4.1 - 4. Pcelarski Dani (Sve)

7/28/2019 4.1 - 4. Pcelarski Dani (Sve)

1/134


2/134


3/134


4/134

Izdava:Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Za izdavaa:prof. dr. sc. Vlado Guberac, dekan

Glavni i odgovorni urednik:doc. dr. sc. Zlatko Pukadija

Grafka i dizajn:

Ras Luai, dipl. ing.Tisak:TIPO Osijek

Naklada:

600 primjeraka

ISBN: 953-6331-51-9


5/134

Pelarski savez Vukovarsko-srijemske upanijePelarske udruge Brodsko-posavske upanije

Savez pelara Osjeko-baranjske upanije

Hrvatska gospodarska komoraHrvatski pelarski savez

Hrvatska pelarska akademijaPoljoprivredni fakultet Sveuilita J.J. Strossmayera u OsijekuHrvatski veterinarski institut, Veterinarski zavod iz Vinkovaca

Zdravstvena i veterinarska kola dr. Andrija tampar iz Vinkovaca

O R G A N I Z I R A J U

4. PELARSKI DANI 2007.

Meunarodni pelarski sajam opremei pelinjih proizvoda i struno znanstveni skup

VINKOVCI 9.10.i 11 . OUJKA 2007.


6/134

ZNANSTVENO STRUNI ODBOR

1. prof. dr. sc. Zvonimr Tucak,Poljoprivredni fakultet u Osijeku - predsjednik

2. doc. dr. sc. Zlatko Pukadija,

Poljoprivredni fakultet u Osijeku3. mr. sc. Mario krivanko, dr. vet. med.

Veterinarski zavod iz Vinkovaca, predstojnik

4. mr. sc. Marin Periki, dr. vet. med.Hrvatski veterinarski institut, Veterinarski zavod Vinkovci

5. mr. sc. Jadranka Mustapi-Karli

6. dr. sc. Zdravko Lakti

7. prof. dr. sc. Nikola Kezi,Agronomski fakultet iz Zagreba

8. prof. dr. sc. Mio Mladenovi,Agronomski fakultet iz Zemuna

9. Ivan Mikulin, pelar praktiar iz Vinkovaca

10. Mato Idojti, pelar praktiar iz Vinkovaca

ORGANIZACIJSKI ODBOR

1. Petar Kuli - predsjednik,zamjenik upana Vukovarsko-srijemskog

2. eljko Ili,zamjenik gradonaelnika Vinkovaca

3. Andrija Mati - zamjenik predsjednika,proelnik up. odjela za polj. i umarstvo

4. Stipan Pekanovi,predsjednik svjetskog sajma pelarstva i svjetske pelarske burze

5. Jugoslav Holik,Hrvatska gospodarska komora

5. Josip umanovac,

Hrvatski stoarski centar Vinkovci6. Boo Pavlovi,ravnatelj Zdravstveno - veterinarske kole Dr. Andrija tampar

7. Stevo Trtica8. Vinko Kuani

POASNI ODBOR

Sreko Selanac - pomonik ministra poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstvaBoo Gali - upan Vukovarsko - srijemskiMladen Karli - gradonaelnik Vinkovaca

9. Stjepan Arai10. Antonija Maji

11. Ivica Kneevi12. eljko uran13. Jure Bonjak14. Milan Kramer15. Tadija Bokovi16. Berislav Blaevi17. Jozo Petrui18. Danijel Kunodi19. Slavko Hajmburger20. Marija Pavlovi21. Nikola uak

22. Branko Kotur23. Anto Antunovi


7/134

Sadraj

Nacionalni program ruralnog razvitka 6

Bri Kosti MarjanProizvoai meda u prilagodbi europskom zakonodavstvu 9Gaparac Nevenka

Elektroniko nadgledanje pelinjaka i dojava pelaru o stanju u konicamasustavom Apismarin 11Fucija Marin

Amerika gnjiloa - novi pogled na staru opasnost 17ekulja Damir, Lakti Zdravko

Program selekcije pela na tolerantnost na varoozu na otoku Unije 22Drai Maja, Duvnjak G., Bubalo Dragan, Buchler R., Winfried, D., Pechhacker Herman i Kezi Nikola

Dresura pela za opraivanje voaka 26Break Davor

Trina svojstva pelinjih proizvoda 29Horvat Slavko

Pelarstvo u saveznoj pokrajini Mecklenburg-Vorpommern od 1990. godine 37Winfried, D.

Suzbijanje varooze na manjim pelinjacima 41Kezi Nikola, Drai Maja i Bubalo Dragan

Formiranje i njega nukleusa 44Pukadija Zlatko

Profilasa i lijeenje pela preparatima registriranim u Bugarskoj 51Gurgulova Kalinka

Razvoj pelinjeg drutva tokom godine 53

Tomain G. FranjoAnalitika u slubi kontrole kakvoe meda 57Kenjeri Daniela

Pravna regulativa u ekolokoj proizvodnji meda 61Bjeli Dragana, Vitez Marijeta i Mezak - Stastny Mirela

Primjena marketinga na tritu meda 71Marinac Antun i Andrli Berislav

Hrvatski pelarski (iz)let u EU 82

Krakar Davorin


8/134

Proizvodnja meda u funkciji razvoja seoskog poduzetnitva imultifunkcionalnosti agrara 86

Zmai Krunoslav

Kako upravljati pelarskom proizvodnjom kada je to Tvornicapod vedrim nebom 91

Lakti Zdravko i ekulja Damir

Znaenje dijagnosticiranja nozemoze 99

Matain eljka, Tlak Ivana, Petrinec Zdravko

Prilog poznavanju medonosnog bilja i mogunostimapoboljanja pelinje pae 105

Zima Dinko, Idlbek Robert, Jakobovi Snjeana

Primjena pelinjih proizvoda u zatiti ljudskog zdravlja 115

Tomljanovi Zlatko

Univerzalni ekoloki ispariva sredstava protiv varoe i moljaca 118

Trikovi Kostadin, Stojanovi Duica, Gligori Ignjat i Trikovi Bojan


9/134

UVOD

Ovogodinji 4. PELARSKI DANI u znaku su, i pored brojnih problema,

sveopeg napredovanja pelarstva Hrvatske u to je ugraeno puno truda pelarskihudruga Vukovarsko-Srijemske upanije, odnosno Pelarskog saveza Vukovarsko-Sri-jemske upanije.

Naime, napredni pelari ove upanije jo su prije desetak godina uoili kakose Hrvatsko pelarstvo ne razvija u eljenom pravcu. Ovo je znailo da se pelarskotrite ne razvija i da se ne prati razvoj znanosti i struke. Ovakav odnos premapelarstvu vodio je do toga da se razina proizvodnje pelinjih proizvoda nije dizala,ve se poela dizati starosna dob pelara. U takvim uvjetima prijetila je opasnost aki da se pelarstvo u Hrvatskoj pone gasiti.

Uvidjevi bit ovih problema meu prvima smo poeli s obrazovanjem pelarakroz nau manifestaciju PELARSKI DANI, koja je jedina u Hrvatskoj ovakve ra-zine i vjerojatno e i dalje nastaviti rasti iz godine u godinu. Ova pelarska mani-festacija je polako ula u pelarski kalendar dogaanja, ne samo pelara Hrvatske,nego i cijele regije.

Zbog svega ovoga elja nam je da pelari u Vinkovce nastave dolaziti naPELARSKE DANE u sve veem broju, ba kao to se dolazi na Vinkovake jeseni.

Drago Josipovi


10/134


11/134

4.PELARSKIDANI2007.

5

NACIONALNI PROGRAM RURALNOG RAZVITKA

Bri Kosti Marjan, dipl.ing. Naelnik odjela

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, UMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA

Zagreb, Ulica grada Vukovara 78, Tel. (01) 610 6692, Fax. (01) 610 9189www.mps.hr

Hrvatska poljoprivreda u brojkama

- 5,5% iskljuivo poljoprivrednog stanovnitva

- u ruralnom prostoru ivi oko 40% hrvatskog puanstva (2001), koji su izravnoili neizravno vezani uz poljoprivredu

Poljoprivredna politika

- jaanje poljoprivrednog sektora

- ouvanje, razvoj i zatita ruralnih podruja

Cilj:

- osiguranje primjerenih radnih i ivotnih uvjeta u

- seoskim podrujima,

- ouvanje prirodnog i kulturnog nasljea,

- promicanje odrive poljoprivrede i ouvanje okolia

Sustavi poticaja i potpora u poljoprivredi

Cilj:

- poveanje konkurentnosti

- vei dohodak

Sustavi poticaja i potpora u poljoprivredi

- model poticanja proizvodnje

- model potpore dohotku

- model kapitalnih ulaganja

- model ruralnog razvitka


12/134

4.

PELARSKIDANI2007.

6

73%

19%

5% 3%

Poticaji

Potpora dohotku

Kapitalna ulaganja

Ruralni razvitak

Grafikon 1. Struktura modela dravne potpore

UPISNIK POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA

Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava > 160.000 u RH

ZAKONODAVSTVO

- Zakon o poljoprivredi (NN 66/01; NN 83/02)

- Zakon o dravnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i umarstvu

(N.N. 87/02; NN 117/03; NN 82/04)

- Pravilnik o nainu i uvjetima provedbe modela poticanja proizvodnje

(N.N. 24/2005)

- Pravilnik o provedbi modela potpore dohotku (N.N. 02/2005)

- Pravilnik o provedbi modela kapitalnih ulaganja u poljoprivredi, ribarstvu

i umarstvu (N.N. 47/2004)

- Pravilnik o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava

(N.N. 128/2002)

MODEL RURALNOG RAZVITKA

Ciljevi:

- zadrati stanovnitvo u ruralnim podrujima

- izjednaiti kvalitetu ivota u urbanim i ruralnim podrujima

- omoguiti povratak stanovnitva iz urbanih u ruralna podruja

Model ruralnog razvitka:

- razvitak seoskog prostora

- ouvanje izvornih i zatienih pasmina

- marketinka priprema poljoprivrednih proizvoda


13/134

4.PELARSKIDANI2007.

7

Marketinka priprema poljoprivredno - prehrambenih proizvoda

Ouvanja izvornih i zatienih pasmina

Strategijski programi operativni program podizanja trajnih nasada

Operativni program razvitka govedarske proizvodnje

Operativni program razvitka svinjogojske proizvodnje

Operativni program potpore proizvodnji slavonskog kulena

Operativni program za razvoj povrarstva - u izradi

Program potpore istraivanjima u poljoprivredi (vip)

Program potpore programima rada udruga

Program potpore srednjim poljoprivrednim kolama

Program potpore za odravanje sajmova, izlobi, seminara, okruglih stolova,znanstvenih skupova, kongresa, obljetnica i manifestacija ouvanja kulturnebatine


14/134

4.

PELARSKIDANI2007.

PROIZVOAI MEDA U PRILAGODBI EUROPSKOMZAKONODAVSTVU

mr. sc. Gaparac Nevenka, dr.vet.med.

Hrvatska gospodarska komora - Centar za kvalitetu

Saetak

Proteklih desetak godina EU temeljito je preispitala propise koji su vezani uzsigurnost hrane, budui su se postojei pokazali nedovoljno uinkoviti u praksi.Zakonodavstvo u podruju sigurnosti hrane sastojalo se od niza direktiva (propisa) ukojima su detaljno bili propisani svi uvjeti i mjere koje su proizvoai i preraivaimorali udovoljiti. U konanici, sigurnost proizvoda koji se stavljao na trite

garantiralo je zavrno uzorkovanje i analitiko izvjee gotovog proizvoda bez obzirao kojim se koliinama radilo. Ista praksa pokazala se tijekom godina kao nesigurna ineuinkovita jer se broj incidenata vezanih uz hranu za koju se utvrdilo da predstavljarizik za zdravlje ljudi i ivotinja poveao. Brojne krize rezultirale su poveanomzabrinutou i gubitkom povjerenja potroaa. Stoga je dolo do bitnih promjenau propisima o sigurnosti hrane i hrane za ivotinje sa osnovnim ciljem vie razinezatite zdravlja i interesa potroaa kroz niz jednostavnih i sveobuhvatnih propisautemeljenih na analizi rizika.

Kljune rijei: Europska unija (EU), subjekti u poslovanju s hranom,

odgovornost

Kada govorimo o proizvoaima i preraivaima meda tada ih novozakonodavstvo naziva subjektima u poslovanju s hranom bez obzira na to da li sepostupak poslovanja poduzima zbog ostvarivanja dobiti ili ne, te bilo da je javni iliprivatni, ukoliko se izvravaju poslovi vezani za bilo koju fazu proizvodnje, prerade,skladitenja, prijevoza ili distribucije hrane.

