91
FORMIRANJE NOVIH PČELINJIH DRUŠTAVA APRIL 2015 1

Formiranje Pcelinjeg Drustva u RV Od Nukleusa Do Max Razvijenog Drustva

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Formiranje Pcelinjeg Drustva u RV Od Nukl

Citation preview

FORMIRANJE NOVIH PELINJIH DRUTAVA

APRIL 2015

Formiranje pcelinjeg drustva u RV od nukleusa do max razvijenog drustva

Najosnovnije nam je da treba da znamo da ako ima dovoljno polenovog praha u prirodi moemo da krenemo u intenzivno prihranjivanje i burni razvoj pelinjih zajednica koje treba da to snanije uu u suncokretovu i naredne letnje i jesenje pae.

Ukoliko je zajednica na 6-7 ramova pela i sa oko 10-12.000 zaleenog radilikog legla na 3- 4 rama legla i sa mladom maticom, kako bi trebalo da bude tada najpre pokraj legla sa obe strane dodajemo po jedan ram sa osnovom i u centar legla dodajemo jo jednu osnovu.Ovo se radi samo pod uslovom da je toplo vreme kada ima dosta polnovog praha i kada pele redovno i kvalitetno prihranjujemo sa malo veim koliinama sirupa i kada znamo da pele mogu vrlo brzo da izgrade sae u tom centralnom novododanom ramu sa satnom osnovom gde e matica u roku od jedan do dva dana taj ram poeti da zalee.Moramo znati da leglo nikada ne smemo da presecamo na vie mesta nego maksimalno samo jednom i nikada ni sluajno sa dve osnove jednom do druge.

U narednih desetak do petnaest dana redovno emo prihranjivati pele sirupom koji smo napravili 1:1 i u koji smo obavezno dodali Nozevoj. Za ovih petnaestak dana prihrane postepeno su nam izlazile mlade pele iz legla i brojano pojaavale pelinju zajednicu. U tom periodu pele su izgradile dodane satne osnove i matica je iste zalegla.Sada bi trebalo u nukleuzu da imamo svih 10 ramova zaposednuto pelama sa oko 7 ramova legla.Ako sluajno nemamo svih 10 ramova pele bolje bi bilo saekati jo koji dan da pele budu malo gue zaposednute na sau i nabijene izmeu ulica pre nego dodamo drugi nastavak.Doekali smo i taj dan kada dodajemo drugi nastavak.Otvorimo konicu, poklopac konice obrnemo i spustimo na pogodno mesto (obino na poklopac susedne konice) malo zadimimo pele ispod hranilice i hranilicu odloimo pokraj nukleuza.U pripremljeni drugi nastavak doneli smo 7 ramova sa osnovama i isti nastavak postavljamo na prevrnut poklopac. Odmah zatim iz sredine pripremljenog nastavka izvadimo 3 sredinja rama i odlaemo ih pokraj nastvka a na njihova mesta emo dodati ramove sa leglom iz plodita.Najpre emo pelarskim noem razdvojiti drugi ram od prvog i treeg rama sa leve strane nukleuza paljivim pomeranjem pelarskog noa izmeu bonih letvica ramova a zatim iz plodita izvaditi drugi ram na kome bi trebalo da bude leglo.Bez obzira da li na njemu bilo leglo ili je to ram sa polenom i medom prebaciemo ga zajedno sa pelama u pripremljeni drugi nastavak, a otprilke na poloaj sedmog rama. Obzirom da emo taj drugi nastavak ukrstiti u odnosu na prvi nastavak sada emo paziti da nam prednji deo rama ovog puta bude okrenut na istok to jest na levu stranu i praktino u severnoj strani ili udaljenijoj strani od leta a blie pelaru koji stoji iza konice.Na isti nain podiemo i drugi i trei ram sa leglom i pelama i bez meusobnog okretanja ramova postaviti ih jedan do drugog u nastavak kao to su bili poreani u prvom nastavku samo to e im sda ona prednja strana biti okrenuta levo prema istoku (dok je konica letom otvorena ka jugu).Ovog puta nismo traili maticu a ako je sluajno i vidimo samo zapamtimo gde smo je videli i taj ram ili nastavak u kome se nalazi malo bolje pripazimo kako njime manipuliemo.Kada smo u prvom nastavku ostavili 4-5 ramova legla i pregledali koliinu hrane sada dodajemo ramove sa satnim osnovama i popunjavamo prvi nastavak.U prvi nastavak pored onog prvog rama sa leve strane od kojeg smo i zapoeli posao i koga nismo premetali, nego samo prekontrolisali koliinu hrane, dodajemo prvi ram sa satnom osnovom. Do njega pomerimo i pribijemo dva rama sa leglom opet bez okretanja ramova za 180 stepeni a zatim dodamo jo jedan ram sa osnovom koja e nam praktino biti u sredini prvog nastavka to jest na petom mestu gledano sa leva na desno.Do ovog petog rama sa osnovom pribijemo i preostale ramove sa leglom a iza njih i trei ram sa osnovom koji se praktino postavlja na deveto mesto i iza tog rama polako pribijemo i poslednji deseti ram.Kao to smo napomenuli strogo treba da pazimo da ramove ne okreemo za 180 stepeni da nebi naruavali pravilan razmak u ulicama izmeu ramova i gnjeili pele.Poto smo zavrili raspored ramova u prvom nastavku, pele preprskamo Nozevojom i dodamo drugi nastavak u kome na sredini ostavljamo tri podignuta rama pela i legla sa po dva rama sa satnim osnovama sa obe strane legla ili praktino ukupno 7 ramova. Preprskamo i ove pele i ramove Nozevojom (ne podiui ramove pojedinano). Vratimo hranilicu sa novinskim papirom i preko nje postavimo dodatni papir i poklopac.Ovako rasporeenu pelinju zajednicu treba redovno prihranjivati eernim sirupom 1:1 sa oko 0,5 litara na dan ili po 1 litar svaki drugi dan ukoliko u prirodni nemamo neku jau pelinju nektarsku pau sve dok pele ne izgrade sve dodane osnove i matica ne proiri leglo na oko 10-12 ramova.Za 5-7 dana u gornji nastavak emo dodati i preostalih 3 rama sa satnim osnovama i po potrebi ako su pele izgradile sve osnove u gornjem nastavku prebaciti ih do legla i ili na drugo i deveto mesto kako bi ih pele to pre izgradile.

RV smo ostavili sa svim ramovima i koju smo prihranjivali dok pele nisu izgradile svo sae i rairile leglo na najmanje 12-13 ramova pa i koji vie ram legla.Obzirom da smo pelinjoj zajednici stalno dodavali ramove sa osnovama i to pele stalno othranjuju i proiruju leglo ime znaajno troe masno tkivo iz svog organizma te ih isto tako eka izgradnja novih 10 ramova saa sada slobodno moemo pustiti da se leglo proiri i na 14-15 ramova i da slobodno doe na veliinu od oko 50.000 radilikih elija ukupno otvorenog i zatvorenog legla.

Bez obzira na datum sada je vreme za ograniavanje matice u jedan plodini nastavak i dodavanje treeg nastavka.Treba da znamo da na terenima gde ima bagremca (mada on obino proe pre ovoliko razvijene zajednice ali ako je neko pravio ovakve rojeve, malo ranije od svojih pelinjih zajednica, onda uzimamo i takvu mogunost u obzir) koji ima izuzetno kvalitetan polenov prah moe doi do posebno kvalitetnog othranjivanja legla i znaajnog poveanja masnog tkiva kod pela pa time i produenja ivota svih jedniki u konici kao i do pokretanja eventualnog rojevog nagona(mislim da je samo paa uljane repice rojevnija od bagremca). U ovakvim sluajevima moramo neto ranije dodati trei nastavak i proiriti konicu.Ako je u pitanju kraj juna meseca ili sno ve koji dan uli u juli imamo vremana da u potpunosti iskoristimo suncekretovu pau koja u mojim uslovima poinje upravo poetkom jula a glavni medni udar krae od desetog jula i traje naredne sedmice to jest do oko dvadeset etvrtog-petog jula u zavisnosti od godine. Ovo u nekim godinama moe biti i pomereno sedmicu napred ili nazad ali je u najveem broju godina upravo ovakvo stanje u mom okruenju.

Otvorimo konicu, zapravo skinemo poklopac i okrenemo ga naopake, nakon to smo zapalili dimilicu i polako dunemo 2-3 slabija dima kroz ventilaciju na zbeg-hranilici.Lagano otvaraem malo podignemo hranilicu samo par centimetara i samo sa jedne strane (denjaci obino sa desne strane) i ponovo dunemo 1-2 slaba dima a zatim paljivo bez velikih i naglih pokreta skinemo hranilicu i dunemo jo jedan do dva dima (u zavisnosti od mirnoe pela).

Izvrimo pregled zajednice i vidimo ime raspolaemo u gornjem a zatim i u donjem nastavku traei pri tom ram sa maticom. Ako smo posao zapoeli ujutro oko 8 sati kada se temperatura ve znaajno podigla na oko 18-20 stepeni maticu emo traiti na istonoj strani gornjeg nastavka na prvom ili drugom ramu.Ako je pronaemo odmah je zajedno sa leglom prenosimo u pomomi radni nukleuz sa prikovanom podnjaom. Izvrimo dalji pregled i tano vidimo ukupan broj ramova legla i starost legla u ramovima i stanje ramova sa saem i hranom, koje treba da rasporednimo.Primer za zajednicu koja ima 14 ramova legla:Na stranice prevrnutog poklopca postaviemo novi trei nastavak u kome ostavljamo po dve osnove na krajeve dok ostale osnove ostavljamo za dodavanje i to 3 u plodite ispod matine reetke koju emo ovog puta dodati i 3 u nastavak iznad matine retke.

U taj trei novi nastavak dodaemo dva prazna rama sa izgraenim saem do ovih osnova to jest po jedan na mesto broj 3 i mesto broj 8. U sredinu ovog nastavka dodaemo 4 rama najstarijeg zatvorenog legla bez obzira da li ga prebacujemo iz prvog ili iz drugog nastavka.

U prvi nastavak ostavljamo ramove sa sveim otvorenim leglom pazei da tom prilikom biramo ramove na kojim ima hrane a par ramova na kojim uopte nema mednog venca postavljamo u sredinu plodita.Izmeu njih dodajemo jednu satnu osnovu tano u centar (na peto ili esto mesto).Pokraj sputenog otvorenog legla dodajemo i ram sa maticom a zatim pored legla sa obe strane dodajemo po jednu osnovu i ka krajevima ostaljamo po ram sa medom to jest sa najveim koliinama meda. Postavljamo ram matine reetke sa letom i matinom reetkom i na ovaj ram dodajemo bivi drugi nastavak. U ovaj nastavak ostavljamo malo starije leglo a ako u nekom ramu ima i malo hrane te ramove ostavljamo u sredini drugog nastavaka i izmeu njih dodajemo jednu stnu osnovu.Ukupno u drugi nastavak kao i u prvi ostaljamo 5 ramova legla a pored legla dodajemo jo po jednu osnovu na mesto broj 2 i broj 9.Na mesto broj 1 i 10 postaviemo ramove sa ve izgraenim i praznim saem.Konano podiemo i trei novi nastavak u kome smo ostavili 4 rama najstarijeg legla.Ako su dnevne temperature preko 32 stepena na krajeve moramo ostaviti ramove sa ve izgraenim saem a do njih po dve osnove, isto sa obe strane.meutim ako su nam konice u nekoj proaranoj hladovini i ako temperature ne prelaze 30-32 stepena pokraj legla moemo ostaviti izgraene ramove po jedan sa obe strane.Meutim ako smo sluajno na nekom ramou videli zapoete i svee zaleene matinjake tada je najbolje leglo u ovom treem nastavku ispresecati satnim osnovama a na krajeve ostaviti izgraene ramove.

Nakon 7-8 dana izvriemo pregled zajednice.Treba da znamo da u ovim sluajevima kada u konici imamo blizu ili oko 50.000 radilikog legla ako su pele u vreme othranjivanja ovog legla imale kvalitetan polenov prah snaga zajednice se naglo poveava i svakodnevno imamo izlazak od 2.300-2.500 mladih pela.Za desetak dana ako je lepo vreme i ako imamo solidnu pau imaemo svo sae izgraeno i snagu zajednice od 25-28 ramova pela.Tada je upravo vreme i za dodavanje etvrtog nastavka.Ako smo u ovom periodu imali kiovitih i hladnijih dana onda se taj period pomera za koji dan.

Prolo je i tih 7-8 dana nakon dodavanja prethodnog treeg nastavka.Za ovo vreme pele na suncokretovoj pai poetkom jula pa do sredine jula obino izgrade svo sae na dodanim osnovama. Matica u ploditu proiri leglo na dodanim i tek izraenim osnovama i sada nema potrebe da otvaramo plodite naravno ako u ramovima sa leglom u drugom nastavku nismo pronali dograene matinjake. Dok u gornjem treem nastavku gde smo ostavili najstarije zatvoreno leglo naemo ramove napunjene medom kao i u novo izgraenim ramovima to jest bivim dodanim satnim osnovama kao i u ostavljenim ramovima sa izgraenim saem.Poto je u najeem sluaju u ovo vreme u svim ramovima dosta otvorenog meda sada je pravo vreme za dodavanje etvrtog nastavka.Njega moemo dodati na vie naina:

1. Prvi nain je da ga dodamo sa svih 10 osnova na etvrto mesto to jest iznad treeg nastavka ali obino proe jo par dana (u zavisnosti od inteziteta pae ) dok pele ne krenu da izgrauju novo dodane osnove.

