Upload
others
View
5
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
1
M. Zekić-Sušac
4 – Poslovni modeli
e-poslovanja
M. Zekić-Sušac, Digitalno gospodarstvo
Što ćete naučiti u ovom
poglavlju?
Što čini koncept poslovnog modela u novoj
ekonomiji?
Što su i koje su vrste poslovnih modela?
Koje su vrste poslovnih modela kod e-
poslovanja?
Kako odabrati model e-poslovanja?
Koji su elementi poslovnog modela kojima
treba posvetiti pažnju?
2
M. Zekić-Sušac, Digitalno gospodarstvo
Koncept poslovnog modela u
novoj ekonomiji
Prepostavka tog koncepta:
Da menadžeri uvažavaju utjecaj i ulogu informacijske tehnologije (posebno internetske tehnologije) na modeliranje poslovanja i da maksimalno pokušavaju iskoristiti prilike koje nastaju uporabom tih tehnologija
Što je koncept poslovnog modela u novoj ekonomiji:
To je sveobuhvatni okvir koji tehnološka obilježja i prilike koje nastaju uporabom informacijske tehnologije prihvaća kao ULAZNU VARIJABLU, koju putem mehanizama tržišta i vođeno logikom zadovoljavanja potreba kupaca pretvara u ekonomsku IZLAZNU VRIJEDNOST.
ili
Prilagodba postojećeg načina i modela poslovanja uvjetima nove ekonomije
M. Zekić-Sušac, Digitalno gospodarstvo
Koncept poslovnog modela u
novoj ekonomiji - nastavak
Opći model preobrazbe ulaznih vrijednosti u
izlazne
Proces transformacije X Y
Ulazne vrijednosti Izlazne vrijednosti
Tradicionalna ekonomija – sirovine,
repromaterijal, poluproizvodi
Nova ekonomija – podaci,
informacije i dr. neopipljivi resursi
Tradicionalna ekonomija – gotovi
proizvodi ili poluproizvodi
Nova ekonomija – nova vrijednost
za krajnje kupce
Napori menadžmenta u novoj ekonomiji orjentirani su na nastojanje da se
poboljša proces transformacije tako da se iskoriste obilježja Interneta u cilju
stvaranja novih vrijednosti.
3
M. Zekić-Sušac, Digitalno gospodarstvo
Kako odrediti koji poslovni
model neka tvrtka koristi?
Poslovni model se uglavnom određuje prema tome (Spremić, 2004):
Koji su glavni izvori prihoda tvrtke,
Koja je ključna snaga poslovanja,
Kakva se nova struktura upravljanja stvara,
Koje se nove metode poslovanja stvaraju.
Npr. izvori prihoda nekog web mjesta mogu biti (prema Schlachter-u, u Spremić, 2004):
Pretplata
Prihod od transakcija (prodaje, novčanih transakcija i dr.)
Promocija
Računalne usluge
Ostali prihodi
M. Zekić-Sušac, Digitalno gospodarstvo
Osnovne funkcije poslovnih
modela u novoj ekonomiji
Utvrditi načine i uvjete stvaranja nove vrijednosti za krajnje korisnike primjenom internetske tehnologije
Utvrditi ciljane segmente tržišta, odnosno kojim se korisnicima može ponuditi nova vrijednost
Utvrditi modalitete stvaranja dodane vrijednosti (lanac vrijednosti, value shop, mreža vrijednosti)
Procijeniti strukturu troškova i moguće izvore prihoda (na temelju uvjeta i načina stvaranja dodane vrijednosti)
Pozicionirati tvrtku unutr mreže vrijednosti (elektronički se povezati s dobavljačima, kupcima, partnerima, ali i identificirati moguće konkurente i prijetnje)
Formulirati strategiju kojom će inovativni poslovni model dugoročno održati prednost nad konkurentima
4
M. Zekić-Sušac, Digitalno gospodarstvo
Primjeri koncepta poslovanja u
novoj ekonomiji
Primjer 1. Virtualni muzej
U Karlsruhe-u (Njemačka) 2003. počeo je s radom virtualni muzej koji na webu omogućuje posjetiteljima pregled izložaka digitalno (blago Osmanskog carstva).
