Izdava:Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Za izdavaa:prof. dr. sc. Vlado Guberac, dekan

Glavni i odgovorni urednik:doc. dr. sc. Zlatko Pukadija

Grafika i dizajn:Ras Luai, dipl. ing.

Tisak:TIPO Osijek

Naklada:400 primjeraka

ISBN: 978-953-6331-71-0

Pelarski savez Vukovarsko-srijemske upanijePelarske udruge Brodsko-posavske upanije

Savez pelara Osjeko-baranjske upanijeHrvatska gospodarska komora

Hrvatski pelarski savezHrvatska pelarska akademija

Poljoprivredni fakultet Sveuilita J.J. Strossmayera u OsijekuHrvatski veterinarski institut, Veterinarski zavod iz Vinkovaca

Zdravstvena i veterinarska kola dr. Andrija tampar iz Vinkovaca

O R G A N I Z I R A J U

6. PELARSKI DANI 2007.

Meunarodni pelarski sajam opremei pelinjih proizvoda i struno znanstveni skup

Vinkovci 13. i 14. oujka 2009.

ZNANSTVENO STRUNI ODBOR

1. doc. dr. sc. Zlatko Pukadija, Poljoprivredni fakultet u Osijeku - predsjednik2. mr. sc. Marin Periki, dr. vet. med. Hrvatski veterinarski institut, Veterinarski zavod Vinkovci3. dr. sc. Maja Drai, Hrvatski stoarski centar4. mr. sc. Jadranka Mustapi-Karli5. dr. sc. Zdravko Lakti6. prof. dr. sc. Nikola Kezi, Agronomski fakultet iz Zagreba8. doc. dr. sc. Darko Ki, Poljoprivredni fakultet u Osijeku9. prof. dr. sc. Mio Mladenovi Agronomski fakultet iz Zemuna9. Ivan Mikulin, pelar praktiar iz Vinkovaca10. Mato Idojti, pelar praktiar iz Vinkovaca

ORGANIZACIJSKI ODBOR

1. eljko Cirba - predsjednik,zamjenik upana Vukovarsko-srijemskog

2. eljko Ili,zamjenik gradonaelnika Vinkovaca

3. Andrija Mati - zamjenik predsjednika,proelnik up. odjela za polj. i umarstvo

4. Martin Kranjec,predsjednik Hrvatskog pelarskog saveza

5. Stipan Pekanovi,predsjednik Svjetskog sajma pelarstva i Svjetske pelarske burze

6. Ivo Marjanovi,

Hrvatska gospodarska komora7. Josip umanovac,Hrvatski stoarski centar Vinkovci

8. Boo Pavlovi,ravnatelj Zdravstveno - veterinarske kole Dr. Andrija tampar

9. Marinko akula

ravnatelj Poljoprivredne umarske kole

POASNI ODBOR

Boo Gali - upan Vukovarsko - srijemski Mladen Karli - gradonaelnik Vinkovaca

10. Davorin Krakar11. Stevo Trtica12. Vinko kuani13. Stjepan Arai14. eljko uran15. Milan Kramer16. Marija Pavlovi17. Zvonimir Pajni

Sadraj

Istraivanje fungicidnih osobina (probnih obrazaca) satnih osnova za lijeenje i profilaksu 5

V. Dombrovskij, I. Dombrovskij, O. Dombrovskaja, V. Dahnovskij

Uzgoj i selekcija matica u Hrvatskoj 10Drai, M., Duvnjak, G., Kezi, J.

Turizam kao posrednik u prodaji pelinjih proizvoda 13Slavko Horvat

Rojenje ili razrojavanje 22Nikola Kezi

Monitoring medenja u 2008. godini 26Davorin Krakar, Robert Idlbek

Smije li dobar proizvoameda i drugih proizvoda biti vezan na matice proizale iz rojevnih ili prisilnih matinjaka? 30

Zdravko Lakti

Selekcija u pelarstvu: Uzgoj je najbolji put za unapreivanje pelarstva 36

Pechhaker H. i D. ekulja

Teajevi iz pelarstva 40

Zlatko Pukadija

Unapreenje prodaje pelinjih proizvoda 44

Damir Rogulja

Mogui uzroci kolapsa pelinjih zajednica (Colony Collapse Disorder - CCD) 57Zoran Stanimirovi, Jevrosima Stevanovi i Dragan irkovi

Jednostavan, ekonomski pristupaan i ekoloki prihvatljiv pristup tretmanu protiv varroe 83

ekulja, D. i H. Pechhacker

Ekoloke inovacije u pelarstvu, suzbijanje varoe i drugih bolesti pela i legla ekolokim sredstvima iz prirode 87Prof. dr. sc. Kostadin S. Trikovi, prof. dr. sc. Duica Stojanovi, Bojan K. Trikovi

Utjecaj saa razliitoga podrijetla u konicama LR tipa na kvalitetu meda 97

Z. Tucak, M. Periki, T. Tuek, M. krivanko, K. Aladi, D. Bali

UVOD

Ovogodinji 6. Pelarski dani protei e u znaku svega onoga to je ova manifestacija uinila za Hrvatsko pelarstvo. Obzirom da imamo ast hvaliti se da je ovo najstarija pelarska manifestacija u Hrvatskoj, isto tako bili smo slobodni analizirati to je ona dosada napravila za hrvatsko pelarstvo:

- podigla je razinu proizvodnje pelinjih proizvoda,

- smanjila ulazne trokove pelarske proizvodnje, posebno glede nabavke pelarske opreme,

- svojim akcijama prisilila je i strukovne udruge i organizacije, kao i dravna tijela, da poboljaju svoj rad i da se aktivnije stave u slubu pelarstva.

Ovogodinji sajamski dio 6. Pelarskih dana protei e u znaku mladih narataja i naoj akciji usmjerenoj da od njih stvorimo nove potroae i budue pelare. Znanstveno struni skup odvijat e se u pravcu osposobljavanja pelara kako zatititi svoje pele od moguih bolesti.

Drago Josipovi

6. PELARSKI DAN

I 2009.

5

Istraivanje fungicidnih osobina (probnih obrazaca) satnih osnova za lijeenje i profilaksu

V. Dombrovskij, I. Dombrovskij, O. Dombrovskaja, V. DahnovskijBojarskij zavod za proizvodnju satnih osnova KijevpelopromRazraeno je DOO KijevpelopromAdresa: ul. Kibenka, 78, grad Bojarka, Kijevska oblast, Ukrajina, 08150

Researches of fungicid properties (trial forms) from the wax fundations for treatment and prophylaksis

Various methods have been practically used for combat against the agent of mycosys, but they are not always effective. For the honey bees we proposed natural method of acting on agents of this desease. It is well known that propolis is basic protective cure for the honey bees. Substance of this method is adding the extracts of particular fraction of propolis into sterile wax during the production of wax fundations. These extracts reacts on pathogenic microflora which is the cause of mycosis, and, also, revitalise natural properties of the wax fundations.

Pele esto stradaju od mikroskopskih gljiva Ascosphera apis, Aspergillius niger i drugih uzronika razliitih bolesti. To, kao to je poznato, dovodi do odreene materijalne tete.

U praksi se koriste razliite metode za borbu protiv uzronika mikoze, ali one nisu uvijek uinkovite. U veini sluajeva imaju negativne posljedice za pelarsku proizvodnju, a i za same pele. Nije tajna da sredina u kojoj stanuju pele i u kojoj se nalazi konica ponekad nas podsjeaju na kemijsku bombu zbog toga to u njoj ima puno ostataka od kemijskih preparata koje koristimo. Predlaemo za pele prirodan nain djelovanja na uzronike te bolesti. Poznato je da je propolis osnovni zatitni lijek za pele. Pele uvijek poliraju i obrauju satne osnove propolisom. U procesu obraivanja voska, njegovog izvlaenja pod visokom temperaturom, propolis se rui i gubi svoje zatitne osobine. Sutina metode je u tome, da mi u sterilan vosak, kada proizvodimo satne osnove po specijalnoj tehnologiji, stavimo ekstrakte ponekih frakcija propolisa koje djeluju na patogenu mikrofloru (mikoza) i ujedno vraaju satnim osnovama njegove prirodne osobine. Metodiku stavljanja ekstrakta propolisa razradili smo u Bojarskom zavodu za proizvodnju satnih osnova, Kijevpeloprom - Patent - (19) UA (11) 33532 (51) 6A01K51/00.

6. P

ELA

RSKI

DAN

I 20

09.

6

Mikrobioloka istraivanja za pronalaenje po pele patogenih mikroorganizama u probnim obrascima satnih osnova je napravio institut pelarstva P.I.Prokopovia. Isti je institut istraivao i fungicidne osobine probnih obrazaca naih satnih osnova za lijeenje i profilasku.Uzorci satnih osnova u koliini od pet komada su stigli u Odjel za patologiju pela Instituta pelarstva P.I.Prokopovia Akademije Nauka u travnju 2000. godine. Istraivanja su se zavrila u svibnju iste godine. Izmeu pet uzoraka, jedan je bio za kontrolu, a etiri - za istraivanja. Uzorci su imali dimenzije 10x15 cm i transportirani su u plastinim vreicama. etiri od njih su imali neke dodatke, ali su trebali imati fungicidan i baktericidan uinak na uzronike bolesti pela. Po vizualnim i organoleptikim oznakama svi su podaci odgovarali zahtjevima GOST-a. Kada prelomimo satnu osnovu vide se sitna zrnasta i jednaka struktura, svijetlo ute boje i prijatnog mirisa.

Za vrijeme mikrobiolokih istraivanja, koji su trebali pokazati postojanje patogenih mikroorganizama - uzronika bolesti kod pela u uzorcima satnih osnova, koristili su poznate mikrobioloke metode. Koristili smo specijalne hranjive podloge u tvrdom agregatnom stanju. Za pronalaenje uzronika askoferoze i drugih mikroorganizama uzronika bolesti pela koristili smo suslo-agar, za europsku kugu meso-peptoni agar, za ameriku kugu meso-peptni agar sa dodacima konjske surutke.Za inokulaciju povrine satnih osnova za kontrolu i istraivanje su koristili sterilnu fizioloku otopinu i sitne presjeke satnih osnova sa njihovim daljim centrifugiranjem.Potujui pravila sterilnosti otvarali smo uzorke satnih osnova za istraivanje i kontrolu u mikrobiolokom dezinficiranom boksu (prostorija). Po jednom komadu uzeli smo pet uzoraka (dimenzija 2x3 cm) i stavili u sterilne Petrijeve plitice, kako bismo mogli napraviti analizu obje strane. Sterilnom smo vatom sa fiziolokom otopinom (10 ml) oprali uzorke satnih osnova sa obje strane. Dobivenu tekuinu smo stavili u sterilne epruvete pomou sterilne pipete. Poslije toga (i poslije centrifugiranja) pravili smo analize taloga na agariziranoj hranljivoj sredini.Tekuinu za analizu smo dobivali pomou sterilne vate sa fiziolokom otopinom, kojom smo prali povrinu satnih osnova.

Takoer smo pravili tu tekuinu ispiranjem sitnih komada satnih osnova (dimenzije 2x3 cm) koje smo uzeli od pet razliitih komadia uzoraka. Tanke komade smo stavili u sterilne epruvete, u kojima je bilo po 10 ml sterilne fizioloke otopine. Nakon toga smo uzorke 10 minuta mukali, a poslije centrifugirali. Talog koji se pojavljivao smo koristili za inokulaciju na tvrdoj hranljivoj sredini. Centrifugirali smo na 2000 obrtaja u minuti tijekom 20 minuta.

Sijanje smo vrili po metodi Dregalskog. Iz svakog taloga smo nakon centrifugiranja uzimali mikropipetom po 0,2 ml i stavili na povrinu hranljive sredine. Sijanje smo radili lopaticom Dregalskog - po hranljivoj sredini smo ravnomjerno stavili dobiveni materijal i sijali po cijelom travnjaku. Istraivanja smo ponovili tri puta.

6. PELARSKI DAN

I 2009.

7

Nakon sijanja na Petrijevim pliticama stavili smo ih u termostat, gdje se sprovodila inokulacija pri temperaturi od +28 do +30 u toku 10 dana. Posle inkubacije smo pravili koliinsku kontrolu kolonija mikroorganizama i prouavali taksonomiki sastav mikroorganizama po fiziolokim i morfolokim oznakama rasta i razvoja organizama.

