207

Starohrvatska prosvjetaIII. serija - svezak 44-45/2017.-2018.

UDK: 725.963(497.584Dubrovnik)Izvorni znanstveni rad

-

od 13. do o o 1 . o .

K u ne ri e i: od o o d o o o o o od o d o

d

Razvoj zapadnog ulaza u grad Dubrovnik od 13. do polovine 1 . s olje a

eljko I dsjek za povijes u je nos i

Filozofski fakultetveu ili te u plitu

Teslina 12HR – 21000 Split

zeljko.pekovi g ail. o

ristina Iobani

HR – 21231 lis kristinababi 004 g ail. o

Develop ent of t e estern entran e into Dubrovnik fro t e 13t to t e 1 t century

208

1. vod – ile u kontekstu urbanisti kog razvoja Dubrovnika

Pile su glavni srednjovjekovni ulaz u grad sa zapada. Kronologiju razvoja gradskog ulaza smje-tenog na zapadnom kraju Pla e traduna mogu e

je pratiti od 3. stolje a. e utim od 6. kada je najvjerojatnije sagra en bizantski castrum na vrhu stjenovitog poluotoka a koji predstavlja nukleus budu ega grada pa do 3. stolje a gradska su vra-ta mijenjala polo aje u skladu sa irenjem gradskog prostora za ti enog zidinama.

U . stolje u kada je datiran prvi spomen grada u djelu adm stra do m r o1 Dubrov-nik je bio dvojni grad. Bizantski castrum na vrhu poluotoka je do ovoga datuma do ivio nekoliko pro irenja te je zauzeo ijelu povr inu poluotoka. Tada se gradu pristupalo kroz nekoliko gradskih vrata: Kaštelu na vrhu poluotoka pristupalo se pre-ko Vrata Kaštela2 a seksteriju v. Petar pristupalo se kroz troja gradska vrata: Vrata Celenge3 en e-ti eva vrata4 i Lavlja vrata5. Lavlja vrata ujedno su

1 K T TI P I T u ra a u carstvom. (Prev. . Tomaši ) agreb 2 3 str. 71.

2 Vrata od Kaštela ubi irana su na mjestu kri anja uli e Od Domina i Od Kaštela. Opširnije o ubikaciji vidi u

. P KOVI u rov . asta a ra vo sr d o-v ov o a rada. plit 1998 str. 46-47. anija pret-postavka o ubikaciji ovih gradskih vrata vidi u L. BE-

ITI Ubikacija nestalih gradjevinskih spomenika u Dubrovniku r o ov st um t ost u a mac 1 1956 str.29.

3 Ubicirana su na kri anju trossma erove i Ulice sv. osipa. Opširnije vidi u . PEKOVI u rov . a-

sta a ra vo sr d ov ov o a rada. plit 1998 str. 38 46 47 52 58. anije su bila ubicirana nešto sjevernije u Ulici sv. osipa ( . EDI I tar du-

rova . Dubrovnik 1935 str. 149. L. BE ITI Ubikacija nestalih gradjevinskih spomenika u Du-brovniku r o ov st um t ost u a mac 1 1956 str. 27).

4 alazila su se na kri anju trossma erove i Pracatove ulice. Opširnije vidi u: . PEKOVI u rov . a-sta a ra vo sr d ov ov o a rada. plit 1998 str. 38 52 57-58. Beriti ih kao i ostala vrata civitas a u skladu s ubikacijom staroga gradskog zida izme-

u trossma erove i u eti eve ubicira u Pracatovu ulicu ali nešto sjevernije od kri anja sa trossma e-rovom ( . EDI I tari du rova . Dubrovnik 1935 str. 148-149. L. BE ITI Ubikacija nestalih gradjevinskih spomenika u Dubrovniku ri o i ovi-

sti um t osti u a maci i 1 1956 str. 29). 5 alazila su se na mjestu jezuitskih stuba dakle na kri-

anju trossma erove i Uz ezuite na koje se nastav-lja Lu arica što je potvr eno i arheološkim nalazom temelja kru ne kule. Opširnije vidi u . PEKOVI

bila glavni ulaz u grad. Njima se pristupalo preko mosta tj. drvene hodne površine koja je spaja-

la civitas na poluotoku i slavenska naselja na na-suprotnom kopnu (polo aj kasnijeg seksterija Pri-jeko). Pristup „mostu“ s kopna štitila je Bodinova kula koju je kasnije preslojila Kula sv. Jakova iznad dominikanskog samostana.

radnjom gradskih samostana ve je u prvoj polovini 13. stolje a (123 -ih) gotovo u potpuno-sti de niran perimetar stare gradske jezgre. Na za-padnom rubu nekadašnje mo vare koja je dijelila poluotok od nasuprotnog kopna podno r a sagra-

ena su dva samostana klarisa ju no od današnje Place i male bra e sjeverno od nje. Potonji samo-stan osobito je va an za razumijevanje kronologi-je zapadnih gradskih orti kacija stoga emo mu ve u pozornost posvetiti u nastavku teksta. Isto ni rub stare gradske jezgre de niran je dominikanskim samostanom. Dominikanski i ranjeva ki samostan prislonili su se uz isto ne i zapadne bedeme burgusa Prijeko i tako prema brdu zatvorili gotovo u potpu-nosti cam us polje što je bio preduvjet njegovom nasipanju i potom urbanizaciji koja je uslijedila sre-dinom 13. stolje a.

Tijekom stolje a prostor de niran zidinama ci-vitas ubiciranih u trossma erovu ulicu postao je uslijed demogra skog bujanja pretijesan te se grad po eo širiti prema slavenskim naseljima u podno ju r a (dijelovi kasnijeg seksterija Prijeko). Preduvjet širenju grada bilo je i nasipanje mo vare što je bio postepeni proces koji je najvjerojatnije bio priveden kraju 1255. godine. Naime postoji do-kument koji dokazuje da je ve 1255. godine posto-jao „novi gradski zid prema brdu“ predgra a koji je bio sagra en paralelno u odnosu na stari gradski zid (tj. trossma erovu ulicu)6. Protezao se uz sje-verni rub današnjih ulica: a okom u eti eve i Kazna i eve. Navedene ulice nastale su kao po-merije uz njegovo ju no lice. Na novom gradskom

u rov i . asta a i ra vo sr d ov ov o a ra-da. plit 1998 3 38 52 56-57. Beriti ih je ubicirao u istu ulicu ali nešto sjevernije (L. BE ITI Ubika-cija nestalih gradjevinskih spomenika u Dubrovniku

ri o i ovi sti um t osti u a maci i 1 1956 str. 28-29) dok je edini bio mišljenja da su se nalazila u

anjininoj ulici (prote e se paralelno s Lu aricom ali nešto zapadnije u odnosu na nju) ( . EDINI tari-

du rova . Dubrovnik 1935 str. 148). 6 . PEKOVI - K. B BI Predgra e dubrova ke

civitas a i avoda a ovi s a osti rvats a ad mi a osti i um t osti u u rov i u 55 2 17 str. 7-23.

209

zidu „prema brdu“ kako ga naziva spomenuti dokument nalazila su se nova gradska vrata koja su branile kule istaknutih gradskih obitelji. To su poimence sljede e kule (navedene od zapada prema istoku): Kula Budislavi (kri anje ulica arište i a

okom) Kula arina elipe (kri anje iroke i a okom) Kula Nikole ili Ivana Crijevi a (kri anje en eti eve i u eti eve) Kula Ivana ili Nikole

Crijevi a (kri anje Kabogine i Kazna i eve) Kula ersi (blok koji s isto ne strane ome uje unduli-evu poljanu)7.

