicijativu nekolikoapsolvenata i studenata medicine koji su primijetili datijekom studija medicine nema organizirane duhovne brigeza buduæe lijeènike. Veliku potporu poèetnim koracima daoje tadašnji dopredsjednik Društva prof. dr. Branimir Richter,koji je istaknuo važnost okupljanja mladih unutar HKLD-akao trajni izvor pomlaðivanja. Danas su mnogi od tihzaèetnika priznati struènjaci na svome podruèju, a neki isveuèilišni nastavnici. Susreti s duhovnikom održavat æe sejednom mjeseèno, a predviðena su i predavanja struènogaspekta, izvijestio je HKLD na svojim stranicama.

Domovinske vijesti ika

2 1. prosinca 2010. broj 48/2010

Bdjenje za život u PožegiPožega, 22.11.2010. (IKA) - U crkvi Sv. Lovre u Požegi 27.studenoga, u predveèerje prve nedjelje došašæa, premapreporuci pape Benedikta XVI. održano je "Bdjenje za životkoji se raða". Slavlju je predsjedao biskup Antun Škvorèeviæa sudjelovali su èlanovi Udruge "S Marijom za život" koji seredovito svake subote okupljaju na molitvu u crkvi Sv.Lovre. Pridružile su im se obitelji iz braènih zajednica,povezanih s Centrom Požeške biskupije "Za život i obitelj",predstavnici obitelji iz požeških župa te sestre milosrdnice izobližnjeg samostana. Biskup je na poèetku slavlja istaknuokako se ove veèeri želimo u Požegi sjediniti sa Svetim Ocemkoji u isto ovo vrijeme u bazilici Sv. Petra u Rimu predvodi"Bdjenje za život koji se raða" i kako po istom rimskompredlošku želimo došašæe u "Godini Gospe voæinske"oznaèiti molitveno - s Marijom za život. Pred izloženimPresvetim Otajstvom održano je slavlje prve veèernje prvenedjelje došašæa. U homiliji biskup Škvorèeviæ se osvrnuona suvremenu proizvodno potrošaèku kulturu koja gubiosjetljivost za ljudski život kao najveæu, jedinstvenu i neponovljivu vrijednost, koja zahtijeva posvemašnjepoštovanje i prema kojoj je po Božjem naumu usmjerena svadruga stvorena stvarnost. Proèitao je ulomak iz Enciklikepape Ivana Pavla II. "Evangelium vitae" o pravu svakogzaèetog ljudskog biæa na život te je potaknuo nazoènevjernike da molitvom i javnim svjedoèenjem budu apostolipromicanja poštivanja prava neroðenih na život i ljudskodostojanstvo. Slijedila je potom "Molitva za život" papeBenedikta, povezana s drugim molitvama koje su predvodilièlanovi Udruge "S Marijom za život" a biskup ih je zakljuèiomolitvom pape Ivana Pavla II. sa završetka njegoveEnciklike "Evangelium vitae". Nakon zajednièkogmolitvenog bdjenja brojni vjernici nastavili su u crkvi Sv.Lovre s privatnom molitvom na tako važnu nakanu kao štoje poštivanje ljudskog života.

Vrijedni beskuæniciPomažu u centralnom Caritasovom skladištu u RakitjuZagreb, 24.11.2010. (IKA) – U tijeku listopada i studenogaCaritasovi beskuænici odradili su 436 sati pomažuæi usredišnjem Caritasovom skladištu u Rakitju. U Caritasovojkuæi u Rakitju trenutaèno je smješteno 28 beskuænika.Prosjek godina je 56 i razumljivo je da nisu svi radnosposobni. Njihov rad u skladištu, kao i na svim drugimposlovima koje preuzimamo, prilagoðen je njihovimmoguænostima. Oni koji mogu rado se ukljuèuju u poslovekoje im nudimo jer na taj naèin plemenito koriste vrijeme, a ivraæa im se osjeæaj vrijednosti i samopoštovanja. Takoðerureðuju unutrašnjost i okoliš objekta u kojemu su smješteni,te redovito pomažu u ureðenju okoliša župne crkve uRakitju. U tijeku ljetnih mjeseci 14 dana pomagali su uureðenju Caritasove kuæe za odmor u Kalju, a jedna odposljednjih veæih akcija bila je èišæenje okoliša Caritasovekuæe u Svetoj Nedjelji. Veæ godinu i pol dana pomažu i upakiranju dvomjeseènika Caritas. Imaju i kuhara beskuænikatako da i u tome nisu ovisni o pomoæi sa strane ili izloženidodatnom trošku. Namirnice dobivamo dijelom iz Caritasa, adijelom od župnika koji nam na taj naèin uzvraæaju za nekuakciju odraðenu u njihovoj župi, istièe Ivan Mavrek, voditeljDislocirane jedinice za smještaj beskuænika CaritasaZagrebaèke nadbiskupije. Voditelj Mavrek toplo preporuèujesvoju radnu ekipu svim župnicima koji trebaju pomoæ kodureðenja okoliša župnih kuæa i drugih crkvenih objekata.

Blagdan sv. Krševana, zaštitnika Grada ZadraNadbiskup Puljiæ potaknuo vjernike na ustrajnonasljedovanje Krševanovih kreposti hrabrosti i neustrašivostiZadar, 24.11.2010. (IKA) - Na blagdan sv. Krševana,zaštitnika Grada Zadra, sveèano misno slavlje u katedrali Sv.Stošije u Zadru u srijedu 24. studenoga predvodio je zadarskinadbiskup Želimir Puljiæ. U slavlju su sudjelovale i gradskevlasti predvoðeni gradonaèelnikom Zvonimirom Vranèiæem,osobe iz raznih podruèja društvenog života te brojni Zadrani.Lik toga ranokršæanskog muèenika, ubijenog za progonaDioklecijana u 4. st., nalazi se na zastavi i grbu Zadra.Sveèev je blagdan ujedno i proslava Dana Grada kad sedodjeljuju priznanja zaslužnim Zadranima u raznimpodruèjima. Nakon mise mons. Puljiæ je s brojnim pojedincima izdruštvenog života sudjelovao na sveèanoj sjednici Grada uHrvatskoj kazališnoj kuæi Zadar gdje je još jednom èestitaosvim strukturama grada i poželio blagoslov daljnjem razvojuZadra. Nadbiskup je istaknuo da je i sadašnje vrijeme teškopoput onog iz doba Krševana te je potaknuo vjernike naustrajno nasljedovanje Krševanovih kreposti hrabrosti ineustrašivosti. "Sv. Krševan je bio takav kršæanin.Pokoravao se svome gospodaru i poštovao izglasane zakone,ali je naèinom svoga života nadvisivao zakone", istaknuo jemons. Puljiæ. Car je Krševanu zanijekao pravo na vjeruželeæi da i on poèasti carske kumire. No, Krševan je odbio iponuðeni položaj namjesnika u rimskoj pokrajini jer se niježelio odreæi vjere u Isusa. "Krševan to nije mogao prihvatiti.Kršæanski muèenici, vitezovi Isusa Krista nisu se bojaliprogonstva ni smrti. Njima je svaka tuða pokrajina biladomovina, a svaka domovina tuðina, jer su vjerovali uvjeènu domovinu koja ih èeka. I dok ih preziru, osuðuju iubijaju, oni oživljuju", istaknuo je mons. Puljiæ, podsjetivšina misao Diogneta da kršæani kao graðani s ostalima imajusve zajednièko, a trpe kao tuðinci: vrijeðaju ih, a oniblagoslivlju; ponižavaju ih, a oni iskazuju èast. Kad dobroèine, kažnjavaju ih kao zloèince; što je duša u tijelu to sukršæani u svijetu. Sv. Krševan bio je pravi Kristov vitez, a uz viteška imenabila su vezana i odlièja za hrabrost, revnost, zasluge,milosrðe, dobroèinstvo, za ljubitelje pravde, pobožnosti ivjernosti; Vatikan ima odlièje za Crkvu i Papu, rekao jenadbiskup, dodavši da su i Zadrani u Krševanu prepoznaliviteške odlike te su ga zbog toga i uzeli za nebeskogzaštitnika svoga grada. "Kao njegovi odani štovateljiprihvaæali su njegove ideale i pokušali ih ostvariti u životu,kulturi, javnom i privatnom radu", istaknuo je mons. Puljiæ.Malo koji grad može se pohvaliti s više nebeskih zaštitnika izagovornika kao Zadar, rekao je nadbiskup, a mnogi gradovina Jadranu imaju zaštitnike iz razdoblja kršæanskihmuèenika iz prvih stoljeæa Crkve. Zadrani èaste sv. Krševanaod 7. st., a za zaštitnika grada odabran je nakon bitke sVenecijom u kojoj je pobijedilo zadarsko brodovlje te su topripisali sv. Krševanu. Zadrani su u èast svog zaštitnikapodigli i romanièku crkvu koju je 1175. g. posvetio zadarskinadbiskup Lampridije. Zbog dotrajalosti crkva se sadobnavlja i zato se blagdan ne slavi u sveèevoj crkvi usredištu grada a predstavlja graditeljski biser romanièkeumjetnosti te visoku duhovnu razinu Zadra u 12. stoljeæu.Do crkve se nalaze ostaci srednjovjekovnog benediktinskogsamostana koji je srušen u II. svjetskom ratu, a za hrvatskuje povijest i nacionalno kulturno nasljeðe bio znaèajan i zbogbenediktinskog skriptorija u kojem su napisani brojnidokumenti iz života mjesne Crkve ali i hrvatskih narodnihvladara.

Domovinske vijestiika

31. prosinca 2010. broj 48/2010

Susret djelatnika u stranaèkom i politièkom životuÐakovaèko-osjeèke nadbiskupijeÐakovo, 24.11.2010. (IKA/TU) – "Slavonijo, reci tko si išto si!" rekao je ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Marin Srakiæ,pozdravljajuæi 70-ak sudionika 14. susreta djelatnika ustranaèkom i politièkom životu, koji se 24. studenoga održaou dvorani J. J. Strossmayera KBF-a u Ðakovu. "Da bismomi, kao Slavonija, mogli dati ili oèekivati nešto od drugih,moramo shvatiti tko smo i tada dati svoj doprinos uglobalizaciji i regionalizaciji, oèekujuæi od drugih da dajusvoj doprinos za daljnje unaprjeðenje", rekao je nadbiskup itako najavio temu susreta "Identitet Slavonije u procesimaregionalizacije i globalizacije", koju je u izlaganjupredstavio prof. dr. Antun Šundaliæ, proèelnik katedreinterdisciplinarnih kolegija na Ekonomskom fakultetu uOsijeku. Susret je moderirao prof. dr. Vladimir Dugaliæ,prodekan za znanost KBF-a u Ðakovu. Nazvavši ekonomijukljuènom polugom svih globalizacijskih procesa, prof.Šundaliæ istaknuo je veliku snagu multinacionalnihkompanija, pored kojih periferne ekonomije, u kojima sejavlja strah za vlastiti identitet, za sebe traže djeliæsvjetskoga tržišta. "To je vrijeme u kojem informatizacijaèini glavne korake povezivanja i važno je naglasiti brzinukojom se dogaða komunikacija i njome izazvane promjene",rekao je predavaè, istaknuvši pitanje sposobnosti ispremnosti na promijene, što je ozbiljna teškoæa hrvatskogdruštva još od 1991. godine i upozorivši na površinskudemokratizaciju zbog koje se kod nas dogaða ubrzanoraslojavanje i topljenje socijalnog kapitala, povjerenja,solidarnosti i zajedništva, gdje krizu morala najviše osjeæajudonji slojevi, pa nastaje degradacija seljaštva idesubjektivizacija radništva. "U Hrvatskoj tranzicijskoj stvarnosti stvarao se pogrešnidojam o poljoprivredi; da je ona ta koja ne može bitinositeljica razvoja jer je zastarjela, u smislu niskeproduktivnosti i profitabilnosti - da je teret razvoja koji živiod subvencija", rekao je prof. Šundaliæ i, citirajuæiKissingerovu reèenicu "Tko hoæe kontrolirati svijet morakontrolirati naftu, a tko hoæe kontrolirati ljude morakontrolirati hranu", istaknuo kako se krupne multinacionalnekompanije i te kako trude zagospodariti tržištem hrane."Slavonija, žitnica Hrvatske, koja bi hranom moglaopskrbljivati puno brojnije stanovništvo, odjednom jeneisplativi resurs, teret društvenog razvoja, što je ozbiljanuteg u oblikovanju mentaliteta ovih prostora. Poljoprivredaje danas samo po tradiciji dominantna na ovim prostorima, ane po tome tko od nje živi. U prošlosti je živjeti u Slavonijibila sreæa, jer je od rada bilo svega, a danas je život uSlavoniji muka, jer se rad na zemlji prestao tretirati kaosredstvo od kojega se može ne samo dobro živjeti, veæ uopæeživjeti", rekao je Šundaliæ, postavljajuæi pitanje gdje jeproblem, jer se Slavonija i danas spominje kaopoljoprivredni kraj i ruralni prostor.Poljoprivredu kao romantiku stopljenosti èovjeka, prirode iBoga, nazvao je dalekom prošlošæu, koja se èini poželjnijomu odnosu na stvarnost današnjice, koja je seljaku oduzelaprirodu, Boga i raseljaèila ga, a poljoprivreduindustrijalizirala i tržišno ju primarno odredila kao nisko-profitabilnu, naglašavajuæi važnost konkurencije,kompeticije, a pomalo i kooperacije. S obzirom da se pitanjerazvijenost nekoga kraja najèešæe promatra kroz pitanjetehnoloških dosega, za Hrvatsku je svojstveno da jeneujednaèeno regionalno razvijena. Po prometu, dojam je daje Slavonija periferizirana zbog ekonomskog zastoja, apopulacijski i demografski ima obilježja emigracijskogpodruèja. Gledajuæi globalizacijski, uoèava se da jeglobalizacija aktivirala kapital ondje gdje ima interesa, te je

tamo locirala i pamet, a po tome se èini da je Slavonijaosloboðena svih gospodarskih potencijala, pa se javljasiromaštvo usred nejednakosti, kao situacijska prisila. Tu je irat, nakon kojeg se i poslije mirne reintegracije nije dogodilastvarna gospodarska obnova, veæ samo pozitivni trendovi, aline toliko pozitivni da bismo mogli govoriti o stvarnomoporavku i obratu, istaknuo je predavaè. "Slavoniji prijeti opasnost da zaživi kultura siromaštva, dasiromaštvo poène raðati siromaštvo, da svoje potrebe sveviše svodimo na egzistencijalne, da sekundarne želje nerazvijamo i da budemo zadovoljni s malo. Moramo gledatibuduænost ovoga kraja u borbi za nešto veæe, ne na štetudrugih, nego na korist svih. Premda je Slavonija u do sadaprikazanim trendovima bilježila negativan smjer, ipak jezadržala identitet ruralnosti, tradicijske poljoprivredneregije, èime se Slavonci ponose", rekao je, izmeðu ostaloga,prof. Šundaliæ. Pojasnio je da poljoprivreda sve manje jamèirazvoj prostoru te je više prihvaæena kao sudbina, izvan kojese traže pomaci na bolje. "Kada se tradicionalnodominirajuæa djelatnost nekog kraja pretvori u djelatnostmalobrojne nekolicine, oèekivati je da æe se i tradicija krajatransformirati te je to najèešæe sjeæanje na tradiciju umjestoživljenja tradicijskih obrazaca, što se dogodilo i Slavoniji.Zbog toga ne treba biti zabrinut, jer sjeæanje je veliki iznaèajan èinitelj kvalitete i smjera razvoja. Od tradicijskihdruštava traži se danas zamjena socio-kulturnih vrijednostivrijednostima nove tehnologije, a to je èesto i zahtjev zanapuštanjem svega onoga što nas je obilježavalo etnièki,nacionalno, kulturno, konfesionalno, vjerski. U takvojglobalnoj stvarnosti ova regija, kao i Hrvatska u cjelini, akoželi iæi naprijed mora doživjeti tranziciju prema tržištu, tj.doživjeti sociokulturne promjene koje æe proizvesti noviidentitet. Meðutim, to je potrebno uèiniti na temeljimaprošlosti, ali u perspektivi napretka, kako bi se oèuvao dionaslijeðenog identiteta. Naime, nekadašnja majka ratara ibekrija danas je postala maæeha svima koji se u njoj ne mogusnaæi, a na nama je da ju uèinimo sve manje maæehom, a sveviše majkom i hraniteljicom", poruèio je politièarima prof.Šundaliæ. Nakon predavanja uslijedilo je izlaganje predstavnikastranaka o njihovu viðenju trenutaènog položaja Slavonije.Za što bolje prihvaæanje regionalizacije i globalizacijeistaknuta je potreba borbe za perspektivniju buduænost kakobi Slavonija postala imigracijsko podruèje. Umrežavanjeradi osnaživanja identiteta, vrednovanje ljudi koji hoæe raditii imaju kapital te su ga voljni uložiti u projekte - potrebe suove regije, te æe tada i njezini resursi biti iskoristivi. Velikobogatstvo Slavonije je u njezinim sveuèilištima, a temeljnaodrednica, dio identiteta i strateška grana je poljoprivreda, uzkoju je najbitnije poštenje, znanje i moralni ljudi koji narukovodeæim politièkim funkcijama. Slavonija i Baranjaimaju buduænost ukoliko svi graðani Hrvatske shvate da sedržava mora ravnomjerno razvijati, te da su poljoprivredna iprehrambena industrija na prvom mjestu, moglo se izmeðuostaloga èuti u izlaganjima politièkih i stranaèkih djelatnika,koji su pozdravili inicijativu takvih meðustranaèkih susreta.Pred kraj radnoga dijela prisutnima se još jednom obrationadbiskup Srakiæ, osvrnuvši se na temu rijeèima: "Europa jenaša buduænost, a proces globalizacije zahvatio je i nju icijeli svijet. Moramo razmišljati i uskladiti našezakonodavstvo s europskim, te sami zaštititi svoj identitet.Treba saèuvati prošlost, ali u perspektivi napretka. Slavonijamože sa svojom poljoprivredom mnogo dobra uèiniti".Potom je ðakovaèko-osjeèki nadbiskup svim sudionicimadarovao knjižicu "Pismo hrvatskih biskupa u povodupristupnih pregovora za ulazak Republike Hrvatske uEuropsku uniju".

Domovinske vijesti ika

4 1. prosinca 2010. broj 48/2010

Rekolekcija sveæenika Šibenske biskupijeO temi "Crkva u okruženju protivnih ideologija s posebnimosvrtom na masonstvo" govorio fra Nikola Mate RošèiæŠibenik, 24.11.2010. (IKA) - Rekolekcija sveæenikaŠibenske biskupije održana je u srijedu 24. studenoga. Otemi "Crkva u okruženju protivnih ideologija s posebnimosvrtom na masonstvo" govorio je franjevac konventualacfra Nikola Mate Rošèiæ. Nakon što je dao povijesni preglednastanka masonskih udruženja, Rošèiæ je upozorio naopasnost koja i danas dolazi od takvih udruženja. Masonskauèenja su protivna crkvenim, što je i pokazano kroz brojnecrkvene dokumente. Kako je istaknuo Rošèiæ, masonskaudruženja i danas djeluju u Hrvatskoj te su brojni dužnosnicii visoko pozicionirani èlanovi hrvatskog društva masoni.Govoreæi o odnosu Crkve i masona u Hrvatskoj kao primjernaveo je bl. Alojzija Stepinca. On je prema masonima imaoèvrst i jasan stav te bi trebao biti uzor današnjimsveæenicima i biskupima.

Blagoslov obnovljene crkve Sv. Katarine u NovigraduNakon što 120 godina nije bila u liturgijskoj funkciji,zadarski nadbiskup Puljiæ je na blagdan sv. Katarine u njojpredvodio misno slavljeNovigrad, 25.11.2010. (IKA) - Drevna župa Novigradsveèano je proslavila svoju nebesku zaštitnicu sv. Katu nablagdan sv. Katarine u èetvrtak 25. studenoga, kad jezadarski nadbiskup Želimir Puljiæ blagoslovio obnovljenusrednjovjekovnu crkvu Sv. Kate iz 14. st., najstariju crkvu uNovigradu. Nakon što 120 godina nije bila u liturgijskojfunkciji, 25. studenoga je u njoj mons. Puljiæ predvodiomisno slavlje. Crkva se obnavljala deset godina sredstvimaMinistarstva kulture RH s uloženih pola milijuna kuna, aOpæina Novigrad uložila je milijun kuna. "U djelu obnovestarog Božjeg hrama svi smo sudjelovali. Radosni smo jer jeto plod brojnih ruku i institucija. A narodna mudrost kaže'Bog blagoslivlje mnogo ruku' – osobito kad su zajedno i uzajedništvu", istaknuo je mons. Puljiæ. Slavlje koje govori o dubokim povijesnim korijenima poèeloje sveèanom procesijom koju je predvodio mons. Puljiæsredištem mjesta, s barjacima i kipom sv. Katarine iz župnecrkve Poroðenja BDM do crkve Sv. Kate. Za to je vrijemepuk pjevao litanije svih svetih na puèkom novigradskomnapjevu. "Procesija i pjevanje litanija simbolika je našegživota. Mi smo putnici, ali pratnjom svetih zaštitnika sigurnismo u hodu i idemo u kuæu Oèevu. Stari napjevi našihpradjedova iz davnih stoljeæa i obnovljena crkva govore danismo tu od juèer. Sve to vraæa u prošlost, crkva kao da jeoživljava, èujemo jeku naših predaka", rekao je mons. Puljiæ,dodavši: "Premda izvrgnuti opasnostima ne bojimo se jernetko se za nas zauzima, prati i brine. Božja snaga jeprisutna, Bog je meðu nama, nadahnjuje nas i daje snagu. Nedajte se zavesti", poruèio je nadbiskup vjernicima, jer je iNovigrad primjer teške povijesti našeg naroda. Svjedok je icrkva Sv. Kate; izgraðena je 1393. g. u doba bana ButkaKurjakoviæa, zajedno s franjevaèkim samostanom. Turci suje srušili 1571. g. , te je obnovljena 1700. g., no potres ju jesrušio 1891. g. "I mi sami smo nedavno morali svjedoèitivjeru naših otaca. Hvala Bogu da smo imali Katu koja jevjerna idealima dala život. Žrtvovala se. Nije se bojalaneprijatelja. Bog ju je nadahnuo i onda kad su je pokušaliodvratiti sumnjom kako Bog može biti razapet, da dokažu daje na krivom putu. No, nije se predala, nadahnuta DuhomSvetim pridobila ih je za sebe", rekao je mons. Puljiæ. To jeponizilo tadašnjeg rimskog upravitelja te ju je podvrgnuomuèenju. Sv. Katarina, umrla za progona Dioklecijana, živije svjedok da je znala komu je povjerovala i sad nas

zagovara. "Potrebni su nam sveci, zagovornici i svetišta,mjesta u kojima se okupljamo, hranimo Božjom rijeèju kakobismo u svakodnevnom životu bili svjedoci onoga što smopovjerovali. Zato je crkvena mudrost ustanovila župnezajednice, kao prikladno sredstvo spasenja, da vjernici rastuu kreposti", rekao je mons. Puljiæ, istaknuvši da zato trebaposvetiti brigu oko rasta župne svijesti. Svi smo pozvani bitiodgovorni za to što imamo i što nam je Bog darovao. "Obnavljajuæi taj hram zahvaljujemo Bogu za naše dièneoèeve koji se nisu dali zavesti. Ustrajali su i prenijeli nam štosmo i mi dužni prenijeti drugima. Crkva je vjerovala da nemožemo sami. Bog nam je potreban. To je važno istaknuti udanašnjem vremenu izazova, atmosferi kao da Bog ne treba.To je opasno kao i progonstvo naših oèeva. Potrebna nam jesvijest da bez Boga ne možemo", poruèio je nadbiskupPuljiæ, potaknuvši na slavljenje euharistije koja je stoljeæimabila nadahnuæe vjernicima. Crkva se nalazi na brdskoj uzvisini tipiènoj za Novigrad, uprekrasnom ambijentu novoureðenog parka mediteranskog iljekovitog bilja u obliku skalinade, koji je toga dana takoðerslužbeno otvoren. Uz liturgijska slavlja, prostor crkve æe sekoristiti i za kulturne dogaðaje, izložbe i koncerte. Uzlokalne vlasti, u slavlju je sudjelovao i državni tajnikMinistarstva kulture Zoran Šikiæ. Istaknuo je velikopovijesno i kulturno nasljeðe Novigrada te je najavio da æeMinistarstvo dati 100.000 kuna za ureðenje interijera župnecrkve Poroðenja BDM, èija je unutrašnjost ošteæena itrenutaèno je u skelama.

U Varaždinu proslavljena 475. obljetnica Družbe sv.UršuleVaraždin, 25.11.2010. (IKA) - U uršulinskom samostanu uVaraždinu, najveæem u Hrvatskoj, sveèano je proslavljena475. obljetnica osnutka Družbe sv. Uršule. Vrhunacvišednevnih jubilejskih sadržaja bilo je misno slavlje uuršulinskoj crkvi Roðenja Isusova, koje je u èetvrtak 25.studenoga predvodio varaždinski biskup Josip Mrzljak ukoncelebraciji s generalnim vikarom mons. IvanomGodinom, sveæenicima grada Varaždina i okolice na èelu sdekanom preè. Mijom Horvatom i duhovnikom uršulinkipreè. Franjom Biškupom, te uz sudjelovanje velikog brojasestara uršulinki, brojnih Prijateljica sv. Anðele, mladiæa izZajednice Cenacolo koji žive na uršulinskom imanju uVaraždinu, redovnica iz drugih zajednica te brojnihštovatelja sv. Anðele.Nakon polusatnog molitvenog programa, uvod u misnoslavlje bio je scenski prikaz u kojem su mlade ženeuprizorile sv. Anðelu i djevojke koje su joj se pridružile ipostale njenim duhovnim kæerima i prvim èlanicama družbeupisavši se za vrijeme mise 1535. godine u Brescii u registarna oltaru. U pozdravu okupljenima, samostanska poglavaricas. Elvira Krišto podsjetila je da je toèno na taj dan prije 475godina sveta Anðela nadahnuta Duhom Svetim osnovaladružbu u koju se upisalo 28 djevojaka, nakon èega se sveviše širila, isprva po Italiji, a zatim i po cijelome svijetu. U propovijedi se biskup Mrzljak osvrnuo na život sv.Anðele, potaknuvši okupljene da se priupitaju na koji jenaèin ta svetica oblikovala svoj život, koja je bila tajnanjezina života, te da na ta pitanja odgovore svojim životom.Istaknuo je da su tako razmišljali i sveci koji su se stalnopreispitivali na koji naèin odgovaraju Bogu bez obzira kojuslužbu u životu vršili. Primijetio je kako su sveci za svogaživota najèešæe bili smatrani èudacima jer su uvijek išlidrugaèijim putem, ali su bili ustrajni u svjedoèenju vjere uBoga i Krista koji je želio da upravo po Crkvi bude trajno ividljivo prisutan meðu ljudima. Crkva je vidljiv znak Krista

Domovinske vijestiika

51. prosinca 2010. broj 48/2010

na zemlji, rekao je biskup Mrzljak dodavši da su sveci torazumijeli i nikad nisu skrivali ni zatajili Krista. Zaželio jeda svi èlanovi Crkve istinito, hrabro i vjerno žive svoju vjerute je potaknuo okupljene da mole svetu Anðelu da im u tomepomogne svojim zagovorom. U molitvi vjernika upuæena je zahvala za sv. Anðelu pokojoj je Bog obnavljao svoju Crkvu utemeljivši po njojDružbu sv. Uršule, zahvala za sve Anðeline duhovne kæeri,uršulinke, po kojima je darivao Radosnu vijest spasenjadjeci, mladima i odraslima diljem svijeta, zahvala za svjetlo isnagu kojom i danas Bog privlaèi mlade da žive Anðelinukarizmu, za sve prijateljice sv. Anðele i èlanove velikeAnðeline obitelji, za sve pokojne sestre uršulinke koje suAnðelinu karizmu donijele u grad Varaždin i domovinuHrvatsku, kao i za sve generacije sestara koje su se žrtvovaleza spasenje duša, te za bogatu povijest Družbe sv. Uršule. Na kraju zahvalnoga misnog slavlja svima nazoènimazahvalila je s. Elvira, koja je kazala da su istodobno umolitvi bili sjedinjeni s ostalim uršulinkama i sudionicimaproslava na svim kontinentima, te su svi zajedno proslavilitaj jubilej putem jedinstvenog dogaðaja u povijesti njihovogreda. Biskup Mrzljak zahvalio je sestrama na nemjerljivomdoprinosu duhovnom životu grada Varaždina i okolice, te imzaželio veliko slavlje uz jubilej 500. obljetnice. Misi su nazoèile brojne uršulinke, meðu kojima iovogodišnje jubilarke, osobito tri sestre koje su ove godineproslavile zlatni jubilej, te s. Marija Konradina Oreški i s.Marica Antonija Tocko, koje su ove godine proslavile 60.obljetnicu zavjeta. U srijedu 24. studenoga predstavljeno je drugo neizmjenjenoizdanje knjige "Anðelin sjaj" s. Bogoljube Cifrek, kojadonosi autorièina duhovna, topla i lirska, razmatranja oživotu sv. Anðele Merici.

