ŠUMSKI RASADNICI

Općenito o šumskim rasadnicima

Pod rasadnikom se razumijeva posebno uređena površina zemljišta na kojoj se kroz sustav tehnološko-tehničkih postupaka proizvode sadnice za odgovarajuću privrednu granu (šumarstvo, hortikulturu, voćarstvo i dr.).

Šumski rasadnici služe za proizvodnju sadnica za pošumljavanje goleti, osnivanje plantaža, melioracije degradiranih šuma i šikara, erodiranih terena, jalovišta i dr.

Općenito o šumskim rasadnicima

Razvoj rasadničarske proizvodnje u našoj zemlji vezan je za početke pošumljavanja krša. Prvi je rasadnik za proizvodnju šumskih sadnica osnovan 1879. godine u Sv. Mihovilu na području Senja, površine 2 kj. Godišnji kapacitet bio mu je 1,8 do 2,0 mil. sadnica. Uglavnom su se proizvodile sadnice crnoga bora i nešto listača.

Općenito o šumskim rasadnicima

U šumarskoj praksi razlikujemo dvije vrste rasadnika: privremeni i stalni.

Privremeni se šumski rasadnici osnivaju tamo gdje su površine za pošumljavanje ograničene. U njima se uglavnom proizvodi jedna ili dvije vrste drveća, a njihova se površina kreće od nekoliko ari do pola hektara. Privremeni se šumski rasadnici osnivaju na samim površinama koje treba pošumiti ili u njihovoj neposrednoj blizini. Po završetku pošumljavanja rasadnici se napuštaju i osnivaju se novi. Ulaganja u privremene rasadnike su mala, a u njima gotovo da i nema nikakve prateće opreme.

Općenito o šumskim rasadnicima

Stalni se šumski rasadnici osnivaju radi pokrivanja potreba za pošumljavanjem većih područja tijekom dužega vremenskoga razdoblja. U stalnome se šumskome rasadniku proizvodi veći broj drvenastih vrsta. Površina je ovakvih rasadnika veća od nekoliko desetina hektara, radovi su mehanizirani, primijenjuju se mjere za održavanje plodnosti zemljišta, potrebni su određeni objekti (staklenici, garaže, hladnjače, upravna zgrada i dr.).

Najveći broj danas postojećih rasadnika osnovan je šezdesetih godina ovoga stoljeća. U njima je uvedena suvremena tehnologija proizvodnje. Velika se pažnja posvećuje porijeklu i kvaliteti sjemena, kontroli plodnosti tla te mjerama zaštite.

Općenito o šumskim rasadnicimaRasadnici u kojima se proizvodnja zasniva na sjetvi sjemena imaju dva osnovna dijela: sjemenište i rastiliše.

U sjemeništu se sjeme sije i proizvode se jednogodišnje ili dvogodišnje sadnice koje se presađuju u rastilište. U rastilište se presađene sadnice pripremaju za sadnju na terenu. Presadnjom se dobiju sadnice s bogatijim i gušćim korijenom, te jačim i stabilnijim stabljikama. Takve su sadnice sposobne dobro podnijeti šok što ga dožive vađenjem korijena i sadnjom na terenu.

Biljke u sjemeništu provode jednu do dvije godine, dok u rastilištumogu provesti i 10 godina, ovisno o vrsti drveća i cilju proizvodnje. Sadnice koje su provele u sjemeništu 2, a u rastilištu 3 godine nose oznaku 2+3, a sadnice koje nisu školovane u rastilištu označavamo s 1+0, 2+0,

Općenito o šumskim rasadnicimaRasadnici koji se temelje na vegetativnome načinu proizvodnje (reznice - topola i vrba ) imaju ožilište i rastilište.

Ožilište je dio rasadnika u kojem se iz reznica proizvode jednogodišnje ožiljenice od čijih se stabljika prave reznice, a iz korijenova (korijenjaka) uzgajaju sadnice. U ožilištu se dakle proizvodi vegetativni reproduktivni materijal.

Rastilište je dio rasadnika u kojem se proizvode sadnice za sadnju u plantaže ili zasade drugoga tipa.U rastilištu iz posađenoga korijena koji je star jednu godinu, nakon dvije godine dobijemo sadnicu sposobnu za osnivanje šumskih kultura i plantaža. Takve sadnice označavamo s razlomkom 2/3 što znači da joj je nadzemni dio (stabljika) star dvije, a podzemni dio 3 godine. Ukoliko sadnicu proizvedemo u cijelosti u pikiralištu (ožilištu) gdje ona provede 1, 2 ili 3 godine, takve sadnice nose oznaku 1/1, 2/2, 3/3, što znači da im je jednako star i podzemni i nadzemni dio.

Općenito o šumskim rasadnicima

Sadni materijal - pod ovim se pojmom označavaju biljke razmnožene i uzgojene u rasadnicima. Poslije uzgoja u rasadniku, koji može trajati različito, ovisno o namjeni, te se biljke presađuju na stalno mjesto gdje će nastaviti rasti, ostvarujući funkcije koje su im namijenjene:

ekonomsku, zaštitnu, estetsko-dekorativnu, sanitarno-higijensku i dr.

Šumske sadnice mogu se proizvesti kao:-Sadnice golog korijena-Sadnice obloženog korijena

Šumski rasadnik Kuželj u Gorskom Kotaru

Rasadnik Šumarskog instituta Jastrebarsko

Šumski rasadnik u krškom području