7 L. BE ITI Ubikacija nestalih gradjevinskih spome-

Sastavljanjem tatuta rada u rov i a 1272. godine predgra e izme u Strossma erove i poteza ulica a okom u eti eve i Kazna i eve postalo

nika u Dubrovniku ri o i ovi sti um t osti u a -maci i 1 1956 str. 33. I. BEN OVSK L TIN Obrana dubrova kog predgra a sredinom 13. stolje a. Prilog istra ivanja privatnih kula istori s i or i god. L V br. 1 2 12 str. 17-39. . PEKOVI - K. B BI Predgra e dubrova ke civitas Anali Zavoda a ovi sn nanosti rvats a ad mi nanosti i

um tnosti u u rovni u 55 2 17 str. 35 5 -52 sl. 5 7.

sl. 1. azvoj grad s ozna enim polo ajima srednjovjekovnih kula ( . Pekovi K. Babi 2 17.).

ede i burgusa rijekoRanosrednjovjekovne crkve

ede i kastru a . st.ede i sv. etra 7.-8. st.ede i ustijerne . st.atedralni ka tel . st.ede i 1235.ede i podgra a 1255.ede i podgra a Do ino-Svi sveti 1255.-12 . ede i 1272.tvr enja luke 13. st.ede i 131 .

1. rata a tela2. rata elenge3. en eti eva vrata4. Lavlja vrata-Porta Leonis5. orta Deretana. rata o vare

7. orta septentrionalis 1235.8. ula udislavi. ula arina elippe

10. ula ikole/Ivana rijevi a11. ula Ivana/ ikole rijevi a12. ula Sersi13. ne eva kula

210

je sastavni dio grada8. Uslijed velikog po ara koji je bitno oštetio grad 1296. godine je novelom Sta-tuta gradu pripojeno i Prijeko9.

Nasipanjem mo varne uvale te pripajanje Prije-koga gradu ostvareni su preduvjeti za gradnju Vra-ta od Pila glavnoga zapadnog ulaza u grad.

Godine 2008. pokrenut je projekt obnove mosta od Pila i serpentine izme u vrat od Pila kojom se ulazi u staru gradsku jezgru10. Tom prilikom izvrše-na su arheološka istra ivanja kojim je raslojen loka-litet te su jasno de nirani srednjovjekovni obram-beni sustavi Vrata od Pila poznati iz arhivskih do-kumenata. U ovoj mikrocjelini Dubrovnika uo ena je iznimna slojevitost razli itih orti kacijskih su-stava koji su se sukcesivno smjenjivali od 13. do polovine 16. stolje a. Ovim radom eljeli bismo rasvijetliti aze razvoja zapadnog ulaza u grad te na taj na in doprinijeti saznanjima o urbanisti kom razvoju Dubrovnika.

8 tatut rada u rovni a. (Prir. . olji . undrica) Dubrovnik 2002 V. LI. str. 321. . PEKOVI - K. B BI Predgra e dubrova ke civitas Anali Zavoda a ovi sn nanosti rvats a ad mi nanosti i

um tnosti u u rovni u 55 2017 str. 30-44.9 tatut rada u rovni a. (Prir. . olji . undri-

ca) Dubrovnik 2002 VIII. LVII. str. 233-235. . PEKOVI - K. B BI Predgra e dubrova ke civi-tas Anali Zavoda a ovi sn nanosti rvats a a-d mi nanosti i um tnosti u u rovni u 55 2017 str. 45-61.

10 Voditelj projekta obnove istra ivanja i konzervator-skih radova bio je eljko Pekovi arheološki nadzor nad radovima iskopa u svrhu postavljanja nove infra-strukture u nekoliko navrata vodili su arheolozi: Ivica

ile Branka iloševi i aro Leoni.

2. ronologija gradski vrata na podru ju zapadnog dijela lace

Na podru ju zapadnog dijela Place u razdoblju od 13. do polovine 16. stolje a evidentirali smo šest razvojnih faza koje emo u nastavku teksta detaljno elaborirati. okus našeg interesa su forti kacijske strukture zapadnog ulaza u grad datirane u spome-nuto vremensko razdoblje. a razliku od kasnijih faza koje su arhivski i arheološki zasvjedo ene prve dvije faze datirane u 13. stolje e prepoznate su samo na temelju arhivskih dokumenata.

2.1. orta septentrionalis prva polovina 13. stolje a

Postojanje prvih vrata na podru ju zapadnog za-vršetka Place mo emo datirati i ubicirati na temelju dokumenta iz 1235. godine. U njemu stoji da je prvi Samostan male bra e a di cav runt iorum l -mos nis ivo oma sacrum in su ur io civita-tis non rocul a orta s t ntrionali in loco vul o amin sic dicto. oc at t rima sancita oc

anno l a s natu a usino contra nu tial s om-a s t lu us11. Dokument nam nudi nekoliko repera

11 rdo d doti us t nu tiis u: onum nta uris a u-sini statutis anni 1 v tustiora u: i r tatutorum civitatis a usii u: i r tatutorum civitatis a u-sii com ositus anno 1 . cum l i us a tat ost -rior ins rtis at u cum summariis adnotationi us t sc olariis a v tri us uris consultis ra usinis additis. (Prir. V. Bogiši C. Jiri ek) agreb 1904 no. III p. L V bilj. 2. . INOVI Dubrova ka legisla-cija glede prosja kih redova u: amostan al ra

sl. 2. Ulice regulirane 1272. ( . Pekovi K. Babi 2017.).

sl. 3. Ulice regulirane 1296. ( . Pekovi K. Babi 2017.).

ulica prije 1272.ulice regulirane 1272.regulirane ulice 1272.-12 .nestale ulice regulirane 1272.bede i civitas

ulice regulirane 12 .regulirane ulice 1272.-12 .neregulirana ulica 1272.-12 .bede i civitass

211

za ubikaciju samostana a posredno i gradskih vrata. Prvi franjeva ki samostan posve en sv. Tomi pre-ma ovom dokumentu nalazio se u predgra u civi-tas i nedaleko od sjevernih vrata na mjestu zvanom Jamine12. Sa svrhom što uspješnije ubikacije valja prokomentirati sve odrednice mjesta.

Tridesetih godina 13. stolje a civitas je bio grad-ski teritorij ju no od današnje Strossma erove uli-ce. Dakako ve tada je grad „iscurio“ izvan bede-ma civitas13 ali je predgra e postalo legitimni dio grada tek 1272.14 iako je i otprilike dva desetlje a prije bilo zašti eno „novim gradskim zidom prema brdu“. Toponim Jamine tijekom vjekova je iš ezao iz pam enja lokalnog stanovništva. Spominju i ovaj toponim moramo se nu no dotaknuti spornog pitanja ubikacije prvog Samostana male bra e u Dubrovniku. Sve do devedesetih godina 20. stolje-a vladalo je mišljenje da je prvi samostan sagra en

na mjestu današnjeg hotela Imperijal (dakle tristo-tinjak metara zapadno od današnjih Vrata od Pila) te da je kasnije radi ratne opasnosti srušen pa je sagra en novi unutar grada na današnjem mjestu15.

e utim po etkom devedesetih godina 20. stolje-a eljko Pekovi je na temelju arhivskih doku-

menata kao i arhitektonskih pokazatelja uo enih ti-jekom obnove Samostana male bra e posumnjao u tuma enja o zi kom „preseljenju“ samostana s lokaliteta na kojem se danas nalazi hotel Imperijal na današnje mjesto unutar gradskih zidina. Pre-ma autorovu tuma enju Samostan male bra e je od osnutka da danas zadr ao svoj polo aj ali je u

u u rovni u (ur. V. J. Velni ) agreb 1985 str. 39 bilj. 6.

12 animljivo je da dubrova ki analist esti donosi pod godinom 1235. vrlo sli ne podatke: rati ai uali si a ricava in uesto tem o la c iesa di s. rances-co alle ille nel luo o detto Jamine ronica a-

usina Junii estii a ori ine ur is us ue ad annum 1451.) item Joaniis Gundulae (1451. - 1484.). onu-menta s ectantia istoriam slavorum meridionalium I]. (Prir. S. Nodilo) agreb 1893 str. 82.