Otvorena Zbirka knjiga gradišæanskih HrvataNacionalne i sveuèilišne knjižnice u ZagrebuZagreb, 25.11.2010. (IKA) – U predvorju Nacionalne isveuèilišne knjižnice u Zagrebu u èetvrtak 25. studenogaprigodnim programom predstavljena je i otvorena Zbirkaknjiga gradišæanskih Hrvata NSK. Sveèanosti su nazoèilipredstavnici kulturnih i znanstvenih ustanova u Hrvatskoj,ministarstava, Hrvatske matice iseljenika, Austrijskogkulturnog foruma u Zagrebu te predstavnici gradišæanskihHrvata iz Austrije.U uvodnoj rijeèi, glavni ravnatelj NSK dr. TihomilMaštroviæ istaknuo je kako je osnivanje te Zbirke uznedavno otvorenje prve javne hrvatske knjižnice u Beèu iobilježavanje stote obljetnice izlaženja tjednika Hrvatskenovine, jedinstven dogaðaj u promicanju gradišæanskehrvatske nacionalne i kulturne baštine. Kratko je predstavioInozemnu Croaticu u koju su uvrštena ponajprije djela našihiseljenika i njihovih potomaka raspršenih po èitavom svijetu.Zakljuèio je kako osnivanjem Zbirke knjiga gradišæanskihHrvata bogata književna baština Hrvata koji su prije petstoljeæa naselili prostore današnjih država Austrije,Maðarske, Slovaèke i Èeške postaje dostupna na jednommjestu - u NSK.Direktor Austrijskoga kulturnog foruma mr. Georg Lackistaknuo je ulogu gradišæanskih Hrvata u doba kad sepristupanje Hrvatske Europskoj uniji sve više približava.Osvrnuvši se na osnivanje Zbirke, Lack je istaknuo kako jemoderna zgrada sa svom tehnièkom opremom pravo mjestoza oèuvanje stoljetnog stvaralaštva te hrvatske etnièkezajednice.Gradišæanskohrvatski književnik i urednik tjednika Hrvatskenovine iz Željeznog osvrnuo se na jezièno pitanje

gradišæanskih Hrvata, te podsjetio kako su nadležni organi idržavne institucije u domicilnoj državi i zemlje gdje živegradišæanski Hrvati obvezni brinuti o tome da nacionalnemanjine u tim državama raspolažu s onim što im je potrebnoza opstanak i daljnji razvitak.Voditeljica Zbirke inozemne Croatice NSK u Zagrebu mr.Željka Lovrenèiæ istaknula je kako je Zbirka dio nacionalnogfonda Croatice, odnosno onog inozemnog dijela koji se bavipronalaženjem, prikupljanjem, registriranjem i promidžbompublikacija koje hrvatski autori objavljuju izvan Hrvatske.Predstavljajuæi samu Zbirku knjiga gradišæanskih Hrvatarekla je da najstariji gradišæansko-hrvatski dokument potjeèeiz 16. st. U dugoj kulturno-prosvjetnoj tradiciji meðugradišæanskim su Hrvatima djelovale desetine književnika,umjetnika i znanstvenika. U razdoblju prije II. svjetskog rataknjiževnim su se radom bavili uglavnom sveæenici. Kaonajplodniji pisci starije generacije spominju se Mate MeršiæMiloradiæ, Ignac Horvat i Augustin Blazoviæ, a najvažnije suodlike njihova naraštaja konzervatizam i èuvanje staroga ulirici, drami i prozi. Sveæenici se zalažu za oèuvanjehrvatskoga jezika i kulture u zemlji u koju se Hrvati žele štobolje uklopiti, rekla je mr. Lovrenèiæ. Govoreæi o katalogukoji prati Zbirku, istaknula je kako on sadrži blizu tisuæubibliografskih jedinica. Otvarajuæi Zbirku, izaslanica ministra kulture RepublikeHrvatske mr. Bože Biškupiæa naèelnica Odjela za promidžbuknjige Dubravka Ðuriæ Nemec istaknula je kako održavanje ijaèanje kulturnih veza s hrvatskim zajednicama u susjednimzemljama i svijetu, te podupiranje projekata poput osnivanjeove Zbirke je vrlo bitna zadaæa, te stoga to Ministarstvokulture i podupire.U glazbenom dijelu programa ansambl koji èine mladigradišæanski Hrvati "Basbaritenori" iz Beèa predstavio se sviše skladbi, a na kraju programa dramski umjetnik JoškoŠevo izveo je recital "Govorite li hrvatski?"U predvorju Nacionalne i sveuèilišne knjižnice postavljenaje prigodna izložba kojom su predstavljenanajreprezentativnija djela vezana uz gradišæanske Hrvate.Tako je predstavljeno i više molitvenika, liturgijskih knjiga icrkvenih pjesmarica.

Glazbenik fra Bernardin SokolPredstavljanje knjige i koncert na kojemu je devetdubrovaèkih pjevaèkih skupina pjevalo Sokolove skladbeDubrovnik, 25.11.2010. (IKA) - U prigodi promocije knjigeprof. Marije Riman "Glazbenik fra Bernardin Sokol" u crkviMale braæe u Dubrovniku održan je 25. studenoga koncert"Sokol opet svira". Nastupilo je devet dubrovaèkih pjevaèkihskupina s oko 150 pjevaèa, a pjevali su Sokolove skladbekoje se nalaze u spomenutoj knjizi. Na završetku koncertasvi izvoðaèi uz animaciju prof. Margit Cetiniæ otpjevali suSokolovu pjesmu "Sav raj te slavi Kraljice". Na koncertu jebilo i dvadesetak Sokolove subraæe, èlanova Franjevaèkeprovincije sv. Jeronima sa sjedištem u Zadru. Bernardin Sokol roðen je 22. svibnja 1888. u KaštelSuæurcu. Osnovnu školu završio je u rodnome mjestu.Školovanje je nastavio u zavodima Franjevaèke provincijesv. Jeronima na otoèiæu Košljunu i u Zadru. Redovnièkoodijelo obukao je 1905. u Kopru. Privremene zavjete položioje 24. kolovoza 1906., a sveèane 24. prosinca 1909. Od1909. do 1913. studirao je teologiju u samostanu Male braæeu Dubrovniku. Takozvane "male redove" primio je u CrkviMale braæe 1909., a red subðakonata u istoj crkvi 17. lipnja1910. Za sveæenika je zareðen 7. srpnja 1912. U samostanuna Hvaru boravio je kratko vrijeme kao mladomisnik, odakleje premješten na Badiju kod otoka Korèule, gdje je u rujnu

Domovinske vijesti ika

6 1. prosinca 2010. broj 48/2010

1913. postao profesor na tamošnjoj nižoj klasiènoj gimnaziji.Sljedeæu školsku godinu predavao je na Franjevaèkojgimnaziji na Košljunu. Nakon toga nastavio je studij glazbena "Akademie für Musik und darstellende Kunst" uKlosterneuburgu kod Beèa, u Augustinijanskoj opatiji ukojoj je bila organizirana škola za crkvenu glazbu kao odjelBeèke glazbene akademije. Istodobno je na Augustinskojteologiji uèio crkveno pravo, moral, pastoral i liturgiku.Završne ispite položio je 1917. i postao uèitelj pjevanja,zborovoða i orguljaš. Krajem 1917. došao je u samostanMale braæe u Dubrovnik. Tu je na Franjevaèkom uèilištupredavao moralku, crkveno pravo i glazbu. U to vrijemepredavao je (od 1918.) i glazbu na Dubrovaèkoj državnojgimnaziji. U samostanu Male braæe ostao je do 1924., kadaide u Rim na daljnje teološko i glazbeno usavršavanje.Teologiju je doktorirao 6. travnja 1925. na Sveuèilištu uRimu, a u istom gradu na Papinskoj višoj glazbenoj školi 30.lipnja 1926. završio je studij muzikologije. Na bogoslovnom fakultetu u Zagrebu od veljaèe 1927. do1932. predavao je kao honorarni docent uvod u koralnopjevanje i crkvenu muzikologiju. Od srpnja 1932. živio jeopet na otoku Badiji, gdje je bio nastavnik glazbe natamošnjoj gimnaziji, koja je u meðuvremenu dobila i pravojavnosti (1924.). Nakon što su Talijani okupirali veæi dioDalmacije, Sokol je 28. lipnja 1941. otišao u Zagreb. Tu jedoživio lakši moždani udar, od kojega se lijeèio u Zagrebu iu Novom Marofu. Na Badiju se vratio 19. veljaèe 1944. Zadan fra Bernardinove smrti obièno se uzima datum kada suga partizani odveli s otoka Badije, a bilo je to uveèer 28.rujna 1944. Ubijen je nevin i bez ikakva suda. Uskoro nakontoga njegovo je tijelo izbacilo more pod Orebiæem. Namjestu gdje je naðen, navodno su ga mještani u tajnostipokopali, ali mu tijelo do danas nije pronaðeno. Sokol je kaoglazbenik još za života ušao u struène strane leksikone.

"Darovano vrijeme - O umijeæu starenja"Održan Teološki èetvrtak "Kršæanske sadašnjosti"Zagreb, 25.11.2010. (IKA) - Teološki èetvrtak Kršæanskesadašnjosti održan 25. studenoga bio je posveæen temi"Darovano vrijeme - O umijeæu starenja". Na temeljuistoimene knjige umirovljenoga pomoænog beèkog biskupaHelmuta Krätzla promišljalo se o navedenoj temi unajprikladnijem ambijentu - Domu za starije i nemoæneCentar u Zagrebu.Pozdravljajuæi okupljene, ravnatelj Doma Ivan Šimunoviæistaknuo je kako je taj Dom po mnogo èemu jedinstven.Naime, prvi je to Dom sagraðen u Hrvatskoj prije 115godina, prema odluci Kaptola. K tomu, danas je Domjedinstven po tome što kao stanara ima sveæenika kojisvakodnevno služi misu za stanare. Zahvaljujuæi Kršæanskojsadašnjosti, koja je prvi puta iskoraknula u takav prostor,ravnatelj je istaknuo kako je Dom otvoren za sliène sadržaje,te je izrazio nadu da to nije i posljednje gostovanje. Prof. dr. Vladimir Gruden je, govoreæi o knjizi, istaknuokako je ona napisana bez nekih posebnih mudrovanja. Rijeèje o mnoštvu prièa u kojima autor opisuje sveæenike iredovnice, ali i svjetovne ljude. U knjizi autor piše na koji jenaèin prepoznao kod ljudi nadu, zadovoljstvo, rješenjeproblema, izlaz iz krize; svaka prièa nosi svoju poruku,istaknuo je dr. Gruden. Govoreæi o svom doživljaju knjige isusretu sa starošæu, upozorio je kako se starost ne smijepodrazumijevati kao stigmu. Ne da se izvlaèimo "treæaživotna dob" ili "poodmakla dob". Stari smo, ne sramimo setoga, nego smo ponosni na to, rekao je, te podsjetio kako tone znaèi da je divno biti star. Nažalost, ima puno muka, mi

ih moramo posvijestiti i prihvatiti i ne sramiti se, kako biposlije mogli prihvatiti ono što je vrlo važno. Ali, mnogestvari koje smatramo lošima mogu biti dobre, no loše su jersmo mi meðusobno i od drugih èuli kako je grozno biti star.Mi moramo od najlošijeg upotrijebiti ono što je dobro,upozorio je dr. Gruden. Podsjetio je na karakteristike starosti, te je upozorio kako urazoèarenju stare osobe vide da su mnoge vrijednostipropale. No, upravo u tom stanju potrebno je okrenuti sesebi. Gdje æu naæi Boga? Pa upravo u sebi, jer Bog je stvorioèovjeka na svoju sliku i priliku. Imati samopoštovanje,samopovjerenje, vjerovati ne samo znanome, nego inepoznatome sebi, ja sam posveæen sebi, ja osluškujem glasBoga, to je ono što je ljepota starenja. Samo treba ju uzeti,upozorio je dr. Gruden.Autor knjige je biskup koji govori o starenju i starim ljudimakao sveæenik, kršæanin, ali ako imalo kritièki, mirno èitamo,vidimo da on ne pokušava nikoga obratiti. On ne naviještavjeru, on ne kaže "ako se ne obratiš bit æe ti teže", negoprikazuje iz života kako ljudi to doživljavaju i pokazuje seda se javlja život kao vrijednost. On nas ne uèi ima li ilinema Boga, to je naš problem. On nam ne dokazuje ništa, alinam pokazuje da starost ima smisla, ako život ima smisla.Treba povjerovati u život, èim povjeruješ u vrijednost životati si našao samoga sebe, rekao je don Živko Kustiæ,grkokatolièki sveæenik i dugogodišnji katolièki urednik ipublicist. Podsjetio je kako mnoge stare osobe nisuoduševljene svojim životom i kad su sami vide svojuprazninu. Èovjek gleda u sebe i ne vidi uvijek Boga, ne vidiuvijek svoju dušu, nego vidi svoju prazninu i to je ono štonas ubija, mi hodamo kao prazne duše i ne znamo što sebireæi, upozorio je, te upitao postajem li sretniji kad se sjetimsvoga Boga ili priznajem da mi je s Bogom i sa svojomvjerom jako teško. Ova knjiga zapravo nas želi jednostavnim prikazom uvjeritida život nikad nije suvišan, da uvijek vrijedi živjeti, da jesvaki trenutak dobitak i da se moram radovati svakomtrenutku u kojem živim. Ne smijem živjeti u prošlosti. To jenajgori naèin života: sanjati kako mi je negda bilo. Nesmijem se ni zanositi sutrašnjicom, koje možda neæe biti, alisada sam ovdje i to što jesam to je dobro. Dobro je živjeti,èak i onima za koje se ne može reæi da su vjernici. Istina jeda ima mnogo ljudi, pa i starijih koji nisu rašèistili u sebi spitanjima vjere, i zapravo sami sebi ne znaju odgovoriti imali Boga, ima li duše. I starac može biti u dvojbi, nesiguran,ali i tako nesiguran vrijedi živjeti, život je najveæe dobrokoje imam, i onaj zadnji trenutak i on je beskrajno vrijedan,rekao je Kustiæ, te podsjetio kako je druga stvar da ja kaovjernik priznajem da vjerovati u život, znaèi vjerovati uBoga.U još jednom osvrtu na knjigu Kustiæ je istaknuo, kako autorbiskup Krätzl ima izvanredno iskrenih trenutaka. Pokazujerazumijevanje za neke koji nisu vjernici, koje ni zreloststarost ne dovodi do vjere, a on cijeni njihovu iskrenost.Tom knjigom autor upozorava da nikad ne smijemo bitioèajni i da nikad ne smijemo sami sebi suditi. Umijeæe starosti je da znaš poèeti živjeti, jer radost življenjaje kada sve govori protiv radosti. Nauèiti se radovati životuto je i glavna poruka vjere, iz vjere u život raða se idostojanstvo èovjeka. Ova knjiga nije utjeha, "droga" daprestaneš misliti, nego poticaj da iskreno gledaš život kakavjest i da budeš radostan da si živ, makar to trajalo jošnekoliko sati ili dana, zakljuèio je don Živko Kustiæ.Tom prigodom prof. Anton Šuljiæ, voditelj Teološkogèetvrtka i zamjenik ravnatelja Kršæanske sadašnjosti,otpjevao je dvije svoje pjesme.

Domovinske vijestiika

71. prosinca 2010. broj 48/2010

150. obljetnica knjižare "Morpurgo" u SplituVišednevna proslava završila u Nadbiskupskom sjemeništu uSplitu, sveèanom promocijom knjige "Vrata knjige, vratagrada"Split, 25.11.2010. (IKA) – Knjižarska tradicija u Splituroðena je prije 150 godina, kad je 1860. godine VidMorpurgo pokrenuo hrvatski knjižarski "raj" èija se kulturnamisija u gradu èuva i danas, a njena izvornost èuva baštinuhrvatskog jezika i kulturu èitanja. Pod pokroviteljstvom Grada Splita od 22. do 25. studenogaproslavljena je 150. obljetnica kultne knjižare "Morpurgo" uSplitu, koja se obilježila nizom dogaðaja u èast njezinautemeljitelja, velikoga narodnjaka i istaknutoga kulturnog iprivrednog djelatnika Vida Morpurga (1838.-1911.). Višednevna proslava obljetnice sadržavala je bogat duhovno-kulturni program, a završila je, u èetvrtak 25. studenoga uNadbiskupskom sjemeništu u Splitu, sveèanom promocijomknjige "Vrata knjige, vrata grada" autora fra BonaventureDude, Jakše Fiamenga, Enesa Kiševiæa i fra AnteVuèkoviæa. Povijesni prilog u knjizi dao je Joško Belamariæ,a fotografije je uredila Marija Braut. Rijeè je o književno-esejistièkim tekstovima spomenutihautora èija je misao vodilja o njima došla od samog lika idjela Vida Morpurga: duhovnost, prijateljstvo, književniizraz kao dodir s Apsolutnim, svijest o tradiciji i ljubavprema zavièaju. Knjigu je objavila knjižara Morpurgo.Izdanje prati i prigodni CD "Biti mi daj" s interpretacijamaRoberta Kurbaše na glazbu Milana Štajnera. Pravi urednik te knjige je sam Morpurgo, èovjek od duha,vizionar i kozmopolit, plemeniti Vid koji je toliko togauèinio na dobrobit Splita i hrvatskog naroda, kazao jeFiamengo. Dva redovnika-propovjednika, BonaventuraDuda i Ante Vuèkoviæ, i dva književnika-pjesnika, JakšaFiamengo i Enes Kiševiæ, udružila su se u rijeèi, svaki nasvoj naèin, pa je i sama knjiga svojevrstan razgovorèetvorice autora, koji u nju hodoèaste, gesta prijateljstvaspram slovu, rijeèi, misli, istaknuto je u dvoipolsatnomprogramu u kojemu su se izmjenjivale rijeèi, pjesme, slike. Na bogatoj poetskoj veèeri popraæenoj recitalima EnesaKiševiæa, Vesne Tominac, Ivice Ursiæa i Fiamenga gostovalisu Oliver Dragojeviæ, Tedi Spalato, Zorica Kondža,Vokalisti Salone, klape Iskon i Sinj. Bila je to prigoda èutistihove Tina Ujeviæa, Vesne Parun i drugih koji su zalazili istvarali pozitivno ozraèje u maloj knjižari na splitskoj Pjacikoja danas slovi kao kultno mjesto, promicatelj knjige ikulture opæenito. Sva ta imena na jednome mjestu, okoknjige i oko Vida, okupila je voditeljica knjižare "Morpurgo"Marija Pisac. U sklopu obilježavanja obljetnice, u Muzeju grada Splitapostavljena je u ponedjeljak 22. studenoga izložba "VidMorpurgo u svom vremenu" te prikazan dokumentarni film"Uzvišen umom, plemenit duhom", u kojemu u šetnjiulicama Splita razgovaraju Jakša Fiamengo i DuškoKeèkemet. U utorak u splitskoj Kinoteci "Zlatna vrata" prikazan jedokumentarac "Biti mi daj" u kojem Ivica Ursiæ predstavljabiblièara i franjevca Bonaventuru Dudu, a potom je RobertKurbaša izveo monodramu "Ispit savjesti", prema proznimtekstovima Tina Ujeviæa. U srijedu u Kazalištu lutaka uSplitu uprilièena je predstava "Veliki svjetski teatar" PedraCalderona de la Barce u izvedbi Enesa Kiševiæa i JasminaNovljakoviæa, a u èetvrtak u splitskoj Gradskoj vijeæniciotvorena je izložba fotografija i predstavljena "Fotografskamapa Marije Braut".

Obljetnica smrti sluge Božjeg fra Ante TomièiæaRijeka, 25.11.2010. (IKA) - Obljetnica smrti fra AnteTomiæiæa, nezaboravnog brata kapucina iz rijeèkogsamostana na Žabici, 25. studenoga komemorirana jeeuharistijom koju je u crkvi Gospe Lurdske predvodio fraNikola Bašnec, gvardijan samostana u zagrebaèkoj Dubravi.Sluga Božji fra Ante ostao je u trajnom sjeæanju meðuRijeèanima koji su ga poznavali, stoga se u najveæoj rijeèkojcrkvi uz braæu kapucine i franjevce okupio i veliki brojvjernika. U tijeku je kauza za beatifikaciju fra Ante kojuvodi fra Stanko Dodig. Do sada su prikupljene brojne izjavesvjedoka o fra Antinu svetaèkom životu. Nakon što sesakupe svi dokumenti i prevedu na talijanski bit æe poslani uVatikan na razmatranje. U propovijedi je fra Bono ZvonimirŠagi podsjetio da je fra Ante neprestano molio i primjerompozivao na molitvu. U tome je pronašao nadahnuæe upomaganju brojnim Rijeèanima koji su se za pomoæ obratilikapucinima. "Bog po èovjeku govori èovjeku, vidimo i izSvetog pisma. Zbog toga je svaki èovjek na neki naèin RijeèBožja." Fra Bono je vjernike pozvao da poput fra Ante životpretvore u molitvu. "To je prava živa vjera, u svakomtrenutku biti u odnosu s Bogom. I tada Bog govori preko togèovjeka", rekao je fra Bono. Dani sluge Božjega fra AnteTomièiæa u svetištu Gospe Lurdske zapoèeli su 22.studenoga. Mise trodnevnice predvodili su kapucin fraGoran Rukavina, župnik u Varaždinu, fra Ratko Radišiæ,OFM, vicepostulator kauze sluge Božjega fra AlekseBenigara iz Zagreba, te kapucin fra Nikola Bašnec. Na samspomendan preminuæa sluge Božjega 25. studenoga misa seslavila i u jutarnjim satima u kripti svetišta Gospe Lurdske ukojoj poèivaju fra Antini zemni ostaci.

Zagreb: Predstavljena knjiga "Zloèin bez kazne"Zagreb, 25.11.2010. (IKA) – Knjiga povjesnièara IvanaStrižiæa "Zloèin bez kazne" predstavljena je 25. studenoga usamostanu Hercegovaèke franjevaèke provincije u Zagrebu-Dubrava. Knjigu se predstavili slunjski župnik i dekan mons.Mile Peciæ, umirovljeni predsjednik Ustavnog suda RH dr.Milan Vukoviæ, povjesnièar dr. Josip Jurèeviæ te sam autor.Predstavljanju knjige nazoèili su predstavnici grada Slunja,Ogulina i Karlovca kao i više znanstvenika. Nazoène jepozdravio biskup Mile Bogoviæ, koji je istaknuo da jeznaèajno da se prvi puta u povijesti o narodu slunjskog krajagovori s poštovanjem, a ne kao o zloèincima. Zahvalio jeautoru koji je podsjetio na stradanje slunjskoga stanovništva,koje nije dobilo veæu suæut zajednice. Mons. Mile Peciæ jeukazao na važnost knjige u kontinuitetu nakon knjige "Bitkaza Slunj" kojom se razotkrivaju velikosrpski planovi i iznoseèinjenice na temelju istraživanja posebno dokumenata uarhivima. To je posebno važno u doba sve jaèegkrivotvorenja povijesti, rekao je mons. Peciæ. Dr. MilanVukoviæ ukazao je na složenu meðunarodnu situaciju u dobapropadanja komunistièkih sustava kada se kod nas dogodiosurovi rat. Strižiæeva knjiga prvi je iscrpni opis stradanjaHrvata za srpske agresije i izvrstan materijal koji bi trebaopotaknuti održavanje znanstvenog simpoziju na tu temu.Prema dr. Josipu Jurèeviæu tako vrijednu knjigu nema nitijedan drugi kraj u Hrvatskoj a ona na mikrorazini pokazujekakvu agresiju je doživjela èitava Hrvatska. Kao takva jedobar model za slièna istraživanja u ostalim dijelovimaHrvatske i odlièna je za širehrvatski kontekst. Knjiga govorio duhovnoj snazi hrvatskog naroda a žalosno je da državneinstitucije nedovoljno prate takve projekte, rekao Jurèeviæ.Ivan Strižiæ na kraju je najavio kompletiranje svogaistraživaèkog rada na tematici Domovinskog rata za prostorSaborskoga i Plaškog.

Domovinske vijesti ika

8 1. prosinca 2010. broj 48/2010

Blagoslov terena za gradnju crkve u PaljuvuCrkva æe se graditi pokraj spomenika poginulim hrvatskimbraniteljima i civilimaPaljuv, 25.11.2010. (IKA) - Zadarski nadbiskup ŽelimirPuljiæ blagoslovio je u èetvrtak 25. studenoga teren zagradnju crkve u Paljuvu, susjednom mjestu Novigrada, èijimještani sudjeluju na misnim slavljima u Novigradu i nikadnisu imali svoj bogoslužni prostor. Zemljišnu èesticu oddeset tisuæa èetvornih metara dodijelili su hrvatska država iOpæina Novigrad, a gradnju crkve financirat æe Zadarskanadbiskupija i Opæina Novigrad. Projekt je prijavljen i zaprogram Ministarstva regionalnog razvoja jer je Paljuvmjesto potrebno razvojnog poticaja; nemaju ni ambulantu, ažele imati i crkvu. Crkva æe se graditi pokraj spomenikapoginulim hrvatskim braniteljima i civilima iz Paljuva. Naspomen ploèi su upisana imena osam žrtava branitelja i šestcivila stradalih u Domovinskom ratu. "Simbolièno je dacrkvu želimo graditi pokraj imena i spomena onih koji suzaslužni da imamo domovinu i slobodu, da se možemo umiru i slobodi moliti Bogu", rekao je mons. Puljiæ,pohvalivši i sudjelovanje zbora mladih iz Paljuva koji pjeva ina misnom slavlju u crkvi u Novigradu. Žele pjevati i usvom mjestu, zbor daje nadu za ono što æe sutra biti namjestu predviðenom za novi Božji dom i buduænost prednama, rekao je nadbiskup. O tragovima rata u Paljuvusvjedoèe još uvijek prisutna upozorenja "Mine, oprez".Teren buduæe crkve æe uskoro biti deminiran te æe bitiomoguæeno slobodno kretanje na podruèju podnoVelebitskog lanca u blizini novigradskog mora. I za vrijemeblagoslova na susjednim terenima bili su struènjaci izHrvatskog centra za razminiranje u procesu razminiranjapaljuvskog podruèja. "Na mjestu gdje smo se èesto okupljaliu spomen naše braæe izgradit æemo crkvu. Neka nasblagoslove sv. Kata i svi sveti, da savijemo leða i zajednonosimo teret radova koji su pred nama", rekao je župnikNovigrada don Pavao Zubèiæ radostan što æe se do sredineprosinca ta zemljišna èestica razminirati te æe zapoèetiradovi izgradnje paljuvske crkve.