Osim tih analiza taloga, analizirali smo i sitno isjeckane komade satnih osnova. Pravili smo sijanje tih komada bez otopine - takozvane materijale za mamac.Moemo rei da su istraivanja bila sterilna. Ni jedan od uzoraka za istraivanje nije imao uzronika pelinjih bolesti. Samo na nekim uzorcima (kontrolnim i istraivakim) su bile prisutne kolonije (ne vie od 2) saprofitnih organizama, koje se odnose na predstavnike roda kvasaca Saccharomzces, bakterije Sarcina flavus, gljive roda Mucorales. Ovi mikroorganizmi su se mogli pojaviti na povrini satnih osnova iz zraka kada su se uzimale probe za istraivanja ili to bi mogla biti posljedica nepotivanja pravila uzimanja proba. Uzorci nisu bili predstavljeni za istraivanja u sterilnim vreicama. Moemo rei kako istraivanja satnih osnova imaju normalne mikrobioloake pokazatelje tj., nemaju na svojoj povrini, niti u masi, uzronike pelinjih bolesti i moemo ih predloiti za koritenje u proizvodnji.

Polazei od toga da tehnoloki naini (termi ko obraivanje, razliite tehnoloke metode izvlaenja, itd.) i fizike osobine satnih osnova (njena plastinost, ljepljivost, adgezija) na neki nain mogu poveavati ili ponitavati kontaminiranost materijala sa popratnom mikroflorom. Polazei od naeg glavnog zadatka, odluili smo napraviti istraivanja fungicidnih osobina uzoraka na neke bolesti pela, a to su askoferoza - Ascosphera apis, aspirgeleza - Aspergillus flavus, kondidomikoza - Candida albicans. Sve uzronike smo izdvojili iz bolesnih pelinjih zajednica i identificirali u naem laboratoriju.

Za ova istraivanja smo koristili agarizirani suslo-agar i temperaturnu sredinu za sve vrste gljiva, iste metode inkubacije izazivaa, koje smo ve gore spominjali u termostatu sa temperaturom od +28 do +30oC tijekom 6 dana. Prije ispitivanja smo uzimali probe istih kultura uzronika od dva tjedna starosti koje smo dobili pomou stavljanja sterilne fizioloke otopine u epruvete sa kulturom i malom koliinom patolokog materijala sterilne mikrobioloke petlje. Nakon toga smo tu tekuinu stavili u sterilne epruvete i pravili suspenziju za matice spora, za inokulaciju satnih osnova koje se istrauju.

Djeli povrine satnih osnova (dimenzije 2x3 cm), koje smo uzeli na pet mjesta tri puta, sterilno smo isjeckali i stavili u sterilne Petrijeve plitice. U istu pliticu smo sipali 5 ml suspenzije za matice spora, ija je vrstoa 10. Istraivali smo osam uzoraka satnih osnova u koje smo stavili razliitu koliinu propolisa.

6. P

ELA

RSKI

DAN

I 20

09.

8

Kontrola je bio uzorak br. 9 - satne osnove su od istog voska bez dodataka. Svi su pokazatelji uzoraka za istraivanje i kontrolu odgovarali svim zahtjevima GOST-a. Za vrijeme mikrobiolokih istraivanja uzoraka satnih osnova koristili smo poznate mikrobioloke metode. Rezultati su pokazali kako su uzorci koji su imali razliite koncentracije propolisa inhibirali rast Ascosphera apis za 85-95%, Aspergillius niger - za 75-90%. Uoeno je da inhibicija ovisi o koncentraciji i nainu stavljanja propolisa. Treba obratiti Vau panju na injenicu da satne osnove sa propolisom najbolje djeluju na sve uzronike bolesti ako imaju sa njima kontakt u roku od 5 dana.

Kao nastavak laboratorijskih istraivanja postavili smo istraivanja u proizvodnji. Tijekom posljednjih pet godina smo pratili istraivanja satnih osnova sa propolisom u proizvodnim uvjetima na pelinjacima u Kirovogradskoj oblasti i Kijevskoj (Ukrajina - centar). U istraivanju je sudjelovalo 240 peljinjih zajednica ukrajinske stepove i karpatske rase pela. Veina - 154 pelinih zajednica - u proljee 2000. godine su zauzimale 6-7 ulica, a ostale - 8-9 ulica. Tijekom sezone su sagradili 1400 saa za ispitivanje. Osnovni pokazatelji na koje smo obraali panju su bili:

- mogunost zaraavanja pelinjih zajednica s Ascosphera apis i Aspergillius niger

- jaina pelinjih zajednica- kvaliteta i vrijeme izgradnje saa- proizvodnja meda pelinih zajednica

Tablica 1. Rezultati istraivanja

Godina Skupina

Mogunost zaraze Ascosphera apis i Aspergillius niger

Propast pelinjih zajednica tijekom

zime (kom)

Proizvodnja meda (kg)

2001 KontrolnaIstraivaka

227

307

29. 044. 7

2002 KontrolnaIstraivaka

194

4826

11. 014. 9

2003 KontrolnaIstraivaka

210

248

34. 652. 2

2004Kontrolna

Istraivaka271

2810

23. 138. 6

2005 KontrolnaIstraivaka

180

22.11

81. 3108. 7

2006 KontrolnaIstraivaka

152

209

3739

2007Kontrolna

Istraivaka150

207

89

2008 KontrolnaIstraivaka

133

rezultate emo objaviti 2009

rezultate emo objaviti 2009

6. PELARSKI DAN

I 2009.

9

U praksi je koritenje satnih osnova sa propolisom potvrdilo rezultate laboratorijskih istraivanja. Na takvim satnim osnovama pele su za zadovoljstvom gradile sae, dobro su se razvijale i bile su jake. Manje su stradale od askoferoze i dobro zimovale. Produktivnost istraivakih zajednica, kao osnovni i najrazumljiviji podatak za pelare, je bila za 8-10 kg meda vie u usporedbi sa drutvima u kojima se samo vrila kontrola. Treba da obratimo vau panju na to da je 2005. godina bila veoma dobra za pele. Prosjeno je na pelinjacima koji su sudjelovali u eksperimentu uzeto vie od 108 kg sirovog meda od jedne zajednice koja je preivjela zimu. Blagotvorno prirodno djelovanje propolisa na pele, vjerojatno, se objanjava i njegovom ulogom za jaanje imuniteta.

Podaci, koje smo dobili, dozvoljavanju nama preporuiti satne osnove sa propolisom za profilaksu i lijeenje mikoza kod pela. Unikatnost ovog naina rada, tj. borbe sa mikozama je u tome da je aktivna tvari koja djeluje na mikoze - propolis, prirodan pelinji proizvod.

Polazei od gore navedenog, razradili smo tehnike uvjete za izradu satnih osnova sa propolisom i poeli smo njihovu proizvodnju 2006. To je bio potpuno nov proizvod za pelare u cijelom svijetu.

6. P

ELA

RSKI

DAN

I 20

09.

10

Uzgoj i selekcija matica u Hrvatskoj

Drai1, M., Duvnjak1, G., Kezi2, J. 1Hrvatski stoarski centar, Ilica 101, Zagreb 2Veleuilite Marko Maruli, Knin

Podatke o stanju u pelarstvu u svijetu teko je pratiti jer je pelarstvo u veini drava marginalno u odnosu na ostale poljoprivredne proizvodnje. Tek podizanjem svijesti i opeg razumijevanja pozicije pelarstva u odrivosti kako prirode tako i poljoprivrede, uvjetovanog nedavnim velikim nespecifinim gubicima pelinjih zajednica, porastao je opi interes i briga o pelama. Veliki gubici gotovo na cijelom prostoru SAD, te u pojedinim regijama u EU uvjetovali su vee zanimanje za praenje populacije ela, te postavljanje ciljeva u zatiti pela.

Ouvanje broja pelinjih zajednica izravno je vezano na antropogene utjecaje u prirodi koji ukljuuju promjene u gospodarenju zemljitem, modernu poljoprivrednu praKezi, ksu kroz primjenu razliitih sintetskih sredstava u suzbijanju tetnika i korova, te utjecaj globalizacije kroz brzo irenje tetnika i bolesti. Jedan od takvih primjera je irenje nametnika Varroa destructor proteklih 30 godina iz sredinje Azije na sve kontinente, te irenje tetnika Aethina tumida iz June Afrike na Sjeverno ameriki kontinent i Australiju (Drai, 2003).

U EU su proteklih godina zabiljeeni znaajni gubici u dijelu drava i regionalnog su karaktera. Prepoznavi ove prijetnje, zakonodavstvo EU postavilo je stroge pravne propise s ciljem zatite prostora od neeljenih introdukcija, te su uvjeti za uvoz ivih pela i bumbara u EU vrlo strogi. Istovremeno, kroz mehanizme potpora prepoznata je potreba poticanja obnavljanja broja pelinjih zajednica.

Na prostoru Hrvatske rasprostranjena je izvorna pasmina pela siva pela Apis mellifera carnica, sa tri ekotipa (Kezi i sur, 2001). Siva pela je morfoloki prepoznatljiva. Posebno znaajne odlike sive pele jesu u njezinom mirnom ponaanju i u usporedbi s drugim pasminama, daleko manjem obrambenom nagonu. Uz to je ova pasmina vrlo uspjena u umjerenom i hladnom klimatskom podruju. Prezimljuje u malim zajednicama, te su za zimu potrebne daleko manje zalihe hrane nego u drugih pasmina.

Uzgoj matica predstavlja bitnu kariku u pelarskoj tehnologiji i postoji

6. PELARSKI DAN

I 2009.

11

itav niz mogunosti i naina uzgoja. No, ono to je pokrenuto sredinom 90-ih godina XX stoljea nije bila samo ideja o pukom umnoavanju matica, nego je postavljena jasna vizija to se kroz uzgoj matica eli ostvariti u naem pelarstvu.

Organizacijom i pravilnom procjenom vrijednosti svake zajednice/matice kod svakog uzgajivaa moe se osigurati izbor najboljih zajednica za uzgoj matica. Svaka je ki slina svojoj majci. Iz tih razloga se prilo organiziranju selekcije kod uzgajivaa. Svaki uzgajiva mora imati najmanje 100 proizvodnih zajednica koje je obavezan sustavno pratiti. Prati se niz, kako za pelare, tako i za iru zajednicu vanih odlika da su dobre sakupljaice, da su mirne na sau i da nisu agresivne.

Poveanu brigu obavezni su usmjeriti na praenje bolesti na matinim pelinjacima. Da bi smo dobili tolerantnije pele, potrebno je vriti selekciju na specifine karakteristike pela, npr. higijensko ponaanje. Uzgajivai imaju obavezu pratiti razvoj populacije varoe praenjem prirodne smrtnosti u prvom dijelu sezone, te praenjem broja varoa na odraslim pelama u drugom dijelu sezone. Uz to, obavezno provode najmanje jedanput, a preporuljivo tri puta u sezoni testiranje zajednica na nagon za ienjem legla (pin-test). Pele s izraenim higijenskim nagonom imaju sposobnost otkriti zaraeno leglo, otklopiti stanicu i ukloniti zaraenu liinku ili kukuljicu, to je bitno kod svih bolesti legla.

Na temelju proizvodnih rezultata svake pojedine zajednice bira se najbolja za uzgoj (za daljnju reprodukciju) kod svakog uzgajivaa zasebno. U pravilu se ne bira samo 1 nego vie njih koje postaju majke slijedeoj generaciji matica. Ovakav izbor se vri svake godine, i iz godine u godinu se oekuje pomak u kvaliteti uzgojenih matica. Dio odabranih matica postaju majke trutovskih zajednica na oplodnoj stanici. Osiguravanjem dovoljnog broja dobro razvijenih zajednica (20 i vie) s poticanjem uzgoja trutova znaajno se smanjuje utjecaj trutova iz okoline.

Praenjem matica na testnim stanicama u neovisnom testu potvruje se uspjenost svakog pojedinog uzgoja. Do sada je kroz testiranja na neovisnim pelinjacima prolo vie od 4500 matica. Iz podataka koje smo povratno dobili, veina matica ima dobre odlike, a manji broj je lo ili osrednji.

Za sve navedeno uzgajiva vodi evidenciju, a objedinjavanjem ovih podataka s rezultatima neovisnog (slijepog) testa izraunava se uzgojna vrijednost za svaku maticu s istaknutim vrijednostima za svaki pojedini parametar. Metode praenja i izrauna uzgojnih vrijednosti usaglaene su na BBI (Beebreeding International) skupni. Zahvaljujui zajednikim procedurama selekcije i obrade podataka za izraun uzgojnih vrijednosti na meunarodnoj razini, postignute vrijednosti matica su razumljive svim pelarima u Europi. Pristupanjem Republike Hrvatske

6. P

ELA

RSKI

DAN

I 20

09.

