Fiziologija pelinjeg drutva

Dr.sc. Teuta Benkovi-Lai, pred.

Veleuilite u Slav.Brodu

1. Embrionalni razvoj pela

Embrionalni razvoj pela poinje polaganjem jaja matice u pravilne (esterokutne) i iste stanice saa(1)

Matica nese jaja 2-4 dana iza oplodnje, iz oploenih jaja razviju se radilice i matice (enski lanovi drutva), a iz neoploenih trutovi (muki lanovi drutva)

Spol pela ve unaprijed odreen

Partenogeneza razvoj iz jaja bez oplodnje

Za vrijeme svoje najvee djelatnosti te uz povoljne uzgajivake prilike i kvalitetnu pau, dobra matica moe snijeti na dan i oko dvije do tri tisue jaja.

Nesenje i razvoj jajeta

Matica u konici ne vri nikakvu drugu funkciju doli nesenja jaja, a hranu (visokovrijednu i lako probavljivu mlije) prima u kratkim vremenskim razmacima izravno u usta.

Pele hraniteljice stalno okruuju maticu. Proizvodnja jaja najintenzivnija - prve dvije godine ivota

matice. Nesenje jaja ovisi o razliitim imbenicima : O matici (dob, rasa, zdravlje itd.) O pelinjem drutvu (brojna jakost, bolesti itd.), O tipu konice i temperaturi u njoj, O imbenicima izvan same konice (klima, paa, hrana itd.).

Nesenja jaja

Matica u pravilu snese samo jesno jaje u jednu stanicu, a prije nego to snese jaja u stanicu, matica stavi glavu u nju. Kada izvue glavu iz stanice, matica zatim stavlja svoj zadak u nju, digavi krila i uprijevi se noicama o rubove susjednih stanica. Tom prilikom matica isprui svoj alac i priblii se dnu stanice ne dodirivajui ga, i u istom trenutku izlazi jaje iz spolnog otvora i privruje se za dno stanice. Zatim matica izvlai svoj zadak i nastavi nesti jaja u susjedne stanice, a sam in nesenja jednog jajeta traje devet do dvanaest sekundi. Jaje, u stanici ima karakteristian poloaj koji je prvoga dana gotovo okomit, a drugog dana stoji neto koso i konano treeg dana polegne na dno (1)

Slika 1. Matica plae jaja (2)

Jaje nalikuje na duguljasti malo zavijeni valjak kome su oba ruba malo zaobljena

Gornji dio jajeta je neznatno deblji od donjeg, te se na njegovu kraju nalazi otvor ili micropila, koji slui za ulazak muke spolne stanice (3)

Pogodna temperatura koju pele stalno odravaju u konici je od 34 C do 35 C, a na toj temperaturi poinje razvoj jajeta

Potpuni razvoj embrija u jajetu traje neto vie od tri dana (oko 76 sati) - dolazi do pucanja opne jajeta te liinka izlazi van. Pri temperaturama niim od 34 - 35C dolazi do usporavanja ili do potpunog prekida razvoja embrija u jajetu.

Slika 2. Pelinje jaja (4)

Slika 3. Jaje pele (5)

Slika 4. mogunosti kombinacije gena kod oplodnje matice (6)

U daljnjem razvoju legla imamo tri embrionalan stadija: liinka, ispruena liinka (nimfa) i kukuljica (lutka).

U tablici 1. vidimo trajanje pojedinih stadiju u danima

MATICA RADILICA TRUT

JAJE 3 3 3

SAVIJENA LIINKA 5 5,5 7

ISPRUENA

LIINKA

2 2,5 4

KUKULJICA 6 10 10

UKUPNO 16 21 24

Tablica 1. Razvoj po danima pojedinih stadija legla (1)

Savijena liinka

Mlada liinka nakon izlaska iz jajne stanice (slika 3), lii na sitnog savijenog crvia bjelkaste boje.