Ogulin: Zapoèela škola za animatoreOgulin, 26.11.2010. (IKA) - U pastoralnom centru župe sv.Križa u Ogulinu zapoèela je u petak 26. studenoga novaškola animatora za polaznike s prostora Gospiæko-senjskebiskupije i Zagrebaèke nadbiskupije iz Karlovaèkogadekanata za novu pastoralnu godinu. Vremenske neprilikeprorijedile su broj polaznika na prvom seminaru koji su zabuduæe animatore održali instruktori voditeljica Ureda HBKza mlade Ivana Èogelja, voditelj programa formacije mladih"Mladi za mlade" Vedran Skoklev, ispred Salezijanskemladeži i Kæeri Marije Pomoænice s. Maja Dolenec, kao iHrvoje Brèiæ iz Zagreba i Neven Pejiæ iz Rijeke. Na poèetku održavanja prvog od èetiri ovogodišnja seminaraza mlade sve sudionike pozdravio je domaæin, biskupijskipovjerenik za mlade Gospiæko-senjske biskupije i župnik idekan ogulinski mons. mr. Tomislav Rogiæ. Nakonupoznavanja i podjele po skupinama održane su u tijekuvikenda tri radionice o antropološkom identitetu,vrijednostima u životu i radu animatora i kršæanskomidentitetu. To je treæi ciklus školovanja animatora s podruèja Gospiæko-senjske biskupije a dosadašnja iskustva govore o znaèajnojulozi animatora u pastoralnom radu župe posebno kod župnekateheze. Naredni vikend na rasporedu je u sijeènju azavršna specijalizacija kao i svake godine u srpnju u Domuduhovnih susreta na Baškim Oštarijama.

Blagoslov bolnièke kapelice u VinkovcimaVinkovci, 26.11.2010. (IKA) - Nadbiskup i metropolitðakovaèko-osjeèki Marin Srakiæ blagoslovio je 26.studenoga bogoslužni prostor u sklopu Opæe bolniceVinkovci. Tom prigodom je rekao: "Mi dobro znamo da jebolnica nezaobilazno mjesto na našem životnom putovanju.Ona je mjesto boli i mjesto nade. Kada doðemo u bolnicudobivamo dojam kao da je cijeli svijet bolestan. Mnogi seboje bolnice najviše radi osjeæaja osamljenosti, moždaudaljenosti od svojih obitelji, rodbine, prijatelja. Ali s drugestrane, kad promatramo ulogu bolnice vidimo da oni kojisluže u bolnici, poèevši od lijeènika preko medicinskihsestara i zdravstvenoga osoblja, pomažu ljudima da svojubol mogu ljudski podnijeti i ujedno je to i mjesto nade. Poslužbi lijeènika kao što æe to reæi i Stari zavjet, èovjek stièezdravlje i, kaže starozavjetni pisac, da je Bog stvoriolijeènika i dao ga na raspolaganje da bismo mogli ljudskiživjeti". "Èovjek se najviše boji osamljenosti, meðutim,upravo ova kapelica bi mu htjela pomoæi u toj svijesti da nijeosamljen, da je neprestano netko uz njega i onda kadalijeènici uèine sve i kada kažu: mi smo uèinili što je do nas, asada prepusti svoj život Gospodinu, u takvim prostorima ukapelici mi doista doðemo na razgovor s Bogom", istaknuoje nadbiskup Srakiæ, dodajuæi da bi želio da taj bogoslužniprostor posluži bolesnicima ali i lijeènicima kojima jetakoðer potrebna unutarnja snaga da bi mogli pomagatidrugima. Opæa bolnica Vinkovci je, prema rijeèima njezina ravnateljadr. Krunoslava Šporèiæa, u kapelicu uložila 40 tisuæa kuna."Ovo je mjesto gdje bi svatko tko ima potrebu da se pomolimogao jednostavno smiriti ili potražiti pomoæ, znaèi za sveje otvorena, za djelatnike, pacijente i za posjetitelje. Mi smodo sada imali takav jedan prostor na petom katu, koji nije bioprimjeren, i evo sad konaèno zadovoljavamo ono što smoželjeli, imati jedno mjesto gdje se može èovjek povezati sBogom i zatražiti pomoæ ukoliko mu je potrebna", rekao jeravnatelj dr. Šporèiæ. U kapelici je misno slavlje nedjeljom u10 sati. Na blagoslovu su bili i pacijenti, zdravstvenidjelatnici, župnik župe sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcimai dekan Vinkovaèkoga dekanata mons. Tadija Pranjiæ,bolnièki kapelan o. Željko Lemaiæ, župnik župe sv. VinkaPallottija u Vinkovcima o. Ilija Sudar, župni vikar župe sv.Euzebija i Poliona u Vinkovcima Ivan Blaževac, tehnièkirukovoditelj Opæe bolnice Vinkovci Zdenko Zagorc,gradonaèelnik Vinkovaca dr. Mladen Karliæ i županVukovarsko-srijemske županije Božo Galiæ.

Knjiga odgovora Anselma GrünaIzdanje Kršæanske sadašnjostiZagreb, 26.11.2010. (IKA) – Kršæanska sadašnjost objavilaje "Knjigu odgovora Anselma Grüna" koja je nastala kaostanoviti eho na dogaðaje koji su povezani s poznatimbenediktincem tijekom njegova rada s ljudima, posebice zavrijeme i nakon predavanja. Slušajuæi njihova pitanja došaoje do saznanja da se gdjekad potvrdi mišljenje kako teolozidaju odgovore na pitanja koja ljudi nisu postavili i koja ih nezanimaju, dok ona stvarna i temeljna pitanja ostajuneodgovorena. Autor i sam primjeæuje kako za odgovore natakva pitanja nije potrebno samo znanje niti objektivnoprovjeravanje, nego najviše iskustvo koje on daje s polazištateologije, kako ga je sam prouèio i uvijek je taj odgovoronakav kakvog on sam osobno razumije. U knjizi jepostavljeno mnogo zanimljivih pitanja kao primjerice "Je lisreæa trenutaèna?" "Kako pronaæi unutarnji mir?" "Mnoge seveze prekidaju. Kako uspijevaju veze?" "Što me tješi:vrijeme, vjera ili nada?"

Domovinske vijestiika

91. prosinca 2010. broj 48/2010

65. obljetnica ubojstva sveæenika don Eugena ŠutrinaLuka, 26.11.2010. (IKA) - Na 65. obljetnicu ubojstvasveæenika Zadarske nadbiskupije don Eugena Šutrina (1914.Luka – 1945. Privlaka) misu u župnoj crkvi Sv. Stjepanaprvomuèenika u Šutrinovoj rodnoj župi Luka na Dugomotoku u petak 26. studenoga predvodio je zadarski nadbiskupŽelimir Puljiæ. Misa je služena za pokoj njegove duše i svihžrtava komunistièkog jednoumlja. Misi je prethodilaVeèernja za pokojne a nakon mise nadbiskup je predvodiomolitvu odrješenja na groblju pokraj župne crkve gdje senalazi kapela u kojoj poèiva tijelo don Eugena. Dana 26.studenoga 1945. g. komunisti su ubili don Eugena kaožupnika Privlake u kojoj je služio šest dana. Uhvaæen naprijevaru s pozivom da podijeli sakrament bolesnièkogpomazanja "bolesnoj" majci koju je konj smrtno udario,dvojica komunista odveli su ga u noæ i ubili s dva hitca uglavu. Želeæi sakriti zloèin don Eugenovu reverendu sunapunili kamenjem i tijelo bacili u more, a sutradan su gamještani pronašli uz morsku obalu. Tijelo don Eugenaprevezeno je u rodnu Luku gdje je pokopan u obiteljskugrobnicu. Ispratili su ga rodbina i brojni sveæenici, Luèani iiz susjednih župa Dugog otoka te vjernici Molata i Privlake.Prije dolaska u Privlaku don Eugen je bio župnik Molatagdje je pomagao zatvorenicima u talijanskom logoru i bioveza s njihovim obiteljima. Zatvorenici su ga prozvali "našanðeo" zbog njegovog èovještva i ljubavi za druge bezobzira na vjersko i politièko uvjerenje. U privlaèkoj šumiSebaèevo gdje je ubijen nalazi se spomen ploèa. "Don Eugenje zauzeo èasno mjesto u povorci kršæanskih muèenika udugoj povijesti Crkve i hrvatskog naroda", rekao jenadbiskup Puljiæ istaknuvši da je bio pravi Kristov muèenik,žrtva sveæenièkog zvanja i mržnje prema Crkvi, žrtva ljudikoji su bili u službi Zloga. Don Eugen je ubijen samo zatošto je bio sveæenik. Publicist don Žarko Brziæ je zapisao:Tako je u 31. godini života okrutno završila zemaljskapovijest vjernog Isusova sveæenika kojem je jedina "krivnja"bila što je bio katolièki sveæenik. Svakog mora potresti kad se nalazi na mjestu gdje stradanevini èovjek, rekao je mons. Puljiæ. Istodobno se javljaponos gledajuæi na ta stradanja oèima vjere jer je Crkva uhrvatskom narodu, opiruæi se zlima 20. st.: nacizmu, fašizmui komunizmu, stekla mnoštvo svjedoka s kojima seopravdano ponosimo, rekao je nadbiskup. Zahvalio jezadarskom sveæeniku mons. Rozariju Šutrinu koji je 1995. g.objavio knjigu "Žrtve bogoljublja i èovjekoljublja - našponos i poticaj" o dvanaestorici ubijene subraæe u kojoj jeprikazao njihov životopis. "To je dug prema stradalnicima našto nas je pozvao Ivan Pavao II. kad je rekao neka se uèinisve da se ne zaboravi spomen onih koji su trpjeli za vjeru iCrkvu. Potaknuo je da se prikuplja dokumentacija kako ne biostali nepoznati borci velike Božje stvari", rekao jenadbiskup Puljiæ. Dvadeseto stoljeæe je mraèno stoljeæeužasnog nasilja i pokolja ljudi. "Dramatièni podaci o nevinostradalim vjernicima, sveæenicima i biskupima govore da jeCrkva tog vremena obilovala velikim brojem muèenika isvjedoka. Svjedok koji je krvlju potvrdio vjernost Kristunaziva se confessor a mjesto gdje se muèenièko svjedoèenjedogodilo konfesija. To je prag, limen na kojem je muèenikispovjedio vjeru i zakoraèio u vjeèni život. Takvo mjesto zakršæane uvijek je bilo sveto pa su ga od poèetka obilježavalii tu se okupljali. Posjet tim mjestima nazivali su pohodpragovima ili Pohod ad limina. Puno je takvih 'pragova' i'konfesija' u zadarskoj nadbiskupiji. Jedno od njih je i Lukakoja èuva i èasti grob svog sina don Eugena, gdje sam se ukolovozu u prigodi mog prvog dolaska u Luku pomolio ipreporuèio župljane i cijelu nadbiskupiju", rekao jenadbiskup Puljiæ.

Don Eugen bio je èetvrto dijete èestite težaèko ribarskeobitelji Šime i Justine roð. Škifiæ, roditelja sedmero djece.Sveæenièko zvanje duguje kršæanskom ozraèju u obitelji irevnom župniku Ivi Milanji koji je bio oduševljeni apostolmladeži orlova i križara. Sjemeništarac Eugen oduševio seidealima žrtve, euharistije i apostolata koje je meðuhrvatskom mladeži promicao bl. Ivan Merz. Duhovnuformaciju don Eugen je primio od sjemenišnog duhovnika o.Petra Perice, isusovca koji je godinu dana prije don Eugenaubijen na Daksi. "Stradanje u Privlaci i na Daksi nijeizuzetak nego dio sustavnog progona Hrvata i katolika. Biloje uvod u zloèine koji kulminiraju 1945. g. u Bleiburgu i nakrižnim putovima", rekao je nadbiskup, podsjetivši na izjavuMilovana Ðilasa. Pri ulasku partizana u Dubrovnik 1944. g.pitao je "Koliko ste neprijatelja ubili"; kad su mu rekli da jetog dana "pobijeno oko dvadesetak", rekao je "Malo, malo;treba likvidirati i grad oèistiti od svih reakcionarnihelemenata". U tom "èišæenju" istaknuo se Ante Jurjeviæ Baja,rekao je nadbiskup, citirajuæi njegove rijeèi iz arhivskogpisma upuæenog komandi na Vis: "Što se tièe narodnihneprijatelja, do sada ih je otpremljeno što ovamo što onamooko 60, meðu njima i osam popova, odnosno fratara. Mi smonakon strijeljanja objavili plakat. Sutra izlazi jedan dio ujavnost. Dajte vaše mišljenje; bilo kako bilo, ubit ih semora". "I naš dragi don Eugen našao se na popisu'reakcionarnih elemenata' koje je trebalo 'oèistiti' iz društva",rekao je mons. Puljiæ, dodavši da u tom vidu valja razumjetiodluke hrvatskih biskupa: svim znanim i neznanimmuèenicima vjere od poèetaka kršæanstva u našem narodupostaviti spomen izgradnjom crkve Hrvatskih muèenika naUdbini. A izgradnjom crkve u starogradiškom zatvoru vratitidug nevino osuðenim sveæenicima koji su bili prisiljeni tucrkvu rušiti vlastitim rukama. Tamo je 1955. g. u uzništvubilo 211 sveæenika i redovnika. Crkvu u Staroj Gradiškibiskupi i sveæenici grade osobnim darom kao trajanmolitveni spomen, kako bi opæinstvo svetih progovoriloglasnije od tvoraca podjele i zla. Nadbiskup je zahvalioBogu što su ta spomen mjesta pri završetku gradnje te æe setu okupljati vjernici i kler iz cijele Hrvatske. "To su našazajednièka svetišta zahvalnosti svim žrtvama za kršæanskeideale kao i hrabrim vitezovima palim za slobodu Hrvatske.Neka ona budu i uèionica naše povijesti", poruèio jenadbiskup u zahvalnosti Bogu za sve koji su stoljeæima bilipostojani u vjerskim i narodnim korijenima, da Isusov Križ ivrijednost njegove muke budu zalogom našeg spasenja.

Izmeðu slobode i podložnostiNova knjiga dr. Stjepana BalobanaZagreb, 26.11.2010. (IKA) - Nakon nedavno objavljeneknjige "Slobodni i ponosni u društvu – Kršæanin i svijet",Kršæanska sadašnjost objavila je novu knjigu dr. StjepanaBalobana "Izmeðu slobode i podložnosti – Kršæanin i svijet".Knjiga je nastala kao plod njegova višegodišnjega zauzetogpromišljanja o djelovanju kršæana i, pobliže, Crkve u sasvimodreðenom, hrvatskom društvu, a koje je objavljivao kaokolumne u "Kani". Sadržaj knjige, koji se na temelju novijegsocijalnog uèenja Crkve bavi konkretnom hrvatskomsituacijom, želi biti svojevrsni doprinos jednog teologa isocijalnog etièara raspravi o potrebnim promjenama uHrvatskoj. Veæe promjene u životu, naznaèuje i sam autor,posebno promjena mentaliteta, ne mogu se dogoditi bezpotrebnih promjena u osobnom naèinu života. Autor nudidijaloški okvir za izgradnju hrvatskoga društva u kojem æesvatko moæi dati svoj doprinos boljoj buduænosti hrvatskoganaroda i svih hrvatskih graðana.

Domovinske vijesti ika

10 1. prosinca 2010. broj 48/2010

Forum hrvatskih manjina o medijima i moguænostimaotvaranja novih komunikacijskih kanalaZagreb, 26.11.2010. (IKA) - Hrvatska matica iseljenika injezin Odsjek za autohtone hrvatske manjine organizirali suu petak 26. studenoga u Zagrebu 16. forum hrvatskihmanjina. Na struènom skupu s temom "Mediji hrvatskihmanjinskih zajednica i moguænosti otvaranja novihkomunikacijskih kanala" okupili su se predstavnici hrvatskihmanjina i glavni urednici službenih manjinskih glasila izAustrije, Crne Gore, Èeške, Italije, Maðarske, Makedonije,Rumunjske, Slovaèke, Slovenije i Srbije. U radu skupasudjelovali su i pomoænik savjetnika Predsjednika zaunutarnju politiku dr. Vladimir Lonèareviæ, naèelnikSamostalne službe za Hrvate u inozemstvu i kulturuMinistarstva vanjskih poslova i europskih integracija PetarBarišiæ, viši struèni savjetnik u Upravi za meðunarodnusuradnju i europske integracije Ministarstva znanosti,obrazovanja i sporta Milan Bošnjak, ravnatelj Uprave zanormativne i upravno-pravne poslove Ministarstva kultureAnte Mandariæ. Na Forumu su sudjelovali i predstavniciveleposlanstava u RH - Crne Gore prvi tajnik BranislavKaradžiæ, Republike Makedonije veleposlanik DanèoMarkovski, kao i diplomatski predstavnici RH - veleposlaniku Beogradu mr. Željko Kuprešak i generalna konzulica uPeèuhu Ljiljana Pancirov. U radu skupa sudjelovali su ipredstavnici urednici i publicisti hrvatskih javnih medijaHRT-a, HINE, IKA-e, Agencije za elektronièke medije idnevnih listova. U pozdravnoj rijeèi ravnateljica HMI prof. Katarina Fuèekpodsjetila je na teme dosadašnjih Foruma, u tijeku kojih suobraðene teme vezane uz položaj manjinskih zajednica upojedinim zemljama, uloga Crkve, pristupni europskifondovi. Prošlogodišnja tema bio je prijedlog Strategije oodnosima RH s Hrvatima izvan Hrvatske, koja je sad uzavršnoj fazi izrade nakon javne rasprave. Istaknula je da jeto dokument iz kojeg æe proizaæi zakonodavni iinstitucionalni okvir za povezivanje u cilju ostvarivanjahrvatskog zajedništva putem kulturnih i društvenihdjelatnosti bitnih za oèuvanje i jaèanje hrvatskoga identiteta.U osvrtu na ovogodišnju temu, ravnateljica HMI istaknula jekako je ona posebno važna, jer æe otvoriti pogled ubuduænost kreativnog dijaloga veæine i manjine na našimprostorima te dati odgovore na pitanja dostupnostisuvremenih medija, kao i pregled stanja u manjinskimmedijima, te dotaknuti i ulogu domovinskih medija uinformiranju o hrvatskim manjinama u europskim zemljama.Naèelnik Samostalne službe za Hrvate u inozemstvu ikulturu Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracijaPetar Barišiæ rekao je da promišljanja o temi Forumazahtijevaju poštovanje, s obzirom na sve ono što medijiznaèe manjinama u ostvarivanju najvažnijih podruèja života. Osvrt na pregled medija hrvatskih manjinskih zajednica udvanaest europskih zemalja predstavila je rukovoditeljicaOdjela za nakladništvo HMI prof. Vesna Kukavica.Hrvatske nacionalne manjine iz zemalja srednje ijugoistoène Europe u suvremeno doba imaju namaterinskome jeziku 35 novina, èasopisa i drugih serijskihpublikacija. Posljednjih godina treæina ih nema novca zakontinuirano izlaženje, usavršavanje novinara i suradnikakoji rade sa zastarjelom informatièko-tehnièkom opremom.Kukavica je posebno izdvojila tri tjednika koji se izdvajajuosmišljenim ureðivaèkim profilom, dobrom èitanošæu ivitalnom pretplatnièkom mrežom. Na prvome mjestu sustoljetne gradišæanske Hrvatske novine, na drugom gotovošezdesetogodišnji maðarski Hrvatski glasnik i meðu njimanajmlaða vojvoðanska Hrvatska rijeè.Takoðer je istaknula kako se uz 35 manjinskih èasopisa,

posljednjih desetak godina nalazi podjednak brojne/ažuriranih web portala i mrežnih publikacija raznih vrstate blogova. Web portali hrvatskih manjinskih zajednicapretežito su u dvojeziènoj formi. Elektronièki mediji (radio itelevizija) dostupniji su hrvatskim manjinama iz razvijenijihzemlja u kojima žive naše starije migrantske etnièke skupinepoput Austrije i Maðarske.U izlaganju se osvrnula i na vjerski tisak hrvatskihmanjinskih zajednica, za koji je istaknula da je izvrstan, a utom kontekstu je upozorila na izvrsnu suradnju Informativnekatolièke agencije s tim glasilima. Rijeè je o èasopisima,glasnicima, kalendarima, godišnjacima i listiæima župnihvijesti koji se objavljuju se u veæini zemalja u kojima živehrvatski katolici. Raznovrsnošæu sadržaja istièu se vjerskièasopisi iz Austrije i Srbije. Na prvom je mjestu GlasnikŽeljezanske biskupije iz Gradišæa, koja djeluje više od tridesetljeæa. Na drugom mjestu dva katolièka glasilavojvoðanskih Hrvata. Župni ured sv. Terezije iz Suboticeviše od èetvrt stoljeæa objavljuje godišnjak, tj. kalendarSubotièka Danica, a katolièki mjeseènik Zvonik izlazi višeod 15 godina. Kratko se osvrnula i na stanje s manjinskim medijskimnakladnicima, koji financijski stoje jako loše, pa stoga i nemogu ulagati u ljudske resurse niti u informatièku opremu.O slici manjinskih zajednica u elektronièkim medijima uHrvatskoj govorio je urednik emisije Glas domovine uRedakciji za manjine, iseljeništvo i civilno društvo HRT-aZvonko Božinoviæ. Uvodno je istaknuo koje specijaliziraneemisije namijenjene Hrvatima van domovine postoje naHRT, a potom se osvrnuo na neke od problema. Na prvommjestu je nedostatak sredstava koji onemoguæava veæiangažman i nove sadržaje. Takoðer je problem nepostojanjeugovora izmeðu hrvatske i inozemnih kuæa oko razmjenematerijala, te se to dogaða iskljuèivo prijateljskim putem.Upozorio je i kako u Vijeæu HRT-a prema sadašnjem zakonunema moguænosti imenovanja predstavnika Hrvata izvandomovine, a isto nije predviðeno u novom prijedloguzakona. U osvrtu na prisutnost tema uz djelovanjemanjinskih zajednica u tiskanim medijima, Božinoviæ jeistaknuo takoðer vrlo slabu zastupljenost.U nastavku prvog dijela Foruma, u kojem su sudjelovalipredstavnici iz Hrvatske, predstavljeno je nekolikomoguænosti poboljšanja razmjene informacija s poglavitoelektronièkim medijima.Uèešæe u raspravi uzeo je dr. Božo Skoko, koji je Forumunazoèio sa svojim studentima. Kratko je predstavio rezultatenedavnih istraživanja, i slike Hrvatske u susjednimzemljama, a osvrnuo se i na analizu kako mediji u Hrvatskojizvještaju. U pogledu prisutnosti informacija o djelovanjumanjina, dr. Skoko predložio je da one pojaèaju odnose sjavnošæu prema domovini i tako izravno plasiraju vijesti.U drugom dijelu Foruma predstavnici manjinskih zajednica iglavni urednici predstavili su svoje medije. Posebno su seosvrnuli na probleme vezanu uz nedostatna financijskasredstva koja dobivaju od domicilnih zemalja. Istaknuli suvažnim hitno omoguæavanje sudjelovanja na natjeèajima zadobivanje potpore Ministarstva kulture RH, te potrebuinzistiranja na reciprocitetu. Jaèanje hrvatskih manjinskihzajednica putem obostranog informiranja i umrežavanja svihhrvatskih državnih i manjinskih medija od presudne jevažnosti za poboljšanje komunikacije, meðusobne suradnjete prenošenja iskustava i inicijativa na dobrobit svih strana,reèeno je.Forum je zakljuèen usvajanjem zakljuèaka u kojima se dajepotpora Prijedlogu strategije i u toèki u kojoj se istièe dakroz Programsko vijeæe HRT-a, a sukladno Zakonu o HRT-ui njegovim potrebnim izmjenama, predstavnik Hrvata izvan

Domovinske vijestiika

111. prosinca 2010. broj 48/2010

Republike Hrvatske bude èlan Vijeæa kako bi štitio intereseu unapreðenju i nadzoru radijskoga i televizijskog programa.Takoðer se predlaže da u strategiju uðe i potpora svimmedijima u Hrvatskoj koji prate manjinsku problematikukako bi praæenje spomenute problematike bilo i zakonskiodreðeno. U zakljuècima istièe kako je nužno umeðudržavnim odnosima od domicilnih država tražiti daomoguæe tamošnjim hrvatskim manjinama adekvatnumedijsku zastupljenost (novine, èasopise, radio i tv-emisije,mrežne stranice i sl.) u skladu s poštovanjem manjinskihprava svojih državljana, tj. medijsku zastupljenost kojuRepublika Hrvatska omoguæuje nacionalnim manjinama uHrvatskoj.Sudionici Foruma podržavaju otvaranja novihkomunikacijskih kanala te razvijanje korištenja svih oblikamedijskog komuniciranja, što æe posebice biti olakšanoskorim pristupanjem Republike Hrvatske u Europsku uniju.Manjinski æe mediji i dalje sudjelovati u informiranju,jaèanju identiteta, širenju hrvatskoga jezika te posredovanju istvaranju kulturnih vrijednosti kako bi utjecali napoboljšanje kvalitete života i informiranosti u ovom dijeluEurope, stoji na kraju zakljuèaka.

Euharistija u središtu župnog pastoralaDekanatski susreti pastoralnih suradnikaRijeka, 27.11.2010. (IKA) - Ciklus dekanatskih okupljanjavjernika Rijeèke nadbiskupije koji aktivno sudjeluju užupnom pastoralu završen je susretima župnih pastoralnihsuradnika Prvostolnoga i Trsatskoga dekanata 27. studenoga.U proteklih mjesec dana susreti su održani u svih sedamdekanata i na njima je sudjelovalo gotovo tisuæu vjernika. Glavna tema svih susreta bila je predstavljanje i provoðenjeovogodišnjega Nadbiskupijskog plana i programa sposebnim naglaskom na formiranje župne liturgijskezajednice. Pastoralna godina koja je u Rijeèkoj nadbiskupijiposveæena euharistiji kao izvoru, snazi i nadahnuæu zaprenošenje vjere tematski se nastavlja na prethodnuEuharistijsku godinu kojom je proslavljena 10. obljetnicaustanovljenja nadbiskupije u sadašnjim granicama. U ovoj æe godini naglasak biti stavljen na prenošenje vjerekoje je usko povezano s euharistijom. Dekanatske susretežupnih suradnika predvodili su predstavnici ordinarijata,generalni vikar mons. mr. Emila Svažiæ, pastoralnikoordinator Matija Matièiæ, tajnik Nadbiskupijskogpastoralnog vijeæa fra Stanko Dodig, ravnateljMetropolitanskog pastoralnog instituta mr. Mario Geriæ ipovjerenik za župnu katehezu Marijan Benkoviæ, mons. dr.Milan Šimunoviæ i Sanjin Francetiæ.Nadbiskupijskim planom i programom, osim djelovanja užupama, predviðen je i niz susreta i inicijativa nadekanatskom i nadbiskupijskom planu. Uz dekanatskesusrete župnih suradnika, odvijaju se i dekanatski susretiovogodišnjih kandidata za krizmu te roditelja krizmanika iprvoprièesnika. Na nadbiskupijskoj razini održat æe seedukativni susreti èitaèa, sakristana, izvanrednih prièestiteljai župnih domaæica koji se veæ redovito održavaju jednomgodišnje.Posebna je pozornost posveæena poticanju župnih suradnikana osnivanje liturgijskih zajednica u župama kako bi onepostale duhovna pokretaèka snaga života župe. Predloženo jeda se u nju okupe vjernici koji veæ sudjeluju u liturgiji, kakobi produbljivali svoje znanje o euharistiji i Božjoj rijeèi teprijedlozima sudjelovali u pripremi samog slavlja.