12

Europskoj Uniji postajemo sastavni dio velikog i slobodnog kretanja roba i usluga. Pristupanjem e nae trite biti jo otvorenije za ulazak proizvoda iz svih zemalja lanica EU, no istovremeno e nai proizvoai imati jednake mogunosti plasmana svojih proizvoda na ovo jedinstveno trite.

U sjevernijem podruju Europe uobiajena je praksa nabavljanje paketnih rojeva pela iz drugih prostora, a propisi o zatiti zdravlja su znaajno oteali ovakav uvoz iz treih zemalja. U budunosti nama daje mogunost plasmana biolokog materijala. Nae su prednosti neosporne, od iskustva naih pelara, broja pelinjih zajednica, povoljnih klimatskih i panih uvjeta te vrlo poeljne pasmine pela.

Cilj uzgojnog programa je osigurati kvalitetne matice naim pelarima. Uz kvalitetne matice i paljivo pripremljene pele za paketne rojeve imamo mogunost ponuditi europskom tritu vrijedan i traen proizvod, koji zasigurno moe imati zadovoljavajuu cijenu.

Drai, M (2003) Opasnost od novih parazita. Hrvatska pela, 122: 58-60

Kezi, N., Bubalo, D., Drai, M., (2001) Uzgoj sive pele (Apis mellifera carnica, Pollmann, 1879) u Hrvatskoj. Zbornik radova, Bioloka raznolikost u stoarstvu Republike Hrvatske. HAZU. Zagreb, 141-145

6. PELARSKI DAN

I 2009.

13

Turizam kao posrednik u prodaji pelinjih proizvoda

Mr.sc. Slavko Horvat

Ugostiteljsko-turistika kola Osijek

Tourism as an intermediary in selling the apiary products

Among the basic targets in strategy of development of Croatian bee-keeping is increase of trading volume, as well as improvement and finding of new modes for selling domestic apiary products. Increase of benefit through the effective and market-acceptable mode of selling provides that bee-keepers efforts are evaluated and recognized.

Jedan od osnovnih ciljeva u strategiji razvoja hrvatskog pelarstva je poveati obim prodaje, te unaprijediti i pronai nove oblike prodaje pelinjih proizvoda u nas. Pronai odgovarajui oblik plasmana pelinjih proizvoda za pelara znai i mogunost valorizacije svoga rada i truda kroz poveanu dobit koja proizlazi upravo iz uinkovitog i trino prihvatljivog oblika prodaje. Znajui dananju situaciju na tritu pelinjih proizvoda u nas, (koju karakteriziraju niske otkupne cijene, jo uvijek velike zalihe neprodanog meda, vrlo mali i neuinkovit izvoz, uz vrlo nisku domau potronju..) treba konstatirati da je uistinu potrebno unaprijediti prije svega kanale distribucije, kao i oblike prodaje naih vrlo kvalitetnih pelinjih proizvoda. Inae, distribucijski ili marketinki kanal oznaava pojedince ili organizacije koje usmjeravaju tijek proizvoda od proizvoaa do potroaa na domaem ili inozemnom tritu. Nama pelarima dobro su poznati kanali distribucije pelinjih proizvoda u nas, koje naalost ne moemo nazvati razvijenim a niti trino prilagoenim:

Postojei sustav distribucije zapravo ne zadovoljava ni pelara kao proizvoaa pelinjih proizvoda, a niti krajnjeg kupca koji proizvod dobiva po vrlo visokim cijenama pa tako ostaje nezadovoljenih potreba (prosjena potronja u nas ispod pola kg.).U ovom momentu na naem tritu pelinjih proizvoda postoji uistinu poprilian nered, iako se radi na osnivanju suvremenih trino prihvatljivih zadruga (klastera), strukovnih unija u sustavu Haccapa, a u izradi je i petogodinji program razvoja hrvatskog pelarstva koji bi trebao trasirati putove breg i uinkovitijeg razvoja trita pelinjih proizvoda. Veliki je izazov znaajniji izlaz na trite EU. Za to je takoer potrebna dobro razraena zajednika strategija Vlade, Saveza, kao i tvrtki koje se odlue za takav razvoj.

6. P

ELA

RSKI

DAN

I 20

09.

14

Shema 1. Najei oblici distributivnih kanala pelinjih proizvoda u nas:

Iz svega navedenog treba rei da su nam nuni novi iskoraci, nove ideje, novi odnosi suradnje koje e dati kvalitetne i za pelara prihvatljive pomake. Takoer sam miljenja da je mogu jedan vrlo interesantan i uinkovit odnos suradnje i na relaciji hrvatskog pelarstva s hrvatskim turizmom, a to bih pojasnio u nastavku ovog rada:

Prije svega nuno je znati zbog ega turizam predstavlja interesantnog posrednika u plasmanu pelinjih proizvoda? Naime, dobro je poznato da je turizam suvremena masovna drutvena pojava koja se temelji na zadovoljenju turistikih potreba koje su izuzetno sloene i u ijem zadovoljenju moe uestvovati vrlo mnogo razliitih ponuaa: putnike agencije, prometna

6. PELARSKI DAN

I 2009.

15

poduzea, zatim poljoprivrednici koji turizam i ugostiteljstvo opskrbljuju s razliitim prehrambenim proizvodima radi zadovoljenja gastronomske potrebe turista (meso, povre, voe,), proizvoai alkoholnih i bezalkoholnih pia koji turizmu nude razna pia od vina do sokova i umjetnih proizvoda s brendom poput koka kole. Koliko u tom uem okruenju turistikih dobavljaa ima prostora za pelarstvo i njegove proizvode? Odgovor je jasan, turizam zasigurno predstavlja posrednika preko kojeg pelarstvo moe doi do potroaa visoke kupovne moi, i turizam dakle, predstavlja distributivni kanal preko kojega pelar moe plasirati svoje proizvode po vrlo povoljnim uvjetima. Posebno treba naglasiti da razvijeni oblici turistike ponude sve vie uvaavaju visoko vrijedne prirodne prehrambene proizvode, ekologija je i u turizmu prioritetni zadatak, a sve su to elementi koji imaju utjecaj na proirenje mogunosti plasmana pelinjih proizvoda kao djela turistike ponude. Spomenute mogunosti sve vie se nude i samim razvojem turizma u nas, razvojem naeg kontinentalnog i ruralnog turistikog prostora. Okruenje dobavljaa hrvatskih hotela kao i ostalih turistikih subjekata mora se izboriti za snanije prisustvo naih kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda, naravno, i kroz ponudu pelinjih proizvoda, prije svega meda ali i novih paleta pelinjih proizvoda koji e svojom kvalitetom i originalnou kod turista pobuditi interes kupnje. Rije je o relativno novim oblicima plasmana, novim putovima prodaje koje ne smijemo izostavit, ve doraditi te ih ponuditi kao originalne i prepoznatljive proizvode hrvatske turistike ponude.

6. P

ELA

RSKI

DAN

I 20

09.

16

2. Prodaja pelinjih proizvoda preko turizma

Shema 2. Mogui oblici plasmana pelinjih proizvoda preko turizma:

6. PELARSKI DAN

I 2009.

17

2.1. Ponuda meda u hotelijerstvu

Govorei o moguim oblicima plasmana pelinjih proizvoda preko ugostiteljstva i turizma, treba naglasiti da neki oblici takve prodaje postoje ve poprilino dugo. Tako primjerice prodaja meda preko hrvatskih hotela nije nikakva novost (hotelsko pakovanje meda 20g.). Meutim, i taj se oblik prodaje moe poveati i uiniti kvalitetnijim. Mnogi e rei da se nikad ranije nije u naim hotelima nudilo vie meda za namaze za vrijeme zajutraka, to je tono. Meutim, u toj ponudi mogue su i neke nove kvalitete , na primjer da se med u toj paleti ponude bife stola izdvoji i uoi kao neto posebno (slikoviti prikaz konice i prostora iz kojeg med dolazi).

Milenij hoteli-Opatija: - postoji interes da se ponuda meda unaprijedi med s sirom, smokva u medu i konjaku, glavna jela s dodatkom meda..

Trendovi: ministar Pankreti:..Konobari naih hotela moraju znati ispriati priu o porijeklu i kvaliteti domaih proizvoda ministar Bajs. nemogua misija!

Slika 1. hotelsko pakovanje meda

2.2. Pelinji proizvodi kao suveniri

Vrlo interesantan, izazovan i zahtjevan oblik prodaje pelinjih proizvoda je prodaja u obliku suvenira. Ekonomski interesantan jer postie visoku cijenu,

6. P

ELA

RSKI

DAN

I 20

09.

18

a zahtjevan jer trai potpunu savrenost i originalnost. Suvenir sam po sebi je segment turistikog proizvoda, odreenog destinaciskog prostora sa puno obiljeja koja trebaju privui pozornost kupca turista, ali i sa puno karakteristika koje daju obiljeje i sliku prostora iz kojeg potjee. Suvenir se kupuje da bi se kasnije nekom poklonio ili pak kupca turistu nakon nekog vremena uz ugodu prisjetio prostora u kojem je boravio. Kao takav suvenir mora imati niz obiljeja, poput originalnosti ideje, privlanosti za oko, autentinost prostora u kojem se nudi i u kojem se boravilo, ekoloka svojstva itd. U svakom sluaju pelinji proizvodi mogu imati navedena svojstva i uz dobru i originalnu zamisao mogu se ponuditi kao interesantni suvenir. Ovakav specifini oblik prodaje pelinjih proizvoda suvenira treba poticati i to vie raditi na originalnosti ideja u kojima su pelinji proizvodi savrena podloga za kvalitetan finalni proizvod namijenjen turistu. U okviru manifestacije Dani meda u Hrvatskoj u Osijeku ve sedam godina ocjenjujem s lanovima svoga tima pakovane pelinjih proizvoda, a skupina suvenira iz godine u godinu predstavlja sve interesantniju paletu vrlo originalnih proizvoda. Pelinji proizvodi pripremljeni kao suveniri odlikuju se s nizom interesantnih svojstava namijenjenih ciljanim skupinama potroaa - turista. Kao takvi nude se u :

suvenirnicama (sve vie na obali Opatija)na pultovima TZ.destinacijskim prostorima na Jadranu i u kontinentuna turistikim manifestacijamasajmovimaruralnom seoskom turizmu

Slika 2. pelinji proizvodi kao suveniri

6. PELARSKI DAN

I 2009.

19

2.3. Pelarstvo i pelinji proizvodi u okviru ruralnog (seoskog) turizma

Ruralni turizam predstavlja oblik turizma u kojem se gostu turistu nudi selo kao prostor mira, etno i kulturne batine, tradicionalnih seoskih aktivnosti u sauvanom ekolokom okoliu. Iako kod nas jo uvijek nedovoljno razvijen oblik turistike ponude, seoski turizam predstavlja prostor u okviru kojega pelari mogu razmiljati o tome da i oni sami mogu biti dio ponude tog specifinog turistikog proizvoda. Posebno je to mogue kod stacionarnih pelinjaka u okruenju u kojem postoje seoska turistika gospodarstva. To su pelinjaci koji dakle egzistiraju u seoskom pitomom prostoru, pa tako i sami pripadaju turistiki ponuenom okoliu. Kako seoski turizam mami interes obitelji s djecom iz gradskih sredina, pelinjak za njih predstavlja posebnu zanimljivost, i neto posve nepoznato to samo po sebi pobuuje pozornost. Dakle, tu su pelinjak, pela, pelar i pelinji proizvodi posebna atrakcija. Za takav oblik suradnje pelara s turistikim poduzetnikom pelar ostvaruje nagradu u vidu zarade jer je on svojevrsni animator i prezentator pelinjaka, pele i svih blagodati koje nam pele nude. Izvorni med kvalitetno e upotpuniti bogatu seosku gastronomsku ponudu, kao namaz tijekom zajutraka ili kao dodatak tradicionalnim domaim kolaima poput medenjaka. Jasno za takvu suradnju treba postojat obostran interes i pelara i obiteljskog turistikog domainstva, pa i interes turistikih djelatnika ireg prostora poput turistikih zajednica mjesta ili upanije. Vjerojatno mnogi pelari ovaj oblik ponude ne prihvaaju dovoljno ozbiljno, mnogi se zapravo u nju ni ne mogu ukljuiti, no kroz navedene aktivnosti pelar moe ostvariti viestruku korist, jer pored prodaje svojih proizvoda turistima vri promidbu sebe osobno i pelarstva odreenog prostora.

Slika 3. pelinjak u sklopu ruralnog turizma

6. P

ELA

RSKI

DAN

I 20

09.