Subjekti u poslovanju s hranom odgovorni su za nesmetanu provedbu propisa ohrani unutar poslovanja kojim upravljaju. Zakon o hrani (Uredba 178/2002/EC) ihobvezuje na udovoljavanje slijedeih uvjeta:

1. sigurnost - subjekti ne smiju stavljati u promet hranu koja nije sigurna zakonzumaciju

2. odgovornost - subjekti su odgovorni za sigurnost hrane koju proizvode,prerauju, prevoze, uskladitavaju ili prodaju

3. sljedljivost - subjekti moraju osigurati takav sustav da mogu odmah

identificirati dobavljaa ili kupca


15/134

4.PELARSKIDANI2007.

9

4. transparentnost - subjekti moraju odmah informirati nadleno tijelo ukolikoopravdano posumnjaju da njihova hrana nije sigurna za konzumaciju

5. krizne situacije - subjekti moraju odmah povui hranu s trita ukolikoopravdano posumnjaju da nije sigurna za konzumaciju

6. prevencija - subjekti moraju identificirati i redovito analizirati kritine tokeu procesu i osigurati kontrolu nad njima

Unutar paketa novih propisa na proizvoae meda direktno se odnosi samoUredba 852/2004/EZ o higijeni prehrambenih proizvoda u kojoj se daje do znanjada cijeli prehramebeni lanac od primarne proizvodnje pa do gotovog proizvoda uveoj ili manjoj mjeri mora ispotovati higijenske mjere i zavisno od veliine i vrstedjelatnosti kojom se subjekt bavi i osigurati kontrolu nad svim fazama proizvodnje,prerade i distribucije hrane. U Uredbi 852/2004/EZ navodi se takoer kako uvjeti zaHACCP trebaju omoguiti dovoljnu fleksibilnost, posebice za male tvrtke. Osnovnicilj provedbe postupaka utemeljenih na HACCP naelima je kontrola opasnosti uprehrambenim proizvodima. Taj se cilj moe postii razliitim sredstvima, imajuina umu da su postupci za kontrolu opasnosti utemeljeni na riziku i usredotoenina ono to je u prehrambenoj tvrtki vano za higijensku i zdravstvenu ispravnost,a time i sigurnost prehrambenog proizvoda. Upravo u ovoj Uredbi zakonodavacpotie irenje i primjenu nacionalnih smjernica odnosno vodia dobre (pelarskeprakse) proizvoake ili higijenske prakse jaajui tako sektorski pristup za primjenuhigijenskih i drugih mjera koje su zajednike istoj vrsti proizvodnje, prerade ilidistribucije. U brojnim sluajevima, opasnosti se mogu takoer kontrolirati i samim

ispunjavanjem zahtjevanih preduvjeta u vezi s higijenom prehrambenih proizvoda.Zakljuno, sigurnost hrane rezultat je nekoliko imbenika: ponajprije zakono-

davstva kojim se u nastupajuem razdoblju trebaju utvrditi minimalni higijenskiuvjeti; implementacije istog te slubenih kontrola kako bi se provjerilo da li subjektikoji posluju s hranom ispunjavaju te uvjete, dok subjekti koji posluju s hranom trebajuuspostaviti i provoditi programe i postupke za osiguranje zdravstvene ispravnosti hranekoji se temelje na naelima sustava HACCP (vodiima, ili fleksibilnom primjenomHACCP naela) te moi garantirati nekodljivost za zdravlje ljudi proizvoda kojestavljaju na trite.


16/134

4.

PELARSKIDANI2007.

10

ELEKTRONIKO NADGLEDANJE PELINJAKA I DOJAVAPELARU O STANJU U KONICAMA SUSTAVOM APISMARIN

Fucija Marin, dipl. ing.

Kuraltova 8, 10000 Zagreb

Sustav APISMARIN je rezultat viegodinjeg prouavanja zvunih signala ivibracija kojima komuniciraju razne ivotinje, meu kojima i kukci, a koje je ing.Marin Fucija snimao i biljeio, te ove godine uz pomo strunog tima i realizirao dopraktine uporabe.

Ozbiljnija promatranja zapoela su 2000.godine, kada su mi bili ustupljenirashodovani medicinski aparati za snimanje rada srca i mjerenje elektrike aktivnostimozga. Tu sam aparaturu preradilo, nadopunio i prilagodio za registriranje vrloosjetljivih spektara vibracija i zvunih signala na kojima komuniciraju kukci. Idejakoja me je tada zaokupljala, bila je veza biljke i insekta. Ve sam ranije shvatio da sutlo, biljka i ivotinje zapravo jedna cjelina iji su dijelovi meusobno ovisni. Zapravosam elio vidjeti ima li osim boja, mirisa i kemijskih signala bilo to u toj komunikacijito se moe mjeriti elektrikim ili akustikim aparatima.

Poetkom 2004. godine prijavio sam projekt Elektroniko nadgledanje pelinjakai dojava pelaru o stanju u konicama . Od tada je zapoela plodna suradnja sa dr.sc.

Nikolom Keziem sa Zavoda za pelarstvo na Agronomskom fakultetu sveuilitau Zagrebu u primjeni raznih tehnikih segmenata za potrebe pelarstva. Struniinenjerski tim koji radi na razvoju objedinio je segmente u jedinstven polivalentnisustav prikupljanje klimatskih podataka na pelinjaku: temperature, tlaka, vlage, brzinevjetra i koliine padalina sa podacima iz konica. Iz konica se prikupljaju podacio unutarnjoj temperaturi, vlazi te frekventni sonogrami (slika 1.). Na referentnimkonicama prikupljaju se podaci o promjeni teine ,te broj ulaska i izlaska pela izkonice. Sustav je tako prilogaen praksi da postavljanje senzora ne zahtjeva nikvepreinake na postojeim konicama,a razvijen je tako da na jednu centralnu jedinicu

moemo prikljuiti 128 konica.Za potrebe znanstvenih istraivanja svaka konicamoe imati i vagu i brojalicu pela.

Podaci se beinim putem sakupljaju u centralnu jedinicu, softverski obraujui prosljeuju na web stranicu pelara, a mogu se prikazati u vidu pisanih podataka,grafikona ili tablica. Odabrani podaci i/ili vani signali upozorenja mogu se proslijeditii na mobitel bilo zvuno ili u obliku SMS poruke.

Sustav je u eksperimentalnoj funkciji od jeseni 2006. godine na pelinjakuAgronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu (slika 2.) i za rad ne zahtjeva fiksnu

telefonsku liniju niti izvor napajanja strujom iz gradske mree.


17/134

4.PELARSKIDANI2007.

11

Slika 1. Prikupljeni podaci o unutarnjoj temperaturi, vlazi te frekventni sonogrami

Slika 2. Pelinjak Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu

Opi je zakljuak da smo ulaskom u podruje ovakvog praenja ekolokih sustavaotvorili nova vrata za znanost i primjenu u praksi, poglavito iz razloga to su razvijeniposebni ureaji i softverski filtri kojima se razluuju karakteristini signali matice,varoe i posebna stanja ili raspoloenja unutar pelinje zajednice u konici. Oekuje seovim sustavom osuvremeniti i poveati sigurnost u pelarskoj proizvodnji, poglavitou podruju problema vezanih uz varou i selekciju matica.

Razluivanjem signala matice i varoe dobivenih u sonogramu, pokazala se je

velika slinost u akustikom obliku tih signala koju nisam oekivao(slika 3.). To


18/134

4.

PELARSKIDANI2007.

12

me navelo na sumnju da se varoa koristi Akustikom mimikrijomna pasmini Apismellifera , kako bi se glumei maticu zatitila od napada pela radilica iz zajednice,odnosno izbjegla mehaniko ienje kojim se slue azijske pasmine pela na kojimavaroa nije toliko velik problem kao na naoj peli, Apis mellifera.

Slika 3. Usporedba filtriranih signala matice i varoeZa pretpostaviti je da matice azijskih pasmina pela imaju karakteristine

akustike signale razliite od signala varoe, pa njihove radilice na vrijeme prepoznajuparazite u svojoj zajednici i mehaniki ih odstrane. Pretpostavljam da je do ove pojaveakustike mimikrijedolo uslijed mutacije varoe u podrujima Azije gdje se zajednosusreu azijske pasmine pela i naa Apis mellifera.

Jedan od znaajnih uporabnih mogunosti ovog sustava svakako je i ranodijagnosticiranje rojevnog raspoloenja unutar zajednice. To omoguuje pelaru da seodlui iz koje e konice dopustiti rojenje, a u kojima e pravovremeno reagirati da sprijei

rojevno raspoloenje. U zavrnoj je fazi i izrada mobilnog runog senzora koji pokazuje ukojoj se ulici nalazi matica, sa ciljem da pelari ne gube vrijeme traei je po okvirima.

Uporabom ovog sustava na pelinjaku Agronomskog fakulteta u Zagrebu, pokazalo seje koliko vremena treba pelinjoj zajednici da ponovo uspostavi ustaljeni reim temperaturei vlage unutar konice nakon kratkog otvaranja poklopca tijekom jeseni i zimi. Ovisnoo snazi zajednice, za normalizaciju je bilo potrebno od 2-6 sati, to dokazuje kolika jetetnost nepotrebnog uznemiravanja zajednicu otvaranjem konice (vidi sliku 1).

Praenjem vrijednosti temperature,vlage i karakteristine jaine sonograma dobivase nakon softverske obrade podatak, realna vrijednosti snage pojedine zajednice. Snaga

zajednice ne mora biti proporcionalna broju pela u konici, to je i u praksi uoeno kada


19/134

4.PELARSKIDANI2007.

13

brojano manja zajednica sakupi vie meda nego brojano vea zajednica. Realnu snaguili jainu pelinje zajednice mogue je ovim sustavom izraziti fizikalnim jedinicama .

Na slici 4. vidi se vrlo veliko kolebanje vlage i temperature do dana 29.11.2006.kadaje zajednica prihranjena pogaom. Nakon dodane prihrane, kolebanje vlage i temperature

prestaje. Iz ovog je primjera razvidna vanost sustava Apismarin za praksu, kojipravovremeno dojavljuje potrebu pojedine zajednice za dohranom. Primjenom sustavaizbjei e se se nepotrebno otvaranje konica, a dohrana e se obaviti samo na konicamaije zajednice za njom imaju potrebu. Tako e se sprijeiti nepotrebno uznemiravanje,racionalizirati troak prihrane i sprijeiti umiranje zajednice od gladi tijekom zimovanja.

Slika 4. Kolebanje vlage i temperature u konici nakon prihrane zajednice

pogaomRazvijena softverska obrada prikupljenih signala, takoer signalizira i nestanak

matice iz konice. Dijagram tog stanja vidljiv je na slici 5. ,gdje dana 10.01.2007. u7h i 46 min poinje kolebanje krivulje, da bi smo 12.01.2007.godine izvrili kontrolukonice i utvrdili nestanak matice. Sustav ovu pojavu prepoznaje kao alarmni signalkojeg e pelar dobiti i putem SMS-poruke na svoj mobitel.

Slika 5. Dijagram snimljen u zajednici nakon nestanka matice


20/134

4.

PELARSKIDANI2007.

14

Slike 4,6 i 7 prikazuju primjer obraenog sonograma koji rezultira frekventnekarakteristike i spektralne analize snimljenog signala. Razvijeni softver sustavaApismarinpri obradi podataka analizira sve navedene i prikazane vrijednostii pelaru na njegovu web stranicu daje jednostavnu uputu razumljivu i onima saslabijim znanjem informatike, npr.u konici 15 nema matice,ili prihrani konice9,12 i 120,ili rojevno raspoloenje pojavilo se je u konici 3 i 122.

Slika 6. Sonogrami koji rezultiraju frekventne karakteristike i spektralne analize

snimljenog signala

Sustav se razvija za pelarske potrebe, no vjerojatno e u budunosti imati iruprimjenu u drugim podrujima poljoprivrede, umarstva i biologije (vidi sliku 7.).


21/134

4.PELARSKIDANI2007.

15

Slika 7. iroki spektar mogue primjene sustava Apismarin

Ve smo sada ostvarili cilj da pelar ima bolji uvid i mogunost praenja stanja na

pelinjaku i konicama i u vrijeme kada se tamo ne nalazi fiziki, to e promijenitisigurnost pelarenja, osobito kod selidbenih i manje iskusnih pelara. Znanosti smodali mogunost egzaktnog opaanja i obrade podataka bez da se remeti stanje pelinjezajednice. Uvjeren sam da smo ovim sustavom i metodom u mogunost odgovoriti namnoge nepoznanice iz ivota pela i drugih kukaca.


22/134

4.

PELARSKIDANI2007.