Susret crkvenih zborova Požeške biskupijePožega, 27.11.2010. (IKA) - U Požegi su se 27. studenogauz blagdan sv. Cecilije veæ tradicionalno okupili crkvenizborovi Požeške biskupije. Na susretu koji je poèeo uDvorani sv. Terezije Avilske okupilo se 19 zborova i gotovo400 pjevaèa, što je do sada najveæi broj. Sudjelovali suzborovi iz župe Staro Petrovo Selo, Našica, Buka, Rajiæa,župe sv. Josipa u Slatini, obje novogradiške župe, Pleternice,požeških župa sv. Terezije Avilske i Duha Svetoga, župePresvetog Trojstva iz Daruvara, Lipika, Kuzmice, Davora,dva zbora iz župe sv. Luke u Novskoj, virovitièke župe bl.Alojzije Stepinca, katedralni zbor te Mješoviti zborKatolièke klasiène gimnazije u Virovitici. Na poèetku ih jepozdravio vlè. Mario Rašiæ, koji je izmolio prigodnu molitvusv. Ceceliji, a zatim se svaki zbor predstavio s dvije skladbepo izboru. Program je vodio mo Alen Kopunoviæ Legetin,povjerenik za liturgijsku glazbu.Nakon toga èlanovi svih zborova sudjelovali su naeuharistijskom slavlju koje je u požeškoj katedrali Sv.Terezije Avilske predvodio biskup Antun Škvorèeviæ. Popjesmi kojom hvalimo Boga približava se nebo i zemlja,sjedinjuju se Bog i èovjek. Želio bih vam danas zahvaliti nasasvim posebnom služenju koje vršite u svojim župamapomažuæi vjernicima da kroz pjesmu budu bliži Bogu, da dublje spoznaju otajstva koja slavimo u misi, istaknuo jebiskup, koji je zatim poimence pozdravio svaki zbor.U homiliji biskup je kazao kako je pjesma duhovnaèovjekova moæ, a ne samo njegova sposobnost. Onaj tkoumije iz srca pjevati taj iznosi moæ duha kroz sklad i ljepotupjesme. Na taj naèin pjevaèi nam stalno razvedruju našehrvatsko nebo, ono koje živi u našim srcima i dušama. UHrvatskoj ima pjevaèa koji svojim pjevanjem život èineljepšim, èovjeènijim, Božjim, nebeskim. Hvala vam štopridonosite toj vedrini neba u svojim srcima, a onda i usrcima onih kojima pjevate u svojim župama i šire, kazao jebiskup, koji je podsjetio da se taj susret dogaða u GodiniGospe voæinske te najavio kako oèekuje da se tijekom tegodine završi izgradnja voæinske crkve koju je prije 19godina mržnja do temelja razorila. Veæ sada pozvao jepjevaèe da svojim glasom na posveti sagraðene crkveposvjedoèe kako ljubav stvara i izgraðuje te na taj naèinpobjeðuje mržnju.Biskup je podsjetio kako baš na dan susreta zborova ujednozavršava crkvena godina te poèinje advent o èemu progovarai navještena Božja rijeè o dovršetku povijesti. Èovjekdanašnjice unatoè silnim tehnološkim dostignuæima ne znaodgovore na mnoga temeljna pitanja. Premda tako ne zna niodgovor na pitanje zašto upravo odreðene note stvarajusklad, a neke druge nesklad. Kroz sklad pjesme midodirujemo onu stvarnost koja je temelj svega. Božjamudrost je posrijedi. Glazba je uvijek dogaðanje života udubini njegova biæa, u srcu. O tome nam progovara i Isus uevanðelju kada nas upozorava da ne dopustimo da nam srcebude u službi trbuha, svakodnevnih briga. Dodao je da jepjesma pratila i Isusa od njegova roðenja kada mu jezapjevao anðeoski kor pa sve do smrti kada je u najtežem alii najsnažnijem dijelu svoga života na križu zapjevao psalam"Bože moj, Bože moj zašto si me ostavio?" I njegova majka,dodao je biskup, sigurno je svoj "Velièa" pjevalaoduševljenim srcem. Dok vam zahvaljujem za žrtvu koju èinite potièem vas ipozivam da i druge privolite da budu Božji pjevaèi. Nikomse ne isplati više i bolje nego Bogu pjevati onim srcem kojimmu vjerujemo, slavimo ga i poštujemo, èastimo i radujemomu se. Oduševljeni i zauzeti pjevaèi to su oni koji èine životžupe ali i naše hrvatske zemlje drugaèijim. Kroz takvopjevanje osjeæa se onaj konaèni sklad svijeta, one stvarnosti

Domovinske vijesti ika

12 1. prosinca 2010. broj 48/2010

koju je Isus Krist priskrbio svojom ljubavlju na križu ipobjedom uskrsnuæa, poruèio je biskup, koji je na krajuslavlja svim voditeljima zborova uruèio zahvalnicu zasudjelovanje na susretu zborova. Nakon misnog slavljanastavljeno je druženje pjevaèa uz prigodan domjenak usportskoj dvorani Katolièke klasiène gimnazije.

Split: Posveæena nova crkva Sv. Andrije apostolaNakon skoro dva desetljeæa od osnutka župa sv. Andrijeapostola na Suæidru u Splitu napokon je dobila svoju crkvu ipastoralni centarSplit, 27.11.2010. (IKA) – Nakon skoro dva desetljeæa odosnutka župa sv. Andrije apostola na Suæidru u Splitunapokon je dobila svoju crkvu i pastoralni centar koje je usubotu 27. studenoga posvetio splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišiæ. Uz generalnoga vikara mons. Ivana Æubeliæa,pastoralnoga vikara mons. Dragu Šimundžu i župnika donIvana Èotiæa u slavlju je sudjelovalo oko 25 sveæenika,predstavnici grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije:župan Ante Sanader i dogradonaèelnici Anðelka Viskoviæ iJure Šundov te više tisuæa vjernika, a pjevanje je predvodilo130 pjevaèa sastavljenih od mješovitoga župnog zbora,starijeg i mlaðeg benda te djeèjeg zbora. Prije nego jeblagoslovio vodu i poškropio vjernike i zidove crkve,nadbiskup je uputio rijeèi pozdrava svima koji su sudjelovaliu ovom blagoslovljenom pothvatu te svim sudionicimaovoga slavlja. Nakon èitanja, koja su iz Lekcionara proèitaližupljani i evanðelja, nadbiskup je u homiliji protumaèiosmisao samoga èina posvete naglasivši da se time crkvazauvijek predaje Gospodinu uz molitvu za njegov blagoslov."Ova crkva koju æemo danas posvetiti dom je Gospodinov inaš. Ovdje se mi krštenici susreæemo kao zajednica vjernika.Nema ljepšeg dogaðaja za jednu župnu zajednicu odblagoslova i posvete. U obredu koji je jednostavan ali idubok i bogat simbolikom dozivamo i sve svete, a time ižupnoga patrona sv. Andriju", kazao je nadbiskup. Suæidar jedobio ime po srednjovjekovnoj crkvici svetog Izidora, kojaje u 13. stoljeæu pripadala nadarju Prvostolnog kaptola.Buduæi da se na teritoriju župe od davnine štovao sv. Izidor,on je proglašen suzaštitnikom župe. Župa pripadakonkatedralnom dekanatu a osnovana je 1991. godinedekretom nadbiskupa Ante Juriæa i od tada župljani snestrpljenjem oèekuju svoju župnu crkvu, prikladan sakralniprostor gdje æe rasti u kršæanskoj vjeri i humanosti. U srpnju2009. bager je zapoèeo s iskapanjem i utovarom u kamioneprvih kubika zemlje s bivšeg školskog igrališta na Suæidru zagradnju crkve i pastoralnog centra sv. Andrije apostola. Utom je svjetlu nadbiskup istaknuo: "Ovaj, napokon izgraðenhram Božji, pomaže nam biti Božji duhovni hram. Gospodinje uzevši tijelo èovjeka, ušao u prostor i vrijeme i posvetioga te uèinio da Njegova rijeè odzvanja svetim mjestom.Njegova rijeè je svjetlo na našem putu i snaga za duhovnuobnovu, ona nosi poruku spasenja i program za naš život.Tako danas ovim èinom posvete želimo udomiti Gospodina,dopustiti Njegovoj rijeèi da odzvanja u našim srcima ihraniti se njime preko sakramenata". Istaknuvši da se slavljeposvete nastavlja i poslije samoga obreda i mise kazao je:"Ulazeæi u crvku slavimo Boga, a izlazeæi iz nje svjedoèimoljubav jednih prema drugima". Govoreæi o sv. Andriji koji jehrabro ispovijedao svoju vjeru te je bio zainteresiran zaživotne situacije i poteškoæe bližnjih, mons. Barišiæ jepozvao vjernike da javno, glasno i odvažno ispovijedajusvoju vjeru rijeèima i djelom, imajuæi uvijek na umu i srcupotrebite. Nakon što je nadbiskup izmolio posvetnu molitvu,pomazao svetim uljem oltar i zidove crkve, obavio obredkaðenja oltara i crkve te predao župniku upaljenu svijeæu,

mons. Šimundža proèitao je povelju o posveti crkve èime jezavršen obred posvete. Crkva sv. Andrije s pastoralnim centrom, èiji je projektantdipl. ing. arh. Dario Gabriæ, sadrži liturgijski prostor s korom390 m kvadratnih, dvije dvorane (90 i 52 metara kvadratnih),stan za župnika i župnog pomoænika, župni ured, èekaonicu.Izvoðaè armirano-betonskih radova je splitsko graðevinskopoduzeæe "Konstruktor". Dosadašnju gradnju i ureðenje uzotkup zemljišta u potpunosti je financirala Splitsko-makarska nadbiskupija. Crkva, liturgijski prostor, jekompletno ureðena i klimatizirana. Prezbiterij u pozadinikrasi veliki mozaik koji je izradio ak. slikar Josip BotteriDini. Na istoènoj strani je 14 vitraja s postajama križnogputa. Nadbiskupija je dijelom financirala i ureðenjestambenog dijela pastoralnog centra, a na župi je da dovršitaj dio i dio ureðenja okoliša oko crkve. Na kraju misnogaslavlja župnik Èotiæ, koji je na Suæidru tri godine, uputio jerijeè zahvale nadbiskupu na pastirskoj brizi, Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, izvoditeljima radova, donatorima,župljanima i prvome župniku don Petru Ðonliæu, Splitsko-dalmatinskoj županiji i gradu Splitu na èelu sgradonaèelnikom koji je darovao zvona, djelatnicimaÈistoæe te Parkova i nasada, Gradskom kotaru Suæidar tesvima koji su na evanðeoski naèin sudjelovali u gradnjicrkve. "Posebno veliko, veliko hvala vjernicima, vama dragižupljani koji ste, eto za mjesec dana, bit æe dvadeset godina,bili vjerni svojim župnicima i vlažnom, zagušljivomskloništu, unatoè zbog šahte pune vodom, nerijetko idosadnim komarcima. Sretni smo, lijepo je i dobro èuti kadagrad, županija ili država ulažu milijune kuna u obnovu nekenaše škole sa stotinjak ðaka. Meðutim, isto tako bismo svitrebali biti radosni, pjevati od sreæe kada se izgradi crkva ivjeronauèna dvorana za preko 800 uèenika koji su svakogtjedna, najmanje jedan školski sat boravili u tom i takvomskloništu ne raèunajuæi susrete s odraslim i nedjeljne mise",kazao je, izmeðu ostaloga, župnik Èotiæ, kojemu je to treæacrkva koju je "izgradio" u manje od 15 godina (crkva Sv.Josipa na Mertojaku i crkva Kraljice Mira u Makarskoj). Na podruèju župe sv. Andrije na Suæidru danas ima oko 12tisuæa stanovnika. Devetnaest godina se bogoslužje slavilo uatriju i u atomskom skloništu osnovne škole. Unatoè manjkuprikladnoga prostora za bogoslužje, župa se duhovnorazvijala, ima èetiri zbora i èetiri pjevane nedjeljne mise, aiznjedrila je i tri duhovna zvanja. Dok se strpljivo èekalo nazemljište, na dozvole i financijske potpore za izgradnjužupne crkve, vjernici su se okupljali na misna slavlja u 160kvadrata velikom atomskom skloništu. Taj blindiranipodzemni prostor, bez prozora a kamoli vitraja nije omeonarod da u meðuvremenu izgradi stabilan i èvrst duhovnitemelj najviše zahvaljujuæi svome prvom župniku don PetruÐonliæu. Pohvalna je angažiranost mladih ljudi u ovoj župi.Ona je bogata duhovnim zvanjima, molitvenim zajednicama,karitativnim i volonterskim udrugama, djecom i mladimakojih više od 95% pohaðaju vjeronauk, vjerno ministriraju,pjevaju u zboru, uspješni su u športskim natjecanjima itrostruki su državni prvaci iz vjeronauka pod vodstvomžupnika Èotiæa. Drugim rijeèima, do sada ovu župu nisukrasili ni velebna crkva, ni visoki zvonik, ni umjetnièka djelani zlatno posuðe ali se zato uzdigla diplomama, medaljama,peharima i drugim priznanjima udijeljenima njezinimžupljanima. Ova suradnja grada, škole i Crkve, postavila jeonaj najvažniji temelj: veæ je brojnu djecu izgradila ukvalitetne i odgovorne ljude, a na radost svih župljana ižupnika niknuo je prikladan prostor s bogatijim sadržajimaza još ispunjeniji vjerski i duhovni život.

Domovinske vijestiika

131. prosinca 2010. broj 48/2010

Ðakonsko reðenje u PuliPula, 27.11.2010. (IKA) - Nakon šest godina filozofsko-teološkog studija i tri godine misijske prakse, duhovnihvježbi i bdjenja u sjemenišnoj kapeli, 27. studenoga upulskoj prvostolnici po polaganju ruku i posvetnoj molitviporeèko-pulskoga biskupa Ivana Milovana podijeljen je redðakonata dvojici bogoslova Biskupijskoga misijskogsjemeništa u Puli: Marijanu Lindiæu iz Zagreba na naslovPoreèko-pulske biskupije te Stefanu Cataldiju iz Italije nanaslov Rijeèke nadbiskupije. Misno slavlje u prepunojpulskoj katedrali Uznesenja BDM biskup Milovan predvodioje u koncelebraciji s umirovljenim nadbiskupom AntomJuriæem, duhovnikom sjemeništa u Puli, umirovljenimporeèko-pulskim biskupom Antunom Bogetiæem te sèetvoricom rektora sjemeništa: vlè. Piergiorgiom DeAngelisom, rektorom pulskog sjemeništa, odakle su izašladva novozareðena ðakona, mons. Nikicom Uraviæem,rektorom rijeèkog sjemeništa Ivan Pavao II., rektoromsjemeništa Redemptoris Mater iz Macerate u Italiji vlè.Marijom Malonijem te mons. Janezom Oberstarom,rektorom novoosnovanog sjemeništa Redemptoris Mater uTrstu, te u s još èetrdesetak sveæenika iz Hrvatske i Italije.Slavlju su nazoèile obitelji kandidata iz Zagreba i iz Italije,kao i mnogobrojna rodbina, prijatelji i poznanici iz raznihžupa, kao i braæa iz neokatekumenskih zajednica, u kojimasu ti mladi ðakoni otkrili svoj poziv i u kojima je on idozrijevao. "Ovo slavlje danas nada je i za Crkvu, jer vidimokako Bog i danas èini èudesa u svojoj Crkvi, kako poziva iosposobljava svoje sveæenike za poslanje u Crkvi za svijet",rekao je biskup Milovan, govoreæi nadalje o zvanju kao daruneba pojedincu i Crkvi, citirajuæi Ivana Pavla II. èije rijeèisvaki kandidat može uèiniti svojima: "O, Bože zar si pozvaomene, tvoje usne rekoše moje ime...". Na kraju slavlja rijeèièestitke i zahvale nadbiskupa Ivana Devèiæa proèitao jerektor rijeèkog sjemeništa mons. Uraviæ, u kojima je mons.Devèiæ zazvao zagovor Majke Marije Kraljice apostola iZvijezde nove evangelizacije na novozareðene ðakone, aposebnu je dobrodošlicu meðu prezbiterij Rijeèkenadbiskupije uputio Stefanu Cataldiju.Do sada je u Poreèko-pulskoj biskupiji inkardinirano 27sveæenika formiranih u Sjemeništu Redemptoris Mater uPuli, 16 ih djeluje u župnom pastoralu dok su ostali umisijskom poslanju kao fidei donum sveæenici u razlièitimzemljama svijeta, što Poreèko-pulsku biskupiju èini jednomod misijski najaktivnijih biskupija u Hrvatskoj i šire.

Zagreb: Upaljena prva adventska svijeæaZagreb, 27.11.2010. (IKA) – Na adventskom vijencu nazdencu Manduševac na Trgu bana Josipa Jelaèiæa 27.studenoga, uoèi prve adventske nedjelje, po jedanaesti putupaljena je prva svijeæa. Prigodnu Službu rijeèi predvodio jebiskupski vikar za grad Zagreb mons. Zvonimir Sekelj uzajedništvu sa župnikom župe sv. Marije na Dolcu vlè.Ivicom Kecerinom. Mons. Sekelj podsjetio je kako jesredišnji zagrebaèki trg mjesto okupljanja i dogaðanja, apaljenje prve adventske svijeæe poticaj je za dogaðaj utemelju, na promjenu sebe sama. Stoga je pozvao da i tajadventski vijenac bude znak spremnosti na obnovu kako bi uistinskoj ljepoti bili spremni doèekati Kristovo roðenje. Gradonaèelnik Milan Bandiæ istaknuo je da je došašæevrijeme kada smo pozvani biti bliži ljudima, onima koji živeu našem susjedstvu bez smješka i radosti. Dužni smo i njimadonijeti radost adventa i Božiæa. To nam se èini posebnovažnim u ovo vrijeme krize i recesije, pesimizma iobezvrjeðivanja svih vrijednosti, istaknuo je gradonaèelnik.

Ðakonsko reðenje u SiskuSisak, 27.11.2010. (IKA) - Ivan Faletar iz Popovaèe i JankoLuliæ iz Odre Sisaèke primili su red ðakonata po rukamasisaèkog biskupa Vlade Košiæa u subotu 27. studenoga usisaèkoj katedrali Uzvišenja sv. Križa. Na misi reðenjakoncelebriralo je èetrdesetak sveæenika Sisaèke biskupijepredvoðeni generalnim vikarom mons. Josipom Æoriæem,kao i poglavari Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništapredvoðeni rektorom mons. dr. Stjepanom Balobanom, tebrojni èlanovi rodbine i prijatelji reðenika ispunivši Sisaèkukatedralu do posljednjeg mjesta.Obraæajuæi se kandidatima za red ðakona Ivanu i Jakovu,biskup im je rekao da si trebaju posvijestiti da su od Kristaizabrani. To je velika milost, to je najvažnije u životu –slijediti onoga koji je Pastir dobri, koji život svoj daje izljubavi za nas. To je trajna vaša zadaæa, dragi kandidati, dapo svetom redu zapoènete dublje poznavanje Krista, da gadoživljavate u njegovoj Crkvi. Ona je njegovo Tijelo, ona jenjegova ljubljena Zaruènica, ona je hram i boravište njegovaSvetog Duha. Kako æete to odsada dublje upoznavati Kristau Crkvi? Do sada ste u svojem teološkom studiju, Kristaupoznavali u svetim bogoslovnim znanostima. Sada æete tuspoznaju proširivati vlastitim iskustvom, u zajedništvuCrkve koja treba vaše služenje, vašu prisutnost, vašumolitvu, vaš dobar primjer, poruèio je biskup Košiæ. Ljepoti euharistijskog slavlja i ðakonskog reðenje pridonijelisu èlanovi Biskupijskog zbora predvoðeni JelenomBlaškoviæ, voditeljicom, kao i Robertom Jakicom,orguljašem i bogoslovom.

Molitvena priprema za put u RotterdamZagreb, 27.11.2010. (IKA) - U predveèerje prve nedjeljeDošašæa, u subotu 27. studenoga, u zagrebaèkoj katedraliodržana je taizeovska molitva na kojoj se okupilo višestotina mladih koji æe sudjelovati na novogodišnjem susretuu nizozemskom gradu Rotterdamu. Molitvu je predvodiopovjerenik za pastoral mladih Zagrebaèke nadbiskupijeDomagoj Matoševiæ, a u samu pripremu ukljuèili su sebrojni mladi.Kroz pjesmu, molitvu, trenutke tišine, klanjanje križu mladisu razmišljali o tekstu Pavlove poslanice Filipljanima"Radujte se u Gospodinu!" Nakon evanðelja proèitana jeporuka brata Ulricha iz taizeovske zajednice, koji nijemogao sudjelovati na molitvenom susretu jer se nalazi uSantiagu. Mladim je Zagrepèanima poruèio kako se u svakojsituaciji svojega života – u dobrim i u lošim danima – mogupovjeravati, predati Kristu. "Što se više predajemo Kristu,sve slièniji æemo mu biti i sve više otkrivamo da njegovoobeæanje vrijedi i u našem životu. On nam otvara put, uski,skoro nevidljivi put. Vidimo samo sljedeæi korak, a ipaknismo sami", napisao je brat Ulrich.Posebnu je poruku uputio i mladima koji æe za mjesec danakrenuti na Hodoèašæe povjerenja na Zemlji u Rotterdam: "Tatiha radost na putu nije samo za nas. Nešto smo razumjeli štoje drugima još skriveno. A to – iako vrlo maleno – možemodijeliti s drugima. 'Neka vaša blagost bude poznata svimljudima', želi nam sv. Pavao. U tom se duhu pripremamo zaput u Rotterdam."Mladi su se posljednjih nekoliko mjeseci pripremali zaodlazak u Rotterdam kroz redovite susrete i molitvu požupama i dekanatima, a prema trenutaèno dostupnimpodacima na susret iz Zagrebaèke nadbiskupije putuje oko700 mladih u 14 autobusa.

Domovinske vijesti ika

14 1. prosinca 2010. broj 48/2010

Ðakonsko reðenje u SplituSplit, 28.11.2010. (IKA) – "Nije problem u pozivu nego uodazivu, u odgovoru. Dragi ðakoni, potrebni ste službeniciprije svega našoj Crkvi, ali i našem društvu kojemu trebajusvjedoci trajnih vrednota: služenja, dobrote, nade i ljubavi",kazao je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ prilikomðakonskoga reðenja koje je uprilièeno na prvu nedjeljudošašæa, 28. studenoga, u prepunoj crkvi Sv. Ivana Krstiteljana Trsteniku u Splitu. Tom prigodom zaredio je za ðakonetrojicu bogoslova, dvojicu na naslov Franjevaèke provincijePresvetog Otkupitelja: fra Ivana Antu Roziæa (25) izhrvatske katolièke misije Bl. Alojzije Stepinac iz Sttutgarta ifra Lukicu Vojkoviæa (26) iz župe sv. Luke iz Otoka kodSinja te na naslov Splitsko-makarske nadbiskupije donFranka Prnjaka (24) iz splitske župe sv. Andrije na Suæidru.U slavlju je sudjelovalo oko dvadeset sveæenika, odgajateljai profesora na èelu s nadbiskupom Barišiæem, provincijalomfra Željkom Toliæem, pastoralnim vikarom mons. DragomŠimundžom te župnikom don Jenkom Buliæem. Nadbiskupje u homiliji istaknuo službu ðakonata, kao smisao predanja isluženja Bogu i Crkvi. "Vi ste na svoj naèin Božji dar Crkvii narodu. Prepoznati ste kao oni koji æe donositi nadu, radost,ljubav, dobrotu ovom èovjeku i svijetu obilježenommentalitetom korisnosti i sebeljublja. Trebate nastaviti biti unjemu prisutni ali ne i utopljeni u njegov duh, ne bitiravnodušni za ovaj svijet i njegova dogaðanja nego zauzetiproroci puni Duha Božjega", naglasio je nadbiskup Barišiæ.Buduæi da je njihov prvi uzor Isus Krist potaknuo ih je –rijeèima sv. Pavla – da se zaodjenu s Kristom te usklade sNjim svoje misli, rijeèi i djela. U duhu zapoèetoga novogliturgijskog vremena Došašæa pozvao ih je da budu"adventske zornice" koje æe pripravljati na susret sGospodinom one kojima su poslani. "A na tom putu nekavas prati zagovor i ljubav Blažene Djevice Marije, 'ðakonise'i prave uèiteljice adventa", zakljuèio je svoju propovijed.Nadbiskup je polaganjem ruku i posvetnom molitvomkandidatima za ðakonat podijelio sakrament svetoga redaðakonata. Nakon poprièesne molitve, uz zahvale i èestitke nadbiskupaMarina Barišiæa, nazoènima su svoju rijeè uputili provincijalToliæ i župnik Buliæ zahvalivši svima koji su svoju ljubav iznanje utkali u njihov odgoj i razvitak zvanja, roditeljima irodbini ðakona, odgojiteljima i profesorima, župnicima ižupnim zajednicama te prijateljima i kolegama. "Vjerujemda æe sve ono što ste tijekom svoga studija i školovanja upili,te što su vam podarili vaši roditelji i rodne župe, doæi doizražaja na mjestima gdje budete zaista služili", poruèio jeprovincijal. "Dobri Pastir providio nam je danasnajduhovniji poèetak i ulazak u novu liturgijsku godinu ukojoj æe ova župna zajednica na Trsteniku proslaviti 20.obljetnicu svoga utemeljenja. Stoga, u našim novimðakonima vidimo Božji dar, roðendanski dar i povjerenje,ali i moguænost za promociju i afirmaciju novih duhovnihzvanja koja u župnim zajednicama nalaze duhovno ipedagoško mjesto za rast i formaciju prema sveæeništvu iliredovništvu. Svako zvanje znak je žive i zdrave Crkve idobar poticaj obiteljima i mladima da razmišljaju oduhovnom pozivu te ga podrže svojim molitvama i iskrenimraspoloženjem za tu stvarnost", istaknuo je župnik Buliæ.Misno slavlje, koje je završilo himnom "Tebe Bogahvalimo" i nadbiskupskim blagoslovom, svojim jepjevanjem uvelièao župni mješoviti zbor pod vodstvomDanijele Petrušiæ i s. Karmele. Svoju ðakonsku službu fraIvan Ante Roziæ vršit æe u Sinju, fra Lukica Vojkoviæ uMetkoviæu, a don Franko Prnjak nastavlja služiti naTrsteniku u Splitu.