2. Drugi nain je da taj isti nastavak dodamo odmah iznad matine reetke a ispod biveg drugog nastavka.Ovaj nain je bolji od prvog naina i pele ve sutradan krenu u izgradnju ovog "mosta" i odmah ga ponu puniti svee doneenim nektarom i polako u narednim danima proiruju "most" i ve za 4-5 dana svo sae u dobrim panim uslovima bude izgraeno i natrpano novim sveim to jest najreim nektarom.

3. Trei nain je po meni nain koji je najprihvatljiviji ali i nain koji trai najvie utroenog vremena to jest rada pelara. Iz drugog nastavka koji je odmah iznad matine reetke izvadi se 4 rama sa medom i prebace u sredinu novog etvrtog nastavka a na njihovo mesto se dadaju 4 rama sa osnovama.Iz treeg nastavka takoe se izvadi 3 rama sa medom i doda to jest prebaci na krajeve novog etvrtog nastavka a na njihova mesta se dodaju tri rama sa osnovama.U etvrtom nastavku sada imamo 7 ramova i nedostaje nam jo 3 rama. Tu sada dodajemo jo 3 rama sa osnovama ali tako da ove osnove postavljamo pojedinano pored svetlog izgraenog saa.Nastavke vratimo svaki na svioje mesto i novi etvrti iznad njih, vratimo hranilicu i zatvorimo konicu Ako su pani uslovi dobri za 4-5 dana zajednice su dodatno ojaale i ve sada u konici imamo preko 30 ramova pela to jest maksimalno razvijenu zajednicu koja moe u potpunosti da iskoristi bilo koju narednu pau. Pele obino za ovo vreme izgrade sve dodane osnove i tada moemo izvriti kontrolu koliine unetog meda i procenu zrelosti meda to jest zatvorenih koliina meda i vremena ceenja meda.UZGOJ MATICA ZA POETNIKE

Kako pele uzgajaju matice?

Suprotno uvreenom miljenju da je uzgajanje matica neto jako teko, stvari ipak nisu toliko komplikovane. Bitno je samo da se drite nekoliko osnovnih principa. Za poetak, hajde da vidimo kako to pele rade. Svakome ko je malo upoznat sa biologijom pela poznato je da i radilice i matice vode poreklo iz identinih oploenih jaja. Razlika izmeu pele radilice i matice nastaje zbog razliite hrane koju su dobijale u stadijumu larve. Kada pelinja zajednica odlui da odgoji novu maticu, sve to pele treba da uine je da odaberu nekoliko mladih larvi, da proire i nadograde elije u kojima se odabrane larve nalaze i da ih hrane matinim mleom sve dok matine elije ne budu zatvorene. S druge strane, larve pela radilica hrane se znatno manjim koliinamamatinog mlea samo u jednom ogranienom periodu da bi potom pele hraniteljice nastavile da ih snabdevaju jednostavnijom hranom. I to je to. Nema neke velike nauke - radi se samo o matinom mleu.

Da biste odgajili maticu onda kada vam je neophodna, treba da uinite sledee:

a) Da stvorite uslove koji stimuliu pele da uzgajaju matice, odnosno matinjakeb) Da obezbedite resurse koji su neophodni pelama da odgoje novu maticu.

USLOVI KOJI STIMULIU PELE

1. Rojenje.Predstavlja prirodnu tenju za reprodukcijom, za stvaranjem nove zajednice. Deava se obino u prolee kada su u prirodi u izobilju dostupni nektar i polen i kada konice postanu prenaseljene pelama.2. Tiha smena. Pele e zameniti maticu ako je matica stara i ne izluuje dovoljno feromona, ili ako je bolesna, ili ukoliko iz nekog drugog razloga ne polae dovoljno jaja.3. Hitna potreba.Ukoliko zajednica iznenada ostane bez matice, recimo ako nehotino bude ubijena tokom pregleda, pele e u roku od nekoliko sati primetiti nedostatak matinog feromona i ubrzo potom zapoee izgradnju matinjaka.

Ovako to pele rade: matinjaci tihe smene (foto V. Umelji)

RESURSI KOJI SU PELAMA POTREBNI DA BI ODGAJILE VISOKO KVALITETNE MATICE1. Jaja ili larvice u najmlaem stadijumu razvoja.2. Pele negovateljice starosti od 5-15 dana koje izluuju matini mle i vosak.3. Polen ili polenska pogaa koja bi pelama negovateljicama obezbedila neophodne protein za luenje mlea.4. Med ili eerni sirup koji bi stimulisao luenje voska.

... a ovako pelari: Jenterovi matinjaci (foto: V. Umelji)

JEDNA MALA NAPOMENAak i ako ne nameravate da uzgajate matice bilo bi dobro da znate da odredite starost larve prema njenoj veliini. Ukoliko ne moete da pronaete maticu, a prilikom pregleda niste primetili nijedno jaje u elijama, starost larvi rei e vam pre koliko vremena je matica nestala. Dakle, ukoliko ste primetili larvice u zoni legla, matica je nestala 3-9 dana pre vaeg pregleda. Ukoliko je u zoni legla prisutno samo poklopljeno leglo, zajednica je bez matice vie od devet dana. Ukoliko su sve pele izlegle, konica je ve due od tri nedelje bez matice. Proitajte sa saa u kakvom je stanju vaa pelinja zajednica.

OSNOVNA PROCEDURA OKO UZGOJA MATICA

1. Dodajte 3-4 rama sa najzrelijim leglom snanoj zajednici sa dobrom maticom. Na ovaj nain obezbediete pele negovateljice za negu matinih larvica koje budete dodali. Ovo e biti bilder zajednica.

2. Saekajte 8-10 dana kako bi se pele izvele iz legla i da bi se razvile njihove lezde za luenje mlea, a zatim uklonite maticu i sva jaja i larve koje nisu poklopljene. Ovim ete stvoriti neophodne uslove koji e stimulisati pele da neguju matinjake.

3. Postavite hranilicu sa sirupom i 2-3 rama polena ili polensku pogau. Na taj nain obezbediete neophodne proteine pelama i stimulisati ih da lue mle i vosak.

4. Nakon najmanje etiri sata, u bilder zajednicu dodajte 15-30 matinih osnova u koje su presaene larvice ne starije od 24 asa.

5. Posle 11 dana izvadite zrele matinjake i rasporedite ih u prethodno pripremljene oplodnjake.

6. Tri nedelje po izvoenju matice e se spariti i poeti da polau jaja. Zatim, nove matice moete da smestite u kaveze i da ih koriste prema potrebi.

I to je to. Potrebne su vam pele negovateljice, potrebno je da obezmatiite zajednicu, da dodate med ili sirup, polen i nekoliko osnova matinjaka sa larvicama. A, pele e odnegovati matice.

Larvica u najmlaem stadijumu u osnovi matinjaka iz Jenterovog aparata (foto: V. Umelji)

PAR REI O ETRVRTOM KORAKU ILI O PRESAIVANJU LARVICA

Presaivanje larvica je najsloeniji postupak u itavom procesu uzgoja matica. Naveemo, zbog toga, nekoliko uobiajenih naina. Prvo, odaberite larvicu mlau od 24 sata, koja potie od vase najbolje matice. Dakle, treba vam larvica jedva vea od jajeta koja pliva u maloj koliini matinog mlea. Izaberite larvice sline veliine (starosti) da bi se kasnije i sve matice iz njih izvele u priblino istom trenutku. Kako premestiti larvicu? Na koji nain larvicu sa pripadajuim mleom premestiti u osnovu matinjaka? Komercijalni uzgajivai matica presauju larvice raznim iglama jer im je tako bre. Ovaj postupak nije ba jednostavan, jer zahteva veliku preciznost prilikom presaivanja larvice iz elije u vetaku osnovu matinjaka kako pritom ne bi dolo do povreivanja larve. Neki pelari koriste Jenterov ili Nikotov (Nicot) aparat u koji se zatvara matica u ogranienu povrinu sa plastinim elijama dok ih ne zalee. Na ovaj nain eliminie se potreba za dodirivanjem i eventualnim povreivanjem larve. I na kraju, treba rei da ovaj lanak nije od onih kako da uradite to, ali to i nije bio cilj, ve da vas ohrabrimo da se sami upustite u najlepi deo pelarenja.PRSTEN ZAPRESAIVANJE LARVICA

Postoji i jedno sredstvo za presaivanje larvica koje se proizvodi u Australiji, a koje reava potencijalne probleme koji mogu nastati usled presaivanja larvi ili usled rukovanja malim plastinim delovima. Vi samo treba da odaberete larvu koju elite, da centrirate prsten za seenje preko elije i da ga gurnete kroz votano pelinje sae. Prenik prstena za seenje ostavlja dovoljno voska zalepljenog oko premetene elije, bez unitavanja larve.

Preveo i priredio:Ivan UmeljiIzvor:Jerry Freeman, Queen RearingA few Simple Principles,American Bee Journal(mart 2012.)

PRIHRANA PELINJIH DRUTAVA VRSTOM HRANOM

U toku zimskog perioda, pri niskim spoljnim temperaturama vazduha, pelinja drutva u savremenim konicama mogu, u sluaju potrebe, da se prihranjuju vrstom hranom. Neki pelari ovakvu hranu daju pelinjim drutvima i u prolee, kao nadraajnu prihranu. No, za ovu svrhu, korisnije je pele prihranjivati tenim eernim sirupom. U manjim koliinama pogae se mogu koristiti i prilikom uzgoja matica, a tada se dodaju malim pelinjim drutvima, oplodnjacima, kao stalno prisutna rezerva hrane tokom prolea i leta. U toku zimskog perioda, ako pelari nisu sigurni da su pojedina ili sva pelinja drutva zazimljena sa dovoljnom koliinom pravilno rasporeene hrane, treba da ih prihrane pogaama. Radi se o prihranjivanju iz nude. Drutvima koja imaju dovoljno pravilno rasporeenih rezervi hrane imae vie tete nego koristiti od prihrane, jer e pele nepotrebno gubiti vreme i iznurivati se konzumiranjem, za njih prilino nepodobne, vrste hrane.Meutim, za razliku od prethodnog sluaja, odnosno kada su drutva zazimljena sa nedovoljno nepravilno rasporeene hrane, blagovremeno dodata pogaa moe ih spasiti od propasti.ZIMSKA PRIHRANAPelari zimsko prihranjivanje vrstom hranom smatraju kao nuno zlo. Ipak, veina njih pribegava ovoj operaciji na svojim pelinjacima. U svakom sluaju, neopravdano je dodavanje pogaa drutvima pre ponovne pojave legla, koja se deava kalendarskim poetkom zime, krajem decembra, odnosno poetkom duanja obdanice. Jer, do tada, tokom novembra i skoro celog decembra, kada u konici nema legla, klube je moglo da se pomera napred ili nazad za hranom, ili da se pri nudi, kada spoljna temperature malo popusti, prebaci na susedne remove sa medom. Pojavom prvog legla u konici, klube se vezuje za zonu legla i pri niskim spoljnim temperaturama moe da koristi samo hranu koja se nalazi neposredno iznad njega. Klube se za hranom kree vertikalno. To je instinkt koji su pele stekle u dugom vremenskom periodu, boravei u prirodnom stanitu, upljini drveta, gde su na raspolaganju imale uzak a visok prostor, u ijem gornjem delu su uvek smetale hranu a ispod toga odgajale leglo, odnosno formirale zimsko klube. Ako se hrana u konici, takozvani venci meda, potroi a i dalje vladaju niske temperature, drutvo moe da ugine od gladi iako na bonim udaljenim ramovima ima dosta meda. Da bismo eliminisali mogunost ove opasnosti, preporuljivo je u ovo vreme dati drutvima po jednu pogau od 1 kg.Pogae treba pripremiti odmah nakon Nove godine. To predstavlja najee prvu pelarsku aktivnost u nastupajuoj godini. Za dodavanje pogaa pelama, treba iskoristiti prvi lep sunan dan, bez vetra, sa poeljnom temperaturom od oko +10 C. Ako smatramo da je stanje sa hranom kritino, po narodnoj izreci da nuda zakon menja, ne moramo ekati dan sa +10 C, ve emo pogae dati i na temperaturi iznad 0 C, uz uslov da je dan bez padavina i bez vetra. Deava se da se u januaru ukae samo jedan takav dan, pa ako ga propustimo onda due vremena neemo moi da obavimo ovaj posao.