20

Medna cesta kao mogui dio turistike ponude

Relativno novi pojam medna cesta predstavlja specifian oblik prodaje pelinjih proizvoda jednog prostora temeljen na zajednikom angamanu veeg broja pelara i pelinjaka tog prostora u suradnji s turistikim subjektima. Medna cesta u svakom sluaju moe predstavljati turistiku atrakciju (interesantnost) koja se moe ugraditi u turistike programe odreenog destinacijskog prostora. U nas u Istri i Gorskom Kotaru postoje odreena nastojanja da se medna cesta ponudi kao dio turistike ponude to u svakom sluaju moe biti pun pogodak, te itekako prihvaeno od strane turista kao krajnjih potroaa.

to su zapravo sadraji medne ceste i kako ona funkcionira?

vie pelinjaka na manjem prostoru pripravni za doek turista, te udovoljiti njihovim oekivanjima

prije svega svaki pelinjak nije jednako interesantan oku turista, atraktivan pelinjak s gledita gosta je pelinjak s mnotvom slikovitih detalja (stare vrcaljke, stare pree za vosak, konice, pletare..).

pelinjak u lijepom ambijentu, zelenilu i medonosnoj flori

pelinjak s pelarom dobrim animatorom, koji je u stanju turistu ispriati priu o peli njenom utjecaju na okoli, vrijednostima pelinjih proizvoda

kuaona pelinjih proizvoda posebno je interesantan detalj ponude medne ceste. Turistu je itekako interesantno kuati mednu rakiju, medovinu, med, koktele od meda, jela s dodatkom meda, te posebno primamljive deserte od meda.

Medna cesta je zapravo turistiki proizvod i kao takav mora udovoljiti i neke standarde koji se po zakonskoj regulativi trae, poput parkirnog mjesta, sanitarnog vora, prostora za kuanje proizvoda, prodaju, itd. S organizacijskog aspekta pelari medne ceste imaju neprekidnu suradnju s turistikim okruenjem i s poslovnim partnerima kao to su turistike zajednice i putnike agencije, suradnja se temelji na obostranom interesu i na suvremenim trinim odnosima. Kako je medna cesta dio turistikog programa ona je i u turistikim katalozima turistikih agencija koje se na emitivnom turistikom tritu bave ponudom takovih programa. Upravo stoga mednu cestu treba gledati kao suvremeni marketinki proizvod u okviru suvremenog turizma.

6. PELARSKI DAN

I 2009.

21

Slika 4. raznolikost sadraja ponude medne ceste

Etno batina i pelarstvo

I na kraju umjesto zakljuka tek konstatacija da prodaja pelinjih proizvoda preko turizma donosi obostranu dobit, pelarstvu novi oblik prodaje i zarade, a turizmu mnotvo kvalitetnih proizvoda i mogunost obogaivanja naeg turistikog proizvoda.

6. P

ELA

RSKI

DAN

I 20

09.

22

Rojenje ili razrojavanje

Nikola Kezi

Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Svetoimunska 25, Zagreb

Rojenje pela je iskonski nagon za odranjem vrste. Spolnim razmnoavanjem stvaraju se samo novi lanovi i time pojedina zajednica jaa, odnosno odrava se u potrebnoj brojannoj ravnotei, ali se time ne poveava broj pelinjih zajednica. Poveanje broja pelinjih zajednica vri se rojenjem. Iako pelinje zajednice mogu ivjeti neogranieno izmjenom generacija pela i matica, ipak bi pele nestale jer se ne bi poveavao njihov broj, a svaka pojedina zajednica moe iz razliitih razloga propasti.

Rojenje je posebno stanje u zajednici u kojem uestvuju sve pele, a nastupa postupno. Pele na rubovima legla izvlae matinjake, u koje matica poloi oploena jaja. Nakon zatvaranja matinjaka i prije izlaska prve matice, stara matica s dijelom pela naputa konicu i razvija zajednicu u novom prostoru. Na pojavu rojenja utjeu veliina pelinjeg stana, te okolini i genetski faktori.

Skuen prostor u konici, posebno prostor predvien za plodite, znaajno doprinosi pojavi rojenja. Rojenje se dogaa kad je u konici puno mladih pela, a u prirodi izobilje hrane, posbeno peludne hrane koja doprinosi kvalitetnom radu mlijenih lijezda i time stvori viak matine mlijei u pelinjoj zajednici. U trenutku kad je vei dio prostora plodita ispunjen poklopljenim leglom, malo je nepoklopljenog legla, kojeg bi pele hranile matinom mlijei. Taj stvoreni viak matine mlijei, kojeg pele nemaju kome dati, poinju ili gutati ili se meusobno hraniti. Ovako kvalitetna ishrana radilica stvara u konici posebno raspoloenje koje se odraava u nagonu za rojenje.

Sklonost rojenju nasljedna je odlika i prenosi se na slijedee generacije. Tradicionalno pelarenje s pletarama, kranjiima, a kasnije i A konicama, tj. konicama fiksnog volumena, razvilo je kod nae izvorne pasmine pela izraenu nasljednu sklonost rojenju. Rojivost je bila poeljna odlika pri pelarenju s koncama s nepokretnim saem. Danas se rojenje smatra negativnom odlikom i pelari koji pelare konicama s pokretnim saem nastoje suzbiti rojevni nagon. Dobra odlika nae sive pasmine je da ima brz proljetni razvoj. Istraivanja su pokazala da brzi proljetni razvoj doprinosi pojavi rojidbenog nagona.

Za pojavu rojidbenog nagona znaajna je i dob matice. ee se roje zajednice u kojima je starija matica.

6. PELARSKI DAN

I 2009.

23

Proces rojenja je posebno fizioloko stanje i jednom kad uzme maha u pelinjoj zajednici vrlo ga je teko zaustaviti. Prvi znak pojave rojidbenog nagona je pojaana gradnja trutovskog saa iznad mednih okvira. Pele grade matinjake (obino 10 - 20). Matica polae jaja u matinjake postupno, rijetko kada u sve odjednom.

Porastom rojidbenog raspoloenja mijenja se odnos pela prema matici, koju radilice sve rjee hrane. Kada matica rjee dobiva hranu poinje i sama uzimati med, i zbog slabe ishrane matinom mlijei smanjuje se nesenje jaja, a time se smanjuju jajnici pa matica postaje vitkija i laka. Uzimanje meda poveava koliinu eera u krvi neophodnu za rad letnih miia. Pele se naoko ponaaju neprijateljski prema matici tako da je napadaju, ime je tjeraju da se kree i ojaa miie.

Sam akt rojenja dogaa se nakon zatvaranja prvih matinjaka. Prije izlijetanje pele se nasiu meda tako da imaju rezerve za nekoliko dana. Roj naputa konicu za lijepog vremena. Tek kad je jedna polovina pela napustila konicu, izlijee starija matica. Sakupe se na prikladnom mjestu, obino na oblinjem drvetu u obliku grozda. Konicu napusti oko polovina pela.

Roj ostaje na ovom mjestu nekoliko sati do nekoliko dana. Pelar mora iskoristiti ovo vrijeme da strese roj. Nakon to se izvidnice vrate, i ukoliko su pronale prikladno mjesto, roj e se dignuti i otii u novi stan, koji moe biti udaljen i nekoliko kilometara. Roj se moe bez bojazni staviti na isti pelinjak pa ak i pokraj stare konice, a pele nee ii u staru konicu. Ukoliko stara matica ne moe letjeti, tada se roj vrati u staru konicu.

Na novom mjestu roj poinje sa jakom aktivnou, prvenstveno na gradnji saa, a matica polae jaja u izgraene stanice. U prvim tjednima novi roj brojano slabi jer prve mlade pele izlaze tek za 21 dan.

U konici iz koje je roj izaao, prva izleena matica razori preostale matinjake, za nekoliko dana se pari i pone polagati jaja.

Vremenske prilike mogu prekinuti rojenje. Jaka paa moe zaustaviti rojenje. Izobilje nekatara ili medne rose u prirodi potakne kod pela nagon za preivljavanjem, tj. skupljanjem hrane za gladni dio godine i zaposli najvei dio pela.

Zajednica koja se rojila slabije skuplja nektar pa je kod nje prinos slabiji, tako da je rojenje nepoeljno, pogotovo ako se dogodi pred glavnu pau. Najvea teta nastaje ukoliko pelar dobro razvije zajednice, a glavna paa iz nekog razloga zakasni, pa se veina zajednica izroji. Glavna briga i napor pelara u proljee je sprjeavanje rojenja, pogotovo u A konicama.

6. P

ELA

RSKI

DAN

I 20

09.

24

Jedna od metoda suzbijanja rojenja jest selekcija matica na smanjenje rojidbenog nagona. To je jedina metoda koja moe dugorono smanjiti problem rojenja. Izbor matica koje nisu sklone rojenju posebno je naglaen u naem uzgojnom programu jer je rojenje najvea zmjerka sivoj peli.

U suvremenom pelarenju se preporua da se broj zajednica poveava umjetnim (paketnim) rojevima i dodavanjem selekcionirane matice.

Paketne pele su umjetni rojevi od oko 1,5 2 kg pela natreenih iz jedne ili vie zajednica. Uz pele, u paketnom roju se nalazi matica u zasebnom kavezu. Kutija za transport rojeva mora imati dobru ventilaciju i mora biti dovoljno vrsta da omogui siguran transport. Pele u paketnom roju moraju imati osiguranu hranu. esto je to medno-eerno tijesto, a sve je uestaliji transport pela s gustom vodenom otopinom eera (2:1). Time se osigurava neophodna voda u transportu i smanjuje mogunost dehidracije pela.

Pele je najbolje vaditi iz konica po lijepom danu, kad je veina sabiraica u prirodi. Paketni rojevi od mladih pela imaju veu vrijednost, a i same pele su manje agresivne i puno je lake manipulirati s njima.

Dio zahtjevnog trita trai da se u paketnim rojevima ne nalaze trutovi, te je potrebno radilice nakon nasipavanja odvojiti od trutova matinom reetkom.

Ako se alje vie transportnih kutija s paketnim pelama, meu kutijama se mora osigurati potreban razmak da sve pele imaju dovoljno zraka.

U svaki paketni roj obavezno se dodaje matica. Matica mora biti u kavezu bez pratilja. Kavez s maticom se dobro privrsti u blizini hranilice, na mjestu gdje e se pele moi dobro uhvatiti u roj.

Preporuljivo je da se u paketnom roju alje mlada, sparena matica selekcionirana na poeljne odlike. Ona e omoguiti brz razvoj nove zajednice dobrih gospodarskih odlika na novom pelinjaku. Ukoliko pelar koji planira proizvoditi paketne rojeve nije vian uzgoju matica, moe se udruiti s nekim od registriranih uzgajivaa matica i u suradnji mogu nuditi tritu visoko vrijedan i sve traeniji proizvod.

Kad pelar primi paketne rojeve, treba ih pregledati i utvrditi gubitke za vrijeme transporta. Normalno je da dio pela strada u transportu, no ako je na dnu paketa sloj mrtvih pela do 1 cm, vjerojatno s pelama nema stvarnih problema.

Kod presipavanja pela iz transportne kutije u konicu nije preporuljivo koristiti dim. Dim djeluje na pele tako da odu na sae i nahrane se medom, a u paketnom roju nema saa s hranom.

6. PELARSKI DAN

I 2009.

25

Normalno je da se u zajednici smanjuje broj pela u prva tri tjedna, jer odrasle pele umiru, a mladih pela jo nema. Nakon tri tjedna poinju izlaziti prve mlade pele.

Dobro je u konicu, osim satnih osnova, staviti okvir dezinficiranog izgraenog saa i pele lagano prihraniti, to e omoguiti bri razvoj nove zajednice.

Bilo da se u konicu naseljava prirodni roj ili paketne pele, ovo je idealna prilika da se pele oiste od varoe. Varoe moemo skidati s pela bilo u transportnom kavezu ili prvih par dana u konici, dok jo nema legla. Ukoliko u konicu dodajemo izgraeno sae, preporua se dezinficirati ga octenom kiselinom kako bi sprijeili eventualno irenje nozemoze. Ne preporua se dodavanje okvira s leglom jer je to idealan put irenja veine bolesti (amerika gnjiloa, nozemoza, varooza, vapneno leglo, virusi) unutar pelinjaka.

6. P

ELA

RSKI

DAN

I 20

09.

26

Monitoring medenja u 2008. godini

Davorin Krakar dipl.ing., Robert Idlbek dipl.inf.

Pelarska udruga ZLATNA DOLINA Poega

Monitoring of nectar production in 2008

Subsequently to implementation of the part of pilot-project of this beekeepers organisation, applying a modern IT equipment for monitoring nectar production, which is acquired from the CARDS 2004 funds, observation has been made in 2008 year on larger number of honey bee colonies at regional level, for the first time.