Vrijednost koja već postoji i u tradicionalnom muzeju - Izloške se može pogledati iz više kuteva
Nova vrijednost – digitalne izloške se može i zumirati (uvećati) više puta
Primjer 2. Online prevoditelji
Europski lanac prevoditeljskih agencija koristi web u svrhu povećanja brzine poslovanja – prijevod nekog željenog teksta se putem web-a može dobiti istog dana
Vrijednost koja već postoji i u tradicionalnom prevođenju – dobiva se prevedeni tekst
Nova vrijednost – tekst se dobiva u digitalnom obliku (pa ga je brže dodatno obraditi), uz prevedeni tekst mogu se koristiti i druge ponuđene web usluge
M. Zekić-Sušac, Digitalno gospodarstvo
Tri glavne kategorije poslovnih
modela e-poslovanja
Prema kriteriju povezivanja s vanjskim okruženjem, postoje 3 kategorije poslovnih modela: Poslovni model pri kojem se matične tvrtke povezuju sa
svojim okruženjem (svaka tvrtka koja nudi svoje proizvode ili usluge putem web-a, npr. Horizont, Ford, Ekonomski fakultet u Osijeku)
Poslovni model pri kojem posrednici posreduju u aktivnostima e-poslovanja (npr. eBay, Aukcije.hr, Poslovni forum.hr, Nekretnine.hr, Facebook, Iskrica)
Hibridni poslovni modeli - kombinacija prva dva modela (npr. ako neka agencija za promet nekretnina nudi i svoje stanove i kuće koje je sama izgradila)
Tijekom razvoja e-poslovanja, dolazi do detaljnije podjele kategorija e-poslovanja, tako da ih danas ima 8.
5
M. Zekić-Sušac, Digitalno gospodarstvo
8 kategorija modela e-
poslovanja
Prema (Rappa, 2000; Panian, 2001; Spremić, 2001)
glavne kategorije modela e-poslovanja su:
1. Posrednički modeli i modeli prodaje
2. Promocijski modeli
3. Modeli agregiranja i posredovanja informacijama
4. Modeli proizvodnje
5. Modeli povezivanja ili članski modeli
6. Modeli poslovne zajednice
7. Modeli pretplate
8. Modeli mobilnog poslovanja
M. Zekić-Sušac, Digitalno gospodarstvo
1. Posrednički modeli i modeli
prodaje
Spojeni su u jednu kategoriju jer se najčešće isprepliću, jer većina posrednika ima na webu usluge vezane uz prodaju.
Najbrojnija vrsta poslovnih modela, sadrži velik broj pojedinačnih modela (svi trgovci, distributeri su posrednici).
Cilj takvih modela: približavaju proizvode kupcima i kupce proizvodima, te omogućuju provođenje poslovnih transakcija.
Što se radi: omogućuje se provođenje poslovnih transakcija i stvaranje novih vrijednosti.
Osnovni izvor prihoda: marža od posredovanja
Nove vrijednosti: sigurnost obavljanja transakcija, jednostavnost, potpuna usluga, povjerenje u kvalitetu proizvoda i usluga
Podržavaju B2B, B2C i C2C modele e-tržišta
6
M. Zekić-Sušac, Digitalno gospodarstvo
Podmodeli posredničkog
modela i modela prodaje
E-prodavaonica (eng. e-store, e-shop)
E-prodajni centar (eng. e-mall)
E-distributeri
Modeli vertikalne poslovne zajednice
Modeli agregiranja potražnje
E-posredništvo
E-dražba
Inteligentni agenti Za detaljni opis svakog podmodela vidi Spremić, 2004., str. 165-170)
M. Zekić-Sušac, Digitalno gospodarstvo
2. Promocijski modeli Oslanjaju se na tradicionalni model promocije, s razlikom što se kod
napušta koncept masovne promocije i marketinga, a uvodi se koncept direktnog marketinga i promocije.