DODAVANJE POGAA

Uz dobru pripremu, dodavanje pogaa obavlja se brzo

Pre samog dodavanja pogaa na pelinjaku emo izvriti pripreme, kako bismo ovaj posao to bre uradili, uz to manje uznemiravanje pela. Cilj je da pri dodavanju pogaa konice budu to krae vreme otvorene, kako bismo rashlaivanje unutranjosti sveli na minimum. Na foliji pogae, sa donje strane (koja e biti do pela), isecamo po celoj irini dve trake od po 20 mm. Kada konicu otvorimo, stavljamo pogau obavezno u zonu iznad klubeta, direktno na satonoe, tako da su prorezi na foliji popreno postavljeni u odnosu na ulice konice. Zatim na plodite postavljamo odstojne prstenove, kojima poveavamo prostor izmeu satonoa i poklopne daske i preko njih odmah stavljamo poklopnu dasku, i utopljavajui materijal, ako ga koristimo. Poeljno je da ovaj posao obavljaju dve osobe. U tom sluaju konica e biti otvorena samo 4-5 sekundi. Za to vreme, i na niim spoljnim temperaturama, unutranjost konice ne moe znatnije da se rashladi. Kada podignemo poklopnu dasku i spazimo da je pelinje klube nisko ispod satonoa, a iznad njega, u vencima ramova, jo uvek postoje velike rezerve zatvorene hrane, tom drutvu ne dajemo pogau, ve ga bre-bolje zatvaramo i u evidenciju beleimo zateeno stanje. Ako je temperatura takva da pele ne izleu iz konice, tokom dodavanja pogaa ne treba koristiti dimilicu. U tom sluaju pele su u klubetu i nee izletati. Ako je ponestalo hrane u drutvu, gornja zona klubeta bie blizu satonoe. U sluaju da su venci meda potpuno potroeni, dosta pela e biti i preko satonoa. Poto ba na to mesto treba da stavimo pogau, njenom ivicom emo polako i paljivo, preko satonoa pogurati pele na jednu stranu, i odmah pogau spustiti na ramove. Ako se zima sa niskim temperaturama odui, onda emo, po slobodnoj proceni, drutvima kasnije dodati jo po jednu pogau.

DRUGE VARIJANTE DODAVANJA POGAE

Pogau postaviti iznad klubeta

Poklopne daske sa Milerovim hranilicama imaju na jednoj polovini, u donjoj zoni, ugraen pokretni zamreeni ram. Neki pelari pogau stavljaju preko ove mree, s tim to u ovom sluaju potpuno uklanjaju donju stranu plastine kese, u koju je pogaa upakovana. Prilikom dodavanja pogaa na ovakav nain prethodno se moramo uveriti da li je pelinje klube u zoni konice ispod mree, a ako nije, poklopnu dasku treba okrenuti za 180. Dodavanje pogaa pomou ovakve poklopne daske jednostavnije je od prethodno opisanog naina, ali u sluaju veoma niskih zimskih spoljnih temperatura je i manje efikasno, jer e pele tee kontaktirati sa dodatom hranom, koja se, u ovom sluaju, ne nalazi neposredno na satonoama. Kod tipova konica kao to su LR i Farar, u kojima se drutva najee zazimljuju u dva tela, moe da se dogodi da, zbog neodgovarajueg poloaja pelinjeg drutva pri zazimljavanju, u vreme dodavanja pogaa kompletno pelinje klube jo uvek bude u donjem telu. U vencima ramova donjeg tela u to vreme su preostale minimalne rezerve hrane. Ako u narednom periodu bude potrajalo vreme sa veoma niskim temperaturama vazduha, to je za oekivati u to doba godine, pele nee moi da se prebace do meda u gornjem telu, pa ni od postavljanja pogaa preko satonoa gornjeg tela nee biti ama ba nikakve koristi. U ovom sluaju pogau treba postaviti preko satonoa donjeg tela, uz korienje odstojnog prstena za pogaa, koji se sada postavlja izmeu donjeg i gornjeg tela. Pogau treba otvoriti i sa gornje strane, kako bi pelama kroz nju bila omoguena komunikacija i dostupna hrana iz gornjeg tela, kada vreme otopli. Kod konica tipa A pogaa se dodaje vertikalno, uz bone letvice ramova, sa zadnje strane, pa se zatim preko nje postavlja vertikalni oieni ram za zatvaranje konice.

Kvalitetno pripremljenu pogau pele rado troe (foto: Veroljub Umelji)

Dodavanje pogae pelama u A konici (foto: Veroljub Umelji)

RECEPTI ZA PRAVLJENJE POGAA

Ako ne elimo da koristimo pogae koje nam se nude u trgovini, moemo ih i sami napraviti. eer za pravljenje pogaa treba prethodno to sitnije samleti. Ako ne raspolaemo odgovarajuim mlinom, moemo koristiti uslugu proizvoaa ratluka, koji imaju dobre mlinove za mlevenje eera. Dobro umeene pogae odmah pakujemo u najlonske kese za zamrzivae, od 3 kg. U njih stavljamo umeenu i podmerenu masu od 1 kg, tanjimo na debljinu 1-1,5 cm, i zatvaramo aparatom za lepljenje kesa, mada je dovoljno i da se kraj otvora kese samo previje. Ovako pripremljene pogae pakujemo u kutije, gde ih uvamo do dodavanja pelama.

EERNO-MEDNA POGAA SA KVASCEM

Ovu pogau pelari nazivaju i 6-5-4, zbog procentualnog uea kvasca, meda i vode. Kao osnovicu za izradu pogaa uzimamo 100 kg samlevenog eera.Za ovu koliinu eera potrebno je jo:- pekarskog kvasca 6% ......... 6 kg- meda 5% ............................ 5 kg- vode 4% ............................. 4 lit

Kvasac izdrobimo u lonac velike zapremine, preko 20 litara i preko njega pospemo 4 kg mlevenog eera, oduzetog od pripremljene koliine. Ubrzo e se kvasac pretvoriti u kaastu masu, slinu istopljenoj okoladi. Meanjem ovaj proces moemo da ubrzamo. Zatim u ovu masu sipamo 4 litra vode, dobro izmeamo i stavimo na vatru da se kuva. Moramo biti oprezni da nam smea ne pokipi, jer zagrevanjem kvasac stvara veliku penu i brzo puni lonac. Masu treba da kuvamo sve dok pena ne pone da opada i na kraju se potpuno izgubi. Tada je skidamo sa vatre i, kada se prohladi, u nju dodajemo 5 kg meda. Sve to dobro promeamo. Najbolje je za ovo koristiti suncokretov med jer je on veoma bogat polenom. Podrazumeva se da moramo biti sigurni da med ne potie iz drutava u kojima tinja neka zarazna bolest. Ovom masom zamesiemo pripremljeni eer.

JEDNOSTAVNA EERNO-MEDNA POGAAOvu pogau sainjavaju eer, med i voda.Zagrejan med pomeati sa mlakom vodom i tom meavinom zamesiti eer. Za 100 kg eera potrebno je:- meda 20% .......... 20 kg- vode 2% .............. 2 lit.

EERNO-MEDNA POGAA SA POLENOMOva pogaa je obogaena belanevinama iz polena, pa je moemo koristiti u vreme poetka razvoja legla, ako smatramo da su u konicama nedovoljne zalihe polena, a u prirodi ga jo nema. Za 100 kg eera potrebno je:- meda 15% .......... 15 kg- polena 5% .......... 5 kg- vode 2% .............. 2 lit.

Polen preliti sa 2 kg mlake vode, malo saekati da se dobro natopi, pa ga onda mikserom dobro izmeati. Med malo zagrejati (do 40 C) pa sa njim dobro pomeati kaastu masu polena i vode. Sa ovako dobijenom masom zamesiti samleveni eer.

ODSTOJNI PRSTENOVI ZA DODAVANJE POGAAOdstojni prsten za dodavanje pogaa izrauje se od istog drveta kao i konica. Sastoji se od 4 letvice dimenzija (za DB konicu) 520 x 32 x 13 mm. Na krajevima svih letvica, sa iste strane, izrezani su ljebovi dimenzija 32 x 6,5 mm. Sklapanje prstenova se vri tako to se dodirne povrine ljebova prethodno premau lepkom za drvo, pa se sve 4 letvice spoje uljebljenim krajevima. Treba se truditi da unutranji uglovi prstena budu po 90. Uglove prstena zakivamo sitnim ekserima.

ZAMENITE STARO SAE! Evo i zbog ega

DeniferBeriTipino pelinje gnezdo sadri oko 100.000 elija saa i iziskuje 1.200 grama voska da bi se izgradilo, a koliina eera koja je neophodna da bi se izluila ovolika koliina voska energetski je ekvivalentna 7,5 kg meda. Zbog toga, pelari veruju da gube novac, vreme i prinose meda zamenjujui staro sae. Meutim, ekonomska uteda moe biti obezvreena pogubnim posledicama ovakve pelarske prakse jer staro sae deluje kao bioloko skladite toksina i patogena ili kao fizika prepreka odgovarajuem razvoju larvi.

Pre odreenog vremena zavrila sam projekat o posledicama korienja starog, odnosno novog, saa na razvoj pelinje zajednice, opstanak legla i smrtnost odraslih pela. Ovaj rad prvobitno je objavljen u asopisu Journal of Apiculural Reasearch, a ovde je izloena skraena verzija istraivanja. Ovo je pravo vreme za ovu temu zbog toga to je sve vie novijih nalaza koji se tiu rezidua u vosku i polenu u pelinjem sau, i zbog toga to je ovo doba godine kada je najlake ukloniti stare, bolestima i hemikalijama krcate, ramove i zameniti ih novim.

Staro sae deluje kao bioloko skladite toksina i patogena ili kao fizika prepreka odgovarajuem razvoju larvi (foto: V. Umelji)

Medonosne pele koriste strukture nalik drveu i konicama koje je ovek izradio za sklonite, ali vosak je taj koji predstavlja osnovni graevinski materijal u unutranjosti gnezda. Odrasle radilice izluuju votane ljuspice ovalnog oblika iz svog abdomena i zatim ih modifikuju sekretima mandibularne lezde kako bi izgraivale sae. Do luenja voska obino dolazi u sakupljakom period zbog toga to radilice moraju da utroe velike koliine nektara kako bi proizvele votane ljuspice. Sae, sainjeno od niza estaougaonih elija naslonjenih jedna na drugu, predstavlja mesto na kojem se odgaja potomstvo i skladiti hrana. Takoe, sae igra veoma vanu ulogu u komunikaciji jer predstavlja podlogu na kojoj se izvode plesovi i preko koje se prenose hemijske poruke.

"U DIVLJINI, KAKO SE DRUTVO RAZVIJA I NASTAVLJA DA IZGRAUJE NOVO SAE, UZGAJANJE LEGLA SE POSTEPENO POMERA KA NOVOIZGRAENIM SATOVIMA A MED SE SKLADITI U STARO SAE. MODERNA PELARSKA PRAKSA NARUAVA OVAJ PRIRODNI PROCES PRIMORAVAJUI PELE DA IZNOVA I IZNOVA KORISTE STARO SAE ZA UZGOJ LEGLA."

Kada se prvi put izgradi, sae je elastino i skoro bele boje ali se menja usled konstantne upotrebe i prispelih zaliha. Sae koje se koristi za skladitenje hrane postaje ukasto zbog akumulacije polena. Ako se koristi za odgajanje legla, vremenom postaje tamnije, skoro crno, i krtije zbog akumuliranja fekalnih materija, propolisa i polena. Tamnija boja moe takoe da bude posledica sakupljanja i integrisanja mnogobrojnih zagaivaa u vosku tokom vremena. Votano sae sadri prvenstveno ugljene hidrate i masne sastojke sa malim procentom slobodnih kiselina i alkohola. Smatra se da ovi manjinski sastojci daju vosku njegovu plastinost i sposobnost da apsorbuje mnoge vrste materija. Neke od ovih materija, gljivine i bakterijske spore, pesticidi i teki metali, mogu da budu tetni za zdravlje pelinje zajednice. Evo liste nekih biotskih i abiotskih zagaivaa pronaenih u vosku.

Biotski zagaivai: spore amerike i evropske trulei, spore krenog legla, nozema. Abiotski zagaivai: Amitraz, Arsenic, Azoxystrobin, Boscalid, Bromopropylate, Captan, Carbaryl (Sevin), Chlordimeform, Chlordane, 2-chloroethanol, Chlorpyrifos, hlorothalonil, Chromated copper arsenate, Copper naphthenate, Coumaphos (CheckMite+), Diazinon, 4,4-dibromobenzophenone, 1,4-dichlorobenzene, Dicofol, Endosulfan, Esfenvalerate, Ethion, Ethylene dibromide, Fenthion, Fluvalinate (Apistan), Malathion, Menthol, Methomyl, Organochlorine (multi-residue), Organophosphorus (multi-residue), Methyl parathion (Penncap-M), P-dichlorobenzene, Pentachlorophenol, Phenkapton, Phenol, Phenothiazine, Polychlorinated biphenyls, 2,4,5-T,Tributyltin oxide (TBTO), Vinclozolin.

Kako se materije akumuliraju u vosku prenik elija postaje manji. Svaki put kada se larva razvija, ona isprede svilenkasti omota, iji jedan deo ostane u eliji poto se pela izlegne iz nje. Vremenom udeo svilenkastog omotaa u votanoj masi raste, pa votano sae od monolitne materije postaje vlaknima ojaan proizvod koji se sastoji od dve materije. Pele, s obzirom na veliinu elija starog saa, postaju manje.

