39/201029. rujna 2010.

Ne možemo živjeti bez euharistijskog susreta s

uskrslim Gospodinom

Euharistijskim kongresom na Trsatu Rijeèka

nadbiskupija proslavila je desetu obljetnicu postojanja.

Slavlje koje je predvodio kardinal Josip Bozaniæ u

zajedništvu s rijeèkim nadbiskupom Ivanom Devèiæem i

biskupima Rijeèke metropolije okupilo je 5000 vjernika

- Proèitane poruke koje su nastale kao plod

Euharistijske godine, poticaji za daljnje produbljivanje

svijesti o središnjem mjestu euharistije u životu vjernika

1200. obljetnica prijenosa moæi sv. Stošije

Nadbiskup Puljiæ i mons. Mustaæ pozvali puk da iskažu

štovanje nadbiskupijskoj zaštitnici èasteæi njene

relikvije; da to bude poticaj na težnju za nebeskim

dobrima, što se oèituje u prepoznavanju konkretnih

potreba bližnjih kako je to ona èinila

Željezno: Biskupsko reðenje mons. Egidija

Živkoviæa

Na kraju višejeziènoga liturgijskoga slavlja treæi

željezanski biskup zahvalio je Bogu na tom velikom

daru za Željezansku biskupiju, Gradišæanske Hrvate i

sav hrvatski narod

Kardinal Bozaniæ u Vulkaprodrštofu blagoslovio

biskupske insignije, a mons. Živkoviæ zahvalio mu za

njegov dolazak u Gradišæe i povezanost s

Gradišæanskim Hrvatima

Domovinske vijesti

35. obljetnica Zajednice Molitva i Rijeè

Sisaèki biskup posjetio poplavom ugrožena podruèja

Široka Kula: Posveæen oltar s moæima bl. Stepinca

304. obljetnica smrti sl. Božje majke Klare Žižiæ

Vlè. Stjepan Starešina proslavio 50 godina sveæeništva

Filipinci hodoèastili na grob bl. Ivana Merza

Studijski dan sveæenika Splitsko-makarske nadbiskupije

Održana 13. sjednica Zbora savjetnika Zagrebaèke nadbiskupije

Ðakovo: Sastanak Nadbiskupijskog povjerenstva za pastoral Roma

Predsjednik HBK primio Paula Vandorena

Godišnja skupština sveæenika Hvarsko-braèko-viške biskupije

Poruka biskupa Štambuka uz svetkovinu sv. Stjepana

Posveta oltara i blagoslov obnovljene župne crkve u Preku

Poruka biskupa Štambuka o župnom vjeronauku

13. obljetnica uspostave Požeške biskupije

Biskup Škvorèeviæ primio ministra Biškupiæa

Crkva u Hrvata

Lüdenscheid: Proslavljena 40. obljetnica postojanja

40. obljetnica Hrvatske katolièke misije u Nici

Inozemne vijesti

U Burkini Faso održan povijesni 22. svjetski kongres UCIP-a

Sveta Stolica opovrgava napise o navodnom pranju novca

Rad i blagdan u odnosu na sjedinjenu obitelj

Chiara Luce Badano proglašena blaženom

Prilog dokumenti

Apostolski pohod Ujedinjenom Kraljevstvu

Dok smo na svijetu moramo slušati Gospodina

Domovinske vijesti

35. obljetnica Zajednice Molitva i RijeèDavor, 18.9.2010. (IKA) - Zajednica Molitva i Rijeè (ZMR)proslavila je 35. obljetnicu postojanja u subotu 18. rujna uDavoru. Na susretu se okupilo više od tisuæu èlanovazajednice iz raznih krajeva Hrvatske i inozemstva. Uz njih suna zborovanje došli simpatizeri i prijatelji ZMR-a, temnoštvo onih koji su na evangelizacijskim skupovimaiskusili susret sa živim Bogom ili u centrima zahagioterapiju zdravlje duha i novi poèetak života. Osimutemeljitelja ZMR dr. Tomislava Ivanèiæa, na susretu su seokupili i sveæenici koji obnašaju službu duhovnih asistenata,ali i mnogi kojima su bliski duhovnost i program Zajednice.Obilježavanje 35. obljetnice poèelo je zahvalom Bogu,sveèanim euharistijskim slavljem koje je predvodio dr.Ivanèiæ u koncelebraciji s okupljenim sveæenicima. Napoèetku euharistije èlanove, prijatelje i goste te župljaneDavora pozdravio je uime Zajednice Ivica Luliæ, predsjednikCentra za bolji svijet i proravnatelj za duhovnost uPodruènoj ZMR Zagreb, a potom domaæi župnik GoranKovaèeviæ. Sudionike je osobito obradovala èestitkamjesnog ordinarija Antuna Škvorèeviæa. "Od srca vamèestitam 35. obljetnicu Zajednice Molitva i Rijeè! Radostansam što je ona zapoèela u Davoru 3. kolovoza 1975. usnažnom duhovnom iskustvu odreðenog broja mladihvjernika laika, predvoðenih dr. Tomislavom Ivanèiæem. Taduhovna èinjenica, roðena u ozraèju vjere Božjeg naroda natlu sadašnje Požeške biskupije zavrjeðuje našu pozornost,zahvalnost i potporu", napisao je požeški biskup. Dr. Ivanèiæ opisao je vjernicima kako je prije 35 godina saskupinom studenata došao u Davor gdje su tri tjednasvakodnevno molili i prouèavali Božju Rijeè s dubokomèežnjom - susresti Gospodina Isusa Krista, približiti mu se,doživjeti Njegovu blizinu. To se i dogodilo u noæi s drugogana treæi kolovoz 1975. g. kada je on kao tadašnji mladisveæenik snažno doživio prisutnost Duha Svetoga. Iduæeg sujutra svi radosno uoèili da se nešto dogodilo i to se iskustvoprelilo na sve prisutne i nezaustavljivo širilo dalje na mladevjerouèenike u crkvi sestara milosrdnica u Frankopanskojulici u Zagrebu, a kasnije i stotine ljudi na seminarima zaevangelizaciju u Hrvatskoj i inozemstvu. Molitva nije višebila religiozni èin nego razgovor, druženje s Bogom, rekaoje dr. Ivanèiæ. Nakon mise èlanovi ZMR-a i njihovi gosti te Davorci moglisu se, uz objed, družiti, pobliže upoznati i izmijenitiiskustva, a potom sudjelovati u programu u dvorani osnovneškole u Davoru. Na poèetku poslijepodnevnog programapozdravnu rijeè uputio je proèelnik opæine Davor IvanMarjanoviæ. Zatim je pozdrav uputila Jasna Butumoviæ,ravnateljica osnovne škole, te kratko orisala svoje prvekorake u Zajednici u tijeku njezina studija u Zagrebu tepomoæ koju je to pružalo u njezinu životu i životnimpatnjama. Nakon toga je sve pozdravio prof. Ivanèiæ, a ondaje Marija Majstoroviæ, ravnateljica Matiène vrhovne upraveZMR-a, u govoru prikazala povijest nastanka i djelovanjaZajednice od njezinih poèetaka 1971. godine do danas.Posebno je istaknula da su zaèeci ZMR-a bili nakon burnihdogaðaja sedamdesetih godina 20. stoljeæa, te da se ZMRpokazala kao obnoviteljica društva. Potom je proèitana poruka Zajednice Molitva i Rijeè, u kojojse kako crkvenoj tako i društvenoj javnosti daje do znanja daZajednica ima uvjerljivo iskustvo kako je bolji svijet moguæi to reevangelizacijom Crkve i hagioterapijskim djelovanjemna ozdravljenju duhovno-moralne dimenzije pojedinaca i

društva. Zajednica je spremna pomoæi župnim zajednicama,ali i društvenim strukturama u provoðenju te sveobuhvatneduhovne obnove. Nakon toga svoja su iskustva, promišljanja, planove i vizijedaljnjeg rada iznosili proravnatelji Matiène vrhovne uprave,ravnatelji nacionalnih i podruènih ZMR, ravnateljihagioterapijskih centara u zemlji i inozemstvu te èlanoviZajednice. Njihova izlaganja mogu se sažeti u nekolikonaglasaka. Prvo, za sveukupno djelovanje važna je veæapovezanost svih èlanova i uprava te brži protok i provedbazadataka i odluka od utemeljitelja i Matiène vrhovne upravedo svakog èlana Zajednice, a zbog oèekivanja svakogèovjeka potrebnog ljubavi i duhovne pomoæi. Drugo, da bi tomogli ostvariti èlanovi Zajednice najprije trebaju gajitimeðusobnu ljubav, povjerenje i milosrðe, a posebnonjegovati osobni odnos s Bogom i obraæenièki mentalitet.Zatim, poziv i poslanje te osposobljenost za rad u apostolatureevangelizacije i hagioterapiji treba biti još angažiranijikroz razne oblike djelovanja: seminare, duhovne obnove,hagioterapijsku pomoæ, osobno ili putem telefona, ljudimakoji traže izlaz iz svojih duhovnih boli i smisao života. Sveviše se javlja potreba za kontinuiranim radom sa specifiènimskupinama ljudi (ovisnicima, odgajateljima i prosvjetnimdjelatnicima, medicinskim sestrama, umirovljenicima udomovima, roditeljima djece s posebnim potrebama,krizmanicima i njihovim roditeljima itd.). Usporedo sizobrazbom i edukacijom èlanova ZMR treba veæi angažmanu župama, kao i zajednièko reagiranje na zakone i pojave udruštvu koje su u suprotnosti s prirodnim moralnimzakonom. Prof. Ivanèiæ istaknuo je kako treba znanstveno graditihagioterapiju i evangelizaciju i otkrivati zakone koje je Bogstavio u svijet. Problem je današnjice užasan rascjep Crkve isvijeta. Crkva je daleko od svijeta i nju je potrebnoreevangelizirati. Nagovijestio je kako u Zajednici poèinjuveliki znanstveni projekti na podruèju hagioterapije.

Sastanak Upravnog odbora Društva crkvenih glazbenikaTeme sastanka bile su nadolazeæe zborovanje župnihzborova zagrebaèkih dekanata te tribina kojom se želizapoèeti razmišljati o nezavidnom i teškom položajuliturgijske glazbe danas u HrvatskojZagreb, 20.9.2010. (IKA) - Èlanovi Upravnog odboraHrvatskog društva crkvenih glazbenika okupili su se 20.rujna na Institutu za crkvenu glazbu u Zagrebu, na prvi radnisastanak nakon ljetne stanke. Sastanak je molitvom ipozdravnom rijeèi otvorio predsjednik Društva mo. MiroslavMartinjak. Teme sastanka bile su nadolazeæe zborovanježupnih zborova zagrebaèkih dekanata koje Društvoorganizira u povodu proslave sv. Cecilije, te tribina kojom seželi zapoèeti razmišljati o nezavidnom i teškom položajuliturgijske glazbe danas u Hrvatskoj te koje su njezineperspektive za buduænost. Program i koncepcija zborovanjažupnih zborova u zagrebaèkoj prvostolnici bit æepredstavljeni voditeljima župnih zborova zagrebaèkihdekanata na zajednièkom susretu koji æe se uskoro održati uprostorijama Instituta za crkvenu glazbu u Zagrebu. Voditeljiæe dobiti pisane pozive u svojim župama, a takoðer æe se osvemu moæi informirati na mrežnim stranicama Hrvatskogdruštva crkvenih glazbenika.

Domovinske vijesti ika

2 29. rujna 2010. broj 39/2010

Susret sveæenika Bjelovarsko-križevaèke biskupijeBjelovar, 20.9.2010. (IKA) - Susret sveæenika Bjelovarsko-križevaèke biskupije s biskupom Vjekoslavom Huzjakomodržan je u ponedjeljak 20. rujna u Biskupijskomordinarijatu u Bjelovaru. Nakon izmoljenoga Srednjeg èasa iuvodnog pozdrava, biskup je proèitao poruku BenediktaXVI. sveæenicima, koju je Papa izrekao na audijenciji uCastel Gandolfu, 13. rujna. U drugom dijelu susretasveæenici su s biskupom razgovarali o važnim pitanjima izsvakidašnjeg rada i života vjernika.

Sisaèki biskup posjetio poplavom ugrožena podruèjaCaritas Sisaèke biskupije prati dogaðaje i spreman jepomoæi, a kolekta koju je biskup odredio skupljati u nedjelju26. rujna za poplavljene u Pakistanu, namijenit æe se popotrebi i za poplavljene u HrvatskojSisak, 21.9.2010. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ upratnji ravnateljice biskupijskog Caritasa Kristine Radiæposjetio je 21. rujna župe Lijevi Dubrovèak i Martinsku Veszbog opasnosti od poplave koja je prijetila ovih dana timpodruèjima Sisaèke biskupije. Biskup se susreo sa župnikomMladenom Hokmanom s kojim je razgledao nasip tik uzcrkvu Sv. Nikole, koju su vrijedni župljani zaštitili vreæamapijeska, zahvalio vojnicima koji su se borili s vodenombujicom i nazoènim mještanima uputio rijeèi ohrabrenja.Nasip je izdržao, a od župnika je saznao da nitko nije stradaoniti su štete takve da bi itko morao napustiti svoj dom. U Martinskoj Vesi biskup se susreo sa župnikom DragomKoziæem koji ga je, zajedno sa župljanima, upoznao snaporima koje su mještani, zajedno s vojnicima,vatrogascima i policajcima, ulagali cijeli protekli dan i noæda bi zaštitili sela te župe. Premda se kod Žirèice Sava izlilana usjeve i poplavila njive, prouzroèivši nemalu štetu, ljudisu ostali kod svojih kuæa i nadaju se da je najgore prošlo. Biskup se èuo i sa župnikom iz Veleševca JakobomMarkoviæem koji mu je javio da je i njegova župa obranjena,premda je odsjeèena u komunikaciji s Velikom Goricom,buduæi da je susjedna župa Bukevje, u Zagrebaèkojnadbiskupiji, poplavljena. Caritas Sisaèke biskupije prati dogaðaje i spreman jepomoæi, a kolekta koju je biskup odredio skupljati u nedjelju26. rujna za poplavljene u Pakistanu namijenit æe se popotrebi i za poplavljene u Hrvatskoj.

Bjelovar: Proslavljen Dan policijske kapelanije sv.MatejaBjelovar, 21.9.2010. (IKA) – Dan policije i Dan policijskekapelanije sv. Mateja u Policijskoj upravi bjelovarsko-bilogorskoj sveèano je proslavljen 21. rujna. Sveèanost jezapoèela polaganjem vijenaca i paljenjem svijeæa ispredspomen obilježja poginulim policajcima, a nastavljenamisom koju je u bjelovarskoj katedrali Sv. Terezije Avilskepredvodio vojni biskup Juraj Jezerinac. U propovijedi,biskup je podsjetio tko je bio sv. Matej, s obzirom da je rijeèo novouspostavljenoj kapelaniji. Kad je sv. Matej napustiocarinièku službu, ostao je vjeran Isusu Kristu. Što nam ovogovori? Bog ne traži od nas da napustimo svoje zvanje, negoda mu se još više posvetimo. To posebno vrijedi za jednogahrvatskog redarstvenika koji je u službi mira, reda,sigurnosti, u službi svoga naroda, rekao je biskup, tepodsjetio kako je služba redarstvenika veoma osjetljiva."Svakome od ljudi dana je posebna služba koja služiizgradnji Crkve. Postoje apostoli, proroci, pastiri, uèitelji,kaže Pavao, preko kojih djeluje Isus Krist i u službi su

Crkvi, odnosno Kristova spasenja. No, postoji razlikasluženja u režimima koji je kod nas donedavno vladao isluženje ljudima u demokratskom društvu. Rekao bih da jepuno lakše služiti režimu, ali je teško biti u službi èovjeka",rekao je biskup, te istaknuo kako je zvanje redarstvenika uslužbi našega naroda. Policajac je èovjek reda. Stoga da bimogao stvarati red mora i sam njegovati red. Policajac jeèovjek mira. Stoga da bi bio graditelj mira mora u sebinjegovati mir. Na vjerniku policajcu leži još veæaodgovornost zbog toga što je svojim krštenjem ukljuèen uIsusa Krista. On se u svom zvanju najviše i posveæuje, rekaoje biskup. Slaveæi Dan kapelanije, koja je posveæena sv. Matejucariniku, prilika je da si ponovno dozovemo u svijest svojezvanje koje je èasno i odgovorno pred Bogom i predljudima. Svim pokojnim policajcima koji su nesebiènoslužili u svom zvanju svome narodu, osobito poginulima uDomovinskom ratu, želimo i Gospodina molimo da imuzvrati svojom ljubavlju, rekao je biskup te svimpripadnicima kapelanije èestitao sa željom da se ne umore idalje èiniti dobro na dobro našega naroda, graðana idomovine Hrvatske.

Široka Kula: Posveæen oltar s moæima bl. StepincaMjesto je teško stradalo u Domovinskome i u II. svjetskomratuŠiroka Kula, 21.9.2010. (IKA) - U Širokoj Kuli, selunedaleko Gospiæa koje je teško stradalo u Domovinskom i uII. svjetskom ratu, posveæen je u utorak 21. rujna, na blagdanzaštitnika župe sv. Mateja, novosagraðeni oltar u koji suugraðene moæi bl. Alojzija Stepinca koje je darovaozagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ. U nazoènosti brojnih vjernika oltar je posvetio gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ, uz sveæenike Gospiækogadekanata na èelu s mjesnim župnikom Lukom Blaževiæem.Nakon kratkog prikaza svetaèkog života sv. Mateja, biskupBogoviæ je u propovijedi istaknuo kako su se na taj naèinžupljani odužili brojnim žrtvama koje su stradale tijekompovijesti na tim prostorima. Pozdravljajuæi nazoène, župnik Blaževiæ podsjetio je da župaŠiroka Kula utemeljena 1860. dok je crkva Sv. Matejaizgraðena 1734. U doba II. svjetskog rata, 21. lipnja 1942.,crkva je spaljena. Godine 1948. crkvu i župni stankomunistièke su vlasti minirale, a od toga materijala gradilezadružnu štalu. Poslije toga župom je upravljao AlojzijeKukec, koji je tražio dopuštenje za obnovu i gradnju crkve,no komunistièke vlasti to nikad nisu dopustile. Unatoèteškoæama, prijetnjama i zabranama župnik je na timtemeljima slavio misu. Poslije vojno-redarstvene operacije Oluja Kuljani su sevratili u svoj kraj te postupno poèeli obnavljati mjesto.Temeljni kamen župne crkve položen je 27. kolovoza 1998,a veæ za dvije godine crkva je bila pod krovom. Poslije togapostupno se ureðivala da bi se za blagoslova oltara u njugradile moæi bl. Alojzija Stepinca. "Moæi je darovao zagrebaèki nadbiskup kardinal JosipBozaniæ, na èemu mu zahvaljujem uime svih župljana tesvima koji u svojim prilogom pomogli da naša crkva dobijeovaj sjaj koji danas ima. Uz ovu crkvu gradimo i Crkvuzajednicu", kazao je župnik Blaževiæ, prenosi web-portalGlasa Koncila. Oltar, ambon i krstionicu izradila je klesarskaradnja Ivice Pezelja-Gliše iz Gospiæa.

.

Domovinske vijestiika

329. rujna 2010. broj 39/2010

"Kršæanska društvena svijest"Predstavljena nova knjiga dr. fra Špire MarasoviæaSplit, 21.9.2010. (IKA) – "Kršæanska društvena svijest"naslov je nove knjige dr. fra Špire Marasoviæa, koja je 21.rujna predstavljena u samostanu Sv. Frane u Splitu. O knjizisu govorili dr. fra Ivan Šarèeviæ, dr. Gordan Èrpiæ, dr.Nediljko Ante Anèiæ i sam autor. Program, koji je svojimnastupom uzvelièala klapa "Split", laureat Omiškogafestivala 1967., vodio je fra Žarko Relota, novi župnik župesv. Stjepana pod borovima u Splitu. Knjiga je posveæenahrvatskim braniteljima; ima 512 stranica, a sadrži 14 veæihèlanaka prethodno objavljenih u razlièitim znanstvenimèasopisima i zbornicima od 2001. do 2009. godine. Cijelo njegovo djelo ustvari je odgovaranje na pitanje: što jeèovjek? U odgovaranju na to pitanje otkriva nam se cijelaŠpirova teologija koja je naglašeno soteriološka, eshatološkai eklezijalna, kazao je dr. Èrpiæ, istaknuvši da je ova knjigavrhunsko teološko djelo koje æe vjerojatno biti otkriveno teknegdje u hrvatskom eshatonu te da ako mu se može uputitineka kritika onda se može reæi da je ono "previše kršæansko,previše katolièko". Crkveno uèiteljstvo neumorno ukazuje na dužnost svakogapojedinog kršæanina da se odgovorno angažira u životu svojezajednice na temelju vlastite ispravno izgraðene savjesti. Dabi, meðutim, ta savjest bila ispravno formirana, moraprethodno biti dobro informirana o svim bitnim èimbenicimakoje je neophodno imati na umu pri donošenju neke odluke.U tom smislu sintagma "kršæanska društvena svijest", kakoje fra Špiro naslovio tu knjigu, zapravo je sinonim za"kršæansku društvenu savjest", jer savjest i nije drugo dolipoticaj na djelovanje na temelju jasnog uvida u zadatak i unaèin njegovoga izvršavanja. Utoliko onda trajno struènousavršavanje odnosno kontinuirano informiranje iz raznih irazlièitih izvora, nije samo proces stjecanja adekvatnedruštvene svijesti, nego i proces kontinuiranoga sazrijevanjadruštvene savjesti, tj. takve osobne savjesti koja ispravnoreagira u izazovima društvenoga života. Ne sastoji se, dakle,istièe dr. Marasoviæ, ispravno formiranje društvene svijesti isavjesti za kršæanina katolika u tome da mu s vremena navrijeme, toènije u predizborna vremena, poneki sveæenik soltara - i sam možda društveno neosviješten - izdiktira, bilootvoreno bilo uvijeno, komu bi valjalo dati glas, veæ uosobnom svestranom i objektivnom informiranju, struènomusavršavanju te u poznavanju i usvajanju društvenoga naukaCrkve, na temelju èega æe sam odgovorno donijeti svojuodluku. Buduæi da je ova knjiga dijelom zamišljena i kaopomoæ pri oblikovanju te i takve ispravne savjesti, sadržajnoje podijeljena u dva dijela. U prvomu dijelu autor donosimahom tekstove naglašeno teoretske naravi, jer jepoznavanje teorijske podloge preduvjet moguænostirazumijevanja konkretne prakse, odnosno teorijska polazištasu preduvjet moguænosti interpretiranja analiziranih pojava.Stoga su i ti radovi u prvom dijelu knjige polazište zarazumijevanje radova u drugomu dijelu knjige, koji suuglavnom sociološka istraživanja i njihova konkretnarazrada, ili pak društvena kontekstualizacija specifiènihcrkvenih poslanja kao što su, primjerice, vjerouèitelj,redovnik i sl. Marasoviæ se u svojim tekstovima bori slicemjerjem, najveæom kušnjom kršæanina. Javno govori osablaznima bogoslužja, nedoliènom životu u braku i uredovnièkim samostanima, o grijehu struktura itd., istaknuoje dr. Šarèeviæ. To je treæa Marasoviæeva knjiga sabranih radova koja izlaziu nizu "Teologija" izdavaèke kuæe "Crkve u svijetu" te jeshvaæena kao nadopuna prve dvije, u kojima je autorzainteresiranom èitatelju ponudio svoja razmišljanja o nizuaktualnih društveno-teoloških tema. "Crkva u svijetu" je

2002. g. objavila knjigu "Demos ante portas", 2006. g."Društvo i Bog". S ovom treæom autor je želio zaokružitiponudu svojih izabranih radova zainteresiranom èitatelju teuèiniti radove dostupnijim studentima. Trilogija je vrijedna iautora èini prepoznatljivim i istaknutim teologom uhrvatskom govornom podruèju, istaknuo je dr. Anèiæ,ravnatelj "Crkve u svijetu". Rijeè zahvale na kraju predstavljanja uputio je i sam autorknjige dr. Marasoviæ. Podsjetio je na rijeèi Maxa Webera dase èovjek ne ponaša po onomu što jest nego po onomu štomisli da jest. Zato je za društveno ponašanje važno što ljudimisle, a to rade mediji: pokušavaju utjecati na ljudsku misao.

Biskup Košiæ predvodio misu u PetrinjiU povodu 19. obljetnice pada Petrinje i progona PetrinjacaPetrinja, 21.9.2010. (IKA) – "Doista, zar nije i taj rat kojismo proživjeli bio zasnovan na lažima? Zar nisu i danas nekizaluðeni i ne razumiju što se to zapravo dogodilo? Kako jeteško, posijano zlo okrenuti na dobro", poruèio je 21. rujna užupnoj crkvi Sv. Lovre u Petrinji sisaèki biskup Vlado Košiæu povodu 19. obljetnice pada Petrinje i progona Petrinjaca,tumaèeæi odlomak iz Knjige mudrih izreka koji istièe:"Blago steèeno jezikom lažljivim nestalna je ispraznost onihkoji traže smrt" te nastavio: "Ali moguæe je! Mi u tovjerujemo i zato smo ovdje da danas zahvalimo Bogu što nasje saèuvao, premda je kušnja bila velika, ali oni koji su lagalinisu li stekli 'nestalnu ispraznost'? Jer tražili su smrt a neživot, dok mi uvijek branimo život a ne želimo i ne smijemonikada, baš nikada željeti smrt, niti smrt neprijatelja kojinama nanosi trpljenje, koji nas ponižava, koji nama nanosinepravdu! Ne, ne želimo nikome zlo, nego uvijek i samodobro, jer znamo da se samo dobrim pobjeðuje zlo! I to jenaša snaga, snaga koju nam daje vjera naša, vjera u Kristapobjednika nad grijehom i zlom, pobjednikom nad smræu,vjera u Uskrsloga Gospodina". Obraæajuæi se vjernicima koji su ispunili petrinjsku crkvubiskup je u propovijedi istaknuo kako je mjesec rujan zaPetrinju mjesec obilježavanja tragiènih dogaðaja iz 1991.,buduæi da je tada taj lijepi grad doživio svoje teške danerazaranja i ubijanja. "Molimo danas, na spomendan stradanja Petrinje, dobrostivosrce, srce koje ispituje Bog, kojemu je stalo vršiti pravdu ipravo. Molimo Gospodina za oèi – ne uznosite i ohole, nego– majèinske nad svim ljudima, pa i nad onima koji su namnanijeli nepravdu, nasilje i zlo. Molimo da zacijele sve rane,u istini i pravdi za svakoga. Molimo za ucviljene, one kojioplakuju svoje najmilije jer su im stradali u nepravednomratu, jer su ih izgubili u ovom svijetu a dobili u vjeènosti.Molimo za sve poginule, branitelje i civilne žrtveDomovinskog rata, da ih Gospodin primi u svoj mir jer onisu se izložili i stradali iz ljubavi za dobro svoje Domovine.Molimo i za sve nas, braæo i sestre, da se i mi znamožrtvovati za dobro svojih bližnjih, da imamo milosti za svojubraæu i sestre, da sve ljude smatramo svojima, i da sve ljudegledamo majèinskim oèima želeæi svima dobro, da se naistini uèvrsti mir za sve i da napreduje naša Petrinja",potaknuo je biskup Košiæ. Pjevanje su predvodili èlanovi Mješovitog zbora Hrvatskogapjevaèkog društva ''Slavulj'' i MVA "Petrinjski slavulji" podravnanjem maestra Josipa degl'Ivellia, te orguljaškompratnjom Tomislava Juriæa. Prvi puta je izvedena Misamaestra degl' Ivellia na èast sv. Vlahi i posveæenadubrovaèkom biskupu Želimiru Puljiæu, te prvi puta iizvedba Ave Marije dominikanca dr. Jordana Kunièiæa.

Domovinske vijesti ika

4 29. rujna 2010. broj 39/2010

304. obljetnica smrti sl. Božje majke Klare ŽižiæŠibenik, 21.9.2010. (IKA) - U franjevaèkoj crkvi Sv. Lovreu Šibeniku, gdje se nalaze zemni ostaci službenice Božjemajke Klare Žižiæ, utemeljiteljice Družbe sestara franjevkiod Bezgrešne, proslavljena je 21. rujna 304. obljetnicanjezina preminuæa. Tim dogaðajem ujedno je zapoèela idevetnica u èast sv. Mihovila, zaštitnika Šibenika i Šibenskebiskupije. Koncelebriranu misu predvodio je mons. Josip Deliæ, koji jeujedno i promicatelj pravde u postupku za proglašenjeblaženom službenice Božje majke Klare Žižiæ. Okupljenevjernike u prepunoj crkvi uvela je u slavlje vicepostlatoricas. Terezija Zemljiæ, proèitavši samo neke od molitava izahvala vjernika majci Klari koji se obraæaju njezinuzagovoru, kao i nekoliko svjedoèanstava o uslišanimmolitvama i zadobivenim milostima. U propovijedi je mons. Deliæ usporedio duhovnost sv. KlareAsiške i Klare Šibenske za èiju zajednicu Knjiga oduspomene kaže da su "kæeri sv. Klare". "Službenica BožjaMajka Klara imala je u sv. Klari Asiškoj ne samo uèiteljicuèije je uèenje slijedila, veæ i uzor kako živjeti konkretniživot. Bez obzira na vremensku razliku, više od 400 godina,u njoj plamti ista ljubav prema Bogu, a ona gledajuæi sv.Klaru crpi iz povezanosti s njom snažan poticaj kroèitiputom savršenstva", istaknuo je u propovijedi mons. Deliæ. Majka Klara živjela je karakteristiènu crtu franjevaèkeduhovnosti na koju je bila veoma osjetljiva: radikalnostsiromaštva združenu s potpunim pouzdanjem u Božjuprovidnost, imajuæi uvijek pred oèima privilegij siromaštvakoji je sv. Klara Asiška dobila od pape Inocenta III. aslužbenica Božja majka Klara prihvatila kao naèin životakojim je živjela karizmu sv. Franje. U šibenskom samostanu Majka Klara je na herojski naèinprovodila u djelo kreposti po kojima bi svaki vjernik trebaobiti prepoznatljiv: vjeru, nadu i ljubav prema Bogu ibližnjemu, razboritost, pravednost, jakost i umjerenost,poniznost, duh pobožnosti i pokore. Premda je bilapoglavarica, ona je služila bolesne osobe, prognanike,putnike, ne bježeæi ni od najnižih poslova: ljubav pobjeðujesvaki otpor i onaj koji ljubi sve žrtve èini s radošæu. Njezinavjera u stvarnu prisutnost euharistije bila je toliko velika i izeuharistije je ona crpila snagu za svagdanji život predanjaBogu i bližnjima. Zato je cijeli grad plakao u èasu njezinesmrti, a pisac je zapisao "buduæi 27 godina pod svetimhabitom kako jedna sviæa sijala poniženstvom i z dobromprilikom." A mi sada možemo reæi za majku Klaru ono štopapa Aleksandar IV. reèe za sv. Klaru prigodom njezinaproglašenja svetom: "Kako je samo živa snaga toga svjetla ikako samo snažno taj svijetli izvor blješti! Doista, to jesvjetlo bilo zatvoreno u skrovitosti života u klauzuri a izvanaje zraèilo silnom snagom; skutrilo se u prostoru skromnogsamostana, a izvana se širilo koliko je širok svijet. Klara ješutjela, ali se glas o njoj snažno pronosio" (FF, 3284). Predstavljajuæi lik majke Klare, mons. Deliæ kazao je za njuda je najveæa žena u gradu Šibeniku i Šibenskoj biskupiji iistaknuo važnost i ulogu svetaca: "Sveci mijenjaju svijetnabolje, trajno ga preobražavaju, unoseæi u nj energije kojesamo ljubav nadahnuta Evanðeljem može pobuditi. Sveci suveliki dobroèinitelji èovjeèanstva."Mnogi vjernici zadržali su se na kraju mise u molitvi nagrobu majke Klare prepunom cvijeæa, zahvalnih molitava iupaljenih svijeæa.

.