Spomen-ploèa s. Juli IvaniševiæGodinjak, 28.11.2010. (IKA) - U Godinjaku, rodnom mjestus. Jule Ivaniševiæ, jedne od Drinskih muèenica, a filijali župeSv. Antuna Padovanskog Staro Petrovo Selo, otkrivena je28. studenoga spomen-ploèa i to na mjestu i kuæi gdje jenekad bila rodna kuæa sestre Jule. Sveèanost je poèelamisom koju je u župnoj crkvi slavio preè. Antun Prpiæ,upravitelj staropetrovoselske župe i dekan Novokapelaèkogadekanata. S. Jula krštena je u toj crkvi 26. studenoga 1893. Uznak sjeæanja na život i žrtvu s. Jule i njenih sestara, a upovodu Julina krsnog dana, uprilièeno je misno slavlje iotkrivanje spomen-ploèe. Okupili su se hodoèasnici izZagreba koji su otpjevali i nekoliko pjesama o sestrama kojesu svoj redovnièki zavjet potpisale krvlju. Na misi je pjevaoi crkveni zbor staropetrovoselske župe. Uz Kæeri Božjeljubavi sveèanosti je nazoèio i veliki broj vjernikastaropetrovoselske župe. Svi su dobili i Informativni biltenVicepostulature službenica Božjih s. M. Jule Ivaniševiæ ièetiriju sestara, a njegova urednica s. M. Ozana Krajaèiægovorila je o prikupljanju graðe za proglašenje blaženimDrinskih muèenica.

Sjednica Pastoralnoga vijeæa Gospiæko-senjske biskupijeGospiæ, 28.11.2010. (IKA) - Sjednica Biskupijskogpastoralnog vijeæa Gospiæko-senjske biskupije održana je 27.studenoga u biskupskom domu u Gospiæu. Nakonpozdravnih rijeèi generalnog vikara biskupije mons. mr.Tomislava Šporèiæa i molitve Treæeg èasa, razmatranje natemu "Kršæanin sluša i pouèava Rijeèju Božjom" održao jekancelar biskupije mr. Marinko Milièeviæ. Izvješæe o stanjuu biskupiji za proteklu godinu podnio je zatim gospiæko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogoviæ. Govoreæi o stanjuklera, istaknut je odlazak bivšeg tajnika i kancelara fraDraženka Tomiæa, kojega je povukla njegova provincija, ana njegovo mjesto došao je vlè. Marinko Milièeviæ. Tijekomgodine biskupiji je vraæena zgrada Sjemeništa u Senju, zaèiju obnovu i korištenje je potreban silan novac. Pokušalo sekompenzirati zgradu Ožegoviæijanuma da bude na koristgradu Senju a biskupija za nju dobije neku drugu nekretninu,no neuspješno. Popunjen je Senjski kaptol s novim èlanom -mr. Tomislavom Rogiæem kao i zaèasnim kanonikomJosipom Mustaèem. Dva nova Papina vikara postali sumons. Mile Èanèar i Tomislav Rogiæ, novi dekani sugospiæki mons. Èanèar i senjski vlè. Silvio Milin. Obavljenisu i izbori za novi saziv Prezbiterskog vijeæa. Sa školovanjau Rimu vratio se dr. Richard Pavliæ a ovogodišnjimladomisnik je Stanko Smiljaniæ. Pastoralnoj praksi uoèiðakonskog reðenja su dva kandidata a još je na rijeèkojTeologiji šest kandidata. Obavljeno je i novo razgranièenježupa u Ogulinu a na Plitvicama je pri kraju gradnjapastoralnog centra na Mukinjama. Prva misa održana je unovoj crkvi Bl. A. Stepinca u Ogulinu a tijekom godineizdano je više monografija o bivšim biskupijskim središtimaOtoècu, Senju, Modrušu i Krbavi kao i monografijaGospiæko-senjske biskupije. Tiskana je i knjiga intervjuabiskupa Bogoviæa "Žao mi je naroda" u izdanju Alfe.Obilježena je 10. obljetnica uspostave biskupije, 25. srpnja uGospiæu, kao i blagoslov Crkve hrvatskih muèenika naUdbini 11. rujna. Na kraju je biskup predstavio svoj noviprojekt a to je svehrvatski grob na Krbavskom polju za sveone èije se kosti nemaju gdje položiti. Mons. TomislavŠporèiæ predstavio je temu za dvije naredne pastoralnegodine u biskupiji "Godinu župne kateheze" te analiziraoupitnik poslan svim župama kakvo je stanje u župnojkatehezi. Slijedila su izvješæa pojedinih odbora BPV-a. Nakraju je održana rasprava.

Domovinske vijestiika

151. prosinca 2010. broj 48/2010

Novo razgranièenje izmeðu ogulinskih župaOgulin, 28.11.2010. (IKA) - Na misama na 1. nedjeljudošašæa èitan je u ogulinskim župama sv. Križa i bl. A.Stepinca dekret biskupa Mile Bogoviæa o novomrazgranièenju meðu tim župama. Mlaða ogulinska župa bl.A. Stepinca utemeljena je 11. listopada 2001. kada joj jedodijeljena petina vjernika tadašnje župe sv. Križa. Vjernicinove župe svoje su pastoralne potrebe proteklog desetljeæazadovoljavali u privremenom i neadekvatnom prostorudruštvenoga doma mjesnog odbora Salopek Selo.Vremenom se poèela graditi nova župna crkva koja je prviputa otvorila svoja vrata vjernicima na Božiæ 2009. Buduæida je nova crkva znatno prostranija i na pogodnoj lokaciji anakon rasprava na župnim pastoralnim vijeæima biskupBogoviæ je donio odluku o novom razgranièenju po kome æežupi bl. A. Stepinca biti pripojeno još oko 200 obitelji i tocijela ulica Sv. Roka, ulica Pešæenica od broja 12 i ulica Sv.Jakov od broja 50 s desne i broja 39 s lijeve strane, to jest odkapelice Gospe Lurdske na gore. Crkva Sv. Jakova ostaje naupravljanju župi sv. Križa.

Hodoèašæe pomoraca u KraljevicuKraljevica, 28.11.2010. (IKA) - Hodoèašæem brodovima usvetište sv. Nikole biskupa u Kraljevici prve nedjeljedošašæa, 28. studenoga, zapoèeo je višednevni programproslave blagdana sv. Nikole u Rijeèkoj nadbiskupiji.Predvoðeni rijeèkim voditeljem Apostolata mora fraStankom Dodigom i kapetanom rijeèke Luèke kapetanijeDarkom Glažarom hodoèasnici su se ukrcali na brodice uRijeci i Bakru te u konvoju s deset brodica uplovili uKraljevicu. Iznimno loše vrijeme ipak nije moglo sprijeèitibrojne hodoèasnike pomorce da se u svetištu sv. Nikolepomole Bogu, stave pod zagovor svojeg zaštitnika i slaveeuharistiju koju je predvodio fra Stanko. Kapetani, mornari,ribari, svi koji su s morem povezani te njihove obiteljiispunili su najstarije svetište sv. Nikole u hrvatskomPrimorju. Misa je zapoèela paljenjem zavjetne svijeæe kojusu darovali pomorci, a zapalio ju je kapetan Darko Glažar.Fra Stanko je u propovijedi podsjetio kako se ovo 12.hodoèašæe brodovima u Kraljevicu tradicionalno organizirana poèetku vremena pripreme za Božiæ. "Isus nam samgovori kako se pripremiti i doèekati njegov roðendan. Bdijte,rekao je, što znaèi da ne smijemo duhovno zaspati nego umolitvi išèekivali Njegov dolazak." Pozvao je vjernike daBožiæ doèekaju dolièno, lišeni nepriliènih vanjskihmanifestacija, kupovine i užurbanosti te da ga proslave uobitelji. Podsjetio je i na poruku sv. Nikole biskupa, koji jesvoj život posvetio darivanju onima u potrebi. "U ovomvremenu kada slavimo Boga koji silazi meðu nas i darivasamog sebe, prepoznajmo braæu i sestre u potrebi da i njimaBožiæ bude radostan". Župnik Kraljevice Ivica Klanacpotvrdio je tradiciju proslave blagdana sv. Nikole u tomekraju oduvijek vezanom uz more. Sv. Nikola bio je zaštitnikkojem su se utjecali, a da je tako i danas potvrdili su brojnihodoèasnici. Važnost blagdana potvrdile su i gradske vlastipa se sv. Nikola slavi i kao Dan grada Kraljevice. Nakonmise hodoèasnici su obišli oko oltara upuæujuæi svojanadanja i molitve. Na povratku u Rijeku hodoèasnièkikonvoj sirenama je pozdravio Bakar i Kraljevicu. Zbog lošegvremena izostali su tradicionalni doèeci vjernika na rivi,premda su se i ovom prilikom okupili u manjem broju ipozdravili konvoj. U narednih tjedan dana rijeèki Apostolatmora brojnim æe susretima pomorce okupljati na molitvi, anajsveèanije æe biti uoèi blagdana sv. Nikole 5. prosincakada æe iz Rijeèke luke pomorci u procesiji hodoèastiti ukapucinsku crkvu Gospe Lurdske.

Procesija svjetla u TrnovèiciU èast Gospe od èudotvorne medaljice i na spomendehonijanskim muèenicimaZagreb, 28.11.2010. (IKA) - Procesija svjetla u èast Gospeod èudotvorne medaljice i na spomen dehonijanskimmuèenicima održana je u nedjelju 28. studenoga ulicamažupe Marije Majke Crkve i sv. Maksimilijana Kolbea uzagrebaèkoj Trnovèici, kojom upravljaju dehonijanci,sveæenici Srca Isusova. Dan ranije, 27. studenoga, navršilose 180 godina od ukazanja Blažene Djevice Marije sv.Katarini Laboure kojoj je povjerila zadatak izradeèudotvorne medaljice s natpisom "O Marijo, bez grijehazaèeta, moli za nas koji se tebi utjeèemo", uz obeæanje da æesve osobe koje je nose oko vrata zadobiti posebne milosti.Procesiju je predvodio župnik župe o. Andrzej Wosko SCJ,uz pomoæ sestra milosrdnica sv. Vinka Paulskog, redovnièkezajednice kojoj je pripadala i sv. Katarina, a koja odnedavnoima i svoju redovnièku kuæu u blizini župne crkve uTrnovèici. Unatoè kiši i hladnoæi u procesiji je sudjelovaloviše od 300 vjernika. Procesija je, u sklopu Godine ocaLeona Ivana Dehona (12. 8. 2010. – 12. 8. 2011.) koja seobilježava u župi, održana i u znak sjeæanja na 28dehonijanaca ubijenih u Zairu u studenome 1964. godine, odkojih je jedan bio biskup biskupije Wamba o. Joseph PierreAlbert Wittebols SCJ.

Biskup Gjergji slavio misu u rijeèkoj katedraliRijeka, 28.11.2010. (IKA) - U povodu 100. obljetniceroðenja bl. Majke Terezije sveèano euharistijsko slavlje urijeèkoj katedrali Sv. Vida u nedjelju 28. studenogapredvodio je apostolski administrator Prizrena biskup DodeGjergji u koncelebraciji s generalnim vikarom Rijeèkenadbiskupije Emilom Svažiæem i rektorom katedraleIvoslavom Liniæem. Unatoè lošim vremenskim uvjetimarijeèku prvostolnicu ispunili su ne samo vjernici albanskenacionalne manjine, neko i Hrvati koji su došli odati poèastmajci cijeloga svijeta, kako ju je nazvao biskup Gjergji.Slaviti u katedrali uvijek je lijepo, osobito na spomen ženekoja pripada cijelome svijetu, a narodi Balkana rasli su snjom i ona je utjecala na prijateljstvo ljudi na našemprostoru, rekao je biskup, dodavši kako se na Kosovu gradisvetište Majke Terezije, a sjedište biskupije seli se izPrizrena u Prištinu. Na Kosovu danas postoje dvije hrvatskežupe, no za razliku od rijeèkih Albanaca koji su se u grad naRjeèini doselili proteklih desetljeæa, Hrvati su na Kosovudomicilno stanovništvo. "Premda nam je jezik drukèiji, duhje isti", istaknuo je biskup Gjergji, dodajuæi kako su ialbanski i hrvatski narod na ispomoæ jedni drugima uoèuvanju kulture i jezika, a praksa pokazuje kako živimo uduhu iste ljubavi. Na prvu nedjelju došašæa poruèio je kakonas božiæno vrijeme poziva na radost što je Bog s nama, ali ipodsjeæa da svjedoèeæi vjeru u Isusa svjedoèimo njegovponovni dolazak. Govoreæi o ugroženosti kršæanstva naZapadu, istaknuo je kako je ono na Kosovu još uvijek živo."Ostali smo manjina, ali smo prisutni u svim porama života.Katolièka moralna, kulturna i tradicionalna vrijednostprovlaèila se kroz povijest i ostala je živa i danas", rekao jekosovski biskup. Gosta je uime Rijeèke nadbiskupije pozdravio generalnivikar Rijeèke nadbiskupije mons. Emil Svažiæ, podsjetivšina duboke veze Hrvata i Albanaca, osobito kroz prijateljstvoMajke Terezije i isusovca Ante Gabriæa, misionara koji se sMajkom Terezijom družio u Indiji. Nakon mise, prigodniduhovno-glazbeni program izveli su gosti iz Prištine, Oktetprištinske filharmonije.

Domovinske vijesti ika

16 1. prosinca 2010. broj 48/2010

U varaždinskoj katedrali zareðena trojica ðakonaVaraždin, 28.11.2010. (IKA) - Varaždinska biskupija napoèetku crkvene godine prve nedjelje došašæa, 28.studenoga, sveèano je proslavila stupanje trojice kandidata usveti red ðakonata. U tijeku euharistijskog slavlja koje je ukatedrali Uznesenja BDM predvodio varaždinski biskupJosip Mrzljak, za ðakone su zareðeni Ivica Cujzek iz župeLepoglava, Hrvoje Damiš iz župe Maèkovec i Dario Pavišaiz župe Kalinovac. Slavlje ðakonskog reðenja okupilo jebrojne vjernike Varaždinske biskupije buduæi da su reðeniciiz svih triju regija – zagorske, meðimurske i podravske, aosobito vjernike iz župa reðenika iz kojih su došle ižupljanke u narodnim nošnjama, te njihove roditelje, rodbinui prijatelje. S biskupom je koncelebriralo 45 sveæenika, meðukojima su bili i predstavnici zagrebaèke bogoslovije, asudjelovali su kolege reðenika - aktualni i buduæi ðakoniviše nad/biskupija, te bogoslovi mjesne Crkve. U majci svihcrkava biskupije okupljene je pozdravio biskup domaæin tepozvao da se sjedine u molitvi za reðenike. RektorBogoslovnog sjemeništa mons. Stjepan Baloban pozvao jetrojicu kandidata da pristupe obredu reðenja te je zamoliobiskupa da ih zaredi za službu ðakona. Nakon obredareðenike su u ðakonsko ruho odjenuli njihovi župniciAndrija Kišièek iz Lepoglave, Josip Blažon iz Maèkovca iMladen Gorupiæ iz Kalinovca. U propovijedi biskup je došašæe usporedio s putovanjemprema sveæeništvu, a primanje ðakonata paljenjem prvesvijeæe. Dodao je kako æe na svom putovanju morati zapalitijoš svijeæa svoga uma i srca kako bi i sami mogli jednogdana svojim životom svjedoèiti i naviještati Radosnu vijest,te u drugima paliti svjetla. Zaželio je reðenicima da nikad neostanu bez tog neophodnog svjetla nego da ga trajno imaju usvojoj službi. Stoga je izrazio radost što primaju sveti redðakonata na prvu nedjelju došašæa, te što æe približavajuæi seblagdanu Božiæa i sami biti pozvani druge dovoditi tombožiænom svjetlu. Potaknuo je okupljene da ih kao Crkvaprate u molitvama i budu im podrška u nadolazeæimmjesecima u službi ðakonata, a zatim i prezbiterata, kako biu životu kojeg su taj dan zapoèeli uistinu drugima donosiliSvjetlo Kristovo. Na kraju mise biskup je èestitao novimðakonima i zaželio im ustrajnost kako bi se u lipnju iduæegodine ponovno okupili u još veæem broju dijeleæi još veæuradost sveèanosti sveæenièkog reðenja.

Podjela službe akolitata ðakovaèkim bogoslovimaSlavonski Brod, 28.11.2010. (IKA) - Ðakovaèko-osjeèkinadbiskup Marin Srakiæ podijelio je u nedjelju 28. studenogau tijeku misnog slavlja u župnoj crkvi Duha Svetoga uMalom Parizu u Slavonskom Brodu službu akolitatadesetorici bogoslova-studenta ðakovaèke teologije. Na misisu koncelebrirali domaæi župnik mons. Stjepan Belobrajdiæ,rektor ðakovaèke bogoslovije mons. Josip Bernatoviæ,prefekti Ivan Andriæ i Stjepan Radiæ te duhovnik mons. BožeRadoš. Govoreæi o vremenu došašæa, nadbiskup Srakiæ upropovijedi je istaknuo kako je došašæe vrijeme nade,vrijeme koje nas poziva na bdjenje. "Biti budan znaèi bitidosljedan susresti se s Gospodinom odnosno živjeti život usadašnjici, održati smisao prolaznosti u svijetu, nadati se idati svijetu obrazloženje te nade koja je u nama jer vjernik jesuvremenik današnjem èovjeku", poruèio je nadbiskup.Istaknuvši kako posljednjih godina najviše sveæenièkihkandidata dolazi iz Slavonskog Broda, zahvalio ježupljanima, rekavši kako je to plod njihove ustrajne molitve.Slavlje je pjesmom uzvelièao domaæi župni zbor.

Kursiljo za studente zadarskog SveuèilištaZadar, 28.11.2010. (IKA) - Èetverodnevni susret studenataSveuèilišta u Zadru, koji potjeèu iz svih dijelova Hrvatske,okupljenih na Malom teèaju kršæanstva Kursiljo, pod geslom"Zašto je kršæanin radostan? Doði i vidi", završen je 28.studenoga u župnoj dvorani katedrale Sv. Stošije u Zadru.Susret su vodili vlè. Andrija Vrane iz Zagreba, povjerenik zaKursiljo u cijeloj Hrvatskoj, i suradnici iz zadarskogTajništva Kursilja, s odgovornom vjerouèiteljicom RužicomAnušiæ. Uz izlaganja don Andrije, svjedoèili su i studenti, aradom u skupinama razgovarali su o naèinu produbljivanjavjere i molitve, kako biti u kontaktu s Bogom cijelog dana,moliti i raditi i tako kršæanski rasti i napredovati. Mladi suiznijeli vlastita iskustva i doživljaj molitve, kako mole, uèemu primjeæuju Božju prisutnost i bliskost. Izmjenomiskustava obogaæuju se i potièu. Zašto živimo, kako živjetikršæanstvo, zašto je kršæanski život drugaèiji od ovog svijeta,produbljivanje apostolata bile su teme susreta. "Naša uloga usvijetu je biti kralježnica u Crkvi, podmetnuti leða, davati jojèvrstoæu. Mladi mladima svjedoèe kako to izgleda unjihovom životu: biti student, studirati, moliti, kako seangažirati u Crkvi, kako mladi kršæani mogu živjeti vjeru uzajednici; koja je naša odgovornost za Kristovo poslanje dasve narode uèinimo njegovim uèenicima. Ovaj susret jeohrabrenje studentima da ustraju te nastanu i zajedniceprijatelja", rekla je Anušiæ. Razmišljajuæi o temi kršæanin usvojoj Crkvi, mladi su na papiriæima koje su zalijepili nacrtež proèelja zadarske katedrale ispisali što lijepo ugraðujuu Crkvu: èitanje Božje rijeèi, pomaganje drugima,skromnost, poniznost, briga za bližnje, druželjubivost,poslušnost, želja za poboljšanjem, a nedostaci kršæanskogživljenja su pasivnost, nedostatak radinosti, predrasude."Razmišljali smo kako je Crkva zajednica vjernika igrešnika; izgraðujemo je mi ljudi, udovi njenog tijela, sasvojim vrlinama, talentima, ali i manama. Crkva je po namasveta i grešna. Posvješæivali smo što unosimo u Crkvu da jedobra i kvalitetna, a što je èini manje lijepom. Kursiljo je radu malim skupinama gdje se zajedništvo može doživjeti ioèitovati. Obogaæuju me iskustva mladih. Crkva imabuduænost. Svaki èovjek je Božji dar drugome. Ti su mladiotvoreni za Boga, imaju u sebi ljepotu, samo tu ljepotumoraju nauèiti pokazati, ohrabriti se i osloboditi, da je mogui posvjedoèiti. Naèin rada u Kursilju im to može omoguæiti,jer dok govore o vjeri imaju iskustvo oslobaðanja odrazmišljanja što drugi misli o meni; tada æe vjeru moæisvjedoèiti i na mjestima gdje se budu kretali, na studiju, i bitikvasac društva", zakljuèila je Anušiæ.

Odabrano 132 stipendista Humanitarne udruge IvanMerzSplit, 29.11.2010. (IKA) - Humanitarna Udruga Ivan Merzodabrala je prvih 132 stipendista u akademskoj godini2010/2011. Ta udruga, koja je u proteklih nekoliko godinapodijelila 376 stipendija, od toga èak 126 u proteklojakademskoj godini, i ove se godine priprema za jošintenzivniji rad u podjeli stipendija, pomažuæi tako sveveæem broju uspješnih studenata i srednjoškolaca slabijegimovinskog stanja da redovno završe svoje školovanje. Zbogtoga su simbolièno zapoèeli tamo gdje su stali proteklegodine te je nakon prošlogodišnjih 126 ova akademskagodina otvorena sa 132 stipendija, šest više nego lani, aliprema dosadašnjem iskustvu broj stipendista æe se još ipoveæavati tijekom godine. Popis prvih 132 stipendista, ali izanimljiv web portal s brojnim korisnim informacijamamože se pronaæi na web adresi www.udrugaivanmerz.hr.

Domovinske vijestiika

171. prosinca 2010. broj 48/2010

Sjednica Prezbiterskog vijeæa Požeške biskupijeSvi zacrtani programi u Godini Gospe Voæinske ostaju nasnazi te æe dobiti znaèenje priprave za Dan obitelji i PapindolazakPožega, 29.11.2010. (IKA) - Redovita sjednicaPrezbiterskog vijeæa Požeške biskupije pod predsjedanjembiskupa Antuna Škvorèeviæa održana je 29. studenoga uprostorima Doma pape Ivana Pavla II. u Požegi. Nakonmolitve biskup je u uvodnoj rijeèi izvijestio vijeænike osvom jednomjeseènom pastoralnom pohodu australskimHrvatima i kazao da je oèitovanje vjernosti tamošnjih ljudiCrkvi i svome narodu ostavilo na njega dubok dojam te dasveæenici koji se ondje trude okupljati ih i duhovnoizgraðivati u Hrvatskim katolièkim centrima zaslužujuposebnu zahvalnost. Spomenuo je i probleme vezane zadrugi naraštaj Hrvata èijom se integracijom i asimilacijom uaustralsko društvo smanjuje broj onih koji svoj identitetpotvrðuju u spomenutim Centrima i kako bi o tom pitanjutrebalo temeljito promisliti i donijeti zakljuèke o buduænostimisionarskog djelovanja Katolièke Crkve u Hrvata naaustralskom kontinentu. Dodao je kako je kod odreðenogbroja naših ljudi zapazio odreðenu neraspoloženost premaHrvatskoj jer preko satelitske televizije vide i èuju što se svenegativnoga u njoj dogaða te se - kažu - ne moguidentificirati s takvom domovinom. Spomenuo je da im jenastojao prikazati cjelovito stanje u Hrvatskoj, istièuæivrijednosne sastavnice što ih najveæi broj jednostavnihhrvatskih ljudi živi u vjernosti Bogu i tim putem doprinosiduhovnoj èvrstini svoga naroda po kojoj smo pobjeðivali jošteža stanja tijekom minulih stoljeæa naše povijesti nego li jedanašnje. Biskup je vijeænicima još spomenuo kako se u Godini Gospevoæinske kao posebno iznenaðenje i dar 4. i 5. lipnja 2011.dogaða pastoralni pohod pape Benedikta XVI. Hrvatskoj teda æe svi planirani pastoralni programi biti usmjereni prematom dogaðaju. Vijeænici su zatim razmotrili odreðene toèke novog StatutaPrezbiterskog vijeæa koji je usklaðen na metropolijskojrazini. Meðu njima je i pitanje izbora èlanova u spomenutoVijeæe koje ostaje vlastito pojedinoj biskupiji. Buduæi da suse u pojedinim ustanovama Požeške biskupije u posljednjevrijeme dogodile promjene te da su takoðer utemeljene nove,predloženo je da se uz one èlanove Vijeæa koji su naznaèeniu dosadašnjem Statutu ukljuèe i upravitelj Odgojno-obrazovnog centra te ravnatelj Kolegija Požeške biskupije. Potom je raspravljeno pitanje funkcioniranja Župnogekonomskog vijeæa po novom Pravilniku. Biskup je kratkopredstavio nedavno doneseni novi Pravilnik te je upozoriokako je važno u skladu s njime djelovati, i naglasio da natemelju dosadašnjih iskustava posebnu pozornost trebaposvetiti izvanrednom upravljanju vremenitim crkvenimdobrima gdje se javljaju odreðene poteškoæe. S tim jepovezano i pitanje izgradnje novih crkvenih objekata upojedinim župama. Ekonom Ivan Nikoliæ predstavio je stogavijeænicima postupak koji treba pri tom poštovati u skladu saZakonikom kanonskoga prava i krajevnim propisima kao ipostupak koji treba slijediti pri korištenja novca iz Ustanoveza uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika.Zakljuèeno je kako sve èlanove župnih ekonomskih vijeæatreba upoznati s novim Pravilnikom i uputiti ih u odreðenaproceduralna pitanja te æe se u tom smislu tijekom iduæekorizme održati i arhiðakonatski susreti župnih ekonomskihvijeænika na kojima æe sudjelovati i dijecezanski biskup. Uslijedila je rasprava o pitanjima vezanima za pastoralneprograme tijekom Godine Gospe voæinske u Požeškojbiskupiji. Glede pastorala braka i obitelji voditeljicabiskupijskog Centra "Pro vita et familia" Željka Barbariæ

izvijestila je vijeænike o projektu obiteljskih radionica VijeæaHBK za obitelj u pripravi za nacionalni Dan obiteljiprigodom kojega dolazi Sveti Otac u Hrvatsku. BiskupŠkvorèeviæ istaknuo je kako svi zacrtani programi u GodiniGospe voæinske ostaju na snazi te æe dobiti znaèenjepriprave za Dan obitelji i Papin dolazak. Zakljuèeno je daBarbariæ bude koordinatorica u ostvarivanju projektaobiteljskih radionica, da æe se pobrinuti za osposobljavanjebraènih parova na arhiðakonatskoj razini koji æe potomeducirati braène parove u župama svojih dekanata zavoðenje spomenutih radionica. Pored toga zakljuèeno je da Povjerenstvo za hodoèasnièkipastoral na èelu s Josipom Devèiæem bude ujedno tijelo kojevodi brigu oko priprave Požeške biskupije za sudjelovanjena programima Papina pastoralnog posjeta Hrvatskoj.Devèiæ je u svojstvu predsjednika Odbora za izgradnjusvetišta Gospe voæinske izvijestio o trenutaènom stanjuradova te je dogovoreno da posveta nove crkve, ako svebude išlo kako je predviðeno, bude na obljetnicu utemeljenjaPožeške biskupije, 5. srpnja 2011., i da tom prigodom uzdomaæe vjernike u Voæin hodoèaste obitelji s brojnomdjecom i crkveni pjevaèki zborovi, kako je to zakljuèeno nanjihovu nedavnom susretu u Požegi. Ujedno su utvrðenidrugi programi Godine Gospe voæinske koji æe se odvijati utom svetištu: 13. prosinca 2010. na 19. obljetnicu razaranjavoæinske crkve i ubojstva 45 nedužnih žrtava, dijecezanskibiskup blagoslovit æe skulpturu Žalosne Gospe s mrtvimIsusom u naruèju ispred svetišne crkve u spomen voæinskimžrtvama, djelo umjetnika Josipa Poljana. Toga dana ujednoæe se održati hodoèašæe hrvatskih branitelja, vojske ipolicije. U subotu i nedjelju, 2. i 3. travnja, održat æe sekrižni put mladih èiji je cilj voæinsko svetište. Hodoèašæeosnovnoškolske djece u Voæin i ovogodišnjih kandidata zasakrament potvrde bit æe u subotu 7. svibnja 2011.Biskupijski susret mladih, predvoðenih uèenicima Katolièkeklasiène gimnazije u Požegi i Virovitici bit æe 14. svibnja2011. Biskupijski susret ministranata i èlanova biskupijskogDjela za duhovna zvanja održat æe se 22. lipnja 2011.Redovito hodoèašæe vjernika iz južnog dijela Požeškebiskupije bit æe 21. kolovoza, a slavonsko-podravskog dijelau nedjelju 4. rujna. Naknadno æe biti utvrðen nadnevakhodoèašæa starijih osoba, posebno iz umirovljenièkihdomova na podruèju Požeške biskupije. Istoga dana, 29. studenoga, pod predsjedanjem biskupaŠkvorèeviæa održana je i sjednica Zbora savjetnika Požeškebiskupije, na kojoj su razmatrani konkretni problemi itražena naèelna rješenja za odreðene sluèajeve u upravljanjucrkvenim vremenitim dobrima.