13 . PEKOVI - K. B BI Vlasni ki odnosi u Du-brovniku u stambenom bloku zapadno od Ulice iha Pracata u drugoj polovini 13. stolje a taro rvats a rosv eta ser. 3 sv. 43 2016 str. 268-269.

14 „ po Bo joj volji gradu Dubrovniku (je) pripojen drugi novi grad koji se dosad zvaše predgra em “ tatut rada u rovni a. (Prir. . olji . undri-

ca) Dubrovnik 2002 V. LI. str. 321. 15 V. J. VELNI Samostan ale bra e u Dubrovniku -

povijesni prikaz ivota i djelatnosti u: amostan ale ra e u u rovni u (ur. V. J. Velni ) agreb 1985

str. 98.

drugom desetlje u 14. stolje a uklju en u grad na na in da je novi gradski bedem sagra en uz samo-stanski zapadni zid (dakle na današnjem mjestu)16. Bilje e i ostatke litice prirodnog terena na kojem je samostan izgra en te na temelju rezultata geo-tehni kih istra ivanja . Pekovi je ustvrdio da je rije o iznimno skokovitom i stjenovitom terenu na koji se toponim Jamine najvjerojatnije odnosio17.

Preostaje nam još pojasniti sintagmu non ro-cul a orta se tentrionali (nedaleko od sjevernih vrata) odnosno pretpostaviti gdje su se sjeverna gradska vrata spomenuta u dokumentu iz 1235.

mogla nalaziti. Prihva aju i tezu koautora ovo-ga teksta18 prema kojoj se 1235. godine samostan nalazio na današnjem mjestu ali tada nije bio obu-hva en zidinama slavenskih naselja19 na Prijekom odnosno na podru ju koje e tek 1296. postati sa-stavni dio grada20 pretpostavljamo da su se or-ta se tentrionalis nalazila negdje preko puta Sa-mostana male bra e na sjevernom gradskom zidu kojeg valja pretpostaviti nešto ju nije od ju nog ruba današnje Place to nije u nastavku nekadaš-njega ogradnog zida Samostana sv. Klare koji je presijecao Veliku Onofrijevu esmu na pola. Postoji nekoliko argumenata da se sjeverni gradski bedem nalazio na ovom mjestu 1235. godine21. U to doba

16 . PEKOVI Gra evni razvoj zvonika franjeva ke crkve u Dubrovniku Godi n a a tite s omeni a ul-ture rvats e 17 1991 str. 91-128.

17 . PEKOVI Gra evni razvoj zvonika franjeva ke crkve u Dubrovniku Godi n a a tite s omeni a ul-ture rvats e 17 1991 str. 91-93 sl. 1-3.

18 U nastavku teksta u poglavlju .3. rata od ila od dvadeseti odina do olovine 14. stol e a iznijet emo detaljniju argumentaciju tj. donijet emo kratki

pregled najva nijih dokumenata kao i komparaciju s vrlo sli nim drugim dubrova kim slu ajem domini-kanskim samostanom.

19 Da je podru je Prijekog bilo zašti eno nekakvim zi-dinama i prije pripojenja gradu 1296. svjedo i doku-ment iz 1228. godine u kojem se za crkvu sv. Jakova Pipunara navodi da se nalazi ad moenia civitatis. Ova crkva koja se dakle nalazi unutar gradskih zidina ustupa se dominikancima. Iste godine Palmoti je istom samostanu poklonio crkvu arijina Uznesenja koja se nalazi e tra muros te nedaleko od Sv. Jakova

ku u i vrt na ijem je prostoru izgra en samostan. i lomati i orni ral evine rvats e almaci e

i lavoni e. v. III. istine odina 1 5 . - 1 . (Ur. T. Smi iklas) agreb 1905 str. 298-299 doc. 265.

20 tatut rada u rovni a. (Prir. . olji . undri-ca) Dubrovnik 2002 VIII. LVII. str. 233-234.

21 apadni potez gradskih zidina od Bokara do Puncijele spominje i tatut 1272. godine. Ulica a okom re-gulirana je kao „ ulica što ide do crkve Svih Svetih

212

Dubrovnik je još funkcionirao kao dvojni grad ci-vitas na poluotoku i slavenska naselja na Prijekom. Kao što smo ve naglasili ve tada valja pretpo-staviti postojanje prvih predgra a osobito onoga oko crkve Svih svetih22. Postojanje predgra a izvan zidina civitas podrazumijeva i postojanje nekakvo-ga obrambenog zida koji mu je pru ao kakvu-takvu zaštitu. Upravo na mjestu sjevernoga ogradnog zida Samostana sv. Klare valja pretpostaviti postojanje zida koje je išao „u mo varu“23 jer tada mo va-ra još nije nasuta u potpunosti. Da se zid nalazio baš na ovom mjestu svjedo i nelogi an „skok“ za-padnih gradskih bedema kao i injenica što pravac kojim se protezao ovaj zid predstavlja razdjelnicu op inskog i nadbiskupijskog odnosno privatnog zemljišta24. Navedenome pridodajmo još i arheo-loške ostatke zida širine devedesetak centimetara

da ide ravno do vrata gradskog zida“. tatut rada u rovni a. (Prir. . olji . undrica) Dubrovnik

2002 V. LI. str. 321. . PEKOVI - K. B BI Predgra e dubrova ke civitas Anali Zavoda a ovi e-sne nanosti rvats e a ademi e nanosti i um etnosti u u rovni u 55 2017 str. 36 bilj. 89 i tamo navede-na starija literatura.

22 . PEKOVI - K. B BI Vlasni ki odnosi u Du-brovniku u stambenom bloku zapadno od Ulice iha Pracata u drugoj polovini 13. stolje a taro rvats a

rosv eta ser. 3 sv. 43 2016 str. 268-269. 23 Kao komparaciju navodimo situaciju u Splitu. Otprili-

ke od polo aja kasnije sagra enog leta kog kaštela (1441.) na ijem se mjestu prethodno nalazila ku-rija Sabaka i nešto sjevernije prvi splitski Samostan sv. Klare prema moru je sagra en zid koji je išao „u more“ te štitio zapadni pristup gradskoj luci. U tom zidu su se nalazila i gradska vrata orta delle ecca-rie (Vrata esnice). Opširnije vidi u: K. SO-VI leta ki kaštel u Splitu Izgradnja i preobrazbe

rostor 20 2 44 2012 str. 250-254 sl. 4-7. Dakle poveznice s Dubrovnikom su višestruke: posto-

janje zida „u more mo varu“ te gradskih vrata na nje-mu kao i polo aj Samostana sv. Klare na zapadnom rubu grada.

24 Sjeverno od (zamišljenog) pravca protezanja navede-nog zida prema istoku nalazilo se op insko zemljište što se poklapa s ju nim rubom ulice Izme u pola a. Ju no od navedene linije a zapadno od iroke ulice nalazilo se zemljište Dubrova ke nadbiskupije ( tatut

rada u rovni a. (Prir. . olji . undrica) Du-brovnik 2002 VIII. LVII. str. 233 234 assim) dok su se isto no od iroke ulice nalazila privatna zemlji-šta istaknutih lanova dubrova ke vlastele. Navedena zemljišta bila su predmet prapodjele dubrova kog ze-mljišta polovinom 13. stolje a. Usp. . PEKOVI - K. B BI Vlasni ki odnosi u Dubrovniku u stambenom bloku zapadno od Ulice iha Pracata u drugoj polovi-ni 13. stolje a taro rvats a rosv eta ser. 3 sv. 43 2016 str. 269-280.

prona enog u sonda nim istra ivanjima osamdese-tih godina 20. stolje a. Pru aju i se dalje na istok zid se nastavljao na ogradni zid Samostana sv. Kla-re te je nizu stambenih blokova etvrti Garište bio razdjelnica izme u nadbiskupijskog zemljišta i Pla-ce a sa uvan je u parcelaciji stambenih blokova. Budu i da za sada orta se tentrionalis na alost nisu arheološki potvr ena preostaje nam pretposta-viti njihov polo aj na spomenutom zidu. Polo aje gradskih vrata kako civitas tako i predgra a u pravilu naslje uju ulice regulirane tatutom rada

u rovni a 1272. i 1296. godine25. Stoga emo i prilikom ubikacije sjevernih gradskih vrata koja spominje dokument iz 1235. godine posegnuti za

tatutom. Garište je jedina ulica na podru ju ze-mljišta Dubrova ke nadbiskupije26 koja je reguli-rana 1272. godine27. Na njezinu ju nom kraju naj-vjerojatnije se nalazila Kula Budislavi 28 što otvara mjesto pretpostavci da su se na njezinu sjevernom kraju nalazila orta se tentrionalis.