16

AMERIKA GNJILOA NOVI POGLED NA STARUOPASNOST

dr. sc. ekulja Damir1, dr. sc. Lakti Zdravko2

1 Camelusd.o.o., Rose Leard 10, Rijeka2 lan urednitva Hrvatske pele i proizvoa matica; Radnika 2, eerana, BeliManastir

Posljednjih godina o amerikoj gnjiloi se ne uje previe. Izgleda kao da je tado nedavno glavna poast u pelarstvu ovih krajeva, nestala ili bar da je prestala bitiopasnom prijetnjom. Iako je po inerciji ostala u zakonodavstvu vezanom uz bolesti

pela, gotovo sasvim je nestala iz pelarskih predavanja i openito iz zanimanja pelara.Koliko je to opravdano i treba li ju zaboraviti ili ne, pojasniti e slijedei tekst.

Iako se bolest naziva amerika gnjiloa, to zapravo nema veze sa amerikimkontinentom, jer je prisutna i u brojnim drugim dijelovima svijeta. U narodu su ju jonazivali i pelinja kuga a u literaturi se nalazi i pod nazivom opaka gnjiloa.

Uzronik amerike gnjiloe je Paenibacillus larvae, tapiasta bakterija, koja tvorivrlo otporne spore. Spore se unose u organizam prijemljivih liinki hranom. Razlogda bolest nije nanijela vie tete pelarstvu lei prvenstveno u tome da se liinkemogu zaraziti boleu uglavnom samo u dobi do dva dana. Starije liinke se teoretskitakoer mogu zaraziti, ali broj spora potrebnih za infekciju se toliko povea, da upraktinim uvjetima ne dolazi do njihovog oboljevanja.

Nakon unoenja spora u organizam prijemljive liinke, one dospijevaju usrednje crijevo, koje je u toj fazi razvoja liinke jo zatvoreno. Tijekom prvog danaod unosa, iz spora se razviju vegetativni oblici uzronika. Oni su vrlo osjetljivi naantibiotike i sulfonamide, pa se na njihovom unitavanju bazira lijeenje bolesti unjenoj ranoj fazi. Razvoj sekundarnih infekcija koje bi se mogle razviti u oboljelojliinci, sprijeen je antibiotikom, kojeg lui Paenibacillus larvae (Woodrow, 1942)Vegetativni stadiji prodiru kroz stijenku srednjeg crijeva pela i tijekom narednih 9 do11 dana toliko se razmnoe u tijelu zaraene liinke, da iskoriste sve njene hranjivetvari, te zbog pomanjkanja uvjeta za razvoj masovno prelaze u sporogeno stanje.U svakoj pojedinoj liinci na taj se nain razvije do 2,5 milijardi spora (Sturtevant,1932). Budui da su u toj dobi liinke ve poklopljene, one masovno ugibaju u fazipoklopljenog legla, po emu su nekad ameriku gnjilou svrstavali u tzv. bolestipoklopljenog legla (Tomaec, 1955). Tek u toj fazi bolest se u praksi moe prepoznati,jer se na poklopljenom leglu uoavaju rupice, koje izgrizaju pele kada primjete da jeliinka uginula pod poklopcem (Holst, 1946).

Ponekad pele mogu prepoznati bolest neposredno nakon uginua liinke, teju izbaciti iz konice dok razvoj uzronika nije zavren, pa se ne razvijaju klinikisimptomi bolesti. Ukoliko je pak razvoj uzronika zavren, sadraj uginulih liinki

pretvara se u gnjecavu masu, koju pele istaice uz veliki napor pokuavaju izbaciti.


23/134

4.PELARSKIDANI2007.

17

Pri tome dolaze u kontakt sa desetinama miliona spora, koje kasnije, kada peleistaice postanu generacijskom sukcesijom poslova u zajednici, hraniteljice legla,dospijevaju u srednje crijevo novih prijemljivih liinki. to vie napora pele uloe upokuaj izbacivanja gnjecavih liinki, to vie spora ire po svim dijelovima konice.Ne samo da se tako zaraavaju nove liinke, ve se spore uzronika ire i po vosku,drvenim dijelovima konice, a dolaze i u med. esto se u medu nalaze spore i usluajevima kada nema klinikih simptoma bolesti, tako da je jedan od najopasnijihnaina irenja bolesti u praksi, prihrana pela pogaama ili sirupom napravljenimod meda. Tako se vrlo brzo bolest moe proiriti na cijeli pelinjak, odnosno na svezajednice pelarstva na kojem se primjenjuje ta praksa.

Kada zdrave odrasle pele pojedu med, i spore dospiju iz mednog mjehura ucrijevo, one su u praksi izgubile znaenje u prijenosu bolesti. Naime, odrasle peleizmet izbacuju u letu u prirodi, te su tako izbaene spore unato njihovoj izuzetnoj

otpornosti, izgubljene.U pelinjoj zajednici dolazi do zaraavanja sve veeg broja liinki. Istovremeno

odrasle pele postupno umiru, pa tako i najsnanije zajednice postaju slabii i na krajuodumiru. Takve zajednice u jednom periodu imaju ne samo puno mrtvog legla ve iviak slobodnih odraslih pela, koje budui da ne trebaju gubiti energiju za ishranulegla, esto uspijevaju sakupiti zavidne zalihe meda. Nastupanjem bespanog razdobljatakvi slabii ne pruaju otpor grabei, te se na pelinjaku i u okolici javlja epidemijaamerike gnjiloe. Pojavi bolesti pogoduje i sam ovjek. Bolest se sporadinojavlja i u sluajevima kada se staklenke sa zaraenim medom bacaju u kontejnere

za smee koji su dostupni pelama iz okolice. Na taj se nain bolest iri na velikedaljine, jer se spore bolesti esto nalaze i u medu koji se nalazi u prodaji. Staklenkesa takvim, esto uvoznim medom, na kraju najee zavre na mjestima dostupnimpelama, koje ih u potrazi za hranom do kraja poiste. Sam pelar esto nesvjesnoprenosi bolest odlaganjem okvira na pelinjaku, nepravilnim radom prilikom vrcanja,odnosno uvijek kada pele dolaze u kontakt sa otvorenim medom. esta je i pojavanepravodobnog prepoznavanja bolesti, kada pelar okvire iz zaraene oslabljelezajednice sam porazdijeli po pelinjaku pomijeavi ih sa zdravima.

Pojava i irenje amerike gnjiloe su nepredvidljivi, te stoga davanje antibiotika

u preventivne svrhe nema znanstvenog opravdanja. Osim to se na taj nain rezidueantibiotika nalaze u medu, inei ga neprikladnim za ljudsku ishranu, ne postie se nioekivana profilaktika zatita pela.

Profilaktine mjere koje se preporuuju imaju smisla samo ako se provode prijepojave bolesti. U sluajevima kada se bolest pojavi, treba ju sanirati ovisno o stupnjuzaraze, jaini zajednice, kvaliteti konice i godinjem dobu. Openito se smatra dazajednice koje su vrlo oslabile, koje su u starim i jeftinim konicama, treba unititi,a druge, koje ima smisla spaavati, treba sanirati na nain da se uniti izvor zarazei onemogui pelama hraniteljicama legla da dou u kontakt sa sporama uzronika

bolesti (Ritter,1996).


24/134

4.

PELARSKIDANI2007.

1

esto se kao profilaktika metoda preporuuje pretresanje pela. Danas se to radi naslian nain kako se formiraju paketni rojevi. Matice zajednica koje ulaze u takav tretmanse stave u transportne kavezie, a pele se pretresu u rojeve sanduke na nain da ukupnateina pela u roju bude ujednaina prema potrebama pelarstva ovisno o godinjemdobu kada se metoda primjenjuje. Ukoliko se bolest uoi rano u proljee, tada se tako

prikupljene pele mogu staviti u nove ili dezinficirane konice, koje su ispunjene samosatnim osnovama. U to vrijeme, teina roja moe biti oko 1,5 kg. Kako sezona odmie,nagon za izgradnjom saa se smanjuje, a poveava se i ukupan udio trutova u takvomumjetnom roju. Stoga se ukupna koliina pela poveava na oko 2.5 kg, a udio satnihosnova u odnosu na zdravo izgraeno sae se postupno smanjuje. Pojava recidiva je vrloesta, jer su spore nevidljive golim okom, pa se sve radi na slijepo. Kao to nije sigurnoda kada se brie praina u poznatoj sobi sa povezom preko oiju poneki dio namjetajanee ostati previen, tako postoji i velika vjerojatnost da e na pelama dostupnommjestu zaostati natkritina koliina spora uzronika amerike gnjiloe nakon provedene

sanacije i dezinfekcije. Stoga treba razumno sanirati sve ono to je moglo doi u doticajsa sporama i bolje je pretjerati u efikasnosti nego dopustiti i najmanji propust.

Nakon to su sve pele iz zaraenog pelinjaka smjetene u rojeve sanduke, treba ihspremiti na tamno, hladno i prozrano mjesto (npr. u podrum). eli li se pele razmjestitina istom pelinjaku, treba ih drati u tami tri dana, kako bi izgubile orjentaciju, iliih se moe ve narednog dana dislocirati na najmanje tri kilometra udaljenu novulokaciju. Tijekom navedenog razdoblja pele treba prihranjivati eernim sirupom uvodenoj otopini 2:3. U takav sirup nije potrebno stavljati antibiotike ili druge lijekove,

jer oni i tako ne djeluju na spore uzronika amerike gnjiloe, a ni vegetativni oblici

se ne mogu razviti u probavnim organima odraslih pela. Ono to je bitno je dopustitipelama dovoljno vremena da potpuno probave sadraj hrane iz mednog mjehura. Iakopostoji teoretska opasnost da je dio spora zaostao na dlaicama nogu i tijela pelaiz zaraenih konica, vjerojatnost da e se njima bolest proiriti u novoj sredini jezanemariva. Treba meutim paziti da trunje iz zaraenog rojevog sanduka ne zavriu novoj konici. Stoga je najbolje pele prebaciti na nain da spontano same uu unovu konicu (npr.preko kartonskog papira ili daice prislonjene na leto). Maticu se

pelama moe dodati odmah nakon to su stavljene u novu konicu. Naime, od trenutkakada se matica oslobodi i pone nesti jaja, proi e dovoljno vremena da pele u svojimmednim mjehurima vie nee imati spore uzronika amerike gnjiloe.

Lijeenje amerike ne provodi se u mnogim zemljama (ukljuujui i nau), jerrezidue medikamenata esto zaostaju u medu, inei ga tako nepodobnim za ljudskuishranu. Isto tako, bolest se samo privremeno rijei, jer lijekovi djeluju samo navegetativnu formu uzronika, dok spore preivljavaju i nakon prestanka terapijeponovo izazivaju bolest.

Nepravilnom i nestrunom primjenom medikamenata (antibiotika i sulfonamida),ne samo da se bolest ne sanira, ve se postie i rezistencija (otpornost) pojedinih sojevauzronika prema pojedinim lijekovima. Stoga je bitno da ako se provodi lijeenje to

bude pod nadzorom strunjaka.


25/134

4.PELARSKIDANI2007.

19

Najbolji rezultati postiu se kombinacijom medikamentozne terapije i opisanogpretresanja pela. U svakom sluaju treba raunati na to da je naredne sezone moguaponovna pojava bolesti.

Epidemiologija amerike gnjiloe moe se podijeliti u dvije osnovne kategorije:

epidemiologija unutar-zajednice i epidemiologija izmeu-zajednica (Ratnieks, 1992).Kod irenja bolesti unutar iste zajednice, razmotriti emo aspekt distribucije

spora uzronika preko tzv. socijalnih kontakata. Razmotriti emo i to se dogaa sakoncentracijom spora u mednim mjehurima pojedinanih pela tijekom razliitihperioda digestije hrane koja je prethodno bila kontaminirana poznatom koncentracijomspora Paenibacillus larvae (ekulja, 1996).

Iako postoji vie metoda za odreivanje broja spora Paenibacillus larvae u uzorcimameda, one se ne mogu koristiti za odreivanje broja spora u mednim mjehurima pela,jer se radi o premalim koliinama. U tu je svrhu bilo potrebno modificirati metodu koju

su opisali Ritter i Kiefer (1993), kako bi se kroz broj kolonija uzronika, izraslih naspecijalnoj hranjivoj podlozi, moglo posredno utvrditi koncentraciju spora u svakompojedinom mednom mjehuru. Pokusima je utvreno (ekulja, 1996) da se tijekomprijenosa sporama kontaminirane hrane unutar konice, koncentracija spora u hrani nesmanjuje, ve ostaje konstantna i to bez obzira na razinu njihove koncentracije.