Cilj takvih modela: privući pozornost potencijalnih kupaca da kupe neki proizvod ili koriste uslugu
Što se radi: omogućuje se izravna komunikacija potrošača i promotora
Osnovni izvor prihoda: prodaja oglasnog prostora na web mjestu (putem bannera ili stalnih reklama), tj. prihod se ostvaruje oglašavanjem
Nove vrijednosti: mogućnost stvaranja ciljanih skupina potrošača, praćenja navika potrošača,
Dodatne usluge za privlačenje korisnika: e-mail, forum, chat, novosti i sl.
Specifičnosti ovog modela: Ekonomski je isplativ samo ako je broj korisnika dovoljno velik, ili ako je
sadržaj visoko specijaliziran, pa je glavni pokazatelj uspješnosti: broj stalnih (registriranih) korisnika sadržaja i usluga
Od 1996-2000. doživljava nagli rast i točku zrelosti. Nakon toga je u fazi opadanja.
Tipičan predstavnik: portali – primjer: Google, Yahoo, AltaVista i dr.
7
M. Zekić-Sušac, Digitalno gospodarstvo
Portali (“ulazna vrata”)
Što su portali? – web mjesta koja korisnicima služe kao početna točka pri pretraživanju i uporabi Interneta, ali nude i druge usluge:
Korisne linkove, dodatne sadržaje: pretraživanje Interneta, e-poštu, novosti, informacije, forume, usluge prijevoda teksta, pristupe dražbama, i dr.
Osnovna svrha portala – smanjenje vremena pretraživanja, odnosno dohvata informacija potrebnih korisnicima za zadovoljenje neke potrebe
http://www.altavista.com
Portal Altavista nudi,
pored pretraživanja
weba, i uslugu
prijevoda teksta.
M. Zekić-Sušac, Digitalno gospodarstvo
Portali - nastavak
Osnovna obilježja koja imaju poslovne funkcije
portala (“što sve portal radi?”):
Privlačenje korisnika
Inteligentno i brzo pretraživanje informacija
Ponuda standardnih i dodatnih internet servisa
Strukturiranje sadržaja
Diferencijacija i stvaranje dodatne vrijednosti
korisnicima
8
M. Zekić-Sušac, Digitalno gospodarstvo
Podmodeli promocijskih
modela
Opći (generalizirani) portali – ili horizontalni, osnovna svrha: pretraživanje svih informacija na Internetu, trend – diferencijacija (primjer: Yahoo, Google, Altavista i dr.)