Tek izleena liinka teka je oko 0,3 mg, a duga je oko 15 mm (1). Odmah nakon to se izlee, liinka trai hranu, a to joj omoguavaju

pele hraniteljice koje ju hrane mlijei koju stvaraju u mlijenim lijezdama.

Pele hraniteljice doslovno natope dno stanice u kojoj se nalazi liinka, tako da ona gotovo pliva u mlijei.

Od treeg dana nadalje, radilika liinka poinje se hraniti mijeanom hranom u koju je osim mlijei ukljuen i udio peludi i meda. Liinke se nakon tri dana poveaju i do 100 puta, a ve nakon estog dana i do 500 puta od svoje prvobitne teine (1).

Zbog svog intenzivnog rasta, liinka i do etiri puta mijenja svoju hitinsku koicu.

Slika 5. Liinka pele (5)

Ispruena liinka - nimfa

Kada je savijena liinka toliko narasla da se isprui po dnu stanice prestaje uzimati hranu.

Tada pele radilice pokrivaju njezinu stanicu prozranim poklopcem sastavljenim od sitnih komadia voska, nad trutovskim leglom vie su izboene, dok su oni na radilikom leglu manje izboeni

U ovoj fazi - zapredanje liinke

U prelakim lijezdama stvara se ukasta tekuina koja se nakon izlaska iz usta pretvara u rastezljive niti, kojima liinka uz naroite kretnje oblae cijelu unutranju stjenku stanice stvarajui ahuricu (kokon) (1).

Kokon radilice i truta izgraen je unutar cijele stanice, a u matine liinke ne prilijee vrsto uz poklopac, nego izmeu njih ostaje mali meuprostor.

U zatvorenoj stanici unutar kokona liinka se potpuno isprui leei na leima, a samo matina liinka se smjesti glavom prema dolje.

Tijelo liinke se poinje dijeliti na glavu, prsa i zadak, a i drugi organi poprimaju oblik organa kakve nalazimo u odrasle pele. Liinka prelazi u stanje kukuljice.

Kukuljica

Mlada kukuljica je u poetku bijele boje, a kasnije pojedini dijelovi tamne (slika 6), a ima ve sve temeljne oblike pele.

Kukuljica koja je cijelo vrijeme bila u fazi mirovanja sada se poinje micati - to je mlada pela, koja progrize kokon i izae iz stanice.

Radilica progriza kokon u sredini, a matica i trut na rubu.

Razvojni stadij kukuljice u prosjeku traje kod matice 6 dana, u radilice je to 9 dana, a u truta 10-14 dana.

Slika 6. Kukuljica pele (7)

Leglo Leglo je opi naziv za jaja, liinke i kukuljice u stanicama saa

(slika 7.) Najpogodnija temperatura za pravilan razvoj legla je od 34 C

do 35 C (1) Pele ovu temperaturu osiguravaju na razliite naine, pa

tako za hladnijeg vremena gusto poredane pokrivaju leglo svojim tijelima, a za vruih dana ivo i marljivo lepezaju krilima kako bi dolo do izmjene vrueg zraka sa hladnijim.

Sva odstupanja od optimalne temperature tetno utjeu na leglo.

Krajem zime i u poetku perioda polaganja jaja leglo je malo i ogranieno na sredinji dio gnijezda, u obliku malih krugova ili elipsi po sredini sata, s jedne i druge njegove strane (8), a kasnije s leglo sve vie iri.

Slika 7. Pelinje leglo (9)

Slika & Prikaz razvoja jaja kroz dane (2)

2. Razmnoavanje pela

Razmnoavanje pelinjih drutava vri se rojenjem: prirodno i vjetako rojenje.

Rojenje se sastoji u podjeli postojeeg pelinjeg drutva na dva dijela.

Dio pela se izdvaja sa maticom i formira novo drutvo (ili vie novih drutava), a drugi dio ostaje u staroj zajednici s novoproizvedenom maticom.