Isto je tako utvreno da tijekom procesa probave hrane iz mednog mjehura, nedolazi do filtracije spora, odnosno da one zajedno sa hranom direktno ulaze u probavnitrakt, odakle bivaju izbaene u prirodu, ne predstavljajui vie realnu opasnost zareinfekciju. To je utvreno mjerenjem koncentracije spora u preostalom sadraju

mednih mjehura pela nakon proticanja odreenog perioda vremena.

Kod irenja bolesti izmeu pelinjih zajednica (od konice do konice, ili odpelinjaka do pelinjaka), razmotriti e se mogunost irenja sa aspekta zalijetanjapela, unutar zdravih i oboljelih pelinjih zajednica, te u odnosu na razliitu dob pela(ekulja 1996). Iako se zna da je grabe najvaniji uzronik irenja amerike gnjiloe,a donedavno se smatralo da zalijetanje tu tek teoretski moe sudjelovati, danas sezalijetanju takoer pripisuje znatna uloga, posebice ako se zna da je esto zalijetanje

prethodnica grabei (Fresnaye, 1963). Pokusima nije utvreno da se pele signifikantnovie zalijeu iz zajednica koje su zaraene amerikom gnjiloom u odnosu na one koje

nisu, ali je u mednim mjehurima pela iz konica sa izraenim klinikim simptomimabolesti, kao i na uzorcima peluda iz njihovih koarica na nogama, utvrena dovoljnakoncentracija spora Paenibacillus larvae, za izazivanje bolesti ukoliko bi doli u kontaktsa prijemljivom liinkom (ekulja, 1996). Kako je istovremeno utvreno i da se sporenesmetano prenose socijalnim kontaktima unutar zajednice, logino se moe zakljuitii da postoji realna opasnost da prilikom preuzimanja hrane od takve zaletjele pele, onadospije u medni mjehur hraniteljice, te se tako zaraza proiri na novu zajednicu.

Novim spoznajama u irenju amerike gnjiloe ustanovilo se da ne dolazi dofiltracije spora Paenibacillus larvae tijekom njihovog prolaska kroz medni mjehur,

te da socijalnim kontaktima pele prenose spore kako unutar, tako i izvan konice.


26/134

4.

PELARSKIDANI2007.

20

Zalijetanje pela je opasnije za irenje bolesti nego se to ranije mislilo. (ekulja 1996)Pri tome treba uzeti u obzir da se ne zalijeu samo pele koje se vraaju sa pae i kojeu svojim mednim mjehurima imaju uglavnom nektar, ve se dobrim dijelom zalijeui pele u dobi orjentacijskih letova, koje u mednom mjehuru uglavnom imaju med izvlastite, potencijalno zaraene konice.

Sa aspekta praktinog pelarenja, to znai da u spreavanju irenja amerikegnjiloe unutar zajednice, naroitu panju treba posvetiti spreavanju unoenjasporama kontaminirane hrane u medne mjehure pela, jer one, nemaju mogunostfiltriranja ili drugog naina smanjivanja koncentracije spora u mednom mjehuru,ve ga socijalnim kontaktima ne selekcionirano ire na sve lanove zajednice. Kodprijenosa zaraze izmeu zajednica treba raunati na to da se bolest iri i zalijetanjempela. Na smanjivanje zalijetanja moe se utjecati pravilnim razmjetanjem konicana pelinjaku, farbanjem poletaljki i nastavaka raznim bojama i sl. Sve te mjere negarantiraju da do pojave bolesti nee doi. Smatra se da je danas najefikasnije orujeu suzbijanju amerike gnjiloe (uz provoenje zoohigjenskih mjera na pelinjaku),koritenje matica selekcioniranih na ovu bolest. Selekcionirane pele, naime imajuvrlo razvijen nagon za ienje, te one u ranoj fazi bolesti prepoznaju uginule liinkei izbace ih iz konica prije njihovog raspadanja u gnjecavu masu, te tako sprijeemanifestaciju klinikih znakova bolesti. U dananje vrijeme, kada je lijeenje amerikegnjiloe u brojnim zemljama svijeta zabranjeno, to je vjerojatno i najbolja mjera kojupelar moe sam poduzeti na svojem pelarstvu.

Literatura:

Fresnaye, J. (1963): Les erreurs dorientation des abeilles (derive) dans les rucher moderne.Abeille 6, 185-200. (franc.)

Holst, E.C. (1946): A simple field test for American foulbrood. Amer. Bee 86, 14, 34. (eng.)

Ratnieks, F.L.W. (1992): American foulbrood: the spread and control of an important disease ofthe honey bee. Bee Wld.73, 177-191. (eng.)

Ritter, W. (1996): Diagnostik und Bekmpfung der Bienenkrankheiten. Gustav Fischer VerlagJena. Stuttgart. (njem.)

Ritter, W. i B. Kiefer (1993): Eine Methode zum Nachweis von Bacillus larvae in Honigproben.

Tierrztl. Umsch. 48, 806-811. (njem.)Sturtevant, A.P. (1932): Relation of commercial honey to the spread of American foulbrood.J.Apic.Res. 45, 257-258. (eng.)

ekulja, D. (1996): New aspects in epidemiology of Bacillus larvae infection by Apis MelliferaCarnica Pollman. Doktorska disertacija. Veterinrmedizinischen Universitt Wien. (eng.)

Tomaec, I. (1955): Bolesti pela. Poljoprivredni nakladni zavod. Zagreb. (hrv.)

Woodrow, A.W. (1942): Suscepitibility of the honey bee larvae to the individual inoculationswith spores of Bacillus larvae. J. Econom. Entomol. 35, 892-895. (eng.)


27/134

4.PELARSKIDANI2007.

21

PROGRAM SELEKCIJE PELA NA TOLERANTNOST NAVAROOZU NA OTOKU UNIJE

Drai Maja1, Duvnjak, G.1, Bubalo Dragan2, Buchler R.3, Winfried, D.4,

Pechhacker Herman5 i Kezi Nikola2.1Hrvatski stoarski centar, Ilica 101, Zagreb2 Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Svetoimunska 25, Zagreb3 Landesbetrieb Landwirtschaft Hessen, Bieneninstitut Kirchhain, Erlenstrasse 9,35274 Kirchhain4 Honigerzeugergemeinschaft Mecklenburg-Vorpommern w.V., Wittenburger Str. 3,19246 Bantin, Germany5. ACA, Austrian Carnica Association, Lunz am See, Austija

Pelinji nametnik Varroa destructor prisutna je na prostoru Hrvatske gotovotrideset godina. Odrasle enke ive i parazitiraju na odraslim pelama siuihemolimfu, a jaja polau u pelinje leglo. Razvoj iz jajeta do odrasle grinje odvija seu poklopljenom pelinjem leglu. Napadnute kukuljice izgube 15-20 % mase, a akose razviju do odrasle pele, onda su vidljivo sitnije. ivotni vijek napadnutih pelaznatno je skraen, a trutovima je smanjena sposobnost parenja (Sulimanovi i sur.1995, Bubalo, 1999).

U suzbijanju varooze koriteni su razliiti postupci i lijekovi. Utvreno je da varoe

vrlo brzo stjeu otpornost prema ee primjenjivanim kontaktnim lijekovima, a ta jeotpornost utvrena i prema sisteminim lijekovima. Otpornost nametnika rezultirapoveanjem koliine lijeka koja se unosi u konicu. Prisutnost nametnika i koritenilijekovi poveavaju osjetljivost pelinje zajednice na druge bolesti koje inae nenanose velike tete.

Zbog poveanog rizika od kontaminacije meda i drugih pelinjih proizvodalijekovima, jednako kao i poveanih trokova zbog potrebe za kontinuiranim lijeenjem,daljnja istraivanja usmjerena su u dva pravca. Jedan je da se nastoje pronai alternativnilijekovi ili metode kojima se smanjuje broj varoa u konici, a drugi pravac je selekcija

pela tolerantnih na ovog nametnika. Poznat je itav niz fiziolokih i ponaajnih odlikapela koje omoguuju kontrolu razvoja i irenja varoe, tako npr. Apis cerana izvornidomain ovog nametnika se brani pojaanim nagonom za ienjem i samoienjemtijela, odnosno ienjem napadnutog legla. Jo je 1936. godine utvreno da pele mogubiti selekcionirane na tolerantnost na ameriku gnjilou i na akarozu. Posljednjih godinaje utvreno da pele iz takvog uzgoja pokazuju i bolju tolerantnost na varoozu i vapnenoleglo (Kefuss i sur., 1996, Woyke, 1989).

Od poetka irenja varooze po svijetu, pokrenuta su istraivanja svojstavapogodnih za selekciju na tolerantnost na ovu bolest, kako u Europi, tako i u

SAD. Na pelarskom institutu Baton Rouge, Louisiana, provodi se istraivako -


28/134

4.

PELARSKIDANI2007.

22

selekcijski program s pelama Primorsky. To su europske pele A. mellifera, kojesu poetkom 20. stoljea preseljene u istoni dio Rusije. Smatra se da su ove pelenajdulje u kontaktu s varoom. Budui da u ovoj regiji nije bilo intenzivne primjenekonvencionalnih lijekova, oekuje se da preivljavaju zajednice koje imaju bolje

odlike tolerantnosti. Tijekom 1994 godine su vrena istraivanja u Rusiji, te sunajbolje matice donesene u SAD, gdje se od tada provodi daljnja selekcija natolerantnost. Matice ovih pela testirane su u Njemakoj zajedno sa selekcijamapela njemakih instituta i usporeene su sve relevantne odlike. Pele Primorsky supokazale bolje odlike u tolerantnosti na varoozu, ali bioloke i gospodarske odlikenisu bile izraene.

Za uzgoj pela tolerantnih na varoozu bitno je iskoristiti populacija trutova kojase razvijala u kontaktu s varoom. Matice se pare izvan konice na skupljalitimatrutova. Ta mjesta odreena su okolnim reljefom i lokalnim termikim uvjetima

(Ruttner i Ruttner, 1972). Parenje truta i matice odvija se u zraku za vrijeme leta.Zbog injenice da se matica pari s vie od 20 trutova, na skupljalitu trutova postojivelika meusobna konkurencija. U toj konkurenciji kondicija truta je vrlo vana zauspjeh prenoenja njegove genetske informacije. Trutovi koji su se razvijali iz stanicau kojima se razmnoavala varoa puno su slabije vitalni, te na klasinim oplodnimstanicama nemaju mogunost oploditi matice zbog velike konkurencije trutovaiz lijeenih zajednica. Mogunost iskoritavanja ovih trutova je ograniena ili naumjetno osjemenjivanje ili na izmjetanje oplodnih stanica na podruja izolirana oddrugih pela (Moritz, 1994; Bubalo, 1999).

Veina europskih pelarskih instituta je u proteklih dvadeset godina pokrenulaistraivanja u pravcu nalaenja moguih mehanizama na tolerantsnot na varoozu,odnosno selekciju na poznate mehanizme.

Jedan od ciljeva istraivanja zapoetih 1999 godine na otoku Unije, bio jeutvrditi postoje li razlike izmeu ispitivanih selekcija odnosno potvrditi koji je putselekcije na tolerantnost uspjeniji. Pokusne zajednice su razmjetene u grupama po12 zajednica na nenaseljenom dijelu otoka i poetno jednako invadirane nametnikomVarroa destructor, te drane bez primjene lijekova ili postupaka za suzbijanje bolesti.Praenjem preivljavanja zajednica, te istovremeno praenjem brojnosti varoe eljelose utvrditi koji je mehanizam obrane pelinje zajednice pogodan za selekciju. Pratiose odnos izmeu preivljavanja i odreenih pokazatelja zajednica (smrtnost varoa,nagon za ienjem legla, nagon za meusobnim ienjem, plodnost varoa), teosjetljivost prema sekundarnim infekcijama.

Zajednice koje su preivjele imale su manje invadiranih stanica legla. Istovremenosu imale povean nagon za meusobnim ienjem, te moemo zakljuiti da u uvjetimaviskoke invadiranosti varoom i bez primjene lijekova zajednice s jae izraenom

mehanizmima tolerantnosti mogu preivjeti dulje od 2 godine (graf 1).


29/134

4.PELARSKIDANI2007.

23

Graf 1. Duina ivota pokusnih zajednica u danima

Nakon zavrenih temeljnih istraivanja na europskim linijama pela, na otokuUnije nastavljen je pokus koji je podijeljen na dva dijela istraivaki i primijenjeni. Ujednom dijelu se nastavljaju znastvena istraivanja po istim principima kao i u ranijojfazi projekta. Pokusne zajednice su osnovane s maticama porijekom iz zajednicakoje su imale najbolje preivljavanje, te najbolje bioloke i proizvodne pokazatelje.Zajednice se dre bez primjene lijekova ili postupaka za suzbijanje varooze, te seprate svi pokazatelji otpornosti i preivljavanje zajednica. Preivljavanje zajednicana pokusnom pelinjaku u protekle tri godine je znaajno bolje. Nastoji se odratistalan broj zajednica, tako da se na mjesto umrlih nasele nove s kerima matica kojesu pokazale najbolja svojstva u ranijem razdoblju pokusa.