Vlè. Stjepan Starešina proslavio 50 godina sveæeništvaGarèin, 21.9.2010. (IKA) - Pod geslom "Sve mogu u onomekoji me jaèa!" (Fil 1,27) Stjepan Starešina, umirovljenisveæenik Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, svoj zlatnijubilej, 50 godina sveæeništva, proslavio je 21. rujna u župisv. Mateja apostola u Garèinu. Koncelebriralo je desetaksveæenika, meðu kojima dekani garèinski Stjepan Sokoloviæi slavonskobrodski Andrija Ðakoviæ, domaæi župnik MatoKneževiæ, a propovijedao je mr. Mijo Matoševiæ, supsidijariz Luèkog kod Zagreba. Slavlje je pjesmom uzvelièalaMuška pjevaèka skupina "Biðani" iz filijale Bicko Selo.Kako se slavio i zaštitnik župe, propovjednik se osvrnuo naživot i djelo sv. Mateja. Zlatomisniku je poruèio: "Obnašaosi službe radeæi s mladenaèkim zanosom, radošæu i veseljemza dobro župljana koji su ti bili povjereni. Ustrajao si sve dodanas služiti požrtvovno, odano, radosna srca, ustrajno,odgovorno i velikodušno, Gospodin neka ti bude nagrada."Domaæem župniku Kneževiæu èestitao je imendan i jubilejdeset godina sveæeništva. U druženju uz zajednièki objedrijeèi zahvale zlatomisniku za sve što je uèinio u toj župi ukojoj je najduže boravio uime sveæenika izrekao je dekanSokoloviæ, a uime župljana Željko Poliæ. U zahvalnomgovoru zlatomisnik se prisjetio komunistièkih vremena, kadaje sveæenicima bilo doista teško, kao i onih u tijeku i poslijeDomovinskog rata, kada je župa pomagala i pružila utoèištebrojnim izbjeglim i prognanih, te zahvalio svima na suradnjii pomoæi.Stjepan Starešina roðen je u Razvoru 27. listopada 1936.Puèku je školu pohaðao u Ivanovcu klasiènu gimnaziju uZagrebu, a filozofski i teološki studij završio je u Ðakovu,gdje je i zareðen za sveæenika godine 1960. Bio je kapelan uGundincima, župnik u Trnjanima, a od 1972. do 1999.godine bio je župnikom u Garèinu. Na vlastitu zamolbu zbogzdravstvenih je razloga umirovljen te djeluje kao duhovnik uDomu za starije i nemoæne osobe u Osijeku. Vlè. Starešina jei ljubitelj pisane rijeèi te se mnogi župljani Garèina sjeæajunjegovih igrokaza koje je znao prireðivati za blagdane, azajedno s vlè. Antunom Deviæem prije dvije godine napisaoje monografiju o župi Garèin i susjednoj župi Trnjani.

Filipinci hodoèastili na grob bl. Ivana MerzaZagreb, 21.9.2010. (IKA) - Tridesetak vjernika iz Cebua sdalekih Filipina prvi su put u utorak 21. rujna organiziranohodoèastili na grob bl. Ivana Merza u Zagrebu. Dolaze izžupe Srca Isusova, glavne isusovaèke crkve na Filipinima.Na njihovu putu kroz Hrvatsku vodio ih je filipinskiisusovac Jose Quilongquilongs koji radi u Generalnoj kuæiisusovaèkog reda u Rimu u Tajništvu za istoènu Aziju iOceaniju. Hodoèasnici su u utorak sudjelovali na misi koju je uBazilici Srca Isusova služio njihov duhovnik o. Jose.Koncelebrirao je postulator kauze bl. Ivana Merza o. BožidarNagy koji je hodoèasnike veæ dan prije primio, pozdravio iizrazio im srdaènu dobrodošlicu, istaknuvši povijesnoznaèenje njihova hodoèašæa na grob bl. Ivana kao prveorganizirane skupine koja dolazi s Filipina. Poslije mise na grobu blaženika obavljena je pobožnostnjemu u èast. Izmoljene su Litanije bl. Ivana na engleskom idruge molitve, otpjevane su pjesme na filipinskom jeziku, ana kraju su hodoèasnici odali poštovanje i relikvijama bl.Ivana. Poslije pobožnosti u crkvi postulator im je u dvoranipredstavio život i karizmu blaženika te im podijelio slièice iostalu informativnu graðu. Voditelj hodoèašæa o. Jose Quilongquilongs istièe da je ohrvatskom blaženiku prvi puta èuo prije pet godina od prof.Davea dela Cruza koji je protekle godine imenovan

Domovinske vijestiika

529. rujna 2010. broj 39/2010

vicepostulatorom kauze bl. Ivana na Filipinima. Inicijativuza to prvo organizirano hodoèašæe s Filipina na grob bl.Ivana dao je on osobno. Njemu je kao sveæeniku bilo veomaprivlaèno bolje upoznati bl. Ivana, mladoga laika koji jeposvetio svoj život Crkvi i odgoju mladeži. "Za mene je bl.Ivan Merz", pojasnio je, "simbol kako biti blizak Kristu, uintimnom zajedništvu s njime, a što je dobar model zamnoge mlade ljude koji traže smisao svoga života". Po povratku na Filipine hodoèasnici namjeravaju daljepromicati poznavanje i štovanje bl. Ivana Merza poèevši odsvoje župe Srca Isusova pa dalje. U tu svrhu pozvali supostulatora da u što skorije vrijeme posjeti Filipine.

Biskup Škvorèeviæ primio naèelnika opæine OkuèaniPožega, 22.9.2010. (IKA) - U Biskupskom domu u Požegibiskup Antun Škvorèeviæ primio je 22. rujna AcuVidakoviæa, naèelnika Opæine Okuèani, Ivicu Pivca,predsjednika Opæinskog vijeæa, te fra Ivu Tadiæa,okuèanskog župnika. Izaslanstvo iz Okuèana predstavilo jebiskupu stanje u kojem se nalaze tamošnji stanovnici,posebno prognanici, nastojanja oko daljnjeg rješavanjanjihova statusa, kao i uspjehe na izgradnji komunalneinfrastrukture. Kako župa sv. Vida u Okuèanima još uvijeknema župnog stana, razgovaralo se o nužnosti imoguænostima njegove izgradnje. Biskup Škvorèeviæzahvalio je opæinskim èelnicima i župniku za sve što èine zaljude u Okuèanima, posebno za one koji se nalazi urazlièitim nevoljama.

Studijski dan sveæenika Splitsko-makarske nadbiskupijeDr. Tonèi Matuliæ održao predavanje "Kršæanstvo predizazovima novog ateizma"Vepric, 22.9.2010. (IKA) – U marijanskome svetištu Vepricu srijedu 22. rujna održan je studijski dan sveæenika Splitsko-makarske nadbiskupije. Susret je zapoèeo euharistijskimslavljem kojim je u kapeli Milosrdnog Isusa predsjedaosplitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ. U homiliji jenadbiskup zaokružio svoju misao èitanjima dana – ouzvišenosti, jednostavnosti, ali i hitnosti prenošenja Božjerijeèi u današnjem društvenom okolišu. Izvrsnost sveæenièkeslužbe ovisi upravo o autentiènom i neokrnjenom služenju,pastoralnoj zauzetosti koja ne poznaje granice ljudskimmjerilima odreðene – granice pastoralne zbilje gotovo nasodreðuju, uvjetuju da svoje poslanje proširimo do krajanašega horizonta, do naših krajnjih granica. Ovisno osposobnostima, datom trenutku i odreðenim ciljevima, svakiod nas sveæenika ima vlastiti zadani cilj u prenošenjuRadosne vijesti, oslobaðajuæi se suvišnih, nepotrebnih iogranièavajuæih stvari, istaknuo je nadbiskup. Po završetkueuharistijskoga slavlja na kojemu je sudjelovalo oko 120sveæenika, a nakon kratke stanke uslijedilo je u velikojdvorani svetišta predavanje na temu "Kršæanstvo predizazovima novog ateizma" prof. dr. Tonèija Matuliæa,sveæenika Hvarske biskupije, izvanrednog profesora i v.d.proèelnika katedre moralnog bogoslovlja KBF-a Sveuèilištau Zagrebu. Dr. Matuliæ iznio je panoramski pregledfenomena poznatog po nazivom "novi ateizam", koji sepoèeo pojavljivati krajem 90-ih, a svoj zavidan, pomalogalopirajuæi razvoj doživljava tijekom proteklog desetljeæa.Tako je širokom lepezom autora, mahom filozofa razlièitihateistièkih provenijencija, dr. Matuliæ istaknuo odrednice iglavne motive stvaranja pojedinih takozvanih "ateistièkihmanifesta". Zanimljiva je èinjenica kako današnja generacijaljudi razlièitih dobnih skupina ima izraženu potrebu èitanjatakve literature koja, malo-pomalo, uzima maha u slojevitim

društvenim grupacijama, èineæi ne samo ponuðeno štivopopularnim, u smislu informiranja èitateljstva, nego formira,odnosno stvara mnijenje koje je dostupno sada veæ cijelimgeneracijama. Kakvu ulogu u svemu ovome zauzimakršæanstvo, odnosno Crkva, odnosno njezini pastiri, vjernicii svi koji osjeæaju za Crkvu, pokušao je prof. Matuliætematizirati i potaknuti na dodatna razmišljanja, stavove, ali ikonkretne pothvate u pastoralnoj zauzetosti sveæenika,odnosno svih pastoralnih djelatnika. Nakon rasprave naspomenutu temu uslijedilo je drugo predavanje koje jeodržao Ivica Ursiæ koji je iznio vlastitu sliku, sustavnorazraðenu, o vjerniku u današnjem relativistièkom društvu.Na kojoj se vjetrometini ljudi, vjernici danas nalaze, skakvim su kušnjama i vlastitim dvojbama izloženi, izražajnoje i dojmljivo iznosio Ursiæ. Vjernici, osim što su u ponekimživotnim situacijama vrlo zbunjeni, osobito kada je rijeè ovjerskih prilikama, èesto prikazanima tendencioznimprikazom medija, ne znaju katkad u pravo vrijeme i na pravinaèin prosuditi. Potrebno im je vodstvo u liku njihovasveæenika u župi, koji æe ih jasno, bez dvoznaènica iautentièno, vlastitim životom osvjedoèeno hrabriti i voditi.Na završetku prigodnu rijeè uputio je nadbiskup Barišiæ,dajuæi svoj osvrt i razmišljanje na aktualnu temu. Ujedno jenajavio kako bi ova pastoralna godina trebala osobitinaglasak staviti na rad u pastoralu mladih.

Naèelnik Opæine Jakšiæ kod biskupa ŠkvorèeviæaPožega, 22.9.2010. (IKA) – Požeški biskup AntunŠkvorèeviæ primio je 22. rujna u Biskupskom domu u PožegiIvicu Kovaèeviæa, naèelnika Opæine Jakšiæ, i MilanaKlobuèara, župnika jakšiæke župe. Naèelnik je izvijestiobiskupa o ostvarivanju nekoliko projekata koji unapreðujuživot graðana u njegovoj Opæini te o nastojanju okorješavanja odreðenih pitanja u odnosima župe i Opæine.Župnik Klobuèar predstavio je poteškoæe u kojima se nalazižupa zbog nedostatka prostora za sudionike euharistijskogslavlja u sadašnjoj župnoj crkvi te je upoznao biskupa sprijedlogom rješavanja toga pitanja u suradnji s Opæinom.Postoji moguænost zamjene odreðenih nekretnina koje biotvorile put k rješavanju manjka prostora u crkvi. Biskup jepohvalio suradnju u poboljšanju stanja jakšiæke župe,istaknuo da podupire svaki valjan prijedlog ukoliko je realani potaknuo da se još cjelovito promisli o problemu kako bi sepronašlo najbolje rješenje.

Održana 13. sjednica Zbora savjetnika ZagrebaèkenadbiskupijeZagreb, 23.9.2010. (IKA) - U Konzistorijalnoj dvoraniNadbiskupskoga duhovnog stola u Zagrebu u èetvrtak 23.lipnja pod predsjedanjem zagrebaèkog nadbiskupa kardinalaJosipa Bozaniæa održana je trinaesta sjednica Zborasavjetnika Zagrebaèke nadbiskupije. U prvoj središnjoj toèkidnevnoga reda raspravljano je o preustroju Katedralnogaarhiðakonata te je zakljuèeno kako æe se podijeliti u dvaarhiðakonata: Katedralni, koji æe èiniti Gornjogradski,Kustošijski, Trešnjevaèki, Maksimirsko-trnjanski iNovozagrebaèki dekanat, te Remetsko-sesvetskiarhiðakonat, koji æe èiniti Remetski, Resnièki, Sesvetsko-vugroveèki i Dugoselski dekanat. U drugoj središnjoj toèki dnevnoga reda bilo je rijeèi opromjenama Statuta Prezbiterskoga vijeæa nakon uspostaveSisaèke i Bjelovarsko-križevaèke biskupije. Donesene supotrebne promjene kako bi se moglo pristupiti izboru iimenovanju novoga Prezbiterskog vijeæa, objavio jeTiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije.

Domovinske vijesti ika

6 29. rujna 2010. broj 39/2010

Kardinal Bozaniæ primio predstavnike Ureda Vlade RHza suzbijanje zlouporabe drogaKardinal Bozaniæ istaknuo otvorenost i spremnost Crkve zasuradnju u borbi protiv svih oblika ovisnosti, napominjuæikako uz sve institucionalne napore i dalje presudnu uloguima obiteljZagreb, 23.9.2010. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ primio je u èetvrtak 23. rujna uNadbiskupskome dvoru u Zagrebu predstavnike UredaVlade Republike Hrvatske za suzbijanje zlouporabe droga naèelu s mr. krim. Dubravkom Klariæem, predstojnikomUreda, priopæio je Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije.Uz predstojnika Ureda sastanku su prisustvovale i SanjaMikuliæ, naèelnica Odjela za opæe programe i strategije, teLidija Vugrinec, naèelnica Odjela nacionalne informacijskejedinice za droge i poslove meðunarodne suradnje.Od strane Zagrebaèke nadbiskupije sastanku su uznadbiskupa nazoèili mr. Robert Šreter, moderatorNadbiskupskog duhovnog stola, i mr. Vice Batarelo,predstojnik Ureda za obiteljski pastoral.Predstavnici Ureda za suzbijanje zlouporabe droga upoznalisu sugovornike s aktualnom situacijom ovisnosti u RepubliciHrvatskoj te predstavili aktivnosti koje se provode usuzbijanju zlouporabe droga. Predstojnik Ureda istaknuo jevažnost Crkve u prevenciji i lijeèenju ovisnika, kao istvaranju javnoga mnijenja povoljnog za borbu protiv droge.Kardinal Bozaniæ istaknuo je otvorenost i spremnost Crkveza suradnju u borbi protiv svih oblika ovisnosti, napominjuæikako uz sve institucionalne napore i dalje presudnu uloguima obitelj.

Ðakovo: Sastanak Nadbiskupijskog povjerenstva zapastoral RomaÐakovo, 23.9.2010. (IKA/TU) - Prvi sastanakNadbiskupijskog povjerenstva za pastoral Roma održan je uèetvrtak 23. rujna u prostorijama Nadbiskupskog doma uÐakovu. Pozdravnu i uvodnu rijeè izrekao je predsjednikOdbora HBK za pastoral Roma pomoæni ðakovaèko-osjeèkibiskup dr. Ðuro Hraniæ. Zahvalio je svima na odazivu iprihvaæanju èlanstva u Povjerenstvu koje se sastoji odsveæenika iz župa na èijim podruèjima žive Romi te odvjernika laika. Istaknuo je kako je rad s Romima vrlozahtjevan te je sve èlanove pozvao na II. nacionalni susret sasuradnicima u pastoralu s Romima 9. studenoga uVaraždinu. Bilo je rijeèi o ciljevima Povjerenstva - sagledavanju stanjaRoma u nadbiskupiji, odreðivanju smjernica i zadataka zakvalitetniji pastoral Roma, animiranju župnika za kvalitetnijipastoralni rad s Romima, ukljuèivanju u nacionalnustrategiju pastorala Roma preko Odbora HBK za pastoralRoma, organiziranju koordinacijskih susretaNadbiskupijskog povjerenstva, organiziranjunadbiskupijskog susreta Roma i ne-Roma, animiranjulokalne samouprave za romska pitanja, razvijanju suradnje sromskim udrugama te planiranju hodoèašæa Roma i izgradnjizavjetnih kapelica. Na sastanku je takoðer istaknuto kako seposebna pažnja treba posvetiti djeci Romima, nenametljivoim se približiti, okupljajuæi ih na susretima nanadbiskupijskoj i župnoj razini i time ujedno doprijeti i donjihovih obitelji, dajuæi im do znanja da su dio nas. Kaodobar primjer stjecanja povjerenja Roma spomenut jeprojekt Odbora HBK za pastoral Roma "Romska odgojnazajednica" te je predloženo da nešto slièno organizira nanadbiskupijskoj razini.

Predsjednik HBK primio Paula VandorenaÐakovo, 23.9.2010. (IKA/TU) – Predsjednik Hrvatskebiskupske konferencije, ðakovaèko-osjeèki nadbiskup imetropolit dr. Marin Srakiæ 23. rujna u Nadbiskupskomdomu u Ðakovu primio je Paula Vandorena, šefa DelegacijeEuropske unije u Republici Hrvatskoj. Prvi veleposlanik EU u Hrvatskoj rekao je kako se do sadanije imao prilike susresti s nadbiskupom Srakiæem, a sobzirom na važnost i znaèajnu ulogu Crkve u Hrvatskojdošao je uspostaviti kontakt i razmijeniti mišljenja otrenutaènom stanju predpristupnih pregovora. Istaknuo jepotrebu informiranja javnosti o važnosti ulaska Hrvatske kao28. èlanice u Europsku uniju, a u razgovoru nadbiskupSrakiæ i veleposlanik dotaknuli su pitanje dva najvažnijapoglavlja predpristupnih pregovora – reformu pravosuða,borbu protiv korupcije i osiguranje temeljnih ljudskih pravate restrukturiranje brodogradilišta.Na kraju posjeta Vandoren je u pratnji nadbiskupa Srakiæaimao priliku razgledati ðakovaèku prvostolnicu te saznatinekoliko podataka o njezinoj povijesti.

Karin: Susret formacije bogoslova ZadarskenadbiskupijeKarin, 23.9.2010. (IKA) - Biti u službi istine i identitetsveæenièkih kandidata teme su susreta formacije 20bogoslova Zadarske nadbiskupije održanog od 20. do 23.rujna u samostanu Bezgrešnog zaèeæa BDM u Karinu. Nasvojevrsnoj duhovnoj obnovi bogoslova sudjelovao je izadarski nadbiskup Želimir Puljiæ pojašnjavajuæi trisveæenièke ljubavi: euharistija, Marija i papa. Don MarinoNinèeviæ govorio je o identitetu sveæenièkih kandidata, a dr.fra Šime Samac, svojevremeno i generalni definitorFranjevaèkog reda sa sjedištem u Rimu, istaknuo je daformacija treba biti usmjerena služenju istine, Božje rijeèi."Presudno je tražiti istinu kako su radili mudri uèiteljiKatolièke Crkve; kleèeæi, bili su ljudi molitve iupotrebljavali su razum kao drugo krilo. Kad se ujedineèvrsta vjera i razum može se letjeti prema istini", rekao je dr.Samac. S obzirom na okolnosti sadašnjeg vremenatehnološkog razvoja, predavaè je upozorio na opasnost dasveæenik postane "kompjuterist". "Tehnika je dobra ikorisna, no može biti i sredstvo za gubljenje vremena. Tkose sprema za ozbiljan poziv nema vremena poigravati se stehnikom, nego te energije koristi da spozna isitnu i drugimaje prenese jer je poslan naviještati", rekao je dr. Samac.Vrijeme bogoslovije karakterizira rast i nestabilnost. Nekadje odgoj u obitelji bio temeljan, a danas ga gotovo nema,upozorio je predavaè. Iz toga izlaze krhke osobe koje nerastu u odgovornosti. Dr. Samac rekao je da su meðukandidatima pojedinci rastavljenih roditelja, iz obitelji gdjese ne moli. "Kako ih odgajati, da se vrednuje obiteljski životkoji nisu iskusili, a pripremaju se živjeti kristovski život,zajedništvo koje je cilj našeg života" upitao je Samacrazmatrajuæi kako biti dar zajednici u punoj odgovornosti,jer je sve više zvanja u kasnijoj životnoj dobi. Samac jeistaknuo važnost da se najprije stekne mudrost, zatim ispoznaja kako je što više uèvrstiti. "Mudrost kao izboruvijek je iznad znanja", istaknuo je dr. Samac, dodavši daformirati znaèi dati formu, a forma je Krist. Formirati znaèivoditi ususret Kristu, a po tom se susretu formiraju srce ipamet. Potrebno je graditi zajednicu duhovnog karakterakoja se raða darom Duha Svetoga i njime se hrani, a ne"psihièkog karaktera" prožetu osobnim interesima koja jerezultat ljudskog napora, poruèio je. Mons. Puljiæ izrazio je radost zbog susreta s bogoslovima ukarinskoj oazi prirode koja ljepotom slavi Boga. Vrijeme su

Domovinske vijestiika

729. rujna 2010. broj 39/2010

provodili u misi, klanjanju, molitvi, razgovoru, studijskimrazmatranjima i diskusijama. Osobno je i bolje upoznaobogoslove, rekavši da se ne boje postavljati pitanja. "To jezvanje Božji dar i ima specifiènosti. Služba sveæenika kakoje Isus zamislio uvijek je iste uloge i ciljeva, no okolnosti semijenjaju. Bogoslovi žive u svijetu drugaèijem od prije 50 ili100 godina. Brojni su izazovi za sveæenièke kandidate usekulariziranom svijetu, mentalitetu koji bježi od Boga iambijentu koji ne shvaæa što znaèi biti sveæenik. No,bogoslovi žele razjašnjenja u svojim razmišljanjima inastojanjima", rekao je nadbiskup Puljiæ.

Misa za srednjoškolce grada SplitaNeka ova godina bude godina snažnije svijesti vlastitogaidentiteta i ponosa. Darove i talente koje vam je Bog daokoristite za dobro i korisno, potaknuo je nadbikupsrednjoškolceSplit, 23.9.2010. (IKA) - Veæ je postalo tradicionalno dasrednjoškolski vjerouèitelji, u suradnji s Katehetskimuredom Splitsko-makarske nadbiskupije, organizirajusveèano misno slavlje za sve srednjoškolce i njihoveprofesore na podruèju grada Splita prigodom poèetka noveškolske godine. Tako je sveèano euharistijsko slavljeuprilièeno u èetvrtak 23. rujna u crkvi Gospe od zdravlja uSplitu, a predvodio ga je splitsko-makarski nadbiskup MarinBarišiæ u koncelebraciji s predstojnikom Katehetskog uredamr. don Josipom Perišem i franjevcima iz samostana. Kao isvake godine, euharistijsko slavlje animirali su vjerouèiteljisa svojim uèenicima, a cjelokupno slavlje pjesmom jeuljepšao vokalno-instrumentalni sastav "Izidor" iz župe Sv.Andrije sa splitskog Suæidra. "Sve ima svoje doba i svaki posao pod nebom svoje vrijeme.Vrijeme raðanja i vrijeme umiranja; vrijeme saðenja ivrijeme èupanja posaðenog", zapoèeo je nadbiskuppropovijed rijeèima iz knjige Propovjednika. Živimo u tomvremenu i uoèavamo koliko ga treba proæi da bi izraslojedno stablo ili voæka. Kada bismo ga nasilno usporili iliubrzali voæka bi se vjerojatno osušila, nastala bi nekaanomalija. Tako se dogaða i s našim razvojem, rekao jemons. Barišiæ te nastavio: "Neki analitièari kažu da danasmladi preforsirano postaju odrasli. To nije normalan razvoj.Vrijeme ne treba forsirati, treba poštovati faze razvoja iopasno ih je ubrzavati". Osvrnuvši se na evanðeoski tekstkoji donosi Isusov upit upuæen uèenicima: "Što vi kažete tkosam ja?" nadbiskup je mlade podsjetio na važnostsamosvijesti vlastitoga identiteta, osobnoga, vjernièkog,nacionalnog. "Volite svoj život, svoju obitelj, svoju vjeru,kulturu, tradiciju, svoju domovinu. Neka ova godina budegodina snažnije svijesti vlastitoga identiteta i ponosa. Darovei talente koje vam je Bog dao koristite za dobro i korisno. Ine bojte se, Krist vam ništa neæe oduzeti, a dat æe vam svešto vam je potrebno", poruèio je mons. Barišiæ, zahvalivšisvim roditeljima, odgajateljima, katehetama, profesorima iravnateljima koji su svoje živote posvetili odgoju hrvatskemladosti. Na kraju rijeè zahvale svima koji su uzvelièali misno slavljeuputio je i mr. Periš, izrazivši zadovoljstvo što su veæ èetvrtugodinu susretu domaæini franjevci iz samostana i crkveGospe od zdravlja u Splitu te što iz godine u godinu u slavljusudjeluje sve više srednjoškolaca, ove godine njih oko 700,predvoðeni svojim profesorima.

.

Godišnji susret Apostolata moraOmišalj, 23.9.2010. (IKA) – Pod predsjedanjem promotoraApostolata mora za Hrvatsku poreèko-pulskog biskupa IvanaMilovana, održan je 23. rujna u hotelu Adriatic u Omišlju naKrku godišnji susret AM, kojemu je uz domaæina susretakrèkog biskupa Valtera Župana nazoèio i vlè. Edward Pracz,koordinator AM za Europu i nacionalni ravnatelj AM zaPoljsku na službi u baltièkoj luci Gdinja, nacionalni ravnateljAM za Hrvatsku kapucin fra Zlatko Šafariæ te dvadesetakhrvatskih luèkih kapelana, pomorskih kapetana te prijateljaAM i drugih uzvanika. U ovogodišnjem susretu sudjelovalasu i dvojica novih luèkih kapelana mons. Vilim Grbac izPule i don Ante Soriæ, župnik Privlake, kraj Zadra. Uzuvodnu molitvu kojom je skup zapoèeo radom, sudionike supozdravili biskup promotor mons. Milovan, domaæin biskupŽupan i europski koordinator vlè. Pracz te moderator susreta,nacionalni ravnatelj AM fra Zlatko, koji je potom govorio oaktualnostima u Apostolatu mora u Hrvatskoj uprošlogodišnjem razdoblju. Slijedila su predavanja u kojimaje o luci Rijeka – položaju, znaèenju i prometu govorio luèkikapetan dr. Darko Glažar, duhovnu sliku pomorstva ipomoraca u Rijeci predstavio je rijeèki luèki kapelankapucin fra Stanko Dodig, a o ribarima i pastoralnoj skrbiribara na sjevernom Jadranu govorio je domaæin susretamons. Nikola Radiæ, zadužen za pastoral pomoraca i ribara uKrèkoj biskupiji. Psihološke reakcije pomoraca u kriznimsituacijama te o smrti pomoraca na moru u svom jepredavanju iznio prof. dr. Nadan Petri, nakon èega suizvještaje o radu AM podnijeli luèki kapelani iz Rijeke,Krka, Zadra i Splita. I biskup promotor Milovan i europskikoordinator vlè. Pracz, èlan Papinskog vijeæa za migracije,pod èijom je nadležnošæu i Apostolat mora, izrazili suzadovoljstvo djelovanjem Apostolata mora u Hrvatskoj uprošloj godini, ocijenivši ga uspješnim uz nekolikoprijedloga za proširenje pastoralnoga rada s pomorcima uHrvatskoj.

Godišnja skupština sveæenika Hvarsko-braèko-viškebiskupijeBol, 23.9.2010. (IKA) - Godišnja skupština sveæenikaHvarsko-braèko-viške biskupije, koja se veæ tradicionalnoodržava u dominikanskom samostanu u Bolu na Braèu,održana je 22. i 23. rujna. Buduæi da je za Hvarsko-braèko-višku biskupiju ova godina i Godina križa (u spomen na 500.obljetnicu èudesnog krvarenja jednog križiæa u Hvaru, kojise danas èuva i èasti u hvarskoj katedrali), prvi dan je bioposveæen studijskim predavanjima na temu križa. Don dr.Nikša Bižaca održao je predavanje "Teološko znaèenje križa(dogmatski pristup)", a dr. fra Gabrijel Jurišiæ govorio je otemi "Simbol križa tijekom povijesti". Don Andro Ursiæ, donAnte Matuliæ i don Mili Plenkoviæ govorili su kako vjerniciotoka Hvara, Visa i Braèa u svojim pobožnostimadoživljavaju križ te kakva je veza izmeðu križa ikršæanskoga života. Na završetku prvoga dana slavljena jemisa u župnoj crkvi u Bolu, kojoj je predsjedao biskupSlobodan Štambuk, a u koncelebraciji su bili svi sveæenici,sudionici susreta. Misa je slavljena na èast Sv. Križa, acrkveni zbor iz Bola za tu je prigodu pjevao tradicionalnepjesme s puèkim napjevima Velikoga petka. Drugi danskupštine bio je posveæen tekuæim pitanjima, problemima iplanovima iz života ove, po mnogo èemu posebne, otoèkebiskupije. Na ovogodišnjoj skupštini pod predsjedanjembiskupa Štambuka, sudjelovalo je 30-ak sveæenika s Hvara,Braèa i Visa, navodi se u izvješæu objavljenom nastranicama Hrvatske dominikanske provincije.

Domovinske vijesti ika

8 29. rujna 2010. broj 39/2010

Sveèana akademija dodjele zahvalnica za organizacijuSHKM-a u ZadruPoèetak trodnevnoga spomena 1200. obljetnice prijenosamoæi sv. Stošije iz Carigrada u ZadarZadar, 23.9.2010. (IKA) - Sveèanom akademijom dodjelezahvalnica pojedincima i institucijama koji su pridonijeliorganizaciji Susreta hrvatske katolièke mladeži 8. i 9.svibnja u Zadarskoj nadbiskupiji, održanoj 23. rujna uHrvatskom narodnom kazalištu Zadar, poèeo je trodnevnispomen 1200. obljetnice prijenosa moæi sv. Stošije izCarigrada u Zadar (810. – 2010.). Jubilej je poèeosveèanošæu u znaku mladih, sa željom da novi naraštajnasljeduje vrednote Stošijina života. Zadarski biskup Donat810. g. Stošijine moæi je dobio kao zahvalni dar zaposredovanje mira izmeðu Bizanta i Franaka; to pokazuje daje zahvalnost krepost koju se ima potrebu izraziti ikonkretnim znakom pažnje i dara. U tom je kontekstuZadarska nadbiskupija darovala 600 Zahvalnica i poimenceistaknula sve strukture koje su se ujedinile u organizacijušestog SHKM-a, s 30.000 sudionika iz Hrvatske i svijetanajveæeg dosad u Hrvatskoj. To su župe, sveæenici,redovnièke zajednice, voditelji i èlanovi pripremnih odbora,Zbor mladih sv. Krševan s voditeljem Tomislavom Peharom,vjerouèitelji, volonteri, crkveni pokreti, udruge, KUD-ovi,sponzori, Hitna medicinska pomoæ, Vatrogasci, Gorskaslužba spašavanja, gradski muzeji, Gradska limena glazba,srednje škole zadarske županije, Grad Zadar, Zadarskažupanija, Policijska uprava zadarska, ŠRC Višnjik, Hrvatskisvjetski kongres i brojni drugi. Nadbiskupija je zahvalila imedijima na medijskom praæenju susreta.Akademija je bila živo svjedoèanstvo sudionika SHKM-a tesu, uz niz zapisa pristiglih iz cijele Hrvatske a predstavljenihtijekom veèeri, koji cijeloj Zadarskoj nadbiskupiji iobiteljima izrièu pohvale, zahvale i oduševljenja, govorilimladi kao predstavnici župa grada (Marino Jurjeviæ, BiliBrig), otoka (Ivana Raljeviæ, Sali), priobalja (AnamarijaGolem, Vrana) i zaleða (Jure Škara, Škabrnja). Uime obiteljigovorio je Mladen Klanac koji je ugostio pet istarskihmladiæa, a obitelj Josipa Strpiæa u Biogradu pružila jesmještaj 50 invalida koji su trebali više napora zasudjelovanje na susretu. Mladi su toj obitelji darovali crteže itekstove uèinjene rukom, nogom i usnama, kako je tkomogao, zahvalivši tako na sebi svojstven i poseban naèin.Toj se uokvirenoj slici sad pridružuje i Zahvalnica kaopodsjeæanje na jedinstven i nezaboravan susret, rekao jeStrpiæ, zahvalivši, kao i svi govornici, svima koji suomoguæili susret. Uime volontera dojmove je iznijelaframašica Sabina Eškinja. "Pripremajuæi se intenzivno zasusret kroz kateheze i animirajuæi cijelu župu uvidjeli smoveliki pomak u našem bratstvu FRAMA-e. Pripreme,duhovni seminari i susret pridonijeli su našem zajedništvu abroj mladih framaša u župi se udvostruèio. Na dan susretaujutro nije nas napuštao osjeæaj suosjeæanja s Noom zavrijeme potopa. No, pogled na ustrajne, pokisle i promrzlevolontere i braæu iz zajednice koji mokri usmjeravajuautobuse dao mi je poleta, hrabrosti i nade. Vidljivaposljedica duhovnog sjedinjenja nas volontera u ustrajnosti isluženju bio je milostiv pogled Gospodina kroz predivanvidik ipak sunèanog neba. Unatoè mokrim tenisicama iodjeæi, na licima volontera vidjela sam samo osmijeh,zadovoljstvo i radost. Kao da su nas one kapljice kiše jošviše povezale! Biti u službi tog velièanstvenog dogaðaja, diomnoštva radosnih mladih u sveèanoj procesiji i doživjetionakvo euharistijsko slavlje s mojom braæom, za mene jebilo neopisivo. Vidjeti stotine volontera sjedinjenih vjerom isvojom dobrom voljom bio je zaista poseban osjeæaj i samasam se osjeæala posebnom jer sam bila dio te skupine. Susret

me podsjetio da su prave životne vrijednosti radost kojomsmo ispunjeni kada sebe stavljamo na služenje drugima izajedništvo. Moj doživljaj susreta: neprocjenjivo! Bio je touistinu susret radosti", rekla je Sabina Eškinja.Brojnima na Akademiji koju su svi pratili s ponosom,trncima i suzama, obratio se i zadarski gradonaèelnikZvonimir Vranèiæ. Rekao je da je mladost nosilaplemenitost, ljudskost, dobrotu, ozraèje pravih ljudskihvrijednosti. Isijavao je dojam mladenaèke razdraganosti iveselja. "Ta dva dana zajedno smo živjeli i disali kao jedno.Te poruke mladosti daju nadu svima nama da je to utrenucima kad se u našem društvu širi pesimizam raznihvrsta, nešto u što trebamo vjerovati. Svatko na svoj naèin usvojoj sredini odgovoran je oživotvoriti te poruke mladeži itih se odgovornosti svi trebamo prihvatiti", rekao je dr.Vranèiæ, istaknuvši da je Grad pokazao veliko zadarsko srce,ali je i SHKM oplemenio Zadrane.Organizator susreta mons. Ivan Mustaæ rekao je da jeAkademija ljudski "Hvala" svima koji su sudjelovali i imasmisla ukoliko æe sveæenici, vjerouèitelji, animatori,volonteri i suradnici s toliko entuzijazma nastaviti i daljeraditi u svojim župama i zajednicama. Sudionici suAkademiju doživjeli kao proslavu Boga i poticaj na novastvaranja, te se tom ohrabrenju u prigodnoj rijeèi pridružio izadarski nadbiskup Želimir Puljiæ. Nastupio je Zbor mladihsv. Krševan, prikazan je 16-minutni film sa snimkamaSusreta, a kad se u kadru filma pojavio portret "Ivan Prenða– Hvala!" koji je prije dvije godine u taj susret sve uložio iosobno poželio da ga Zadar daruje Hrvatskoj, dvoranom jespontano jednoglasno odjeknuo dugi i snažan pljesak.