Domovinske vijesti ika

18 1. prosinca 2010. broj 48/2010

Crkva u Hrvata

Sabor Hrvatske karmelske provincije sv. o. JosipaDan permanentne formacije - U Karmelu sv. Ilije na Buškomjezeru dr. Jadranka Garmaz održala predavanja na temu"Timskog rada"Livno, 25.11.2010. (IKA) – U Karmelu sv. Ilije na Buškomjezeru od 22. do 25. studenoga održan je Dan permanentneformacije i sabor Hrvatske karmelske provincije sv. o.Josipa. Program je okupio 29 braæe iz svih zajednicaprovincije. Nakon liturgijskog, radni dio Dana permanentne formacijezapoèeo je u utorak 23. studenoga ujutro uvodnom rijeèju o.provincijala Vinka Mamiæa, a nastavljen je predavanjima dr.Jadranke Garmaz na temu "Timskog rada". U svome prvompredavanju splitska teologinja iznijela je biblijsko-teološketemelje timskoga rada. "Danas se puno govori o timskom radu s polazištima i sciljevima suvremenog menagementa i marketinga. Miželimo ne previdjeti i kršæansku perspektivu", istaknula je. Polazeæi od biblijske prapovijesti, predavaèica je provelakroz cijelu svetopisamsku objavu, potvrðujuæi tezu o bitnojobilježenosti osobe zajednièarskom dimenzijom. Veæ uStarome zavjetu razvidno je da je zajedništvo bogoslovnakategorija. U zajedništvu se slavi Boga, ostvaruje vezaodgovornosti i ono je filter prihvatljivosti ponašanjapojedinca. U Novome zavjetu zajedništvo je plodkomunikacije Radosne vijesti. Oèituje se kao Isusova metodologija i preporuka.Neizostavna je oznaka Crkve kao zajednice. Prepoznaje sekao jednakost, suradnja i korelacija. Ovu kategoriju snažnoistièe i Drugi vatikanski sabor. Zajedništvo pretpostavljaodricanje od samodostatnosti, preuzimanje (su)odgovornosti,sposobnost kritike i još više samokritike te demokratiènoostvarenje Božje volje. "Suradnja s drugim nije naš hobi, nego naša daska spasenja(od našeg individualizma, egoizma)". Pri svemu važno jerazlikovati želju za zajedništvom od želje za istošæu. Dokprva raða životom i ide do padanja pred drugim i pranjanjegovih nogu, druga raða smræu kao što se vidi u sluèajuKajina.U drugome predavanju, nakon odmora, dr. Garmaz sustavnoje ukazala na važnost timskoga rada, predstavljajuæi njegoveelemente i unutarnju dinamiku. Ukazala je na kvalitativnerazlike izmeðu "radne skupine" i "tima". Svaka skupina ljudikoja radi zajedno ne mora biti tim. Tim je obièno skupinaljudi s komplementarnim znanjima i vještinama, koji radezajedno jer tek zajedno mogu postiæi cjelinu, buduæi da nitkood njih pojedinaèno ne može ostvariti cijeli potrebni spektarza postizanje cilja. Kao temeljnu tezu timskoga rada istaknula je: "Tim sjajnihpojedinaca èesto je manje uèinkovit od sjajnog timaprosjeènih pojedinaca". U timovima se oko zajednièkogsloženog cilja ostvaruje suradnja u razlièitosti kompetencija,brže i produktivnije se dolazi do cilja, jednostavnije seprenosi znanje i iskustvo meðu èlanovima, razinaodgovornosti je veæa, manje se griješi i manja je razinastresa. Predavaèica je predstavila vrste radnih timova ièimbenike koji utjeèu na grupnu izvedbu. Najvažnije u timovima je znati zajednièki cilj, što seizvršava, tko što èini i kako se radi zajedno. U stvaranju timavažnu ulogu ima upoznavanje, ali isto tako i kritièna faza(storming) gdje èlanovi èesto tek preko konflikata dolaze doistine o svojim stvarnim moguænostima. Kasnije slijedinormiranje, izvedba i završavanje. Pored toga, od velike je

važnosti voditelj i ispravno preuzimanje timskih uloga.Meðu poteškoæama kod timskoga rada istièe seprecjenjivanje samoga sebe, manjak komunikacije ineodgovornost. U tijeku rasprave predavaèica je podsjetila da kršæanskinaèin timskoga rada podrazumijeva i bogoljubljem ièovjekoljubljem nadahnuto služenje i križ. Takoðer je izsvoga braènoga i obiteljskog iskustva istaknula vrijednost ikorisnost svakodnevnog susreta i razgovora. Nasuprottendencijama individualizma i zatvaranja potrebno je znatiugasiti TV, èuti jedni druge, èuti kritiku ali i pohvalu i takograditi tim na kršæanski naèin.U okviru tema Sabora provincije provincijal o. VinkoMamiæ izvijestio je o nekim projektima provincije, osobito omoguæoj novoj zajednici u kontekstu poziva na opsluživanjepastorala župe, što je u fazi razmatranja, kao i o nastavkugradnje samostana u Splitu. Gradnju je financijski usporiloukidanje prava na povrat poreza kod inozemnih donacija. Istaknuta je i sve veæa posjeæenost web stranice hrvatskogkarmela (www.karmel.hr) koju karmeliæani imaju još od1998. godine. Buduæi da postoji i engleska inaèica stranice,ne iznenaðuje da posjetitelja ima iz èak 77 zemalja. U raduSabora uz izviješæa o aktualnostima iznesene su i neke noveideje u pogledu pastorala duhovnosti i aktivnosti karmelskihduhovnih centara. O. Sreæko Rimac izvijestio je o poèetku rada prvoga studijabogoslovlja i duhovnosti u Bugarskoj, koji je u Sofijiorganizirala HKP sv. oca Josipa. Zanimanje nadilazioèekivanja. Dotaknuta su i razlièita aktualna pitanja iz životazajednica i došlo je do izražaja nastojanje da svatko nanjemu svojstven naèin pridonosi funkcioniranju zajednice nasvim podruèjima, od molitveno-duhovne dimenzije prekoskladnog suživota do materijalno-ekonomskog podruèja,kako bi se zajednièki i komplementarno ostvarivaokarmelski identitet zajednica.U sklopu kulturološko-rekreativnog sadržaja organizirano jehodoèašæe u marijansko svetište u Vepricu. Upraviteljsvetišta don Alojzije Bapèeviæ karmeliæane je srdaènoprimio, pogostio ih i proveo kroz svetište. Predstavio im jevrlo impresivne novoizraðene mozaike isusovca IvanaRupnika. U Makarskoj, u franjevaèkom samostanu, domaæinkarmeliæanima je bio fra Miljenko Odrljin, koji je opisaopovijest franjevaca u Makarskoj. Proveo ih je i krozbogatstvo školjki u malakološkom muzeju. U samostanskojcrkvi Uznesenja Marijina protumaèio je impozantni mozaikJosipa Bifela, najveæi u Hrvatskoj, a vjerojatno i u ovomdijelu Europe, koji prekriva cijeli zid polukružne apsidecrkve. Nakon okrjepe u samostanskoj blagovaonici, fra FraneBotica darovao je provincijalu kao znak franjevaèkogbratstva i pažnje štolu iz svoje radionice.Na završnom susretu objavljeni su rezultati vrednovanjasusreta od strane sudionika. Opæa ocjena je 4,48. Najvišuprosjeènu ocjenu je dobio smještaj (4,88), a najnižu ocjenuvlastito zalaganje (3,75), što upuæuje na velikusamokritiènost sudionika. Èak 10 od 11 ocjena su iznad 4.Sudionici su meðu ostalim primijetili napredak u iznošenjumišljenja i pohvalili izostavljanje formalnih izvješæa u koristaktualnih pitanja.

.

Crkva u Hrvataika

191. prosinca 2010. broj 48/2010

Biskup Komarica proslavio 25. obljetnicu biskupstvaVjernici i nevjernici osjetili su da je u životu biskupaKomarice na djelu življeno evanðelje koje nadilazi svegranice i postaje privlaèno mnogim ljudima željnimispunjenja životaBanja Luka, 27.11.2010. (IKA/KTA) - Sveèanim misnimslavljem u katedrali Sv. Bonaventure u Banjoj Luci 27.studenoga proslavljena je 25. obljetnica obnašanja biskupskeslužbe banjoluèkog biskupa Franje Komarice. BiskupKomarica predslavio je sveèanu euharistiju u koncelebracijis pomoænim banjoluèkim biskupom Markom Semrenom ièetrdesetak sveæenika – dijecezanskih i redovnièkih - iz svihkrajeva Banjoluèke biskupije i šire. Osim redovnica,bogoslova i vjernika iz Banje Luke, na misi su sudjelovali ipredstavnici Župnih pastoralnih vijeæa iz župa te biskupije.Na poèetku mise èestitku biskupu Komarici uputio jebiskupski vikar mons. dr. Anto Orlovac, jedan od njegovihnajbližih suradnika, koji je dugo godina obnašao službugeneralnog vikara. Dr. Orlovac prikazao je životni put idjelovanje biskupa Komarice od roðenja 3. veljaèe 1946. ubanjoluèkom naselju Novakoviæi te školovanja i sveæenièkogreðenja preko imenovanja za banjoluèkog pomoænogbiskupa 28. listopada 1985. kao najmlaðeg biskupa unekadašnjoj Jugoslaviji, do preuzimanja i obnašanja službedijecezanskog biskupa u Banjoj Luci. Posebno se osvrnuo nanjegovo djelovanje u teškim ratnim vremenima kao i u dobaobnove teško stradale biskupije.Na misi je propovijedao biskup Semren, podsjeæajuæi da jebiskup Komarica za svoje geslo izabrao: "Gospodin je mojasnaga, Gospodin je moja pjesma". "Ljudi su u Vamaprepoznali Božjeg èovjeka, istinskog proroka koji u vremenuzla nije ustuknuo pred silama mraka, veæ se hrabro odupro, svjerom u Boga i u ljude; èovjekoljupca koji je za vrijemestrašne tragedije koja je zadesila Vašu biskupiju i cijelu BiHpodizao svoj glas protiv nasilja, pozivao na obustavu rata iuspostavu pravednog mira, izražavao solidarnost s onimakoji su nedužno teško stradavali i pozivao svijet da im pružinužnu pomoæ; najvjerodostojnijeg glasnogovornikaobespravljenog bosansko-hercegovaèkog èovjeka izastupnika mnoštva nestalih, stradalih, ubijenih;glasnogovornika mnoštva prognanih; glasnogovornika svihkoji vapiju, traže, mole da se vrate na svoja predratnaognjišta; istinskog borca za istinu, za opraštanje, zapomirenje, za novi suživot; domoljuba koji je za svedomoljube BiH postao metaforom istine i pravde…; èovjekakoji je u sebi imao 'civilnu hrabrost' da bude èuvar svojebraæe, a Vaš brat je bio svaki èovjek kao Božje stvorenje",kazao je biskup Semren. Posvjedoèio je da su u biskupuKomarici vjernici i nevjernici osjetili da je u njegovu životuna djelu življeno evanðelje koje nadilazi sve granice ipostaje privlaèno mnogim ljudima željnim ispunjenja života.Podsjetio je da je sluga Božji papa Ivan Pavao II. biskupaKomaricu nazvao "snažnim biskupom ispaæene banjoluèkeCrkve; gorljivim i velikodušnim biskupom, koji gotovobespomoæno svjedoèi prisilni progon svojih sveæenika,redovnika i vjernika". Podsjetio je i da su biskupu Komaricadodijeljene brojne domaæe i meðunarodne nagrade te da jegodine 2004. predložen za Nobelovu nagradu za mir.Na kraju mise biskup Komarica svima je zahvalio,izražavajuæi prije svega osjeæaje duboke zahvalnostiTrojedinome Bogu za nebrojene darove pomoæi, utjehe,zaštite, milosrða i dobrote, koje je iskusio u svomdvadesetpetogodišnjem biskupstvu. "Zahvalan sam svimavama, svakom ponaosob, da ste došli danas u našu katedralu,majku svih crkva u našoj biskupiji, kako biste svoju osobnuvjeru i vjernost pridružili mojoj i zajedno sa mnom prinijeliSvevišnjem ovu najdragocjeniju žrtvu hvale i zahvaljivanja –

Kristovu žrtvu na ovom oltaru", kazao je biskup Komaricaizrièuæi posebnu zahvalnost papi Sluzi Božjem Ivanu PavluII. kao i zahvalu za ljubav, razumijevanje i potporusadašnjeg Pape, èije pozdrave i blagoslov od prije tri dana –iz osobnog susreta s njime, prenio svima nazoènima."Zahvaljujem Bogu danas osobito za Vas, svoju vjernu braæusveæenike, vas nazoène, kao i one sprijeèene da se tjelesnonama pridruže; za vas braæu redovnike, za vas sestreredovnice, kao i za vas mladu braæu koja se spremate zaodgovornu zadaæu sveæeništva i redovništva u KristovojCrkvi. Svima vama, a osobito našoj ubijenoj braæisveæenicima i sestri, kao istinskim svjedocima vjere ivjernosti Kristu i njegovoj Crkvi pripada sve moje divljenje,poštovanje i zahvalnost. Neka vam svima Krist bude trajnapomoæ i vjeèna nagrada. Zahvaljujem danas i svima vamasuradnicima u našim biskupijskim ili župnim vijeæima iinstitucijama; vama roditeljima, bolesnicima i mladima, štose trudite otvarati poticajima Božjeg Duha i svojimkršæanskim življenjem pridonositi rastu KristovaKraljevstva", rekao je biskup Komarica, izrazivši posebnuzahvalnost svim dobroèiniteljima.Na misi su pjevali novaci Franjevaèke provincije BosneSrebrene iz Livna. Nakon mise uslijedio je blagoslovobnovljene zgrade Biskupskog ordinarijata u kojoj æe senalaziti biskupska rezidencija te radne i stambene prostorijepomoænog biskupa i drugih èlanova Ordinarijata. Unazoènosti biskupa Semrena, brojnih sveæenika, redovnika,redovnica i vjernika, meðu kojima su bili i èlanovi župnihpastoralnih i ekonomskih vijeæa, zgradu Ordinarijata, koja jeviše od 17 godina služila za potrebe biskupijskog Caritasa,blagoslovio je biskup Komarica.

"Radost je veo velikodušnosti"Duhovna obnova u Hrvatskoj katolièkoj župi Main-Taunus/HochtaunusKelkheim, 28.11.2010. (IKA) - Duhovna obnova podgeslom bl. Majke Terezije "Radost je veo velikodušnosti"održana je od 26. do 28. studenoga u Hrvatskoj katolièkojžupi Main-Taunus/Hochtaunus sa sjedištem u Kelkheimu.Obnovu je vodio dr. fra Ante Vuèkoviæ. Sveèano misno slavlje posljednjega dana obnove u nedjelju28. studenoga u crkvi Sv. Dionizija u Kelkheimu predvodioje dr. Vuèkoviæ zajedno sa župnikom fra MarinkomVukmanom. Vuèkoviæ je kazao kako je Bog svjetlost i istinate kako se nije moguæe približiti Bogu bez nutarnjespremnosti da uðemo u istinu, a istina se odnosi na Boga,kosmos i na mene samoga. Istinu o sebi najteže je spoznati iona dolazi najkasnije. Ne dolazi bez boli, bez muke, bezotkriæa da sam najèešæe u laži, neistini i da se krivo vidim.Ono što nam Crkva uvijek iznova sugerira na poèetku misejest da nas Bog vidi do kraja u istini: i dobru i zlu stranu. I daunatoè tome što vidi sve nikad od nas ne odustaje. On jeapsolutno spreman ostati u odnosu s nama. Stoga je nama uinteresu otkloniti laž iz vlastitog života, rekao je. U tijekumise pjevanje na orguljama pratili su s. Magdalena Višiæ iKristijan Opaèak. Toga dana misna slavlja služena su u crkviSv. Križa u Bad Homburgu i u crkvi Sv. Katarine u BadSodenu. U petak 26. i subotu 27. studenoga misna slavljaslavljena su u Bad Sodenu u crkvi Sv. Katarine. U tijekuduhovne obnove molila se krunica, prireðeno je i klanjanje, arazmatranje 27. studenoga na temelju Lukina teksta "Oprostiim jer ne znaju što èine" održao je dr. Vuèkoviæ, istaknuvšikako je to svojevrsna škola opraštanja. Na kraju duhovne obnove fra Marinko je kazao kako su tobili milosni dani. Zahvalio je voditelju obnove Vuèkoviæušto su vjernici odobrili velikim pljeskom.

Crkva u Hrvata ika

20 1. prosinca 2010. broj 48/2010

Inozemne vijesti

Veliki glazbeni uspjeh francuskih sveæenikaFrancuska glazbena skupina "Les Pretres", koju po uzoru naistoimeni irski sastav èine trojica sveæenika, prodalarekordnih 200 tisuæa albuma u svega mjesec danaPariz, 24.11.2010. (IKA) - Iza najprodavanijeg albuma uFrancuskoj 2010. godine – od rekordnih 200 tisuæaprimjeraka prodanih u svega mjesec dana, pa do ukupnih500 tisuæa – nalazi se Jean-Michel di Falco, biskup Gapa uFrancuskoj, piše talijanski katolièki dnevnik "Avvenire", aprenosi Hrvatski program Radio Vatikana. Tražio samsredstva za didaktièke materijale za jednu školu uMadagaskaru, te za gradnju crkve u blizini svetišta Notre-Dame du Laus (Naše Gospe od jezera). U tom traženju jedanmi je prijatelj spomenuo uspjeh skupine "The priests"(Sveæenici), objasnio je biskup. Rijeè je o trojici irskihsveæenika koji su postali poznati u više od 32 zemlje usvijetu. Zato sam, dodao je biskup, u svojoj biskupijipotražio sveæenike koji dobro pjevaju, da snime nosaè zvukaod kojega bi prihodi bili namijenjeni za spomenute pothvate. Tako je nastala i francuska skupina nazvana "Les Pretres"(Sveæenici). Njihov nosaè zvuka, koji se ovih dana pojavio iu Italiji, sadrži po jednu pjesmu na talijanskom i latinskomjeziku, božiæne pjesme, Ave Mariju, te objašnjenje u kojemuse iznosi svrha tog nosaèa zvuka. Govoreæi o vrlo pozitivnimrezultatima te ideje, biskup di Falco je napomenuo daprimaju brojna pisma, èak i od ateista koji im zahvaljuju zaradost i mir koje su im pružili. To znaèi da mnogima trebajuodreðena razmišljanja, istaknuo je biskup te primijetio da jevrlo lijepo to što sveæenici mogu obavljati svoje poslanje i nanaèin koji je bliži navikama ljudi. Jedan je pak od èlanovatrija istaknuo da je cilj tog pothvata i dalje prikupljanjesredstava, ali je njihov prioritet biti sveæenici, jer, kako jerekao, uspjeh je lijep, ali prolazan.

Austrija: "Billa" i "bauMax" odazvali se crkvenom apeluTrgovaèki lanci žele 8. prosinca svojim djelatnicimadarovati "malo vremena i mira"Beè, 25.11.2010. (IKA) - Trgovaèki lanci "Billa" i"bauMax" odazvali su se apelu crkvenih voða kao što jekardinal Christoph Schönborn, i organizacija kao što jeSavez za nedjelju, da se 8. prosinca, blagdan Bezgrešnogzaèeæa BDM, ne "potroši u trošenju". Oba prodajna centrazatvorit æe vrata svojih trgovina na taj marijanski blagdankako bi svojim djelatnicima darovati malo "vremena i mira"u predbožiænoj trgovaèkoj gužvi, istaknuli su u zajednièkompriopæenju, a prenosi agencija Kathpress. Kada je "Billa" prije tri godine prvi puta zatvorila svojeduæane 8. prosinca, unatoè moguæoj velikoj zaradi toga dana,potaknula je i raspravu o održavanju zajednièkoganeradnoga dana, koja je ove godine pojaèana pridruživanjem"bauMax" filijala. Pionirski postupak "Bille" godine 2007.predstavljao je veliki poslovni rizik, istièu iz Rewe koncerna,ali se nadaju da æe time posvijestiti znaèenje i poštovanjezajednièkoga slobodnog vremena u predbožiænom razdobljukoje je posljednjih godina potrošaèki mentalitet iztradicionalnoga doba mira preobrazio u najstresnije vrijemeu godini. "Billa" i "bauMax" žele slobodnim danom svojimdjelatnicima i suradnicima zahvaliti za njihovu suradnju idarovati im ono najvrednije - mir i vrijeme za njih same,njihovu djecu, obitelji i prijatelje.

Novi kardinali o spreèavanju spolnog zlostavljanja i ostanju vjerskih sloboda u SAD-uVatikan, 25.11.2010. (IKA) - Novoimenovani kardinalRaymond Burke, predstojnik Vrhovnoga suda Apostolskasignatura, izjavio za Radio Vatikan da protiv spolnogazlostavljanja valja poduzeti svaku mjeru, premda jenemoguæe uèiniti sve da se izbjegnu sluèajevi te vrste. Kardinal Burke bio je nadbiskup St. Luisa i biskup LaCrossa u amerièkoj državi Wisconsin, prije nego je godine2008. imenovan predstojnikom Apostolske signature.Govoreæi o odgovoru Crkve na spolno zlostavljanjemaloljetnika, rekao je da se nikada ne može dovoljno uèinitida bi se izbjeglo te užase – bolan prekid povjerenja izmeðusveæenika, duhovnog oca, i jednog djeteta. Kardinal jetakoðer rekao kako vjeruje da su usvojene odluèujuæe mjeraza suèeljavanje s tim zlom, da se ono ne bi ponovilo. Trajnose radi na tome podruèju, uèinjen je golem napredak,ustvrdio je kardinal Burke.Govoreæi o dužnosti pastira da vjernike vode u promicanjucrkvenoga moralnog nauka, spomenuo je pretpostavku daneka osoba koja je javno sklopila brak, a pozivajuæi se navažeæi zakon, pobaci dijete, misli da može pristupiti prièesti.U dvotisuænoj crkvenoj tradiciji uvijek je vrijedilo da javnigrešnik ne može pristupiti prièesti, a ako bi to pokušao ondaga valja odbiti, ustvrdio je kardinal Burke, dodajuæi kako jeneshvatljivo da neki èlanovi Crkve tvrde da to ne shvaæaju ilida se prièešæivanje takve osobe može pravdati. Woshingtonski nadbiskup Donald Wuerl, takoðer je naprošlom konzistoriju imenovan kardinalom, on se pak urazgovoru s novinarom Radio Vatikana osvrnuo na stanjevjerske slobode i njezino ogranièavanje na globalnoj razini.Kao stanovnici ovog planeta moramo se ozbiljno zamislitinad tom èinjenicom, rekao je kardinal, te se osvrnuo nastanje vjerske slobode u Sjedinjenim Amerièkim Državama.Naèelo pozivanja na savjest nikada nije bilo upitno, a sadaneki tvrde da se religija može prakticirati i u vlastitoj kuæi.To je zanemarivanje naše kulture i negativno se odražava naamerièku kulturu. Vjerske su vrednote na kojima se temeljinaša kultura posve zanemarene. Nad tom se misaonomstrujom valja ozbiljno zamisliti i biti vrlo pozorni, rekao jekardinal Wuerl. Govoreæi o izazovima nove evangelizacije,podsjetio je na tri glavne zapreke naviještanju evanðelja okojima je govorio i papa Benedikt XVI. tijekom svogaapostolskog putovanja po SAD-u godine 2008. Prva jesekularizam, jer se ogranièava na sadašnji obzor. Ne uzima uobzir naš odnos s nadnaravnim, s Bogom, premda mnogimladi danas otkrivaju da je nadnaravno bitna sastavnicanašega života ako želimo živjeti u zaista uravnoteženomsvijetu, ustvrdio je kardinal. Druga je zapreka materijalizam.Potrošaèko se društvo, kojim se katkad dièimo, usredotoèujena materijalna dobra i njihovo nagomilavanje. A to takoðervrlo krnji naš obzor. Treæa je, pak, individualizam. Posvesmo usredotoèeni na sebe, na svoja prava i potrebe, nismouopæe pozorni na one koji nas okružuju, na zajednicu i opæedobro. To je naš životni kontekst a vrlo je veliki izazov zaCrkvu kako naviještati uskrslog i nazoènog Krista u tomsekularistièkom, materijalistièkom i individualistièkomsvijetu. To je naš izazov i naša zadaæa, a tako je veæ dvijetisuæa godina, zakljuèio je kardinal Wuerl u razgovoru zaRadio Vatikan.

Inozemne vijestiika

211. prosinca 2010. broj 48/2010

Francuski vjerski poglavari dogovaraju redovnezajednièke susretePariz, 25.11.2010. (IKA) - Vjerski poglavari u Francuskojžele se ubuduæe redovito susretati te razmatrati društveneteme bez pritiska aktualnosti dana, objavio je 25. studenogadnevnik La Croix, prenosi Kathpress. Na prvom takvomsastanku okupili su se predstavnici Katolièke, Pravoslavne iprotestantskih Crkava, kao i Židova, islama i budizma.Namjera im je bolje meðusobno upoznavanje i razmatranjezajednièkih stajališta prema društvenim pitanjima. Takoðeržele vjernicima zorno prikazati da je zajednièki životu umeðusobnom poštovanju moguæ. Za poèetak se namjeravajususretati èetiri puta godišnje.