Mlado sae je elastino i skoro bele boje ali se menja usled konstantne upotrebe i prispelih zaliha meda i polena. Sae koje se koristi za skladitenje hrane postaje ukasto zbog akumulacije polena. (foto Saa Jovi, drelo)

Feromoni se takoe integriu i prenose u sae i, u zavisnosti od njihove isparljivosti, mogu se tu zadrati veoma dugo. Jedna grupa feromona koja je relevantna u ovom kontekstu jesu feromoni legla. Ove kontaktne feromone emituje leglo i na taj nain obavetava negovateljice o prisustvu larvica, njihovoj starosti i potrebama za hranom. Pele negovateljice, koje su odgovorne za negovanje legla, ove feromone bre detektuju u starijem sau, i zbog toga ee hrane leglo. Dakle, larve odgajane u sau u kojem je prethodno, takoe, bilo leglo mogu dobiti neto bolju negu to e rezultirati njihovim uspenijim preivljavanjem.Pre prisustva varoe (Varroa destructor Anderson and Trueman) u SAD znalo se da pelinje zajednice u umerenom klimatskom pojasu mogu opstati u divljini oko est godina. Jednom kada pelinja zajednica ugine, voskov moljac, mievi i ostali strvinari obino unitavaju sae i potom pelinje stanite ostavljaju nekoj narednoj zajednici da se u njemu nastani. Moderna pelarska praksa prekida ovaj prirodni proces reciklae uzgojem pela na polu-vetakom sau koje moe biti godinama, pa ak i deceniju, staro. Sve savremenija pelarska oprema, kao to su Langstrotova konica i icom armirane satne osnove, produile su votanom sau rok trajanja za vie godina. U Velikoj Britaniji, pelari se ohrabruju da menjaju staro sae jer je to vaan segment dobre pelarske prakse. U SAD se preporuuje zamena dva najstarija sata svake godine kako se ne bi dogodilo da u ploditu bude saa starijeg od pet godina. Danas bi ak i petogodinje sae moglo takoe da bude prestaro. Pa ipak, mnogi pelari veruju da nije ekonomski isplativo vriti redovno uklanjanje i zamenu starog saa. Ne samo da su nove satne osnove skupe i da treba utroiti vreme na zamenu, nego je i za pele energetski izdatak to moraju da nadograuju osnove u funkcionalno sae koristei metaboliki dobijeni vosak. Tipino pelinje gnezdo sadri oko 100.000 elija i iziskuje 1.200 grama voska da bi se izgradilo, a koliina eera koja je neophodna da bi se izluila ova koliina voska energetski je ekvivalentna 7,5 kg meda. Zbog toga, pelari veruju da gube novac, vreme i prinose meda zamenjujui staro sae.

Meutim, ekonomska uteda uvanja starog saa moe biti obezvreena pogubnim posledicama koje ovakva praksa moe proizvesti jer staro sae deluje kao bioloko skladite toksina i patogena ili kao fizika prepreka odgovarajuem razvoju larvi. Ovo pitanje navelo me je da istraim kakve posledice staro sae ima po razvoj pelinje zajednice, opstanak legla i smrtnost odraslih pela. Tokom trogodinjeg istraivanja, poredili smo koliinu i opstanak legla, prosenu teinu odraslih pela i populaciju odraslih pela u zajednicama smetenim ili na starom ili na novoizgraenom jednogodinjem sau.

Rezultati ovog istraivanja pokazali su da pelinje zajednice koje su bile smetene na novom sau imaju znatno veu koliinu legla, veu povrinu poklopljenog legla i mlade pele vee telesne mase. Starost saa nije znaajnije uticala na konani broj odraslih pela ili na promene u populaciji pela. Meutim, trend je bio da na novom sau bude vie pela a da, u skladu s tim, na starijem sau budu vei gubici, odnosno manje pela. Opstanak legla nije se razlikovao u zajednicama sa starim i novim leglom.

Poveana proizvodnja legla zabeleena u novom sau mogla je da bude rezultat nekoliko razliitih procesa koji su se odvijali u konici. Vea koliina legla mogla je da bude rezultat opstanka legla, kvalitetnije brige o leglu od strane pela negovateljica ili polaganja jaja od strane matice. Osvrnimo se na poslednju pretpostavku. Matice su sposobne da razlikuju radiline od trutovskih elija, procenjujui irinu elije preko svojih prednjih nogu. Prenik elije tokom vremena postaje manji, pa tako i staro sae moe negativno uticati na produktivnost matice prilikom polaganja jaja.

"MATICA MOE BITI OSETLJIVA NA ZAGAIVAE U STAROM VOSKU NE ELEI DA POLAE JAJA U ODREENE ELIJE SAA. PORED TOGA, STARO SAE JE SKLADITE FEROMONA LEGLA KOJI MOGU NEGATIVNO UTICATU NA MATICU JER ONA ELIJE TAKVOG SAA PONEKAD DOIVLJAVA KAO VE ZALEENE."

Starije sae je takoe poznato kao skladite rezidua brojnih pesticida i bolesti koje mogu da budu kodljive za zdravlje pela. One se ire od zajednice do zajednice putem pokvarenog voska i materija koje su unete u konicu. Matica moe biti osetljiva na ove zagaivae ne elei da polae jaja u odreene elije saa. Pored toga, staro sae je skladite feromona legla koji mogu negativno uticatu na maticu jer ona elije takvog saa posmatra kao ve zaleene.

Sledea pojava koja je relevanta za ovo istraivanje jeste zapaanje da su pele sklone skladitenju meda i polena u elije koje su prethodno bile koriene za uzgoj legla. U divljini, kako se drutvo razvija i nastavlja da izgrauje novo sae, uzgajanje legla se postepeno pomera ka novoizgraenom sau a med se skladiti u staro sae.U zajednicama kojima ovek nikada nije manipulisao ovakvo ponaanje moe sluiti izbegavanju negativnih posledica koje staro sae moe da ima po proizvodnju legla. Meutim, moderna pelarska praksa spreava ovaj prirodni process primoravajui pele da iznova i iznova koriste staro sae za uzgoj legla, a da med smetaju u sae koje se inae koristi iskljuivo za skladitenje meda.

Veu teinu pela izleenih u novom sau najbolje objanjava razlika izmeu prosenih prenika elija dve starosne klase saa. Kao to je spomenuto ranije, kako sae stari, prenik elija se smanjuje usled akumulacije kokona i fekalnih materija koje se unutar elija taloe zbog razvoja larvi i lutki. Na telesnu masu utie genetika ba kao i inioci iz okruenja, recimo, koliina hranljivih materija kojima se larva hrani, i veliina rodne elije.Baner je 1955. godine utvrdio da je prosena teina novoizvedene pele iz starog saa iz kojeg se izvelo 68 generacija pela bila manja za 19 odsto (96,1 mg) od prosene teine pela izvedenih iz novog saa (118,3 mg).Morfoloke karakteristike evropskih radilica gajenih u sau afrikanizovanih pela bile su manje nego kod radilica odgojenih u veim elijama evropskog saa. Deli i Mors su 1991. godine utvrdili da bi mogle da se odgaje vee radilice iz trutovskih elija saa. Glukov je 1958. godine otkrio da su pele odgajene u proirenim elijama bile tee i vee to je za posledicu imalo vee prinose meda po zajednici i izgradnju veih elija. Larve radilica odgojenih u poveanim elijama dobijale su vie hrane (21 odsto vie proteina i 39,7 odsto vie glukoze) od larvi koje su gajene u normalnim radilinim elijama. Veliki broj dokaza ukazuje da je teina novoizvedenih pela proporcionalna veliini elija iz kojih su se one izlegle, kao i koliini hrane kojom su ih hranile negovateljice.

U ovom istraivanju pele odgojene u novom sau bile su za 8,3 odsto tee od onih koje su se izvele iz starog saa, to je slino Abdelitifovim nalazima iz 1965. godine, prema kojima radilice odgajane u starom sau iz kojeg se prethodno izvelo 70 generacija pela imaju za 8 odsto manju telesnu masu.

Malobrojnija populacija u starom sau moe da bude posledica vee smrtnosti larvi zbog akumulacije stranih zagaivaa zarobljenih u starom sau. Takoe, zagaivai u votanom sau mogu pelama prikriti mirise i znake pomou kojih one prepoznaju gnezdo, oteavajui tako izletnicama povratak u svoje sopstveno drutvo. Neki znaci za prepoznavanje gnezda potiu iz saa. Brid i saradnici su 1988. godine otkrili da miris pelinje zajednice koji potie od saa moe da prikrije genetske razlike meu pelama. Miris pelinje zajednice prenosi se na odrasle pele preko saa i moe promeniti prepoznavanje fenotipa za manje od pet minuta.

Matica polae vie jaja u novoizgraenom sau (foto V. Umelji)

Leglo obavetava radilice o svom prisustvu u eliji, kasti, starosnom dobu i stepenu gladi putem mehanikih i hemijskih signala. Hemijski signa li jesu feromoni legla koji mogu predstavljati faktor odgovoran za vei stepen opstanka to je utvreno u sluaju starog legla u ovom istraivanju. Votano sae se ponaa kao rezervoar za apsorbovanje i prenoenje feromona to bi moglo da objasni zbog ega rojeve vie privlai starije sae. Prisustvo feromona legla stimulie sakupljanje polena, olakava pelama prepoznavanje legla i stimulie negovateljice da hrane larve, to su sve vani faktori za opstanak legla. Fri i Vinder su 1983. godine utvrdili da je stepen preivljavanja legla vei u elijama koje su bile prethodno korienje za gajenje legla. Uzeta zajedno ova istraivanja pokazuju da feromoni sadrani u sau mogu pospeiti opstanak legla. Odstupanja u opstanku legla u ovom istraivanju mogla bi delimino da budu objanjena optimalnijom koncentracijom feromona legla u starijem sau.

Tokom naeg istraivanja doli smo do naizgled paradoksalnih rezultata o veoj proizvodnji legla u novom sau i boljem opstanku legla u starom sau. Verujemo da je najbolje pomiriti ove rezultate, u sebi i sa literaturom, i to tvrdnjom da matica najvie jaja polae u novom sau, ali da kada ga poloi u eliju, najvee anse da e opstati larva e imati ako se nalazi u starom sau. Pa ipak, sveukupno posmatrano, proizvodnja legla je najvea u novom sau. Oigledna korist od maksimalizovanja polaganja jaja pretee nad koristi od maksimalizovanog opstanka legla.

Tokom tri godine istraivanja, pelinje zajednice sa novim saem imale su vie legla, veu povrinu poklopljenog legla i tee novoizvedene pele. Opstanak legla je samo donekle (rezultati variraraju od sluaja do sluaja) bio bolji u starom sau. I konano, na smrtnost odraslih pela uticala je starost saa u kojem su bile odgajane i smatra se da je neto manja, ali ne znaajno, u novom sau. Veliki broj injenica ukazuje da novo sae pozitivno utie na sveukupno zdravlje pelinje zajednice i reprodukciju. Ovi nalazi sugeriu pelarima da treba da izbace veoma staro plodino sae iz svoje pelarske prakse.

BAGREM (Robinia pseudoacacia L.) Tekst i fotografije: Veroljub Umelji

Bagrem je listopadno drvo, poreklom iz Severne Amerike. Visina dostie do 25 m a prenik stabla do 50 cm. Mlade grane su sa otro zailjenim trnovima, koji tite pupoljke. Listovi su neparno perasti, sastavljeni od 9-21 eliptinog listia. Cvetovi su beli, jako prijatno mirisni, sakupljeni po 15-20 u lepe visee, grozdaste, rastresite cvasti. Bagrem se lako razmnoava semenom, kao i izdancima. Pelari bi trebali da se uporno bore za ouvanje postojeih povrina pod bagremom, kao i da intenzivno rade na podizanju novih zasada. Bagrem brzo raste i skromnih je zahteva u pogledu kvaliteta zemljita. Veoma je osetljiv na kasne prolene mrazeve, pa se ponekada desi da cvetni pupoljci potpuno izmrznu, tako da izostane cvetanje na pojedinim lokacijama. Ako se tome doda da bagrem cveta za vreme promenljivog prolenog perioda, tako da kia, hladnoa i vetar po nekada danima ne dozvoljavaju pelama da izleu iz konica, onda su u takvim prilikama neminovna velika razoaranja pelara u ovu pau. Loe raspoloenje se moe ublaiti jedino seobom konica na druge lokacije, gde bagrem nije izmrzao, kao i na terene gde cvetanje poinje kasnije...

Cvetanje i medenje bagrema

Bagrem cveta obilno, najee od poetka maja pa do kraja juna, 40-45 dana posle kretanja prvih pupoljaka. Poetak cvetanja zavisi od klimatskih prilika, nadmorske visine, sorte, konfiguracije terena, od stepena osunanosti povrina pod bagremom, sastava zemljita itd. Na vreme cvetanja bagrema znatno utiu prethodne klimatske prilike, tako da poetak cvetanja na istom podruju iz godine u godinu moe da varira i do 15 dana. Zbog navedenih injenica u jednoj sezoni mogu, sa istim pelinjim drutvima, da se koriste dve, pa i tri bagremove pae.