2.2. rva rata od ila u drugoj polovini 13.i prvo desetlje u 14. stolje a

Vrata od Pila su prvi put u nekom dokumentu spomenuta 1296. godine29. U noveli tatuta stoji

25 . PEKOVI - K. B BI Predgra e dubrova ke civitas Anali Zavoda a ovi esne nanosti rvats e a ademi e nanosti i um etnosti u u rovni u 55 2017 assim i tamo navedena starija literatura.

26 Usp. bilj. 24.27 „Ulica pak koja dolazi od vrata što su ispod ku e Bog-

dana de Pissino da ide ravno do Poljane “ ( tatut rada u rovni a. (Prir. . olji . undrica) Du-

brovnik 2002 V. LI. str. 321). Ostale komunikacije koje su premre ile zemljište Dubrova ke nadbiskupije regulirane su 1296. godine sljede im rije ima: „Osim toga od prije spomenute ulice dalje prelaze i itavo zemljište dubrova ke nadbiskupije mora se u pote-zu od trideset osam se njeva podignuti deset ku a sa ljebovima od po tri pedlja lijeb. I izme u prije spo-

menutih ku a moraju prolaziti etiri ulice svaka po deset pedalja širine a one neka prolaze zemljištem du-brova ke nadbiskupije do ulice koja ide do crkve Svih svetih“ ( tatut rada u rovni a. (Prir. . olji .

undrica) Dubrovnik 2002 VIII. LVII. str. 464). To su današnje ulice (nabrojene od istoka prema zapadu):

or i eva ubranovi eva Getaldi eva i latari eva. 28 . PEKOVI - K. B BI Predgra e dubrova ke

civitas Anali Zavoda a ovi esne nanosti rvats e a ademi e nanosti i um etnosti u u rovni u 55 2017 str. 34-35.

29 Dubrova ki analisti anjina i esti ih spominju nešto ranije 1277. godine. Annales Ragusini Anonymi item

icoali de Ragnina. onumenta s ectantia istoriam

213

sljede a odredba: Et tali modo et ordine continuari de eant domus cum suis gotali us et viis us ue ad murum civitatis orte de ilis 30 Citirana odredba je posljednja u nizu onih kojima je regulirano Pri-jeko koje je sada kona no priklju eno gradu. adi što boljeg razumijevanja ove odredbe tj. ubikaci-je prvih Vrata od Pila donosimo i njezin kontekst. Prvom re enicom LVII. glave VIII. knjige tatuta naveden je motiv sastavljanja novele: „Budu i da se nitko ne mo e oduprijeti bo anskim odlukama buknuo je u gradu Dubrovniku po ar koji je uni-štio gotovo cijelo predgra e i ve i dio staroga gra-da.“ To se dogodilo 16. kolovoza 1296. a 23. rujna iste godine alo i Veliko vije e je donijelo odluke o regulaciji ulica na novopriklju enom op inskom zemljištu Prijekog ali i na privatnom i nadbisku-pijskom zemljištu ju no od Place. Ovom prilikom zanima nas samo teritorij sjeverno od Place a oso-bito njegov zapadni dio. Na Prijekom su regulirane najprije ulice koje prate putanju gradskoga zida uz isto ni sjeverni i zapadni što govori u prilog tezi da je Prijeko prije priklju enja gradu ve bilo ogra eno nekakvim obrambenim zidom31. atim je regulirana ulica u smjeru istok-zapad koja je uzdu -na komunikacija po sredini Prijekog izme u Sv. Nikole i zapadnoga gradskog zida (ulica Prijeko). Nakon toga su regulirane popre ne ulice u smjeru sjever-jug koje su uzdu ne razdjelnice dvostrukih stambenih blokova. Dvostruki stambeni blokovi i ulice (sjever-jug) me u njima ritmi no se izmje-njuju sve do zapadnoga gradskog zida na kojem se

slavorum meridionalium I] (Prir. S. Nodilo) agreb 1883 str. 222. ronica Ragusina Junii Restii (a origine ur is us ue ad annum 1451.) item Joaniis Gundulae (1451. - 1484.). onumenta s ectantia i-storiam slavorum meridionalium I]. (Prir. S. Nodilo)

agreb 1893 str. 98.30 Ova je odredba u citiranom izdanju tatuta prevedena

ovako: „Takvim se na inom i redom moraju nastaviti ku e sa svojim ljebovima i ulicama do gradskog zida i vrata od Pila “ tatut grada u rovni a. (Prir. A.

olji . undrica) Dubrovnik 2002 VIII. LVII. str. 462 463.

31 idine Prijekog s kulama spominju i dubrova ki ana-listi ( anjina i esti ) doduše nešto ranije 1266. godine. Annales Ragusini Anonymi item icoali de Ragnina. onumenta s ectantia istoriam slavorum meridionalium I]. (Prir. S. Nodilo) agreb 1883 str. 221. ronica Ragusina Junii Restii (a origine ur is us ue ad annum 1451.) item Joaniis Gundulae (1451. - 1484.). onumenta s ectantia istoriam slavorum meridionalium I]. (Prir. S. Nodilo) agreb 1893 str. 96.

nalaze i Vrata od Pila32. Sva zemljišta po kojima se vrši regulacija ulica izme u isto nog sjevernog i zapadnog zida Prijekog su komunalna33. To govori u prilog da su navedena zemljišta naknadno skupa sa samostanom pripojena gradu.

Spomen Vrata od Pila u noveli tatuta daje nam dovoljno podataka za njihovu ubikaciju. Naime najzapadnija popre na ulica na Prijekom je današ-nja Ulica Celestina edovi a34. Uz njezin zapadni rub protezao se zid Prijekog prije no što je Samo-stan male bra e „ušao“ u grad. Upravo na tom zidu valja pretpostaviti postojanje prvih Vrata od Pila. Preciznu ubikaciju pru aju nam ostatci srednjovje-kovne kule Prijekog koji su prepoznati u prizemlju zvonika male bra e. vonik je nastao nadgradnjom spomenute kule. . Pekovi koji je prvi uo io

32 . PEKOVI - K. BABI Predgra e dubrova ke civitas Anali Zavoda a ovi esne nanosti rvats e a ademi e nanosti i um etnosti u u rovni u 55 2017 bilj. 125.

33 Nakon „preseljenja“ 1319. godine franjevcima se oko samostana dodjeljuju privatna zemljišta!

34 Pretpostavljamo da je ona jedna od gradskih ulica koje su trebale biti „ostavljene oko gradskog zida s unutarnje strane“. Propisana širina tih pomerija je 5 se anja (nešto više od 10 m). irina te ulice (Celesti-na edovi a) s prostorom koji je naknadno dodijeljen franjevcima uz isto ni zid samostan odgovarao bi na-vedenoj širini pomerije.

sl. 4. Vrata od Pila 1296. godin: godine: 1. Kula Budislavi 2. Porta septentrionalis 1235. 3. Vrata od

Pila 1296. (crte : . Pekovi ).