Egipat: Ubijena dvojica kršæanaPolicija je nasilno odgovorila na prosvjed koptskih kršæanakoji su se bunili protiv zaustavljanja gradnje crkve u graduTalbiyaRim, Kairo, 25.11.2010. (IKA) – U Egiptu su ubijenadvojica koptskih kršæana, objavila je rimska agencija"AsiaNews". Kršæani su stradali u ponedjeljak kada jepolicija nasilno odgovorila na prosvjed koptskih kršæana kojisu se bunili protiv zaustavljanja gradnje crkve u graduTalbiya. U sukobu policijskih snaga s oko dvije tisuæeprosvjednika ozlijeðeno je najmanje pedeset osoba, meðukojima i sedam pripadnika snaga reda i 11 policijskihagenata, a stotinjak je kršæana uhiæeno. Islamski ekstremisti veæ godinama prijeèe izgradnjukršæanske crkve u Talbyi. U regiji Gizeh, gdje se prosvjeddogodio, živi više od milijun koptskih kršæana koji do sadanemaju crkvu.

Kršæani moraju imati moguænost ostati tamo gdje suroðeniMisa zadušnica u Vatikanu za ubijene iraèke kršæaneVatikan, 25.11.2010. (IKA) - Kršæani moraju imatimoguænost ostati tamo gdje su roðeni, istaknuo je kardinalLeonardo Sandri, proèelnik Kongregacije za Istoène Crkve,u propovijedi na misi zadušnici za žrtve teroristièkog napadaizvršenoga 31. listopada na katedralu u Bagdadu, u kojemuje poginulo 58 osoba. Misa je 25. studenoga u bazilici Sv.Petra u Vatikanu služena na poticaj predstavništva Siro-katolièke Crkve u Rimu, te koncelebrirana zajedno sYoussefom III. Younanom, sirijskim antiohijskimpatrijarhom, i bila je znak duhovne blizine s iraèkomkatolièkom zajednicom, koja se zalaže za mir i pomirenje ucijeloj zemlji.Zahvaljujuæi svim sudionicima na euharistijskom slavlju,kardinal se posebno obratio nazoènim veleposlanicima,razlièitih vjeroispovijesti, te zatražio konkretno djelovanjenjihovih vlada, da bi se posvuda podupro miran suživotpojedinaca i zajednica, te Bliskom istoku vratilo njegovovišereligijsko i višekulturno, uljudbeno i solidarno lice.Kršæani moraju imati moguænost ostati tamo gdje su roðeni,kako bi osobno, i putem djelovanja Crkve, bez ikakvediskriminacije, dali svoj nezamjenjivi prinos ljubavi naodgojnom, kulturnom i socijalnom podruèju, kao i napodruèju javne pomoæi. Oni žele sudjelovati u napretkusvoje voljene zemlje, i to u velikodušnoj otvorenosti premamuslimanima, i svim svojim sunarodnjacima, istaknuo jekardinal Sandri.

.

Susret predstavnika Europskih biskupskih komisija zamedije za njemaèko jezièno podruèjeIz Hrvatske su na susretu sudjelovali predsjednik Vijeæa zamedije pri HBK rijeèki nadbiskup dr. Ivan Devèiæ teprofesor na Teologiji u Rijeci dr. Jerko ValkoviæBonn, 25.11.2010. (IKA) - U Bonnu je od 23. do 25.studenoga održan susret predstavnika Europskih biskupskihkomisija za medije (CEEM) za njemaèko jezièno podruèje.Uz razmjenu iskustava te razgovora o situacijama iproblemima s kojima se susreæe Crkva u pojedinimzemljama, sudionici su posjetili sjedište njemaèkog radija"Deutsche Welle". Iz Hrvatske su na susretu sudjelovalipredsjednik Vijeæa za medije pri HBK rijeèki nadbiskup dr.Ivan Devèiæ te profesor na Teologiji u Rijeci dr. JerkoValkoviæ. Sljedeæe godine susret æe se održati u Švicarskoj.

Papa o zadaæi katolièkih novinaraVatikan, 26.11.2010. (IKA) - Hrabro služite istini,obrazlažuæi razloge vjere bez obzira na ideološkaopredjeljenja, poruèio je papa Benedikt XVI. predstavnicimaTalijanskog saveza katolièkih tjednika koje je 26. studenogaprimio u audijenciju. Zahvaljujuæi na pozdravnom govorupredsjednika Saveza Giorgia Zucchellija, Papa je pozdravio ibiskupa Marijana Crociatu, glavnog tajnika Talijanskebiskupske konferencije, te glavne urednike i suradnike 188katolièkih tjednika zastupljenih u Savezu, potom se osvrnuona ulogu katolièkih glasila.Posebna je zadaæa glasila katolièkog usmjerenja: naviještatiRadosnu vijest pišuæi o stvarnim èinjenicama kršæanskihzajednica i o zbilji u kojoj se nalaze. Kao što mala kolièinakvasca, pomiješana s brašnom, èini da naraste èitava smjesa,tako i Crkva, nazoèna u društvu, potièe rast istinitoga,dobrog i lijepog, a vaša je zadaæa svjedoèiti tu nazoènost,koja promièe i jaèa sve što je istinski ljudsko i što današnjemèovjeku donosi poruku Gospodinove istine i nade, ustvrdioje Benedikt XVI., kako prenosi Radio Vatikan, osvræuæi sena zvanje kršæanskih novinara. Pozvani ste hrabro služiti istini pomažuæi javnome mnijenjuda s evanðeoskog gledišta promatra i išèitava stvarnost.Rijeè je o tome da se predstavljaju razlozi vjere, koji po sebinadilaze svako ideološko viðenje i stoga su s pravomèimbenici javne rasprave. Odatle proizlazi vaša trajnaobveza promicanja gledišta koje odražava katolièkomišljenje u svim etièkim i društvenim pitanjima. Budite inadalje narodne novine, koje potièu istinski dijalog meðuraznim društvenim sastavnicama, budite škola suèeljavanja iiskrene rasprave meðu razlièitim mišljenima. Katolièkenovine tako ispunjavaju važnu zadaæu informiranja, aistodobno obavljaju nezamjenjivu odgojnu ulogu, promièuæievanðeosko razumijevanje složene stvarnosti, kao i odgojkritièke i kršæanske savjesti, kazao je Benedikt XVI. Poput svakog kršæanina koji krštenjem biva hram DuhaSvetoga a, uronjen u smrt i Kristovo uskrsnuæe, Kristu seposveæuje i Njemu pripada, tako i vi, ako želite u cijelostizadovoljiti svoju zadaæu, morate prije svega gajiti trajnu iduboku vezu s Kristom. Jedino æe vas duboko zajedništvo sNjim uèiniti sposobnima da današnjem èovjeku donositeporuku spasenja. U radinosti i odanosti svagdanjem poslusvjedoèite svoju kršæansku vjeru, veliki i besplatni darkršæanskog poziva. Budite i nadalje u zajedništvu sa svojimpastirima, da možete s njima suraðivati u evanðeoskomposlanju Crkve kao urednici i upravitelji katolièkih tjednika,zakljuèio je Benedikt XVI., te zagovoru Djevice Marije i sv.Franje Saleškoga povjerio Savez i rad novinara, udjeljujuæisvima apostolski blagoslov.

Inozemne vijesti ika

22 1. prosinca 2010. broj 48/2010

Papa iduæe godine putuje u AfrikuVatikan, 26.11.2010. (IKA) - Papa je prihvatio poziv dasljedeæe godine od 18. do 20. studenoga posjeti RepublikuBenin, istièe se u zajednièkom priopæenju beninskih vlasti izCotonoua i Beninske biskupske konferencije. Papa æeposjetiti Benin u prigodi obilježavanje 150. obljetniceevangelizacije i spomena na beninskog kardinala BernardinaGantina, s kojim je mnogo godina proveo u službi SvetojStolici. Za vrijeme apostolskoga putovanja Papa æe svim afrièkimbiskupima predati apostolsku pobudnicu, plod posebnesinode za Afriku, održane u Vatikanu 2009. godine. U svrhupostizanja što boljeg uspjeha beninska æe vlada suraðivati sKatolièkom Crkvom u Beninu u izradbi konaènog programaPapina posjeta. Osim najavljenog posjeta, Sveti Otac æesljedeæe godine u lipnju posjetiti Hrvatsku, Španjolsku, zaSvjetski dan mladeži, te Njemaèku, vjerojatno u rujnu.

Predstavljena "Vatikanska zaklada Joseph Ratzinger –Benedikt XVI."Svrha joj je promicati prouèavanje spisa JosephaRatzingera, sada Benedikta XVI., teološko istraživanje,organizaciju struènih skupova i dodjeljivanje nagradazaslužnim znanstvenim djelatnicimaVatikan, 26.11.2010. (IKA) - Udovoljavajuæi želji mnogihznanstvenika, Sveti Otac je u ožujku odluèio ustanovljenjetijela "Vatikanska zaklada Joseph Ratzinger – BenediktXVI.", sa svrhom promicati prouèavanje spisa JosephaRatzingera, sada Benedikta XVI., teološko istraživanje,organizaciju struènih skupova i dodjeljivanje nagradazaslužnim znanstvenim djelatnicima. Zakladu su 26.studenoga u Tiskovnom uredu Svete Stolice predstavilimons.. Giuseppe Scotti, predsjednik, i kardinal CamilloRuini, predsjednik znanstvenog odbora. Èovjeèanstvu supotrebni radikalni upiti, a teološki studij može dokuèitiodgovore na temeljna ljudska pitanja. Zakladom se potièe znanstvenike, istraživaèe i teologe da sene ustruèavaju reæi da "nas Bog gleda i da nam odgovara naupite". Mons. Scotti je, predstavljajuæi zakladu, podsjetio narijeèi Benedikta XVI. koje je godine 2007. uputioizaslanstvu teološkog fakulteta iz Tübingena. Tko ne pita neprima odgovor. Ali, dodao bih, za teologiju je osim hrabrostida se propituje potrebna i poniznost slušanja odgovora, kojenam pruža kršæanska vjera, poniznost da u njima zamijetimonjihovu razumnost i ponovno ih predložimo svom vremenu isebi samima. Tako se usavršava sveuèilište a ljudimaolakšava život, rekao je tada Sveti Otac.I Papa postavlja pitanja i èesto se propituje, dodao je mons.Scotti, pozivajuæi se na netom objavljenju knjigu "Svjetlosvijeta". Primijetili ste da je knjiga bremenita upitima. Èinise da novinar postavlja pitanja, a zapravo Papa,odgovarajuæi, postavlja više upita nego novinar. U to smo sesvi uvjerili. To je Papin stil, njegov naèin otkrivanja istine,kazao je mons. Scotti. Na poticaj "mislilaca i znanstvenika koji u središtupromišljanja imaju Boga", nastala je dakle zaklada, aokrenuta je prema novoj evangelizaciji. Nova seevangelizacija, naroèito u europskom kontekstu, možeobogatiti svime što pridonosi shvaæanju i širenju teološkemisli Josepha Ratzingera, koja je samom sobom usmjerenana novu evangelizaciju, ustvrdio je kardinal Ruini govoreæi onovom vatikanskom tijelu.

.

Budite živo EvanðeljeSveti Otac s poglavarima muških i ženskih redovnièkihzajednicaVatikan, 26.11.2010. (IKA) - Budite "živo Evanðelje",svjedoèite ljepotu vjere, kako biste svijetu naviještali"nepoznatoga" Boga – poziv je koji je papa Benedikt XVI.uputio poglavarima muških i ženskih redovnièkih zajednicas kojima se 26. studenoga susreo u Vatikanu u prigodiskupštine Unije viših redovnièkih poglavara. Govoreæi onima koji su odluèili živjeti vjeru na radikalannaèin, odrièuæi se svega kako bi slijedili Isusa, Papa je svojemisli posebno upravio redovnicima koji trpe, i svoj životstavljaju u opasnost radi svjedoèenja Evanðelja, te izraziozahvalnost kongregacijama za njihovo zalaganje naodgojnom i socijalnom podruèju, kao i za njihovu blizinunajsiromašnijima. To svjedoèanstvo polazi od traženja, prijesvega, Boga, odnosno najbitnijega. Prijeðite sa sporednihstvari na one bitne, na ono što je uistinu važno. Tražitekonaèno, tražite Boga, zadržite pogled upravljen premaNjemu. Kao i prvi monasi, njegujte eshatološko usmjerenje:tražite iza privremenoga ono što ostaje, što ne prolazi…Budite uvijek zaneseni tražitelji i svjedoci Boga, pozvao jeSveti Otac. Duboka obnova posveæenog života polazi odsredišnjeg položaja Božje Rijeèi, poslušane i primijenjene.Svakodnevno življeno Evanðelje daje draž i ljepotuposveæenom životu i prikazuje vas pred svijetom kaopouzdanu moguænost. Današnjem je društvu to potrebno, aCrkva to od vas oèekuje: da budete živo Evanðelje,napomenuo je Sveti Otac, a prenosi Radio Vatikan. Govoreæi potom o bratstvu, drugom bitnom vidikuposveæenog života, Papa je istaknuo da je ono vrlo važanproroèki èimbenik u kontekstu društva koje je vrloindividualistièko. Potom je spomenuo teškoæe koje donosiživot u zajednici, te pozvao na traženje putova zapodupiranje zajedništva, odnosno topline i istine uuzajamnim odnosima. Ali, za raspoznavanje onoga štodolazi od Gospodina i onoga što mu je protivno, potrebno jestalno i ozbiljno rasuðivanje, primijetio je Papa. Bezrasuðivanja, popraæenoga molitvom i razmatranjem,posveæeni bi se život mogao prilagoditi mjerilima ovogasvijeta: individualizmu, konsumizmu, materijalizmu;mjerilima koja smanjuju bratstvo i èine to da posveæeni životgubi draž i odluènost. Osvrnuvši se potom na pad brojaredovnièkih zvanja, posebno u Europi, Sveti Otacnapomenuo je da je poslanje dio samog identiteta životaposveæenih osoba, koje su pozvane donijeti Evanðelje svima,bez granica. Idite stoga, te u stvaralaèkoj vjernosti uèinitesvojim izazov nove evangelizacije. Obnovite svojunazoènost u današnjim areopazima, da biste, kao što jeuèinio sveti Pavao u Ateni, naviještali "nepoznatog" Boga,zakljuèio je Sveti Otac.

Europska nagrada za život kardinalu Eliju SgrecciRim, 26.11.2010. (IKA) - Kardinal Elio Sgreccia dobitnik jeovogodišnje europske nagrade za život nazvane po MajciTereziji iz Kolkate. Nagrada "Majka Terezija" svojevrsna je"Nobelova nagrada" za život, ustanovljena godine 2008. uprigodi 60. obljetnice Opæe povelje o ljudskim pravima. Tose visoko priznanje dodjeljuje osobama koje su se istaknuleu zaštiti prava na život još neroðene djece, kao i u potporiprirodnoj obitelji. Dodjela priznanja kardinalu Sgrecci usavršenom je skladu s njegovom poviješæu pokretaèaontološki utemeljene personalistièke bioetike, izjavio je zaagenciju Zenit predsjednik Pokreta za život Carlo Casini,koji je takoðer istaknuo da je zahvaljujuæi kardinalu Sgrecciu cijelom svijetu utemeljeno 45 centara za bioetiku.

Inozemne vijestiika

231. prosinca 2010. broj 48/2010

Zapoèeo 85. francuski socijalni tjedanVatikan, 26.11.2010. (IKA) - U Parizu se od 26. studenogaodržava 85. francuski socijalni tjedan pod geslom "Selioci,zajednièka izgradnja buduænosti". U poruci za otvaranjesocijalnog tjedna, podsjeæajuæi na Papine rijeèi, kardinalTarcisio Bertone, Papin državni tajnik, istaknuo je da jesvaki selilac ljudska osoba, te kao takav je subjektneotuðivih prava koja se imaju poštovati. Moderno namdruštvo postavlja veliki izazov da ozbiljnim idokumentiranim promišljanjem o problemima selilacasvladamo površne i emotivne reakcije, u kontekstubremenitom zabrinutostima, katkada pretjeranim, obuduænosti i identitetu zapadnih društava. Da bi se gradila svjetlija buduænosti potrebno je useljenicimaomoguæiti slobodno izražavanje u društvu; valja poticatibolje shvaæanje njihova stanja i blagodati koja proizlazi izrazlièitosti njihova odnosa, stoji u kardinalovoj poruci.Citirajuæi Svetoga Oca, kako prenosi agencija Sir, kardinal jeustvrdio da se imaju uzimati u obzir "obiteljske, kulturološkei vjerske dimenzije pridošlica kao i teškoæe povezane snjihovim ukljuèivanjem u nove sredine. Kardinal smatra dase stanje useljenika može znatno poboljšati sklapanjempartnerstva izmeðu zemlje podrijetla i useljavanja radiispravnog prosuðivanja ljudskih i društvenih problema.

Papin govor japanskome veleposlanikuNeka sve zemlje dio novca predviðenog za oružje ulože uprojekte za razvojVatikan, 27.11.2010. (IKA) - Neka sve zemlje dio novcapredviðenog za oružje ulože u projekte za razvoj, poticaj jepape Benedikta XVI. koji je uputio u korist mira u svijetu, ugovoru novom japanskom veleposlaniku pri Svetoj StoliciRidekazuu Yamaguceeu, primivši 27. studenoga njegovevjerodajnice. Sveti Otac spomenuo se 65. obljetnicetragiènih bombardiranja atomskom bombom puèanstvaHiroshime i Nagasakija, te istaknuo da nas ta tragedijauporno podsjeæa koliko je potrebno ustrajati u naporima zaneširenje nuklearnog oružja i za razoružanje. Napomenuvšida Japan valja isticati kao primjer zbog njegove stalnepotpore traženju politièkih rješenja, Papa je istaknuo da senjima može sprijeèiti širenje nuklearnog oružja, ali i izbjeæito da se rat smatra jednim od naèina za rješavanje sukobameðu državama i narodima. Dijeleæi zabrinutost Japana štose tièe nuklearnoga pitanja, Sveta Stolica ohrabruje svezemlje da strpljivo uspostavljaju gospodarske i politièkeveze mira. One se, prema Papinim rijeèima, uzdižu kaobranik pred svakom izlikom za pribjegavanje oružju, iomoguæuju cjeloviti ljudski razvoj svih naroda. Sveti Otacstoga potièe, kako prenosi Hrvatski program RadioVatikana, na konkretno djelovanje, odnosno na promjenunamjene jednog dijela iznosa odreðenog za oružje, i tražiulaganje u projekte za gospodarski i društveni razvoj, te zaškolstvo i zdravstvo. Spomenuvši sadašnju nestabilnosttržišta i zapošljavanja, Papa je istaknuo da je danas posebniproblem stalna briga za pronalaženjem sigurnogafinanciranja. Izrazivši potom veliku radost zbog odnosaizmeðu Svete Stolice i Japana, uspostavljenih proteklih 60godina, kao i zbog slobode Katolièke Crkve u toj zemlji,Sveti Otac istaknuo je da je rijeè o slobodi savjesti ibogoštovlja, ali i slobodi èlanova Katolièke Crkve uzalaganju u japanskoj kulturi i društvu, a koji imaju djelatnuulogu u današnjem Japanu. To, izmeðu ostaloga, znaèi injihovu nazoènost na sveuèilištima, u školama, bolnicama ikaritativnim ustanovama. Osim toga, Papa je istaknuo da suèlanovi Katolièke Crkve veæ dugo zauzeti u otvorenomdijalogu punom poštovanja s drugim religijama.

Lombardi o knjizi razgovora s PapomVatikan, 27.11.2010. (IKA) - Mnogo se proteklih danagovorilo o knjizi "Svjetlo svijeta", plodu višesatnograzgovora njemaèkog novinara s papom Benediktom XVI.Rijeè je o opsežnoj knjizi – mnogo sadržajnijoj odmalobrojnih pitanja koja su privukla pozornost obavijesnihsredstava – u kojoj se Sveti Otac na svima shvatljiv naèinotvoreno suèeljava s dubokim i osjetljivim pitanjima,istaknuo je o. Federico Lombardi, ravnatelj Tiskovnogaureda Svete Stolice i Radio Vatikana, u uvodnikuinformativnog tjednika "Octava Dies" Vatikanskogtelevizijskog centra. Papa viðen izbliza, bolje poznavanje vrhovnog sveæenika injegove osobnosti, privlaèi naklonost mnogih, koji cijenenjegovu plemenitost i osjetljivost, pozornost prema onimakoje susreæe, bili oni obièni ljudi ili državni uglednici.Oduševljenje obiènog naroda na brojnim apostolskimputovanjima: Malti, Portugalu, Ujedinjenome Kraljevstvu iliŠpanjolskoj, može se protumaèiti boljim upoznavanjem likaJosepha Ratzingera, odnosno pape Benedikta XVI., smatraLombardi.Sad nam se pruža nova prigoda da bolje upoznamo svogaPapu, kroz dugi razgovor s njemaèkim novinarom PeteromSeewaldom, objavljenom na raznim jezicima. Buka koja jeprethodila objavljivanju knjige ogranièavala se na nekolikonjezinih stranica i malobrojna pitanja, dok je Sveti Otac ušestosatnom razgovoru s novinarom odgovorio na brojneupite, vrlo zanimljive današnjem èovjeku, i to jednostavnim irazumljivim jezikom, zapanjujuæom iskrenošæu. To jenjegova usluga svima, odgovor na mnoga pitanja koja bismomu htjeli postaviti, poèevši od najdubljih i najvažnijih osmislu našega života, do problema koji muèe Crkvu, tedramatiène krize današnjeg svijeta, èak i onih koji se odnosena njega kao osobu. Nije on Papa koji govori samo "exkatedra" ili tijekom sveèanih liturgijskih slavlja, nego hodizajedno s nama, kao brat i prijatelj u ovoj zadivljujuæoj idramatiènoj dolini suza, tako nam bolje pomaže da gledamonaprijed, s jednostavnom ali èvrstom vjerom i živom nadom,zakljuèio je Lombardi.

Vatikan: Molitveno bdjenje za neroðenu djecuVatikan, 27.11.2010. (IKA) – U Vatikanu je došašæezapoèelo 27. studenoga sveèanom veèernjom u bazilici Sv.Petra i molitvenim bdjenjem za neroðenu djecu, u tijekukojega je papa Benedikt XVI pozvao politièare,gospodarstvenike i medije da promièu kulturu, koja æepoštovati život. Postoje kulturalne tendencije koje idu zaanestezijom savjesti s najrazlièitijim izlikama. Ljudskiembrio nositelj je neotuðivih prava, primijetio je Papa iistaknuo kako to nije hrpa biološkog materijala, veæ novoživo biæe. Papinsko vijeæe za obitelj preporuèilo je svim biskupijamada uoèi prve nedjelje došašæa bdjenjem i molitvama obilježeDan neroðene djece, jer, kako je istaknuo Papa, svakoljudsko biæe ima pravo da se s njime ne postupa kao s nekimpredmetom i stvari kojom se može manipulirati premavlastitom nahoðenju, da ne bude svedeno na sredstvokorisno drugima i njihovim interesima. Osoba je dobro posebi te valja uvijek tražiti njezin potpuni razvoj. Ljubavprema svima, ako je iskrena, spontano teži posebno bitikorisna slabima i siromasima.

Inozemne vijesti ika

24 1. prosinca 2010. broj 48/2010

Prilog dokumenti

"Samo jedna obitelj"Poruka pape Benedikta XVI. za Svjetski dan selilaca iizbjeglica 2011.Draga braæo i sestre!Svjetski dan selilaca i izbjeglica pruža èitavoj Crkvimoguænost razmišljati o temi vezanoj uz sve raširenijupojavu selilaštva i moliti da se srca otvore kršæanskomgostoprimstvu i rade na tome da u svijetu bude višepravednosti i ljubavi, tih stupova na kojima poèiva istinski itrajni mir. "Ljubite jedni druge; kao što sam ja ljubio vastako i vi ljubite jedni druge" (Iv 13, 34) je poziv koji namGospodin snažno upuæuje i neprestano ponavlja: ako nasOtac poziva da budemo ljubljena djeca u njegovu ljubljenomSinu, poziva nas takoðer da jedni druge priznamo braæom uKristu.

Na toj dubokoj povezanosti svih ljudi nadahnjuje se temakoju sam ove godine izabrao za naše razmišljanje a onaglasi: "Samo jedna obitelj", jedna jedincata obitelj braæe isestara u društvima koja su sve više multietnièka iinterkulturalna, gdje su takoðer ljudi razlièitih religijapotaknuti na dijalog, koji ima za cilj ostvariti ozbiljan iplodonosan suživot u poštivanju legitimnih razlika. Drugivatikanski koncil kaže da su "svi… narodi jedna zajednica;imaju isti iskon jer je Bog sav ljudski rod nastanio po svojpovršini zemaljskoj (usp. Dj 17, 26); svima je jedanposljednji cilj, Bog, èija se providnost, svjedoèanstvodobrote i naum spasenja protežu na sve" (Deklaracija Nostraaetate, 1). Tako, mi "ne živimo jedni pokraj drugih sluèajno;svi idemo istim putem kao ljudi pa tako i kao braæa i sestre"(Poruka za Svjetski dan mira 2008., 6).

Put je isti, to jest put života, ali situacije kroz koje prolazimona tome putu su razlièite: mnogi se moraju suoèiti s teškimiskustvom selilaštva, u njegovim razlièitim inaèicama:postoji tako interna ili meðunarodna migracija, stalna ilipovremena, ekonomska ili politièka, dragovoljna ili prisilna.U nekim sluèajevima odlazak iz vlastite zemlje je potaknutraznim oblicima progona, tako da bijeg postaje nužan. Samapojava globalizacije, tako karakteristièna za naše doba, nijesamo društveno-ekonomski proces, veæ povlaèi takoðer zasobom èinjenicu da je "èovjeèanstvo sve više meðusobnopovezano", nadilazeæi zemljopisne i kulturne granice. U vezis tim Crkva ne prestaje podsjeæati da duboki smisao togaepohalnog procesa i njegov temeljni etièki kriterij pružaupravo jedinstvo ljudske obitelji i njezin razvoj u dobru (usp.Benedikt XVI., enc. Caritas in veritate, 42). Svi su, dakle,dio iste obitelji, doseljenici i mjesno puèanstvo koje ihprima, i svi imaju jednako pravo koristiti prirodna dobra,koja su namijenjena svima, kao što to uèi socijalni naukCrkve. Tu imaju svoj temelj solidarnost i dijeljenje.

"U društvu koje se svakim danom sve više globalizira,zajednièko dobro i zauzimanje za njega nužno morapoprimiti dimenzije svekolike ljudske obitelji, to jestzajednice narodâ i nacijâ, gradeæi tako jedinstvo i mirzemaljskoga grada i èineæi ga u nekoj mjeri anticipacijom,odnosnom pralikom nebeskoga grada koji ne poznajegranica" (Benedikt XVI., enc. Caritas in veritate, 7). Iz teperspektive treba promatrati takoðer stvarnost selilaštva.Naime, kao što je veæ primijetio sluga Božji Pavao VI.,"pomanjkanje bratstva meðu ljudima i narodima" je razlognerazvijenosti (enc. Populorum progressio, 66) i – možemo

dodati – snažno utjeèe na pojavu selilaštva. Ljudsko bratstvoje, katkad iznenaðujuæe, iskustvo odnosa koji nas povezuje,duboke povezanosti s drugim, koji je razlièit od mene,utemeljene na jednostavnoj èinjenici da smo svi ljudi. Kadase ono prihvati i odgovorno živi, tada potièe zajedništvo idijeljenje sa svima, na osobit naèin sa seliocima; potpomažedarivati sebe drugima, njihovu dobru, dobru svih, u lokalnoj,nacionalnoj i svjetskoj politièkoj zajednici.