Od vremena kada je duina cvetnih pupoljaka bagrema 2 cm do poetka cvetanja protekne oko 15 dana

Bagrem najranije poinje da cveta na najniim nadmorskim visinama, u dolinama velikih reka. Kako se poveava nadmorska visina zemljita, po pravilu bagrem na tim terenima poinje sve kasnije i kasnije da cveta. Optimalna nadmorska visina za seobu konica na drugu bagremovu pau je 200-300 mnv. Treu bagremovu pau treba koristiti na brdskim terenima, na 500-600 mnv. Poznato je i u praksi vie puta proveravano, da na preko 700 mnv bagrem praktino ne medi. Zato treba da budemo oprezni i da pri izboru mesta za korienje kasne bagremove pae, obavezno imamo u vidu i nadmorsku visinu mesta gde elimo da smestimo konice. Mogue je pronai i terene gde se na jednom mestu, bez seobe, mogu koristiti dve bagremove pae. To su ravniarsko-brdska podruja na kojima je bagrem veoma zastupljen. Kada na takvom podruju konice smestimo u podnoju brda, pelama e biti dostupan i ranije procvetali bagrem u dolini kao i onaj koji e kasnije poinjati da cveta na veim visinama. Na jednoj lokaciji cvetanje bagrema, odnosno luenje nektara obino traje do 14 dana. Luenje nektara je najintenzivnije od treeg do desetog dana cvetanja. U niim predelima, s plodnijim zemljitem, bagrem ranije cveta i lui mnogo vie nektara, nego u brdsko-planinskim. Takoe, starija i usamljenija stabla izdanije lue nektar, nego mlada u gustim bagrenjacima.

Poetak medenja bagrema

Mogunost korienja tri bagremove paeKada su ranoprolene vremenske prilike uobiajene za to doba godine, onda pelari mogu da pronau lokacije gde se poeci cvetanja ranog, srednjeg i kasnog bagrema meusobno razlikuju od 7 do 10 dana. U tom sluaju se mogu, dobrim delom, u toku jedne sezone, sa istim pelinjim drutvima iskoristiti i tri bagremove pae. Kada su poeci medenja ranog, srednjeg i kasnog bagrema fazno pomereni u proseku za po 8 dana, a poto najintenzivniji unos nektara na jednoj pai traje oko 8 dana, to znai da im vaga na ranoj pai pone naglo da pada, a na srednjoj pai pone da raste, konice treba odmah seliti.

Proseni dnevni unosi nektara za vreme dobre bagremove pae (dijagramski prikaz)

Grafiki prikaz mogunosti korienja tri bagremove pae

Isto vai i za seobu sa druge na treu bagremovu pau. Na osnovu iznetih pokazatelja najoptimalnije je da se konice sa prve na drugu i sa druge na treu pau sele desetog dana medenja prethodne pae. Sa ovakvim nainom korienja tri bagremove pae teko moe da se desi da u jednoj godini ostanemo bez bagremovog meda. Jer ako na jednoj lokaciji bagrem omane zbog slabog medenja ili loih vremenskih prilika, mala je verovatnoa da e se isto desiti i na ostale dve pae. Naprotiv, ako budu povoljne vremenske prilike, i bagrem dobro zamedi na sve tri pae, veoma e nam se isplatiti trud oko ovih seoba konica. Cvetovi bagrema najjae lue nektar na dnevnoj temperaturi od 20 do 25C, sa optimalnom vlanou vazduha i tla, kada je vreme bez vetra, uz jutarnju rosu i temperaturu iznad 16 C. Dnevni unosi na ovoj pai mogu da budu do 15 kg nektara, a ukupan prinos sa jedne pae i 70 kg nektara po konici. Prinos meda sa jednog hektara moe da bude do 1.000 kg. Bagremov med je odlinog kvaliteta, vrlo prijatnog mirisa i ukusa. Spada u red najcenjenijih medova. Skoro je bezbojan, kristalno providan, sa jedva primetnom zelenkastom nijansom. Vrlo dugo ne kristalie, ponekada i nekoliko godina.

Maarske sorte bagrema. U Maarskoj je dugo godina raeno na stvaranju novih sorti bagrema, ije se osnovne odlike ogledaju u boljoj izdanosti nektarom, neto kasnijim poetkom cvetanja i veoj otpornosti na izmrzavanje. Stvoreno je vie sorti, meu kojima se istie svetloruiasti bagrem (Robinia pseudoacacia L. sp. halvanj roasti). Pored navedenog, ova sorta se odlikuje izuzetno bogatim cvetanjem i brzim porastom.

Nukleus - oplodnjakNukleus oplodnjak nita novo, sve je ve poznato! Oplodnjake koriste proizvoai matica, nukleuse bi trebalo da koriste pelari poetnici, ali ih ipak nema na naim pelinjacima koliko su potrebni. I pored stalnog pisanja u naem asopisu o velikoj ulozi nukleusa pelari odustaju od njihove masovnije primene, a pogotovu za uvanje matica u njima u toku cele godine.

Ovim lankom elim da pobudim interesovanje pelara za nukleus sa polu-ramovima. Nukleus oplodnjak je funkcionalan, ispunjava date uslove L. R. standardu, a ima i bolje osobine u odnosu na dosad opisane nukleuse.

Ovaj nukleus ima pet polu-rama standardnih sanduka, u ovom sluaju L. R. kao na slici broj 1. za formiranje ovakvog nukleusa treba manji broj pela, jer je prethodno sklopljen ram dat proizvodnom drutvu na izvlaenje i popunjavanje medom, moe se ubaciti pored legla a kod matica zalee, pele zatvore leglo, ram se rasklopi i sa pelama i sa leglom se ubaci u nukleus, dodaju se jo dva rama a zatim po usvojenom pravilu u pelarstvu, doda matinjak ili rezervna matica. Ubaene pele u formiranom nukleusu sa polu- ramovima lake odravaju mikro klimu, lake se brane od grabei, nema vlage u nepokrivenom delu nukleusa pri formiranju klubeta. U toku zime potroe manje hrane. Ovo su osnovne prednosti nukleusa sa polu-ramovima. Ovaj sistem polu-ramova od pre sto godina je sam usavrio i prilagodio zahtevima sa eljom da ima vie pozitivnih u odnosu na negativne.

Ovakav nukleus oplodnjak omoguuje: oplodnju matica u 99% sigurnosti i normalan razvoj. Oploene matice se testiraju to zavisi od stepena obrazovanja pelara. Ako se eli sauvati rezervna matica, kad se nukleus razvije i nema prostora za razvoj i skladitenje, doda mu se nastavak. Ja sam imao nukleuse sa est nastavaka u kome je bilo pet nastavaka sa leglom a samo u estom je bilo meda. Matica u ovakvom nukleusu polae jaja na svim ramovima, od zida do zida, a visoko produktivne polau vie jaja u jednoj eliji. U mom pelinjaku, u takvom nukleusu matica je poloila i po sedam jaja u jednoj eliji.

Kada se matica oplodi, testira i daje eljene rezultate obeleava se i to sa manjim rizikom no kada maticu traimo u proizvodnom drutvu. Pri zameni matica, polu-ram se sa maticom prinese standardnom ramu i bez hvatanja rukom prelazi sama na ram, a stara se rukom uzima i ubaci u nukleus gde je lake prihvate, a uva se kao rezerva.

Zahvaljujui ovom nukleusu uveo sam nov nain zamene matica i to u rano proleekada zavravam sa tretiranjem protiv varoe. Proizvodno drutvo tretiram u jesen ili u toku zime i prolea. Nukleuse sa mladim rezervnim maticama ne tretiram jer u njim nema mnogo varoe (Apitol, Hemovar). S druge strane izbegavam veu koliinu legla u jesen u proizvodnim drutvima sa starim maticama i time se i borim protiv varoe. Jer manje legla u jesen kod proizvodnih drutava manje i varoe koja ostaje preko zime a u toku zime i ranom proleu kako je reeno, tretiranjem ukloni se ono malo varoe, koja je ostala na pelama. Mlada matica se ubacuje radi zamenivanja u proizvodno drutvo u vreme kada se preporuuje nadraajno prihranjivanje pred glavnu pau (npr. bagrem). Ovakvi nukleusi zimu prezimljuju sa jednim nastavkom uz ee dodavanje pogaa a idealno preive na dva i vie nastavaka. Kada se eli od nukleusa proizvesti proizvodno drutvo ili ojaati slabo sklope se ramovi prema slici 2.

Debljina dasaka za izradu nukleusa je od 20-25mm, a farbaju se sadolinom, moe i uljanom bojom, nikako lakom i bojama na nitro bazi. U starim knjigama nai dedovi i pradedovi napisae da je Bog nama pelarima dozvolio da probamo i da lutamo. Vi neete nigde lutati jer ete imati uvek rezervne matice i jaka proizvodna drutva

RAD SA MALIM OSMODELNIM OPLODNJACIMAO autoruRoen je 22. marta 1949. godine u Oplaniu, SO Kni, u pelarskoj porodici. Samostalno pelari od 1967. godine, a profesionalno od 1994, sa oko 150 DB konica. Autor je knjiga U svetu pela i Atlas medonosnog bilja 1 i 2, za koje je, na Svetskom pelarskom kongresu Apimondija 2003, nagraen bronzanom medaljom, ime su njegove knjige proglaene za najbolje svetsko delo o medonosnom bilju. Dobitnik je i zlatne medalje Apislavije, kao i najvi ih domaih priznanja, diplome profesor Jovan ivanovi i zlatne medalje Zasluni pelar.Oplodnjaci su mala pelinja drutva, ija je prvenstvena uloga prihvatanje zrelih matinjaka i negovanje mladih matica. U njih se mogu dodavati mlade nesparene matice ili matinjaci stari 14 dana, iz kojih e se sledeeg dana izlei mlade matice. Tokom narednih 14 dana matice e se oploditi i poeti da polau jaja.U praksi se koristi mnogo vrsta oplodnjaka. Po broju oplodnjaka koji ine jednu celinu, mogu biti jednodelni ili viedelni. Po gruboj podeli u odnosu na veliinu ramova koji se u njima koriste, oplodnjake moemo svrstati u tri kategorije.Veliki oplodnjaci formiraju se sa 23 plodina rama i pripadajuim pelama, od ega je jedan ram sa zrelim leglom a 12 sa medom i polenom.Mali oplodnjaci formiraju se sa 23 mala rama, minimalne pojedinane unutranje povrine oko 100 cm2, uraenih tako da mogu u veem broju da se smeste u plodite ili medite standardnih konica, gde e biti izgraeni i zaleeni ili napunjeni hranom. Ovi oplodnjaci se naseljavaju sa nekoliko stotina pela, iji e broj zavisiti od veliine ramova koji se koriste. Minimalni oplodnjaci formiraju se bez ramova, a naseljavaju se akom pela.Korienjem malih oplodnjaka postiu se odlini rezultati ako se potuju pravila rada sa njima i sve operacije u vezi uzgoja matica pravilno obavljaju. Ovi oplodnjaci predstavljaju pelinja drutva u malom, to potvruje injenica da se njihovim korienjem matice uspeno izvode i oplouju i da je kvalitet tih matica isti kao i onih koje su dobijene korienjem drugih tipova oplodnjaka. Iako je na sparivalitu postavljen veliki broj oplodnjaka koji su u blizini velikog pelinjaka, ne dolazi do grabei, to ukazuje na to da su to mala, ali normalno organizovana drutva, sposobna za samostalnu egzistenciju i za uspeno odgajanje matica u vie turnusa u toku jedne sezone. Prednost korienja malih oplodnjaka je u tome to je rad sa njima lak, brz i ekonomi an, pri emu omoguavaju dobijanje kvalitetnih matica.Opis oplodnjakaTema napisa je rad sa osmodelnim malim oplodnjacima, koji su originalna konstrukcija autora ovog lanka, a po ideji gospodina Milana Jaimovia, pelara iz Metkovia.U jedno telo, kvadratne osnove, spoljnih dimenzija 390390 mm, visine 165 mm, smeteno je 8 troramnih oplodnjaka, iste veliine (slika 1). Unutranje dimenzije ramova su 80136 mm, ukupna visina rama 148 mm, a duina satonoe 116 mm. Veliina ramova je prilagoena unutranjim dimenzijama polunastavka DB konice, tako da u jedan polunastavak mogu da se smeste, po duini, 4 rama, odnosno ukupno 52 rama.Podnjaa je pokretna i na nju se telo oplodnjaka jednostavno postavlja. Na donjoj strani tela izrezana su pojedinana leta, veliine 157 mm, po 2 sa svake strane tela, a na podnjai, na odgovarajuim mestima uraene su male poletaljke. Umesto poklopne daske svako odeljenje oplodnjaka ima zaseban ram, spoljnih dimenzija 118129 mm, visine 20 mm, debljine zidova 10 mm, koji je sa gornje strane oien pocinkovanom mreom sa okcima 33 mm. Krov je spoljnih dimenzija 426426 mm, na ijim bonim stranicama je izrezana po jedna krga, pod uglom od 45, duine 250 mm, irine 3 mm. Postolje je kvadratne povrine, 350350 mm, debljine 20 mm. Od pocinkovanog lima je uraen oluk, kvadratnog preseka, unutranjih mera 7272 mm, duine 150 mm, iji su produ- eci stranica na gornjoj strani savijeni pod uglom od 90 u duini od po 50 mm, i sa po 3 vijka privreni za donju stranu postolja, na sredini, u preseku dijagonala. Oluk postolja navlai se na bagremov stub, preseka 7070 mm, ukupne duine 1 200 mm, koji je vertikalno poboden u zemlju do visine 800 mm.Po polovina bonih stranica tela oplodnjaka, podnjae i krova, ofarbana je naizmenino utom, zelenom, belom i plavom bojom.