214

ostatke srednjovjekovne kule Prijekog u prizemlju zvonika naveo je nekoliko vrlo uvjerljivih argume-nata u korist ove teze: prizemlje zvonika je pravo-kutno što je vrlo neuobi ajeno te ukazuje na to da je sagra en na nekoj ranijoj gra evini a na spoju zvonika i crkve vidljiva je fuga koja govori u ko-rist teze da crkva i zvonik nisu gra eni istodobno odnosno da je prizemlje zvonika starije od crkve35. U prizemnom dijelu zvonika uo ljiva je razlika u zidnoj oplati. Naime sjeverni zapadni i isto ni zid su bitno deblji te su kosi u odnosu na ju ni zid koji je tanji te je ravan. Spomenute razlike ju nog zida u odnosu na ostala tri zida zvonika posljedice su redukcije izvornih gabarita srednjovjekovne kule Prijekog. Naime ona je izvorno bila kvadratnog oblika ali svojom du inom (sjever-jug) nije odgo-varala gabaritima isto nog korpusa crkve njezin je ju ni zid bio postavljen nešto ju nije od ju noga zida crkve te je zadirala u prostor regulacije glavne gradske komunikacije Place stoga je njezin ju -ni dio porušen te je prilikom pregradnje sagra en novi ju ni zid tanji i vertikalan u odnosu na ostala

35 . PEKOVI Gra evni razvoj zvonika franjeva ke crkve u Dubrovniku Godi n a a tite s omeni a ul-ture rvats e 17 1991 str. 119-121 127 sl. 12 22.

sl. 5. Tlocrt prizemlja zvonika male bra e u Dubrovniku ( . Pekovi 1991.).

sl. 6. ekonstrukcija prve faze zvonika male bra e u Dubrovniku ( . Pekovi 1991.).

sl. 7. Prizemlje zvonika male bra e s uo ljivom fugom izme u crkve i zvonika (foto: . Pekovi ).

215

tri zida zvonika nekadašnje kule. Posljedice te re-dukcije gabarita kule prilikom njezine pregradnje u zvonik male bra e je pravokutni tlocrt zvonika kao i tragovi kosih fuga (što je zapravo presjek isto -nog kosog zida srednjovjekovne kule na ju nom pro elju zvonika).

Odmah uz srednjovjekovnu kulu (zvonik male bra e) a ju no od nje valja ubicirati prva Vrata od Pila. Dakle nalazila su se na Placi otprilike u prav-cu današnje Getaldi eve ulice.

Uz novelu tatuta postoje još neki arhivski do-kazi koji osna uju prethodnu ubikaciju prvih Vrata od Pila kao i prvog Samostana male bra e. Devet-naestoga listopada 1301. godine alo je vije e do-nijelo zabranu trgovanja izvan grada pod prijetnjom kazne od jednog perpera i oduzimanja robe. Kao jedino dozvoljeno mjesto za trgovinu izvan grada (!) naveden je prostor izme u Vrata od Pila i male bra e. bog velike va nosti dokumenta za ovu ra-spravu donosimo ga u cijelosti:

a tum uit in minori conscilio et clamatum er at eum reconem er loca consueta uod nullus

Raguseus tam masculus uam emina audeat ire ad sanctum te anum de m la er mare nec er terram nec in illa arte de m la ads acinedum mercatum su ena unius y er eri et erdendi mer-caciones nec acere ossint. Ali od mercatum er vias ui us ictur in m lam et uicum ue voluerit ire oris ortam de ille i i acere oscit intra ra-tres minores et ortam de illis et noni n alio loco36.

„Odlu eno je na alom vije u a izvikiva ato je objavio po uobi ajenim mjestima da se ni jedan Dubrov anin kako muškarac tako i ena ne drzne i i na Sv. Stjepana na ijeci ni po moru ni po ko-pnu niti na onu stranu ijeke radi trgovanja pod kaznom od jednog perpera i gubitka robe te da ne mogu trgovati po putovima kojima se ide za Rije-ku a tkogod bi htio i i izvan Vrata od Pila mo e trgovati izme u male bra e i Vrata od Pila i na niti jednom drugom mjestu.“37

Dokument donosi nekoliko dragocjenih infor-macija: Samostan male bra e nalazio se izvan grad-

36 i ri re ormationum. omus . A. 13 1. - 133 . o-numenta Ragusina]. (Prir. J. Gelcich) agreb 1897 str. 11. ilorad edini je prvi objavio ovaj dokument. Prema njegovu mišljenju podru je intra ratres mi-nores et ortam de illis bilo je „dovoljno zašti en prostor“ koji on naziva i „trg“. . EDINI tarine du rova e. Dubrovnik 1935 str. 155-156.

37 Dokument je prevela Inge Belamari na emu joj sr-da no zahvaljujemo.

skog zida a u blizini Vrata od Pila. Dakle dozvolje-no je trgovati na mjestu koje je sa sjevera ome eno malom bra om a s istoka gradskim zidom na kojem su se nalazila Vrata od Pila na potezu današnje Place izme u zvonika male bra e i Getaldi eve ulice.

U kontekstu urbanisti kih zahvata 1296. godine kao i ubikacije prvog Samostana male bra e i prvih Vrata od Pila osobito je zanimljiv zapis Nikole Ra-njine. Godine 1309. prema njegovu zapisu dogo-dilo se sljede e:

edi cato urono le case dallo comune in me -o alla ia a di Ragusa lo se tiero di santo lasio

di ia a et lo se tiero si santo icol di am o et urono divise le vie et s artite le case et lo resto delli terreni locorono alli cittadini a g. to 1 lo

ra o uadrato. uale loco u osto et nominato ordinati tre odrini di strade atta la rima strada

no allo convento di santo rancesco la via larga la ordinarono c iamare come la i so rana in scitola (c iamarono ) la seconda ordinata da ar-te della dovana no alle orte delle ille (e) ia a dello mercato et la ter a dallo castello di conte

no alla monasterio di santa iara di aligari c iamata. e altre strade (erano) er diverse vie della citt s arse38.

Ranjina bilje i gradnju op inskih ku a i proši-renje grada tj. osnutak dvaju novih seksterija Sv. Vlaha di ia a i Sv. Nikole di am o. Iako spo-minje regulaciju više ulica samo tri je i prostorno de nirao. Prva ide do Samostana male bra e (con-vento di santo rancesco) te za nju navodi da je via larga (široka ulica) i la i so rana (najviša ulica!). Navedeni opis odgovara današnjoj ulici Prijeko koja je uistinu na višoj nadmorskoj visini u odnosu na Placu i ostale ju nije uzdu ne komunikacije. Iz ovoga proizlazi da se 1309. godine samostan nala-zio na današnjem mjestu tj. da od osnutka do danas nije mijenjao polo aj ve da je 1319. samo priklju-en gradu kao posljedica gradnje novoga zapadnog

bedema Prijekog o emu e biti više rije i u sljede-em poglavlju. Samostan male bra e je vjerojatno

komunicirao sa slavenskim naseljima na podru ju Prijekog i prije no što je ono postalo sastavni dio grada 1296. godine. Dokaz za to je hodnik u isto -nom krilu samostana smješten izme u sakristije na jugu i kapitula na sjeveru koji je bio komuni-

38 Annales Ragusini Anonymi item icoali de Ragnina. onumenta s ectantia istoriam slavorum meridio-

nalium I]. (Prir. S. Nodilo) agreb 1883 str. 224.

216

kacija samostana i prostora isto no od njega39. Oba ulaza u hodnik naglašena su masivnim romani kim portalima. odnik se pru a u smjeru istok-zapad te je na temelju oblikovanja i monumentalnosti obaju portala mogu e zaklju iti da se kroz njega ulazilo u samostanski kompleks a njegovi debeli bo ni zi-dovi i svod odaju natruhe forti kacijske funkcije40.

Na zapadnom pro elju samostana negdje izme-u crkve i zapadnog krila na kojem bi se mogao

o ekivati glavni ulaz isti nije u istra ivanjima pro-na en. Naime na širokom potezu kojim se danas ulazi u samostan nisu vršena arheološka istra iva-nja.