Project envisaged to carry out monitoring within the area of Poeko-slavonska County, but, in co-operation with beekeepers organisation in the neighbourhood, devices were scattered in the larger area of the continental part of Croatia.

Duration of monitoring was more than 200 days, it started on the beginning of April, and ended in the beginning of November.

Slijedom provoenja dijela pilot-projekta ove pelarske udruge koristei modernu IT opremu za praenje medenja dobivenu iz sredstava CARDS-A 2004, po prvi puta je u 2008.godini izvoeno opaanje na veem broju pelinjih zajednica i na regionalnoj razini. Projektom je predvieno izvoditi motrenja samo za podruje poeko-slavonske upanije, ali smo u suradnji sa susjednim pelarskim udrugama praktino rasprili ureaje na veem dijelu kontinentalne Hrvatske. Opaanje je zapoelo poetkom travnja i trajalo je do poetka studenog, dakle vie od 200 dana. Za pripremu je bilo potrebito izvriti cijeli niz prethodnih radnji koje su obuhvaale:

-testno razdoblje vaga i softverske opreme od 3 mjeseca, -Izradbu prirunika za korisnike -odabir providera i nabavka SIM-kartica

-osiguranje domene i web-suelja, design, softwere, server, RDC konekcije -obuku dratelja vaga -osiguranje komunikacije: dratelji administratori -odravanje sustava VIPnet-a, T-com-a i HR-domene,

-prikaz na portalu, -voenje dnevnika opaanja.

6. PELARSKI DAN

I 2009.

27

Od ukupno 20 digitalnih vaga 7 ih je rasporeeno u 7 susjednih pelarskih udruga, a koje su izvrile odabir korisnika na svom prostoru.

Tehnike karakteristike opreme omoguavale su mjerenja 4 parametra i do 8 puta na dan (teina,vlanost zraka,oborine i temperature), ali je opaanje programirano samo 3 puta dnevno, tj. u 7,13 i 21 sat. Prijenos podataka na web-portal programiran je automatski za 2 puta dnevno, a korisnik je mogao i putem svog mobilnog telefona pratiti promjene 2 puta dnevno u intervalu od jednog sata. Programirani delay za neovlatene korisnike portala imao je za cilj dati odreenu prednost samim korisnicima vaga. Softwerski je dalje omogueno izdvajanje pojedinih razdoblja motrenja sukladno vrstama paa ili promjenom lokacije motrenja. Ovim je ostvareno vie od 70 odvojenih promjena motrenja. Svi podaci objavljivani su u stvarnoj numerikoj formi na web-stranici pelarske udruge.

Slika 1.www.zlatna-dolina.hr / Motrenje

Nadalje, uz numerike podatke ostavljen je i prostor za napomenu administratora, a to je omoguavalo evidentiranje tehnoloke radnje pelarenja, kao: nastavljanje konice, prihrana, dodavanje reetke, vrcanje, selidba i slino. Jednako tako softwerski je omogueno pretvaranje numerikih podataka u grafiki zapis pogodan za usporedbe i analize. Tako smo za nekolicinu panih dogaanja izdvajali grafikone koji su dostupni na istom portalu u linku: Galerija.

Promatrano s pozicija klimatskih i fenolokih uvjeta za pelarenje u 2008.god. dobiveni podaci su i svojevrsna potvrda loe pelarske godine. Tako je ukupni porast teina na proljetnoj pai i na pai uljene repice (s ukljuenom teinom same pelinje zajednice u razvoju) izmeu 18 i 22 kg. Primjereno je izdvojiti pau divlje trenje s 9,5 kg unosa, slabu pau bagrema s 20 kg, kestenove pae s 12 kg, suncokreta s 22 kg, zlatoipke s 14 kg. Pokusno su mjereni prinosi kadulje kod Senja (8 kg) iz znanstvenom pokusu barske metvice kos Siska (10 kg). Zavrni podaci teina pelinjih zajednica nakon tihe ljetne pae i prihrane za zimu daju jo jedan pogled na tehnologiju pelarenja.

6. P

ELA

RSKI

DAN

I 20

09.

28

Slika 2. Graf jednog od opaakih mjesta za razdoblje 5.travnja 11. svibnja 2008.

Iako bez ikakve promidbene pripreme prve godine rada ove slube pokazan je visok interes pelara za ove podatke pa je u posjeenosti web-a dominirao pristup podacima motrenja (85% u oko 7000 posjeta ). Iako samo na hrvatskom jeziku, stranicu su posjetili surferi iz 35 zemalja svijeta.

Kroz kratki zakljuak istai emo prednosti: - steeno je neophodno iskustvo - prikupljeno je tisue podataka kojima se moe raditi analiza i usporedbe

sa slijedeim godinama - podaci su nesporni pokazatelj tehnologije i intenziteta pelarenja - razliitost poetnih i zavrnih teina pelinjih zajednica i zaliha - dokaznica je to i godinjih panih uvjeta - visoka zainteresiranost pelara i posjeenost web-portalu - uz bolju pripremljenost korisnika vaga i steeno iskustvo osigurana vea

pouzdanost i kontinuitet te stvarni niski trokovi motrenja.

Uoene slabosti: - rad sa sofisticiranom opremom zahtjeva i duu obuku korisnika - kvalitetan odabir korisnika i rukovatelja opremom - jo uvijek visoka nazonost sistem-administratora - poboljati nain prikazivanja podataka - i niski trokovi odravanja sustava su optereenje za pojedinca i udrugu - nepouzdanost svih hrvatskih providera u aurnosti SMS poruka

-otvoreno pitanje ope informatiziranosti pelara

6. PELARSKI DAN

I 2009.

29

Slika 3. Pregled prostornog rasporeda opaakih pozicija

6. P

ELA

RSKI

DAN

I 20

09.

30

Smije li dobar proizvoameda i drugih proizvoda biti vezan na matice proizale iz rojevnih ili prisilnih matinjaka?

Dr. sc. Zdravko Lakti

Should good producer of honey and other products be bound to the bee-queens originated inside the swarm or enforced queen-cells?

Despite the opinion that each queen-bee is good, this is not correct. If the bad queen-bee is inside the colony, her presence is not desirable. In case when the colony self grows its queen-bee, the loose of time is 25 days.

Uvod

Moja terenska iskustva mi govore da bi bilo dobro i u ovom Zborniku radova 6. Pelarski dani obraditi temu vezanu na porijeklo i kvalitetu matica u pelinjoj zajednici.

Pelar, koji poznaje svoj zanat veoma se loe osjea kada i mladi pelari govore kako su skupljali rojeve s grane i kako ne treba kupovati umjetne matice . Oito mi nismo jo uvjek u podruju pelarstva napravili ono to smo trebali, a to je educiranje ili kako se to nekada zvalo prosveivanje pelara iako imamo zadnjih godina vie raznih kola, a imamo ve dvadesetak godina uzgoj selekcioniranih matica u okviru Udruge uzgajivaa selekcioniranih matica pela Hrvatske i niz znanstvenih institucija.

Isto tako Hrvatski pelarski savez morao bi u jednom dijelu svoje aktivnosti propagirati kvalitetnu selekcioniranu maticu.

To je mogue jer ima asopis Hrvatsku pelu preko koje bi mogao govoriti to znai dobra matica, gdje je nabaviti i kako ju upotrebljavati. Naravno bilo bi potrebno nai i modele kako pribliiti tu kvalitetnu maticu pelarima. Pored svega toga treba uzeti u obzir dobnu strukturu nae pelarske populacije, koja je jako nepovoljna.

Bez programa za mlade matice imati emo 20 % nerentabilnih pelinjih zajednica.

6. PELARSKI DAN

I 2009.

31

Mjesto i uloga matice u pelinjoj zajednici

Neki misle da je svaka matica dobra, meutim to nije tono. No tono je to da ako se u pelinjoj zajednici nalazi loa matica bolje bi bilo da je i nema. Ako pustimo da zajednica sama uzgaja maticu gubimo 25 dana.

Nije samo matica odgovorna za dobru proizvodnju pelinjih proizvoda, ali je najodgovornija, jer bez dobre matice niti drugi faktori ne e moi pomoi.

Pelari se slau da bez pet dolje navedenih uvjeta ne emo imati dobru proizvodnju:

dobra i snana matica

obilje meda i peluda u konici tijekom cijele godine

dovoljno prostrane konice koje nee ograniavati pelama spremanje meda, peluda i nektara, a maticama neenje jaja

pripremiti pelinju zajednicu da bude na poetku glavne pae u punoj snazi

spreavanje i lijeenje bolesti.

Znamo da bez dobre matice nema niti produktivnosti pelinje zajednice. Meutim ne smijemo shvatiti da je jedina matica odgovorna. Najme ako analiziramo ovih gore pet uvjeta vidjeti emo da upravo o pelaru, koji upravlja proizvodnjom ovisi mnogo toga.

Podsjetiti u samo na recimo podruje priprema pelinje zajednice da bude na poetku pelinje pae u punoj snazi . Najea je kod nas bagremova paa, jaka paa i pelar mora pripremiti zajednice upravo za nju. Pri tome pelar mora znati kada u njegovom okruenju poinje bagremova paa. Od vremena sneenog jaja u stanicu saa treba 42 dana kada e te pele letjeti na pau. Dakle moramo forsirati podraajnim prihranjivanjem razvoj zajednice.

Pokuati emo dati razliku izmeu matica, koje pele same uzgoje i matica, koje uzgoji registrirani uzgajiva matica.

U prirodnim uvjetima pele uzgajaju matice u tri sluaja:

- kada pelinja zajednica izgubi maticu na bilo koji nain

- za vrijeme rojidbenog nagona

- za vrijeme tihe izmjene matica.

6. P

ELA

RSKI

DAN

I 20

09.

32

Iako sve ove matice uzgajaju u prirodnim uvjetima same pele one ipak nisu jednako vrijedne. Isto tako ne mogu se po kvaliteti usporeivati sa maticama koje uzgajaju uzgajivai matica od odabranih majki, ali i oeva ako se vri umjetno osjemenjivanje matica.

Ve nakon 8 sati od gubitka matice pele poinju izvlaiti niz matinjaka od materijala koji im stoji na raspolaganju. Ako pele imaju na raspolaganju liinke stare 2 ili 3 dana pelar e dobiti slabije izleene matice, koje nee odgovarati pelarevim potrebama.

Za kvalitetnu maticu potrebna je liinka stara do 12 sati nakon izleganja iz jaja. Matice izleene iz prisilnih matinjaka su najloije, jer su lagane i manje plodne te imaju najee oko 120 jajanih cjevica. to su liinke starije broj jajanih cjevica pada, i broj je sneenih jaja takovih matica je manji. To znai da e zajednice s takovim maticama biti slabe i nee moi dobro iskoritavati pau.

Navesti emo Doolittleovu izjavu iz devetnaestog stoljea, koja vrijedi i danas: Dajte mi dobru maticu pa u vam dati puno meda.

Savjet pelaru je da prvom prilikom zamjeni matice, koje potjeu od prisilnih matinjaka.

Mnogi pelari na proljee u tijeku ranih paa ili nakon njih skupljaju rojeve pela sa grana. Nekima od njih je to normalno razmnoavanje pelinjih zajednica.

Meutim struka je ve davno ustanovila da je to jedan od najgorih naina razmnoavanja zajednica. Taj nain razmnoavanja zajednica dovodi pelara u situaciju da nee imati meda za zimsko-proljetno preivljavanje tih izrojenih zajednica. Matina zajednica se moe izrojiti ponovo za desetak dana nakon prvog rojenja.

Pelar mora znati da matice uzgojene pod utjecajem rojevog nagona prenose tu osobinu na svoje potomstvo. To znai da pelar nee moi zadovoljiti osnovne potrebe, jer e sve njegove matice teiti rojenju. Upravo pasmina kojom u Hrvatskoj pelarimo ima jak nagon za rojenjem.

Do tihe izmjene matica dolazi onda kada pelinja zajednica osjeti da joj je matica oteena, ostarijela i dotrajala. Pele e i mladu maticu zamjeniti putem tihe izmjene, ako ova nije dovoljno osjemenjena. Razni lijekovi i razna kemijska sredstva se unose u konicu i ona mogu otetiti maticu.

Pri tihoj izmjeni u zajednici se stvori 3 5 matinjaka , liinke su od samog poetka hranjene matinom mlijei . Matice iz tihe izmjene mogu dobro posluiti pelaru.

6. PELARSKI DAN

I 2009.

33

Razlika izmeu ovih matica iz tihe izmjene i onih selekcioniranih matica uzgojenih u okviru Udruge je u tome to pelari u Udruzi vre izbor majki od kojih e dobiti matice.