Drugi dio istraivanja usmjeren je prema iskoritavanju dosadanjih rezultatapokusa. Od 2003 godine se na Unijama svake godine uzgoji najmanje 60 matica, kojese nakon parenja testiraju u proizvodnim uvjetima u Njemakoj, Austriji i Hrvatskojna odlike tolerantnosti, ali i dobre gospodarske odlike. Iz linija koje imaju najboljeukupne rezultate vri se uzgoj matica namijenjenih za oplodnu stanicu na Unijama.Oplodna stanica je formirana od 50 zajednica u kojima se potie uzgoj trutova. Uovim zajednicama se kontrolira razvoj varoe oduzimanjem okvira s poklopljenim

radilikim leglom jednom godinje.


30/134

4.

PELARSKIDANI2007.

24

Okviri s leglom se stavljaju u konice na izdvojenom pelinjaku. Zajednicama sedodaju izabrane selekcionirane matice. Provede se jednokratno tretiranje protiv varoetimolnim pripravkom kako bi se ujednaio poetni stupanj invadiranosti. Nakon togase zajednice vie ne tretiraju. Ovim postupkom se osigurava da se zajednice razvijajus podjednakim poetnim brojem varoa. Zajednice formirane od okvira s leglom izjedne sezone pripremljene su za iduu sezonu kao trutovske.

Izraen je protokol o koritenju oplodne stanice na Unijama, to moe pridonijetiirenju tolerantnosti na varoozu na veu populaciju pela. Uzgajvai matica imajumogunost svoje neoploene matice odnijeti na oplodnju na oplodne stanice naUnijama i u svoje selekcije ugraditi postignute odlike tolerantnosti na varoozu i dobreodlike linija iz kojih su uzgojeni trutovi. Koritenje linija s poveanom tolerantnouna varoozu moe pridonijeti ekonominijem pelarenju s manje lijekova i ouvanomkvalitetom pelinjih proizvoda. Uvjereni smo da je i dio pelara zainteresirantestirati matice registriranih uzgajivaa, oploene na Unijama u svojim proizvodnimpelinjacima.

Literatura

Bubalo, D. (1999) Sposobnost parenja trutova (Apis mellifera carnica Poll., 1879) iz zajednicainvadiranih grinjom Varroa jacobsoni (Oud., 1904) i zajednica uzgojenih u srodstvu. Disertacija.Agronomski fakultet.

Kefuss, J., Taber, S., Vanpoucke, J., Rey, F. (1996) A Practical Method To Test For DiseaseResistance In Honey Bees. American Bee Journal. 136(1):31-32.

Moritz, R. F. A. (1994). Selection For Varroatosis Resistance In Honeybees. Parasitology Today.10(6):236-238

Ruttner, H., Ruttner, F. (1972). Untersuchungen ber Flugaktivitt und das Paarungsverhaltender Drohnen. 5. Drohnensammelplatz und Paarungsdistanz. Apidologie 3: 203-232

Sulimanovi, ., Zeba, LJ., Markovi, J. Prepoznavanje i suzbijanje pelinjih bolesti. PIP,Zagreb, 1995

Woyke, J. (1989) Breeding of Honey Bees Resistant to Varroa jacobsoni. American Bee Journal.1: 21-23


31/134

4.PELARSKIDANI2007.

25

DRESURA PELA ZA OPRAIVANJE VOAKA

Break Davor, dipl. ing. agr.

Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu Odsjek Varadinske upanije

Poznato je da voke moraju biti opraene da bi donijele plod. Opraivanje razliitihvonih vrsta postie se razliitim nainima.

Zato opraivanje? Voke je potrebno opraivati stoga to su mnoge vonevrste stranooplodne. Bez opraivanja i opraivaa u takvih vrsta praktino ne bi bilooplodnje. Na taj se nain poveavaju i prinosi i kvaliteta, a time i zarada. Primjerice,jezgriave vone vrste poput jabuke i kruke, kao i neke kotiave vone vrste samepo sebi neplodne su (triploidne vone vrste) te da bi donijele plod moraju biti opraeneod nekog drugog kultivara (sorte). Poznato je da su za to potrebne medonosne pele,iako tome mogu pridonijeti i drugi insekti (solitarne pele, bumbari, ose,).

Zato medonosne pele? Najvaniji razlog jest to to zbog naina ivota (uzajednici) prezimi dovoljan broj pela koje su u vrijeme cvatnje spremne za opraivanjeistovremeno, veina se drugih insekata u vrijeme cvatnje tek mora umnoiti (npr.bumbar).

Doprinos pela opraivanju voaka! Pela je jedan od najvanijih initelja ustvaranju redovitih i visokih prinosa najrasprostranjenijih vonih vrsta, npr. jabuka,kruka (nije atraktivna vrsta za pele), ljiva, trenja, vinja Postotak opraivanja

bilja uz pomo pela vei je za 80 85 % u odnosu na opraivanje uz pomo drugihkukaca. Jedna pela na svom tijelu moe ponijeti oko 100.000 peludnih zrnaca scvjetova jabuke, te za minutu obie oko 10 cvjetova, a na dan napravi 10 40 izleta.Jedna jaka pelinja zajednica u danu moe posjetiti izmeu 10 i 40 milijuna cvjetova.Pela je najvaniji kukac koji posjeuje trenju jer je trenja entomofilna vona vrsta,a njezin pelud teko se prenosi vjetrom.

Kakva je korist za poljoprivrednika, a kakva za pelara? U poljoprivrednojproizvodnji pelar dobiva samo 20 % direktne koristi od pela, a poljoprivredniproizvoa ima 80 % koristi od pela odnosno opraivanja.

Raspored konica unutar vonjaka (susretno opraivanje). Potrebno je naglasitida je za dobro opraivanje voaka potreban i dobar raspored konica. Konice mogubiti postavljene u blizini vonjaka ili neposredno u vonjaku. Potrebno je znati dabroj posjeenih cvjetova opada s poveanjem udaljenosti konice od nasada. Dakle,moe se zakljuiti da zajednice treba postaviti u nasad. Vano je znati i na kojinain ih postaviti jer pelara treba platiti prema broju konica postavljenih u nasad.Najuinkovitije je konice postaviti za tzv. susretno opraivanje, jer jedino na taj nainmoemo postii potpuni uspjeh pri opraivanju. U tom nainu vano je da razmakizmeu konica nije vei od 400 m, a pele e se letom u tom radijusu oko svoje

konice preklapati s pelama iz susjednih konica te e opraiti 100 % cvjetova.


32/134

4.

PELARSKIDANI2007.

26

100 %75 %50 %25 %

100 % 75 % 50 % 25 %

Slika 1. Raspored konica unutar vonjaka (susretno opraivanje)

Zato dresura pela? Dresura pela radi se za uspjenije opraivanje biljaka kojeimaju manje nektara i koje pelama nisu atraktivne. Jedna dresirana zajednica moezamijeniti 10 nedresiranih (optimalni broj konica u nasadu) zajednica u opraivanju.Uspjeh opraivanja i oplodnje bolji je ako su zajednice smjetene blie kulturi,odnosno ako su u nasadu koji treba biti opraen.

Dresurom postiemo:1. dobro opraivanje bilja,

2. povean rod i/ili povean postotak plodova extra i prve klase.

Kako dresirati pele? Postoje dva naina dresure:

1) Napraviti eerni sirup i u njemu macerirati cvjetove biljke (neki autori govoreo cvjetovima kultivara) koju elimo da pele posjeuju. Tako pripremljenu otopinuprocijedimo i 1 do 2 dl sirupa dodamo u hranilicu svako jutro prije nego pele ponuizlijetati. Dovoljno je da samo jedna pela prije izleta ode u hranilicu, poprimi miris

koji potom socijalnim kontaktom prenese drugim pelama izletnicama te e oneposjeivati samo tu vrstu cvjetova (ako se voar pobrinuo da pokosi meuredove ukojima u to vrijeme mogu cvasti i biljne vrste koje su inae atraktivnije pelama).

2) Napraviti eerni sirup i njime poprskati nasad koji elimo da nam peleoprae. To je manje dobar nain jer postoji opasnost da prekinemo cvatnju, a time ioplodnju.

Europska iskustva u opraivanju. Opraivanje je agrotehnika mjera bez koje jenezamisliva biljna proizvodnja i kao takva plaa se pelaru po unajmljenoj konici.

Trokove snosi vlasnik poljoprivrednih povrina (neke drave subvencioniraju ove


33/134

4.PELARSKIDANI2007.

27

trokove). Proizvoai su duni do tono odreenog datuma prijaviti povrine podnasadima za opraivanje te navesti koliko zajednica planiraju rabiti za ovu agrotehnikumjeru. Prije opraivanja pelar i vlasnik povrine potpisuju ugovor kojim se regulirajuprava i obveze i pelara i poljoprivrednika. Ugovorom se regulira cijena opraivanjapo konici (u nekim dravama cijena opraivanja standardna je za sve proizvoae).

Obveze pelara:

1. dovoz zajednica dogovoriti mjesec dana unaprijed,

2. redovito obilaziti pele, a u sluaju loeg vremena prihranjivati ih,

3. postaviti higijensko pojilite,

4. obvezatno se pobrinuti za pele ako se najavi tretiranje povrine sredstvimaza zatitu bilja,

5. odvoenje zajednica u zakazanom terminu.Obveze vlasnika parcele:

1. dovoz zajednica dogovoriti mjesec dana unaprijed,

2. ne smije primjenjivati sredstva za zatitu bilja tijekom cvatnje, odnosnotijekom boravka pela na povrini,

3. ako mora tretirati, obvezatno treba obavijestiti pelara kada e i kojimsredstvima tretirati, a tretirati smije samo uz odobrenje i preporukufitopatologa (neto kao na IPP u sklopu HZPSS-a),

4. osigurava bolju posjeenost kulture tako da pokosi meuredni prostor, ukojem u to vrijeme mogu cvasti biljke koje su atraktivnije pelama,

5. odvoenje zajednica najaviti 48 sati unaprijed.

Pele kao opraivai poveavaju prinose:

- jabuka 4 do 5 puta

- kruaka 2,5 do 10 puta

- vianja vinje 4 do 12,5 puta

- jagodastih kultura 4 do 5 puta.

OPRAIVANJE DRESIRANIM PELAMATREBA BITI OBVEZNA AGROTEHNIKA MJERA?

ISPLATIVOST OPRAIVANJA NIJE UPITNA- TREBA JU SAMO PRIMIJENITI.


34/134

4.

PELARSKIDANI2007.

28

TRINA SVOJSTVA PELINJIH PROIZVODA

mr. sc. Horvat Slavko

Pelarska udruga Pela Osijek

1. Znaaj trinih svojstava pelinjih proizvoda

Krajnji potroa pelinjih proizvoda od ponuenih oekuje u najmanju ruku jakopuno, meutim samo jedan proizvod s njegovog aspekta treba zadovoljiti taj cijeli nizelja uz naravno prihvatljivu i po mogunosti nisku cijenu. Stoga proizvoa ve kodideje o stvaranju proizvoda mora uvelike voditi rauna o njegovim svojstvima, jer to ih

proizvod ima vie vee su anse zadovoljenja zahtjeva potroaa. Ovom emo prigodomgovoriti o onim svojstvima proizvoda pelinjih tvrtki koja su s trinog aspekta vrlovana. Kada bi smo kakvom pelaru ili korisniku meda postavili pitanje koje je osnovnosvojstvo meda, odgovor bi zasigurno bio brz i odmjeren med se koristi kao hrana i lijek.Rekli bi smo da je odgovor toan. Meutim, da li su ta dva vana i dobro poznata svojstvameda dovoljna distributeru pelinjih proizvoda, odnosno meda, za njegov uspjean trini

plasman, odgovor je negativan. Okruenje koje ini trite, zakonska regulativa u okvirugospodarskog sustava, i mnotvo drugih elemenata jednostavno i od takvog proizvodakao to je med, trai cijeli niz svojstava koja su i za tradicionalno cijenjeni med, na trituitekako znaajna. Rije je o nizu svojstava koja medu daju veu ili manju konkurentnost,

prepoznatljivost kod potroaa u odnosu na konkurenciju i u konanici utjeu na odluku okupnji. U cilju pojanjenja reenog navodimo ope prihvaenu shemu, podjele svojstava

proizvoda a koja apsolutno upuuje i na niz znaajnih svojstava koje jednostavno morajuudovoljavati i pelinji proizvodi namijenjeni tritu. Dakako konkurentnost pelinjihproizvoda smanjuje se s nedostatkom nekih od navedenih svojstava (Slika 1.).