Biskup Košiæ susreo se s ravnateljima osnovnih i srednjihškola Sisaèke biskupijeSisak, 23.9.2010. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæsusreo se 23. rujna u prostorijama Pastoralnog centrakatedralne župe s ravnateljima osnovnih i srednjih školaSisaèke biskupije. Tom prigodom upoznao ih je sasadržajem meðunarodnih ugovora koje je RepublikaHrvatska sklopila sa Svetom Stolicom, a koji pored ostalogdonose i odredbe kojima se ureðuje status vjeronauka uškolskom sustavu. Vjeronauk je predmet o èijem izboru napoèetku školovanja odluèuju roditelji, ali koji nakon togapostaje obaveznim i ravnopravnim predmetom. Stoga trebauèiniti sve da se nastava vjeronauka odvija pod istimuvjetima kao i nastava drugih predmeta, kako bi se izbjeglanjegova marginalizacija stavljanjem u raspored kao nulti,sedmi ili èak sat u suprotnoj smjeni od one koju uèenikpohaða. Vjerouèiteljima treba biti omoguæeno permanentnousavršavanje i napredovanje u struci, rekao je biskup, teistaknuo potrebu da se postupno, nakon edukacije dovoljnogbroja vjerouèitelja, provede odredba Ugovora kojom jepredviðeno da i u srednjim školama vjeronauk budezastupljen s dva sata tjedno. Takoðer æe se ustrajati unastojanjima da se roditeljima koji žele, a djeca im pohaðajujavne vrtiæe, omoguæi ukljuèivanje u skupine u kojima æedjelovati odgojiteljice u vjeri koje su stekle potrebnuizobrazbu na Katolièkome bogoslovnom fakultetu. Biskup jeokupljenim ravnateljima ponudio svesrdnu suradnju u duhuuzajamnog uvažavanja i razumijevanja koju æe nastojatiprodubiti i tijekom svojih pastoralnih pohoda u sljedeæojgodini.Biskup Košiæ ravnateljima je predstavio djelatniceKatehetskog ureda Sisaèke biskupije. V.d. predstojnicaKatehetskog ureda Sisaèke biskupije je s. Edita Èavar izDružbe Kæeri Božje ljubavi. Njezinim pomoænicamaimenovane su vjerouèiteljice mentorice Paula Vukèeviæ-

Domovinske vijestiika

929. rujna 2010. broj 39/2010

Lazar i Gordana Brkanac. One su predstavile djelatnostUreda i planirane projekte u nastupajuæim mjesecima.Ravnatelji su zahvalili biskupu Košiæu na organiziranomsusretu i izrazili želju da se oni održavaju i u buduæe, jerpredstavljaju priliku razmjene mišljenja, rješavanjaeventualnih teškoæa i razvijanja prijateljskog ozraèja izmeðuškole i crkvenih predstavnika i ustanova.Susret je završio druženjem i domjenkom u prostorijamaPastoralnog centra.

Održana konferencija za novinare u povodu plenarnogzasjedanja CCEE-a u ZagrebuNa tiskovnoj konferenciji su govorili potpredsjednik CCEE-azagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ, predsjednikHBK ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Marin Srakiæ izagrebaèki pomoæni biskup Ivan ŠaškoZagreb, 24.9.2010. (IKA) - Konferencija za novinare upovodu 40. plenarnog zasjedanja Vijeæa europskihbiskupskih konferencija (CCEE) održana je u petak 24. rujnau prostorijama Tajništva Hrvatske biskupske konferencije uZagrebu.Uvodno je nazoène potpredsjednik Vijeæa europskihbiskupskih konferencija kardinal Josip Bozaniæ upoznao spoviješæu i strukturom CCEE-a. Kardinal je tako podsjetiokako je na tragu Drugoga vatikanskog sabora, sa željomboljeg povezivanja europskih biskupa i europskih biskupskihkonferencija, CCEE osnovano 23. – 24. ožujka 1971. godineu Rimu. U arhivu CCEE-a nalazi se kako je meðu onima kojisu se zalagali za njegovo osnivanje bio i kardinal FranjoŠeper. Do godine 1993. Vijeæe su èinili biskupi - delegatipojedinih biskupskih konferencija. Na inicijativu pape IvanaPavla II., od 1993. Vijeæe èine izabrani predsjednicibiskupskih konferencija. Danas Vijeæe ima 33 èlana,predsjednika biskupskih konferencija u europskimzemljama, a pridruženi èlanovi su nadbiskup Luksemburga,nadbiskup Monaka i nadbiskup Moldavije.Kardinal je upozorio na èesto miješanje CCEE-a sCOMECE-om, tj. Vijeæem biskupskih konferencijaEuropske unije. Istaknuo je, kako ovo potonje Vijeæe èinedelegati biskupskih konferencija zemalja EU-a, a Hrvatska jeod prije dvije godine promatraè. Takoðer je podsjetio kako jeCCEE veæ jednom zasjedalo u Zagrebu, godine 1983., notada je broj sudionika bio mnogo manji, jer u sastavu CCEE-a nisu bile mnoge zemlje pod komunistièkim režimom.Ovogodišnje, 40. plenarno zasjedanje po broju sudionika bitæe najbrojnije. Meðu 75 sudionika u radu zasjedanjasudjelovat æe 45 nadbiskupa i 10 kardinala. Na zasjedanju æesudjelovati i apostolski nuncij Svete Stolice pri EUnadbiskup Andre Dupuy, stalni promatraè Svete Stolice priVijeæu Europe nadbiskup Aldo Giordano te predsjednik itajnik COMECE-a. Na prvom dijelu zasjedanja sudjelovat æei proèelnik Kongregacije za biskupe kardinal Marc Ouelletkojem æe to biti i prvi susret s predsjednicima biskupskihkonferencija Europe izvan Rima.Kardinal Bozaniæ novinare je izvijestio kako æe poèetkuzasjedanja nazoèiti i predsjednica Hrvatske vlade JadrankaKosor, a u petak 1. listopada sudionici zasjedanja susrest æese i s hrvatskim predsjednikom dr. Ivom Josipoviæem.O glavnoj temi zasjedanja "Obitelj i demografija" govorio jepredsjednik Hrvatske biskupske konferencije ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Marin Srakiæ. Istaknuo je kako su upripremi toga zasjedanja biskupske konferencije dobileupitnike s dvadesetak pitanja. U dijelu odgovora HBK jekonzultirala struènjake. Pitanja se odnose na podatke oprirastu stanovništva, utjecaju gospodarskog razvoja i krizena demografiju, kao i imigracije. Pitanja dotièu i pitanje

zakonodavstva. Dakako, tu su i pitanja vezana uz doprinossame mjesne Crkve tome podruèju. Nadbiskup Srakiæ je utome kontekstu podsjetio na organizirani pastoral braka iobitelji, kako na razini HBK, tako i na razini pojedinih(nad)biskupija, potom organizirana savjetovališta, struèneskupove i sl.Kao posljednji govornik na konferenciji za novinarepomoæni zagrebaèki biskup Ivan Šaško pojasnio je znaèajzasjedanja na kraju obilježavanja 50. obljetnice muèenièkesmrti bl. Alojzija Stepinca. Biskup Šaško podsjetio je kako uovoj godini imamo tri specifièna govora, i to ne nas oStepincu, nego Stepinca nama. Prvi je vezan uz 10. veljaèe,tj. spomendan Stepinèeve muèenièke smrti. Govor je to nabiskupskoj razini. Drugi je vezan uz 15. travnja i nacionalnisusret sveæenika koji je u Sveæenièkoj godini održan uZagrebu. Dakle, govor koji zahvaæa nacionalno. Inaposljetku, zasjedanje CCEE-a i misno slavlje uzagrebaèkoj prvostolnici 3. listopada je govor europskezbilje. Biskup Šaško upozorio je na znakovitost nazoènosti u tojprigodi pastira mjesnih Crkava iz cijele Europe, onih Crkavakoje su bile upoznate s blaženikovim životom i smræu.Susret tolikih kardinala i biskupa u Zagrebu ima svojupretpovijest, koju nije moguæe misliti bez prisutnostikardinala Stepinca. Zbog toga je euharistijsko slavlje koje æeu nedjelju 3. listopada u zagrebaèkoj prvostolnici spoèetkom u 10 sati kao predsjednik Vijeæa predvoditikardinal Peter Erdö nosi u sebi puno dirljivosti i osjeæaje kojinas ne ostavljaju ravnodušnima, rekao je biskup Šaško. Kardinal Stepinac koji se po svim obilježjima svoga života,zbog svoje intelektualne i kulturalne širine i osjetljivosti zadostojanstvo èovjeka i njegove potrebe može postaviti kaouzor Europejca prožetog evanðeljem u sebi sažima povijestne samo hrvatskoga naroda, nego se u njegovoj osobi možeišèitavati splet europske suvremenosti, rekao je biskup Šaško.Na kraju je najavljena konferencija za novinare koju æePredsjedništvo CCEE-a održati u èetvrtak 30. rujna u 12 sati.

Novi bogoslovi u Nadbiskupskom bogoslovnomsjemeništu u ZagrebuOsmorica novih bogoslova došli su deset dana ranije odsvojih starijih kolega kako bi se meðusobno upoznali,upoznali sa životom u bogosloviji i uveli u duhovni životZagreb, 24.9.2010. (IKA) - U prigodi dolaska novihbogoslova u Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište uZagrebu, nakon jutarnje mise u petak 24. rujna rektor mons.Stjepan Baloban blagoslovio je i predao nove èasoslovebogoslovima prve godine koji su 23. rujna zapoèeli svojusveæenièku pripravu u bogosloviji. Osmorica novihbogoslova došli su deset dana ranije od svojih starijih kolegakako bi se meðusobno upoznali, upoznali sa životom ubogosloviju i uveli u duhovni život, osobito u molitvuèasoslova i slavlje mise. Bogoslovi prve godine su Josip Hokman iz župe Oštrice,Robert Jakica iz župe Petrinja, Petar Krešan iz župeLipovljani, Matija Hlebec iz župe sv. Ane u Bjelovaru, IvanLukiæ iz župe Lupoglav, Ivan Tišljar iz župe Gornja Stubica,Branimir Celjak iz župe Bedekovèina i Marinko Golek izžupe Presvetog Srca Isusova u Karlovcu.

.

Domovinske vijesti ika

10 29. rujna 2010. broj 39/2010

Najstarija imotska crkva dobila novi oltarCrkva Sv. Luke u Podbablju koja se prvi put spominjegodine 1562., a koja je 1987. proglašena spomenikomkulture Republike Hrvatske, dobila je novi oltarPodbablje, 24.9.2010. (IKA) - Ureðenjem svetišta i župnecrkve župljani Podbablje pripremaju se za blagdan svogazaštitnika sv. Luke kojega æe sveèano proslaviti na sveèevblagdan 18. listopada, kada se slavi i Dan opæine Podbablje.Tom prigodom najstarija imotska crkva Sv. Luke uPodbablju koja se prvi put spominje godine 1562., a koja je1987. godine proglašena spomenikom kulture RepublikeHrvatske, dobila je novi oltar. Nakon što je prije dvije godine postavljena oltarna menza,rad akademskog kipara Vene Jerkoviæa, a koju je sveèanoposvetio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ 14.prosinca 2008. godine, podbapska župna crkva dobila je izidnu menzu napravljenu u proizvodno- trgovaèkoj radnjiGiussepe Sava u Splitu, prema rekonstrukciji najstarijihfotografija. Tom prigodom postavljena je i nova vanjskarasvjeta te je izvana osvijetljena crkva, a radove su izvelidjelatnici tvrtke Imotehnika iz Prološca. Kako istièe župnik Podbablja fra Vinko Gudelj, tim èinomprivedena je kraju temeljita obnova crkve Sv. Luke koja jegraðena još u predturskom razdoblju, a prvi put se spominjeu fermanu Murata IV. iz 1562. godine. Sadašnji oblik dobilaje godine 1705. Graðena je od srednjovjekovnih steæaka,nadgrobnih spomenika podbapskih predaka, a 1987. jedobila i status Spomenika kulture Republike Hrvatske.Godine 2005., kada je proslavljen i jubilej "300. obljetniceod gradnje crkve u današnjem obliku", nadbiskup Barišiæotvorio je radove na ponovnoj obnovi koja je voðena podstruènim nadzorom Konzervatorskih odjela u Splitu i uImotskom. Prilikom prve faze radova crkva je izvanaisfugirana, tako da su danas vidljivi steæci od kojih jegraðena te je izvedena nova elektroinstalacija. U drugoj faziradova koja se provodila posljednje dvije godine, crkva jeunutra ožbukana, te su izvršeni arheološki radovi u svetištukoji su pokazali tragove grobova koji se nalaze u crkvi,zatim puškarnice: pet na sjevernom zidu, dvije na zapadu, aèetiri na južnom zidu, a koje nam svjedoèe kako je crkva uono doba imala i obrambeni karakter. U toj fazi izvršeno je ikameno poploèanje crkve, a zatim i nabavka pet vitraja radakademskog slikara Branimira Dorotiæa kao i novi oltar iambon te nabavka klupa koje su nastale u drvodjelskojradionici "Vuèko" u Makarskoj. Obnovu crkve Sv. Lukeosim vjernika iz župe Podbablje, financira i Ministarstvokulture Republike Hrvatske.

Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje u RijeciRijeka, 24.9.2010. (IKA) - Dani kruha i zahvalnosti zaplodove zemlje u Rijeci su obilježeni tradicionalnommanifestacijom na Korzu na kojoj su svoje uratke od brašna idrugih plodova prikazali uèenici i polaznici 14 škola i vrtiæa. Uratke napravljene prema starim receptima dijelili su naKorzu, a skupina uèenika iz osnovne škole Sv. Matej naViškovu u Nadbiskupski ordinarijat donijela je presnac, kruhkoji se radio u sveèanim prilikama i jeo kao kolaè. Uèenice i uèenike odjevene u nošnje mlikarice i zvonèara,koje je vodila nastavnica Vali Božiæ, primili su KsenijaKovaèeviæ, predstojnica Katehetskog ureda i MarijanBenkoviæ, duhovnik vjerouèitelja. "Kruh prihvaæamo kaoBožji dar, bez njega ne možemo. Znamo koliko jedugotrajan proces da bi se od zrna posijanog u zemlju došlodo kruha, i zbog toga zahvaljujemo Bogu na tom daru i zasve plodove zemlje", rekao je duhovnik Benkoviæ.

Poruka biskupa Štambuka uz svetkovinu sv. StjepanaHvar, 24.9.2010. (IKA) – Uz svetkovinu sv. Stjepana, pape imuèenika, koja æe biti sveèano proslavljena u subotu 2.listopada hvarsko-braèko-viški biskup Slobodan Štambukuputio je poruku sveæenicima, redovnicima, redovnicama isvim vjernicima svoje biskupije. "Slavlje svetoga Stjepana I,pape i muèenika, kojega se sveèano slavi u središtu našehvarsko-braèko-viške Crkve, u gradu Hvaru, blagdan je i zasve naše župe. Sveti je papa Stjepan naslovnik našekatedrale, zaštitnik naše trootoèke biskupije. Dostojno je ipravedno da se 2. listopada njegova svetkovina obilježi usvim našim župama gdjegod je to moguæe", poruèuje napoèetku poruke biskup Štambuk, istièuæi da je sveèevasvetkovina sretna poveznica otoka i dan u kojemuzajedništvo mjesne Crkve treba doæi do izražaja. Biskuppodsjeæa da se Hvarsko-braèko-viška biskupija, poput svakebiskupije, treba osjetiti posebno povezana sa svojimzajednièkim svecem u kojemu, dodaje, "želimo prepoznatibratstvo meðu našim otocima, meðu našim župama".Biskup, nadalje, podsjeæa na Godinu svetoga Križa èije bi seobilježavanje u hvarskoj Crkvi trebalo pretoèiti i u slavlju sv.Stjepana. Na kraju poruke poziva sve da na svetkovinu sv.Stjepana mole jedni za druge, za sve koji pripadaju mjesnojCrkvi, kao i za one koji se nalaze bilo gdje u svijetu, a èiji sukorijeni vezani uz tri otoka Hvarske biskupije. "To je dan ukoji æe se, nadam se, vjernici moliti i za svojega biskupa, zasvoje sveæenike, za sve koji su utkani u sadržaj života nanašim otocima. To je dan u koji æemo u mislima i molitvamabiti s našima mladima sveæenièkim kandidatima koji bi,jednoga dana, trebali biti pastiri naših župa", istièe biskupŠtambuk, podsjeæajuæi kako bi toga dana posebnu pozornosttrebalo iskazati starijima koji su do naših dana donijeli"svjetlo vjere".

Euharistijsko klanjanje u katedrali Sv. VidaRijeka, 24.9.2010. (IKA) - Oko euharistijskog stola urijeèkoj prvostolnoj crkvi okupile su se 24. rujna osobeposveæenog života. Redovnice, svjetovni instituti,Franjevaèki treæi red, redovnièki novaci, bogoslovi,sjemeništarci i ministranti sudjelovali su na misnom slavljukoje je predvodio prvostolni dekan fra Stanko Dodig. Nakonmise izložen je Presveti Oltarski Sakrament i nastavljenapobožnost uz kratke meditacije. Završna, šesta veèerpriprave za nedjeljni Euharistijski kongres, protekla je podgeslom "U službi Krista - naše hrane i nade". "Da bi našesvjedoèanstvo bilo autentièno i kako bi svi mi koji smoizabrali posveæeni život bili Kristu i ljudima vjerni, moramose uvijek iznova nastavljati okupljati oko euharistijskogstola. To zajedništvo nas upuæuje u ispravno tumaèenjeBožje volje, pa time i izvodi naše poslanje na pravi put."Tim rijeèima je fra Stanko sve okupljene ohrabrio u vršenjudjela i karizmi, te nasljedovanju istih koje su osnivaèimnogih redova primili upravo po nasljedovanju Kristoveljubavi prema bližnjima. Okupljenima su se obratili inadbiskupijski povjerenik za redovnice mons. Nikica Uraviæte Povjerenik nadbiskupijskog Djela za zvanja vlè. SanjinFrancetiæ. Nakon klanjanja sve je pozdravio generalni vikarmons. mr. Emil Svažiæ, koji je zahvalio na inicijativi iodazivu u Eharistijskom tjednu. Predvoditeljima šestodnevnepriprave za NEK - vlè. mr. Mariju Geriæu i fra StankuDodigu upuæene su posebne zahvale, a za organizacijuEuharistijskog tjedna upuæene su i predvoditelju iorganizatoru mons. dr. Milanu Šimunoviæu, pastoralnomkoordinatoru i povjereniku za mlade vlè. Matiji Matièiæu tevlè. Marijanu Benkoviæu, povjereniku za župnu katehezu.

Domovinske vijestiika

1129. rujna 2010. broj 39/2010

Predstavljena knjiga teologa Marija Žuvele "Tvojimtragovima"Kaštel Lukšiæ, 24.9.2010. (IKA) – U prepunoj dvoranidvorca Vitturi u Kaštel Lukšiæu u petak 24. rujna održana jepromocija prve knjige dipl. teologa Marija Žuvele "Tvojimtragovima". Knjiga je zbirka kratkih prièa o životu, ljubavi,vjeri, mudrosti i ostalim ljudskim vrednotama. Knjigu su predstavili prof. dr. don Marinko Vidoviæ,profesor na Katolièkom bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta uSplitu, dipl. iur. Darko Opaèak, proèelnik za pravne ikadrovske poslove, društvene djelatnosti, branitelje i mladeGrada Kaštela, prof. Jadranka Šošiæ, ravnateljica Osnovneškole "Bijaæi" u Kaštel Novom, te Mario Raduniæ, uèiteljrazredne nastave u navedenoj školi. U glazbenom dijeluprograma, izmeðu predavanja pojedinih predstavljaèa,svojim je glasom sve prisutne oduševio Nedo Kovaèev uzklavirsku pratnju Ive Vuletina. Voditeljica bogatog programa bila je Silvana Buriloviæ,urednica i voditeljica emisije "Radosna vijest". Promociji sunazoèili gradonaèelnik Kaštela Josip Berket,dogradonaèelnik Marinko Kovaèev, potpredsjednikgradskog vijeæa Branko Radaèiæ, kao i mnogi drugi uzvanici. Predstavljanje je zapoèeo dr. Vidoviæ, predstojnik katedreNovoga zavjeta na Katolièkom bogoslovnom fakultetuSveuèilišta u Splitu, analizirajuæi suodnos biblijskeprispodobe i suvremene prièe, te je istaknuo univerzalnosttakvog naèina prenošenja poruka. Naime, raširenost biblijskeporuke može se zahvaliti baš tome što su pojedini biblijskipisci koristili prièu kao sredstvo svoga navještaja. Prof.Šošiæ osvrnula se na povijest nastanka kratke prièe,prikazavši najreprezentativnije primjerke te prièe u povijestisvjetske književnosti. Dodala je kako je današnji stil životasuvremenog èovjeka tako brz te mu jedino kratka prièaostaje kao zahvalna književno-umjetnièka forma. DarkoOpaèak osvrnuo se na mnoge univerzalne poruke u knjizi, akoje su pretoèene kao male životne epizode koje svakomemogu poslužiti kao putokaz i nadahnuæe. Mario Raduniæukazao je na primjenjivost tih prièa u odgojno-obrazovnomrada u razredu. Analizirao je razlièite likove prièa te seposebno osvrnuo na ulogu djeteta kao iskrenog primatelja alii odašiljatelja nepogrešivih i neprolaznih vrednota.Na kraju se svim prisutnima obratio i sam autor Žuvela, kojije rekao da su ove 82 prièe nastale kao produkti veæprethodno napisanih aforizama te kako se iz mudre i pouènemisli da vrlo lako stvoriti dogaðaj koji je mnogo lakše uoèitii zapamtiti nego neku teoriju. Najavio je i novu knjigu prièakoja bi uskoro trebala ugledati svjetlo dana te na samomkraju zahvalio svima koji su nazoèili dogaðaju. O knjizi, èiji je izdavaè "Put radosti" – udruga za zaštitu ipromicanje kršæanskih vrednota – Kaštel Stari, a autorfotografija u knjizi je fotograf Zvonimir Barišin, ne može segovoriti kao jednoj temi jer prièe obuhvaæaju razlièitapodruèja života na kojima se svakodnevno nalazimo, istièeautor. Prièom èovjek svijet shvaæa cjelovito dok ga teorijomobuhvaæa samo djelomièno. Kada èitamo prièe uvijekotkrivamo neku istinu koja nam može pomoæi da boljerazumijemo sebe. Knjiga "Tvojim tragovima" je zbirka prièao ljudskim vrednotama koje pomažu èovjeku vraæanje napravi put kada se svakoga dana naðe u dvojbi što uèiniti. TiBožji tragovi nalaze se svuda oko nas, bilo kao glas savjesti,bilo kao poticaj nekoga drugoga koji nam želi prenijeti tajBožji glas. Na nama je hoæemo li prepoznati te Božjetragove.

.

Povijesni kontekst štovanja i dolaska relikvija sv. Stošijeu ZadarPredavanje dr. Eduarda Perièiæa u sjemeništu ZmajeviæZadar, 24.9.2010. (IKA) - "Sv. Stošija potièe daopredjeljenje za Krista ne živimo samo kroz molitvu iliturgijska slavlja nego i izvan crkve i svog doma kao što jeto ona èinila", rekao je crkveni povjesnièar dr. EduardPerièiæ u petak 24. rujna u sjemeništu Zmajeviæ u Zadru,struèno izlažuæi povijesni kontekst štovanja i dolaskarelikvija sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije, uZadar, a u povodu 1200. obljetnice prijenosa moæi sv. Stošijeiz Carigrada u Zadar. Nakon Sirmijuma i Carigrada, moæi sudošle u Zadar kao nagrada miroljubivih nastojanja Istoka iZapada potvrðenih trudom zadarskog biskupa Donata.Stošija se spominje i u prvom rimskom kanonu, štuje jekatolièki Zapad i pravoslavni Istok, osobito u Rusiji, aspaljena je na Božiæ 304. g. u Sirmijumu, današnjojSrijemskoj Mitrovici, za progona Dioklecijana. U Rimu se u4. st. spominje crkva Sv. Anastazije, na Palatinu, gdje jepapa slavio božiænu misu zornicu. U svijet boli i siromaštvaStošija unosi Kristovu ljubav i prisutnost Crkve, rekao je dr.Perièiæ za sveticu roðenjem Rimljanku, muèeništvomSrijemkinju a èašæenjem i duhovnim trajanjem Zadranku. UZadar su iz porušene Akvileje najprije stigle relikvijeKrševana i Zoila, potom iz Carigrada Stošije, a onda ineraspadnuto tijelo Bogoprimaoca sv. Šimuna. "Zadar jeProvidnošæu za zaštitu na dar dobio pet veleuglednika Božjihkoje æe èastiti i kojima æe za milosti zahvaljivati u petuzastopnih mjeseci: listopad sv. Šimun, studeni sv. Krševan,prosinac sv. Zoilo, sijeèanj sv. Stošija i veljaèa sv. Donat",rekao je dr. Perièiæ. Zadarska nadbiskupija je godine 2005. velièanstvenoproslavila 1700. obljetnicu Stošijine muèenièke smrti.Stošiju su Zadrani prihvatili s tolikom ljubavlju da su svojukatedralu, do 9. st. posveæenu sv. Petru apostolu, jer su njenerelikvije u nju pohranjene, preimenovali u katedralu sv.Stošije. Stošija je neko vrijeme služila utamnièenimkršæanima i na Istoku te je došla u glavni grad Ilirika,Sirmium. Poèetak štovanja sv. Stošije smješta se izmeðu njenogmuèeništva i poèetka 5. st. Tada je u Sirmijumu postojalabazilika sv. Stošije pokraj bazilike sv. Dimitrija. Za provalaHuna u Panoniju u 5. st. stradala je i bazilika Sv. Stošije.Nestabilnost na tom podruèju uvjetovala je raseljavanje teprenošenje relikvija i širenje njihova kulta na sigurnijapodruèja, da ne prestane štovanje. Zato su 459. g. njenerelikvije prenesene u Carigrad gdje su dolièno èašæene, štopotvrðuje povijesni zapis crkvene povijesti: "Više od 150godina poslije njenog muèeništva, Carigrad prihvati relikvijei položi ih u velièanstveni hram, te su bile izvorom èudesa,jaèanja duše i tijela, èašæene kao riznica duhovnih dobara". Sveæenik i ekonom crkve Sv. Sofije položio je 22. prosinca459. g. Stošijine relikvije u crkvu Svetog uskrsnuæa uCarigradu u kojoj je patrijarh sv. Grgur Nazijanski poèeodjelovanje. Ta je crkva postala crkvom Sv. Stošije. IzvješæeTeodora Lektora u 6. st. o prijenosu relikvija Stošije uCarigrad najstariji je spomen te muèenice u prijestolniciCarstva. Zadnji spomen štovanja sv. Anastazije u Carigraduprije njegova križarskog osvajanja 1204. g. je u djelu ruskoghodoèasnika Antonija Novgorodskog. Slijedile su godinestradavanja carigradskih crkvi, meðu njima i crkve Sv.Anastazije. Krunjenje franaèkog vladara Karla Velikog 800. g. u Rimuza cara Zapadnog Rimskog Carstva bilo je izazovpretenzijama Bizanta i careva Istoènog Rimskog Carstva. Uto je doba u Zadru kao središtu bizantske Dalmacije biobiskup Donat mironosac. Po potrebi službe bio je gost

Domovinske vijesti ika

12 29. rujna 2010. broj 39/2010

franaèkog cara Karla Velikog na njegovu dvoru u Aachenu ibizantskog cara Nicefora u Carigradu. Bio je most, rukapomirnica, što æe rezultirati mirom u Aachenu 812. g. Tim jeugovorom zajamèena mirna podjela interesnih sfera Istoka iZapada. Kao uspomena na Donatov boravak u Aachenu jecrkva Sv. Trojstva u Zadru koju je Donat podigao nalik crkviu Aachenu. Od boravka u Carigradu ostaju relikvije sv.Stošije koje je Donat dobio od cara Nicefora 810. g. uzahvalnosti što je s mletaèkim duxom Benenatom došao uCarigrad kao poslanik dalmatinskih gradova te je sprijeèiosukob izmeðu Bizanta i Franaka. "U to vrijeme, kad su sesklapali ugovori, prožeti kršæanstvom, darovali su ono što imje bilo najdragocjenije, a to su relikvije", rekao je dr. Perièiæ.U sjevernoj laði katedrale Sv. Petra Donat je izgradio kapeluSv. Stošije i u nju smjestio sarkofag od sivkastog mramora srimskog foruma na kojem je izgraðena katedrala. Na putu doZadra, kuda su relikvije prolazile, a temeljem vjere kršæana uzagovor svetice, dogaðala su se ozdravljenja. Mnogi suoslobaðani od zlih duhova, gubavci ozdravljani, slijepi suprogledali a gluhi proèuli. Za zahvalu graðani su poklanjalipolja, otoke i druga dobra za ureðenje bazilike posveæene sv.Petru, no kult je toliko porastao da je katedrala apostolskimdekretom posveæena Stošiji. Uz dolazak Stošijinih moæi u Zadar istaknuta je ulogabiskupa Donata, preko njega i zadarska neovisnost isamosvijest. Kult sv. Donata kulminirao je promjenomnaziva od njega podignute crkve Presvetog Trojstva u crkvuSv. Donata u Zadru, zbog njegovih zasluga za dolazakrelikvija u Zadar. Štovanje sv. Stošije u Zadru potvrðuje iKonstantin Porfirogenet u 10. st. Nakon pobjede nadMlecima Zadrani u ugovoru 1190. g. utiskuju peèat s likomsv. Stošije raširenih ruku. Nakon mletaèko-križarskogosvajanja Zadra 1202. g. mnogi Zadrani se sklanjaju uBiograd gdje prenose kult Stošije te je tamošnja župa dodanas njoj posveæena. Štovanju Stošije pridonosi zadarskinadbiskup Luca Stella koji u 17. st. u kapeli Sv. Stošijepodiže novi oltar, ugradivši u apsidu mramorni sarkofag kojije dao izraditi Donat. Tada je izraðeno i srebrno poprsje sv.Stošije u koji je stavljena relikvija muèenice. Najljepšisaèuvan Stošijin kip je s nekadašnjeg oltara iz crkve Sv.Donata kojeg je u mramoru isklesao Antonio Corradini1713. g.; mlada svetica u ruci drži plamen, simbol svogmuèeništva. Taj mramorni kip sv. Stošije sad s kipovimazadarskih zaštitnika Krševana, Šime i Zoila krasi glavni oltarcrkve Sv. Krševana u Zadru. Na zadarskoj Puntamicisaèuvani su ostaci predromanièke crkve Sv. Stošije,posveæene su joj crkve u Biogradu i na Olibu. Lik svetice je ina brojnim relikvijarima u Zadarskoj nadbiskupiji.