Tablica 1. Kvaliteta matica uzgojenih na razne naine

Matice iz matinjaka Teina matica u mgBroj jajanih cjevica u

jednom jajniku

Rojevi 173,3 152,5

Prisilni 155,9 136,6

Umjetno uzgojeni 180,0 166,4

Kvaliteta umjetno uzgojenih matica

Mogunost umjetnog uzgoja matica poela je u pelarstvu kao rezultat cijeloga niza otkria iz oblasti biologije razmnoavanja pela.

Pod kvalitetom umjetno uzgojenih matica podrazumjeva se sposobnost leenja jaja. Matice visokog kvaliteta izlegu tijekom sezone do 2000 i vie jaja dnevno. No susreemo tada i matice koje leu i puno manje jaja. Kod takovih matica broj izleenih jaja bude oko 1200.

Poznato nam je da visoka nosivost jaja igra veliku ulogu u sposobnosti odnosno produktivnosti dotine pelinje zajednice. Od nje neposredno zavisi snaga pelinje zajednice i koliina sakupljenog meda.

Strunjaci su iznijeli jedan zgodan primjer:

Pele u proljee i ljeto ive oko 30-35 dana. Ako matica nosi 1000 jaja dnevno lei e se dnevno po 1000 pela i kroz 30-35 dana sakupiti e se 30-35000 pela odnosno 3-3,5 kg.

Nadalje pokrivati e se dnevni gubitak starih pela koji e biti isto oko 1000 pela dnevno. Prema tome maksimalna teina pela u toj zajednici biti e 3-3,5 kg.

Usporedimo ove podatke sa podatcima jedne druge zajednice ija matica dnevno nosi 1500 jaja. U takovoj zajednici pri istoj duini ivota teina pela dostie 4,5-5,25 kg.

U zajednici gdje e visoko kvalitetna matica nositi 2000 jaja dnevno teina zajednice dostiti e 6-7 kg.

6. P

ELA

RSKI

DAN

I 20

09.

34

Liinke od kojih emo uzgojiti matice stavljaju se u posebne zajednice. U njima kako su brojna istraivanja pokazala n e izmjenjuje se nasljednja svojstva. No od zajednice u kojoj se razvijaju matinjaci zavisi stupanj razvitka matica. Radi toga te zajednice u kojima se razvijaju matinjaci moraju biti jake 3 i vie kg. Slabije zajednice uzgajati e loije matice. Najme slabije zajednice ne mogu osigurati liinkama matinjaka obilnu hranu, potrebnu temperaturu i druge uslove neophodne za razvoj visokovrijednih matica.

Uzgoj kvalitetnih matica ovisi i o koliini unosa u konicu svjeeg nektara i peludi. U poetku glavne pae pele su uzgajale krupnije matice sa veim brojem jajanih cjevica. Naravno uzgajivai matica ako nema dovoljan priliv hrane iz prirode moraju je osigurati umjetnom ishranom. Od umjetne hrane dobre rezultate je mogue postii eerno mlijenim sirupom.

Mnoga istraivanja su pokazala da postoji zavisnost izmeu plodnosti matice i jakosti zajednice kao i izmeu plodnosti matice i koliine sakupljenog meda.

Tablica 2. Snaga zajednice i sakupljena koliina meda

Snaga zajednice Sakupi meda kg Na 1000 pela otpada meda u kg

15 000 pela 6,79 0,5

30 000 pela 18,35 1,35

45 000 pela 29,44 1,45

60 000 pela 41,22 1,52

Iz tablice 2. moemo zaakljuiti da 1 000 pela iz konice sa 60 000 pela sakupi tri puta vie meda u isto vrijeme nego 1 000 pela iz konice koja ima 15 000 pela ( omjer 0.5 : 1,52 ).

Za uspjenu proizvodnju meda sigurno je vano imati pele radilice koje due ive, pa su istraivai vrili selekciju kako bi genetskim putem doli do linije pela sa duim i kraim ivotom. Postoji i korelacija izmeu duine ivota pela i njihove sklonosti za sakupljanje eernog sirupa.

Poznato je da se moe vriti selekcija pela i na poveano sakupljanje eernog sirupa u laboratorijskim uslovima.

Ako se nakon leenja pelinjeg legla u inkubatoru uzmu uzorci mladih pela i stave u laboratorijske kaveze i ako im se doda 20 ml eernog sirupa ( eer:voda 1:1 ) moe se vidjeti da pele radilice od razliitih pelinjih zajednica trebaju razliito vrijeme da bi uzele sirup i smjestile ga u komad saa koji je privren na zidu kaveza.

6. PELARSKI DAN

I 2009.

35

Pelinje zajednice ije su grupe od 50 pela sakupljale bre sirup u laboratorijskim akvezima imale su vee prinose i u prirodnim uvjetima.

Ako elimo imati kvalitetniji uzgoj matica bilo bi dobro imati saznanja i o trutovima. Najme poznato je da i do 17 trutova u zraku oplodi jednu maticu. Da bi to izbjegli odnosno da bi upoznali to genetski nose trutovi moemo vriti umjetno osjemenjivanje, odnosno moderniji izraz je instrumentalno osjemenjivanje. Razvoj instrumentalnog osjemenivanja poinje 1926. god. kada Dr.Lloyd R. Watson razvija mikro-manipulator i uspjenost osjemenjivanja je bio oko 57%.

Od 1932 do 1937 aparat Watsonov pobolava W.J. Nolan. Stalna poboljanja tehnologije osjemenjivanja i aparata radi niz strunjaka da bi 1976 1996 najvee poboljanje napravljeno u Njemakoj.

U nas ni jedna pelarska organizacija u znanosti ili u okviru uzgoja matica ne bavi se instrumentalnim osjemenjivanjem matica. To ujedno znai da svjesno ne primjenjujemo ona saznanja koja se nalaze u naoj blizini, a s kojima bi mogli unaprediti pelarsku proizvodnju.

Moda je ipak vrijeme da Udruga uzgajivaa selekcioniranih matica pela Hrvatske koja je ulanjena u Hrvatski pelarski savez pobolja odnosno unaprijedi svoj Uzgojni program sive pele.

Ovih nekoliko podataka o raznim maticama pokazuje svu moguu razliitost u moguoj proizvodnji meda

Pelar je jako zainteresiran za ovakove sposobnosti matica. Jedino matice, koje nose velike koliine jaja dnevno u sezoni osigurati e visokoproduktivne matice. A takove matice trebali bi uzgajati lanovi Udruge uzgajivaa selekcioniranih matica pela Hrvatske.

Zakljuak

Pokazali smo to znae matice, s kojima se pelar slui. Vidi se iz teksta, koje matice pelar ne bi trebao upotrebljavati na svom pelinjaku.

Isto tako naznaili smo koje su to kvalitete matica u zajednici.

U daljnjem razvoju naeg pelarstva ne bi smjeli propustiti umjetno osjemenjivanje pela.

Literatura: Mogue je dobiti kod autora.

6. P

ELA

RSKI

DAN

I 20

09.

36

Selekcija u pelarstvu: Uzgoj je najbolji put za unapreivanje pelarstva

Pechhaker H. i D. ekulja

Uspjeh selekcije domaih ivotinja jasno je vidljiv iz primjera uzgoja goveda u planinskom podruju u okolici austrijskog mjesta Lunz am See:

Godine 1986. prinos po kravi je iznosio 4500kg mlijeka sa 175kg masnoe, 1996. iznosio je 5500kg/400kg masnoe, 1999. iznosio je 6000kg/430kg masnoe, 2002.: 7000kg/500kg i 2007: 8000kg mlijeka/570kg masnoe.

Izmeu 1986. i 2007. u uzgoju goveda se dogodilo:

Udruge malih uzgajivaa (individualni uzgajivai sa tzv. uzgojem od oka od 1986. nisu puno postigli) pa su se u Austriji zajedno ujedinili u ZAR ( Sredinja radna skupina uzgajivaa goveda). Danas se uspostavlja i prakticira iroka meunarodna suradnja.

Posljednih desetljea stalno, uz najmodernije znanstvene metode, postoji praenje i provjeravanje postignua na podruju uzgoja kao i planiranju uzgoja.

Pri planiranju uzgoja pozornost je usmjerena na podrijeklo, tako da su danas goveda uzgojena na farmi gotovo 100% od krava koje su bile umjetno osjemenjene.

I naravno, koristi se kvalitetna stona hrana, jer samo uz dobru stonu hranu i prinosi mlijeka su bolji, odnosno, ponuena hrana utjee na optimalnu koliinu mlijeka, te je od 1986. na farmama tov adekvatno izbalansiran.

Sadanja situacija u uzgoju pela na proizvodnju pelinjeg meda

Do kraja 1960. je uzgoj pela za proizvodnju pelinjeg meda bio samo kod individualnih pelara ili malih uzgajivaa. Pod tim uvjetima je uinjen dobar posao inae bi imena Sklenar, Wrisnigg, Peschetz, Drminger ili pelarska kola u Grazu ili Institut Lunz am See, bili odavno zaboravljeni.

6. PELARSKI DAN

I 2009.

37

Odluujue smjernice za budunost su stoga postavljene u znanosti: npr. braa Ruttner su razvili meunarodno valjane metode za praenje postignua, koja se temelje na eksperimentalnim metodama parenja, distance parenja, i pruivi osnovu za nae sadanje dokaze. Fridrich Ruttner uvodi u Evropu metodu umjetne oplodnje kao rutinsku metodu uzgoja pela.

Vaan korak za uzgoj u budunosti po Gtzu je razvijanje i uvoenje metode Fridricha Ruttnera u praksu, jer je danas uzgoj unutar vrste jedini i dugorono obeavajui put u uzgoju pela.

Od 1970.-te se Institut u Lunzu organizira i ukljuuje uzgajivae u Carnica-prsten uzgoja Lunz am See. Provjeravanje injenica i postignua su zajedniki obavljali na Institutu, uz dogovore o planiranom planu uzgoja.

Ove aktivnosti su kulminirale 1992. osnivanjem udruge uzgajivaa ACA.

Udruga uzgajivaa ACA se 2002. pridruila njemakoj udruzi AGT u meunarodnu udrugu. To je posebno vaan korak za budunost, jer je za dobar uspjeh uzgoja vano poveanje populacije. Na poslu meaunarodne baze podataka uzgoja i procjene uzgoja rade najmanje dva renomirana pelarska instituta, na poboljanju metoda provjeravanja postignua, kao i baze podataka, procjene i planiranja uzgoja (vidi www.aca.at i www.beebreed.eu).

Predhodni uzgojni uspjesi (vidi sliku 1) danas potvruju ispravnost izabranog puta.

Kako dosadanji uspjesi utjeu na pelarstvo?

Imamo jasne ciljeve uzgoja- vrhunski med, tolerancija varoe, blagost i mirnoa na sau...

Mi smo tijekom desetljea isprobali i testirali kao i svaki od angairanih uzgajivaa/ispitivai provedenih metoda, i ocjenili obiljeja. To se odnosi na ciljeve uzgoja, ali isto tako u budunosti, na obiljeja vrste.

Od ispitivanja 1993. broj ispitivanih zajednica u populaciji se znatno poveao.

Meunarodna suradnja je podigla metode uzgoja na vii nivo. BLUP- animalni model, koji se odnosi na cjelokupni uzgoj ivotinja, takoer

6. P

ELA

RSKI

DAN

I 20

09.

38

i na procjenu uspjeha selekcije u proizvodnji pelinjeg meda, je non plus ultra.

Spomenuta akcija e u bliskoj budunosti i dalje davati vrlo pozitvne uinke. Prije svega, baza podataka uzgoja na www.beebreed.eu e postati vaan alat za planiranje uzgoja- proraun i prognozu koeficijenta oplodnje, odnosno procjenu oekivanih uzgojnih vrijednosti i koeficijent oplodnje kod planiranih parenja.

Znaajni koraci za budunost pelarstva:

Intenzivniji meunarodni zajedniki rad, a time i poveanje osnovnog odabira (= aktivna populacija uzgoja)

Osobito paljiv odabir trutova za umjetnu oplodnju. Ovdije je servis baze podataka uzgoja na www.beebreed.eu posebno dragocjena pomo.

Openito u provjeravanju postignua treba teiti podizanju udjela umjetno oploenih matica.

Veoma je vaan osvrt na pojedine ekotipove unutar vrste, jer uzgojni plan bi trebao biti optimalan barem unutar ekotipa populacije.

U principu je to potrebno zbog vrste. Naalost, zbog nestalne situacije unutar europskih pelinjih vrsta, samo kod Carnica se moe neto uiniti.

Uzgoj krianjem unutar vrste Carnica e u daljoj budunosti postati koristan za produkciju marketing matica. Meutim, aktivna uzgojna populacija mora u ovom sluaju biti vea nego danas.