Kako je trite pelinjih proizvoda u nas jo uvijek u fazi prilagodbe razvijenimeuropskim i svjetskim tritima razumljivo je da ga jo uvijek karakterizira popriliannered. Potrebita zakonska regulativa tek se donosi, a potom slijedi prilagodba trinihsubjekata toj regulativi, kao i trinom automatizmu. Dakle, brze promjene nisumogue niti su uinkovite, no pozitivni pomaci ipak postoje i predstavljaju naznakeda je jedini put razvoja hrvatskog pelarstva preko dobro ureenog trita i uvaavanja

njegovih zakonitosti. Imajui prigodu pratiti viegodinje ocjenjivanje pelinjihproizvoda u Osijeku i kao lan ocjenjivakog tima, vidljiv je znaajan napredak djelapelarskih tvrtki u vezi s nizom novih trinih svojstava svojih proizvoda koja im dajunovu dimenziju marketinke kvalitete. Naravno, otvoreno europsko trite, s eljomza lanstvom u Uniju predstavljaju dodatni motiv pelarskim tvrtkama da svojeproizvode kompletiraju sa gotovo svim svojstvima koja e ih initi konkurentnim ina zahtjevnom europskom i svjetskom tritu. Hrvatski medovi s obzirom na naezemljopisne, klimatske i pedoloke karakteristike imaju niz komparativnih prednostiu odnosu na ostale medove u svijetu, odnosno mnogo su bolje kvalitete, koju naalostponekad nai pelari sami naruavaju neadekvatnom zdravstvenom zatitom pela, toje lako utvrditi kemijskom analizom, koja bi morala biti redovita. Navedeno ukazuje


35/134

4.PELARSKIDANI2007.

29

na mogunost da i sam pelar svojim neznanjem spomenute prednosti pretvori uznaajan nedostatak, jer tako visoka upotrebna svojstva naeg meda pretvara u netobeskorisno i neupotrebljivo.

SVOJSTVA PELINJIH PROIZVODA

OPA OSNOVNA POSEBNA

UPOTREBNA:-Korisnost-bezopasnost-laka upotrebljivost

PROPISANA:

-Zatienost-ostale norme

UPOTREBNA:- cjelovitost- raznovrsnost upotrebe

- trajnost

ESTETSKA:

- izgled ambalae- cijena- dizajn etikete- izbor boja

TEHNIKA:- koliina- sigurnost sadraja

- ambalani materijal

ESTETSKA:- privlanost- dostupnost sadraja- ime proizvoda- amblem tvrtke

EKONOMSKA:- realizacija- dohodovnost

Slika 1. Neka od moguih trinih svojstava pelinjih proizvoda

1..1. Pakiranje i ambalaa kao vaan dio politike proizvoda

Razvoj ambalae i naina pakiranja pelinjih proizvoda sastavni je dio procesarazvoja proizvoda. Kao i kod svih drugih dobara tako i kod ambalairanja pelinjihproizvoda ambalaa ima dvije osnovne funkcije:

a) zatitu proizvoda (u procesu skladitenja, prijevozu, manipulaciji i slino)

b) unaprjeenje prodaje (u izlaganju pelinjih proizvoda, tj. kao instrumentu u

komuniciranju s tritem, kao faktoru zatite okoline i slino)

Pakiranje pelinjih proizvoda treba odgovarati potrebama i zahtjevima potronjeu pogledu naina ambalairanja, primjene ambalanih materijala, veliine jediniceproizvoda u maloprodaji, hotelijerstvu i slino. Dakle, med i mnogi drugi pelinjiproizvodi kao visoko kvalitetni prirodni proizvodi zasluuju i primjerenu ambalaukoja se poput ambalairanog sadraja odlikuje visokim standardima kvalitete,kvalitetom dizajna te posebice visokim ekolokim svojstvima. Iako je za pakiranjeroba namijenjenih razmjeni pa tako i pelinjih proizvoda vrlo vano poznavati navikepotroaa, treba brinuti i o vaeim propisima u nas ili zemlje u koju planiramo izvoz

te ih strogo potivati (postojea zakonska regulativa u nas, propisi meunarodne


36/134

4.

PELARSKIDANI2007.

30

regulative - europska federacija o ambalai). Zakonska regulativa u nas sve znaajnijepelarske proizvode do krajnjih potroaa usmjerava (distribuira ) preko manjih i veihtrgovakih sustava, a za takav oblik prodaje posebno je vaan promotivni elementambalae pelinjih proizvoda. Ponuditelj zapravo nastoji svoj med istaknuti krajnjempotroau u odnosu na konkurenciju pomou drugaije dizajnirane ambalae, dakle,drugaijim oblikom, bojom crteima i slino. Jasno, u svakom sluaju treba uvaavatikulturoloke komponente svakog trita, dakle naeg i stranog.

1..2. O znaaju etiketiranja pelinjih proizvoda

Iako zakonodavstvo odreene zemlje odreuje razliite informacije koje etiketanosi, poput zemlje podrijetla, imena proizvoaa proizvoda, teini, opisu sadrajaitd. Etiketa s marketinkog aspekta predstavlja vaan element komuniciranja spotroaem. Proizvoai pelinjih proizvoda etiketu mogu koristiti i kao sredstvo

poticanja na kupnju i kao sredstvo za objanjenje ( barem ukratko ) upotrebnihsvojstava odreenog pelinjeg proizvoda, ime e se poveati zadovoljstvo potroaa.Primjer takvih informacija su:

- med iz vlastitog pelinjaka

- med proizveden na prirodnom zatienom podruju

- prirodni med kristalizira

- sastav meda

- trajnost itd.

Vrlo je vano da je etiketa kreativno dizajnirana, te da kao takva poslui promocijiprodaje samog proizvoda. U tu se svrhu koriste kao osnovni elementi etikete tekst islika u razliitim odnosima i bojama koje zapravo upuuju na odgovarajua svojstvapelinjih proizvoda, ali i uvaavaju zahtjeve kupca.

1..3. Cijena kao instrument marketinke politike pelarske tvrtke

Cijena kao novani izraaj vrijednosti proizvoda kojeg pelarska tvrtka nudina tritu jedan je od najosjetljivijih elemenata njene marketinke politike. Ona se

mijenja pod utjecajem razliitih faktora, ali u isto vrijeme promijene cijena utjeuna obim prodaje, a prema tome i na dobit pelarske tvrtke. Bez obzira na poslovnustrategiju pelarske tvrtke njene cijene ipak ovise o nekoliko skupina faktora od kojihtreba posebno istaknuti slijedee:

- utjecaj vrijednosti ili korisnosti odreenog proizvoda pelarske tvrtke

- utjecaj trokova

- utjecaj konkurencije na tritu

- marketinke metode kojima se pelarska tvrtka moe sluiti pri lansiranju

proizvoda na trite


37/134

4.PELARSKIDANI2007.

31

- odreene postavke institucionalnih mjera koje pelarska tvrtka trebauvaavat kod formiranja cijena

- te mnogi drugi faktori

Upotrebna svojstva marketinki oblikovanog proizvoda pelarske tvrtke moguutjecati na potpunije zadovoljstvo krajnjeg potroaa toga proizvoda, to znai da e gapotroa odabrati u mnotvu konkurentnih proizvoda uz istu ili ak i viu cijenu. Uspjenaideja o ambalairanju pia na bazi meda s prigodnom bocom i ukusno ukomponiranimaama apsolutno poveava upotrebna svojstva ponuenog proizvoda, ali i pobuujepozornost kupca koji je koji je spreman kupiti proizvod moda i po neto vioj cijeni.Naalost, u naoj gospodarskoj praksi, pa i u pelarskoj proizvodnji takozvani intputiodnosno ulazne veliine koje ine trokovi proizvodnje odreenih proizvoda jo uvijekpredstavljaju polaznu osnovu za formiranje prodajnih cijena pelinjih proizvoda.Kako je naa pelarska proizvodnja po jedinici proizvoda jo uvijek preskupa, te ako

uzmemo u obzir visoke trokove u radu distributivno preraivakih tvrtki, onda je jasnoda kalkulativni modeli formiraju vrlo visoke maloprodajne cijene pelinjih proizvodau nas. Stoga mogue snienje cijena na naem pelarskom tritu, uvelike ovisi i odaljnjoj racionalizaciji unutar postojeih proizvoako distributivnih sustava u nas.Naravno, da kod gotovo identinih upotrebnih svojstava nekog proizvoda kojeg nudivie konkurentnih ponuaa, odluka o kupnji usmjerena je najee na proizvod s niomcijenom. U tom sluaju cijena je presudan faktor kod odabira proizvoda primjericeteglice meda. Takoer, treba rei da znaajan utjecaj na cijenu ima i takozvana trinakonkurencija, to jest broj pelarski tvrtki koje se s odreenom ponudom bore za plasmansvojih proizvoda na tritu. Vei obim identine ponude prema zakonu ponude i potranje

sigurno utjee na mogui pad cijena pelinjih proizvoda, a manja ponuda u danommomentu utjee upravo suprotno, na mogui porast postojeih cijena. Meutim, kako jemarketing vrlo perfidna poslovna filozofija cijene koje se mogu formirati u odreenimtrinim situacijama mogu biti gotovo i nerazumne (ekstremno visoke ili niske), no oneipak mogu imati odreeni znaaj na poslovni uspjeh u nekom vremenskom periodu.Tako primjerice kod lansiranje novog proizvoda pelarske tvrtke, cijene mogu biti nieod konkurentnih (to je ak i uobiajeno), ili pak na temelju marketinkih promiljanjaponua moe pobuditi pozornost na ekskluzivnost svog novog proizvoda i s ekstremnovisokom cijenom. Na kraju ove kratke analize moguih utjecaja na formiranje cijenapelinjih proizvoda treba istai da nae jo uvijek nerazvijeno trite pelinjih proizvoda

zahtjeva pomo u vidu takozvanih interventnih mjera dravnih institucija, no, daljnji jerazvoj mogu jedino preko institucija trita, dakle pod veim utjecajem preferencijepotroaa pelinjih proizvoda u nas.

2. Distribucija i plasman pelinjih proizvoda

U trino orijentiranoj politici pelarske tvrtke funkcija prodaje i distribucijepredstavlja znaajne poslove i zadatke u provedbi marketing programa tvrtke. Prodajatreba da realizira one mogunosti koje joj prua trite, to znai da je njen glavni

zadatak da proda robu. Uspjeh u plasmanu to jest prodaji pelinjih proizvoda mogu


38/134

4.

PELARSKIDANI2007.

32

je samo ako je prodaja integralni dio cjelokupnog marketing promiljanja pelarsketvrtke. Kako se kod prodaje pelinjih proizvoda radi o proizvodima finalne potronjekoji se pored izravne prodaje u velikoj mjeri prodaju i preko trgovake mree, pelarskatvrtka u svakom momentu mora znati kanale distribucije njenih proizvoda, te situacijeu pogledu zaliha i mnogih drugih pitanja glede plasmana pelinjih proizvoda krajnjempotroau. Pelarska tvrtka treba odravati neprekidnu vezu s trgovinskom mreomda bi pri isporuci vlastite robe pruila pomo primjerice kod prezentiranja robe uprodavaonici (promotivna prodaja ), pri izboru i ureenju izlobenog prostora, prioznaavanju proizvoda i t d. Na tim aktivnostima pelarska tvrtka zapravo gradi svojupolitiku prema distributeru svojih proizvoda.

2..1. Izravna prodaja pelinjih proizvoda

Rije je o obliku prodaje gdje pelarska tvrtka bez posrednika svoju robu prodaje

krajnjem potroau. Manje, srednje pa i vee pelarske tvrtke mogu imati jednu ili vievlastitih prodavaonica u kojima nude vlastite proizvode, a ponekad i tue (posebnokada je u pitanju oprema za pelarstvo pa se tada tvrtka stavlja u ulogu distributeraproizvoaa opreme za pelarstvo). Izravna prodaja u vlastitom prodajnom prostorus specijaliziranim osobljem koje dobro poznaje ponuene proizvode, predstavljaznaajnu prednost u odnosu na plasman preko posrednika. Jasno, teko je s takvimprodajnim punktovima u potrebitoj mjeri pokriti iroki prostor veeg trita. Takoersu nam poznate prednosti osobne prodaje na specijaliziranim sajamskim prostorima,gdje proizvoa pelinjih proizvoda javnost i potencijalne potroae na vrloprihvatljiv nain upoznaje s nizom svojstava ponuenih proizvoda uz promotivnonuenje i isticanje niza korisnosti u vezi s upotrebnim pelinjih proizvoda. Takoer jevano napomenuti da je trite pelinjih proizvoda u nas jo uvijek u fazi svojevrsnogkonsolidiranja, te da e utjecajem trinog automatizma doi do novih oblika prodaje,ali e isto tako i nestati takozvano sivo trite pelinjih proizvoda koje zapravozakon i ne dozvoljava.