Izrada oplodnjakaSve delove treba izraditi od kvalitetne grae, sa velikom preciznou, kako bismo mogli da ih ugradimo i oplodnjak kompletiramo. Poto sve delove izradimo pristupamo sklapanju tela oplodnjaka. U alatu za sklapanje konica zakivamo stranice tela oplodnjaka, A i B (slike 1, 2 i 3), ije smo spojeve prethodno premazali lepkom za drvo. Ostali spojevi, unutar tela oplodnjaka, se ne premazuju lepkom, ve se samo ukivaju malim ekserima. U sklopljeno telo oplodnjaka, u lebove stranica B, ugraujemo uzdune pregrade, V. Zatim, izmeu uzdunih pregrada, V, ugraujemo, i za stranicu B zakivamo nosae, G, koji su za 20 mm nii od gornje ivice tela. Posle toga ugraujemo pregrade D, a na kraju pregrade .Pre sklapanja oplodnjaka treba zakovati limene nosae ramova na stranicama A, na uzdu- nim pregradama V, nosaima G i pregradama . Nosai ramova su dimenzija 10020 mm, a isecaju se od nekorodirajueg lima debljine 0,5 mm.Svi delovi tela oplodnjaka moraju biti tano poravnati sa donjim i gornjim ivicama stranica A i B, osim nosaa G, koji je, kao to je ve reeno, nii za 20 mm od gornje ivice tela. Svi delovi tela oplodnjaka prikazani su na slici 2, a pogled odozgo na sklopljen oplodnjak na slici 3. Za sklapanje podnjae, odnosno postolja, koriste se letvice E, izraene od tvrdog drveta, preseka 4015 mm, duine 370 mm za podnjau i 330 mm za postolje.Sklapanje ostalih delova oplodnjaka je jednostavnije i ne zahteva poseban opis. Povrine koje se farbaju prethodno treba premazati vrelim firnajzom, pa dva puta odgovarajuom farbom, u vremenskim razmacima od po 24 sata.

Priprema ramova za naseljavanje oplodnjakaU ramove, prethodno uzdu no oiene sa dve ice, ugraujemo satne osnove dimezija 13275 mm. Polunastavak DB konice delimo na 4 pregrade (slika 4) ugradnjom 3 letvice dimenzija 4565010 mm, koje su od gornje ivice polunastavka nie za 17 mm. One e biti nosai ramova. U tako pripremljen polunastavak stavljamo ukupno 52 mala rama sa ugraenim satnim osnovama. Popunjen polunastavak stavljamo na podnjau jakog drutva, pronalazimo maticu u tom drutvu i sputamo je u ovaj polunastavak pa preko njega postavljamo matinu reetku.Na reetku stavljamo plodite sa polumeditem koje je ve bilo na njemu (slika 5). Ovo radimo najmanje na 30 dana pre naseljavanja malih oplodnjaka. To je, najee, vreme vone i maslakove pae, pa e pele brzo izgraivati sae u ovim ramovima i matica e ih ubrzano zalegati, tako da emo u vreme naseljavanja oplodnjaka imati na raspolaganju dovoljno ramova sa zrelim leglom.Kada otpone bagremova paa, na plodite jakog drutva, koje je ve napunilo jedan polunastavak meda, stavljamo takoe polunastavak, isto pripremljen i popunjen malim ramovima kao i u prethodnom sluaju. Preko ovog polunastavka vraamo pune polunastavke koji su bili na toj konici. Na jakoj bagremovoj pai pele e veoma brzo izraditi sa- e u malim ramovima i elije do kraja napuniti medom (slika 6).Koliko emo angaovati ovakvih polunastavaka, odnosno malih ramova za zaleganje i punjenje medom, zavisi od toga koliko oplodnjaka elimo da naselimo, raunajui jedan ram sa leglom i jedan sa medom po oplodnjaku.

Naseljavanje oplodnjakaOplodnjake naseljavamo jedan dan pre dodavanja zrelih matinjaka. Pre naseljavanja, leta praznih oplodnjaka potpuno zatvaramo malim komadima sunera. Po jedan mali ram sa zrelim leglom (slika 7), i jedan sa medom (slika 8), oba bez pela, uzimamo iz polunastavaka drutava koja su ih izgra ivala i stavljamo ih u jedan oplodnjak (slika 9). Na isti nain naseljavamo i ostale oplodnjake.Kada naselimo 32 oplodnjaka pristupamo punjenju istih pelama. To radimo na sledei nain. U jaem drutvu pronaemo maticu i privremeno je hapsimo sa nekoliko pela u iani kavez. Pele iz medita tog drutva stresemo u plodite. Zatim vadimo jedan po jedan plodini ram i pele sa njih stresamo u plodite. Umesto dimilice koristimo runu pumpicu od 1 litra, u kojoj je eerni sirup u razmeri 1:1 i povremeno sa njom prskamo streene pele. Poto e im krila ovlaiti, one nee moi da izleu iz plodita, a lizanjem sirupa dobro e se najesti. Pele emo stresti sa svih ramova osim sa jednog, koga ostavljamo do zida konice, da bi na njemu deo pela mogao da se grupie. Zatim aom od jogurta paljivo zahvatamo streene pele, i po punu au, otprilike 400500 pela sipamo u oplodnjak, koji odmah poklapamo oienim ramom. Na isti nain dodajemo pele i ostalim oplodnjacima, koje takoe odmah poklapamo. Kada naselimo svih 8 oplodnjaka u jednom telu, na njega odmah stavljamo krov, i nastavljamo naseljavanje ostalih oplodnjaka.Iz jednog drutva oduzeemo pele za naseljavanje 32 oplodnjaka. Kada smo to uradili, u plodite tog drutva vra- amo sve ramove sa kojih smo stresali pele i maticu osloba- amo iz kaveza i vraamo je u plodite. U tom drutvu je ostalo jo dosta pela, pa e ono, zahvaljujui i kompletnom leglu, ubrzo postii staru snagu. Na isti nain naseljavamo i ostale oplodnjake.

Dodavanje zrelih matinjaka i izvoenje maticaNa prethodno pobodene bagremove stubove postavljamo postolja i onda na njih stavljamo naseljene oplodnjake. Sledeeg dana popodne, oplodnjacima dodajemo po jedan zreo matinjak (slika 10), i preko matinjaka i satonoa ramova postavljamo plastine poklopce tegli od 720 ml, koje e biti hranilice oplodnjaka (slika 11). Pred vee u poklopce sipamo eerni sirup. To inimo kroz mreicu, ne podiui ramie sa oplodnjaka. Sirup dodajemo ukupno 5 veeri.Treeg dana od naseljavanja oplodnjaka, kasno uvee, po mraku, otvaramo leta vadei komade sunera kojima su bila zatvorena. Do tada, iako su leta bila zatvorena, oplodnjaci su imali odlinu ventilaciju kroz krge krova i mreu na ram- iima. Prskanjem pela pri naseljavanju oplodnjaka i samim postupkom naseljavanja, uz nemogunost izletanja 3 dana, etvrtog dana izjutra (slika 12), pele e, imajui utisak da su seljene, izvriti orijentaciju i nepogreivo se vraati u svoj novi dom (slika 13). U meuvremenu, dok su leta jo uvek bila zatvorena, i matice su se izlegle, pa njihovo prisustvo u tim malim drutvima, stvara potpunu harmoniju i doprinosi postizanju odgovarajue podele rada, tako da te zajednice poinju da ive normalnim pelinjim ivotom.

Sutradan po otvaranju leta, uklanjamo izleene matinjake i oplodnjacima dodajemo po trei ram, koji je ovog puta sa satnom osnovom, koju e pele ubrzo izgraditi. Ako ovo ne uradimo na vreme, pele e u praznom prostoru, na hranilici izgraditi zaperak (slika 14), ime nam jo jednom stavljaju do znanja da su to drutva sa svim osobinama i sposobnostima zajednice odakle su uzete.Za nekoliko narednih dana, matica e se spariti i ubrzo poeti da polae jaja. etrnaestog dana od dodavanja matinjaka u oplodnjake, pre podne oduzimamo mlade, kvalitetne matice, koje su oploene i pronele, i isporuujemo ih naruiocima, a istog dana, pred vee, u oplodnjake dodajemo zrele matinjake drugog turnusa, koji su u meuvremenu odgajeni. Na isti nain turnuse ponavljamo 78 puta u toku sezone.

Zavretak rada sa malim oplodnjacimaKrajem avgusta, odmah po isporuci matica zadnjeg turnusa, iz oplodnjaka vadimo ramove sa pelama i stavljamo ih u posebno pripremljene polunastavke, u svaki po 52 komada.Pri tome vodimo rauna da ramovi sa leglom budu grupisani u sredini, a oko njih ramovi sa hranom. Po dva tako naseljena polunastavka, u koje smo zbrisali i pele sa zidova oplodnjaka, postavljamo na podnjau.Ovako formirano drutvo pojaavamo sa pelama koje emo stresti sa 23 plodina rama sa otvorenim leglom, uzetih iz plodita jakih drutava. Pri naseljavanju polunastavaka sa malim ramovima i pelama i pri stresanju pela sa plodinih ramova, treba im izjednaavati mirise prskajui ih recimo razblaenom rakijom. Preko polunastavaka stavljamo poklopnu dasku i krov (slika 15). Sutradan ovom drutvu dodajemo maticu pomou kaveza. Po potrebi, prihranom emo rezerve hrane dopuniti, kako bi ova zajednica uspeno prezimila.Idueg prolea, iz ovog drutva, koristiemo izgraene ramove, sa leglom i hranom, za ponovno naseljavanje malih oplodnjaka.Ispranjene oplodnjake i postolja odlaemo u magacin. Na pelinjaku ostaju pobodeni stubovi, na ije vrhove smo, radi zatite od truljenja, navukli plastine flae, kojima smo prethodno odsekli konusni deo.Rad sa rofusovim oplodnjacimaPOSTAVLJENO 17.03.2009.10.232 PREGLEDAMr. NAUM BANDOV,E-mail:[email protected]. Frukogorska br. 25,22327 MaradikPosebnu panju u oploivanju matica zasluuju oplodnjaci Amerikanca Rofusa koji su vrlo ekonomini, efikasni, a rad sa njima je vrlo jednostavan i interesantan. Originalni sistem Rofusovih oplodnjaka je sa polunastavcima kako pokazivaema-slika br. 1.ema-slika br.1 Selekcioni Rofus Izgled iznutra Rofusova reetka Rofusovi sistemi na pelinjaku Ja sam je neto modifikovao zbog ekonominijem radu i efikasnijoj oplodnji matica i proizvodnji ROJEVA i primenjujem je na normalnim nastavcima LR konice, ili kombinirano i sa polunastavcima zavisno od situacije-jaine drutva, odnosno tehnologije koju primenjujem.Ekonominost se ogleda u tome to se pravi od standardnih delovaLR KONICEtj. od polunastavaka i normalnih nastavaka sa malom adaptacijom, koje se i dalje mogu koristiti kao polunastavci i nastavci u meditu odnosno ploditu. Adaptacija se sastoji u tome to se na nastavak ili polunastavak naprave6 ljeba (po 3 sa svake manje strane)za uvlaenje3 tanke pregradne daske. Sistem se sastoji i kod polunastavaka i kod nastavaka od Rofusove reetke4 male hranilice za medno ~ eernu pogau, koji se ujedno koriste kao poklopne daske svakog oplodnjaka. Ostali deloviPODNJAA, KROV i RAMOVI ostaju isti kao od LR konice. Druga prednost je u tome to se od jednog normalnog drutva, zatim karta ili bezmatka naprave onoliko oplodnjaka koliko ima ramova sa leglom i to od dva do osam oplodnjaka.Efikasnost se ogleda u tome to se oplodnja matice vri uspeno u velikom procentu, ak nekad i do 90%. Druga prednost se ogleda u tome to se vrlo lako naprave rojevikad se spoje pele od 2 oplodnjakaJednu maticu stavimo u kavez u jednom novom formiranom nukleusu, a drugu koju takoe stavimo u kavez u drigi novi nukleus. Ukoliko je bilo vie oploenih matica, prodaju se pojedinano kaomlade oploene matice. Trea velika prednost Rofusovih oplodnjaka je u tome to nikad nemoe da doe do NAZOVI MATICEako u nekom oplodjaku iz bilo kog razloga matica se ne oplodi, odnosno ako se ne vrati sa oplodnje. U tom sluaju sve pele preko duplematine reetke koje je ima u svakom oplodnjaku na Rofusovoj reetkiukupno 4,preice u druge oplpdjake gde su se matice oplodile.Interesantnost ovih oplodnjaka sastoji se u tome to pelar ulazi u viu tehnologiju rada sa konicama, tj. u dvomatina, tromatina i viematina drutva,a takoe dobija vea saznanja o biologiji pela i njihovom ponaanju u okviru pelinje zajednice, to sa sigurnou tvrdim da ba to fali pelarima da bi postali PRAVI PELARI, a ne da ostanu uvari konica sa pelama. Ako pelari primene Rofusov sistem proizvodnje matica ni u jednom momentu ne treba da se brinu za broj pelinjih drutava na svom pelinjaku. Ovo dobija veuvanost ba u vreme kad pelinje bolesti su u poveanju, a i tete od pesticida rastu i kad pelari koji imaju od 50 do 100 drutava,u nekim godinama u prolee, ostanu na 50% ivih od ukupnog broja pelinjih drutava.Dakle jedan sistem ROFUSOVOG OPLODNJAKA sastoji se od: Klasine podnjae, jedana ili vie Rofusovih reetaka, jednog ili vie rofusovih nastavakapodeljeni sa po 3 pregradne daske na po 4 oplodnjaka. Svaki oplpdnjak ima specjalnu poklopnu dasku koja moze da primi medno ~ eernu pogau , (ukupno 4 poklopne hranilice) i krov.Rad odnosno formiranje ovog sistema se pravi tako, to na istom mestu gde je neko pelinje drutvo slabije (prvenstveno ja ovo koristim) ostavi podnjaa, na nju se postavi rofusova reetka, a na nju rofusov nastavak podeljen na 4 oplpdnjakai na svaki oplodnjak specjalna poklopna daska sa medno ~ eernom pogaom. U svaki oplodnjak se stavi po jedan ram sa zatvorenim leglom sa pelama bez matice i po jedan ram sa medom i polenom i ostavimo tako pripremljen 2 do 3 sata bez matinjaka.Kada radim sa jaom pelinjom zajednicom, rad na formiranju Rofusa je neto drugaiji.Tada imamo vie ramova sa leglom od 4 (etiri), onda nad poklopnim daskama sa pogaom postavimo novu Rofusovu reetku pa nov Rofusov nastavak i ponovimo isto to smo napravili prethodno i napravimo Rofusov sistem na dva sprata i t.d.(Vidi sl. 6.)Na kraju stavimo krov.Ukoliko radimo sa drutvom koje smo ga proglasili za kart i sigurni smo da matica nije kvalitetna, maticu ubijemo, i napravimo istu radnju kao pre, stim da sve pele, kune i izletnice, ostanu u Rofusovom sistemu. Ukoliko radimo sa drutvom koje ima dobru maticu ili rojidnenu, takvu maticu ne ubijemo nego sa 2 ~ 3 okvira ostavimo je u nukleus na isto mesto da se razvija, a rofus stavimo na novo mesto. Nakon 2 ~ 3 sata od formiranja u svaki oplodnjak stavimo po jedan zreo, prethodno posebno pripremljen matinjak ili od rojidbenog nagona, specjalno napravljen matinjak od matice koja ima odline karakteristike, stim to je ne proirivamo sa novim saem, ili matinjak tihe zamene i sl.Tako pripremljen Rofusov sistem ostavimo ga oko 15 dana, koliko je potrebno vremena da novo oploene maticeSlika 6ponu da nose jaja i da proverimo njen kvalitet. Sigurno je da sve matice ne mogu da se oplode jer postoji normalan dozvoljeni gubitak matica, a to se kree prema mom iskustvu otprilike do 20%. U tom sluaju pele iz oplodnjaka gde se nije vratila maticapostepeno prelazepreko duple matine reetke na Rofusovoj reetki u oplopdnjake gde su se matice oplodile i vratile u svoj oplodnjak ili izvadimo pregradnu dasku i napravimo NUKLEUSE. Prvi znak da se matica oplodila u oplodnjaku je kad pele ponu da nose polenov prah i ponu da izgrauju sae. Oploene matice prvo obeleim posebnim aparatombojom koja je predviena za odreenu godinu(Vidi sl.7)iprebacujemo je ueljena drutva, ili formiramo nukleuse ili ih stavljamo u kaveze i idu u prodaju, ili poklanjamo prijateljima. Viak oploenih matica uvamo ih u kavezima u specjalno odreenim drutvima ili nukjeusima. Pored toga sto matice testiram na prinos pelinjih proizvoda, na mirnou, na tihu zamenu,testiram ih i na HIGIJENSKO PONAANJE, (HIG) odnosno na otpornost premabolestima pelinjeg legla. Naveu dva testa za HIHIJENSKO PONAANJE: Sl. 7 Sl. 8 Sl. 9 Sl. 10