Varoa tolarancija u budunosti u pelarstvu ostaje i dalje poseban izazov. Ovo e i znanost snano zanimati.

Saetak:

Dosadanji rezultati rada na uzgoju pokazuju, da je uzgoj najefikasniji nain promoviranja pelarstva. Ovi rezultati takoer pokazuju da uzgoj pelinjeg meda- u konkretnom sluaju trenutno samo Carnica- danas je na ispravnom putu. Uzgoj je budunost!

6. PELARSKI DAN

I 2009.

39

ACA-Durchschnittsertrge

0

10

20

30

40

50

60

85 87 89 91 93 95 97 99 01 03 05 07

Prfjahr

kg H

on

ig

Slika 1. Prosjeni prihod u ACA-uzgojnoj populaciji od 1992 do 2008.

Za Austriju vrijedi da je 2008 god. bila loa do umjerena, ali unato tome koliina meda je bila do 38kg po koloniji.

Slika 2. Kraljica kao direktni i indirektni nositelj (kroz spermu truta) genoma odreuje svojstva neke pelinje kolonije. Uzgajivai joj moraju posvtiti pozornost.

6. P

ELA

RSKI

DAN

I 20

09.

40

Teajevi iz pelarstva

Doc.dr.sc. Zlatko Pukadija,

predsjednik Katedre za pelarstvo, zoologiju i zatitu prirode pri Zavodu za lovstvo, ribarstvo i pelarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku

Courses on beekeeping

In modern informatical era, the informations are being disused faster than ever, and quantity of the new one is largely growing. This facts indicates that lifelong education is imperative.

U dananje informatiko doba informacije zastarijevaju bre nego ikada, a koliina novih informacija nikada nije bila vea. Ove injenice pred nas stavljaju imperativ uenja i kontinuirane, kako je to danas moderno rei cijeloivotne edukacije. Needukacija, odnosno prestanak uenja znai stajanje u mjestu, a stajanje u mjestu znai zaostajanje jer svi, naravno, tee ii naprijed. Pelari su tako, kao najorganiziranija skupina poljoprivrednih proizvoaa, to odavno prepoznali i zapoeli su sa pelarskim kolama. U prolih nekoliko godina veliki broj pelara proao je kroz pelarske kole i time stekao osnovna znanja koja su bila preduvjet bavljenju pelarstvom. Ta su znanja bila opa i nisu ulazila dublje u razmatranju pelarske problematike te se pojavila potreba za specijaliziranijim oblikom obrazovanja.

U meuvremenu mnogo se toga dogodilo u pelarskom okruenju. Izlaze novi zakoni i pravilnici koji iz temelja mijenjaju okruenje u kojem djeluju pelari. Poticaji, OPG, PDV, usklaivanje u EU zakonima i jo mnogo toga. Sve je to potrebno pelaru pojednostaviti i pribliiti. Kako bi pokuao rijeiti taj problem Poljoprivredni fakultet u Osijeku je u suradnji S Hrvatskim pelarskim savezom pokrenuo jedan niz jednodnevnih i viednevnih specijalistikih teajeva po uzoru na sline teajeve u Europi.

U ovom Vam lanku donosimo osnovne informacije o tim teajevima.

Teaj zapoinje im se nakupi dovoljno kandidata 8 do10 kandidata za jednodnevne teajeve, odnosno 15 do 20 kandidata za viednevne teajeve. Ovako ogranien broj polaznika po teaju i po treneru osigurava intenzivnu ukljuenost polaznika u teoretski i praktian rad na pelinjaku. Voditelj teajeva je doc.

6. PELARSKI DAN

I 2009.

41

dr.sc. Zlatko Pukadija predsjednik Katedre za pelarstvo i zoologiju, Zavoda za lovstvo, ribarstvo i pelarstvo Poljoprivrednog fakulteta. Prema potrebi, za neke tematske cjeline angairaju se dodatno i strunjaci koji pokrivaju tu odreenu tematsku cjelinu.

Objekti za obuku imaju:

dovoljno nastanjenih konica pela koje su na raspolaganju demonstraciji i praksi (minimalno 15. konica pela).

potrebnu i prikladnu pelarsku kao i nastavnu opremu

adekvatan smjetaj za polaznike i mogunost cateringa

teaj se odvija na pelinjaku i u prostorijama Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku.

Voditelj teaja odluuje o sadraju teaja, duina teaja, kao i eventualnim dodacima teaju u obliku izleta ili slino. Sve navedeno e ovisiti o posebnim potrebama polaznika koji e se definirati na poetku teaja. Zahtjevi polaznika znatno utjeu na planiranje teaja.

Polaznici teaja e biti paljivo grupirani prema istoj razini edukacije, iskustva u pelarstvu i motivaciji.

Zahvaljujui injenici da teaj traje jedan dan mogue je teaj organizirati i za polaznike koji su udaljeniji od mjesta odravanja teaja selo Vardarac u Baranji. Polaznici mogu organizirati dolazak s dva automobila ili kombijem, a po potrebi mogue je organizirati i spavanje u razvijenom seoskom turizmu oblinjeg mjesta Bilja (spavanje je potrebno prije dogovoriti s voditeljem teaja) te sutradan organizirati neki izlet posjet proizvoau matica ili sl.

Metode treninga:

Voditelj teaja ponavlja teoretski i praktini dio teaja sve dok svi polaznici ne usvoje gradivo

polaznici su aktivno ukljueni u praktini rad samostalno ili u skupini.

spajanje teorije i prakse to je vie mogue s ciljem boljeg utvrivanja znanja

na kraju teaja usvojeno znanje se provjerava raspravom, demonstracijom i pitanjima

na kraju teaja meu kandidatima e se provesti anketa o atmosferi na

6. P

ELA

RSKI

DAN

I 20

09.

42

teaju, sadraju teaja i dr., a rezultati ankete utjecat e na poboljanje sljedeih teajeva

literatura potrebna za praenje teaja dobiva se na poetku teaju

Teajevi se odravaju u prostorijama i na pelinjaku Poljoprivrednog fakulteta koji se nalazi u malom baranjskom selu Vardarac udaljenom 10 km od Osijeka.

Teajevi

Teaj zapoinje okupljanjem ujutro u 8:30. Teoretski dio teaja taje od 9:00 do 13:00. Ruak u oblinjoj restauraciji (ukljuen u cijenu teaja) do 14:00 sati. Praktini dio teaja od 14:00 do 18:00.

Proljetni teaj

Teaj e se odravati svake subote tijekom oujka mjeseca (ovisno o broju prijavljenih kandidata). Prijave se primaju zakljuno s 20. veljae.

Ljetni teaj

Teaj e se odravati svake subote tijekom lipnja mjeseca (ovisno o broju prijavljenih kandidata potrebno min. 8 kandidata za teaj). Prijave se primaju zakljuno s 20. svibnja.

Integrirana kontrolanametnika

Integrated Pest Management (IPM)

Teaj e se odravati svake subote tijekom mjeseca oujka i travnja (ovisno o broju prijavljenih kandidata - 8 kandidata). Prijave se primaju zakljuno s 31. oujkom.

Teaj za nepelare - opraivanje

(voari, ratari)

Teaj e se odravati subotom tijekom cijele godine (ovisno o broju prijavljenih kandidata -dok se ne prijavi min. 8 kandidata).

6. PELARSKI DAN

I 2009.

43

Pelarski teaj - napredni

(namijenjen pelarima s iskustvom)

Teaj e se odravati subotom tijekom cijele godine (ovisno o broju prijavljenih kandidata -dok se ne prijavi min. 15 kandidata).

Napomena

Nakon zavrenog teaja polaznici dobivaju Uvjerenje o zavrenom teaju s vodenim igom i igom fakulteta, te potpisom elnika ustanove i voditelja teaja. Uvjerenje ima pravnu, akademsku i svaku drugu teinu, kako kod poslodavca tako i kod banaka, lokalne uprave i drugih subjekata kada se prikae uz radnu knjiicu. Potrebno je napomenuti kako se ovaj teaj ne moe upisati u radnu knjiicu jer ovaj program nije odobrila Agencija za obrazovanje odraslih, a trenutno u Hrvatskoj ne postoji niti jedan program za napredne pelare koji je odobrila ova Agencija jer se ona niti ne bavi neformalnim obrazovanjem.

Sve informacije o teajevima, sadraju teaja ili prijavi moete nai na www.pfos.hr/~loripe ili upitati na e-mail: pzlatko@pfos.hr i tel.:031/224-275.

6. P

ELA

RSKI

DAN

I 20

09.

44

Unapreenje prodaje pelinjih proizvoda

Damir Rogulja

U svjetlu novih odnosa na tritu nakon donoenja Pravilnika o voenju upisnika registriranih i odobrenih objekata te o postupcima registriranja i odobravanja objekata u poslovanju s hranom.

Improvement of selling the apiary products

New ordinance established conditions for unlimited and free market of the apiary products. Thus, we are in position for an independent and responsible creation of our communication in this portion of market, and this opportunity needs to be use in most effective way.

Uvod

Neogranienom i slobodnom prodajom naih proizvoda koju nam je omoguio novi Pravilnik stavljeni smo u poziciju da moemo odgovorno i samostalno kreirati nau komunikaciju u svom segmentu trita i tu se trebamo dobro pripremiti te ansu to efikasnije iskoristiti.

Na brojnim predavanjima na temu prodaje i marketinga nai strunjaci gotovo redovito se koriste primjerima velikih, uglavnom amerikih, prodajnih sustava i trita.

Iz toga, nekako, proizlazi da je trgovina izmiljena u Americi.

Zato je tomu tako?

Ameriki autori su meu prvima poeli sustavno istraivati zakonitosti trinog ponaanja, a stoga to su razvili jedno od najsnanijih svjetskih gospodarstava mnogi u svijetu su se eljeli ugledati u njih. Nai predavai nisu izuzetak. Mnogi su skloni nekritiki prenositi iskustva velikih ekonomija, sustava i trita, a u manjini su oni koji su si dali truda da u vlastitoj sredini pronau obrasce ponaanja ili uzorke proizvoda koji e oslikavati dobro trino ponaanje malih gospodarskih subjekata na malom tritu.

6. PELARSKI DAN

I 2009.

45

U ovom izlaganju nastojao sam u naoj svakodnevnici pronai primjere iz kojih pokuavam izvui pokazatelje dobrog trinog ponaanja, te ukazati na aktivnosti koje vode poveanju interesa za pelinje proizvode kao i poveanju njihove potronje.

Karakteristike dobrog trgovca

Od prvih poetaka organizirane trgovine, od neposredne robne razmjene preko Puta svile do dananjih dana, postoje odreene karakteristike dobrog trgovca koje bi se mogle saeti u:

Uspjean prodava najprije proda sebe, a onda proizvod Uspjean prodava ne prodaje karakteristike i svojstva

proizvoda/usluge ve koristi i prednosti koje e kupac na kraju imati Uspjean prodava uoava potrebu kupca, a onda za tu potrebu nudi

rjeenje Glavni alat u prodaji uspjenog prodavaa su pitanja, a ne cijena, popusti

i informacije o proizvodu Uspjean prodava je kupev savjetnik

U naem konkretnom sluaju radi se o direktnoj prodaji na kunom pragu, na zajednikim manifestacijama pelara i pelarskih udruga te trnicama. To je direktan odnos nas i naeg kupca i zato se moramo postaviti tako da taj odnos razvijamo i stalno njegujemo.

Svoje proizvode na prodajnim manifestacijama, u vlastitom objektu ili na trnici, moramo izloiti tako da oni nisu smetnja naoj komunikaciji. Prezentacija i proizvodi moraju biti uredni i pregledno sloeni, a mi moramo biti spremni na razgovor sa svakim potencijalnim kupcem. Svaki trgovac koji posloi brdo proizvoda iza kojih se skriva ve u startu je izgubio barem polovicu anse da svoju robu i proda. Onaj koji je ljubazan, otvoren, uredan, koji sugovornika gleda u oi i ne zamuckuje pri izlaganju koristi koje e kupac imati kupi li proizvod za kojeg je zainteresiran, koji e kupca ponuditi da se i sam uvjeri u kvalitetu proizvoda kojeg nudi svakako e imati veu ansu da svoj proizvod i proda. To posebno dolazi do izraaja na veim zajednikim prodajnim akcijama gdje nastupa vei broj pelara s podjednakom ponudom. A tu e bolje proi oni koji e uspjenije komunicirati, osim osobno, i kvalitetnijim asortimanom te kvalitetnijom opremom proizvoda, kvalitetnijim obiljeavanjem svog tanda, a i posebnim atrakcijama koje mogu biti i samo posredno vezane uz same proizvode koji se nude na prodaju.