Koncertom u katedrali otvorene jubilarne 40.varaždinske barokne veèeriVaraždin, 24.9.2010. (IKA) - Koncertom u katedraliUznesenja BDM u Varaždinu u petak 24. rujna zapoèele sujubilarne 40. varaždinske barokne veèeri, jedan odnajuglednijih festivala klasiène glazbe u Hrvatskoj i srednjojEuropi. Na sveèanosti otvorenja okupljene, meðu kojima jesa suradnicima bio i varaždinski biskup Josip Mrzljak,pozdravili su varaždinski gradonaèelnik dr. Ivan Èehok injemaèki veleposlanik u Hrvatskoj Bernard Fischer, buduæida je Njemaèka zemlja partner ovogodišnjeg festivala. Naotvorenju su nastupili njemaèki ansambl Hofkapelle izMünchena sa solistima, te Katedralni zbor Chorus angelicusiz Varaždina sa solistima. Na koncertu su izvedena djela C.P. E Bacha, Vivaldija i Händela. Pjevaèki kvintet Horvat izSvetog Jurja na Bregu izveo je hrvatsku himnu.

Upoznavanje s blaženicom iz Dubrovaèke biskupijeBrgat, 24.9.2010. (IKA) - Ususret obilježavanju 90 godinamilosno-karitativnog djelovanja sestara Kæeri milosrða izBlata u petak naveèer 24. rujna u župnoj crkvi Sv. Ane uBrgatu don Hrvoje Katušiæ i s. Jelena Kriliæ održali supredavanje kojim su približili lik i djelo blažene MarijePropetoga Isusa Petkoviæ. Kæeri milosrða je na svesrdnipoticaj i podršku ondašnjega dubrovaèkog biskupa dr. JosipaMarèeliæa utemeljila u svome rodnome Blatu na otokuKorèuli s. Marija Propetog Isusa Petkoviæ, koju je blaženom6. lipnja 2003. proglasio blagopokojni sluga Božji velikipapa Ivan Pavao II. u gruškoj luci. U uvodnom dijeluprikazan je film u slikama uz misli koje su vodile blaženicu injezine sestre koje su u teškim prilikama dvaju svjetskihratova u XX. stoljeæu svojim karitativnim djelovanjem,nadahnutim Božjom ljubavi, osvojile svijet. Kæeri milosrðadanas ne djeluju samo na našim prostorima nego i uzemljama Europe, Južne Amerike poput Argentine,Paragvaja, Èilea i drugim.Nakon filma don Hrvoje je prisutne mlade i stare Brgaæaneupoznao s blaženièinom duhovnom ostavštinom koju i danasvalja živjeti na obiteljskoj, župskoj i društvenoj razini. Nasamom kraju mlada s. Jelena Kriliæ, blaženièina duhovnakæer, posvjedoèila je nadu i vjeru da æe Bog uèiniti da senjihova družba i dalje poveæava odazivom mladih djevojaka.Na kraju veèeri don Robert Æibariæ zahvalio je gostima ipozvao sve nazoène na sudjelovanje u hodoèašæu u Blato 3.listopada kada æe visoki gost iz Vatikana i veliki prijateljHrvata Angelo Sodano, dekan Kardinalskog zbora i bivšidržavni tajnik Svete Stolice, predvoditi misno slavlje ublaženièinu rodnom mjestu.

VIII. meðunarodni znanstveni skup "Hrvati i Bugarikroz stoljeæa"S. Estera Radièeviæ predstavila djelovanje Milosrdnihsestara sv. Križa na podruèju zdravstva u BugarskojZagreb, 24.9.2010. (IKA) – U organizaciji Odsjeka zapovijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanostiHrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Balkanološkoginstituta Bugarske akademije nauka, 23. i 24. rujna uZagrebu, Ðakovu i Našicama održan je VIII. meðunarodniznanstveni skup "Hrvati i Bugari kroz stoljeæa: povijest,kultura, umjetnost i jezik". U dvorani knjižnice HAZU uZagrebu predstavilo se 23. rujna 19 predavaèa iz Hrvatske iBugarske. Na otvorenju simpozija prisutni su minutomšutnje odali poèast akademiku Daliboru Brozoviæu,istaknutom prijatelju Bugarske i duše dosadašnjih simpozijao hrvatsko-bugarskim kulturnim vezama. Pozdravne rijeèi uzpredstavnika Bugarskog veleposlanstva u Hrvatskoj, uputilisu akademik Josip Bratuliæ, dr. Ante Gulin i dr. SvetozarEldarov. U radu simpozija bilo je rijeèi i o religijskojtematici. S. Estera Radièeviæ, èlanica Milosrdnih sestara sv.Križa iz Ðakova, obradila je djelovanje sestara sv. Križa napodruèju zdravstva u Bugarskoj. Na zanimljiv naèinpredstavila je javnosti djelovanje sestara sv. Križa ubolnicama u Sofiji, Varni te jednom sanatoriju za djecu injihov doprinos do sredine 20. stoljeæa kada su formalnomorale prestati sa svojim radom u toj djelatnosti uBugarskoj. Irina Ognjanova se u predavanju "ReakcijaKatolièke Crkve na komunistièki pritisak u Hrvatskoj uprvim poslijeratnim godinama (1945. – 1953.)" izmeðuostaloga osvrnula na djelovanje tadašnjeg zagrebaèkognadbiskupa Alojzija Stepinca, istaknuvši kako je poglavito uposlijeratnoj zbilji dao primjer ustrajnosti u vjeri i vjernostiKristu i papi. Dr. Svetozar Eldarov osvrnuo se na hrvatskiapostolat sv. Æirila i Metoda i Bugare u razdoblju 1910. -

Domovinske vijestiika

1329. rujna 2010. broj 39/2010

1919. Na simpoziju je proèitan rad "Stvaranje Hrvatskepravoslavne Crkve u 1942. godini i Bugari", koji jepripremio Nikolaj Koèankov. Na skupu je obraðena i tema ukojoj je Krešimir Beloševiæ prikazao put dr. Ive Hengstera uBugarsku godine 1939., koji je posjetio katolièku bolnicu uPlovdivu u kojoj su djelovale zagrebaèke milosrdnice. Takose na posredan naèin došlo do povijesnih zanimljivosti, uprvoj polovici 20. st. uz sestre sv. Križa iz Ðakova uBugarskoj su djelovale i milosrdnice Zagrebaèke provincije.Drugog dana skupa sudionici su posjetili Ðakovo, tamošnjinadbiskupski dvor, katedralu, samostan i crkvu Sv. Križa.Posjetili su i Ðakovaèku ergelu te Našice gdje su u dvorcu iperivoju Pejaèeviæa bili upoznati s hrvatskim dijelompovijesti obitelj Pejaèeviæ koja je s bugarskoga podruèjadoselila u Slavoniju.

Blagoslov križnog puta u šumi ObrižStari Slatinik, 25.9.2010. (IKA) - Križni put, koji su u šumiObriž podigli mještani Starog Slatinika, nedalekoSlavonskog Broda, pod okriljem Zavièajnog društva "StariSlatinik" blagoslovio je 25. rujna domaæi župnik i sibinjskidekan Tomislav Vlaoviæ.Više od pet stotina vjernika krenulo je u procesiji s glavneceste od Lovinèiæeva sokaka do križnog puta gdje im je nasamom ulazu prije prve postaje pozdravnu rijeè uimeorganizatora uputio Josip Mah, voditelj radne skupine.Zamisao da se u toj šumi u kojoj su u 17. st. živjeliSlatinèani, èemu svjedoèe i dva stara križa na vrhu šume,izradi križni put, dala je mještanka Slavica Mah. U akcijukoja je zapoèela ovoga proljeæa ukljuèili su se gotovo svimještani, kao i oni koji žive u inozemstvu. Ponosni na svojedjelo bili su toga dana svi Slatinèani, od najmanjih donajstarijih, a kako ih ima iz raznih krajeva od Hercegovine,Like, Bosne i Korduna svi koji su mogli odjenuli su narodnunošnju svoga kraja. Bio je to doista velièanstveni dogaðaj,èiji je vrhunac bilo euharistijsko slavlje koje je nakonpobožnosti i blagoslova križnog puta na prigodnom oltaruizmeðu prve i druge postaje predvodio Markan Kormanjoš,župnik u Slobodnici."Križ, dvije grede stavljene jedna na drugu, slika je križa nakojem je èovjek i Bog bio prikovan, jer su ga smatralizloèincem, bezvrijednim i opasnim. Križ koji je bio znakponiženja i prokletstva, postaje znakom spasenja od kada jena njemu Krist umro i svojom krvlju posvetio", kazao je upropovjedi vlè. Kormanjoš. Vjernicima je pak poruèio:"Svaki puta kada slijedimo postaje, slijedimo trenutke imjesta na kojem je èovjek i Bog pao, podigao se, susreonekoga... Ovaj križni put ima svoj smisao ne samo u ljepoti,nego nas potièe da u tišini i ljepoti ove prirode doðemo, bilosami ili organizirano i kroz molitvu shvatimo kako je znakkriža znak naše vjere i povjerenja.Domaæi župnik Vlaoviæ zahvalio je svojim župljanima nazajedništvu koje je u mjestu prepoznatljivo, istaknuvši kakosu tom akcijom posvjedoèili svoju vjeru u Isusa Krista iljubav prema domovini.Da sve bude u duhu prirode, postaje od drveta i drvene klupeuz svaku postaju napravio je stolar Mirko Vukojeviæ, a slikeizradio samouki slikar Ivan Vuljiæ, domaæi sinovi. Kako je tobio i èetvrti u nizu susret Staroslatinèana, u Društvenomdomu okupili su se u popodnevnim satima mnogobrojnimještani sela s onima koji su u njemu roðeni ili su na bilokoji naèin s tim mjestom povezani. Družili su se do kasnihveèernjih sati uz pjesmu, a ove su godine imali prigodurazgledati bogatu izložbu fotografija.

Posveta oltara i blagoslov obnovljene župne crkve uPrekuBlago narodu koji štuje euharistiju, ima strahopoštovanjepred Bogom koji dolazi meðu nas, i župi koja shvaæa štoznaèi nedjeljna euharistija, poruèio nadbiskup PuljiæPreko, 25.9.2010. (IKA) - "Sve je lako kad su zajednièkaodluka i zajednièka akcija posrijedi. Tada i Bogblagoslivlje", poruèio je zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ usubotu 25. rujna u Preku, kada je posvetio oltar i blagosloviotamošnju obnovljenu župnu crkvu Gospe od Ružarija.Sveèanost je okupila brojni puk i sveæenike a poèela jeprocesijom s kipom Gospe od Ružarija iz stare župne crkvena mjesnom groblju u Preku do nove velebne trobrodnecrkve Gospe od Ružarija èija je gradnja poèela prije 90godina, a posveæena je 1967. g. U sveèanom misnom slavlju koje je predvodio, mons. Puljiæistaknuo je da je blagoslov obnovljene župne crkve i posvetanovog oltara važan dogaðaj za župu i biskupiju. U župi seraða Crkva koju je Drugi vatikanski sabor opisao kao sjemeBožjeg kraljevstva. Crkvena je mudrost ustanovila župu dabude prikladnim sredstvom spasenja, da vjernici rastu ukreposti, a crkva je mjesto molitve i zahvale. "Nigdje kaooko Božjeg oltara narod se ne osjeæa kao jedno i zajedno,bez obzira na starost, podrijetlo, narodnost i rasu. Isus nijehtio Crkvu kao bezliènu masu ili nadgradnju društva. Želioje da njegovi budu zajednica braæe i sestara. No, takvozajedništvo ne dolazi samo od sebe. Ono je plod Božjegablagoslova i ljudskog nastojanja. I nema ga bez euharistije,koja je izvor zajedništva i naše želje i spremnosti da naseuharistija preobrazi", istaknuo je mons. Puljiæ, smatrajuæida èovjek ne može biti beskuænikom. Potrebno mu jegnijezdo za dušu i tijelo, za njega i obitelj. "Potreban mu jevjerski dom, domaæa vjernièka obitelj. Župa tako postajemjestom zajedništva, njegovim utoèištem i uporištem. Avjernik u župi osjeæa potrebu suodgovornosti, podupirezajednièke aktivnosti i rado sudjeluje u njenom životu iaktivnostima. Nije pasivni pripadnik, nego aktivni iodgovorni djelatnik koji ne ostaje ravnodušnim kad se radi onjenom dobru", rekao je mons. Puljiæ. Bog nam se daruje zaoltarom, zato nam je potrebna euharistija koja stvara Crkvu,a Crkva slavi euharistiju. "Euharistija je ponuda zajednici zanjen rast i napredak. Euharistija povezuje èlanove zajednice.Euharistija èini zajedništvo Crkve, a ne da ga samosimbolizira. Ona sabire zajednicu, a zajednica se njom hranii raste. Blago narodu koji štuje euharistiju, imastrahopoštovanje pred Bogom koji dolazi meðu nas i župikoja shvaæa što znaèi nedjeljna euharistija", poruèio je mons.Puljiæ u Preku, nastanjenom još u rimsko doba, što potvrðujuostaci antièkih graðevina na Gradini. Premda staro, to je najmlaða župa na otoku Ugljanu,osnovana 1770. g. Ima šest glagoljskih kodeksa i 15 tiskanihglagoljskih misala i brevijara. Preko je dalo 128 sveæenika iredovnika glagoljaša te puno redovnica. U župi su djelovalesestre Kæeri milosrða, križarsko bratstvo "Ivo Mašina",Marijina legija te samostan franjevaca treæoredaca naŠkoljiæu. U župnoj crkvi Gospe od Ružarija pokopan jemons. dr. Josip Marèeliæ, dugogodišnji dubrovaèki biskup urazdoblju 1894.-1928. g., koji je 1847. g. roðen upravo uPreku. Ujedno je suutemeljitelj Družbe kæeri milosrða.

.

Domovinske vijesti ika

14 29. rujna 2010. broj 39/2010

Ðakovo: Struèni skup za vjerouèitelje pripravnike,poèetnike i njihove mentoreÐakovo, 25.9.2010. (IKA/TU) - U prostorima Katolièkogbogoslovnog fakulteta u Ðakovu 25. rujna održan je struèniskup za vjerouèitelje poèetnike, pripravnike i njihovementore Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije i Požeškebiskupije, koji je uz dva katehetska ureda organizirala iAgencija za odgoj i obrazovanje, Podružnica Osijek. Uprvom izlaganju savjetnice u zvanju prof. Anðelke Èajkovacpod naslovom "Pedagoške, socijalne i duhovne kompetencijevjerouèitelja kao odgojno-obrazovnog djelatnika" prikazanaje pravna utemeljenost katolièkog vjeronauka u hrvatskomškolstvu, te je opisan duhovni identitet vjerouèitelja temeljenna èinjenici da je u školi rijeè o konfesionalnom vjeronauku,a ne tek o religijskoj pouci ili religijskoj kulturi. Prof.Èajkovac citirala je biskupe, koji su u dokumentu "Nasvetost pozvani" istaknuli: "Vjerouèitelji bi trebali nastojatiotkloniti sve zapreke, kako bi Krist po njima, kao oruðu,pouèavao i prosvjetljivao one koji su im povjereni." Duhovne komponente obuhvaæaju cjelovitost osobe, da jevjerouèitelj iskren vjernik i uvjereni katolik èije katolištvotreba biti javno i prepoznato, te da je èovjek Crkve ne samopo mandatu nego i po duhovnom uvjerenju. Vjerouèiteljtreba biti i sretni "susretnik" istaknula je Èajkovac, jer je nasvom putu susreo Krista, a treba se pridržavati "putnihznakova" – Božjih i crkvenih zapovijedi. Zauzeti tražiteljtakoðer je jedna od duhovnih kompetencija, koja obuhvaæatraženje pred Bogom, meðu ljudima, u svijetu. Posljednjakompetencija opisuje vjerouèitelja kao sigurnog znalca, nonjegovo znanje "ne mora biti za milijunaša, ali svakako morabiti za par tisuæa kuna", slikovito je usporedila predavaèica ipojasnila da je potrebno što obuhvatnije znanje te posebnojasan nauk Crkve o Bogu, èovjeku i svijetu te povijesti ibuduænosti. "Koliko god nam se èinilo da nabrojene tezeoslikavaju lik nama nedostižne osobe, duboko sam uvjerenada nam je potreban jasan i evanðeoski idealno oslikan likkatolièkog vjerouèitelja kojemu æemo težiti kako bismoostvarili cilj, a on je upoznavanje vjerouèenika s Kristom iupuæivanje na susret s Njim, i to ne samo u intimi, nego i uzajednici Crkve", rekla je Èajkovac. Svojim izlaganjem dr. Vesna Bjedov, viša savjetnica zahrvatski jezik u osnovnim i srednjim školama pri Agenciji zaodgoj i obrazovanje, Podružnica Osijek, vjerouèitelje jeuputila u jeziène kompetencije te dala naputke kako dobrooblikovati pisani rad kao dio struènog ispita obvezatnog zasve vjerouèitelje. Cilj predavanja bio je razumjeti važnostjeziène kompetencije vjerouèitelja i osvijestiti njezinu uloguu odgojno-obrazovnom procesu. Svoje izlaganje Bjedov jezapoèela citatom njemaèkog književnika koji je zapisao:"Nastava je puno lakša od odgoja, za nastavu se mora neštoznati, a za odgoj se mora nešto i biti" želeæi istaknuti potrebusveobuhvatnosti kompetencija – profesionalne, pedagoške,didaktièko-metodièke i radne te za vjerouèitelje i religiozne,i duhovne, koje treba posjedovati, ali ih i znati primijenitiprenoseæi ih na uèenika - os oko koje se vrti svaka nastava.Mi smo u neposrednoj komunikaciji s uèenicima i upravozbog toga smo uzor kako svojim djelovanjem, ponašanjem,tako i svojim izražavanjem, naglasila je i pojasnila da jeziènekompetencije obuhvaæaju ovladanost jeziènim normama upisanoj i govornoj komunikaciji. Jeziène norme sadržane suu rjeèniku, pravopisu i gramatici, a obuhvaæaju gramatièku,leksièku i stilistièku te pravopisnu i pravogovornu normu. Cilj pisanog rada na struènom ispitu je provjeriti struènu ijeziènu osposobljenost za samostalno obavljanje uèiteljskogaposla. Kada je rijeè o jeziènoj kompetentnosti važno je esejpisati hrvatskim književnim jezikom i znanstvenim stilom,oblikovati jasne i ne dvosmislene reèenice, bolje kraæe nego

dulje da se ne izgubimo u vlastitim mislima, izbjegavatifraziranja i nepotrebna ponavljanja. Sadržajna stranapisanoga rada treba pokazati poznavanje metodièke literaturekoja govori o zadanoj temi, vlastito iskustvo, sposobnostiznošenja odreðenih primjera i dokaza te takoðer predlaganjeodreðenih rješenja ili utvrðivanje problema, ovisno o kojoj jetemi rijeè. Ustroj rada sastoji se od uvoda, razrade izakljuèka koje treba naglasiti formalno, uvlaèenjem prvogaretka, ali i sadržajno te je vrlo važna toènost podataka idokazivanje tvrdnji. U posljednjem dijelu predavanja Bjedovse osvrnula na pismenost, ukazujuæi na najèešæe pogreškekoje se pojavljuju u pisanim radovima vjerouèiteljapripravnika. Uime osjeèke podružnice Agencije za odgoj i obrazovanjevjerouèiteljima je o praæenju i ostvarivanju pravapripravnièkog staža te postupka polaganja struènog ispitagovorila teologinja i viša savjetnica u zvanju AnkicaMlinariæ. Uslijedila je tematska diskusija te èetiri pedagoškeradionice. Skupu je prisustvovao i pomoæni biskupðakovaèko-osjeèki dr. Ðuro Hraniæ koji je istaknuo važnostpermanentnoga obrazovanja, a prisutne vjerouèiteljeupoznao je s dr. Teutom Rezo, novom vršiteljicom dužnostipredstojnice Katehetskog ureda Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupije. Predstojnik Katehetskog ureda Požeške biskupije mr. MarioRašiæ istaknuo je prednosti zajednièkih struènih skupovavjerouèitelja Ðakovaèko-osjeèke i Požeške biskupije te jezakljuèio: "Vjerouèitelji ne mogu ostati na znanju steèenompo primanju diplome, veæ uvijek moraju iæi dalje: ispitivatiteren, društvo i povjerene vjerouèenike, te na temeljusteèenih podataka iæi u još dublje istraživanje vjere, dogmete èovjekova srca i duše". Predstojnik je pozvao vjerouèiteljeda se i dalje odazivaju na skupove koje organizirajukatehetski uredi i Agencija, a tako i na ono što se dogaða narazini biskupije i mjesne Crkve".

Biskup Gorski na slavlju u DugavamaŽupljani su biskupu darovali križ, u znak zahvalnosti zanjegovo petnaestogodišnje sveæenièko služenje u župi DugaveZagreb, 26.9.2010. (IKA) - Zajednica vjernika unovozagrebaèkom naselju Dugave proslavila je blagdan sv.Mateja, zaštitnika župe, u prvu nedjelju po blagdanu, 26.rujna. Središnje euharistijsko slavlje predvodio je mons.Mijo Gorski, zagrebaèki pomoæni biskup i nekadašnji župniku Dugavama (1982. – 1997.). Koncelebrirali su preè. JosipÐurbek, novozagrebaèki dekan i župnik u Sloboštini, preè.Damir Ocvirk, vicerektor u Bogoslovnom sjemeništu, teupravitelj župe u Dugavama Tomislav Subotièanec. BiskupGorski u homiliji je posebno istaknuo važnost naših ljudskihi kršæanskih odnosa, kao temelj svakoga napretka i boljitka uživotu. Meðusobni odnosi razumijevanja i pomaganja nasobogaæuju i izgraðuju, te daju humaniji oblik cjelokupnojdruštvenoj zajednici. "Evanðeoski odlomak današnjenedjelje nam poruèuje kako je od presudne važnosti - nauèitidijeliti steèena dobra s onima koji oskudijevaju i žive uneimaštini. Ne može se živjeti, misleæi samo na sebe. Nužnoje vidjeti i brata pored sebe, osobito onoga koji je u potrebi.U isto nas vrijeme, lik i život svetog Mateja upuæuju naizgradnju odnosa prema Gospodinu – prije svega, uposlušnosti Njegovu glasu i odazivu Njegovu pozivu",poruèio je biskup. Na kraju slavlja, župljani su biskupuuruèili prigodni dar, u znak zahvalnosti za njegovopetnaestogodišnje sveæenièko služenje u župi Dugave.Stilizirani križ koji je biskupu darovan, izradio je HrvojeLjubiæ, akademski umjetnik iz Zagreba.

Domovinske vijestiika

1529. rujna 2010. broj 39/2010

Poruka biskupa Štambuka o župnom vjeronaukuBiskup upozorava kako se župnicima ne bi smijelo dogoditida im iz ruku izmakne župni vjeronauk, ukoliko se to veædogodilo sa školskim vjeronaukom kojim se, dodaje, štoopravdano što neopravdano "bavi" sve manji broj sveæenika– župnikaHvar, 26.9.2010. (IKA) – Hvarsko-braèko-viški biskupSlobodan Štambuk uputio je poruku sveæenicima –župnicima uz obvezu održavanja župnoga vjeronauka spoèetkom školske godine. Svoju poruku utemeljio je natekstu iz prve poslanice Korinæanima u kojoj Pavao istièekako mu navješæivanje Evanðelja nije na hvalu, veæ dužnost,te upozorava "Doista, jao meni, ako evanðelje nenavješæujem" (1 Kor 9,16–17). Biskup poziva župnike napromišljanje o Pavlovim rijeèima koje u prvi plan istièuEvanðelje, plaæu, dužnost, službu. "Uoèiti sve te rijeèi, uæi unjihov sadržaj… zahtjevno je, potrebno je, korisno je,uputno je! Župnik na župi, sveæenik – dušobrižnik, koji jeprvi zadatak te službe, te uloge? Prvi je pokrenuti se: 'Idite!',a drugi je: 'Nauèavajte!' Dakako, ne samo župnik –dušobrižnik, nego svi koji smo kršteni, kojima je stavljeno usveti zadatak navijestiti i živjeti Evanðelje! Ipak, sveæenikuna poseban naèin, ipak župniku još na posebniji naèin",istièe biskup Štambuk.U nastavku poruke biskup upozorava kako se ne bi smjelodogoditi župnicima da im iz ruku izmakne župski vjeronauk,ukoliko se to veæ dogodilo sa školskim vjeronaukom kojimse, dodaje, što opravdano što neopravdano "bavi" sve manjibroj sveæenika – župnika. "Svatko tko je 'okusio kruh'držanja vjeronauka na župi može posvjedoèiti koliko je toobvezujuæe, koliko to traži toènost, koliko to tražipromišljanja, koliko to 'košta živaca' i koliku sve 'cijenu'èovjek – sveæenik – župnik treba 'platiti' izvršavajuæi tudužnost. Ali, u toj stvari, u toj ulozi, u tomu poslu – uzmakanema", upozorava biskup Štambuk.Na kraju podsjeæa župnike na Zakonik kanonskoga prava iodredbe koje se odnose na katehetsku pouku koja bi trebalabiti usmjerena slavljenju sakramenata, zatim djeci za prvoprimanje sakramenta pokore, euharistije i potvrde, ali iposlije tih slavlja kako bi se mladi obilnije i dubljeoplemenili katehetskom izobrazbom.

Imenovanja i razriješenja u Hvarsko-braèko-viškojbiskupijiHvar, 26.9.2010. (IKA) – Odlukom hvarsko-braèko-viškogbiskupa Slobodana Štambuka, uz prethodno savjetovanje sèlanovima Savjetodavnoga vijeæa, sveæenik Ante Matuliæ,povjerenik za mlade u Hvarsko-braèko-viškoj biskupiji,razriješen je službe župnoga pomoænika na otoku Visu, gdjeje u gradovima Vis i Komiža pomagao župnicima PaulinuBjaževiæu i Šimi Vrsaloviæu.Imenovan je župnikom župe Uznesenja Marijina u Splitskojna Braèu i ujedno župnim vikarom župe sv. Ivana Krstiteljau Postirima, a nove službe – prema odredbi biskupaŠtambuka – preuzeo je u nedjelju 26. rujna. Biskup Štambuku dekretu ga poziva da u novoj sredini marno i sveæenièkisvjedoèki ispuni svoju zadaæu.Dotadašnji župnik Splitske mons. Tonèi Jelinèiæ razriješen jeslužbe župnika, dok æe odredbom ordinarija do daljnjegavoditi obnovu tamošnje župske kuæe.

.

Euharistijski kongres Rijeèke nadbiskupijeRijeka, 26.9.2010. (IKA) - Euharistijskim kongresom 26.rujna na Trsatu Rijeèka nadbiskupija proslavila je desetuobljetnicu postojanja. Misno slavlje predvodio je kardinalJosip Bozaniæ, zagrebaèki nadbiskup, u zajedništvu srijeèkim nadbiskupom i metropolitom Ivanom Devèiæem ibiskupima Rijeèke metropolije. Zbog kiše slavlje jeprebaèeno s Perivoja Gospe Trsatske u obližnju sportskudvoranu Mladosti koju je u potpunosti ispunilo 5000vjernika. Kardinal Bozaniæ u propovijedi je istaknuo važnostnedjeljne mise za vjernike. "Ne možemo bez nedjelje, nemožemo živjeti bez euharistijskog susreta s uskrslimGospodinom. Bez nedjeljne Mise ne možemo živjeti kaokršæani. Dragi vjernici, nipošto ne zaboravimo da je nedjeljadan Gospodnji. Nije posrijedi samovolja Crkve kad od naszahtijeva sudjelovanje na nedjeljnoj misi. Nije to izvananametnuta obveza, nego pravo kršæana da sudjeluju ueuharistijskom zajedništvu s Gospodinom. Nedjeljnozajedništvo s Gospodinom doista nije teret, nego milost, darkoji nam rasvjetljuje èitav tjedan. Slaviti misu znaèiprepoznati da samo Bog daje èovjeku beskrajnu sreæu ineprolazan mir, poruèio je propovjednik. Istaknuo je ikaritativnu dimenziju euharistije. "Ako živimo zajedništvo seuharistijskim Kristom, trajno æemo imati otvorene oèi zapotrebe drugih. Onaj tko živi za drugoga, a ne za sebe,postaje euharistijskim èovjekom, sposobnim mijenjati svijet.Kršæanin i kršæanka u svijetu znak su pretvorbe koja sedogaða na našim oltarima, u našim zajednicama. Euharistijaje živo dogaðanje po kojem se neprestano zbiva nastajanjeCrkve. Euharistijski kongres Rijeèke nadbiskupije poziv jesvima nama na dosljednost kršæanskoga života usvakidašnjici, na poštivanje nedjelje kao dana Gospodnjega."Èestitajuæi vjernicima Rijeèke nadbiskupije 10 obljetnicu,poruèio je kako su kršæani pozvani s nadom gledati ubuduænost, omoguæujuæi euharistijskom Isusu da uðe unjihove živote. "Samo On je put koji vodi k beskrajnoj sreæi,samo On je istina koja zadovoljava najplemenitije željeljudskoga srca, samo On je život koji nas ispunja radošæu nadobro Crkve i svijeta", zakljuèio je kardinal Bozaniæ.Uvodeæi u misu, nadbiskup Devèiæ podsjetio je na razlogetoga sveèanog euharistijskog slavlja. "Desetu obljetnicu našenadbiskupije željeli smo proslaviti u duhu euharistijskogspomena i euharistijske nade, polazeæi od toga da je spomenèudesnih djela Božje ljubavi u Kristu najdublji izvor našenade i naše buduænosti. Tu vjeru smo izrazili geslom našeeuharistijske godine: "Krist naša nada!" Usredotoèujuæi se naeuharistiju, postali smo svjesniji Božje ljubavi koja nam seoèitovala u Kristu, ali i potrebe da na tu ljubav potpunijeodgovorimo i kao pojedinci i kao zajednica", rekao jenadbiskup. "Euharistijsku smo godinu otvorili za cijelunadbiskupiju u našoj katedrali 18. travnja prošle godine, uoèidruge vazmene nedjelje, a u svakoj pojedinoj župi iduæegdana. Zakljuèujemo je danas ovim euharistijskimkongresom, našom zajednièkom nadbiskupijskom sv.misom, kojom Bogu želimo zahvaliti ne samo za plodoveEuharistijske godine nego i za sve milosti i darove koje jenašoj nadbiskupijskoj zajednici velikodušno dijelio tijekomovih deset godina otkad postoji Rijeèka nadbiskupija pod timimenom i u sadašnjim granicama. A to je od 25. svibnja2000. godine kad je Rijeèko-senjska nadbiskupijapodijeljena na Rijeèku nadbiskupiju i Gospiæko-senjskubiskupiju." Nadbiskup je podsjetio da je cilj Euharistijskegodine i Euharistijskog kongresa dozvati svim vjernicima usvijest znaèenje euharistije u svim njezinim dimenzijama,posebno u slavljenièkoj i životnoj, kako bi ona mogla doistapostati izvor i vrhunac svega kršæanskog života i djelovanja. Na euharistijskom slavlju pjevana je misa koja je plod

Domovinske vijesti ika

16 29. rujna 2010. broj 39/2010

Euharistijske godine, a skladao ju je posebno za ovu prilikumo. Giovanni Geraci. Pjevali su združeni zborovi županadbiskupije s oko 250 pjevaèa, a posebni su dijelovi bilinamijenjeni okupljenom narodu. Zborom je ravnao mo.Geraci koji je autor i himne Euharistijske godine "Ti našahrano", mo. Ivan Nino Naèinoviæ dirigirao je pjevanjempuka, maestro Igor Vlajiniæ svirao je orgulje, a sudjelovao jei puhaèki oktet.Kao svjedoèanstvo nadbiskupijskog zajedništva uliturgijskim èitanjima i prinosu darova sudjelovali supredstavnici 7 dekanata i redovnièkih ustanova. Darovi odprikupljene milostinje s Kongresa namijenjeni su zadobrotvorne svrhe, kao i milostinja sa župnih euharistijskihkongresa koji su se slavili tijekom protekle godine.Moderator slavlja, liturgièar, mr. Mario Geriæ okupljenima jeu tijeku mise pojašnjavao znaèenje pojedinih èina. Misa je završila procesijom oko unutrašnjosti dvorane s trioltara za prigodnu službu rijeèi i blagoslov, a nagovore suuputila trojica biskupa Rijeèke metropolije. Prometnice usredištu Trsata tog su dana bile zatvorene od 8 do 15 sati zasva vozila osim za autobuse gradskog prijevoza koji su bilibesplatni i pojaèano prometovali prema Trsatu. Na samome kraju slavlja proèitane su poruke koje su nastalekao plod Euharistijske godine i koje su poticaji za daljnjeprodubljivanje svijesti o središnjem mjestu euharistije uživotu vjernika. Euharistijska godina ukazala je na potrebuizgraðivanja mjesne Crkve i obitelji na temeljima euharistije."Crkve nema bez euharistije, a kršæanska je obitelj 'Crkva umalom'" ili "kuæna Crkva", u kojoj se naviješta Božja rijeè islavi Kristova ljubav i koja se otvara i povezuje s drugimkršæanskim obiteljima u veliku obitelj župe i mjesne Crkve.Slavljenje euharistije "vrhunac je kojemu teži djelatnostCrkve i ujedno izvor iz kojega proistjeèe sva njezina snaga"(LG 19), stoga je nužno vratiti nedjelji njezino vjersko ihumano znaèenje. To pred sve vjernike stavlja zadatak da setrude oko promicanja ispravnog shvaæanja nedjelje, kojeukljuèuje susret s uskrsnulim Gospodinom u slavljenju sv.mise, u obiteljskoj molitvi i druženje u krugu obitelji iprijatelja", navodi se u zakljuècima Euharistijske godine. Briga za liturgijske prostore, predmete i ruho, euharistijskaklanjanja, edukacija vjernika i suradnika u liturgijskomslavlju i važnost sakramenta pokore, teme su kojima seposvetila posebna pažnja u minuloj Euharistijskoj godini, alio kojima æe se govoriti i u narednoj pastoralnoj godini kojaje u Rijeèkoj nadbiskupiji i dalje posveæena euharistiji. Jedan od vidljivih plodova euharistije trebalo bi biti jaèanjesvijesti solidarnosti i sebedarja. Od najveæeg je znaèenja daeuharistija ima odraza u svagdanjem životu vjernika kako bivjernièki život bio što više "euharistijski", a to znaèi s višebrige za èovjeka, za stvaranje ozraèja mira i istinskepravednosti. Kristovo darivanje u euharistiji treba sepretoèiti u darivanje za braæu i sestre, osobito one u nevolji.Iz toga proizlazi i veæ pokrenuta inicijativa dijeljenja prièestibolesnima i nemoænima u svakoj od župa. Kako bi se zakljuèci proèitani na kraju Euharistijskogkongresa mogli ostvariti, nadbiskup Devèiæ istaknuo jepotrebu da se na razini župa ojaèa župna kateheza za djecu imlade, pokrene kateheza za odrasle te osnuju liturgijskeinicijativne skupine ili zajednice. Neophodno je ojaèatižupne Caritase na razini župa, èemu može pridonijetiosnivanje župne karitativne zajednice. Na razininadbiskupije potrebno je i dalje organizirati teèajeve zaliturgijske èitaèe, izvanredne prièestitelje, sakristane i drugopomoæno osoblje, a posredstvom Nadbiskupijske glazbeneškole promovirati liturgijsko pjevanje u duhu obnovljeneliturgije.