Specijalizirani portali – ili vertikalni, osnovna svrha: pružiti informacije o specifičnom sadržaju i ciljanoj grupi korisnika, npr. o sportu, zdravlju, umjetnosti, obrazovanju, i dr.) Orjentiraju se na bazu registriranih korisnika i kvalitetu sadržaja koje nude (primjer: www.plivazdravlje.hr
Personalizirani portali – općeniti portali koji su prilagođeni profilu svakog korisnika (prilagodba sučelja i sadržaja), npr. My.Yahoo, My.Netscape
Ciljani (“attention”) marketing – ponuda ciljanih reklama s obzirom na pojedinačne interese korisnika – korisnici pri tom plaćaju prikaz svake reklame
Model kupnje ispod cijene – prodaja putem Interneta, ali s vrlo niskom maržom ili bez marže, s tim što se profit ostvaruje kroz pojačano oglašavanje (npr. Buy.com)
Besplatni model – ponuda raznih besplatnih usluga kako bi se privukao što veći broj korisnika, profit se ostvaruje kroz oglašavanje
Za detaljni opis svakog podmodela vidi Spremić, 2004., str. 174-178)
M. Zekić-Sušac, Digitalno gospodarstvo
Primjer personaliziranog
portala My.Yahoo (http://my.yahoo.com)
Mogućnost personalizacije
Odabir lokacije – za prikaz
lokalnih vijesti
Odabir interesa – za
prikaz sadržaja vezanog
uz Vaše interese
9
M. Zekić-Sušac, Digitalno gospodarstvo
Primjer personaliziranog
portala Prikaz osobnih
mailova
Prikaz lokalne
vremenske
prognoze
Prikaz vijesti iz
željenih područja
interesa
M. Zekić-Sušac, Digitalno gospodarstvo
3. Model agregiranja i
posredovanja informacijama
Zbog mnoštva informacija koje postoje na Internetu, potrebno je te informacije agregirati, izdvojiti one kvalitetne, pouzdane, potrebne
Agregiranje informacija = proces prikupljanja informacija iz različitih internetskih i dr. izvora i njihove detaljne analize u svrhu stvaranja novih vrijednosti
Javlja se potreba za tvrtkama koje će se baviti agregiranjem i posredovanjem informacija, odnosno AGREGATORIMA
AGREGATORI = tvrtke koje obavljaju svoju djelatnost na komercijalnoj osnovi i s posebnom svrhom i razlogom (a ne općenitom svrhom informiranja). Bave se prikupljanjem, kategoriziranjem, grupiranjem, ali i detaljnom analizom informacija kako bi stvorili novu vrijednost
Agregatori koriste promocijski model, ali nude i specifične dodatne usluge vezane uz obradu informacija koje se naplaćuju ili članarinom ili pay-per-use mehanizmom (primjer. Gomez.com vrednuje financijska web mjesta i Internet banke)
10
M. Zekić-Sušac, Digitalno gospodarstvo
Podmodeli agregacijskog
modela
Modeli preporuke – korisnicima se
omogućuje stvaranje virutalnih zajednica
unutar kojih oni razmjenjuju informacije i
iskustvo s pojedinim proizvodima i uslugama
Model registracije – korisnicima se besplatno
nude neki sadržaji i usluge, ali se zauzvrat
traži registracija, pri čemu se pohranjuju
podaci o korisnicima u bazu i kasnije koriste
u marketinške svrhe
M. Zekić-Sušac, Digitalno gospodarstvo
4. Model proizvodnje
Model proizvodnje je specifičan po tome što nema posrednika – proizvođači koriste internet kako bi direktno došli do kupca i time zaobišli posrednike
Najsloženiji je model poslovanja, jer zahtijeva sinergiju svih dijelova poslovanja – proizvodnja, distribucija, logistika), traži se povezanost, brzina poslovanja, mehanizmi plaćanja, pojedinačni odnosi s kupcima (B2C) i s partnerima (B2B)
Poslovanje treba biti vrlo prilagodljivo i brzo reagirati na zahtjeve kupaca
Koristi: tvrtka može s informacijama koje brzo dobiva od kupaca odmah djelovati i biti konkurentna, povećanje učinkovitosti poslovanja (drastično snižavanje troškova poslovanja), povećanje kvalitete, bolja kontrola poslovanja, brže poslovanje, povezanost i bolji odnos s kupcem
Nedostaci: složenost, potrebno je kombinirati sve ostale modele i povezati sve poslovne procese, postoji opasnost od kanalskog konflikta s već postojećim kanalima distribucije (ako je tvrtka do sada prodavala svoje proizvode putem posrednika)
Primjeri: Dell Computers, Cisco, Meblo, svi turistički ponuđači koji direktno svoj smještaj prodaju na webu, a ne putem agencije i dr.