Rojenje Rojenje pela je vrlo sloena i instinktivna

aktivnost koja se odvija u nekoliko sukcesivnih faza.

Rojenje se odvija kada je pelinja zajednica na svome vrhuncu razvoja i kada u njoj nastaje suviak energije.

Samo rojenje tj. izdvajanje roja, odvija se postepeno i predstavlja zavrnu fazu procesa rojenja.

Kada u proljee matica pone nesti sve vie jaja, poveava se i broj mladih pela koji s vremenom postaje suvian.

Kako se intenzivno hrane peludom, te se u njim nakuplja sve vea koliina rezervnih tvari, dolazi do bujanja jajnika mladih radilica pa one dou u tzv. rojidbeno stanje.

U ovom stanju pelinje drutvo se nalazi sedam do deset dana, te u drutvu nalazimo 40 do 60% radilica s razvijenim jajnicima.

U posebnom stanju nalazi se i sama matica koja smanjuje polaganje jaja, manje se hrani, postaje laka i sposobna za let.

Prvi znak u vezi s rojenjem smatra se razvoj trutovskog legla. Kada pele dou u pravo rojidbeno stanje, na krajevima saa

poinju izvlaiti matinjake (stanice saa u kojima se uzgajaju liinke matica),a moe ih biti deset do dvadeset.

Postepeno kroz desetak dana matica zalee matinjake, a krae vrijeme prije toga ona nese povei broj jaja, te se lee i poveani broj mladih pela.

Kada pelinje drutvo naglo ojaa, moe se podijeliti u dva dijela.

Otkada su matinjaci zaneseni, nesivost matice naglo opada, matica postaje vitkija i laka, to joj omoguuje da lako poleti sa rojem.

Nagli pad nesivosti matice dovodi do velikog broja besposlenih pela, jer nestaje ne poklopljenog legla koje su dosada hranile.

Ovim pelama bujaju jajnici, te dolazi do promjena u njihovu ponaanju tako to su i slabije se hrane, te se skupljaju u skupinama na slobodnim mjestima u konici.

Sedam do osam dana prije nogo li se izlee nova mlada matica pele se pripremaju za rojenje, nemirne su i lete amo tamo po konici.

Pele koje e izai sa rojem uzimaju vie meda nego obino, tako da su opskrbljene hranom za vie dana.

Iz tog razloga one su tee no obino, te ih na 1 kg dolazi oko 8000 (inae oko 10000).

Za lijepa vremena oko podnevnih sati roj konano napusti konicu i u divljem meteu diu se u zrak.

Kada je oko polovica roja napustilo konicu, izae i stara matica te se prikljui roju.

Konicu napusti polovica broja pela razliite dobi, njih oko 15000 20000, a koje tee dva do tri kilograma.

Roj se sakuplja na prigodnom mjestu u blizini konice i ne leti daleko jer ima staru maticu.

Prve poinju sjedati pele radilice, kojima se kasnije pridrui i matica.

Pele se karakteristino meusobno zakvae noicama pa roj esto visi na grani u obliku grozda.

Pele traiteljice tada potrauju novi stan, nedaleko u prirodi.

One posebnim plesom na povrini roja oznauju priblinu udaljenost i smjer prema novom stanu, te roj tada odleti - dosta daleko.

U novome domu, pele su dosta aktivne, radilice marljivo grade sae, matica poinje nesti jaja im su prve stanice gotove, a radilice obino hrane nove liinke - marljivost su si omoguile kvalitetnom ishranom prije naputanja stare konice.

Nova pelinja zajednica na poetku brojano polagano opada, jer se prve pele najranije izlegu tri tjedna od pronalaska novoga stana.

Mlada zajednica ojaa tek nakon dueg vremena, pa tek onda moe pristupiti sakupljanju rezervne hrane za zimu.

Iz tog se razloga, maleni i kasni rojevi do jeseni obino ne mogu dobro razviti i opskrbiti hranom.