6. P

ELA

RSKI

DAN

I 20

09.

46

Opremanje proizvoda

Svaki proizvod kojeg nudimo na tritu mora biti opremljen deklaracijom/etiketom koja mora sadravati podatke navedene u Pravilniku o oznaavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (NN br.48/08):

1. naziv hrane pod kojim se prodaje,2. popis sastojaka,3. koliina sastojaka ili kategorija sastojaka,4. neto koliina ili koliina punjenja,5. rok trajanja,6. uvjeti uvanja i uporabe gdje je to potrebno, odnosno ako mogu utjecati

na trajnost hrane,7. naziva i adrese proizvoaa ili onoga koji hranu pakira ili stavlja na

trite, a registriran je u Republici Hrvatskoj,8. pojedinosti o mjestu podrijetla ako bi propust takvog navoenja mogao

krivo navoditi potroaa o pravom podrijetlu,9. upute o upotrebi gdje je to potrebno radi pravilnog koritenja,10. stvarnu alkoholnu jakost, za pia koja sadre vie od 1,2 vol % alkohola.

Iako su svi pelinji proizvodi sastavljeni od brojnih sastavnica njihov trgovaki naziv navodi se bez njihova popisa i to kao Med, Propolis (ako je u tinkturi navodi se postotak suhe tvari u otopini), Pelud, Matina mlije, Pelinji otrov i Vosak.

Ukoliko se radi o meusobnom mijeanju potrebno je navesti koliko ega ima u pripravku a to vrijedi i za druge proizvode kojima su osnova med i ostali pelinji proizvodi.

Posebno se mora voditi rauna da se naziv hrane, rok trajanja i neto koliina punjenja nalaze u istom vidnom polju na ambalai.

Svaki uspjeni trgovac nastoji da njegov proizvod postane sinonim za kvalitetu i pouzdanost da postane svojevrstan brand koji e se svojim imenom i vizualnim identitetom prepoznavati na tritu kao neto razliito i sebi svojstveno kojeg e ljudi prepoznavati kao mentalni sklop asocijacija, prihvaanja, oekivanja, vjerovanja i doivljaja.

Brand je, sasvim sigurno, produkt masovne ponude na nekom veem tritu, praen snanom medijskom promocijom, i teko ga je razvijati u okviru jedne trnice ili vlastitog dvorita. Stoga sam prije nekoliko godina razvio trademark MED IZ VLASTITOG PELINJAKA, zatitio ga u u Dravnom zavodu za intelektualno vlasnitvo i ponudio ga hrvatskim pelarima kao zajedniki brand. Do sada se oko 200 hrvatskih pelara koristilo ili koristi ovom etiketom. Vodim

6. PELARSKI DAN

I 2009.

47

evidenciju svih korisnika i objavljujem njihove podatke na zajednikoj listi na web stranici www.pdz.hr. Veliki broj korisnika razasutih diljem Hrvatske, koji su dosad prodali nekoliko stotina tisua teglica izuzetno kvalitetnog meda s ovom robnom markom, stvorili su naviku i povjerenje kupaca prema proizvodu oznaenom imenom i grafikim rjeenjem naljepnice MED IZ VLASTITOG PELINJAKA bez obzira na ime samog pelara/proizvoaa.

Naravno, svaki pelar moe imati svoju vlastitu naljepnicu s obveznim sadrajem deklaracije. Ovakva individualna naljepnica na grupnim nastupima pelara moe predstavljati odreenu prednost, ali vjet i komunikativan prodava moe cijelim nizom alata, i u sluaju da su svi proizvodi svih sudionika obiljeeni s istom naljepnicom, biti uspjeniji od ostalih. No, zajedniko robno obiljeje u kontaktu s kupcem gdje je prisutno malo prodavaa, ili se trini kontakt odvija individualno u sklopu disperzirane istovrsne ponude na veem podruju, daje takvoj individualnoj prodaji u startu prednost koja proizlazi iz zajednitva iskazanog istim temeljnim nazivom i istim vizualnim identitetom opreme proizvoda pod tim zajednikim brandom.

Unapreenje prodaje na prodajnom mjestu

U direktnom kontaktu kupac-prodava bolji prodajni rezultati mogu se postii:

kvalitetnijom i sadrajnijom opremom samog proizvoda,

boljim i kvalitetnijim obiljeavanjem prodajnog mjesta,

bogatijim asortimanom proizvoda

te prethodno pripremljenim programom osobne prezentacije proizvoda.

Oprema proizvoda

Svaki proizvod se moe opremiti dodatnom deklaracijom u kojoj se mogu istaknuti neke posebnosti individualnog pelarenja, karakteristike lokalne sorte meda ili koristi koje kupac dobiva kupnjom meda i pelinjih proizvoda. A moe se ispriati i neka potpuno svoja pria. Uz neku veu koliinu kupljenih proizvoda moe se dati i neki sitni poklon, kao npr. boica propolisa, teglica peludi, votani ukrasni odljevak, svijea ili slino. Moe se koristiti posebno oblikovana teglica, a poklopac se moe posebno opremiti nekim prirodnim materijalom od pamune tkanine, jute, rafije i sl. Prodajno mjesto se moe opremiti i s detaljima iz prirode koji sue karakteristini upravo za konkretni pelinjak kao to su granice bora sa

6. P

ELA

RSKI

DAN

I 20

09.

48

iarkama, granice hrasta sa irom, teglica majine duice, mravunca, rumarina, lavande te pokoja tikva, bundeva i sl. Upotreba prirodnih detalja (gljive) koji nemaju veze s proizvodima koje nudimo moe izazvati zbrku i bolje ih je izbjegavati. Nai proizvodi mogu biti smjeteni i u posebno dizajniranu ambalau od drveta, kartona i drugih prirodnih materijala. No, takav vid prodaje predstavlja prigodniarsku prodaju koncentriranu oko blagdana i posebnih prigoda, a nae proizvode moramo prodavati tijekom cijele godine.

Nije svaki dan praznik, a nae kupce, svojim individualnim angamanom i zajednikim radom, programima i akcijama, moramo naviknuti na svakodnevnu konzumaciju meda i ostalih pelinjih proizvoda.

Oznaavanje prodajnog mjesta

Kvalitetno oznaavanje, odnosno signalizacija, prodajnog mjesta, bez obzira da li se radi o vlastitom kunom pragu ili klupi na trnici, jedan je od snanih komunikacijskih alata direktne prodaje. U suvremenoj komunikacijskoj terminologiji takav alat se zove baner. I bez obzira na njegovu veliinu treba biti rijeen tako da potpuno jasno komunicira, da se odmah i nedvosmisleno prepoznaje o emu se radi i na to takav natpis upuuje. Ovdje takoer moe biti govora o zajednikom vizualnom identitetu vee grupe korisnika-prodavaa ili individualnim rjeenjima. Rukom pisani zimeri predstavljaju primjer antikomunikacije i korisniku, u pravilu, vie tete no to mogu donijeti koristi. Cijena i tehnologija digitalnog tiska te suvremeni materijali toliko su razvijeni i dostupni da u ovom segmentu komunikacije nikako ne bi trebalo tedjeti.

Asortiman proizvoda

I na vlastitom pragu valja voditi rauna o asortimanu proizvoda, a pogotovo u grupnim prodajnim akcijama. Ako imate i samo jednu vrstu meda moete ju pakirati u razliite oblike teglica. Moe se ista sorta meda razliito opremati, a moe joj se dodavati i razni prirodni dodaci kao to je sueno voe, orasi, ljenjaci, bademi. Neke skromnije sorte mogu se oplemeniti prirodnim mirisom eterinih biljaka kao to su matinjak, mravunac, bosiljak, smilje i to vrlo jednostavnim postupkom umakanja stabljika biljaka u med prije rastakanja u teglice. Med izuzetno navlai mirise eterinih ulja, a uz takvo dodavanje prirodnih mirisa biljaka koje vas okruuju moete ispriati i svoju osobnu priu. Naravno, svaka ovakva intervencija mora biti zabiljeena u deklaraciji nazivom i koliinom dodatka kojeg ste u svojem mixu upotrijebili.

6. PELARSKI DAN

I 2009.

49

Osobna prezentacija

Vrlo snaan alat direktne prodaje je sam prodava koji dobro pripremljen za prezentaciju proizvoda uspostavlja osobni kontakt s kupcem. Ako su ovakve prezentacije sinkronizirane i tematski usklaene sa stotinama drugih prodavaa onda se postie snaga medijskog djelovanja te ga u daljnjem izlaganju svrstavam u alate promidbe.

Promidba

Trina komunikacija danas je pokreta svake, pa i nae trgovine, a alati koji su nam za to dostupni su:

- sredstva osobne promocije

- letci i plakati

- oglasi

- internetske/web stranice

- PR nastupi u medijima

- sudjelovanje u zajednikim akcijama

- usmena predaja

Sredstva osobne promocije

Razumije se da je svaki prodava uredan, da je i njegovo prodajno mjesto uredno i higijenski prihvatljivo, bez obzira da li je to na vlastiom objektu ili na klupi trnice. A za irenje kruga kupaca potrebno je pripremiti odreene kontaktne materijale. Najjednostavniji i ope prihvaen takav materijal je posjetnica. Dobro je imati svoj vlastiti vizualni identitet, to daje odreeni peat djelatnosti kojom se bavite. To moe biti pelica ili karakteristian cvijet dominantne medonosne biljke koju posjeuju vae pelice, to moe biti odreena lokalna geografska ili prirodna atrakcija kraja u kojem pelarite, to moe biti plod voke ije cvjetova vae pele intenzivno pohode u proljee ili neki drugi simboli koji simboliziraju istou i izvornost vaih proizvoda.

Kada smo usvojili ODREENI vizualni identitet za posjetnicu, onda ga valja koristiti u svim prigodama u kojima osobno komunicirate s kupcima - od vlastitih dodatnih deklaracija uz proizvod, vlastitih letaka, plakata, oglasa i slino.

6. P

ELA

RSKI

DAN

I 20

09.

50

Letci i plakati

Jedno od dostupnijih sredstava trine komunikacije su letci i plakati. Letak moe biti jednostran, obostran, a moe biti prelomljen i u american formatu dimenzije 29,7x21,0 cm dva puta presavijen po duoj stranici. Time se dobije 6 stranica, a sama broura je dimenzije 10x21 cm. To je ujedno i jedan od najpraktinijih formata. Tekst za promidbu upotrebe meda moe se skinuti s web stranice www.pdz.hr ili neke druge stranice koja nije zatiena autorskim pravima (Royalty free). Svaki Microsoft Office program ima i program koji se zove Microsoft Office Publisher. U tom programu moe se vrlo jednostavno i efektno pripremiti bilo koji grafiki materijal za vlastite potrebe za isprint ili tisak. Letci se mogu koristiti u direktnom kontaktu s kupcima ili ih se moe dijeliti kao vlastitu promidbu po potanskim sanduiima ili na frekventnijim pjeakim prostorima. Slinu namjenu imaju i plakati koji ve u malim dimenzijama mogu imati svoju vrlo dobru funkciju. Na primjer u A4 formatu i ako u dnu napravite rezance sa svojim osobnim podacima i takav plakat prilijepite uz potanske sanduie zgrada u vaem susjedstvu sigurno e dio potreba za pelinjim proizvodima biti usmjeren na vas.

Oglasi

Vjerojatno e malo koji OPG koristiti ovu mogunost trine komunikacije, a ako i hoe onda e to uglavnom biti u malim oglasima dnevnih novina ili u specijaliziranim izdanjima. U takvim oglasima nema grafikih elemenata ve su poruke samo tekstualne. Svakako treba imati na umu da svaka uspjena trina komunikacija zahtjeva viekratno ponavljanje i upotrebu razliitih medija (Media Mix). Ukoliko doete u priliku objaviti i grafiki oblikovan oglas svakako koristite vlastiti vizualni identitet kojeg ste koristili i na posjetnici, letku, brouri, plakatu i sl. Oglas ne bi trebalo pretrpavati sadrajem. Bolje je koristiti atraktivnu ilustraciju s dosta bjeline i neki jednostavni slogan tipa MED IZ VLASTITOG PELINJAKA. Nikako ne treba koristi superlative kao to su najbolji, najkvalitetniji, najrjei ili bilo koji drugi NAJ.

Ako imate vee koliine meda na zalihi ili ako ste pelarstvo umreili sa irom ponudom vaeg seoskog turizma vrlo dobro je tiskani oglas objavljivati istovremeno s kratkom porukom od 15-tak sekundi na lokalnoj radio postaji i to vie puta dnevno kroz desetak dana kampanje.

6. PELARSKI DAN