Kliški uskoci u FažaniSlavlje u gotièkom zdanju župne crkve Sv. Kuzme i DamjanaFažana, 26.9.2010. (IKA) - Èlanovi Povijesne postrojbe"Kliški uskoci" 25. i 26. rujna boravili su u Fažani pokrajPule, gdje su, na poziv tamošnjeg župnika don Joška Listeša,roðenog Klišanina, pojavnošæu svojih živopisnihsrednjovjekovnih odora i uskoèke vojne opreme tepopratnom ceremonijom sveèanog mimohoda ipostrojavanja, kao gosti, prispjeli uvelièati ugoðajsvetkovine nedjeljnog blagdana sv. Kuzme i Damjana,nebeskih zaštitnika toga drevnog mjesta. U sudjelovanjuvelikog broja župljana, njihovih gostiju i uzvanika iz javnogživota Istre, središnju liturgijsku sveèanost u gotièkomzdanju župne crkve Sv. Kuzme i Damjana predvodio jekancelar Poreèko-pulske biskupije Ilija Jakovljeviæ. U èastspomena ovim kršæanskim muèenicima bila je i njegovapropovijed, u kojoj je podsjetio kako su sv. Kuzma i Damjanza života radili kao lijeènici koji su svoju patnièku braæubesplatno lijeèili i duhovno krijepili, a koji su vlastitomuèeništvo podnijeli u doba cara Dioklecijana. "Njihovomuèeništvo je dokaz kako nikad nije bilo lako živjeti, alikako se uvijek isplatilo biti i do kraja ostati èovjekom upunom smislu te rijeèi. Dokazuje nam to i povijesno djelokliškoga kapetana Petra Kružiæa i njegovih uskoka, èiju ježrtvu prinesenu u obrani europskoga kulturnog identitetateško ièim izmjeriti. U doba novije povijesti bili su toprimjeri Majke Terezije i Alojzija Stepinca koji su sebenesebièno žrtvovali za druge uime kršæanstva. Koliko juèer,isto nam je posvjedoèio i Križ Domovinskog rata. Saberimose stoga i mi danas, ne klonimo duhom, ostanimo ljudi i,usprkos mirnodopskim krizama i ekonomskim recesijama,krenimo hrabro ususret izazovima novih vremena", pozvaoje kancelar Jakovljeviæ. Vlè. Listeš na kraju je vjernièkompuku ukratko prikazao povijesnu ulogu i znaèenje PetraKružiæa i Kliških uskoka. Za èlanove kliške uskoèkepostrojbe, koji, hodoèasteæi tragovima burne prošlosti svojihpredaka, i inaèe èesto i vrlo razložno posjeæuju okolnekrajeve sjevernog Jadrana, u subotu, prvog dana njihovaboravka u Fažani, bio je organiziran te, unatoènezapamæenom nevremenu i poplavama, uspješno realiziranposjet i upoznavanje s raskošnim ljepotama otoèja Brijuni.Gosti iz Klisa potom su se susreli s poznatim hrvatskimpovjesnièarom prof. dr. Ivanom Jurkoviæem, predavaèem napulskom Filozofskom fakultetu Sveuèilišta u Rijeci, èiji jeznanstveni obuhvat ponajviše usmjeren na istraživanjesrednjovjekovne povijesti unutar kojega cjelina tematikeuskoèkog razdoblja zauzima jedno od poèasnih mjesta.Buduæi da prof. Jurkoviæ uskoro dovršava svoj najnovijiznanstveni rad posveæen životu slavnoga hrvatskogvojskovoðe i uskoèkog voðe Petra Kružiæa, kapetana i knezakliškoga, u njihovu neposrednom kontaktu spontano senametnuo prijedlog po kojem bi mjesto sveèane promocije tekapitalno vrijedne knjige trebalo biti Kružiæevo iskonskoobitavalište – povijesno zdanje Tvrðave Klis. Meðumnoštvom ostalih tema bila je istaknuta težnja Klišana oispitivanju moguænosti i konkretnim radnjama koje bitrebalo poduzeti za poèetak pokretanja procesa istraživanjapisanih korespondencija Petra Kružiæa s Klementom VII. iPavlom III., rimskim papama koji su tijekom herojskeobrane Klisa u prvoj polovici 16. stoljeæa stolovali uVatikanu, a koji su bili meðu onima rijetkima koji subrodovljem i preko istarskih luka kliškim braniteljimaupuæivali pomoæ u hrani, novcu i ljudstvu. Prof. Jurkoviæobeæao je potporu nastojanju novovjekih uskoka uiznalaženju naèina kojim bi složeni posao u povijesnimarhivima Vatikana bio potaknut, a èiji bi konaèni uspješniishod èinjenièno osvijetlio i nove znaèajne argumente o

Domovinske vijestiika

1729. rujna 2010. broj 39/2010

svetosti naše žrtve u sveukupnoj europskoj povijesti.Na povratku iz Istre uskoci su posjetili svetište Majke BožjeTrsatske u Rijeci, gdje su s povjesnièarom prof. dr. fraEmanuelom Hoškom razgovarali o proslavi 480. obljetniceizgradnje Kružiæevih stuba, koje i danas gradsko središteRijeke povezuju s trsatskim svetištem, a koje je slavnivojskovoða dao izgraditi kao jedan u nizu svojih zavjetnihmilodara tomu marijanskom svetištu.

40. obiteljska nedjelja u PazinuPazin, 26.9.2010. (IKA) - U organizaciji Ureda za obiteljPoreèko-pulske biskupije i obiteljske udruge Centar Nazaretu Pazinskom kolegiju održana je 26. rujna 40. obiteljskanedjelja, s temom "Obiteljsko umijeæe u gospodarenjunovcem i vremenom". Sudionike je pozdravio TomislavMilohaniæ, predsjednik Centra Nazaret, izrazivši zahvalnostna uloženom trudu oko pripreme i organizacije susretapredstojniku Ureda za obitelj Poreèko-pulske biskupije vlè.Milivoju Korenu te djelatnicama Obiteljskog savjetovališta,s kojima dijeli ponos na jubilarnu 40. obiteljsku nedjelju,desetu u novom tisuæljeæu. O obiteljskom umijeæu ugospodarenju vremenom govorio je vlè. MaksimilijanBuždon, župnik Funtane i Fuškulina, dok je psihologinjaPatricija Radošiæ Šabalja, djelatnica Obiteljskogsavjetovališta Poreèko-pulske biskupije govorila oobiteljskom umijeæu u gospodarenju novcem. Aktualna izanimljiva predavanja potaknula su niz pitanja i osobnihsvjedoèanstva okupljenih vjernika, aktivnih laika, veæinomangažiranih u župnim zajednicama, vjerskim udrugama imolitvenim skupinama. Nakon predavanja druženje jenastavljeno radom u radionicama gdje se u dinamiènomozraèju - kroz primjere iz životnog iskustva - razraðivaloteme iznesene kroz predavanja. Obiteljska nedjelja završenaje misnim slavljem u kapelici Pazinskog kolegija. Na krajuje vlè. Koren na sve zazvao Božji blagoslov, zaželjevšisretan poèetak još jedne pastoralne godine posveæene braku iobitelji.

U Splitu otvorena 20. knjiga MediteranaSplit, 26.9.2010. (IKA) - U Splitu je 26. rujna sveèanootvorena meðunarodna književna manifestacija "22. knjigaMediterana", a u sklopu sveèanosti predstavljen je zbornik"Biblija – knjiga Mediterana par excellence" u kojem suobjavljeni radovi s meðunarodnog znanstvenog ekumenskogskupa održanog od 24. do 26. rujna 2007. Zbornik sadrži 28radova, na 650 stranica, podijeljenih u dva dijela. Prvi dionosi naslov "Biblija – knjiga vjere i izvor umjetnièkognadahnuæa" (13 radova). U tom dijelu hrvatski i svjetskibiblièari temeljito nas informiraju o studiju Biblije u svijetu ikod nas danas. Tu se govori o nastanku Biblije, ooblikovanju biblijskoga kanona, o književnim radovima uBibliji, o glavnim naglascima o promišljanju Sv. pismaStaroga i Novoga zavjeta, o važnosti targumske i rabinskeliterature u prouèavanju Novog zavjeta, o važnostikumranskih rukopisa u prouèavanju Biblije, o doprinosuorijentalistike za biblijske znanosti. Drugi dio (15 radova)pod naslovom "Biblija u oblikovanju hrvatskog identiteta" sutekstovi koji pokazuju život Biblije u hrvatskome kulturnomprostoru, te kako su Hrvati preko Biblije ušli u prostorkršæanske kulture. Pojedinaèno, o radovima iz prvog dijelazbornika govorili su dr. fra Marijan Vugdelija i dr. fraDomagoj Runje, dok je o radovima iz drugog dijela zbornikagovorio dr. mons. Drago Šimundža.

Misa u prigodi 1200. obljetnice prijenosa moæi sv. StošijeNadbiskup Puljiæ i mons. Mustaæ pozvali puk da iskažuštovanje nadbiskupijskoj zaštitnici èasteæi njene relikvije; dato bude poticaj na težnju za nebeskim dobrima, što se oèitujeu prepoznavanju konkretnih potreba bližnjih kako je to onaèinilaZadar, 26.9.2010. (IKA) - "S dobrim djelima nije dobroèekati. Valja ih èiniti dok imamo vremena", poruèio jezadarski nadbiskup Želimir Puljiæ na sveèanomkoncelebriranom misnom slavlju u nedjelju 26. rujna ukatedrali Sv. Stošije u Zadru, predvodeæi ga u povodujubileja 1200 godina od prijenosa moæi ranokršæanskemuèenice sv. Stošije iz Carigrada u Zadar. Slavlje dvanaeststoljeæa prisutnosti zaštitnice Zadarske nadbiskupije kojuèasti pravoslavni Istok i katolièki Zapad poèelo jeprocesijom nadbiskupa i sveæenika pokrajnjom ulicom dokatedrale. U pratnji ferala i velikih palmi mons. Puljiæ jenosio Stošijino srebrno poprsje u kojem se nalazi njenarelikvija a u 17. st. ga je dao izraditi zadarski nadbiskupLuca Stella. Stošijin prezir bogatstva koje se troši u prolaznei nemoralne naslade, a tragom navještaja prispodobe obogatašu i Lazaru, mons. Puljiæa je potaknulo narazmišljanje o odnosu siromaha i bahatih bogatih ljudi. Bogje ljude stvorio jednakima, ipak, jedni imaju u izobilju adrugi oskudijevaju. "Bogatašu se ne zamjera što je bogat iima veliko imanje, nego što od silnog bogatstva ne vidibolesnog siromaha pred svojim vratima. Zanimljivo kako jebogataš u Isusovoj prièi anoniman. Siromah ima ime, Lazar,što na židovskom znaèi 'Bog pomaže'. Bog pomažesiromahu. On je na njegovoj strani", rekao je mons. Puljiæ.No, bogataš ne stradava jer je bio bogat, nego zato što nijemario za Lazara siromaha. "Imao je svega, ali nije imao srca.A tko nema srca, ne može vidjeti tuðu nevolju. Ako èovjeknema srca, nema milosrða ni ljubavi. Siromah Lazar je bioprepušten psima koji su lizali njegove rane i tako pokazaliviše samilosti nego bogataš koji mu nije dao ni otpatke sasvog stola. Kako ljudsko srce može biti tvrdo, a glavanerazumna", upozorio je mons. Puljiæ, istaknuvši da jeStošija izvrstan primjer osobe koja se nije "nalijepila" nabogatstvo, jer ono ne može usreæiti. "Bog je na stranisirotinje i ugroženih, oholost kažnjava. Bogataš nije imaooka ni srca za nevolju siromaha. A imao je prigodu ublažitiLazarovo stanje. Nije to uèinio kad je mogao, pa je prilikanepovratno propala", rekao je mons. Puljiæ, istaknuvšisuprotnost Stošijina djelovanja. Bezrezervno je, nimalo nedvojeæi, odmah pomagala. To je posvjedoèila i predprefektom Ilirika koji joj je na ispitivanju predbacio daispovijeda vjeru u Galilejca, pomaže utamnièene kršæane i uvjeri ih uèvršæuje. Na to je bez straha odgovorila: "Jest,pazila sam ih ko zjenicu oka i ako bi koga uhvatilamalodušnost hrabrila sam ga; ako je tko bio tužan tješila samga. Cjelivala sam noge nevoljnima kako izmoreni i iscrpljenine bi klonuli". Pobjeda Dobra nadvremenska je tema o kojojljudi prièaju i u podsvijesti žele i oèekuju da Dobropobjeðuje, i onda kada sve drukèije izgleda, rekao je mons.Puljiæ zakljuèivši: "Veliki uèitelji duhovnosti i reformatorikršæanskog života uvijek su imali 'oštro oko' za suvremenostanje i milosrdnu dušu za konkretne ljude. Poput Isusa, i onisu shvatili da je milosrðe za kršæane zapovijed i izrièajnajuzvišenije ljubavi prema bližnjemu" rekao je nadbiskup,istaknuvši da je životom do muèeništva za taj božanski idealto posvjedoèila i sv. Stošija. Nadbiskup Puljiæ i katedralnižupnik mons. Ivan Mustaæ pozvali su puk da iskažu štovanjenadbiskupijskoj zaštitnici dolaskom ovih dana u katedralu ièasteæi njene relikvije; da to bude poticaj na težnju zanebeskim dobrima, što se oèituje u prepoznavanjukonkretnih potreba bližnjih kako je to ona èinila.

Domovinske vijesti ika

18 29. rujna 2010. broj 39/2010

Misa sa zazivom Duha Svetog u varaždinskoj katedraliMožemo se upitati kako to da èovjek raste u znanju, a neraste u dobru, ljubavi, poštenju i istini, kazao je biskupMrzljak istaknuvši da odgovor leži u tome da èovjekom tadagospodare neke druge vrijednosti, najèešæe ovozemaljske imaterijalne, a ne one BožjeVaraždin, 26.9.2010. (IKA) - Misa sa zazivom Duha Svetogu prigodi poèetka nove školske i akademske godineproslavljena je u varaždinskoj katedrali Uznesenja BDM unedjelju 26. rujna. Misu je predvodio varaždinski biskupJosip Mrzljak u koncelebraciji s generalnim vikarom mons.Ivanom Godinom, predstojnikom biskupijskog Ureda zapastoral mladih vlè. Damjanom Korenom i drugimsveæenicima. Misu na poèetku akademske godine veætradicionalno prireðuje Ured za mlade koji studente isrednjoškolce okuplja i na misi zahvalnici na kraju godine.Misi se redovito odazivaju i pojedini njihovi profesori izsrednjih škola, uèilišta i fakulteta. U propovijedi je biskup Mrzljak kazao kako nije dovoljnosamo razmišljati o tome da se neki cilj postigne, nego i nakoji naèin æe se to postiæi, poruèivši da tako i na poèetkuškolske i akademske godine postoji neki plan i program, avjernici su pozvani promišljati na koji æe naèin taj ciljostvariti. Dodao je kako se to ne odnosi samo na to koje æesve moguænosti imati na raspolaganju da postignu svojeplanove i ciljeve, nego i na to koliko su Boga ugradili usvoje planiranje. Podsjetio je kako se u prijašnjem sustavuèesto govorilo da Bog nije potreban u planiranju jer on smetau razvoju èovjeka, a tako još i danas neki razmišljaju. No,danas su mnogi, na sreæu, svjesni i kako bez rijeèi Božje nemogu planirati svoje aktivnosti niti ih provoditi te seoslanjaju na vjeru, ne samo onu tradicionalnu, nego iživljenu, i u svakodnevnom životu koji ih vodi premazemaljskim ciljevima, ali i konaènom cilju kojem suusmjereni, a za vjernike to je vjeèni život. Studentima jezaželio da znanja, koja æe usvajati, budu u službi dobra,osobito za dobro èovjeka. Primijetio je kako se živi uvremenu koje mnogo napreduje na svim podruèjima, ali tajnapredak èesto ne nosi uvijek dobro za èovjeka. Možemo seupitati kako to da èovjek raste u znanju, a ne raste u dobru,ljubavi, poštenju i istini, kazao je biskup Mrzljak istaknuvšida odgovor leži u tome da èovjekom tada gospodare nekedruge vrijednosti, najèešæe ovozemaljske i materijalne, a neone Božje. Kada danas napredujemo u mnogim znanostima ibogatiji smo informacijama, moramo se upitati zašto u tomezaostajemo i ne idemo naprijed u postajanju boljim ljudima,upozorio je biskup dodavši da vjernicima u tome pomoæmogu pružati rijeè Božja i snaga Duha Božjeg koje supozvani ugraðivati u svoj život i njegovo planiranje iostvarivanje. Potaknuo je okupljene da mole da im sila isnaga Duha Svetoga pomognu da u svojim nastojanjima zanapredovanjem u obrazovanju trajno rastu u dobroti, istini iljubavi. Misa je zakljuèena prigodnom meditacijom mladih ovažnosti ciljeva koje izabiru u svom životu i naèinu na kojiih postižu, odnosno o tome da li izabiru lakše ili teže putove. Na kraju mise, u tijeku koje je pjevanje predvodio Zbormladih Varaždinske biskupije koji èine upravo studenti imladi iz svih krajeva biskupije, vlè. Koren kao duhovnikkatedralne zajednice mladih pozvao je srednjoškolce istudente da se odazovu okupljanjima mladih vjernika namolitvu petkom u 20 sati te misi za mlade u katedrali unedjelju u 18 sati.

.

13. obljetnica uspostave Požeške biskupijePokušavao sam minulih 13 godina osluškivati svoje srce, alii ljude oko sebe, rekao biskup ŠkvorèeviæPožega, 27.9.2010. (IKA) - U prigodi 13. obljetniceuspostave Požeške biskupije i reðenja njezinog prvogbiskupa dr. Antuna Škvorèeviæa te treæe obljetnice posveteobnovljene požeške katedrali Svete Terezije Avilske 27.rujna u njezinim prostorima služeno je sveèano euharistijskoslavlje. Predvodio ga je biskup Škvorèeviæ u koncelebraciji sgeneralnim vikarom Josipom Klariæem, katedralnimžupnikom Ivicom Žuljeviæem, prepoštom Stolnog kaptolasv. Petra Josipom Devèiæem, kanonicima te drugimsveæenicima i redovnicima. Istièuæi kako se ovim slavljem slavi i obljetnica posveteoltara i katedrale, biskup je rekao: "Ni oltar ni crkve nisuizgraðeni kako bismo mi dosegli Boga. U našoj vjeri radi seo obrnutom procesu, On silazi k nama, živi i uskrsli IsusKrist snagom svoga duha obnavlja svoju žrtvu križa kojomsvjedoèi koliko je Bog za nas Bog. Tako se izgraðuje onazgrada kojoj je ime Crkva. Ova zgrada je samo znak teCrkve. Braæo, Božja ste graðevina, kaže sv. Pavao. Tko je taBožja graðevina? Svi mi zajedno, ali osobito kada senaðemo u crkvi zgradi, a u njoj Isus Krist slavi s nama i zanas žrtvu ljubavi s križa. Onda nastaje duhovni dinamizamblizine Boga i èovjeka u onoj ljubavi koja nas je voljela dokraja, do u smrt. Kada slavimo svetu misu nas zahvaæa ononajbolje, Božja ljubav koja je iznad svega. Stoga danasželimo reæi hvala Bogu. Hvala ti Isuse Kriste što si takavBog i što smo tebi povjerovali, a ne nekom krivom Bogu".Dodao je da se tako, u zajedništvu s Isusom Krist, izgraðuje iPožeška biskupija. Ona nema drugog puta. Ona je na tomIsusovom putu. „Živi i uskrsli Isus Krist izgraðuje od naszajedništvo vjere, nade i ljubavi u ovoj našoj mjesnoj Crkvikao sastavni dio sveopæe Crkve po svem svijetu koja trajeveæ dvije tisuæe godina. To je to èudesno djelo uskrslogaIsusa Krista koje neprestano traje u nama i s nama.Zahvaljujem Isusu Kristu zajedno s vama što jeutemeljenjem Požeške biskupije zapoèeo ostvarivatipartikularnu Crkvu, odnosno djeliæ Crkve koja je kao i djeliæCrkve cjelina. Naša požeška Crkva sastavni je dio IsusoveCrkve koja živi po svem svijetu i ima sve što joj je potrebnoda živi svoju crkvenost", objasnio je biskup. Upozorio je kako se u naše srce èesto uvlaèi sebiènost kaologika svakodnevnice koja diktira naše meðuljudske odnosei na taj naèin ne živimo dostojanstvo djece Božje, DuhaSvetoga u nama. To se može dogoditi i u crkvenim ljudima.Zato se uvijek iznova treba zapitati koliko je u meni prisutanDuh Sveti? "Pokušavao sam minulih 13 godina osluškivatisvoje srce, ali i ljude oko sebe. Nisam siguran jesam li biodovoljno pribran, onoliko koliko je Bog od mene oèekivao.Zato i danas zajedno s mnogima od vas molim Božjepraštanje i milosrðe ako nismo znali biti onakvi kakvi je Onoèekivao da budemo. U tim osluškivanjima Božje blizine ièovjeka i onih naših situacija kakve imamo u ovompovijesnom trenutku pokatkad sam bio tužan što se namnoge ljude nabacivalo crnilom i kamenjem, pa i na meneosobno. Meðutim, shvatio sam da se Bog ponekad služi izlom da nam pomogne da u poniznosti svoga srca živimoiskrenost savjesti i opredjeljenja pred njima i za njega,pokatkad ponižavani onim što nije istina i što nije dostojnoni pred ljudima ni pred Bogom. Želio bi se danas ohrabritiBožjom rijeèju i vašom vjernièkom potporom jer sam u ovihposljednjih 13 godina u mnogima od vas susreo velikuljudsku pažnju i još veæu vjernièku iskrenost kojom stepristupali i biskupu i Crkvi te jedni drugima šireæi pozitivneprostore Duha u kojima se osjetilo da nismo sami. S nama naputu je On, pobjednik nad zlom, živi uskrsli Isus Krist",

Domovinske vijestiika

1929. rujna 2010. broj 39/2010

kazao je biskup. Zahvalio je potom svoj braæi sveæenicimakao i vjernicima za sve što su èinili tijekom 13 godinapostojanja biskupije kao i svima onima koji u suradnji sBogom otvaraju vrata buduænosti naše zemlje. Zamolio je danas na tom putu prati Nebeska Majka, posebno Gospavoæinska èija je godina nedavno zapoèela u Požeškojbiskupiji. Na kraju misnog slavlja upuæena je molitva zaPožešku biskupiju.

Split: Misa za djelatnike Policijske uprave Splitsko-dalmatinskeSplit, 27.9.2010. (IKA) – U povodu Dana policije koji seslavi uz blagdan sv. Mihovila, zaštitnika policije, uponedjeljak 27. rujna u crkvi Svetog Križa u Kašteletu IvanaMeštroviæa u Splitu, splitsko-makarski nadbiskup MarinBarišiæ predvodio je misno slavlje za djelatnike Policijskeuprave Splitsko-dalmatinske i za èlanove obitelji poginulihbranitelja i policajaca u Domovinskom ratu. U koncelebracijisu bili franjevci iz župe, kapelan Policijske uprave donStjepan Lonèar, vojni kapelan HRM-a don Branimir Projiæ iostali sveæenici. Pozdravivši nazoène djelatnike Policijskeuprave Splitsko-dalmatinske, na èelu s naèelnikom JosipomBukviæem te èlanove obitelji poginulih branitelja i policajacau Domovinskom ratu, mons. Barišiæ je kazao: Premda svi miimamo dužnost i obvezu svakodnevno se opredjeljivati zadobro, to je na poseban naèin specifiènost vaše službe. To jevaša misija, poslanje. Što bi društvo bez te službe koja želizaštititi život, dostojanstvo osobe, ljudska prava i slobodu? –upitao je te nastavio: Vi to radite po kriterijima jednakosti inepristranosti. Svatko je jednak pred zakonom. Bez zakonane možemo, ali smo svjesni da nikada on ne može biti iznadèovjeka jer zakon je radi èovjeka a ne èovjek radi zakona.Podsjetio je na rijeèi ruskog filozofa Solovjeva koji veli dazakoni ne mogu stvoriti raj, ali jedini mogu zaustaviti da neodemo u pakao. Govoreæi o problemima suvremenog doba inovim oblicima izigravanja i opasnosti kao što su razlièitelaži i trgovine, kriminal i nasilje, naglasio je da se to dogaðajer "Zavodnik" lako prevari èovjeka prikazavši mu zlo zadobro, laž za istinu. U tom surjeèju èovjek postaje opasnijišto ima veæu ulogu. Stoga je važno, istaknuo je mons.Barišiæ, otkrivati vrednote koje smo pozvani živjeti u svojojsredini. Velika odgovornost je na policiji jer ona ne samo dakažnjava zlo nego djeluje i preventivno – sprjeèava da sedogodi zlo. Pozvao je sve institucije (obitelji, škole, politiku,medije, Sabor) da njeguju dijalog te se zajedno bore protivzla i preventivno djeluju. Na kraju mise, koju je pjevanjemuljepšala klapa splitskih policajaca "Sveti Mihovil", rijeèzahvale uputio je kapelan Policijske uprave don StjepanLonèar. Prije mise djelatnici Policijske uprave Splitsko-dalmatinskeu atriju zgrade Policijske uprave u Splitu položili su vijenac iupalili svijeæe na spomen obilježju, pokraj vitraja s likom sv.Mihovila posveæenom poginulim policajcima Policijskeuprave Splitsko-dalmatinske u Domovinskom ratu. Potom jeuprilièeno primanje bivših naèelnika PU u Uredu naèelnika iotkrivanje fotografija. Nakon euharistijskoga slavlja uprostoru Muzeja Hrvatskih arheoloških spomenikauprilièena je sveèana akademija, te dodjela priznanjazaslužnim policijskim službenicima. Nagrade i priznanja zaistaknute rezultate rada policijski djelatnici dobili su zbogvisokog stupnja iskazane profesionalnosti, struènosti iuèinkovitosti u obavljanju policijskih poslova na raziniPolicijske uprave.

Sisak: Misa u povodu Dana policijeSisak, 27.9.2010. (IKA) - Policijsko je služenje neminovnopovezano sa spremnosti na žrtvu. Kad je pak pripadnikpolicije vjernik, katolik, tada on još više mora misliti da jenjegovo zvanje u službi drugih, braæe i sestara koji trebajunjegovu pomoæ, bilo u suzbijanju kriminala, zaštitisiromašnih, obespravljenih, bilo u prometu, i na tolikimmjestima gdje rade policajke i policajci, istaknuo je 27. rujnasisaèki biskup dr. Vlado Košiæ u misnom slavlju koje jepredvodio u katedrali Uzvišenja sv. Križa u Sisku u povoduDana policije. Katedralu su ispunili policajci predvoðeninaèelnikom PU Sisaèko-moslavaèke Markom Rašiæem,obitelji poginulih branitelja te predstavnici županijskih vlastipredvoðeni predsjednikom Županijske skupštine ŽeljkomKardašom, kao i prijatelji hrvatskih redarstvenika i vjernikalaika. Biskup Košiæ slavio je euharistiju za poginule i nestalepripadnike policije – žrtve Domovinskog rata, za njihoveobitelji i za policajce u Sisaèko-moslavaèkoj županiji. Upropovijedi je istaknuo kako policija ima teško zvanje jer jeusmjerena na èuvanje mira i reda meðu ljudima. Bez reda,doista, ne može funkcionirati ureðeno društvo. Da bi pak tajred koji sve graðane štiti, policija mogla održavati, potrebnaje neprestana budnost ali i borba. Stoga je to zvanje osobitoopasno i zahtijeva hrabre i sposobne ljude. U Domovinskomratu prvi su se organizirano suprotstavili velikosrpskojagresiji upravo policajci. Policija je bila prva jezgra i ustvaranju Hrvatske vojske. Nažalost, stoga su i prvi poginuliza Hrvatsku bili upravo policajci, pripadnici i pripadniceMinistarstva unutarnjih poslova, podsjetio je sisaèki biskupte istaknuo: "Stoga se danas, uoèi blagdana sv. Mihaela,Dana policije, sjeæamo naše braæe i sestara koji su poginuliza neovisnost i slobodu naše Hrvatske domovine te semolimo za njih da ih Gospodin za njihovu žrtvu nagradiživotom vjeènim". Svjedoci smo tolikog kriminala, nasilja ivelikih nepravdi u našem društvu. Cvate, rekli bismo, zlosvuda oko nas. Toliko ovisnika, prijevara, ubojstava,stradanja nevinih – od prometa do razbojstava. No,neprestano zlo moguæe je pobjeðivati, jer ono je veæpobijeðeno. Vjera nas uèi da je Krist Gospodin svojomžrtvom na križu i slavnim uskrsnuæem jednom zauvijekpobijedio svaki grijeh, svako zlo, i samu smrt, poruèio jebiskup Košiæ. Nakon mise predstavnici policije nastavili sudruženje s biskupom u dvorištu Pastoralnog centra.

Split: Proslava sv. Vinka Paulskoga kod milosrdnicaU Dalmaciji sestre milosrdnice djeluju od 1874. dolaskom uZadar, a godinu dana kasnije dolaze i u SplitSplit, 27.9.2010. (IKA) – Milosrdnice sv. Vinka Paulskogaiz Splita proslavile su blagdan svoga zaštitnika sv. VinkaPaulskoga u ponedjeljak 27. rujna sveèanim misnim slavljemkoje je u samostanu predvodio splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišiæ. Iskazavši rijeèi zahvale na dobrodošlicinadbiskup je uputio nekoliko uvodnih misli o sv. Vinku.Osvrnuvši se na èitanja svoju je propovijed usredotoèio naposlanicu Korinæanima i rijeèi: "Bog izabra lude u oèimasvijeta da posrami mudre". Bog od nas ne oèekujeizvanredna djela, nego potpuno predanje Njemu u svomepozivu i djelima koje obavljamo, služeæi tako u svijetu.Caritas – po sebi ne znaèi samo mjesto unutar odreðenecrkvene zajednice koje bi pomagalo samo na materijalannaèin, koliko Caritas poziva na otvaranje samih sebedrugima, pokušati se izdiæi i krenuti udruženim snagama, jersmo èlanovi zajednice, redovnici koji na poseban naèinvidljivo oèituju zajedništvo i caritas kakav je bio u zamislisv. Vinka, istaknuo je nadbiskup. U slavlju su sudjelovalegotovo sve sestre predvoðene upravom provincijalkom s.