11
M. Zekić-Sušac, Digitalno gospodarstvo
5. Model poslovne zajednice
Takav model kod kojeg tvrtka kreira virtualnu zajednicu svojih kupaca ili partnera
Unutar zajednice kupci ili partneri mogu razmjenjivati informacije i iskustva o proizvodima i uslugama, čime se dodaje vrijednost proizvodima i uslugama
Potiče se stalni odnos s kupcima putem tehničke podrške, programa vjernosti, dijaloga s kupcima (komentari, kritike, pohvale) i sl.
Temelji se na vjernosti stalnih korisnika, a ne na prometu ili ukupnom broju korisnika
Često su specijalizirani za pojedine djelatnosti ili tržišta (primjer: iVillage – cilja na žensku populaciju tržišta, komunikacija o kozmetici, trudnoći, zdravlju, shoppingu i slično)
Koristi: učinkovito praćenje želja kupaca, snižavanje troškova poslovanja (ušteda u istraživanjima tržišta)
Kako ostvaruje prihode: plaćenim reklamama, članarinom, naplatom specifičnih usluga ili savjeta
Primjeri: Dell Computers, Amazon.com
Podmodeli: modeli dobrovoljne donacije – privlači korisnike koji su svojim donacijama voljni pomoći
funkcioniranju modela
Mreže znanja – korisnici mogu postaviti upit na koji dobiju odgovor koji je rezultat razmjene stručnog znanja i ekspertnog tima
M. Zekić-Sušac, Digitalno gospodarstvo
6. Model pretplate
Značajka ovog modela je da pristup stranicama nije besplatan, te ovisi o pretplati korisnika (mjesečno, tjedno, godišnje)
Za neke informacije i usluge pristup može biti besplatan, ali se pretplaćenim korisnicima osigurava veća kvaliteta informacija i pristup svim sadržajima i uslugama
Prihod se ostvaruje: pretplatom, ali i prodajom oglasnog prostora na webu
Cijena usluge ovisi o broju pretplatnika, pa se tvrtke trude raznim uslugama prikupiti što veći broj pretplatnika (npr. America Online – AOL)
Smatra se da će ovaj model imati sve veći udio u prisutnosti modela na Internetu, jer tvrtke ulažu znatna sredstva u razvoj nekih usluga, pa će s vremenom početi više usluga naplaćivati (npr. e-mail usluga je zasada besplatna kod većine tvrtki ovog modela, ali se u nju ulažu znantna sredstva za razvoj aplikacija)
12
M. Zekić-Sušac, Digitalno gospodarstvo
7. Model korisne uporabe
sadržaja
Vrlo sličan modelu pretplate, ali ovdje korisnici
plaćaju uporabu samo onih sadržaja koje su stvarno
i koristili
Koristi: mogućnost naplaćivanja usluge za sadržaje
u koje su uložena znatna sredstva
Nedostaci: rizik od odbijanja korisnika koji su navikli
sadržaje na Internetu dobivati besplatno
Prevladavanje rizika: privlačenje što većeg broja
korisnika i naplaćivanje za neke sadržaje vrlo malih
iznosa
M. Zekić-Sušac, Digitalno gospodarstvo
8. Modeli mobilnog poslovanja
Uslijed brzog razvoja tehnologije bežičnog povezivanja na Internet, javlja se razvoj mobilnih modela poslovanja
Omogućeni su bežičnim pristupom Internetu putem mobilnih telefona i odgovarajućih komunikacijskih protokola (WAP, GPRS)
Ovi su modeli zapravo podmodeli modela posredovanja i prodaje, ali se zbog njihovog brzog rasta izdvajaju kao posebni modeli
Procjene razvoja:
Rast po stopi od 376% godišnje u zap. Europi
promet: 2001.g. - 157 milijuna eura, u 2005.g. - 80 milijardi eura
Primjeri: kupovina putem mobilnih telefona, rezervacija i plaćanje karata, obavljanje bankovnih transakcija i dr.