2..2. Indirektna posredna prodaja pelinjih proizvoda

Rije je o prodaji pelinjih proizvoda putem posrednika, najee trgovinskih

tvrtki na malo (detaljista), ili preko vele trgovaca (grosista). I jedan i drugi oblikprodaje pomae pelarskoj tvrtci da preko posrednika proda svoje proizvode, te ostvaridobit. Specijalizirane trgovake kue na taj nain pelarskim tvrtkama predstavljajuposlovne partnere zaduene za prodaju pelinjih proizvoda na uem ili irem tritu,koje sama pelarska tvrtka ne moe pokriti svojom vlastitom mreom. Iako u tomsluaju posrednik preuzima poslove prodaje, pelarska tvrtka mora kao to je vereeno uspostaviti odnosno izgraditi uinkovite komunikacijske odnose s trgovinskomorganizacijom, a sve u cilju poboljanja plasmana. Zapravo, pelarska tvrtka trebaplanirati, nadzirati i kontrolirati takozvane kanale prodaje svojih proizvoda, rijeje dakle o distributivnim poslovima i zadacima ija je funkcija da se proizvodi touinkovitije prenesu od proizvoaa do krajnjih korisnika. Pelarske tvrtke ne trebaju


39/134

4.PELARSKIDANI2007.

33

bjeati od mogue izmjene svojih prodajnih kanala. Izmjene prodajnih kanala udinaminoj proizvodnji i potronji sasvim su prirodna pojava. Na sve otvorenijem idinaminijem pelarskom tritu promjene su sve ee, te ba one utjeu na moguiizbor distributivnih kanala koji se ne mogu smatrati nepromjenljivim. Stoga se nameezakljuak da pelarske tvrtke neprestano moraju pratiti efikasnost svojih prodajnihkanala, i ime se to pokae potrebnim, izvriti promjene.

Slika 2. Mogui prodajni kanali u distribuciji pelinjih proizvoda

3. Promocija pelinjih proizvoda i trine komunikacije pelarskih tvrtki

Promociju kao dio marketinkih aktivnosti pelarske tvrtke moemo definirati kaozbroj razliitih aktivnosti preko kojih pelarska tvrtka nastoji upoznati potroae sasvojim proizvodima uz koritenje komunikacijskih medija, ili uz osobno uvjeravanje,a s ciljem da se osigura potronja koja tvrtku moe zadovoljiti. Pratei aktivnostipojedinih pelarskih tvrtki posebice mlaih i manjih mogue je utvrditi da mnoge od

njih na vrlo skroman nain koriste mogunosti promidbenih aktivnosti, razlog tome

PROIZVODNJA OSNOVNIH PELINJIH PROIZVODA (PELINJACI)

KRAJNJI POTROAI FINALNIH PROIZVODA PELARSKE PROIZVODNJE

PRERA.DISTRIB.TVRTKA




PRODAJANA

MALO

PRODAJANA

VELIKO

PRODAJANA

MALO

PRODAJANA

MALO

INDUSTR.PRERAIV.KOJI KAOSIROVINUKORISTEPELINJEPROIZV.


40/134

4.

PELARSKIDANI2007.

34

moe biti nedostatak novca, ali ponekad i neshvaanje znaaja i uloge te vrlo vanemarketinke aktivnosti. No, bez obzira na navedeno zapaanje pelarskim tvrtkama,kao i svim drugim tvrtkama u sferi suvremenog trinog koncepta gospodarenja naraspolaganju stoje etiri temeljne skupine aktivnosti:

a. Ekonomska propagandab. Osobna prodaja

c. Unapreenje prodaje i

d. Publicitet

Ekonomska propaganda pelarskoj tvrtki slui za upoznavanje trita odnosnopotroaa s proizvodima pelarske tvrtke i s njihovim svojstvima, te da u mnotvukonkurentnih proizvoda istakne proizvod tvrtke, te kod potroaa pobudi motiv za

kupnjom. Dakle, ekonomska propaganda postojee potrebe pretvara u elje, koje uzodgovarajuu kupovnu mo prerastaju u potronju. Ekonomska propaganda pelinjihproizvoda osim to direktno utjee na potronju pelinjih proizvoda, utjee i na njezinrazvoj, pridonosei tako podizanju kulture prehrane u nas. Zato propaganda pelarskihtvrtki treba imati i edukativni karakter u odnosu na znanja potencijalnih potroaa,te preko razliitih propagandnih poruka (apela) potroae upoznavati sa viestrukimkoristima i upotrebnim svojstvima pelinjih proizvoda. Prenoenje informacija osvojstvima proizvoda koje pelarske tvrtke nude tritu obavlja se preko razliitihposrednika to jest medija kao to su: radio i televizija, katalozi, dnevni i tjedni tisak,asopisi, adresari, kalendari, posteri, plakati i t d. Putem navedenih posrednika

pelarska tvrtka moe uinkovito utjecati na unaprijed odabrane skupine potroaa,pobuditi njihovu pozornost, te potaknuti kupnju svojih proizvoda. Vjerujemo da dobroplanirana propaganda prije svega mora pomo potroau da napravi dobar i pametanizbor u kupnji, da preferira visoko kvalitetne pelinje proizvode, a ne da iskljuivoprodaje. Zbog svoje sloenosti aktivnosti ekonomske propagande treba kvalitetnoplanirati, to samostalno mogu samo vee i financijski monije pelarske tvrtke, dokmanje trebaju potraiti pomo od specijaliziranih marketinkih biroa. U svakom sluajufinancijski uinci (nastali poveanom prodajom) ekonomske propagande moraju bitividljivi, to jest mjerljivi i vei od trokova realizacije, u suprotnom kaemo da nisu

postignuti oekivani efekti propagandnih aktivnosti tvrtke.Unapreenje prodaje za pelarske tvrtke predstavlja posebno interesantnu

promotivnu aktivnost, koju koriste u vidu sajamskih predstavljanja, kao i u viduspecijaliziranih pelarskih izlobi. Sajamsko predstavljanje gotovo da je tradicionalanoblik predstavljanja pelarskih proizvoda ne samo pelarskih tvrtki ve i pelaralanova pelarskih udruga. Kroz aktivnosti unapreenja prodaje pelinjih proizvodaposebno je vano uspostaviti kvalitetan dijalog s posjetiteljem tanda na sajmu, kojikod posjetitelja treba pobuditi pozornost te utjecati i stvarati pozitivni stav o do tadamoda nedefiniranim stavovima potencijalnog potroaa o svojstvima pelinjih

proizvoda. Degustacija to jest kuanje razliitih pelinjih proizvoda u promotivne


41/134

4.PELARSKIDANI2007.

35

svrhe vrlo je uinkovit i omiljen oblik predstavljanja razliitih pelinjih proizvoda.

Slika 3. Degustacija koktela na bazi meda

Vrlo uspjene pelarske tvrtke posebnu e pozornost usmjeriti ka odnosima sjavnou koje predstavljaju iroki spektar komuniciranja s gotovo cjelokupnomrelevantnom javnou, odnosno s okruenjem. U cilju stvaranja slike o uspjenostii kontinuitetu stabilna pelarska tvrtka koristi razliite medije prijenosnike koji sekoriste u cilju kontinuiranog odailjanja informacija o aktivnostima tvrtke.

Na kraju iznesenih zamisli o promotivnim aktivnostima valja zakljuiti da bez

planiranja i primjene marketing spleta, nema uinkovitog razvoja pelarskih tvrtki, apromotivne aktivnosti kao dio toga spleta predstavljaju vrlo vaan i nezaobilazni nainkomuniciranja s relevantnim okruenjem pelarske tvrtke. Vei interes za pelinjimproizvodima, njihova vea potronja u nas, kao i vei plasman mogu je jedino ako seosigura svrsishodno i pravodobno djelovanje navedenih promotivnih aktivnosti, prijesvega unutar pelarske tvrtke, a zatim i od strane ostalih pelarskih asocijacija u nas,poput pelarskih udruga, pa i Hrvatskog pelarskog saveza.


42/134

4.

PELARSKIDANI2007.

36

Pelarstvo u saveznoj pokrajini Mecklenburg-Vorpommernod 1990. godine

Winfried, D.

Honigerzeugergemeinschaft Mecklenburg-Vorpommern w.V., Wittenburger Str. 3,19246 Bantin, Germany

Savezna je pokrajina M-V smjetena na sjeveroistoku Savezne Republike Njemakena Baltikom moru. Svojim prostranim, jezerima ispresjecanim krajolikom nudiizvrsne mogunosti za uspjeno pelarstvo. M-V je preteno poljoprivredno podrujesa samo malim industrijskim centrima. Priroda nudi naim pelinjim zajednicamabogatu ispau kao to su repica, voe, lipa, razliak, djetelina te djelomino i heljda.Pelarstvo u pokrajini Mecklenburg-Vorpommern ima dugu tradiciju. Do 1990. je u tri

sjeverna okruga Rostock, Schwerin i Neubrandenburg sadanjem teritoriju pokrajineM-V bilo oko 6.000 privatnih pelara koji su u slobodno vrijeme drali oko 120.000pelinjih zajednica. S politikim se obratom 1990. pelarstvo drastino smanjilo.Naime, uvoenje je trinog gospodarstva sa sobom donijelo i mnoge probleme kojisu pelarima bili neto sasvim novo. Prije je postojao plasman na trite za jako dobrucijenu koji je bio zagarantiran od strane drave. No, sada je svaki pelar trebao svojmed sam plasirati poto je sustav prodaje doivio krah. Cijena meda je padala zbogvelike ponude meda ija je cijena bila ispod razine cijene za hranu za pele. Osimtoga rasli su osobni i financijski izdaci zbog sve jae pojave varroe. Nakon to su

mnogi dravni pogoni propali ili jer je prilikom privatizacije puno radnika otputenoiz pogona, mnogi su pelari morali preuzeti na sebe duga putovanja do novog radnogmjesta te im vie nije ostajalo vremena za pelarstvo. Zbog toga je sve vie pelaraodustajalo tako da je ostalo oko 1.700 pelara koji dre oko 20.000 pelinjih zajednica.U ovaj broj se ubraja oko 25 profesionalnih pelara koji raspolau s izmeu 120 i 500pelinjih zajednica. Veina pelara su hobi - pelari ili honorarni pelari s prosjeno10 zajednica. Pelarski je savez pokrajine M-V osnovan 1990. godine, a u njemu suotprilike 90% pelara pokrajineM-V lanovi. Pelarski savezzastupa interese pelara.Gledajui unaprijed savez setrudio zadrati pelarski centaru pokrajini Mecklenburg-Vorpommern kao obrazovni isavjetodavni centar u smislukole za pelare. Poto jesavjetodavni i uzgajivakicentar Saveza sitnih povrtlara,gospodarstvenika i uzgajivaa

sitnih domaih ivotinja u


43/134

4.PELARSKIDANI2007.