1. Ubadanjem u izvestan elija zatvorenog legla sa entomolokom ili injekciskom iglom (dovolno je na 3 mesta po 7 elija).(Vidi sl. 8 i 9)Brzo otklanjanje mrtve larve ili lutke do 24 asa inicira vrlo higijensko ponaanje i tu otpada 10 do 15 matica super higijensko ponaanje. Drutvo koje poseduje takvu maticu nema mogunosti da oboli od bolesti pelinjeg legla. Ukoloko nukleus to ne oisti za 24 asa , vrimo kontrolu nakon 72 asa. Ako pele oiste to za 72 asa (3 dana) jo uvek su to dobre matice koji se takoe ponaaju HIGIJENSKI. U ovu grupu spadaju30 do 40. I ove matice skoro da ne oboljevaju od bolesti pelinjeg legla.Ako pele u nukleusu ne oiste mrtve pele i nakon 7 danato suKART matice i njih se moramo oslobaati to je bre mogue. U ovu grupu spadaju do 20 matica. Ove matice su podlone da obole od bolesti pelinjeg legla(AMERI?KUI EVROPSKU KUGU, KRENO LEGLO , KAMENO LEGLO, MEINASTO LEGLO I SL). Ovaj test moe da primenjuje svaki pelar koj proizvodi matice od najprostijeg do najboljeg naina to obavezno preporuujem.2. Drugi test je neto sloeniji i mogu da ga koriste mlai pelari koji ele da se bave naukom, a to je to se prvo presee otrim noem pare saa sa zatvorenim leglom 3 X 4,(VidiSl. 10)i stavi se u zamrziva da larve ili lutke uginu za 24 asa i to se pare kasnije vraa na isti mesto odakle smo ga izvadili i isto pratimo za koliko vremena bie oieno. (Ovi testovi su detalno opisani u mom MAGISTARSKOM RADU od 1990 god.)Svi pelari, odnosno proizvoae maticabi trebalo da budu obavezni i da imaju cilj da poveaju frekvenciju gena odgovornih za higijensko ponaanje. Sa kooperacijom i mnogo edukacije i prakse u testiranju i zamenomsa hihijenskim maticama, frekvencija gena sadanjih matica~ pela, bie vrlo brzo promenjena u korist HIGIJENSKOG SOJA. Soj koj je HIGIJENSKI ne samo to e biti otporan na AMERIKU (Vidi sliku 11) i EVROPSKU KUGU to je jedinstven siguran i pouzdan nain da se eliminiu i glivice prouzrokovai KRENOG LEGLA. Sl. 11Uslov da se proizvede Visoko kvalitetno-produktivna i higijenska matica potrebno je imati vrlo jako ODGAJIVAKO DRUTVO, sa dovolno koliine meda i polena. Pelar mora da se pridrava odreenih pravila i to:1. da presauje larve stare do 20 sati, odnosno 4 dan od polaganja jaja.(Vidi ciklus br.4, to znai larva od prvog dana)2. U vremenu od 4 do devetog dana, dok je otvorena larva, drutvo treba obilno prihranjivati razreenim medom sa 30% vode.(Vidi ciklus)3. etrnaesti dan matinjak staviti u kavez ili direkno ga nalepiti na ramu oplodnjaka koji je jak sa pelama svih generaciskih struktura.(Vidi ciklus)4. esnaesti dan proveri dali je matica pravilno izala, da nije sluajno defektna i sl.5. Narednih 15 dana ne otvarati oplodnjak, a za to vreme pratiti koj oplodnjak poinje da nosi polen to na odreen nain pokaziva da je matica oploena.6. Trideseti dan ukoliko se konstatuje da nema jaja i da nema maticu, oplodnjak treba ojaati sa jednim ramom sa zatvorenim leglom i ponovo staviti novi matinjak.7. Matica koja se oplodila i poela da nosi jaja, 12 dana treba napraviti higijenski test br. 1 opisan u ovom tekstu.

UZGOJ MATICA POMOU JENTEREVOG APARATA

Matica je dua konice..

U najstarijim pelarskim knjigama je zapisano da je matica dua konice. Svako baratanje oko bilo ije due predstavlja delikatan posao, sa krajnje neizvjesnim ishodom.Uzgoj kvalitetnih matica zahtjeva vrhunsko poznavanje ivota i rada pelinje zajednice i predstavlja krunu pelarskog umijea i zadovoljstva. Ne kae se uzalud da je uzgoj matica "poezija pelarenja".Da bismo ovladali poslom oko uzgoja matica moramo u taj posao unijeti i dio svoje due. To emo postii jedino ako pri svemu to radimo sa pelama, a pogotovo pri uzgoju matica, to vie potujemo i sljedimo njihove prirodne nagone, instinkte i potrebe. Na trud e biti nagraen onog trenutka kada spazimo da je mlada matica pronijela, ime je u konici zapoeo novi ivot.Ve smo rekli, da se sutina pelarenja u najkraem svodi na stalnu borbu pelara za to vie legla u konici. Poto ispunjenje ovog cilja u najveoj mjeri zavisi od matice, jo jednom istiemo veliki znaaj svih aktivnosti u vezi uzgoja visokokvalitetnih matica.KOJOM METODOM DOI DO VELIKOG BROJA KVALITETNIH MATINJAKA

Postoji mnogo naina uzgoja matica. Kod planskog uzgoja matica posao se u sutini svodi na dobivanje veeg broja kvalitetnih matinjaka iz kojih e se izlei mlade matice. Pri tome, razlika u starosti matinjaka treba da bude to manja, odnosno samo nekoliko sati.Cilj nam je da uzgajamo istovremeno vei broj kvalitetnih matica u vie turnusa u toku sezone, sa unaprijed poznatim vremenskim terminima za obavljanje odreenih radnji u vezi ovog posla. Takoer, veoma je vano da unaprijed tono znamo termine kada su matice iz svakog turnusa spremne za isporuku, odnosno za dodavanje drutvima.Najjednostavnija metoda za dobivanje matinjaka je izazivanje tzv., "prisilnih matinjaka", obezmatiavanjem nekog drutva. Ovom metodom emo dobiti dosta matinjaka, razliite starosti, ispod prosjenog kvaliteta, sl 2. iz prevelike elje, da to prije dou do matice pele e matinjake da izgrauju na starim radilikim larvama, koje ve odavno "jedu" hranu mnogo siromaniju od one koju treba da troi matina larva.To je jedan od osnovnih preduvjeta za dobivanje nekvalitetnih matica. Radiline larve, nad kojima pele poinju da nadograuju matinjake, smjetene su uglavnom u elijama u kojima je ve izvoeno leglo. Te elije, zbog zaostalih radilikih kouljice, pele ne mogu da proire pa e budui matinjaci u osnovi da budu uski, zbog ega emo dobiti sitnije, a samim tim i loije matice.Slinom metodom, ali uz neto vie truda, dobiti emo znatno kvalitetnije matinjake. Iz obezmatienog drutva povadit emo sve okvire sa otvorenim leglom, s tim to emo pele sa njih da stresemo, a ostavit emo jedan okvir koji je prvi put zaleen. Po rubovima saa tog okvira trebaju biti larvice u najmlaem stadijumu. Sae takvog okvira emo da podreemo ba po toj graninoj liniji, gdje jaja prelaze u najmlae larvice. Sada emo, po tom presjeku, iz dvije elije da odstranimo larvice a treu ostavljamo, i ponovo tako sve do kraja. Pele imaju na raspolaganju mlade larvice, u elijama na rubu saa, nad kojima mogu da nadgrade krupne matinjake, a larvice e od "rane mladosti" da dobivaju odgovarajuu hranu, sl. 3.Na slian nain do matinjaka moemo doi poznatim Alejevim i Milerovim metodama. Meutim, kod svih ovih naina postoji mogunost izgradnje matinjaka na starijim, odnosno larvama razliite starosti, to nosi kasnije negativne posljedice, i stvara nam velike probleme u radu.Matinjaci koje pele izgrauju pri prirodnom nagonu za rojenjem, sigurno su kvalitetni, i kao takve moemo da ih uspjeno koristimo. Meutim, i oni se veoma razlikuju po starosti, pa bi nam to predstavljalo problem pri nekom ozbiljnijem radu. Suvremeno pelarenje i prieljkivanje prirodnog nagona za rojenjem - nikako ne idu zajedno.Istina je da se najkvalitetniji matinjaci dobivaju pri tzv., "tihoj zamjeni matice", sl. 4. oni su kvalitetni zato to su ih pele gradile, njegovale i hranile natenane i sa velikom ljubavlju.Problem je to ih je najee samo dva-tri u konici i to teko moemo da utiemo da nam eljena matica zalee ove matinjake, ve ih uglavnom zaleu one matice koje nisu najkvalitetnije na pelinjaku.Proizilazi da, ako elimo da se ozbiljnije bavimo planskim uzgojem veeg broja kvalitetnih matinjaka, u vie turnusa u toku sezone, nijedan od navedenih naina nam ne odgovara. Cilj moemo postii samo presaivanjem mladih larvica iste starosti u vjetake osnove matinjaka. U praksi se koriste i podjednake rezultate daju, osnove matinjaka izraene ili od voska ili od plastine mase odreene vrste.

Larvice moemo presaivati na dva naina:- dodirivanjem, odnosno vaenjem sa dna radiline elije i premjetanjem u matinu eliju, ili- bez dodirivanja, odnosno premjetanjem kompletnog dna radiline elije sa larvicom i mlijei, na dno matine elije.