13
M. Zekić-Sušac, Digitalno gospodarstvo
Kako odabrati poslovni model Koji model će nekoj tvrtci omogućiti što bolje poslovne rezultate
i uspjeh? Treba razmotriti na koji način će IT najbolje pomoći u stvaranju
novih vrijednosti. Pri tome treba voditi računa o ovim uporišnim točkama nove ekonomije:
1. Povezivosti (eng. Integration)
2. Stvaranju zajednice korisnika (eng. Community)
3. Pravodobnosti razmjene informacija (eng. Timeliness)
Treba dobro osmisliti model stvaranja prihoda – koje usluge i sadržaje su korisnici spremni plaćati, a koje će se nuditi besplatno
Operateri u SAD imaju prosječni mjesečni prihod po korisniku oko 40 USD.
Tvrtka DoCoMo, japanski operater mobilne telefonije ima prosječni mjesečni
prihod po korisniku 75 USD. Kako?
Osmislili su takve sadržaje i usluge koje su korisnici spremni plaćati. Iznosi su
minimalni,a naplaćuju se u redovitom mjesečnom računu, jer putem kreditne
kartice nije isplativo.
M. Zekić-Sušac, Digitalno gospodarstvo
Kako odabrati poslovni model
- nastavak
Većina tvrtki kombinira više modela odjednom, moguće su različite kombinacije, pa se tako stvaraju hibridni modeli
Osnovni model uvijek korespondira glavnom obavljanju djelatnosti i temeljnoj poslovnoj funkciji (primjeri:
Amazon.com – posrednički model i model prodaje
Dell computers – proizvođački model
Yahoo, Google – promocijski model
Tvrtke osim toga i kombiniraju osnovni model s npr. modelom zajednice, pretplatničkim modelom, modelom korisne uporabe informacija, mobilnim modelom i sl.
14
M. Zekić-Sušac, Digitalno gospodarstvo
Kako odabrati poslovni model
- nastavak
Prilikom odabira poslovnog modela treba voditi računa i o zahtjevima ICT tehnologije i obrade informacija.
Neki modeli zahtijevaju visoku, neki nižu:
razinu pravodobnosti informacjia,
povezivosti informacija i
zajednice korisnika
Na str. 190 (Spremić, 2004) na Slici 4.3. prikazana je tipologija poslovnih modela u novoj ekonomiji s obzirom na gore navedena 3 kriterija
Npr. model posredovanja informacijama i proizvodni zahtijeva najvišu razinu sva tri kriterija
Model e-kataloga zahtijeva nižu razinu pravodobnosti, osrednju razinu povezivosti i zajednice i slično.
M. Zekić-Sušac, Digitalno gospodarstvo
Elementi poslovnog modela e-
poslovanja
Prilikom planiranja poslovnog modela, treba odgovoriti na ovih 8 pitanja:
1. Koju vrijednost pružiti krajnjim kupcima (kako stvoriti novu vrijednost)?
2. Kojim kupcima ponuditi koju vrstu usluge (koje je naše tržište)?
3. Koliku cijenu tražiti?
4. Koje izvore prihoda koristiti?
5. Koje povezane aktivnosti koristiti?
6. Kako provesti aktivnosti i kada?
7. Koje sposobnosti djelatnici tvrtke trebaju imati?
8. Kako osigurati održivost tvrtke?
Detalje pogledati u Spremić, 2004, str. 191-214.
Prema ovim pitanjima analizirati zadanu tvrtku u svom seminarskom radu.
15
M. Zekić-Sušac, Digitalno gospodarstvo
Literatura
1. Spremić, M., Menadžment i elektroničko poslovanje, Narodne novine, Zagreb, 2004.
2. Panian, Ž., Izazovi e-poslovanja, Narodne novine, Zagreb, 2000.
Web izvori:
1. Amazon.com, http://www.amazon.com (15.03.2009)
2. Buy.com, http://www.buy.com (23.03.2009)
3. My.Yahoo, http://my.yahoo.com (23.03.2009)