Druga ulica koju Ranjina spominje prote e se od Dogane/Carinarnice/Sponze do Vrata od Pila i ia a dello mercato koja se nalazi zapadno od

39 Povezanost franjeva kog i dominikanskog samostana sa Slavenima koji su u njih esto navra ali spominje i Resti u kontekstu doga aja iz 1310. godine. ro-nica Ragusina Junii Restii (a origine ur is us ue ad annum 1451.) item Joaniis Gundulae (1451. - 1484.).

onumenta s ectantia istoriam slavorum meridio-nalium I]. (Prir. S. Nodilo) agreb 1893 str. 105.

40 odnik je nekoliko metara ju nije od današnje ulice Prijeko. tatutom je predvi eno da je ova ulica širo-ka 3 se nja što prera unato iznosi 6 06 m. O starim dubrova kim mjerama za du ini vidi u: . ERKOV Prinosi za upoznavanje naših starih mjera za du inu i površinu (nastavak) Z orni istori s og instituta JAZU-a 8 1977 str. 171.

spomenutih Vrata. Neosporno se radi o Placi. e u navedenim prostornim reperima osobito je va no istaknuti da ia a dello mercato valja poistovjeti-ti s jedinim dopuštenim mjestom za trgovinu izvan grada koje se kako je navedeno u odluci alo-ga vije a 1301. nalazi intra ratres minores et

ortam de illis. Odluka aloga vije a iz 1301. i Ranjinin zapis iz 1309. godine omogu uju ubikaci-ju pia a dello mercato. Na istoku ju je ome ivao zapadni bedem Prijekog s prvim Vratima od Pila. Na jugu bedem predgra a iz 1235. godine s grad-

sl. 8a. Pretpostavljeni tlocrt Samostana male bra e iz 13. stolje a s istaknutim hodnikom i ulazom u

isto nom krilu (tlocrt: . Pekovi ).

sl. 8b-c. Romani ki portali ulaza u hodnik koji je povezivao samostan s okolnim podru jem isto no od

njega (foto: . Pekovi ).

217

skim vratima u dokumentu spomenutim kao orta se tentrionalis41. Sa sjevera je trg namijenjen trgo-vanju koji se tada nalazio izvan grada bio ome en samostanskim kompleksom male bra e. apadna granice trga nije de nirana. Neophodno je na ovom mjestu istaknuti dva opa anja An elka Badurine: franjeva ki samostani su gotovo redovito gra eni u predgra u „i to tik uz gradska vrata“ što je po-sljedica ranjina na ela „biti na putu“ a pred njima se formiraju „gradske površine sli ne trgu prem-da nemaju ni naziv ni funkciju trga“ a nastaju radi „olakšavanja prometa pri ulazu i izlazu u crkve“42. Doduše u slu aju dubrova koga franjeva kog sa-mostana na toj se gradskoj površini trgovalo a tek su naknadno 1342. godine na ju nom zidu crkve probijena dvoja vrata43. Kasno probijanje vrata svakako valja povezati s polo ajem zapadnoga gradskog bedema. Naime dok su se samostan i

ia a dello mercato nalazili izvan grada bilo je vrlo rizi no otvarati nova vrata na crkvi. Usprkos zacijelo brojnim hodo asnicima i vjernicima koju su crkvu i samostan posje ivali sigurnost je bila na prvom mjestu. Priklju enjem samostana s crkvom i trga pred njom gradu ostvareni su preduvjeti ne-smetanog probijanja dvaju novih vrata na ju nom crkvenom zidu.

Prostorni reperi koje Ranjina spominje za tre u ulicu su castello di conte (Kne ev dvor) i Samostan sv. Klare što ukazuje da je rije o današnjoj ulici Od pu a.

Ulice za koje Ranjina spominje da su formirane 1309. u novom dijelu grada pru aju se paralelno od kojih je prva spomenuta (današnja ulica Prijeko) nešto viša u odnosu na ostale dvije jer je nastala na neravnom terenu više nadmorske visine a ostale

41 Tijekom ove su faze dakle od 1296. kada je gradu pripojeno Prijeko do 1319. kada je sagra en novi za-padni gradski bedem te su mala bra a „ušla“ u grad zacijelo paralelno funkcionirala orta se tentrionalis i prva Vrata od Pila smještena negdje u produ etku da-našnjeg zvonika Samostana male bra e izvorno kule Prijekog.

42 A. BADURINA Uloga ran eva i samostana u ur-ani aci i du rova og odru a. agreb 1990 str.

16 25 43.43 i ri re ormationum. omus I. Ann. 13 . - 134 .

onumenta Ragusina]. agreb 1897 str. 139. C. ISKOVI rvi o nati du rova i graditel i. Du-

brovnik 1955 str. 110-111. V. J. VELNI Samo-stan ale bra e u Dubrovniku - povijesni prikaz ivo-ta i djelatnosti u: amostan ale ra e u u rovni u (ur. V. J. Velni ) agreb 1985 str. 105-106.

dvije u nizinskom dijelu koji je nastao isušivanjem mo varne uvale izme u poluotoka i padine Sr a.

a razliku od Place Prijeko i Od pu a44 su regulira-ne tatutom 1296. godine. Ranjini je zasigurno bio dostupan tatut. ašto je u kontekstu urbanisti kog reguliranje novih dijelova grada spomenuo samo ove tri ulice na alost izmi e našim spoznajama.

2.4. rata od ila od dvadeseti godina do polovine 14. stolje a

Krajem drugog desetlje a 14. stolje a Dubrov-nik (dio grada opasan bedemima) je do ivio po-sljednje proširenje prema zapadu. Proširenje grada prema zapadu koje podrazumijeva gradnju novo-ga zapadnog bedema spomenuto je prvi put (1)3. o ujka 1319. godine i to u odluci Velikoga vije a kojom je dopušteno da mala bra a sagrade novu crkvu i samostan unutar gradskih zidina pošto su

zbog ratne opasnosti za vrijeme vladavine kneza Pavla orozinija bili primorani srušiti crkvu i Sa-mostan male bra e izvan Vrata od Pila. a gradnju novoga samostana unutar grada Veliko je vije e maloj bra i ustupilo zemljište koje je prethodno pri-padalo arinu sinu iha de clavi a45. Prethodna

44 „Isto tako od op inskog pu a koji se nalazi pred sa-mostanom klarisa neka ide uobi ajena ulica preko zemljišta spomenute nadbiskupije što dolazi do ku e Sersija a odatle pred Kaštel. I neka ostane u svojoj dotadašnjoj širini.“ tatut grada u rovni a. (Prir. A.

olji . undrica) Dubrovnik 2002 VIII./LVII./str. 234. . PEKOVI - K. BABI Vlasni ki odnosi u Dubrovniku u stambenom bloku zapadno od Ulice

iha Pracata u drugoj polovini 13. stolje a taro r-vats a rosv eta ser. 3 sv. 43 2016 str. 59-60.

45 Item in eodem concsilio ca tum uit et deli eratum uod cum tem ore uod acce ta uerunt territoria o-

mini us de Ragusio causa attri uenda ea ratri us inori us ro reedi catione ecclesia eati rancisc-

i ue uerit destructa et totaliter disci ata in serviti-um comunis acce tum esset uodam territorium a-rini lli ic elis de clavi et uia dictus arinus erat a sens Ragusii actum et scri tum uit instrumentum de recio dicti territorii dicto ic eli de lavi i ri re ormationum. omus . A. 13 1. - 133 . onumen-ta Ragusina]. (Prir. J. Gelcich) agreb 1897 str. 136. Dokument su prethodno donijeli: C. ISKOVI rvi

o nati du rova i graditel i. Dubrovnik 1955 str. 108. V. J. VELNI Samostan ale bra e u Dubrov-niku - povijesni prikaz ivota i djelatnosti u: amostan

ale ra e u u rovni u (ur. V. J. Velni ) agreb 1985 str. 100. A. BADURINA Uloga ran eva i samostana u ur ani aci i du rova og odru a. a-greb 1990 str. 63. . PEKOVI Gra evni razvoj zvonika franjeva ke crkve u Dubrovniku Godi n a a tite s omeni a ulture rvats e 17 1991 str. 106.