Domovinske vijesti ika

20 29. rujna 2010. broj 39/2010

Antonijom Vugdelijom, kapelanom fra Stankom Radiæem,ispovjednikom redovnica o. Radojkom Karamanom,nadbiskupijskim delegatom za redovnice fra PetromLubinom i fr. Ikom Mateljanom, OP. U Dalmaciji sestre milosrdnice djeluju od 1874. g. dolaskomu Zadar. Potom su na molbu zadarskoga Zemaljskog odbora1875. g. došle u Split. Buduæi da se Družba stalno brojèano iprostorno širila, na prijedlog pape Pija XI., družba je 1932.g. podijeljena na tri provincije: zagrebaèku, rijeèku isplitsku. Splitskoj je provinciji, koja je osnovana 8. prosinca1932., tada pripalo 20 kuæa s više od 200 sestara. Danassplitska provincija Navještenja Gospodinova djeluje napodruèju Splitske metropolije i Zadarske nadbiskupije te uBoki Kotorskoj, u Austriji i Njemaèkoj, Kanadi i SAD-u.Sestre rade u bolnicama i domovima za starije osobe, uškolama, vrtiæima, po župama te pomažu po kuæama; rademnoge poslove koji koriste ljudima. Zauzeto njeguju glazbui druge oblike umjetnièkoga izrièaja koji oplemenjujuèovjeka. Karizma sv. Vinka u Splitsko-makarskojnadbiskupiji širi se i preko laika i laièkih ustanova kao što jeUdruga sv. Vinka Paulskoga koja je razgranata u brojnimpodružnicama tzv. konferencijama.

Milosrdnice u Požegi proslavile blagdan sv. VinkaPosebno veliki trag milosrdnice su ostavile u školstvu,izgradivši na poèetku 20. stoljeæa i školu koja im je nakon II.svjetskog rata oduzetaPožega, 27.9.2010. (IKA) - Sestre milosrdnice u požeškomsamostanu proslavile su 27. rujna blagdan sv. VinkaPaulskog misnim slavljem koje je u samostanskoj kapelicipredvodio požeški biskup Antun Škvorèeviæ u koncelebracijis požeškim sveæenicima i redovnicima. Prije 350 godinasvoju plemenitu dušu Bogu je predao Vinko Paulski. Bilo biga dobro zvati i Vinko dobri i Vinko otac siromaha. Zajednos tolikima diljem svijeta želimo mu i mi u Požegi iskazatisvoju zahvalnost, a još više Bogu što je u onim teškimvremenima prve polovice 17. stoljeæa darovao Crkvi snažnuosobu u njegovom liku, istaknuo je biskup u uvodu slavlja.Biskup je u homiliji objasnio kako postoji povijest našihljudskih napora i nastojanja, a koja se èesto oèituje nemoænate obièno završava u ratovima i sukobima. Meðutim, postojii povijest Božjih nauma koja se naziva povijest spasenjaukorijenjena u Isusu Kristu, u ljubavi Božjoj koja je za nasišla na križ i u kojoj leži sudbina svijeta, naša sadašnjost ibuduænost. Kada mi svoje ljudsko, malo i slabo, pridružimotome Božjem naumu, snazi Isusova križa, onda se dogaðajunajsnažnije i najdublje preobrazbe. Jedan od onih koje jeizabrao Bog bio je i Vinko Paulski. Bog ni danas ne miruje,On poziva, samo je pitanje da li ga dovoljno èujemo,odnosno postoje li srca koja ga znaju osluškivati? Da bi seBoga moglo slušati potrebna je molitva i sabrano srce. Gdjesu takva srca u Hrvatskoj i Požegi, zapitao je biskup. Želimo danas, odgovorio je biskup, sa sv. Vinkom moliti dabudemo zemlja i grad koji èuju Boga, razumiju ga i spremnoga slijede. Isto tako biskup je kazao kako na ovaj blagdanžele zahvaliti za sve ono što je Bog kroz sv. Vinka izveo,kroz njegove kongregacije, muške i ženske, osobito krozzajednicu sestara milosrdnica koja je u Požegi prisutna skoro150 godina. Biskup je podsjetio kako su sestre došle uPožegu i na sva ona podruèja na kojima su djelovale, odškolstva do zdravstva. Posebno veliki trag ostavile su uškolstvu, izgradivši na samom poèetku 20. stoljeæa i školukoja im je nakon II. svjetskog rata oduzeta. U današnjevrijeme kada je nedovoljno duhovnih zvanja biskup jepožeške milosrdnice zamolio da upravo mole na tu nakanujer Bog oèekuje da i mi sami nešto uèinimo.

Proslava sv. Vinka kod milosrdnica u ZadruKako stvarati civilizaciju dobrote meðu ljudima koji poznajusamo zakone uspješnosti i brzine, a ne razumiju i neprihvaæaju žrtvu, samozataju, finoæu, poniznost i dobrotu,istaknuo nadbiskup PuljiæZadar, 27.9.2010. (IKA) - "Dobrota je evanðelje društvaKraljevstva Božjeg. Ona nas uèi kako se brinuti o drugima,pomagati bez interesa i kamata; kako se žrtvovati i ljubitibližnjega", poruèio je zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ nasveèanom misnom slavlju u ponedjeljak 27. rujna na blagdansv. Vinka Paulskog u kapeli samostanske kuæe sestaramilosrdnica sv. Vinka Paulskog u Zadru. "Ljubav premaBogu iskazuje se konkretnom i djelotvornom ljubavljuprema èovjeku. A djela sv. Vinka: Družba sveæenikalazarista, sestara milosrdnica, laièka dobrotvorna društva terazlièiti naèini zdravstvenog i socijalnog rada u svijetusvjedoèe o svevremenskoj djelotvornoj ljubavi prema Bogu ièovjeku", rekao je mons. Puljiæ ohrabrivši milosrdniceVinkovim rijeèima njegovim duhovnim kæerima Lujzi isuradnicama: "Vaš samostan su kuæe bolesnika, vaša æelijaje iznajmljena soba, kapelica župna crkva a klaustar gradskeulice. Vaša klauzura je poslušnost, samostanske rešetke strahBožji a koprena èednost". Sv. Vinko je èinio isto što i Isuskad je u susretu s gluhonijemima, slijepima i uzetimaoèitovao znakove spasonosne dobrote, rekao je nadbiskup,upitavši kako govoriti o dobroti i požrtvovnosti ljudima kojigube osjeæaj za pravdu i solidarnost, za tuðu èast i dobarglas. "Kako graditi civilizaciju ljubavi u svijetu džungle ukojoj preživljavaju samo 'najjaèi'? Sve to je daleko odcivilizacije dobrote i ljubavi u kojoj bi trebalo štiti slabe inezaštiæene. Kako stvarati civilizaciju dobrote meðu ljudimakoji poznaju samo zakone uspješnosti i brzine, a ne razumijui ne prihvaæaju žrtvu, samozataju, finoæu, poniznost idobrotu. To se ne uklapa u 'logiku uspjeha' koja se zasnivana snazi, ortaštvu i osvajanju. Nasuprot takvom stavu sv.Vinko nudi vrijednosti služenja i bratske ljubavi", rekao jemons. Puljiæ, istaknuvši da je milosrðe sredstvo najizvornijekršæanske promidžbe. Nadbiskup je podsjetio i na encikliku Ivana Pavla II. 'Bogatmilosrðem' istaknuvši da je milosrðe kreativno djelo kojeèini civilizaciju ljubavi, uoblièenu kroz sedam tjelesnih isedam duhovnih djela milosrða: gladnog nahraniti, žednognapojiti, siromaha odjenuti, putnika primiti, bolesnog iutamnièenika pohoditi, zarobljenike i prognanike pomagati,mrtve pokopati; dvoumnog savjetovati, neukog pouèiti,grešnika ukoriti, žalosnog i nevoljnog utješiti, uvreduoprostiti, nepravdu strpljivo podnositi, za žive i mrtve moliti."Tih 14 djela milosrða stvarni su i prepoznatljivi brevijarnaših dužnosti prema bližnjemu. I valja ih ne samo napametuèiti nego i provoditi", poruèio je mons. Puljiæ. Sv. Vinko ihje utjelovio i postao simbolom milosrdnog Samarijanca.Poželjevši da po uzoru na sv. Vinka i mi budemo prožeti timduhom i u djelo provedemo njegov nauk, mons. Puljiæ jeistaknuo Vinkove misli: "Ako deset puta na dan pohodišjednog bolesnika, ti si deset puta susreo Boga. Kad siromahepromatrate svjetlom vjere, uoèit æete kako ih prati istasudbina kao i Božjeg Sina koji je odabrao biti siromašan.Zato, ganuti jadom bližnjih moramo težiti i moliti Boga danam ulije osjeæaje milosrða i smilovanja". Ovogodišnjaproslava u ozraèju je Vinkovske godine kojom je Vinkovskaobitelj obilježila 350. obljetnicu smrti svetih utemeljiteljaVinka Paulskog i Lujze de Marillac. Družba sestaramilosrdnica najbrojnija je redovnièka zajednica u Zadarskojnadbiskupiji; 33 redovnice djeluju u župama, domovima teNadbiskupskom i Sveæenièkom domu.

Domovinske vijestiika

2129. rujna 2010. broj 39/2010

Biskup Škvorèeviæ primio ministra BiškupiæaBiskup upozorio da nerijetko èisto administrativni pristupkonzervatorskih ureda stvara nesporazume jer oèitujeodreðeno nepoštovanje Crkve u sakralnim pitanjima koja suiskljuèivo u njezinoj mjerodavnostiPožega, 27.9.2010. (IKA) - U Biskupskom domu u Požegi27. rujna biskup Antun Škvorèeviæ primio je ministra kultureRepublike Hrvatske mr. Božu Biškupiæa.U njegovoj pratnji bili su državni tajnik Zoran Šikiæ,ravnatelj Uprave za izvedbene umjetnosti i audiovizualnuumjetnost Sreæko Šestan, ravnatelj Uprave za arhivskudjelatnost i arheološku baštinu Jasen Mesiæ, ravnateljicaUprave za zaštitu kulturne baštine Blanda Matica, ravnateljuprave za gospodarenje i financiranje Blaž Žiliæ, naèelnicaOdjela za promidžbu knjige i èitanja u Upravi za knjigu iknjižnice Dubravka Ðuriæ-Nemec i glasnogovornicaMinistarstva kulture Ivana Krušec. U pratnji su takoðer bili požeško-slavonski župan MarijanAladroviæ i saborski zastupnik Franjo Luciæ. Ministar je èestitao biskupu trinaestu obljetnicu uspostavePožeške biskupije i njegova reðenja, podsjetivši na dogaðajkojem je i sam bio dionik. Biskup Škvorèeviæ upoznao je ministra i njegovu pratnju sonim što Požeška biskupija èini na podruèju oèuvanja izaštite sakralne kulturne baštine. Posebno je spomenuoobnovu katedrale, ponovnu izgradnju crkve u Voæinu uizvornom obliku za koju se ministar zauzeo prije desetakgodina, te za obnovu vrijednog crkvenog namještaja ujasenovaèkoj župnoj crkvi. Pored toga biskup je predstavio ono što biskupija nastojièiniti na podruèju oèuvanja povijesnih knjižnica i arhiva izcrkvenih ustanova na njezinu podruèju, projektudijecezanskog muzeja te konzerviranju i restauriranjucrkvenog tekstila i predmeta metalne izrade. Biskup je dodao i odreðene informacije o onome štobiskupija èini na glazbenom podruèju, posebno u Požegigdje su upravo 27. rujna zapoèele Orguljaške veèeri ukatedrali Sv. Terezije Avilske prigodom trinaeste obljetniceuspostave biskupije i svetkovine sv. Terezije Avilske. Zahvalio je ministru za pomoæ koju Ministarstvo pruža uostvarivanju pojedinih projekata te se zauzeo za boljusuradnju izmeðu Crkve i Ministarstava. Istaknuo je danerijetko èisto administrativni pristup konzervatorskih uredastvara nesporazume jer oèituje odreðeno nepoštivanje Crkveu sakralnim pitanjima koja su iskljuèivo u njezinojmjerodavnosti. Ministar je sa suradnicima podsjetio na projekte kojeMinistarstvo trenutaèno pomaže ostvarivati na podruèjuBiskupije. Razgovaralo se o izglednosti da neke obnove kojepredugo traju budu ubrzane jer njihovim sporim postupkomostavljaju sakralne prostore neprikladnima za slavlja. Biskup je uzvanike dopratio u katedralu gdje ih je doèekaožupnik Ivica Žuljeviæ te su razgledali ono što je u njojobnovljeno i utvrdili potrebu daljnjih zahvata. Kratko suposlušali glazbu na novim katedralnim orguljama u izradiWolfganga Eisenbartha, koje su zbog svoje kvalitetestavljene pod zaštitu.

.

Dan sv. Vinka Paulskoga u samostanu osjeèkihmilosrdnicaOsijek, 27.9.2010. (IKA) - Sveèano misno slavlje 27. rujna,na svetkovinu sv. Vinka Paulskoga, utemeljitelja Družbesestara milosrdnica, u ispunjenoj samostanskoj kapeliosjeèkih milosrdnica služio je ðakovaèko osjeèki nadbiskupdr. Marin Srakiæ. Podsjetio je kako je Vinko Paulski biojednostavan èovjek pronicavoga duha nesklon improvizacijii veliki reformator života Crkve, koji je uèinio mnogo dobra - osobito za najugroženije. Bio je "uronjen" i u crkveni i ugraðanski život, pa je mogao objektivno procijeniti vrijeme iokolnosti u kojima je živio: Bio je odgojitelj i duhovni voða,družio se s nositeljima reformi svoga vremena, a tu svakakotreba istaknuti sv. Franju Saleškoga. Skrbio je o djeci,starcima, bolesnima, siromašnima, svima koji su imali nekenevolje na duši ili tijelu. Radio je èak i kao kapelan nagalijama, ustanovio je kongregaciju za misije, brinuo oformaciji klera. S Lujzom de Marillac ustanovio je Družbukæeri kršæanske ljubavi – milosrdnice . To je prva redovnièkazajednica koja nije imala obvezu klauzure. Vinka su štovalisvi - od siromaha do najbogatijih i najutjecajnijih.Organizirajuæi pomoæ siromašnima, poput svojevrsnogaministra socijalne skrbi, znalo se da je imao više novca negoministar financija, no, istaknuo je nadbiskup, ti novci nisuostajali u njegovim džepovima. Oduševljavao je sve, pa ione koji su bili protiv Crkve, èak i Voltairea, koji jeupotrijebio sav svoj talent da sruši Crkvu, ali kad je bilorijeèi o Vinku, zvao ga je "moj svetac". Francuzi imajumnogo velikih svetaca, ali tri imena svi znaju. To su IvanaArška, Mala Terezija i današnji sveèar sv. Vinko Paulski,koji neka nam svima bude nadahnuæe, poruèio je nadbiskupSrakiæ.Sestre milosrdnice ili bijele sestre u Hrvatsku su, i to prvo uZagreb, došle sredinom 19. stoljeæa, a od sestre KristineCenkovèan moglo se èuti kako ih je u Osijeku danas 11 ijedna novakinja. Tim sveèanim misnim slavljem zatvorenaje godina posveæena 350. obljetnici smrti sv. VinkaPaulskoga i sv. Lujze de Marillac, koji su utrli put premaljubavi, Bogu i èovjeku, napomenula je s. Kristina i dodalakako sestre nastavljaju intenzivno moliti i s novim snagamanastaviti raditi za Boga i èovjeka.

Sastanak Povjerenstva za župnu katehezu ZagrebaèkenadbiskupijeZagreb, 27.9.2010. (IKA) - Sastanak PovjerenstvaZagrebaèke nadbiskupije za župnu katehezu održan je uponedjeljak 27. rujna u prostorijama Nadbiskupskogaduhovnog stola u Zagrebu. Sastankom je predsjedao kardinalJosip Bozaniæ, nadbiskup zagrebaèki, koji je u uvodnomdijelu istaknuo najvažnije smjernice rada Povjerenstva iprioritete oko kojih æe se nastojati u provoðenju župnekateheze. Nakon uvodnoga dijela, glasovanjem svih prisutnih èlanovaizabran je tajnik Povjerenstva vjerouèitelj Radovan Libriæ.Predsjednik Povjerenstva vlè. Tomislav Subotièanec govorioje podrobnije o svrhama, zadaæama i ciljevima Povjerenstvaza župnu katehezu. Izmeðu ostaloga, dogovoren je model rada i prvi konkretnikoraci koji æe biti poduzeti do kraja kalendarske godine. Nakraju susreta podijeljena su zaduženja svakog èlanaPovjerenstva u pojedinim arhiðakonatima Zagrebaèkenadbiskupije, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèkenadbiskupije.

Domovinske vijesti ika

22 29. rujna 2010. broj 39/2010

40. obljetnica povratka zadarskih benediktinki usamostan Sv. MarijeCrkva i samostan su 1943. g. doživjeli razaranje i uništenjesvetišta, krova, kora, matroneja, kapitula, tri zgradesamostana te djevojaèke škole. Vrijednu sakralnu baštinukoludrice su pohranile u tajanstvena skloništaZadar, 27.9.2010. (IKA) - Hrvatski Montecasino, kako senaziva ženski benediktinski samostan sv. Marije u Zadru,sveèano je proslavio u ponedjeljak 27. rujna u crkvi Sv.Marije u Zadru spomen 40. obljetnice povratka zadarskihbenediktinki iz Nadbiskupskog sjemeništa 'Zmajeviæ' u tadadjelomièno obnovljeni samostan sv. Marije, istoèno krilonjihove zgrade u kojoj ta najstarija redovnièka zajednica uHrvatskoj živi od 900. g. Crkva i samostan su 1943. g.doživjeli razaranje i uništenje svetišta, krova, kora,matroneja, kapitula, tri zgrade samostana te djevojaèkeškole. Vrijednu sakralnu baštinu koludrice su pohranile utajanstvena skloništa, a 1943. g. pred talijanskimokupatorima koji su ga htjeli uzeti, opatica Tereza Manzonije rekla: "Mi smo èuvale i saèuvale tu svetinju što nam jepovjerio Bog, sestre i narod. Mi æemo i dalje dijeliti sudbinus Bogom i ovim narodom, makar i umrle na ovom svetommjestu". Podsjetila je na to u recitalu opatica samostanaAnastazija Èizmin, dodavši da je Kolomanov zvonik, kojinije bio srušen, bio Noina arka za koludrice, kulturno blagosamostana, nadbiskupije, riznice Nina i sarkofaga sv. Šime."Uništeno je materijalno zdanje sv. Marije, ali ne i živuæekulturno blago Crkve. Nijedna koludrica nije poginula.Sakralno blago u utrobi zvonika i živuæe blago na prvomkatu zvonika u Vekeneginoj kapeli preživjelo jebombardiranje zapaljivim bombama", rekla je opatica.Sakralno blago je ostalo u zvoniku a koludrice su potražilesklonište: najprije u ubožnici sv. Frane, zatim bolnici, pa kodobitelji Stuliæ u Ninu iz koje je bila koludrica M.Klementina, zatim u obiteljskoj kuæi Šalov nasuprot crkvesv. Križa u Ninu. Potom su koludrice živjele u tribenediktinska samostana na Cresu, Rabu i Pagu. OpaticaÈizmin je podsjetila na muèan prizor kad su koludrice nakonprogonstva, 1946. g. došle u nadbiskupiju i vidjele hrpuruševina: "Ulaskom preko ruševina u crkvu zasja imzvijezda. Na oltaru stoji neošteæena Marija, kip Majkežalosne. Okružena hrpom kamenja oèekuje povratakkoludrica. Ona je èuvala to blagoslovljeno zdanje". Bile suna putu svog prognanog i božanskog zaruènika Isusa.Nadbiskup Petar Dujam Munzani primio je koludrice upoluporušeno malo sjemenište 'Zmajeviæ' èime poèinje novorazdoblje samostana. U prizemlju sjemeništa je bila kapela,sakristija, škola i parlatorij, na prvom katu sjemenišnagimnazija, na drugom radionice, æelije koludrica i 'soba odcrkve': blago, riznica i uprava, a na treæem katublagovaonica, radionice, novicijat, kuhinja i spremište.Majka Benedikta Braun molila je i slavila Boga s krhkim alihrabrim koludricama, rekla je opatica Èizmin, istaknuvši daje trebalo imati jaku vjeru, duh i postojanu nadu. Opatica jepodsjetila i na smiješne situacije u 'novoj' klauzuri, poputpropuha, kiše i postavljanja kanti, miševa i postavljanjamišolovki, što je uzrokovalo dogodovštine i šale za njihoverekreacijske razgovore. Benediktinke su 1966. g. proslavile 900. godišnjicu osnutkasamostana kojeg je utemeljila Èika, sestra kralja KrešimiraIV. Papa Pavao VI. je tim povodom rekao da je ta kuæapokore ures i dika Zadra koja je dizala baklju pobožnosti ivjere, gajila sjaj graðanske kulture, umjetnosti i književnosti,posveæena djelima ljubavi i dobrotvornosti. Zadarskinadbiskup Mate Garkoviæ nazvao je samostanprvorazrednim religioznim, nacionalnim i kulturnimspomenikom s kojim bi se s pravom dièio svaki kulturni

narod. Nakon 26 godina, devet mjeseci i 11 dana u'Zmajeviæu', praæene nadbiskupom Marijanom Oblakom,benediktincima Martinom Kiriginom i BenediktomCeliginom, biskupima Jugoslavije, brojnim sveæenicima ipukom, benediktinke su se 27. rujna 1970. g. u sveèanojprocesiji vratile u svoj obnovljeni dom u samostan sv.Marije. Križ na poèetku procesije nosila je priora M.Skolastika Veèeralo. Poput hrabrih žena pod Isusovimkrižem benediktinke su bile pod križem uništenog iprognanièkog samostana u neimaštini, a obnova je od 1970.g. trajala sve donedavno. Na dan povratka u samostan,Kalelargom je gromko odjeknulo Tebe Boga hvalimo,Zdravo djevo i zvonjava s Kolomanova zvonika. "Zvona kaoda ponavljaju 'Vekenega ne umire, veæ umiruæi raða se'.Osjeæa se miris tamjana i širi se balzam mira. Sveta Marijaèvrsto stoji da zajedno slavimo mudrost Božju, da s Kristomslavimo križno ratno razdoblje - jer je samo po križu došlospasenje svijetu i domu tvom, Sveta Marijo", zakljuèila jeopatica Èizmin u recitalu u kojem su koludrice izvele nizpjesama i korala. U sveèanosti su sudjelovali zadarskinadbiskup Želimir Puljiæ, gradonaèelnik Zvonimir Vranèiæ,predstavnici kulture, znanosti i brojan puk. Prigodne rijeèi suuputili dr. Eduard Perièiæ i glavni konzervator hrvatskogMinistarstva kulture Miljenko Domjan koji je rekao:"Dragocjeno prisustvo benediktinki su baština sama. Kolikakoncentracija baštine u 1000 godina. Samostan je èuvarboljeg svijeta, dragocjena podloga radu konzervatora, oazaljubavi i mira za grad, nadbiskupiju i sav hrvatski narod".

Poruka biskupa Jezerinca sudionicima vojno-redarstvenog hodoèašæa u Mariju BistricuZagreb, 28.9.2010. (IKA) – U povodu 18. vojno-redarstvenog hodoèašæa u Mariju Bistricu, koje æe se održatiu nedjelju 3. listopada poruku sudionica uputio je vojnibiskup Juraj Jezerinac. Biskup istièe kako i ovogodišnjehodoèašæe želi pokazati povezanost s èitavom našompoviješæu, od nastanka prvih svetišta posveæenih nebeskojMajci u Solinu do današnjih svetišta koja okupljaju naševjernike oko "Najvjernije Odvjetnice Hrvatske", a isto tako ipovezanost s našim braniteljima koji su ratne 1993. godinepod vodstvom najodgovornijih u Republici Hrvatskoj i uCrkvi u Hrvata organizirali 1. vojno hodoèašæe u MarijuBistricu. Posvješæujuæi znaèenje hodoèašæa u duhu BožjeRijeèi, biskup istièe kako "Bog poziva da se pokrenemo, dasagledamo svoj život u svjetlu istine da na ovoj zemljinemamo stalno boravište i da nam je potrebno izaæi iz svogegocentrizma, tragajuæi za istinom i pokušavajuæi odgovoritina pitanje što Bog zapravo od mene oèekuje da uèinim.Hodoèašæe od nas traži napor. Potrebno je kroz te danepromijeniti stil življenja, stil ponašanja, potrebno je bdjeti,potrebno je prihvatiti jedan drugoga i prikloniti se voljizajednice da bi ostvarili zajednièki cilj".

Domovinske vijestiika

2329. rujna 2010. broj 39/2010

Crkva u Hrvata

Vulkaprodrštof: Kardinal Bozaniæ blagoslovio biskupskeinsignijeNovoimenovani biskup Živkoviæ zahvalio kardinaluBozaniæu za njegov dolazak u Gradišæe i povezanost sGradišæanskim HrvatimaVulkaprodrštof, 24.9.2010. (IKA) - Misnim slavljem iblagoslovim biskupskih insignija u župnoj crkvi Našašæa sv.Križa u Vulkaprodrštofu, koje je u petak 24. rujna predvodiozagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ, zapoèela jesveèanost reðenja i ustolièenja treæega biskupagradišæanskohrvatske biskupije Željezno u Austriji mons. dr.Egidija Živkoviæa, objavljeno je na portalu Glasa Koncila."Dobro nam došli u Gradišæe", izrekli su u prigodnojdobrodošlici i recitaciji na gradišæanskom hrvatskom jezikunovi župnik u Vulkaprodrštofu Željko Odobašiæ ivjerouèenica Maria Lepcan. "Danas smo mnogi biskupi i sveæenici iz Hrvatske i Bosne iHercegovine došli ovamo jer se radujemo ovom dogaðaju,radujemo se jer je izabran subrat i po Crkvi i po hrvatskomrodu te je papinskim imenovanjem uvršten meðu biskupekatolièke Crkve", rekao je u propovijedi kardinal Bozaniæ,protumaèivši kako je biskupsko reðenje za Crkvu velikiradosni dogaðaj jer s biskupskim reðenjem i s novimdijecezanskim biskupom Crkva otvara novu stranicu, ali se inastavlja povijest Crkve koja u takvom dogaðaju "s novimpoletom, radošæu i ufanjem gleda u buduænost". Osvrnuvši se na misna èitanja, kardinal Bozaniæ je rekaokako "sve ima svoje vrijeme" te je tako Bog u svojojprovidnosti odredio i radosni dar biskupskog reðenja mons.Živkoviæa. Takoðer se prisjetio sudjelovanja prvog biskupabiskupije Željezno Stefana Laszla koji je dolazio nazasjedanja biskupske konferencije u Zagreb te je uvijekpozdravljao hrvatske biskupe hrvatskim jezikom i posebnimraspoloženjem srca pratio sve ono što se dogaða u Crkvi uHrvatskoj. "On je novoga biskupa zaredio za ðakona isveæenika, a mladi sveæenik Egidije bio je njegov tajnik",kazao je kardinal Bozaniæ. Sve nazoène vjernike kardinal je pozvao na molitvu za svoganovoga biskupa: "Vi ste došli s posebnim raspoloženjemsrca i s posebnom ljubavlju okupili ste se u vašu župnucrkvu. Ponosni ste što je papa imenovao vašeg župnika zabiskupa. Ali taj ponos obvezuje, vi ste pozvaniji od drugihda ga pratite molitvom, ljubavlju i svakom drugomkršæanskom pomoæi. Neka Bog blagoslovi vas zajedno svašim biskupom Egidijem", rekao je kardinal Bozaniæ nazavršetku propovijedi u prepunoj župnoj crkvi uVulkaprodrštofu gdje je novi biskup 16 godina bio župnik. Nakon poprièesne molitve kardinal Bozaniæ blagoslovio jebiskupske insignije za novoga biskupa: štap, mitru, prsten,prsni križ i misnicu koje æe mons. Živkoviæu biti predane uobredu biskupskoga reðenja. Na kraju misnoga slavlja kardinal Bozaniæ podsjetio je kakoje u Zagrebu u tijeku završna proslava 50. obljetnicemuèenièke smrti blaženoga Alojzija Stepinca na èijem segrobu u zagrebaèkoj katedrali trajno okuplja vjerni narodBožji te je mons. Živkoviæu darovao bronèano poprsjekardinala Stepinca. Novoimenovani biskup Živkoviæ zahvalio je na završetkumisnoga slavlja kardinalu Bozaniæu za njegov dolazak uGradišæe i povezanost s Gradišæanskim Hrvatima,podsjetivši da je župna crkva u Vulkaprodrštofu ureðena "pohrvatskom" jer su u oltar ugraðene moæi bl. AlojzijaStepinca a i jedan od vitraja koje je izradio Josip Botteri Dini

prikazuju bl. Stepinca. S posebnim se raspoloženjem mons. Živkoviæ obratio svojimdugogodišnjim župljanima i suradnicima u Vulkaprodrštofu.Zahvalio je i darovateljima koji su doprinijeli svojimprilozima u nabavci biskupskih insignija, istaknuvši da mu jeposebno drago da su mu biskupski štap darovali sveæeniciŽeljezanske biskupije a prsten, napravljen iz zaruènièkihprstenova njegova pokojnog oca Egidija i majke Gertrude,darovala mu je majka koja je s ostalom rodbinom bilatakoðer nazoèna misnom slavlju u Vulkaprodrštofu.

Željezno: Biskupsko reðenje mons. Egidija ŽivkoviæaNa kraju višejeziènoga liturgijskoga slavlja treæi željezanskibiskup zahvalio je Bogu na tom velikom daru za Željezanskubiskupiju, Gradišæanske Hrvate i sav hrvatski narodŽeljezno, 25.9.2010. (IKA) - "Radosna srca pozdravljamsve vas koji ste danas došli ovamo u Željezno, da zajedno samnom podijelite radost i proslavite moje reðenje za treæegaželjezanskog biskupa, bili iz Gradišæa, Beèa, susjedneAustrije i Slovaèke ili iz naše stare domovine", rekao jenovozareðeni biskup dr. Egidije Živkoviæ na završetkusveèane mise biskupskoga reðenja u subotu 25. rujna ukatedrali Sv. Martina u Željeznom, zahvalivši Bogu na tomvelikom daru za Željezansku biskupiju, Gradišæanske Hrvatei za hrvatski narod, objavljeno je na portalu Glasa Koncila. Biskupsko reðenje i ustolièenje biskupa Živkoviæa okupilo jeèetiri kardinala, 52 nad/biskupa, više od 220 sveæenika teoko tri tisuæe vjernika koji su ispunili katedralu Sv. Martina iokolne ulice i trgove. Mons. Živkoviæa zaredio je u tijekusveèanoga misnoga slavlja beèki nadbiskup kardinalChristoph Schönborn, a suzareditelji su bili zagrebaèkinadbiskup kardinal Josip Bozaniæ i dosadašnji željezanskibiskup Paul Iby. Pratnja novome biskupu bili su župnik izStinjaka Ignac Ivanèiæ i sveuèilišni profesor ValentinŽivkoviæ koji je na poèetku misnoga slavlja proèitao bulupape Benedikta XVI. Meðu glavnim koncelebrantima bila sujoš dvojica kardinala: budimpeštansko-estergonskinadbiskup kardinal Peter Erdo i vrhbosanski nadbiskupkardinal Vinko Puljiæ. "Ljubljenomu sinu Egidiju Živkoviæu iz klera Željezanskebiskupije, dosadašnjemu generalnomu tajniku Austrijskebiskupske konferencije, u Željezanskoj kuriji ravnateljuReferata za pastoralne poslove hrvatskoga naroda i župnikuu Vulkaprodrštofu, izabranomu biskupu biskupskoga sjedištaŽeljezanske biskupije, pozdrav i apostolski blagoslov", stojiu buli pape Benedikta XVI. Iz Hrvatske su uz suzareditelja kardinala Bozaniæa uŽeljezno stigli brojni biskupi i sveæenici: predsjednikHrvatske biskupske konferencije ðakovaèko-osjeèkinadbiskup Marin Srakiæ, splitsko-makarski nadbiskup MarinBarišiæ, požeški biskup Antun Škvorèeviæ, šibenski biskupAnte Ivas, krèki biskup Valter Župan, gospiæko-senjskibiskup Mile Bogoviæ, varaždinski biskup Josip Mrzljak,poreèko-pulski biskup Ivan Milovan, križevaèki biskupNikola Kekiæ, sisaèki biskup Vlado Košiæ, bjelovarsko-križevaèki biskup Vjekoslav Huzjak, srijemski biskup ÐuroGašparoviæ, zagrebaèki pomoæni biskupi Ivan Šaško i MijoGorski te generalni tajnik HBK mons. Enco Rodinis. IzBosne i Hercegovine je uz kardinala Puljiæa bio i banjoluèkibiskup Franjo Komarica, a iz Crne Gore kotorski biskup IlijaJanjiæ. Zahvaljujuæi na hrvatskom jeziku svojim roditeljima na

Crkva u Hrvata ika

24 29. rujna 2010. broj 39/2010

najveæem i najdragocjenijem daru života, vjere, materinskerijeèi i hrvatske kulture, biskup Živkoviæ poruèio je i svimhrvatskim roditeljima: "Kao vaš novi biskup i sunarodnjakohrabrujem vas i pozivam: Gajite u obitelji i župama našuvjeru, materinski jezik i hrvatsku kulturu, kako bi naš narodprema svim ugrozama i nadalje na ovom prostoru opstao irazvijao se te našu biskupiju znatno obogaæivao kao što je tobilo i u prošlosti. U tim naporima znajte da uvijek imatepodršku novoga biskupa koji se pouzdaje u vašu pomoæ ipreporuèuje u vaše molitve". Sveèanosti su pridonijeli brojni pjevaèi, èlanovi crkvenihpjevaèkih zborova, djeèji zborovi hrvatskih župa i klape, kojisu pjevali na njemaèkom, hrvatskom i latinskom jeziku.Višejezièno liturgijsko slavlje te pozdravi na razlièitimjezicima dali su èitavome slavlju istinski meðunarodnibiljeg, ali i Gradišæu, koje je u propovijedi kardinalSchoenborn nazvao "srcem Europe". Franjevac Ilija Vrdoljak iz Hrvatske katolièke misije u Beèuu pratnji mladih u narodnim nošnjama donio je na oltar kipMajke Božje s djetetom Isusom, a mnoge hrvatske zastavice,tamburaši i narodne nošnje cijelom su slavlju dale pravu"hrvatsku dušu". S mnogo srca u pripremama i slavlju sudjelovali su brojnipojedinci, župe i udruge Gradišæanskih Hrvata i drugihnacija koji su u novome biskupu Živkoviæu prepoznaliistinskoga prijatelja i zauzetog djelatnika Crkva za dobrosvakoga èovjeka. To su mu na kraju misnoga slavlja u prigodnim èestitkamapoželjeli i predstavnici vjernika laika, sveæenika, drugihvjerskih zajednica i politièke zajednice. Biskup Živkoviæ na kraju svoga obraæanja iznenadio jeokupljene objavivši da je za generalnog vikara Željezanskebiskupije imenovao dosadašnjeg župnika u Svetoj Margaretimons. Georga Langa, roðenoga 1963. godine.