37

Bantinu takve zadae veispunjavao, ali se nalazio uraspadanju, zemlja i uzgajivakicentar su se trebali preuzeti.Ugovorom je pokrajinski savezsada mogao iskoristiti ovuinstituciju u svoju svrhu. Odsuradnika koji su za vrijemeprevrata bili otputeni je najprijezaposleno 5 pelara i majstorapelara za novu stanicu zauzgoj pela. Ovo aktivnostiostvarene su zahvaljujuimjerama za poticanje otvaranja novih radnih mjesta. Ovdje je pokrajinskom savezu

uspjelo ono to je bilo jedinstveno u Njemakoj, da jedan pokrajinski pelarski savezdri stanicu za uzgoj pela. Financiranje se obavlja preko institucionaliziranih potporaod strane pokrajine koja osigurava plae za 5 suradnika i jednog naunika. Ukupnitrokovi, od hrane za pele preko vozila do potanskih pristojbi i telefona si morajusami namaknuti. Stanica za uzgoj pela poela je s radom s 150 pelinjih zajednica.S ovim se pelinjim zajednicama dalje vodio uzgajivaki posao. U Bantinu se uzgajaApis mellifera carnica L. Koriste se 2 otone stanice za uzgoj pela na Baltikommoru i jedna kopnena kao i instrumentalna oplodnja. Danas je stanica za uzgoj pelapokrajinska istraivaka stanica, provodi testiranje i preuzima zadae istraivanja pri

uzgoju pela s izraenom tolerantnosti na varou i dri oko 400 pelinjih zajednica.Godinje se proda oko 1.500 matica. Ovdje se trenutno obrazuju 2 pelara naunika.Za raznolike je savjetodavne zadae napravljen pelinjak, didaktiki i ogledni vrt.Mnogi razredi i grupe posjetitelja dolaze u Bantin kako bi se informirali o ivotui ponaanju pela i pelarstvu. Pokrajinski savez pokuava pobuditi interes zapelarstvo kod najmlaih iz vrtike i kolske dobi. On se bavi aktivnim regrutiranjemnovih generacija. Zakon o pelama i odredba za odravanje i zatitu mjesta za uzgojpela stvaraju dobar okvir za dranje pela i njihov uzgoj u pokrajini Mecklenburg-Vorpommern. Tako sedam dravno priznatih stanica za uzgoj pela posjedujuzatieni radijus od 8,5 km oko mjesta uzgoja, u koji za vrijeme sezone uzgoja nesmiju ui nikakve pelinje zajednice osim uzgajanih zajednica. Stanica za uzgoj pelaBantin sudjeluje u meunarodnim istraivakim naporima za uzgoj pela s izraenomtolerantnosti na varou. Od prije, sada ve i vie od 3 godine, i matice Stanice za uzgojpela s izraenom tolerantnosti na varrou Unije u Hrvatskoj su se plasirale na tritepreko Bantina. U Bantinu se provodi istraivanje testiranjem otpornosti na varou.Preko 3 godine je provoena usporedba razliitih sustava konica u odnosu na irenjevarroe i tolerantnost na varou. Konice od drveta nisu meusobno pokazivale razlike,svejedno jesu li to bile LR konice, DB konice ili A konice. Segebergerova konicaiz pjenastog polistirola je nasuprot tome pokazala jasne prednosti u korist irenja varroe

i veeg broja jedinki varoe s negativnim uinkom na pelinje zajednice. Od 2005.


44/134

4.

PELARSKIDANI2007.

3

radimo na tome da u suradnji s radnom zajednicom uzgoja s izraenom tolerantnostina varrou organiziramo i 2 stanice za uzgoj pela s naglaenom tolerantnosti na varrouu pokrajini Mecklenburg-Vorpommern na isti nain kako je to napravila i Unije. Tupripada Stanica za uzgoj pela s izraenom tolerantnosti na varrou Mnchgut na otokuRgenu. U ovu je svrhu radna zajednica kupila od uzgajivaa Wurma iz Austrije jednugrupu pelinjih zajednica linije Wintersbach, koja dodue nije bila testirana na osnovutolerantnosti na varrou. Ona, zajedno s jo jednom drugom linijom K iz Bantina, suuzete za temelj trutovskog legla. Prvi je probni uzorak s 334 matice poslan 2006. ustanicu za uzgoj. Druga Stanica za uzgoj pela s izraenom tolerantnosti na varrou jeJasnitz u blizini Bantina. Ovdje su ve 2006. godinepoduzete prve promjene maticamjesnih pelara na te uzgojne linije. Sljedee e godine tamo doi prve matice naoploivanje. Trenutno tamo podvrgavamo pobjednike istraivanja testu vitalnosti,ije e testiranje biti zavreno u travnju.

Pokrajinski se pelarskisavez i u tekoj situacijinakon prevrata brinuo za toda pelarima olaka prodajumeda. Tako je on pomogaoda se ve 1993. osnujeudruga proizvoaa meda.Njoj danas pripada oko 100lanova. 1998.godine ta jeudruga izgradila vrcaonu

koja daje prostor visokomskladitu u obliku regalaza do 100 tona meda kao ipogonu za pretakanje meda. Naalost skuptina je donijela odluku za gradnju vrcaonegodinu dana prekasno jer sada jo samo 1/3 poticaja iz Europske unije i pokrajinestoji na raspolaganju. Godinu dana prije bi se iz jednog posebnog fonda pokrajinemoglo dobiti do dvije treine. Zbog toga se novac koji je nedostajao morao pokritiiz vlastitih sredstava lanstva, a druga treina preko bankovnog kredita. Zato mladojudruzi proizvoaa predstoje financijski rashodi za kamate i otplaivanje zajma koji

e trajati preko 20 godina. Zbog toga je vano da se med svake godine prima i odmahdalje prodaje. Danas se oko 40-50 tona meda godinje plasira na trite, od ega se80% meda pretoi u staklenke za jedan trgovaki lanac. Neto meda se opet prodanazad onim pelarima koji nisu imali tako dobru etvu ili onima kojima nedostajeodreenih vrsta meda. Osim toga i pretakanje se meda nudi kao usluga pelarima.Za udrugu proizvoaa su propis i smjernice za proizvodnju i kvalitetu meda vanejer se med samo najbolje kvalitete smije plasirati na trite. Med loije kvalitete seodbija ili se prerauje za niu cijenu kao industrijski med ili med za peenje. Jo jedannain je i oplemenjivanje meda za medovinu ili liker, iji prodajni domet raste svake

godine. Ovi proizvodi su se dosada veinom plasirali preko gostionica, na sajmovima


45/134

4.PELARSKIDANI2007.

39

ili na gradskim sveanostima. Osim toga potranja za proizvodima koji se koristeu wellness-industriji raste, kao npr. sapun od meda i ljekovite kupke. Svijee se odpelinjeg voska takoer dobro prodaju u vrijeme Boia.

U pokrajini Mecklenburg-Vorpommern se pelarstvo moglo odrati na visokom

nivou i zbog poticajnih mjera drave i Europske unije. Zadnjih se godina prikljuilojo nekih 10 profesionalnih pelarskih gospodarstava u pokrajini Mecklenburg-Vorpommern. Dvije treine svog radnog vremena profesionalni pelari potroe uprosjeku na plasiranje svog meda na trite. Pelarski se savez i udruga proizvoaameda pokrajine Mecklenburg-Vorpommern stalno trude i nadalje zastupati interesepelara i podravati ih u njihovom radu.


46/134

4.

PELARSKIDANI2007.

40

SUZBIJANJE VAROOZE NA MANJIM PELINJACIMA

Kezi Nikola1, Drai Maja2 i Bubalo Dragan1

Zavod za ribarstvo, pelarstvo i specijalnu zoologiju,

1. Agronomski fakultet, Sveuilita u Zagrebu, Svetoimunska 25, 10000 Zagreb, e-mail: [email protected]. Hrvatski stoarski centar, Ilica 101, 10000 Zagreb,

Nakon skoro trideset godina prisutnosti varoe na naem podruju, varoa nanosiznaajne tete bilo sama ili u kombinaciji s drugim bolestima, na primjer virusimaili gljivicama. Nagomilano je ogromno znanje o ponaanju varoe, razvoju, tetamai nainima suzbijanja. Nametnik nanosi tete pelinjoj zajednici (pele i leglo), akonice, sae i pelinji proizvodi su ponovo upotrebljivi jer uzronik bolesti propada

zajedno s pelama. Niti kod jedne druge bolesti nije ispitana djelotvornost tolikogbroja lijekova. Jo uvijek se ovaj nametnik intenzivno istrauje. Najvee se nadepolau u selekciju. Poznate su metode kojima se pele na kojima je varoa autohtonabore protiv varoe. Dugo je vremena dominirala primjena lijekova kao jedina metodau suzbijanju varooze. Na veinu tih lijekova varoa je razvila potpunu ili djelominuotpornost. Razvijen je itav niz metoda borbe protiv varoe, koji su manje ili viedjelotvorne. Metode koje su uinkovitije zahtijevaju veliki udio rada.

Dugo smo ivjeli u uvjerenju da se na pelinjaku moe lijeenjem unititicjelokupna populacija varoe. Suvremeni se pristup svodi u traenju metoda da se

razvoj varoe u konicama zadri unutar prihvatljivog broja, tj. broja koji ne nanositete pelinjoj zajednici.

Sredstava koja potpuno unitavaju varou omoguuju reinvaziju zajednice,nakon prestanka djelovanja lijeka i konstantno horizontalno irenje varoe unutarpelinjaka. U pelarenju s kontroliranim brojem varoe prisutan je vertikalan prijenosvaroe, tj. s jedne generacije na drugu. Svaki horizontalni prijenos varoe poveavanjezinu agresivnost. Vertikalni prijenos, tj. stalna prisutnost kontroliranog brojavaroe omoguuje uspostavljanje suivota, koji ne naruava bitno funkcije pelinjezajednice. Ope je prihvaeno da ispod 500 varoa u srednje do jakoj zajednici nenanosi tete. Ovo je samo okvirni broj, jer su kliniki znaci varooze vezani osim zasnagu zajednice, vanjske uvjete (dio godine, klimatske prilike itd.) i za druge bolestiijem razvoju varoa pogoduje (virusi, plijesni). Praktino nema pelara koji nije vidovarou i da ju ne moe prepoznati. I pored toga, danas vie nego ranije namee sepotreba pouzdane dijagnostike varoe. Koje metode koristiti da utvrdimo kada namje broj varoa u zajednici preao kritini broj, kako pronai oboljelu zajednicu kojojmoramo posvetiti vie pozornosti, tj. pomoi zajednici i suzbiti prekobrojne varoe.Svjedoci smo da stupanj invadiranosti nije jednak u svim pelinjim zajednicama napelinjaku. U pojedinim zajednicama pele omogue brzi i eksplozivan razvoj varoe,

dok u drugima jedva da ima pokoja varoa. Ovo se pojavljuje tek posljednjih desetak


47/134

4.PELARSKIDANI2007.

41

godina, tj. nakon prestanka uporabe monih lijekova na bazi sintetskih piretroida.Pojava ove raznolikosti nam daje nade da selekcijom matica moemo doprinijetilakoj borbi protiv varoe. Postavlja se pitanje koliko je opasno podravati zajednicukoja dozvoljava eksplozivan razvoj varoe i time poveavati pritisak varoe na ostalepelinje zajednice na pelinjaku. Preporuljivo je ovu maticu zamijeniti s novomselekcioniranom im nam se ukae prilika.

Iako je promatranje, praenje i biljeenjesvih podataka na pelinjaku temelj uspjenog

pelarenja, pelari s velikim brojem konicavrlo rijetko ili vrlo teko mogu pratiti ovakodetaljno svaku zajednicu. Ukoliko i vodeevidenciju, rijetko imaju vremena obraditi

prikupljene podatke. Zbog toga se ovimtekstom obraamo pelarima koji imaju

manji broj pelinjih zajednica, koji mogusvakoj zajednici posvetiti dostatno pozornostii vremena. Ovdje ne preporuamo svaki

drugi dan otvarati konice, nego promatrati one znakove koji mogu pouzdano ukazatina opasnost. Prva preporuka je koritenje mreaste podnice. Na podloku ispod mreeu podnici se moe bez otvaranja konice vidjeti stanje plodita, snaga zajednice, razvojlegla, mrtve varoe i drugo. Brojanje umrlih varoa je posebno vano jer nam je to indikatorza primjenu drugih dijagnostikih metoda (Pukadija i sur. 2004). Nakon svakog pregleda

podloka, podloak treba oistiti i zapisati sve to smo vidjeli kako bi mogli usporediti s

onim to emo utvrditi sljedeim posjetama pelinjaku. Ukoliko na podnici vidimo jednuili vie otpalih varoa dnevno, to nam je znak za uzbunu i detaljniji pregled zajednice.Detaljniji se pregled odnosi na utvrivanje stupnja invadiranosti pela i legla. Za pregledu leglu koristimo poklopljeno trutovsko leglo, gdje je potrebno izbrojiti varoe u najmanje200 stanica. Tom prilikom pazimo da varoe nisu ostale u stanicama saa.

Invadiranost pela se utvruje tako da se opere u deterdentu 200 pela i isperemlazom vode u situ za cijeenje meda. Na rijetkom situ ostati e pele, a na gustomvaroe. Prebrojimo oprane pele i varoe i izraunamo postotak invadiranosti. Stupanjinvadiranosti pela je podloan brzim promjenama jer ovisi o broju varoa koje su

izale s izvaljenim pelama.Ukoliko utvrdimo invadiranost pela i legla veu od 5 % odluujemo se za jednu

od metoda.

Izrezivanje trutovskog legla je jedna od najblaih i najrairenijih metodasmanjenja broja varoa u zajednici. Izrezuju se graevnjaci kada je trutovsko leglo predizlaenjem. Nije bitna veliina trutovskog poklopljenog legla kojeg vadimo, ali je bitnoda u trenutku vaenja ostaje u konici sljedee trutovsko leglo pred poklapanje, kakobi varoe mogle i dalje koristiti trutovsko leglo, a ne radiliko. Ukoliko izvadimo triputa trutovsko leglo, smanjili smo preko 50 % varoa u zajednici i osigurali nesmetani

razvoj zajednice do kraja proizvodne sezone.


48/134

Documents

4.1 - 4. Pcelarski Dani (Sve)