Sluga Božji Ivan Pavao II., u prigodi toga istog danaslavljenog 2001. istaknuo je kako "[univerzalno opæe dobro]obuhvaæa cijelu obitelj naroda, iznad svake nacionalistièkesebiènosti. U tom se kontekstu mora promatrati pravo naiseljeništvo. Crkva ga priznaje svakom èovjeku udvostrukom vidiku moguænosti izlaska iz zemlje imoguænosti ulaska u drugu zemlju u potrazi za boljimživotnim uvjetima" (Poruka za Svjetski dan selilaca iizbjeglica 2001., 3; usp. Ivan XXIII., enc. Mater et Magistra,30; Pavao VI., enc. Octogesima adveniens, 17). Istodobno,države imaju pravo regulirati migracijske valove i branitivlastite granice, uvijek jamèeæi poštivanje koje se dugujedostojanstvu svake osobe. Selioci, osim toga, imaju dužnost integrirati se u zemlju kojaih prima, poštujuæi njezine zakone i nacionalni identitet."Izazov se dakle sastoji u povezivanju nužnosti prihvaæanjasvakoga ljudskog biæa, osobito ako je u potrebi, svrednovanjem neophodnih uvjeta za dostojanstven i miransuživot mjesnog puèanstva i pridošlica" (Poruka za Svjetskidan mira 2001., 13).

U tome kontekstu, prisutnost Crkve, kao Božjeg naroda kojiputuje kroz povijest usred svih drugih naroda, je izvorpovjerenja i nade. Crkva je, naime, "na neki naèin znak isredstvo najprisnijeg sjedinjenja s Bogom i jedinstvacijeloga ljudskog roda" (Drugi vatikanski koncil, dogm.konst. Lumen gentium, 1); i, zahvaljujuæi djelovanju DuhaSvetoga u njoj, "nije uzaludan napor oko uspostave sveopæegbratstva" (Isto, past. konst. Gaudium et spes, 38). Svetaeuharistija predstavlja, u srcu Crkve, neiscrpno vrelozajedništva za èitavo èovjeèanstvo. Zahvaljujuæi njoj, Božjinarod obuhvaæa "svaki narod, i pleme, i puk, i jezik" (Otk 7,9) ne s nekom vrstom svete moæi, veæ s uzvišenom službomljubavi. Naime djela ljubavi, uèinjena osobito siromašnijimai slabima, je kriterij koji dokazuje autentiènost euharistijskihslavlja (usp. Ivan Pavao II., apost. pismo Mane nobiscumDomine, 28).

U svjetlu teme "Samo jedna obitelj" treba promotriti naposesituaciju u kojoj se nalaze izbjeglice i drugi selioci koji suprisilno napustili svoje domove, a koji imaju važan udio upojavi selilaštva. U vezi tih osoba, koje su pobjegle odnasiljâ i progonâ, meðunarodna je zajednica preuzela na sebetoèno odreðene obaveze. Poštivanje njihovih prava, kao iopravdana zabrinutost za sigurnost i društvenu koheziju,potpomažu stalan i skladan suživot.

I u sluèaju selilaca koji su prisiljeni napustiti svoje domovesolidarnost se nadahnjuje na "zalihi" ljubavi koja se raða izuvjerenja da smo jedna obitelj i, za vjernike katolike, udoviKristova Mistiènog Tijela: nalazimo se u situaciji da ovisimojedni o drugima, svi smo odgovorni za našu braæu i sestre uljudstvu i, za onoga koji vjeruje, u vjeri. Kako što sam veæ

Prilog dokumentiika

251. prosinca 2010. broj 48/2010

imao priliku reæi, "prihvatiti izbjeglice i pružiti imgostoprimstvo je za sve obavezna gesta ljudske solidarnosti,kako se oni ne bi osjetili izoliranima zbog nesnošljivosti iravnodušnosti" (Opæa audijencija od 20. lipnja 2007.:Insegnamenti II,1 (2007), 1158). To znaèi da æe se onimakoji su prisiljeni napustiti svoje domove i svoju zemljupomoæi da pronaðu mjesto gdje æe živjeti u miru i sigurnosti,gdje æe raditi i preuzeti na sebe prava i obaveze koji vrijedeu zemlji koja ih prima, pridonoseæi opæem dobru, nezaboravljajuæi pritom ni vjersku dimenziju života.

Posebnu misao, takoðer praæenu molitvu, želim uputiti nakraju stranim studentima, èiji je broj takoðer u sve veæemporastu u sklopu velike pojave selilaštva. Rijeè je takoðer oznaèajnoj društvenoj kategoriji u perspektivi njihovapovratka - kao ljudi koji æe jednoga dana obnašati odgovorneslužbe u zemlje - iz kojih su došli. Oni predstavljaju kulturnei ekonomske "mostove" izmeðu tih zemalja i zemaljadomaæina i sve to ide upravo u pravcu oblikovanja "samojedne obitelji". Na tome se uvjerenju mora temeljitizauzimanje za strane studente i pozornost za njihoveprobleme, kao što su to ekonomska oskudica ili nevolje kojeih snalaze kada se moraju sami suoèiti s društvenom isveuèilišnom sredinom, kao i teškoæe ukljuèivanja u novodruštvo. U vezi s tim, sviða mi se podsjetiti da "pripadatisveuèilišnoj zajednici… znaèi stajati na raskrižju kulturâkoje su oblikovale suvremeni svijet" (Ivan Pavao II.,amerièkim biskupima krajevnih Crkava Chicaga,Indianapolisa i Milwaukeea u pohodu "ad limina", 30.svibnja 1998., 6; Insegnamenti XXI,1 [1998.], 1116). U školii na sveuèilištu oblikuje se kultura novih naraštajâ: o timinstitucijama u velikoj mjeri ovise hoæe li oni biti kadripromatrati èovjeèanstvo kao jednu obitelj pozvanu bitijedinstvo u razlièitosti.

Draga braæo i sestre, svijet selilaca je golem i raznolik.Poznaje divna i obeæavajuæa iskustva, kao i, nažalost, mnogadruga dramatièna iskustva nedostojna èovjeka i društva kojise nazivaju uljuðenima. Za Crkvu ta stvarnost predstavljarjeèiti znak našega doba, koji snažnije iznosi na vidjelopoziv èovjeèanstva da tvori samo jednu obitelj i, istodobno,teškoæe koje, namjesto da je ujedinjuju, dijele je i razdiru.Ne gubimo nadu i molimo zajedno Boga, Oca svih, da nampomogne da budemo, svaki ponaosob, muškarci i ženesposobni uspostaviti bratske odnose; te da na društvenom,politièkom i institucijskom planu porastu razumijevanje ipoštivanje meðu narodima i kulturama. S tim željama,zazivajuæi zagovor Presvete Marije, Zvijezde mora, zazivamod srca apostolski blagoslov na sve, a na osobit naèin naselioce i izbjeglice kao i na sve one koji djeluju na tomevažnom podruèju.

Iz Castel Gandolfa, 27. rujna 2010.

Papa Benedikt XVI.

.

Obitelj treba biti prva škola ljubavi, vjere i životaPoslanica predsjednika Hrvatskog Caritasa varaždinskogbiskupa Josipa Mrzljaka za Nedjelju Caritasa 12. prosinca2010.Draga braæo i sestre!Treæa je nedjelja došašæa – radosna u liturgiji Crkve, a unašoj domovini i nedjelja Caritasa. Na pola smo puta doslavlja roðenja djeteta Spasitelja, a danas na poseban naèinmislimo i na potrebite u našim obiteljima, u našoj župnojzajednici, u Domovini, u svijetu. Sredstva prikupljena danasusmjerit æemo u sve vrste potreba socijalno ugroženihpojedinaca i obitelji, kojima na osobit naèin pomažu župni,biskupijski i nacionalni Caritas.

Išèekujuæi roðenje Isusovo, a u pastoralnoj godini koju smomi biskupi posvetili temi obitelji, pripravljajuæi svoje srce zanjegov dolazak, cijelim svojim biæem, osjeæamo uzbuðenje,nemir, tjeskobu i zabrinutost. Svatko na svoj naèin osjeæakrizu. Kriza u gospodarstvu, kriza vrednota, u meðuljudskimodnosima, u obitelji. Konzumerizam, koji se na posebannaèin osjeæa u adventu, i individualizam, sve se više uvlaèe isve pore društvenog života, a na osobit naèin putem raznihmedija u obiteljski život. Tako mediji, koji nam pružajugotovo neogranièene moguænosti informiranja, obrazovanja,pa èak i društvenog rasta, èesto nameæu sadržaje moralnodvojbenih obrazaca ponašanja i življenja. Pred nama suizazovi prihvaæanja roditeljstva, odgoja za kršæanskevrijednosti, društveno odgovorna djelovanja u svijetu teživota u molitvi – sve to u krugu naše vlastite obitelji iCrkve. Nadahnuti rijeèima iz današnjeg èitanja „Recitepreplašenim srcima: 'Budite jaki, ne bojte se!..' " (Iz 35, 4),sjetimo se toga, mislimo na to svakoga dana; Isus dolaziosposobiti èovjeka za vjernu i strpljivu ljubav, za praštanje ipomirenje, da ojaèa naša srca i duše. Isus dolazi ozdravitièovjeka u srži njegova srca: da ljubi i da bude ljubljen. U takvom, možda pomalo i turobnom, razmišljanju posebnonas je obradovala vijest o dolasku Svetog Oca u našuDomovinu iduæe godine na proslavu dana obitelji. Dolazisve nas ohrabriti i na poseban naèin blagosloviti obitelji.

Obitelj treba biti prva škola ljubavi, vjere i života; uèenjeprihvaæanja, praštanja i poštivanja drugih. Kako æe dijeteodrasti u osobu koja zna voljeti i živjeti u obitelji ako to nedoživi u vlastitoj obitelji? Djeca usvajaju u svoj život najvišeono što doživljavaju, a tek onda ono što èuju, što im segovori. A što doživljavaju uz nas odrasle danas, uz svojeobitelji danas? Ovo pitanje zahtijeva odgovor svakoga odnas. Premalo je vremena za smirenost, opuštenost, toplinu,ljubav obiteljskog doma. Roditelji su èesto u velikomsukobu i rascjepu izmeðu potreba svog posla, potreba svogdjeteta, te osobnih potreba. Poslodavci traže sve dulji rad,koji je teško odbiti ako želimo imati osigurana sredstva zaživot. Na kraju dana ili negdje usput, premoreni oèevi imajke, 'odraðuju' i obveze koje imaju prema svojoj djeci,nerijetko ih viðajuæi tek prije spavanja. Nema više vremena,a èini se niti strpljenja, za odgoj kakav bismo željeli. Evoprostora za karitativno djelovanje poslodavaca i svih kojisudjeluju u odgoju mladih, od kojih oèekujemo bolju isretniju buduænost. Kako se ne zamisliti i ne zapitati o onome što èinimo preduzorom Svete Obitelji, primjera roditeljske žrtve? SvetaObitelj podnijela je sve kušnje života jer je bila èvrsta,povezana, te nikada nije gubila nadu, ljubav, povjerenje uBožji plan za njih. Možemo biti umorni od životnih bujica,ali nemamo pravo predati se! Kao katolici, po krštenju smouronjeni u život Crkve, a naše je pravo i obveza djelovanje u

Prilog dokumenti ika

26 1. prosinca 2010. broj 48/2010

svijetu. Imamo dužnost da se zalažemo za vrijednostiobitelji, i to kršæanske obitelji, koju èine muškarac i žena,braèni drugovi, i njihova djeca. Naša je obveza da dignemoglas protiv zlostavljanja i zanemarivanja prava slabijih –poglavito djece, žena i starijih osoba. Prirodno pravoroditelja je da sami odgajaju svoju djecu, a ne da to èine nekimediji, èesto iskrivljujuæi sliku o èovjeku, njegovudostojanstvu i pozivu. Naša je dužnost da budemo aktivnièlanovi graðanskog društva i da promièemo vrednote kojimanas uèi vjera, naše je pravo da zahtijevamo uvoðenjevrijednosnih elemenata u sustav obrazovanja naše djece.

Neka nam izazov svjedoèenja vjere djelima prema onimakoji su u potrebi bude potaknut rijeèima iz poslaniceEfežanima 5,1-2: „Budite dakle nasljedovatelji Božji kaodjeca ljubljena i hodite u ljubavi kao što je i Krist ljubio vas"!

Neka Marija, kraljica obitelji, zagovara sve naše obitelji da unjima vlada roditeljska ljubav prema životu, da u njima rastevjera u Božju pomoæ i blagoslov pri odgoju novih naraštaja.

+ Josip Mrzljakbiskup varaždinskipredsjednik Hrvatskog Caritasa

Majèinska duhovnost Katarine SienskePapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 24.studenoga 2010.Draga braæo i sestre, danas vam želim govoriti o ženi koja jeimala istaknutu ulogu u povijesti Crkve. Rijeè je o KatariniSienskoj. Èetrnaesto stoljeæe u kojem je živjela bilo je dobateških previranja u Crkvi i èitavom društvu u Italiji kao iEuropi. Ipak, i u trenucima najveæe teškoæe, Gospodin neprestaje blagoslivljati svoj narod, dajuæi svetice i svece kojibude umove i srca potièuæi ih na obraæenje i obnovu.Katarina je jedna od njih i još i danas nam govori i potièenas hrabro kroèiti prema svetosti da bismo bili Gospodinoviuèenici na sve potpuniji naèin.

Roðena je u Sieni godine 1347. u vrlo brojnoj obitelji, aumrla je u rodnome gradu 1380. U dobi od 16 godina,potaknuta viðenjem svetog Dominika, stupila je u Treæidominikanski red, u ženski ogranak zvan koludrice.Nastavivši živjeti u obitelji, potvrdila je zavjet djevièanstvakoji je dala privatno još kada je bila mlaða, posvetila semolitvi, pokori, djelima ljubavi, prije svega prema bolesnima.Kada se raširio glas o njezinoj svetosti, zapoèela jeintenzivno raditi na davanju duhovnih savjeta svima koji bijoj se obratili za pomoæ: plemiæima i politièarima,umjetnicima i obiènim ljudima, posveæenim osobama,crkvenim velikodostojnicima, ukljuèujuæi i samog papuGrgura XI. koji je u to doba boravio u Avignonu i kojeg jeKatarina snažno i uèinkovito pozvala da se vrati u Rim.Mnogo je putovala kako bi ubrzala reformu u Crkvi i da bipotpomogla uspostavu mira meðu državama. Zbog togarazloga sluga Božji Ivan Pavao II. proglasio ju jesuzaštitnicom Europe: Stari kontinent ne smije nikadazaboraviti kršæanske korijene koji su u ishodištu njegovapovijesnog puta i mora nastaviti crpiti iz Evanðelja temeljnevrijednosti koje jamèe pravdu i sklad.

Katarina je, kao i mnogi drugi sveci, mnogo pretrpjela. Nekisu èak govorili da se ne smije imati povjerenja u nju te ju jeèak, 1374., šest godina prije smrti, generalni kapitulDominikanskog reda pozvao u Firenzu gdje je podvrgnutaispitivanju. Ispitivanje je proveo uèeni i ponizni brat

Rajmund iz Capue, buduæi generalni ministar reda. On æekasnije postati njezin ispovjednik i "duhovni sin" i napisaticjeloviti životopis svetice. Proglašena je svetom 1461.Katarinin nauk, koja je jedva nauèila èitati i koja je nauèilapisati tek u odrasloj dobi, sadržan je u Dijalogu Božjeprovidnosti odnosno Knjizi Božjeg nauka, remek-djeluduhovne literature, u njezinim Pismima kao i u zbirciMolitava. Njezin nauk resi takvo bogatstvo da ju je slugaBožji Pavao VI. 1970. proglasio crkvenom nauèiteljicom.Taj se naslov pridodao dvama prethodnima: suzaštitnicegrada Rima, prema želji blaženog Pija IX., te zaštitniceItalije, prema odluci sluge Božjega Pija XII.U viðenju koje je ostalo neizbrisivo utisnuto u Katarininusrcu i pameti, Gospa ju je predstavila Isusu koji joj jedarovao jedan sjajni prsten, govoreæi joj: "Ja, tvoj Stvoritelj iSpasitelj, uzimam te za svoju zaruènicu u vjeri, koju æešuvijek èuvati èistom sve dok ne budeš zajedno sa mnom unebu slavila vjeène zaruke" (Rajmund iz Capue, S. Caterinada Siena, Legenda maior, br. 115, Siena 1998.). Taj je prstenbio vidljiv samo njoj. U tome izvanrednom dogaðajudokuèujemo životno središte Katarinine religioznosti i svakeautentiène duhovnosti: to je kristocentrizam. Krist je za njupoput zaruènika, s kojim je uspostavila odnos prisnosti,zajedništva i vjernosti. On je dobro koje se voli više odsvakog drugog dobra.

To duboko jedinstvo s Gospodinom prikazano je u drugomdogaðaju iz života te glasovite mistièarke: zamjeni srdaca.Prema Rajmundu iz Capue, koji prenosi ono što mu jeKatarina povjerila, Gospodin Isus joj se ukazao držeæi usvojim rukama ljudsko srce koje je blistalo, otvorio njezinegrudi, stavio to srce u njih i rekao: "Predraga kæeri, kao štosam neki dan uzeo tvoje srce koje si mi pružila, evo ja ti sadadajem svoje i od sada æe stajati na mjestu gdje je prije bilotvoje" (isto). Katarina je doista živjela rijeèi svetog Pavla:"Živim, ali ne više ja, nego živi u meni Krist" (Gal 2, 20).Poput svetice iz Siene, svaki vjernik osjeæa potrebu gajiti usrcu iste one osjeæaje koje je Krist nosi u svojem srcu daljubi Boga i bližnjega poput samoga Krista. A svi mimožemo dopustiti da nam Krist preobrazi srce i nauèitiljubiti poput njega, u prisnom zajedništvu s njim jaèanommolitvom, razmatranjem nad Božjom rijeèju i sakramentima,prije svega èestim i pobožnim primanjem svete prièesti. IKatarina pripada nizu onih euharistijskih svetaca kojima samodluèio zakljuèiti svoju apostolsku pobudnicu Sacramentumcaritatis (usp. br. 94). Draga braæo i sestre, euharistija jeizvanredni dar ljubavi koji nam Bog uvijek iznova daje danas njime hrani na našem putu vjere, da ojaèa našu nadu, darasplamsa našu ljubav, da postanemo sve slièniji njemu.

Oko te snažne i autentiène osobe okupila se prava i istinskaduhovna obitelj. Rijeè je o osobama koje je oduševioduhovni prestiž te mlade žene koja se u svojem životu vinulado nesluæenih visina i koje su ponekad bile zadivljenetakoðer mistiènim pojavama kojima su svjedoèili, kao što suto bile èeste ekstaze. Mnogi su se stavili u njezinu službu iprije svega smatrali povlasticom da im Katarina može bitiduhovni voða. Zvali su je "mama", jer su kao duhovna djecaprimala od nje duhovnu hranu.

I danas Crkva prima veliku blagodat od majèinskeduhovnosti koju vrše tolike žene, posveæene i vjernicelaikinje, koje hrane u duši misao za Boga, jaèaju vjeru ljudi iusmjeravaju kršæanski život prema sve veæim visinama."Oslovljavam vas i nazivam sinovima", piše Katarinaobraæajuæi se jednom od svojih duhovnih sinova,kartuzijancu Giovanniju Sabatiniju, "jer vas ja raðam stalnim

Prilog dokumentiika

271. prosinca 2010. broj 48/2010

molitvama i željom pred Božjim lice, kao što žena raða svojedijete" (Epistolario, Lettera n. 141: A don Giovanni de'Sabbatini). Dominikanskom bratu Bartolomeju deDominiciju obièavala se obraæati ovim rijeèima:"Preljubljeni i predragi brate i sine u slatkom Kristu Isusu".

Druga crta Katarinine duhovnosti vezana je uz dar suza. Oneizražavaju istaknutu i duboku osjetljivost, zbog koje jesvetica iz Siene bila uvijek silno suosjeæajna i nježna. Brojnisu sveci imali dar suza, èime su obnavljali osjeæaje samogaIsusa, koji nije zadržavao i skrivao suze pred grobomprijatelja Lazara i boli koju su osjeæale Marta i Marija, kaoni prilikom pohoda Jeruzalemu, posljednjih dana svogaovozemaljskog života. U Dijalogu Božje providnosti, BogOtac obraæa se Katarini i objašnjava joj da se u suzama kojeprave brazde na našemu licu, kada osjetimo drhtajesuosjeæanja i kada se ganemo zato što je u svijetu tako malodobra i zato što želimo dobro svima, krije Božje nadahnuæe:"Postoji lijek, kojim æu ublažiti svoju srdžbu: to su mojesluge, ako se požure zadržati me svojim suzama i lancemsvete želje. I ti si me vezala tim svetim vezom, koji sam ti jasam dao, jer sam želio uèiniti milosrðe svijetu… Ti, dakle, idruge moje sluge, morate crpiti svoje suze i svoj znoj izizvora moje ljubavi; uzmite ih i operite njima lice mojeZaruènice (Crkve), jer ti ja obeæavam da æe joj timsredstvom biti vraæena njezina ljepota" (Dialogo dellaDivina Provvidenza, pog. 15, Siena 1980., str. 59). PremaKatarini, suze svetaca se miješaju s Kristovom krvlju, okojoj je ona govorila sa silnim ganuæem i vrlo djelotvornimsimbolièkim slikama: "Spominjite se Krista raspetoga, Bogai èovjeka (…). Pokajte se poradi Krista raspetoga, sklonite seu ranama Krista raspetoga, utonite u krv Krista raspetoga"(Epistolario, Lettera n. 16: Ad uno il cui nome si tace).

Tu možemo shvatiti zašto je Katarina, premda je bila svjesnaljudskih nedostataka sveæenika, uvijek gajila velikopoštivanje prema njima; oni, po sakramentima i Svetompismu, dijele snagu spasenja Kristove Krvi. Svetica iz Sieneuvijek je pozivala svete poslužitelje, pa i papu, kojeg jenazivala "milim Kristom na zemlji", da vjerno vrše svojezadaæe, nošena uvijek i jedino svojom dubokom i stalnomljubavlju prema Crkvi. Prije nego æe umrijeti rekla je:"Opraštajuæi se od tijela ja sam, zapravo, utrošila i dala svojživot Crkvi i za svetu Crkvu, što je za mene jedinstvenamilost" (Rajmund iz Capue, S. Caterina da Siena, Legendamaior, n. 363).

Od svete Katarine, dakle, mi uèimo najuzvišenije znanje:poznavati i ljubiti Isusa Krista i njegovu Crkvu. U DijaloguBožje providnosti, ona - što je jedinstvena slika - opisujeKrista kao most koji se pruža izmeðu neba i zemlje. Taj mostèine tri stepenice: Isusove noge, bok i usta. Uzdižuæi se timstepenicama, duša prolazi kroz tri etape od kojih se sastojisvaki put posveæenja: odvajanje od grijeha, vršenje kreposti iljubavi, te, na kraju, slatko sjedinjenje s Bogom s ljubavlju.

Draga braæo i sestre, nauèimo od svete Katarine ljubiti Kristai Crkvu hrabro, snažno i iskreno. Ponovimo zato sa svetomKatarinom rijeèi koje èitamo u Dijalogu Božje providnosti,na završetku poglavlja koje govori i Kristu-mostu: "Zbogljubavi si nas oprao u krvi, zbog ljubavi si htio razgovarati sastvorenjima. O koliko si samo bio lud od ljubavi! Nije ti bilodosta to što si se utjelovio, veæ si htio i umrijeti!... O ljubavi!Srce mi se guši dok razmišljam o tebi: jer gdjegod mi semisao pruža, ne nalazim ništa drugo do ljubav" (pog. 30, str.79-80).

Važnost išèekivanja u ljudskom životuPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 28.studenoga 2010.Draga braæo i sestre!Danas, na Prvu nedjelju došašæa, Crkva zapoèinje novuliturgijsku godinu, novi hod u vjeri koji nam s jedne stranedaje spominjati se dogaðaja Isusa Krista a s druge nasusmjerava k njegovu konaènom ispunjenju. Upravo u znakute dvojake perspektive živimo vrijeme došašæa, upravljajuæisvoj pogled bilo na prvi dolazak Sina Božjega, kada se rodiood Djevice Marije, bilo na njegov ponovni dolazak u slavi,kada æe doæi "suditi žive i mrtve", kao što molimo uVjerovanju. Htio bih se sada kratko osvrnuti na tu sugestivnutemu "išèekivanja", jer je rijeè o duboko ljudskom aspektu, ukojem vjera postaje, tako reæi, jedno s našim tijelom i našimsrcem.

Èekanje, išèekivanje je nešto što se provlaèi kroz sav našosobni, obiteljski i društveni život. Išèekivanje je prisutno ubezbroj situacija, od najmanjih i najbanalnijih pa donajvažnijih, koje nas obuhvaæaju potpuno i u dubini. Tumislimo, meðu ostalim, na oèekivanje prinove od straneroditelja; zatim na èekanje roðaka ili prijatelja koji namdolazi u posjet izdaleka; mislimo isto tako - kada je rijeè omladim ljudima - na oèekivanje ishoda nekog presudnogispita ili razgovora za posao; u prisnim odnosima, naoèekivanje susreta s ljubljenom osobom, odgovora na pismoili na prihvaæanje oproštenja… Moglo bi se reæi da je èovjekživ sve dok nešto išèekuje, sve dok je u njegovu srcu živanada. I èovjek se prepoznaje po njegovim oèekivanjima: našduhovni i moralni "uzrast" može se mjeriti onim štoišèekujemo, onim èemu se nadamo.

Svaki od nas, dakle, napose u ovome vremenu priprave zaBožiæ, može se zapitati: što ja oèekujem? Èemu, u ovomtrenutku moga života, moje srce stremi? I to se pitanje možepostaviti na razini obitelji, zajednice, naroda. Što, mi svizajedno, oèekujemo? Što je ono što ujedinjuje naše težnje,što nas povezuje? U razdoblju neposredno prije Isusovaroðenja, u Izraelu je bilo vrlo snažno prisutno oèekivanjeMesije, to jest Pomazanika, potomka kralja Davida, koji æejednom zauvijek osloboditi narod od svakog moralnog ipolitièkog ropstva i uspostaviti Božje kraljevstvo. No nitkonije mogao ni zamisliti da bi se Mesija mogao roditi odskromne djevojke kao što je to bila Marija, zaruènica Josipapravednoga. Èak ni ona to nije mogla zamisliti, a ipak unjezinu srcu je oèekivanje Spasitelja bilo tako veliko, njezinavjera i njezina nada su bili tako gorljivi, da je On mogao naæiu njoj dostojnu majku. Uostalom, sâm ju je Bog pripravio,prije vjekova. Postoji neka tajanstvena podudarnost izmeðuBožjeg oèekivanja i išèekivanja Marijina, koja je bilastvorenje "puno milosti", potpuno raspoloživa za naumljubavi Svevišnjega. Nauèimo od nje, žene došašæa, živjetisvakodnevne geste s novim duhom, sa osjeæajem dubokogišèekivanja, koje jedino Božji dolazak može ispuniti.

Prilog dokumenti ika

28 1. prosinca 2010. broj 48/2010