Lüdenscheid: Proslavljena 40. obljetnica postojanjaSlavlje u Hrvatskoj katolièkoj misiji Ennepetal-LüdenscheidLüdenscheid, 25.9.2010. (IKA) - Hrvatska katolièka misijaEnnepetal-Lüdenscheid proslavila je 25. rujna 40. obljetnicupostojanja. U tom je povodu sveèano zahvalno misno slavljeu crkvi Sv. Josipa i Medarda u Lüdenscheidu predvodiogeneralni vikar Mostarsko-duvanjske biskupije mons. dr.Tomo Vukšiæ u koncelebraciji s voditeljem misije BrankomŠimoviæem, uime Biskupije Essen prelatom dr. WilhelmomJosefom Tolksdofom, domaæim njemaèkim župnikom idekanom dr. Johannesom Broxtermannom, prethodnimvoditeljima misije o. Bernardom Rubiniæem i o. MarkomVrgoèem, predstavnikom regije voditeljem HKM Moers fraLukom Šarèeviæem te s još èetiri sveæenika, dok se višesveæenika, redovnica i pastoralnih suradnica i suradnikapridružilo proslavi u dvorani.Sve je na poèetku pozdravio vlè. Šimoviæ, koji je istaknuokako je dostojno da proslava zapoène misnim slavljem uzahvalu Bogu za sve što je dobra uèinio u toj hrvatskojmisiji. Govoreæi o toj važnoj obljetnici, mons. Vukšiæ je upropovijedi kazao kako vjernici katolici koji govorehrvatskim jezikom veliku zahvalnost duguju KatolièkojCrkvi u Njemaèkoj koja ih je ne samo primila kao braæu isestre u vjeri, nego im i omoguæila da svoju vjeruprakticiraju i slave Boga na svome materinskom jeziku. "Svenjemaèke biskupije su prema svojim moguænostimaomoguæile da doðu sveæenici njihova jezika, da ih pastoralnoprate. Vjernicima i sveæenicima dane su na raspolaganjecrkve i drugi pastoralni prostori kako bi slavili službu Božjui druge kulturne dogaðaje. Tako je bilo i u Biskupiji Essenna èijem podruèju veæ 40 godina djeluje ova misija. Stoga

molimo mons. Tolksdofa, odgovornoga za pastoral uBiskupiji Essen, da biskupu Franzu-Josefu Overbeckuprenese naše iskrene izraze zahvalnosti za sve što je ovabiskupija posredstvom njega i njegovih prethodnika uèinilaza hrvatske katolika", istaknuo je mons. Vukšiæ. Nakon misnog slavlja u dvorani župe sv. Josipa i Medardaodržana je prigodna akademija na kojoj je misija jepredstavljena rijeèju i slikom. Prigodnu rijeè uputili su mons.Vukšiæ, mons. Tolksdof, vlè. Broxtermann, uime gradaLüdenscheida Ursula Mayer, Hrvat, zastupnik u parlamentupokrajine Gornja Rajna i Vestfalija Gordan Dudaš, uimedelegata za hrvatsku pastvu u Njemaèkoj dr. AdolfPolegubiæ i konzul Generalnog konzulata RH iz DüsseldorfaTihomir Kujundžiæ. HKM Ennepetal-Lüdenscheid osnovana je u kolovozu 1970,a danas ima 1500 vjernika. Do 1970. za Hrvate na podruèjubiskupija Essen, Münster, Paderborn pastoralno je skrbiopok. Franjo Lodeta. Pastoralno djelovanje s Hrvatima napodruèju misije zapoèeo je vlè. Šimoviæ 1970. dok je biokapelan u njemaèkoj župi sv. Josipa i Medarda uLüdenscheidu, te je za vlè. Šimoviæa osnovana misija. Utome mu je potporu dao njemaèki župnik. Kasnije su misijuvodili franjevci treæoreci Ðuro Luliæ, o. Bernard Rubiniæ i o.Marko Vrgoè. Vodstvo misije opet preuzima vlè. Šimoviæ1993., koju vodi do danas.

Oproštaj fra Ante MalešaFra Ante Maleš oprostio se od Hrvatske katolièke misijeWuppertal, koju je vodio deset godina i odlazi na mjestovoditelja Hrvatske katolièke zajednice Ludwigsburg, a novivoditelj HKM Wuppertal fra Željko Æurkoviæ, koji dolazi izHrvatske katolièke župe Main-Taunus/Hochtaunus,predstavio se zajedniciWuppertal, 26.9.2010. (IKA) - Fra Ante Maleš oprostio seod Hrvatske katolièke misije Wuppertal, koju je vodio desetgodina i odlazi na mjesto voditelja Hrvatske katolièkezajednice Ludwigsburg, a novi voditelj HKM Wuppertal fraŽeljko Æurkoviæ, koji dolazi iz Hrvatske katolièke župeMain-Taunus/Hochtaunus, predstavio se zajednici. Sveèanomisno slavlje u tom je povodu 26. rujna u crkvi Srca Isusovau Wuppertalu predvodio o. Ante zajedno s o. Željkom, dr.fra Antom Akrapom i uz asistenciju ðakona Hansa GerdaGreveldinga, referenta za meðunacionalno katolièkodušobrižništvo u Nadbiskupiji Köln. Sve je na poèetku pozdravio o. Ante i zahvalio svima nadesetogodišnjoj suradnji. Dr. Akrap u propovijedi je kazaokako je èovjekova vremenitost temelj pitanja o vjeènosti."Najjaèi je osjeæaj koji proždire èovjeka i njegovo biæeupravo osjeæaj straha, suoèavanja sa stvarnošæu. Ako imamooslonac u Bogu, onda imamo èvrsti temelj koji èovjekaprebacuje u onostranost, u beskonaènost", kazao je dr.Akrap, dodavši kako èovjek odgovore na pitanja svogaživota treba tražiti u Kristovu životu. Na kraju misnog slavlja fra Anti je uime delegata zahrvatsku pastvu u Njemaèkoj fra Josipa Bebiæa zavalio dr.Adolf Polegubiæ za sve što je uèinio u toj hrvatskoj misiji išire, a Æurkoviæu je zaželio Božji blagoslov u novoj službi. Ðakon Grevelding proèitao je zahvalnicu kölnskog kardinalaJoachima Meisnera fra Anti Malešu. Æurkoviæu je ðakonGrevelding zaželio sve najbolje u novoj službi. Malešu suzahvalili i vjernici za sve što je uèinio u toj zajednici, a nakraju je on još jednom svima zahvalio na dobroj suradnji uzobeæanje da zajednicu nikad neæe zaboraviti. Misno slavlje svojim je pjevanjem uvelièao misijski zbormladih, pjevanjem i sviranjem obitelj Peuliæ i svojimnastupom Dva Braèanina (Ino i Nikša).

Crkva u Hrvataika

2529. rujna 2010. broj 39/2010

40. obljetnica Hrvatske katolièke misije u NiciNica, 26.9.2010. (IKA) – Hrvati na Azurnoj obali proslavilisu 26. rujna 40. obljetnicu kako se službeno okupljaju uHrvatskoj katolièkoj misiji sa svim pravima personalne župekoja je poèela djelovati 1970. godine po dekretu kardinalaFranje Kuhariæa i dekretom Francuske biskupskekonferencije koja prima Josipa Grošiæa u službu za vjernikeHrvate u Nici. Sveèanost su pripremili vjernici Hrvati svoditeljem misije Stjepanom Èukmanom. Slavlje je uvelièaozagrebaèki pomoæni biskup Valentin Pozaiæ koji jepredvodio misno slavlje i uputio èestitke, zahvale i poticaj nadaljnju ustrajnost Bogu i svome hrvatskom narodu. Uz biskupa koncelebrirali su bivši dugogodišnji voditeljHrvatske inozemne pastve prelat Vladimir Stankoviæ, prvimisionar u Nici preè. Josip Grošiæ, preè. Josip Èukman isadašnji voditelj misije. Biskup Nice Louis Sankale èestitaoje Hrvatima obljetnicu te je u znak poštovanja premahrvatskoj misiji na sveèanost poslao generalnog vikaramons. Terrancla. Nazoèna je bila i s. Agnes Braillon koja jeodgovorna u biskupiji za sve katolike useljenike. Poslijemise slavlje je nastavljeno za stolom u župnoj dvorani.Nazoèno je bilo više od stotinu Hrvata, a tom je prilikom uzèestitke i recitacije slavljenici bila promovirana monografijao Hrvatima na jugu Francuske koju je za tu prigodupripremio voditelj misije Èukman, u izdanju Glasa Koncila.

Dan otvorenih vrata u samostanu sestara milosrdnica uZemunuZemun, 27.9.2010. (IKA) – Na dan kada Crkva slavi SvetogVinka Paulskog, u ponedjeljak 27. rujna, sestre milosrdnicekoje žive i djeluju u Zemunu, otvorile su vrata svogasamostana za sve ljude dobre volje. Sveèano misno slavljepredvodio je srijemski biskup Ðuro Gašparoviæ, ukoncelebraciji s još nekoliko sveæenika. Biskup Gašparoviæje u propovijedi istaknuo upravo znaèaj povezanosti èovjekas bližnjima i uloženog truda da kroz djela otvorimo sva svojaèula za potrebe drugih.Na misi je pjevao zbor "Svete Cecilije".

Teološko promišljanje o pastoralu samacaZbornik radova sa skupa hrvatskih pastoralnih djelatnika izZapadne Europe održanog 2009. u VinkovcimaFrankfurt, 27.9.2010. (IKA) - Hrvatski dušobrižnièki ured izFrankfurta na Majni objavio je zbornik "Teološkopromišljanje o pastoralu samaca" koji donosi radove spastoralnog skupa hrvatskih pastoralnih djelatnika izZapadne Europe održanog od 5. do 9. listopada 2009. uVinkovcima. U zborniku su predavanja dr. Ivice Raguža"Teološko tumaèenje samaca", dr. Ivice Èatiæa "Samci uSvetom pismu", dr. Adolfa Polegubiæa "Samci u svjetovniminstitutima i laièkim udrugama", dr. Anðelka Akrapa"Samaèka kuæanstva u Hrvatskoj i odabranim europskimzemljama", dr. Pere Araèiæa, "Pastoral samaca", a tu je ipropovijed mons. dr. Ðure Hraniæa, koju je održao uVinkovcima 6. listopada 2009., kao i tekstovi spredstavljanja prethodnih deset zbornika Hrvatskogadušobrižnièkog ureda iz Frankfurta, 11. svibnja 2010. godineu Zagrebu.

.

Sjednica povjerenstva MBKSCM-a za pastoral mladih uPetrovaradinuNa sjednici je glavna tema bila veæ zapoèeta priprema iorganizacija sudjelovanja mladih na Svjetskom danu mladihu Madridu 2011. godinePetrovaradin, 28.9.2010. (IKA) – Sjednica povjerenstva zapastoral mladih u Srijemskoj biskupiji i drugimnad/biskupijama u regiji, èlanicama Meðunarodne biskupskekonferencije sv. Æirila i Metoda (MBKSCM), održana je 28.rujna u Biskupijskom pastoralnom centru (BPC) Srijemskebiskupije u Petrovaradinu. Sjednicu je sazvao srijemskibiskup Ðuro Gašparoviæ zajedno s vlè. IvicomDamjanoviæem koji su pri MBKSCM zaduženi za pastoralmladih. Na sjednici su, uz srijemskog biskupa i vlè.Damjanoviæa, sudjelovali biskupijski povjerenici Subotièkebiskupije vlè. Utcai Robert, vlè. Verebelyi Arpad, vlè.Marijan Vukov te Petar Gakoviæ, zatim iz Zrenjaninskebiskupije don Stojan Kalapiš i Mezei Attila, potom izBeogradske nadbiskupije fra Filip Karadža OFM i BrankoSimonoviæ kao i Ivan Hardi iz Apostolskog egzarhata zavjernike bizantskog obreda u Srbiji i Crnoj Gori, te ŽeljkaDokoza iz Srijemske biskupije. Uvodna molitva i pozdrav biskupa Gašparoviæa oznaèili supoèetak sjednice. Koordinator BPC-a i povjerenik zapastoral mladih Srijemske biskupije vlè. Damjanoviæpredstavio je dnevni red sjednice. Uslijedili su potom kratkiizvještaji o proteklim susretima mladih u Doroslovu, Èikerijii Taizeu, te najava susreta mladih u Zrenjaninskoj biskupiji usljedeæu subotu, kao i pripreme za susret mladih u lipnju2011. godine na Tekijama u Petrovaradinu. Iznesen je i plani program pastorala mladih u ovoj pastoralnoj 2010/2011.godini. Na sjednici je glavna tema bila veæ zapoèetapriprema i organizacija sudjelovanja mladih na Svjetskomdanu mladih u Madridu 2011. godine. Dogovoreno je na kojinaèin æe slijediti duhovna i tehnièka priprema mladih narazini katolièkih biskupija u Srbije za ovaj susret s papomBenediktom XVI. u Madridu.Sjednica je završila dogovorom i odreðivanjem datumasljedeæeg radnog susreta, te zajednièkim ruèkom.

Crkva u Hrvata ika

26 29. rujna 2010. broj 39/2010

Inozemne vijesti

U Burkini Faso održan povijesni 22. svjetski kongresUCIP-aMeðu 40-tak dobitnika novinarskih nagrada u 8 kategorija izsvih krajeva svijeta je i hrvatska novinarka Jasminka Bakoš-Kocijan iz Varaždinske biskupije kojoj je uruèena nagradaza novinarsku fotografijuOuagadougou, 19.9.2010. (IKA) - U Burkini Faso, državizapadne Afrike, od 12. do 19. rujna prireðen je 22. svjetskikongres Meðunarodne katolièke udruge tiska UCIP izŽeneve, koja okuplja medijske djelatnike i medije usvjetovnim i vjerskim glasilima diljem svijeta. Bio je to prvikongres UCIP-a na afrièkom kontinentu koji održavasvjetske kongrese svake treæe godine od godine 1930. diljemsvijeta. U tijeku kongresa uruèene su novinarske nagradeUCIP-a dobitnicima koji su obznanjeni u svibnju ovegodine. Meðu 40-tak dobitnika novinarskih nagrada u osamkategorija iz svih krajeva svijeta je i hrvatska novinarkaJasminka Bakoš-Kocijan iz Varaždinske biskupije kojoj jeuruèena nagrada za novinarsku fotografiju. Na sveèanostidodjele nagrada u èetvrtak 16. rujna u glavnome graduBurkine Faso Ouagadougouu nagradu joj je uruèio generalnitajnik UCIP-a Joseph Chittilappilly, izaslanik zbog bolestiodsutnog predsjednika UCIP-a Bernharda Sassmanna. Svjetski kongres UCIP-a ove je godine bio posveæen temi"Mediji u službi pravednosti, mira i dobroga upravljanja usvijetu nejednakosti i siromaštva". U jednoj odnajsiromašnijih zemalja svijeta, Burkini Faso, 300-njaksudionika kongresa promišljalo je o izgradnji pravednijegsvijeta te promicanju mira i jednakosti meðu narodima iljudima svijeta. Afrièke zemlje, poput Burkine Faso, koje susvoju nezavisnost od kolonijalnih sila stekle prije polastoljeæa još uvijek su izrazito nerazvijene, a razvoj teèepresporo i neravnomjerno. Kongresu se odazvalo stotinjakmedijskih djelatnika s ne-afrièkih kontinenata, meðu kojimaih je bilo 20-tak iz europskih zemalja, stotinjak djelatnika izafrièkih zemalja, te stotinjak domaæih. Na sveèanom otvorenju kongresa, održanom u utorak 14.rujna u kongresnom centru "Ouaga 2000" u predgraðuOuagadougoua, okupljenima su se, izmeðu ostalih, obratiligeneralni pokrovitelj predsjednik države Blaise Compaore,izaslanik predsjednika UCIP-a Joseph Chittilappilly,izaslanik pape Benedikta XVI. i predsjednik Papinskogvijeæa za sredstava društvene komunikacije mons. ClaudioMaria Celli, te predsjednik Organizacijskog odboraAlexandre Le Grand Rouamba. U prigodi otvorenjakongresa nadbiskup Celli predvodio je isti dan i sveèanomisno slavlje u katedrali nadbiskupije Ouagadougou.Okupljenima je istaknuo kako su novinari pozvani bitiodgajatelji te promicati promjenu stila života, modelapotrošnje i struktura moæi èija je zadaæa upravljatidruštvima. U tijeku kongresa održan je niz predavanja o medijskim,socijalnim i kulturnim temama koje su bile prožetepromišljanjem o glavnoj temi kongresa. Tako su govornici izBurkine Faso, te drugih afrièkih i svjetskih zemalja isticaliulogu medija u službi pravde, mira i dobrog upravljanja usvijetu nejednakosti i siromaštva. Bilo je govora o važnostislobode informacija i govora, o tome kako raditi na dobromupravljanju društvima, o ulozi medija u promicanjudemokracije, te o crkvenoj komunikaciji u svijetu kriza.Osobito zapaženo bilo je izlaganje bivšeg predsjednika GaneJerrya Johna Rawlingsa koji se kritièki osvrnuo na aktualneprobleme koji pritišæu afrièke zemlje. Na kongresu je bilo

rijeèi i o edukativnoj ulozi medija u svijetu globalizacije,doprinosu žena razvoju komunikacija te kršæanskom pogleduna dobro upravljanje. Sudionici kongresa donijeli surezoluciju koja daje smjernice za implementaciju osnovneteme kongresa u život. Sveèanost dodjele nagrada bila jeprilika za kulturnu veèer u kojoj su sudionici kongresadoživjeli raznolikost i specifiènost Afrike kroz njezinetradicionalne pjesme, plesove i jela. Kongres je sveèanozatvoren u subotu 18. rujna zahvalnim rijeèima organizatora,domaæina i gostiju, nakon èega je proslavljena i misa ujednoj od 20-tak katolièkih crkava u glavnome gradu.Sudionici kongresa svakodnevno su zajedno slavili mise nafrancuskom i engleskom jeziku, a svako putovanje izvanglavnoga grada takoðer je zakljuèeno misnim slavljima.Tijekom kongresa sudionici su darovali svoje dobrovoljnenovèane priloge te iskazali solidarnost s mjesnimstanovništvom, i to novèanim darom sirotištu Kisito uglavnome gradu. Sudionici kongresa posjetili su djelatnike idjecu u sirotištu u èetvrtak 16. rujna te na prigodnojsveèanosti predali svoj dar. Studijsko putovanje u petak 17.rujna zapoèelo je nazoènošæu tradicionalnoj sveèanosti kojukralj najveæe etnièke skupine u Burkini Faso, plemena Mosi,Mogho-Naba Baongho, prireðuje svaki petak na otvorenomu blizini svoje rezidencije. Nakon ceremonije Moro-Nabasudionike kongresa kralj Baongho primio je u svojojkraljevskoj palaèi, a predstavnici novinara iz èitavoga svijetana simbolièan naèin iskazali su svoje poštovanje kraljuMosija, pokrovitelju kongresa. Putovanje je nastavljenoobilaskom parka brojnih skulptura u mjestu Laongho, teposjetom mjesnom muzeju u živopisnom selu Manega, gdjeje za goste prireðena i sveèanost s prikazom plesa afrièkognaroda, a razgledali su i veliki spomenik afrièkomkontinentu i njegovoj bogatoj prošlosti. Putovanje krozzelene stepe unutrašnjosti države, koje je popodne u vrijemezajednièkog objeda na otvorenom osvježio i poznati toplisubsaharski pljusak, zakljuèeno je posjetom sjemeništuPadre gdje je proslavljena misa sa sveæenicima isjemeništarcima. Još jedno putovanje prireðeno je u nedjelju19. rujna kada su sudionici kongresa posjetili biskupski gradKoudougou, 100 km udaljen od glavnoga grada, gdje suproslavili misu u mjesnoj katedrali s tamošnjim biskupom idomaæim vjernicima. To putovanje zakljuèeno je posjetomjoš jednom mjesnom muzeju u regiji Issouka nazvanom"Rayimi", što na domaæem jeziku znaèi "Da se ne zaboravi"i susretom s poglavicom toga kraja. Na kongresu je održana i generalna godišnja skupština UCIP-a, udruge osnovane 1927. godine, te su izabrani pojedininosioci dužnosti u tijelima te udruge, a potvrðen je mandatdosadašnjem generalnom tajniku. Tijekom prvog dijelakongresa, 12. i 13. rujna, održan je veæ tradicionalan susretmladih novinara do 35 godina starosti. Sudionici kongresa imali su prilike za meðusobnaupoznavanja s novinarima i djelatnicima u medijima diljemsvijeta, kao i za bolje upoznavanje stvarnog života naafrièkom kontinentu. Takoðer su bolje upoznali KatolièkuCrkvu u Burkini Faso koja se sastoji od 14 (nad)biskupija. Utoj državi živi 14 milijuna stanovnika, od èega je gotovomilijun i pol u glavnome gradu. U cijeloj zemlji živi oko dvai pol milijuna katolika (18 posto), dok je polovicastanovništva muslimanske vjeroispovijesti. Broj i postotakkatolika u stalnom je porastu, pa je tako u glavnome graduveæ 30 posto katolika, što je oko pola milijuna ljudi. Najveæanadbiskupija Ouagadougou u gradu ima oko 25 župa u

Inozemne vijestiika

2729. rujna 2010. broj 39/2010

kojima djeluje stotinjak, uglavnom domaæih, sveæenika.Najveæi broj misionara veæ tradicionalno dolazi izFrancuske, Italije, Španjolske i Belgije. U Burkini Fasodjeluje oko 50 tiskanih i elektronièkih medija. Središnjanadbiskupija takoðer ima svoju televiziju TV Maria u kojojradi desetak djelatnika i suradnika. Kongres UCIP-a u Africi bio je jedan od znaèajnijih isvakako povijesni kongres, s izuzetnom važnošæu zbognjegovog održavanja prvi put na afrièkom kontinentu, ali iteme o kojoj je sve potrebnije govoriti u svijetu izrazitenejednakosti i rastuæeg siromaštva. Nagrade UCIP-a, osim za novinarsku fotografiju, dodijeljenesu novinarima za izvrsnost u novinarstvu koju su iskazali usvojim èlancima, te za meðureligijski dijalog, edu-komunikaciju, promicanje prava žena i solidarnost sizbjeglicama. Nagrada Titus Brandsma dodijeljena jenovinaru Andresu Canizalezu iz Venecuele, dok je zlatnamedalja dodijeljena poznatom nezavisnom dnevnom listu"L'Observateur Paalga" iz Burkine Faso.

Završila opæa skupština dominikanacaZapoèeo postupak preustroja Reda i promjenazakonodavstva, koji æe se potvrditi tijekom Jubilarne 2016.,u prigodi obilježavanja osamstote obljetnice potvrde Reda –Hrvatska domaæin iduæe opæe skupštineRim, 21.9.2010. (IKA) – Na Salesianumu u Rimu u utorak21. rujna završila je s radom 290. opæa skupština Redapropovjednika. U radu Skupštine koja je zapoèela 1. rujnasudjelovali su provincijali, viceprovincijali, generalni vikari,izabrani delegati provincija i vikarijata iz cijeloga svijeta,sadašnji i nekadašnji Uèitelj Reda, nekoliko uzvanika izDominikanske obitelji i šest èlanova Generalnog vijeæa Redaiz Generalne kurije. Zajedno s prevoditeljima, tajnicimaskupštine i moderatorima sudjelovalo je ukupno 180sudionika. Iz Hrvatske dominikanske provincije sudjelovalisu provincijal fr. Anto Gavriæ i delegat izabran naprovincijskoj skupštini fr. Stipe Juriè, profesor Sv. pisma naPapinskom sveuèilištu sv. Tome u Rimu. Ovogodišnjaskupština trebala se održati u Indiji, no, radi nesigurnosti inasilja u zemlji Indijska dominikanska provincija nije moglapreuzeti organizaciju. Upravo završenom skupštinomzapoèeo je postupak preustroja Reda i promjenazakonodavstva, koji æe se potvrditi Jubilarne 2016., u prigodiobilježavanja osamstote obljetnice potvrde Reda. Posljednji dan rada Skupštine zapoèeo je Jutarnjom ieuharistijskim slavljem koje je predvodio Uèitelj Reda bratBruno Cadore, uz pratnju dvojice svojih prethodnika,nekadašnjih Uèitelja Reda, Carlosa A. Coste i TimothyjaRadcliffea. U propovijedi je brat Bruno govorio o pozivu ipropovijedanju kao temeljnoj znaèajki brata propovjednika. Propovijedanje je bila glava tema skupštine. Znak identitetaReda je propovijedanje radi spasenja ljudi. Stoga je Opæaskupština u Rimu htjela podsjetiti cijelu dominikanskuobitelj, braæu, sestre i dominikanska laièka bratstva, na tajznak identiteta dok se Red približava godini Jubileja.Propovijedanje je povezano s dominikanskim životom, onoje naèin života. Skupština istièe da propovijedanje mora bitikriterij za dominikanski poziv, na koji se treba stalnopozivati i njemu težiti u programima poèetne i permanentneformacije. Studij, kao i drugi elementi dominikanskogživota, od samog poèetka Reda imaju specifièno apostolskiznaèaj. Propovijedanje je cilj dominikanskog studija. "Kuæastudija" je "kuæa propovijedanja". Taj studij ne smijezanemariti aktualna pitanja današnjeg svijeta. "Suoèen s tomsituacijom, Red se nalazi pred izazovom obnoviti snažno i spovjerenjem žar propovijedanja evanðelja kao poruke nade",

istaknuto je na skupštini. Buduæi da je služba propovijedanjaspecifièan cilj Reda, dominikanskog života i poslanja, tojslužbi propovijedanja treba biti usmjerena i uprava,obnašanje dužnosti i izvršavanje poslušnosti. Autoritet uRedu polazi od poslanja. Svjesni važnosti toga poslanja, naskupštini je istaknuto da se svi ljudski i gospodarski resursitrebaju staviti u službu propovijedanja. U vidu boljegostvarenja poslanja propovijedanja, Red je zapoèeopreustroj. U tom kontekstu, na skupštini se raspravljalo oentitetima Reda provincijama, vice-provincijama, kao i oprovincijskim, generalnim i regionalnim vikarijatima.Skupština je odluèila da se više ne osnivaju generalnivikarijati, a u procesu preustroja predviðaju se kao entitetiReda samo provincije, viceprovincije, provincijski vikarijatii kuæe izvan teritorija provincije. Taj æe postupak završiti2016. godine. Dvije skupštine trebaju potvrditi te odluke dabi ih tek treæa skupština mogla konaèno potvrditi i unijeti uKonstitucije Reda propovjednika, što znaèi da treba proæidevet godina. Stoga æe u postupku preustroja Reda važnuulogu i sljedeæa 291. skupština koja æe se održati u Hrvatskojod 21. srpnja do svetkovine sv. Dominika 8. kolovoza 2013.Akti Opæe skupštine spominju i fr. Dominika Baraèa,dubrovaèkog dominikanca, kojeg su partizani strijeljali uTrogiru 17. studenoga 1945. Naime, skupština potièe da se usvim zajednicama Reda spominje dominikanskih muèenika,braæe i sestara, iz XX. stoljeæa. Ime Dominika Baraèaspominje se uz Pierrea Claverieja, dominikanskog biskupakoji je ubijen u Alžiru 1996., i drugih dominikanskihmuèenika iz Salvadora i Konga.U završnom dijelu sudionicima skupštine obratili su se gostidvije klauzurne sestre (iz Italije i Irske), dvije sestreapostolskog života (iz Engleske i Kolumbije), brat suradnikiz Kanade i dvije èlanice dominikanskog laièkog bratstva(jedna profesorica na dominikanskom Sveuèilištu sv. TomeAkvinskog u Manili na Filipinima i jedna iz Ukrajine). Uzavršnom obraæanju, Uèitelj Reda brat Bruno Cadoreistaknuo je èetiri toèke s kojima kreæe s ove skupštine. Želise upoznati propovijedanje braæe, živjeti dominikanskujednodušnost kao znak nade, crpiti na izvoru tejednodušnosti, tj. u zajednièkom životu, molitvenom životu ieuharistijskom slavlju, i raditi sa svom braæom na preustrojuReda, svjestan velike bratske solidarnosti. Od braæe jezatražio konkretnu pomoæ i molitvu.