U staroj zajednici iz koje je izaao roj neprestano se leglu nove pele, a est do sedam dana od izlaska roja u matinjaku dolazi do pojave prve mlade matice.

Pelinja zajednica se nee ponovno rojiti ukoliko je malen broj mladih pela, te ako prilike tomu pogoduju.

U tom sluaju nova matica ubija druge jo ne izleene matice i njihove kukuljice, a pele otvaraju matinjake i iznose ih van konice.

Nova matica nakon parenja poinje nesti jaja, te zajednica tako nastavlja redoviti ivot.

U velikom broju sluajeva broj mladih pela u konici brzo raste, te ne dugo zatim zajednica osjeti potrebu i za drugim rojenjem.

U tom sluaju pele ne ubijaju matinjake ve ih brane da prva matica ne ubije ostale.

Dolazi do hranjenja matinjaka od strane radilica, a matica tom prilikom karakteristino pjeva.

Smatra se da slobodna matica vibracijom svojih krila proizvodi visoke tonove koji se uju poput ti-ti-ti, dok matice u matinjacima odaju dublje tonove poput kva-kva-kva.

Prva mlada matica kree se uzrujano po sau, a oko desetak dana nakon prvog roja iz konice izlazi i drugi roj s ne sparenom maticom.

Drugi roj je nemiran, izlazi u neodreeno doba dana i po loijem vremenu, a obino odleti daleko i smjesti se visoko.

U povoljnim prilikama kad se izlee dovoljan broj mladih pela, nakon otprilike tri dana izlazi i trei roj, a ponekad, ali dosta rijetko izae i etvrti roj.

Ovi rojevi sa nesparenim maticama su obino brojano slabi. Rojenje kao proces dosta ovisi o vremenskim, kao i o panim

prilikama. Kada nepovoljne vremenske prilike dulje potraju, moe doi

do prekida rojenja u bilo kojoj njegovoj fazi,kao i pri izrazitoj zaposlenosti pela radilica (gradnja saa, hranjenje legla, jaka paa) moe sprijeiti rojenje.

Matica Matica ili kraljica je majka pelinjeg roda i jedina potpuno

razvijena enka u jednom pelinjem drutvu. Ona jedina lee jaja iz kojih se razvijaju matice, radilice i

trutovi. U pelinjem je drutvu lako prepoznati maticu jer ona

obino ima vei duguljast i ut zadak, kratka uska krila. Matica moe doivjeti tri do pet godina. Ona se razvija iz jednakog jajeta kao i radilice, ali tek onda

ako joj pele sagrade posebnu oveu stanicu, koju tada zovemo matinjak.

Matinjak se obino nalazi na donjem dijelu saa iz znatno je vei od ostalih stanica.

Matici je za potpuni razvoj potrebno 16 do 17 dana.

Tri do etiri dana nakon to se matica oslobodila iz matinjaka, a prvog lijepog dana, matica izleti na svadbeni let da se oplodi.

Trut koji je stigne u letu, spari se s maticom, i oplodi je. Oploena matica vraa se u svoju konicu, a trut ugiba. Matica se oplouje samo jednom u ivotu, i to samo s jednim

trutom. Drugog dana nakon oplodnje matica poinje odlagati jaja, te poslije

vie ne naputa konicu, osim za vrijeme rojenja. Plodnost matice je najvea tijekom prve dvije godine njena ivota. Tada ona za ljetnih mjeseci snese i do 2000 jaja dnevno, a pelinja

zajednica tada tei oko 7,2 kg (s 1000 jaja pelinja zajednica tei 3,6 kg)

Kasnije plodnost opada, sve dok u odreenoj fazi pred rojenje potpuno ne prestane.

Tada matica samo nese neoploena jaja iz kojih se razvijaju trutovi, stoga je uobiajena promjena matica u konici svake dvije - tri godine.