218

odredba iz 3. o ujka 1319. spominje crkvu male bra e ue uerit destructa et totaliter disci ata za vrijeme Pavla orozinija. U ovoj odredbi donesen je isti podatak o ustupanju zemljišta arina de c-lavi a franjevcima46.

Va no je istaknuti da je Veliko vije e naknadno donijelo odluku o „preseljenju“ male bra e u grad tj. nakon što im je samostan ve bio zašti en novim gradskim bedemom. Naime tijekom vladavine kne-za Pavla orozinija (1316. 1318.) Republika je vodila rat s Urošem II. ilutinom srpskim kraljem od 1316. do 1318. godine47. Upravo zbog toga javi-

46 i ri re ormationum. omus . A. 13 1. - 133 . o-numenta Ragusina]. (Prir. J. Gelcich) agreb 1897 str. 135-136. V. J. VELNI Samostan ale bra e u Dubrovniku - povijesni prikaz ivota i djelatnosti u:

amostan ale ra e u u rovni u (ur. V. J. Velni ) agreb 1985 str. 100. . PEKOVI Gra evni ra-

zvoj zvonika franjeva ke crkve u Dubrovniku Godiš-n a aštite s omeni a ulture rvats e 17 1991 str. 106.

47 V. ORETI ovi est u rovni a do 18 8. Sv. I. a-greb 1980 str. 91. V. J. VELNI Samostan ale bra e u Dubrovniku - povijesni prikaz ivota i djelat-nosti u: amostan ale ra e u u rovni u (ur. V.

la se potreba da franjeva ki samostan „u e“ u grad tj. da bude zašti en bedemima. e utim papa Bo-nifacije VIII. je 1298. godine izdao bulu prema ko-joj su prosja ki redovi za osnivanje/gradnju samo-stana unutar grada trebali posebno dopuštenje Svete stolice. aloj bra i je to dopuštenje izdao papa Ivan

II. 15. listopada 1318. godine u Avignonu48.

J. Velni ) agreb 1985 str. 100. A. BADURINA Uloga ran eva i samostana u ur ani aci i du ro-va og odru a. agreb 1990 str. 50. . PEKO-VI Gra evni razvoj zvonika franjeva ke crkve u Dubrovniku Godišn a aštite s omeni a ulture r-vatske 17 1991 str. 101.

48 i lomati ki ornik ral evine rvatske almaci e i lavoni e. v. III. istine godina 13 1. - 13 . (Ur. T. Smi iklas) agreb 1910 str. 512-513 doc. 416.

. EDINI tarine du rova ke. Dubrovnik 1935 str. 155-156. C. ISKOVI rvi o nati du rova -ki graditel i. Dubrovnik 1955 str. 108. V. J. VEL-NI Samostan ale bra e u Dubrovniku - povijesni prikaz ivota i djelatnosti u: amostan ale ra e u

u rovniku (ur. V. J. Velni ) agreb 1985 str. 101 176 prilog 3. A. BADURINA Uloga ran eva ki samostana u ur ani aci i du rova kog odru a. a-greb 1990 str. 50. . PEKOVI Gra evni razvoj zvonika franjeva ke crkve u Dubrovniku Godišn ak aštite s omenika kulture rvatske 17 1991 str. 101.

sl. 9. Razvoj grada 1319. godine ( . Pekovi K. Babi 2017.).

Samostan franjevacaSamostan dominikanacaSamostan sv. KlareBedemi 1235.

Bedemi 1319.

rirodne ko unikacije

Sa ostan franjevaca

Sa ostan do inikanaca

Sa ostan sv. lare

redgra e Svi sveti

redgra e Sv. la a - Sv. arije

ede i predgra a rijekoivitas 10. stolje aede i 1235.ede i predgra a 1255.tvr enja luke 12 0. ede i predgra a Do ino 1255. - 1272.ede i 12 .ede i 131 .

219

Bilo bi ispravnije re i da papa ovom ispravom na-knadno „ozakonjuje postoje e stanje“49.

Nizom odluka datiranih 1318. 1320. godine alo i Veliko vije e ustupilo je maloj bra i nekoli-

ko zemljišta za širenje samostana50. Istaknuli bismo jednu od njih koja nam je va na iz dvaju razloga: spominje novi zapadni gradski bedem te potvr uje tezu o naknadnom legaliziranju postoje eg stanja. Rije je o odluci Velikoga vije a donesenoj 12. kolovoza 1318. ili 1319. Naime postoje dva do-kumenta istog sadr aja od kojih je jedan datiran u 1318. a drugi u 1319. što ukazuje na naknadno legaliziranje ve u injene intervencije. Ovom je od-lukom maloj bra i ustupljen prostor izme u samo-stana i gradskog zida (novog kojim je obuhva en samostan te se sada nalazio u gradu) pod uvjetom da uz gradski zid ostave ulicu širine 1 se nja. Sa-mostan moraju odvojiti od ove ulice zidom koji e sazidati o svom trošku. Na kraju ove ulice Op ina e o svom trošku sagraditi vrata51. Ta vrata trebala

49 V. J. VELNI Samostan ale bra e u Dubrovniku - povijesni prikaz ivota i djelatnosti u: amostan ale ra e u u rovniku (ur. V. J. Velni ) agreb 1985

str. 102. 50 i ri re ormationum. omus . A. 13 1. -133 . onu-

menta Ragusina]. (Prir. J. Gelcich) agreb 1897 str. 117 117-118 126 135-136 136 142 167. Citirani dokumenti prethodno su analizirani u sljede oj litera-turi: V. J. VELNI Samostan ale bra e u Dubrovni-ku - povijesni prikaz ivota i djelatnosti u: amostan

ale ra e u u rovniku (ur. V. J. Velni ) agreb 1985 str. 102-104. . PEKOVI Gra evni razvoj zvonika franjeva ke crkve u Dubrovniku Godišn ak aštite s omenika kulture rvatske 17 1991 str. 106.

51 In maiori concsilio sono cam ane more solito con-gregato ca tum uit et deli eratum er duas artes i sorum uod totum terrenum uod est inter eccle-ssiam ratrum inorum et muros civitatis sie et esse de eat er curiam dictorum ratrum inorum in ua vero curia non ossint dicti ratres acere ver e-

ri acere ali uod edi cium de la ide et calcina vel de lignamine seu ali ua covertura nec etiam in dicta curia ossint ali ua monumenta seu se ulturas dum modo dicti ratres de eant dimictere unam viam ro-e muros civitatis ue sit am litudinis unius assi ad

mensuram Ragusii et uod dicti ratres teneantur et de eant acere et construere dimisso dicto asso in dicto terreno uod remanet eis ro curia unum muru altitudinis duorum assorum et dimidii eorum e en-sis. Et uo din ca ite dicte vie unius assi eri una

orta e ensis comunis. Usp. i ri re ormationum. omus I. Ann. 13 . - 134 . onumenta Ragusina]. agreb 1897 str. 314. i ri re ormationum. omus . A. 13 1. - 133 . onumenta Ragusina]. (Prir. J.

Gelcich) agreb 1897 str. 117-118. Dokument su prethodno donijeli: V. J. VELNI Samostan ale

su se nalaziti u blizini novih Vrata od Pila koja se nalaze na novom gradskom zidu.