Pri prvom nainu, koriste se razna pomagala, kao to su specijalne igle, perca i slino, zatim ispiranje larvica vodom iz elija na platno, a zatim ih prenosimo u matine elije itd. Pri ovim radnjama se razlikuje povreda larvica, poto ih dodirujemo pri prenoenju, to moe da se odrazi na prijem, odnosno na kvalitetu matica. Ovim metodama je skoro nemogue presaivanje najmlaih, tek ispiljenih larvica, koje su golim okom jedva uoljive, ve se presauju neto starije. Da ne bismo larvicu presadili na suho dno osnove matinjaka, moramo prethodno da osiguramo izvjesnu koliinu matinog mlijei. Kap mlijei, razblaenog vodom, stavljamo na dno matine elije, pa potom presaujemo larvicu. U svakom sluaju ovo je krajnje delikatan i prilino mukotrpan posao.Larvicu bez dodirivanja moemo da premjestimo u matinu eliju ako specijalnim alatom izreemo dno radiline elije i prenesemo ga, zajedno sa larvicom, u matinjak u kome treba da ima mlijei. Ova metoda je dosta komplicirana i spora.Za sada, najsavreniji nain za presaivanje larvica bez dodirivanja izumio je Karl Jenter. Pomou Jenterovog aparata, premjetamo kompletno dno radiline elije sa larvicom i mlijei u kome pliva u dno matine elije.Pri uzgoju matica sve aktivnosti treba da obavljamo krajnje odgovorno, koritenjem sveg znanja koje smo stekli iz te oblasti. Samo ako tako radimo imamo pravo da kao rezultat oekujemo dobivanje veoma kvalitetnih matica. A matica je osnova svega u pelarenju.KADA POETI SA AKTIVNOSTIMA U VEZI UZGOJA MATICA

Poetkom cvjetanja bagrema u okolini baznog pelinjaka, poinjemo sa aktivnostima oko uzgoja matica. Cilj nam je da formiranje nukleusa, odnosno oplodnjaka, u koje emo presaditi zrele matinjake, obavimo krajem bagremove pae. Ovaj posao treba da planiramo za taj period iz dva razloga. Prvo, jako je vano da pomona drutva, dok su relativno jaka, kao takva iskoriste vei dio bagremove pae, kako bi se u tim uvjetima razvijala, sakupljala znatne koliine bagremovog meda i izgraivala sae na dodatnim okvirima sa satnim osnovama.Drugo, bitno je da po formiranju nukleusa bagrem medi jo nekoliko dana, makar i minimalno, dok se ta novoformirana slaba drutva konsoliduju, odnosno dok se matice ne izlegu. Naime, najkritiniji period za ivot nukleusa je od njegovog formiranja pa do izleganja prve ture matica. Ako bi se ovaj period odvijao u bespanim uvjetima, jako teko bismo nukleuse sauvali od napada tuica, odnosno od grabei. Ve odmah po izvoenju matica u nukleusu stanje se normalizira u smislu podjele rada, pojavljuju se pele straarice koje uspjeno uvaju svoju zajednicu. Kasnije, pri drugoj i sljedeim turama presaivanja matinjaka, nee biti problema, jer su se ta mala drutva potpuno organiziraju za normalan ivot.IZBOR RODONAELNIKOG DRUTVA

Rodonaelniko drutvo je ono ija e matica dati jaja iz kojih e se izvesti budue matice. Matica rodonaelnica mora da bude ekstra kvaliteta, promatrano po svim osobinama. Kandidatkinje za rodonaelnicu odabiremo, odnosno pratimo, jo od prethodne godine.Biramo matice koje su jako plodne i kao takve sposobne da samostalno razviju jaka drutva. Pri tome pratimo i izgled legla. Ono treba da je kompaktno, a povrine okvira da su skoro potpuno zaleena, sl. 5.Kvaliteta matice se ogleda kroz kvalitetu, odnosno osobine, cijelog pelinjeg drutva. Svakako emo jako cijeniti uinak u sakupljanju meda i peludi promatranih drutava. Ako pri tome imamo vie drutava sa istim uinkom, odbacujemo ona ije su pele ljute, a dalje pratimo drutva sa miroljubivim pelama, koje su uvijek spremne za suradnju. Izraen nagon za prirodnim rojenjem ili pak za tihom zamjenom matica, takoer takva drutva eliminiramo iz konkurencije za eventualnu rodonaelnicu. Obavezno obraamo panju da kod odabranih drutava nije bilo niti trenutno ima tragova bilo koje bolesti i da nije izraeno prisutnost varoe. Pri tome pratimo i higijenske osobine drutava, odnosno odravanje istoe podnjae. Uzimamo u obzir i osobinu pela da to manje izgrauju zaperke izmeu okvira. Praktino, rodonaelniko drutvo, odnosno njegova matica, mora da ima sve pozitivne osobine jako izraene.Poslije svih ovih praenja i testiranja opredijeliti emo se za dve-tri rodonaelnike zajednice. Jednu emo koristiti, a ostale e biti rezervne ako iz bilo kojih razloga zatreba.Rodonaelnika drutva ne selimo. Ona sve vrijeme ostaju u baznom pelinjaku, gdje se obavljaju poslovi u vezi uzgoja matica.IZBJEGAVANJE MOGUNOSTI SPARIVANJA MATICA SA TRUTOVIMA U BLISKOM SRODSTVU

Kod uzgoja veeg broja matica, kada se vie godina za rodonaelnice koriste matice sa istog pelinjaka, poveava se vjerojatnost da doe do sparivanja jednog broja matica sa trutovima koji su im bliski roaci. Rezultat takvog sparivanja je degeneracija potomstva. Izvoditi e se pele slabije vitalnosti, podlone lakom obolijevanju, slabe produktivnosti, kratkog ivotnog vijeka itd. Takve matice polau tzv., areno leglo, odnosno zaleena povrina nije kompaktna ve izmeu zaleenih ima dosta i nezaleenih elija, sl. 6. Poto je ova pojava negativna i tetna u pelarstvu, moramo voditi rauna da do nje ne doe. To moemo postii na vie naina.Ako za rodonaelnice koristimo matice izvedene na naem pelinjaku, onda oplodnjake sa matinjacima ili neoploenim maticama moramo premjestiti najmanje na 10 km udaljenosti od baznog pelinjaka. Tu treba da ostanu sve dok se mlade matice ne spare, odnosno dok ne pronesu.Da bismo izbjegli postavljanje oplodnjaka na lokaciju koja je udaljena od baznog pelinjaka, to nam predstavlja dodatni posao i iziskuje posebne trokove, moemo jo u prethodnoj godini da nabavimo od poznatih pelara nekoliko posebno kvalitetnih matica koje emo testirati godinu dana i onu koja zadovolji sve kriterije odabrati emo za rodonaelnicu. Pelinjak sa koga smo uzeli matice mora da bude udaljen od naeg pelinjaka takoer najmanje 10 km.Najbolje je da u prethodnoj godini, sa poznatim pelarom, iji je pelinjak dovoljno udaljen od naeg, razmijenimo po desetak najkvalitetnijih matica. Time nita ne gubimo ve oba pelara dobivaju kvalitetne kandidatkinje za rodonaelnice. Te matice treba posebno oznaiti i testiramo ih godinu dana na ve opisan nain.PREDNOSTI KORIENJA JENTEROVOG APARATA

Izum Karla Jentera predstavlja ogroman doprinos razvoju tehnologije uzgoja kvalitetnih matica, a samim tim i razvoju pelarstva uope. APIMONDIA, svjetsko udruenje pelara, nagradilo je Jentera 1987. godine zlatnom medaljom za ovaj izum.Sutina Jenterovog izuma je u pronalasku radiline i matine elije sa pokretnim dnom, koje je pri tome zajedniko za obje vrste elija,sl. 7.Time je eliminiran mukotrpan, rizian i krajnje delikatan posao presaivanja larvica pomou raznih pomagala.Uz pomo ovog aparata, krajnje jednostavno presaujemo larvicu u najmlaem stadiju sa pripadajuim mlijei u kome pliva, bez ikakvog rizika da je dodirnemo, odnosno povrijedimo. Mi u stvari premjetamo kompletno dno radilike elije u dno osnove matinjaka. Time ispunjavamo dva znaajna uvjeta koji utjeu na prijem presaenih larvica, odnosno, u krajnjoj liniji na kvalitetu buduih matica. Prvi uvjet je presaivanje larvica u najmlaem stadiju, tek ispiljenih iz jajeta. Time omoguujemo da se presaene larvice, sada ve matine larvice, od samog poetka svog razvoja njeguju od strane pela, kao takve opsluuju odgovarajuom hranom po kvalitetu i po koliini. Drugi uvjet je eliminiranje mogunosti dodirivanja, odnosno nesvjesnog povreivanja larvica, to bi se jako negativno odrazilo na prijem odnosno kasnije na kvalitetu izvedenih matica.Matica e zalei elije aparata jajima krupnijim nego obino, to e imati pozitivnog utjecaja na krupnou, odnosno kvalitetu buduih matica. Ovo se postie zbog toga to se matica, pri zatvaranju u aparat, neko vrijeme suzdrava da polae jaja, dok se ne adaptira na novu sredinu. To suzdravanje pozitivno djeluje na dozrijevanje i veliinu jaja koje e matica u narednom periodu polagati.Sljedea prednost aparata je u tome to su sve larvice koje presaujemo praktino iste starosti. Razlika izmeu najmlae i najstarije je samo nekoliko sati. Zahvaljujui ovoj injenici, presaivanje svih larvica vrimo u najpovoljnijem trenutku, a presaivanje matinjaka vrimo kada su potpuno zreli, etrnaestog ili petnaestog dana, pred samo izlijo, to e imati pozitivnog utieganje matica. Ovo je jo jedan vaan uvjet za dobivanje kvalitetnih matica. Poto su matinjaci iste starosti, ne postoji mogunost da nas neka matica iznenadi i izlee se ranije, pri emu bi unitila ostale matinjake.Prednost aparata je i u tome to se osnove matinjaka, po presaivanju larvica, jednostavno uvruju u izbuene letvice na okvirima.Svi dijelovi aparata imaju, pri pravilnom rukovanju, neogranien vijek trajanja, odnosno broj ciklusa koritenja.OPIS JENTEROVOG APARATA

Cijeli aparat je napravljen od specijalne plastike, visoke kvalitete i sa velikom preciznou, sl.8. Dimenzije aparata su 120x120x36 mm i moe se ugraivati u sve tipove okvira. Tijelo aparata se pomou dva draa, zavrtnjima privruje za donju stranu satonoe.

A - Prednja strana ; B - Zadnja strana

3-poklopac;1 - Plastina satna osnova;2- Plastina reetka - nadgradnja &n;radilinih elijaPrednja strana ploe tijela aparata izraena je u obliku satne osnove, sa poecima radilinih elija, kojih ima oko 370,sl. 9. -1. Svaka druga elija, promatrano vertikalno i horizontalno je sa probuenim, odnosno pokretnim dnom,sl. 11. Ovakvih elija ima ukupno 90. otvori na dnu elija su promjera 4 mm,sl.12. oni se zatvaraju epiima istog promjera,sl. 13. - A, koji se u elije postavljaju sa zadnje strane aparata,sl. 14- B. Ti epii predstavljaju pokretno dno i pri presaivanju larvica premjetaju se iz radilinih elija aparata u dno plastine osnove matinjaka, nosei na sebi larvicu i mlije u kome ona pliva. Preko epia, na zadnjoj strani aparata, postavlja se poklopac.

Sl. 11. Svaka druga elija aparata ;Sl. 12. Otvori dna elija promatrani je sa pokretnim dnomNa prednjoj strani aparata, na plastinoj osnovi, nalazi se pokretna plastina reetka koja predstavlja nadgradnju radilinih elija, visine 3 mm,sl. 9. B-. Iznad nje, na razmaku od 12 mm, postavljen je poklopac od Hanemanove reetke,sl. 9. C, sa krunim otvorom u sredini i epom promjera 30 mm.Uz aparat se isporuuje 100 epia - pokretno dno elije,sl. 7. A, 100 osnova matinjaka,sl. 7. B, zatim, 40 nosaa matinjaka,sl. 13. kao i plastini tapi,sl. 14 A, kojim se pomaemo pri presaivanju larvica i matinjaka.

Pored navedenog, potrebno je da posebno nabavimo lupu i medicinsku pincetu,sl. 14. - B, C.Za uvrivanje osnova matinjaka, u kojima su presaene larvice, koristimo prazan plodini okvir u koji su ugraene dvije horizontalne letvice, debljine po 10 mm,sl. 15.u njima su izbueni otvori promjera 9 mm. Izbuene letvice su udaljene od satonoe 25 mm, odnosno 90 mm, a za bone letvice okvira su privrene s po jednim avlom, kako bismo ih mogli okretati pri radu. Na svakoj letvici ima po 20 otvora, to znai da u jedan okviru, na obje letvice, moemo da smjestimo ukupno 40 osnova matinjaka. Ispod donje letvice, na odstojanju 55 mm, ugraujemo jo jednu satonou. Na nju privrujemo traku satne osnove, irine 10 mm, na kojoj e pele da grade sae. Na taj nain e cijeli ovaj okvir da izgleda prirodnije, a pele e rjee da prave zaperke izmeu matinjaka. Za rad sa jednim jenterovim aparatom, potrebno je da imamo dva ovakva okvira.

sl. 15. okvir sa izbuenim let