Matica kao majka prenosi na potomstvo svojstva:

Mirnoe ili agresivnosti

Sklonost rojenju

Otpornost prema bolestima

Radne osobine

Vanjska obiljeja

Oblici uzgoja matica Uzgoj u prirodnim uvjetima kada zajednica ostane bez matice, za vrijeme rojidbenog nagona i samoizmjena matice 1. Matice iz prisilnih matinjaka Kada se izgubi matica, oele radilice nastoje hranei

odreeni broj liinki starosne dobi (1-3 dana) uzgojiti novu

Izgrauju ih preoblikovanjem radilikih stanica saa, odnosno produivanje i proirivanje stanice

Ovakva matica ima kratak zadak, laka je i manje jajanih cjevica, te smanjenu produktivnost

2. Matica iz rojidbenih matinjaka Kada su ekoloki uvjeti najpovoljniji Pele izgrade 20-40 matinjaka to ovisio jaini

zajednice i pai Ovakav uzgoj matice imaju zajenice koje su slabo

produktivne u skupljanju meda 3. Samoizmjena matice - uzgojene iz matinjaka tihe izmjene Matica ostarjela, oteena Ako nosivost jaja opadne Ukoliko matica nije dovoljno osjemenjena Samo u ovom sluaju u zajednici majka matica i ker

matica

Mjesta parenja matice Oplodne stanice odvija se oplodnja matice, u njoj se

nalazi konice s trutovima

Matice za oplodnu donose se u oplodnjacima pelinje zajednice koje slue za prijem matinjaka, stvaranje legla i smjetaj matice ( razliiti tipovi olodnjaka: bablji oplodnjaci, baterijski, bainov i dr.)

Uspjena oplodnja ovisi o ekolokom uvjetima

Tem. Iznad 20 oc,vedro vijeme, jaina vjetra do 23 km na h.

Trutovi pronalaze maticu orijentirajui se prema vjetru

Oplodni let traje 5-30 min, a matica obavi oko 1-3 leta.

Oznaavanje matice Zbog odreivanje starosti i lakeg pronalaenja u konici Pribor za oznaavanje: plastina ili staklena cijev, ploice s

brojem za oznaavanje, otopina Za oznaavanje matice odreene su meunarodnim

dogovorom etiri osnovne boje:bijela, uta, crvena i zelena, te kod nekih zemalja i svijetloplava

Oznaavaju se bojom zavisno od broja kojim zavrava godina:

Ako godina zavrava s 1 i 6 bijela boja Ako godina zavrava s 2 i 7 - uta boja Ako godina zavrava s 3 i 8 crvena boja Ako godina zavrava s 4 i 9 zelena Ako godina zavrava s 5 i 0 svijetlo plava

Literatura 1. Tucak, Z., Bai, T., Horvat, S., Pukadija, Z. (2005): Pelarstvo, Poljoprivredni

fakultet Osijek, Osijek

2. http://bayer-veterina.hr/scripts/pages/hr/farmske_zivotinje/pcele/uzgoj_pcela_i_apikultura/index.php ,20.10.2012.

3. Beli, J., Katalini, J., Loc, D., Lonarevi, S., Peradin, L., imi, F., Tomaec, I.: Pelarstvo, Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1982.

4. http://stuparitul.3xforum.ro/post/2301/8/Concurs_rame_de_puiet/ , 21.10.2012.

5. http://www.fotke.hr/s-32686-licinka.aspx ,21.10.2012

6. http://www.inet.hr/~mkobra/Uzgoj%20matica.htm , 21.10.2012.

7. http://hr.wikipedia.org/wiki/Kukuljica,http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Pcela.jpg, 21.10.2012.

8. Grupa autora: Pelarska enciklopedija, Nakladni zavod Nolit, Beograd, 1971

9. http://www.sarajevo-x.com/forum/viewtopic.php?f=32&t=44799&start=750, 21.10.2012.