Sveta Stolica opovrgava napise o navodnom pranju novcaU priopæenju Svete Stolice istièe se kako je rijeè oprebacivanju novca s jednog na drugi bankovni raèun pritalijanskim kreditnim zavodima, a primatelj je uvijek isti –Zavod za vjerska djela Svete StoliceVatikan, 23.9.2010. (IKA) – U povodu natpisa u brojnimmedijima, ukljuèujuæi i neke hrvatske, i prašine koju supodigli o tobožnjem novom skandalu, odnosno pranjuprljavoga novca, koji navodno trese Državu Grad Vatikan, izkojih se išèitava posvemašnje nepoznavanje i stoga "dužnoinformiranje" o naravi i svrsi Zavoda za vjerska djela (Ior),Državno tajništvo Svete Stolice, a potom i vatikanskipoluslužbeni dnevnik L'Osservatore Romano oglasili su sepriopæenjem za javnost. Poznata je èvrsta volja vlasti Svete Stolice o potpunojtransparentnosti financijskih operacija Vatikanske banke, aona podrazumijeva uèinkovite mjere za suzbijanje terorizmai pranja novca. Stoga su mjerodavni u Ioru davno uspostavilisuradnju s Talijanskom središnjom bankom i meðunarodnimnadležnim tijelima, Organizacijom za suradnju i gospodarskirazvoj (OECD), Skupinom za financijsku akciju protivpranja novca (FATF), kako bi Sveta Stolica postala èlanicom

Inozemne vijesti ika

28 29. rujna 2010. broj 39/2010

takozvane Bijele liste (White List), navodi se u priopæenjuDržavnoga tajništva. Stoga Sveta Stolica izražava zbunjenosti èuðenje zbog pothvata Državnoga odvjetništva u Rimu, timviše jer su potrebni podaci na raspolaganju nadležnoga uredaTalijanske središnje banke, a sliène su operacije pravodobnopokrenute i kod drugih talijanskih kreditnih zavoda. Što sepak tièe navedenih iznosa, istièe se kako je rijeè oprebacivanju novca s jednog na drugi bankovni raèun pritalijanskim kreditnim zavodima, a primatelj je uvijek isti, tojest Ior. Sveta Stolica ima puno povjerenje u predsjednika iglavnoga ravnatelja Ior-a, istièe se u zakljuèku priopæenja. Vatikansko poluslužbeno glasilo L'Osservatore Romano ubroju od 23. rujna takoðer se osvræe na natpise o sudskojistrazi na zahtjev Talijanske banke o financijskimoperacijama upravitelja Ior-a, premda Ior od poèetka godinesuraðuje s Talijanskom središnjom bankom da se njegovefinancijske radnje usklade s propisima o borbi protiv pranjanovca. U tu je svrhu u sklopu Ior-a osnovan ured zafinancijsko informiranje, pod nadzorom kardinala AttilijaNicore. U tome duhu imaju se tumaèiti trajna suradnja sEuropskom unijom i naroèito prošlomjeseèna putovanjanajviših predstavnika Ior-a u Pariz, sjedište Organizacije zasuradnju i gospodarski razvoj (OESS) kao i Skupine zameðunarodnu borbu protiv pranja kapitala (Gafi -FATF).Tom je prigodom spomenutim tijelima podnesen zahtjev zapristup Svete Stolice Bijeloj listi, popisu država kojeprihvaæaju norme za borbu protiv pranja novca i terorizma, adržavni tajnik kardinal Tarcisio Bertone u tu svrhu ustanovioje povjerenstvo na èijem je èelu kardinal Nicora. Uprava Ior-a odavno prilagoðava svoje informatièkestrukture važeæim pravilima za borbu protiv pranja novca, ao tome je takoðer vrlo dobro informirana Banka Italije, Iorse dakle u tome želi izjednaèiti s talijanskim bankama. Izsvega reèenoga, lako se može shvatiti da su se narav i svrhafinancijskih operacija koje su se našle pod istragom moglejednostavno i vrlo brzo pojasniti. Rijeè je, dakle, o radnjamariznice, Ior s raèuna jedne banke prenosi novac na svoj raèunu drugoj banci. Sporni dogaðaj prouzroèen jenesporazumom, u tijeku rješavanja, izmeðu Iora-a i bankekoja je zaprimila nalog za prijenos novca. Nije naodmet podsjetiti da Ior nije banka kao druge banke.Osim toga, èestitost i struènost profesora Gottija Tedeschijavrlo su dobro poznati u talijanskim i meðunarodnimfinancijskim krugovima, navodi se u zakljuèku èlankaobjavljenog u vatikanskom dnevniku.Bio je nesporazum, koji se rješava, a u svakom sluèajuVatikan sasvim poštuje meðunarodne propise za borbuprotiv pranja novca, istaknuo je o. Federico Lombardi,ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice, u pismubritanskom dnevniku Financial Times, koji je 22. rujna naprvoj stranici pisao o sudskoj istrazi protiv upravitelja Ior-a,a u online izdanju u cijelosti je objavio Lombardijevo pismo.Lombardi istièe da piše kako se ne bi širile netoèneinformacije te da se ne naškodi djelu i dobrom imenuupravitelja Ior-a. Britanski dnevnik objavio je èlanak podnaslovom: "Vatikan podupire bankare protiv kojih se vodisudska istraga", a o. Lombardi u pismu pojašnjava kako Iornije banka poput drugih banaka, nego je zavod koji upravljadobrima katolièkih ustanova u svrhu vjerskoga i karitativnograda na meðunarodnoj razini. Ior ne podliježe nadzoru nijurisdikciji talijanskih banaka, jer mu je sjedište u DržaviVatikanu.

.

Rad i blagdan u odnosu na sjedinjenu obiteljBenedikt XVI. o temi Svjetskog susreta obitelji u Milanugodine 2012.Vatikan, 24.9.2010. (IKA) - Sljedeæi Svjetski susret obiteljiprigoda je za razmišljanje o odnosu izmeðu vremena za rad ionoga za odmor, jer danas rad potiskuje odmor, lišavajuæitako smisla ponajviše nedjelju; a posljedica toga jerazdvajanje obitelji, istaknuo je papa Benedikt XVI. u porucikardinalu Enniju Antonelliju, predsjedniku Papinskogavijeæa za obitelj, u kojoj govori o temi sljedeæega Svjetskogsusreta obitelji koji æe se održati u Milanu od 30. svibnja do3. lipnja 2012. godine. Kada trenutak "bijega" postaneistoznaènica za "blagdan", i kada je blagdan zapravo samostanka koju valja iskoristiti na brzinu, prije i poslije navaleposla, jasno je da je civilizacija postavljena na takvojdruštvenoj arhitekturi izgubila duboki smisao za èovjeka iobitelj. Sveti Otac stoga potièe na razmišljanje i zalaganje usvrhu usklaðivanja radnih potreba i vremena, s onima uobitelji, te na obnavljanje pravoga smisla blagdana, aposebno nedjelje, tjednoga Uskrsa, Gospodinova dana i danaza èovjeka, za obitelj, zajednicu i solidarnost.Rad i odmor duboko su povezani sa životom obitelji;uvjetuju odluke, utjeèu na odnose meðu supružnicima, iizmeðu roditelja i djece, djeluju na odnos obitelji s društvomi s Crkvom. Danas ti uvjeti, nažalost, dolaze od organizacijerada koja je smišljena i primijenjena u službi tržišnekonkurencije i najveæe moguæe zarade, a pojam odmora kaoprigoda za bijeg i potrošnju. Takvo stanje pridonosirazdvajanju obitelji i zajednice, te širenju individualistièkoganaèina života, primijetio je Papa.Sveto pismo, naprotiv, istièe da su obitelj, posao i neradnidan Božji darovi i blagoslov koji nam pomažu živjetipotpuno ljudski život dok svakodnevno iskustvo potvrðujeda istinski razvoj osobe obuhvaæa individualnu i obiteljskudimenziju, kao i dimenziju zajednice, te svrhovite aktivnostii odnose, ali i otvorenost za nadu i beskonaèno Dobro. S togje vidika sljedeæi Svjetski susret obitelji povlaštena prigodaza ponovno razmatranje rada i blagdana u odnosu nasjedinjenu obitelj koja je otvorena za život, koja je dobroukljuèena u društvo i Crkvu, i koja je, osim na gospodarstvosame obiteljske jezgre, pozorna i na kvalitetu odnosa. VII. svjetski susret obitelji u Milanu trajat æe pet dana, anjegov æe vrhunac biti "Slavlje svjedoèanstava" u subotu tesveèana misa u nedjelju. Ta æe dva slavlja, koja æupredvoditi, najavio je Sveti Otac, sve nas okupiti u "obiteljobitelji", a sve æe se odvijati tako da budu usklaðene razlièitedimenzije: zajednièka molitva, teološko i pastoralnorazmišljanje, trenuci bratstva i razmjene meðu tamošnjimobiteljima i onima koje æe doæi kao gosti, te medijski odjeci. Papina poruka, kao i sam Svjetski susret obitelji,predstavljeni su 24. rujna u Tiskovnome uredu Svete Stolice,u nazoènosti, meðu ostalima, kardinala Antonellija, koji jetom prigodom napomenuo da je susret prigoda za slavljenje ijaèanje uloge obitelji u Crkvi i društvu, prenosi RadioVatikan. Osim toga, kardinal je istaknuo obitelj kao temeljnisubjekt evangelizacije, te primijetio da se danas, što se tièepotreba gospodarstva i društva, pojedinca, nažalost, smatradjelotvornijim od obitelji.

.

Inozemne vijestiika

2929. rujna 2010. broj 39/2010

Chiara Luce Badano proglašena blaženomRim, 25.9.2010. (IKA) – U rimskom svetištu Gospe odbožanske ljubavi prefekt Kongregacije za kauze svetacanadbiskup Angelo Amato beatificirao je 25. rujna pripadnicunove generacije Pokreta fokolara službenicu Božju ChiaruLuce Badano (29. listopada 1971. - 7. listopada 1990.). Usvetištu se uz roditelje nove blaženice okupilo više od20.000 mladih iz cijeloga svijeta. Na poèetku misnog slavlja,nakon što je biskup Acquija Pier Giorgio Micchiardiproèitao molbu, a vicepostulatorica životopis službeniceBožje Chiare Luce Baldano, nadbiskup Amato proèitao jeApostolsko pismo pape Benedikta XVI. o njezinuproglašenju blaženom, te odredbu prema kojoj æe se njezinspomendan svake godine slaviti 29. listopada. Dok je dugimpljeskom okupljeno mnoštvo pozdravljalo novu blaženicu,otkrivena je njena slika. Na poèetku homilije nadbiskupAmato istaknuo je kako nije moglo biti izabrano primjerenijemjesto beatifikacije Chiare Luce od svetišta Božje ljubavi,jer je ta ljubav èvrsto obuzela njezino srce koje je takovoljelo život. Istaknuo je i niz pojedinosti iz njezina života.Djevojka, naizgled krhka, bila je jaka žena. Na smrtnojpostelji dala je posljednji dar, rožnice koje su presaðene, jerih bolest nije zahvatila. Dvije osobe danas vide zahvaljujuæinjoj. Crkva zahvaljuje Trojedinome Bogu za njeno življenjeljubavi i dobrote. Chiara Badano, moderna, sportska,pozitivna djevojka daje poruku optimizma i nade. Èak idanas se mladi život može živjeti u svetosti. Chiara Badano,Isusova misionarka, apostol evanðelja kao radosna vijest zasvijet koji je pun bogatstva, ali bolestan radi tuge i bijede,poziva da iznova naðemo svježinu i zanos vjere, istaknuo jenadbiskup Amato. Nakon blagoslova otpjevana je himna bl.Chiari Luce Baldano. Chiara Luce roðena je u Sassellu 29.listopada 1971. Rasla je u jednostavnoj obitelji koja ju jeodgajala u vjeri. Bogata prirodnim darovima, lijepa isportašica, imala je mnogo prijatelja koji su je smatraliistodobno normalnom i izvanrednom. Kao GEN (novageneracija) prionula je uz Pokret fokolara. U sedamnaestojgodini oboljela je od tumora kostiju. S bolešæu se suoèilautièuæi se ljubavi Božjoj. Onima koji su je posjeæivaliprenosila je vedrinu, mir i radost. Chiara Luce, kako ju jevoljela zvati Chiara Lubich, uputila je poruku svojimvršnjacima: "Mladi su buduænost. Ja više ne mogu trèati, aliželim vama predati baklju, kao na olimpijadi. Imate samojedan život i vrijedi truda dobro ga utrošiti."

200 milijuna ljudi progonjeno zbog vjereRim, 26.9.2010. (IKA) - Prema posljednjem izvještaju SveteStolice, kako 26. rujna prenosi talijanski katolièki dnevnikL'Avvenire, u svijetu ima 200 milijuna ljudi koji suprogonjeni zbog vjere, a 80 posto njih su kršæani. Posebno seto odnosi na komunistièke zemlje poput Kine, Vijetnama,Laosa i Sjeverne Koreje. Upravo u Sjevernoj Koreji od1953. godine nestalo je 300 tisuæa kršæana, a nema sveæenikani redovnica.U Indiji pak, posebice u pokrajini Orissa, desetci su kršæanaproteklih mjeseci žrtve pogroma od strane hinduskihfundamentalista, kao i u Pakistanu, gdje se i pomoæ dijeliselektivno. U Laosu je na djelu sustavni progon kršæana gdjese zabranjuje svaki misionarski rad i dijeljenje nabožnihpredmeta i knjiga, što može prouzroèiti i kazne zatvorom iliizgonom. Slièno je u Eritreji. Posebno je teško kršæanima uSaudijskoj Arabiji i u drugim zemljama gdje je islamdržavna vjera. U nekim se zemljama poput Egipta i Iranavjerska sloboda donekle podnosi, ali optužba primjerice danetko želi preobratiti muslimane može dovesti do smrtnekazne.

Spomen na papu Ivana Pavla I.Prije 32 godine je preminuo papa Albino Luciano èiji jepontifikat trajao samo 33 danaVatikan, 28.9.2010. (IKA) - Prije 32 godine, 28. rujna,preminuo je papa Albino Luciani, Ivan Pavao I., èiji jepontifikat trajao samo 33 dana. Imao je 65 godina. U vrlo jekratkom razdoblju stekao naklonost naroda, vjernika inevjernika. U više ga navrata papa Benedikt XVI. oslikavakao "ugodnog i blagog èovjeka" istodobno "èvrste vjere,odluènih naèela, uvijek raspoložen za prihvat i osmjeh". Bio je vjeran tradiciji i otvoren prema obnovi. Kao sveæenik,biskup i papa bio je neumoran u pastoralnoj djelatnosti,potièuæi sveæenstvo i laike da u svakom podruèju apostolatauvijek nastoje postiæi jedini i zajednièki ideal svetosti.Uèitelj istine i strastveni vjerouèitelj, sve je vjernikeneusiljenom i zadivljujuæom jednostavnošæu podsjeæao naobvezu i radost evangelizacije, istièuæi ljepotu kršæanskeljubavi, jedine snage koja može pobijediti nasilje i izgraditibratskije društvo. Poniznost je glavno obilježje Ivana PavlaI. Humilitas, poniznost, njegovo biskupsko geslo, izražavabit kršæanskog života i oznaèava bitnu vrlinu onoga tko je uCrkvi pozvan u službu autoriteta, istaknuo je Benedikt XVI.Na jednoj od èetiri opæe audijencije svoga kratkogpontifikata papa Luciani izmeðu ostalog je rekao:Ogranièavam se preporuèiti vam krepost, vrlo draguGospodinu, koji je rekao: Uèite od mene koji sam ponizna iblaga srca... I ako uèinite velike stvari, recite: sluge smobeskorisni. Poniznost se može smatrati njegovom duhovnomoporukom. Zahvaljujuæi toj njegovoj vrlini, dovoljna su mubila trideset tri dana da osvoji srce naroda, rekao je BenediktXVI. 28. rujna 2008. u nagovoru prije molitve AnðeoGospodnji.Isusov poziv: "Ako se ne obratite i ne postanete kao djeca,neæete uæi u kraljevstvo nebesko", bio mu je najdraži ulomakiz evanðelja. Pred Bogom se moramo osjeæati malenima,rekao je papa Luciani na jednoj opæoj audijenciji srijedom,dodajuæi: "Ne stidim se reæi da se osjeæam poput djeteta predmajkom; majci se vjeruje, ja vjerujem Gospodinu, i svemušto je On objavio". Te rijeèi oèituju snagu njegove vjere.Dok zahvaljujemo Bogu što ga je Crkvi i svijetu podario,bogatimo se njegovim primjerom, gajeæi istu poniznost kojaga je osposobila da govori svima, naroèito malenima itakozvanim dalekima, istaknuo je Benedikt XVI. uspomenutom nagovoru. Papa je takoðer podsjetio na njegovu pobožnost premaGospi. Još kao venecijanski patrijarh, pisao je: Naš život,život Crkve, nemoguæe je zamisliti bez krunice, marijanskihblagdana i svetišta te Gospinih slika. Vrlo je korisno prihvatitaj njegov poziv i, poput njega, u poniznome povjeravanjuMariji, naæi tajnu svagdanje vedrine i djelotvornogzauzimanja za mir u svijetu, rekao je Benedikt XVI. 8.listopada 2006. godine, a prenosi Radio Vatikan. Napisao je zbirku pisama "Illustrissimi", koja je kaovenecijanski patrijarh objavljivao u èasopisu Glasnik svetogaAntuna Padovanskog, od 1971. do 1975. godine, anaslovljena su povijesnim i mitskim liènostima svih vremenai mjesta. U tom imaginarnom dopisivanju istanèanomironijom u dopadljivom stilu venecijanski patrijarh vještoprenosi prošle dogaðaje i osobe u svoje doba i obrnuto,bezbrižno skaèuæi iz jednoga u drugo stoljeæe, narodnimgovorom piše o teškim i muènim onodobnim godinama.Pisao je dakle raznoraznim osobama, Penelopi kao i MarkuTwainu, Mariji Tereziji i Figaru, Pinokiju i Trilussi, Scottu iHipokratu, Markoniju, Goldoniju, svetoj Tereziji i takoredom sve do najvažnijega od svih, Isusu, njemu sastrahopoštovanjem piše.

Inozemne vijesti ika

30 29. rujna 2010. broj 39/2010

Prilog dokumenti

Apostolski pohod Ujedinjenom KraljevstvuPapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 22. rujna2010.Draga braæo i sestre!Danas želim govoriti o apostolskom putovanju u UjedinjenoKraljevstvo, koje mi je Bog dao ostvariti proteklih dana. Bioje to službeni posjet i, istodobno, hodoèašæe u srce povijesti isadašnjost jednog naroda bogatog kulturom i vjerom, kao štoje to britanski narod. Bio je to povijesni dogaðaj, koji jeoznaèio novo važno razdoblje u dugoj i složenoj povijestiodnosâ izmeðu tih naroda i Svete Stolice. Glavni cilj posjetabilo je proglašenje blaženim kardinala Johna HenryjaNewmana, jednog od najveæih Engleza novijeg doba,glasovitog teologa i èovjeka Crkve. Naime, sveèanostbeatifikacije predstavljala je istaknuti trenutak apostolskogputovanja, èija je tema bila nadahnuta na geslu skardinalskog grba blaženog Newmana: "Srce govori srcu". Uèetiri intenzivna i prelijepa dana provedena u toj plemenitojzemlji imao sam veliku radost govoriti srcu stanovnikaUjedinjenog Kraljevstva, i oni su govorili mojem srcu,napose svojom prisutnošæu i svjedoèenjem svoje vjere. Imaosam priliku naime ustanoviti koliko je kršæanska baština jošuvijek snažna i još uvijek aktivna u svim slojevimadruštvenog života. Srce Britanaca i njihov život su otvoreniBožjoj stvarnosti i ondje postoje brojni izrazi pobožnostikoje je taj moj posjet još više iznio na vidjelo.Veæ od prvog dana moga boravka u UjedinjenomKraljevstvu i tijekom èitavoga mojeg boravka, posvuda samnailazio na topli doèek vlasti, predstavnika raznih društvenihstvarnosti, predstavnika raznih vjeroispovijesti i osobitoobiènog puka. Tu mislim posebno na vjernike katolièkezajednice i njihove pastire, koji, premda su manjina u zemlji,veoma su cijenjeni i uvažavani te zauzeti u radosnomnaviještanju Isusa Krista, kako bi uèinili da zablistaGospodin i kako bi bili njegov glas posebno meðuposljednjima. Svima ponovno upuæujem izraz svoje dubokezahvalnosti za zanos i hvalevrijednu revnost koju su pokazalii kojom su se potrudili za uspjeh toga mog posjeta, koji æemi ostati u trajnoj uspomeni.Prvi je susret bio u Edinburghu s Njezinim Velièanstvomkraljicom Elizabetom II., koja me je, zajedno sa svojimsuprugom, vojvodom od Edinburgha, vrlo ljubazno primila uime èitavoga britanskog naroda. Bio je do vrlo srdaèansusret, kojeg je karakteriziralo dijeljenje nekih dubokihzabrinutosti za blagostanje svih naroda na svijetu i za ulogukršæanskih vrijednosti u društvu. U povijesnom glavnomgradu Škotske imao sam priliku diviti se umjetnièkimljepotama, koje su svjedoèanstvo bogate tradicije i dubokihkršæanskih korijena. To sam spomenuo u govoru NjezinuVelièanstvu i prisutnim predstavnicima vlasti, podsjeæajuæida je kršæanska poruka postala sastavni dio jezika, misli ikulture narodâ tih otoka. Govorio sam takoðer o ulozi kojuje Velika Britanija vršila i još uvijek vrši na meðunarodnojsceni, spomenuvši važnost uèinjenih koraka premapravednom i trajnom pomirenju u Sjevernoj Irskoj.Ozraèje veselja i radosti koje su stvorili mladi i djeca uèinioje radosnim posjet Edinburghu. Pošavši zatim u Glasgow,grad ukrašen prelijepim parkovima, upravo u jednom odnjih, Bellahouston Parku, predsjedao sam prvom misom nasvom putovanju. Bio je to trenutak snažne duhovnosti,veoma važan za katolike te zemlje, takoðer zbog èinjenice dase toga dana slavio liturgijski spomen svetog Niniana, prvogvjerovjesnika Škotske. Na tome liturgijskom skupu vjernika

okupljenih u sabranoj i zajednièkoj molitvi, koju su jošsveèanijom uèinile tradicionalne melodije i dirljive pjesme,podsjetio sam na važnost evangelizacije kulture, osobito unašem dobu u kojem prodorni relativizam prijeti da potamnineprolaznu istinu o èovjekovoj naravi.Drugoga dana zapoèeo sam posjet Londonu. Tu sam senajprije susreo s predstavnicima svijeta katolièkog odgoja,koji ima važnu ulogu u obrazovnom sustavu te zemlje. Uistinskom obiteljskom ozraèju obratio sam se odgojiteljima,podsjeæajuæi ih na važnost vjere u odgajanju zrelih iodgovornih graðana. Brojnim mladim, koji su me doèekalisa simpatijama i oduševljenjem, predložio sam da ne slijededjelomiène ciljeve, zadovoljavajuæi se ugodnim izborima,veæ da streme neèem veæem, to jest traženju prave sreæe,koja se nalazi samo u Bogu. Tijekom susreta spredstavnicima ostalih religija koje su najviše zastupljene uVelikoj Britaniji, koji je nakon toga uslijedio, podsjetio samna nezaobilaznu nužnost iskrenog dijaloga, da bi biopotpuno plodonosan, zahtijeva da se poštuje naèeloreciprociteta. Istodobno sam iznio na vidjelo traženje svetogkao nešto zajednièko svim religijama na kojem trebauèvršæivati prijateljstvo, povjerenje i suradnju.Bratski posjet canterburyjskom nadbiskupu bila je prilika dase ponovno potvrdi zajednièki trud na svjedoèenju kršæanskeporuke koji povezuje katolike i anglikance. Uslijedio jejedan od najznaèajnijih trenutaka apostolskog putovanja:susret u velikom salonu Britanskog Parlamenta spredstavnicima institucijâ, politièkog svijeta, diplomatima,akademicima, religijskim predstavnicima kao ipredstavnicima svijeta kulture i poduzetništva. Na tome takouglednom mjestu istaknuo sam da religija, za zakonodavce,ne smije predstavljati problem koji treba riješiti, negoèimbenik koji na bitan naèin pridonosi povijesnom razvoju ijavnoj raspravi u društvu, koji na osobit naèin doziva usvijest bitne važnosti etièkog temelja za odluke koje sedonose u raznim podruèjima društvenog života.U tome istom sveèanom ozraèju, posjetio samwestminstersku opatiju: bilo je to prvi put da je Petrovnasljednik zakoraèio u simbolièko mjesto pradavnihkršæanskih korijena te zemlje. Molitva Veèernje, zajedno spredstavnicima raznih kršæanskih zajednica Velike Britanije,predstavljala je važni trenutak u odnosima izmeðu katolièkei anglikanske zajednice. Kada smo zajedno posjetili grobsvetog Edvarda Ispovjednika, dok je zbor pjevao:"Congregavit nos in unum Christi amor", svi smo slaviliBoga, koji nas vodi na put punog jedinstva.U subotu ujutro, susretom s premijerom zapoèeo je nizsusreta s najvišim predstavnicima politièkog svijeta VelikeBritanije. Uslijedilo je euharistijsko slavlje uwestminsterskoj katedrali, posveæenoj Predragocjenoj KrviGospodina Našega. Bio je to izvanredan trenutak vjere imolitve – u kojem je takoðer izašla na vidjelo bogata idragocjena tradicija "rimske" i "engleske" liturgijske glazbe– u kojem su sudjelovali predstavnici raznih crkvenihsastavnica, duhovno ujedinjeni sa èetama vjernika iz dugekršæanske povijesti te zemlje. S velikom sam se radošæususreo s velikim brojem mladih koji su sudjelovali na misiizvan katedrale. Svojom oduševljenom i ujedno pažljivom idirljivom prisutnošæu oni su pokazali da žele bitiprotagonisti novog razdoblja hrabrog svjedoèenja, djelatnesolidarnosti i velikodušnog zauzimanja u službi evanðelja.U Apostolskoj nuncijaturi susreo sam se s nekoliko žrtavakoje su pretrpjele zlostavljanja od strane predstavnika klera i

Prilog dokumentiika

3129. rujna 2010. broj 39/2010

redovnika. Bio je to snažni trenutak ganuæa i molitve. Malozatim, susreo sam se takoðer sa skupinom struènjaka idragovoljaca odgovornih za zaštitu djece i mladih ucrkvenim sredinama, što predstavlja posebno važan aspekt upastoralnom djelovanju Crkve. Zahvalio sam im i potaknuoih da nastave svoj rad, koji se ukljuèuje u dugu crkvenutradiciju brige za poštivanje, obrazovanje i odgajanje novihnaraštaja. U Londonu sam zatim posjetio Dom za starijeosobe kojeg vode Male sestre siromašnih uz dragocjenidoprinos brojnih medicinskih sestara i dragovoljaca. Tastruktura je znak velike pažnje koju je Crkva uvijekpokazivala prema starijima, kao i izraz zauzetosti britanskihkatolika u poštivanju života bez obzira na èovjekovu dob ilistanje u kojem se nalazi.Kao što sam veæ rekao, vrhunac mojega posjeta VelikojBritaniji bila je beatifikacija kardinala Johna HenryjaNewmana, slavnog engleskog sina. Sveèanosti je prethodiloposebno molitveno bdjenje održano u subotu naveèer u HydeParku, u Londonu, u ozraèju duboke sabranosti. Mnoštvuvjernika, osobito mladih, želio sam ponovno predložitisvijetli lik kardinala Newmana, intelektualca i vjernika, èijase duhovna poruka može sažeti u svjedoèanstvu da putsavjesti nije zatvaranje u samoga sebe, veæ je otvorenost,obraæenje i poslušnost Onome koji je Put, Istina i Život. Èinbeatifikacije je održan u Birminghamu, tijekom sveèanognedjeljnog euharistijskog slavlja, u prisutnosti velikogmnoštva iz cijele Velike Britanije i Irske, kao i predstavnikamnogih drugih zemalja. Taj dirljivi trenutak još je višeistaknuo znanstvenika velikih umnih sposobnosti, slavnogpisca i pjesnika, mudrog Božjeg èovjeka, èija je misaoprosvijetlila mnoge savjesti i dan-danas nije ništa izgubila nasvojoj izvanrednoj privlaènosti. Na njemu se, na osobitnaèin, nadahnjuju vjernici i crkvene zajednice VelikeBritanije, da bi i u našim danima ta plemenita zemljanastavila davati obilne plodove evanðeoskog života.Susretom sa èlanovima Biskupske konferencije Engleske iWallesa kao i Škotske biskupske konferencije, zakljuèen jedan koji je bio u znaku velikoga slavlja i snažnog duhovnogzajedništva za katolièku zajednicu u Velikoj Britaniji.Draga braæo i sestre, u ovom mom posjetu Velikoj Britaniji,kao i uvijek htio sam poduprijeti prije svega katolièkuzajednicu, ohrabrujuæi je da ustrajno radi na obraninepromjenjivih moralnih istina koje, preuzete, prosvijetljenei potvrðene od evanðelja, stoje u temelju uistinu ljudskog,pravednog i slobodnog društva. Kanio sam takoðer govoritisrcu svih stanovnika Ujedinjenog Kraljevstva, o pravojstvarnosti èovjeka, o njegovim najdubljim potrebama, onjegovu konaènom odreðenju. U svom obraæanju graðanimate zemlje, razmeðu kulture i svjetske ekonomije, imao sampred oèima èitav Zapad, progovorivši o korijenima tecivilizacije i saopæavajuæi neprolaznu istinu evanðelja,kojom je ona prožeta. To me apostolsko putovanje uèvrstilou jednom dubokom uvjerenju: drevni europski narodi imajukršæanski duh, koji tvori jednu cjelinu s "duhom" i poviješæunjegovih naroda, a Crkva ne prestaje raditi da neprestanoodrži budnom tu duhovnu i kulturnu tradiciju.Blaženi John Henry Newman, èiji lik i spisi još uvijekèuvaju izvanrednu aktualnost, zaslužuje da ga svi upoznaju.Neka on podupre nakane i napore kršæana da se "posvudaširi Kristov miris, kako bi cio njihov život bio odraznjegova", kao što je mudro pisao u svojoj knjizi ZraèitiKrista.Papin apelOvaj tjedan se u Beèu održava opæa skupštinaMeðunarodnog mješovitog povjerenstva za teološki dijalogizmeðu Katolièke crkve i Pravoslavne crkve u cjelini. Temasadašnje faze studija je uloga Rimskog biskupa u zajedništvu

Opæe Crkve, s osobitim naglaskom na prvo tisuæljeæekršæanske povijesti. Poslušnost volji Gospodina Isusa ipromatranje velikih izazova koji se danas nameæukršæanstvu, obvezuju nas ozbiljno se zauzeti u ponovnojuspostavi punog zajedništva meðu Crkvama. Pozivam sve daintenzivno mole za radove Povjerenstva i za stalnoprodubljivanje i jaèanje mira i sloge meðu kršæanima, kakobismo mogli davati svijetu sve autentiènije evanðeoskosvjedoèanstvo.

Dok smo na svijetu moramo slušati GospodinaPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 26.rujna 2010.Draga braæo i sestre!U evanðelju ove nedjelju (Lk 16, 19-31) Isus pripovijedaprispodobu o bogatašu i siromašnom Lazaru. Prvi živi uraskoši i sebiènosti, i kada umre završava u paklu. Siromahapak, koji se hranio od ostataka s bogataševa stola, poštoumrije, anðeli odnesoše u vjeèno boravište Boga i svetaca."Blago vama, siromasi: vaše je kraljevstvo Božje!" (Lk 6,20). Ali poruka prispodobe ide dalje: podsjeæa da, dok smona ovome svijetu, moramo slušati Gospodina koji namgovori preko svetih pisama i živjeti prema njegovoj volji, usuprotnom, nakon smrti, bit æe prekasno za kajanje. Dakle, tanam prispodoba kaže dvije stvari: prva je da Bog ljubisiromašne i podiže ih iz njihova poniženja; druga je da jenaše vjeèno odreðenje uvjetovano našim ponašanjem, dabismo prispjeli životu moramo slijediti put koji nam je Bogpokazao, a taj je put ljubav, i to ne ljubav shvaæena kaoosjeæaj, veæ kao služenje drugima, u Kristovoj ljubavi.Zahvaljujuæi sretnoj podudarnosti, sutra æemo slavitiliturgijski spomen Vinka Paulskog, zaštitnika katolièkihkaritativnih udruga, èiju slavimo 350. obljetnicu smrti. UFrancuskoj u 16. stoljeæu on se osobno osvjedoèio u snažnikontrast izmeðu najbogatijih i najsiromašnijih. Naime, kaosveæenik imao je priliku posjetiti kako aristokratske sredine,tako i sela i najsiromašnije pariške èetvrti. Nošen Kristovomljubavlju, Vinko Paulski organizirao je stalne oblike služenjaljudima s ruba društva, osnovavši takozvane "Charitées",karitase, to jest skupine žena koje su stavljale svoje vrijeme isvoja dobra na raspolaganje najsiromašnijima. Neke od tihvolonterki odluèile su se potpuno posvetiti Bogu isiromasima i tako je, zajedno sa svetom Luisom de Marillac,sveti Vinko osnova "Kæeri ljubavi", prvu žensku redovnièkuzajednicu koja je živjela posveæenje "u svijetu", meðuljudima, s bolesnima i potrebitima.Dragi prijatelji, samo Ljubav s velikim "Lj" daje pravusreæu! Pokazuje to jedan drugi svjedok, jedna mlada žena,koja je juèer proglašena blaženom ovdje u Rimu. Govorim oChiari Badano, djevojci iz Italije roðenoj 1971., koja jeumrla od jedne bolesti s nepunih 19. godini, ali koja je bilaza sve zraka svjetla, kao što kaže njezin nadimak: "ChiaraSvjetlo". Njezina župa, biskupija Acqui Terme iFokolarinski pokret, kojem je pripadala, danas slave – i to jeslavlje za sve mlade, koji mogu pronaæi u njoj primjerkršæanske dosljednosti. Njezine posljednje rijeèi, iz kojihodsijeva puno prianjanje uz Božju volju, bile su: "Mama,zdravo. Budi sretna jer ja sam sretna". Zahvaljujemo Bogu,jer je njegova ljubav jaèa od zla i smrti; i zahvalimo DjeviciMariji koja vodi mlade, takoðer i preko teškoæa i trpljenja,da se zaljube u Isusa i otkriju ljepotu života.

Prilog dokumenti ika

32 29. rujna 2010. broj 39/2010