Naknadno ozakonjivanje postoje eg stanja kako je slikovito situaciju prikazao Justin Velni vidljivo je i iz redoslijeda zapisivanja citiranih

odluka Velikog i alog vije a. Iako one datumima uglavnom slijede „legalnu“ kronologiju preci-znije nakon papine dozvole (15. listopada 1318.) slijedi odluka o gradnji samostana unutar grada ((1)3. o ujka 1319.) pa tek nakon toga niz odluka o ustupanju zemljišta franjevcima (lipanj kolovoz i studeni 1319. te travanj 1320.)52 redoslijed zapi-sivanja istih ne prati navedenu kronologiju. Naime tek nakon odluka o dodjeli zemljišta maloj bra i datiranih tijekom kolovoza i studenog 1319. godi-ne53 zapisana je odluka kojom je franjevcima dopu-šteno sagraditi novu crkvu i samostan unutar grada na zemljištu arina de clavi a (o ujak 1319.)54. Nakon toga je zapisana odluka iz 26. lipnja 1319. kojom je samostanu pripojeno još jedno zemljište s drvenim stambenim objektima te posljednja za-pisana odluka sli nog sadr aja datirana 6. travnja 1320. godine55.

Na temelju uvida u redoslijed zapisivanja pret-hodno citiranih odredbi koji ne prati njihov kro-nološki slijed name e se zaklju ak da je Veliko i

alo vije e falsi ciralo odluke s ciljem naknadnog legaliziranja ve obavljenih intervencija konkretni-je gradnje novoga zapadnoga gradskog bedema za-padno od Samostana male bra e. Naime iako je sve napravljeno bez suglasnosti Svete stolice dakle prije 15. listopada 1318. sve odluke Velikoga i

aloga vije a donesene su nakon tog datuma iako su prije toga franjevci gradnjom novoga zapadnog bedema „ušli“ u grad.

bra e u Dubrovniku - povijesni prikaz ivota i djelat-nosti u: amostan ale ra e u u rovniku (ur. V. J. Velni ) agreb 1985 str. 102 bilj. 58. . PE-KOVI Gra evni razvoj zvonika franjeva ke crkve u Dubrovniku Godišn ak aštite s omenika kulture

rvatske 17 1991 str. 106. 52 Usp. bilj. 50.53 i ri re ormationum. omus . A. 13 1. - 133 . o-

numenta Ragusina]. (Prir. J. Gelcich) agreb 1897 str. 117 117-118 126.

54 i ri re ormationum. omus . A. 13 1. - 133 . o-numenta Ragusina]. (Prir. J. Gelcich) agreb 1897 str. 135-136 136.

55 i ri re ormationum. omus . A. 13 1. - 133 . o-numenta Ragusina]. (Prir. J. Gelcich) agreb 1897 str. 142 167.

220

Osim naknadnog donošenja odluka o ve u i-njenim intervencijama tj. naknadnom legaliziranju postoje eg stanja postoji dokument koji ozbiljno dovodi u pitanje tezu o rušenju samostana. Naime u sije nju 1320. godine vlastelin arin ima Bin-uli naru uje od klesara Grgura Grbenice i Lone

Njegoslavova da mu isklešu zupce koji e biti pro-lirani poput onih na zidnom vijencu crkve male

bra e ui sint intaliati sicut sunt illi de lista ratrum minorum ecclesia veteris56. Cvito iskovi je na te-melju papina dopuštenja o preseljenju samostana i ovoga dokumenta naslutio da „samostanska crkva nije sasvim porušena“. U nastavku on zaklju uje da je ova crkva mogla biti porušena tek naredbom vlade iz 1463. godine kada je zbog obrane od Tu-raka odlu eno da se sruši pet crkava izvan grada a me u njima i ona posve ena sv. Tomi57. Na isti na in dokument je protuma io i J. Velni 58. . Peko-vi u je ovo klju ni dokument u argumentaciji teze o nepromijenjenom mjestu obitavališta male bra e u Dubrovniku koje je 1319. godine nakon gradnje novoga zapadnog bedema priklju eno gradu59.

Problem „preseljenja“ samostana bio je diskuti-ran i znatno ranije ve 1284. godine. U svojoj opo-ruci notar Tomazin de Savere izra ava nesigurnost ho e li Samostan male bra e nalaziti na istom mje-stu kad on umre60.

Osobito je zanimljivo da Ranjina „ulazak“ fra-njevaca u grad datira u 1317. godinu dakle prije no što im je papa Ivan XXII. izdao dozvolu. Ne-podudaranje redoslijeda zapisivanja i kronološkog slijeda dokumenata tj. naknadno legaliziranje po-stoje eg stanja nuka da ozbiljnije uzmemo u obzir Ranjininu dataciju. S druge strane isti analist pre-pri ava doga aje vezane uz gradnju i „premješta-

56 Div. not. 3 228 .57 C. ISKOVI rvi o nati du rova ki graditel i.

Dubrovnik 1955 str. 108.58 V. J. VELNI Samostan ale bra e u Dubrovniku -

povijesni prikaz ivota i djelatnosti u: amostan ale ra e u Du rovniku (ur. V. J. Velni ) agreb 1985

str. 100.59 . PEKOVI Gra evni razvoj zvonika franjeva ke

crkve u Dubrovniku Godišn ak aštite s omenika kul-ture rvatske 17 1991 str. 101-102.

60 . PEKOVI Gra evni razvoj zvonika franjeva ke crkve u Dubrovniku Godišn ak aštite s ome-nika kulture rvatske 17 1991 str. 100. isi du rova ke kancelari e. n iga II. Za isi notara oma ina de avere 1 8 . - 1 84. onumenta istorica Ragusina]. (Prir. J. Lu i ) agreb 1984

str. 326-327 doc. 1291.

nje“ samostana u skladu s podatcima koje pru aju prethodno citirani arhivski dokumenti61. Resti do-nosi isti slijed doga aja ali ih datira u 1310. godi-nu62 što bi ipak bilo prerano.

Dok je „ulazak“ franjeva kog samostana unutar gradskog prostora opasanog zidinama bilo potrebno opravdavati naknadnim donošenjem odluka Veliko-ga i aloga vije a u svrhu naknadne legalizacije samostana unutar grada što su vjerno prenijeli analisti doduše s razli itim datacijama u odnosu na dokumente kada se nešto kasnije ista situacija do-godila prilikom širenja grada prema istoku uklju i-vanjem dominikanskog samostana gradu63 ovakve birokratske vještine nisu bile potrebne.

61 Annales Ragusini Anonymi item icoali de Ragnina. onumenta s ectantia istoriam slavorum meridio-

nalium I]. (Prir. S. Nodilo) agreb 1883 str. 225. 62 ronica Ragusina Junii Restii (a origine ur is

usque ad annum 1451.) item Joaniis Gundulae (1451. - 1484.). onumenta s ectantia istoriam slavorum meridionalium I]. (Prir. S. Nodilo) agreb 1893 str. 105.

63 16. travnja 1332. godine se u zaklju ku Velikog vije-a uz ostala stra arska mjesta spominju i duos su ra ortam de oris ratrum redicatorum ( i ri re orma-

tionum. omus . A. 13 1. - 133 . onumenta Ragu-sina]. (Prir. J. Gelcich) agreb 1897 str. 347.) L. BERITI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 22 bilj. 24. Iz ovog zaklju ka proizlazi da je dominikanski samostan tada ve obzidan gradskim zidom. Suprotno tome neki autori vjeruju da se isto ni gradski bedem na današnjem mjestu gradi 1381. godi-ne kada je 8. srpnja Veliko vije e odlu ilo da se iznad ribarnice napravi zid ne mjestu na kojem se do tada nalazilo predzi e. Detaljnije vidi u: Re ormationes 24 f. 178 (Dr avni arhiv u Dubrovniku dalje: DAD). L. BERITI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 30 bilj. 78. P. VERA ENTA-PAVI A Gradske idine Du rovnika. tru ni vodi . Dubrov-nik 2004 str 58. e utim osim prethodno citiranog dokumenta iz 1332. godine 3. o ujka 1358. se u odlu-ci Velikog vije a spominju Vrata sv. Luke (Unutarnja vrata Plo a) ( i ri re ormationum. omus . A. 13 1. - 133 . onumenta Ragusina]. (Prir. J. Gelcich) a-greb 1897 str. 125). Postojanje gradskih vrata isto no od dominikanskog samostana ukazuje i na postojanje gradskoga zida na istom mjestu.

Ranjina proširenje grada prema istoku i „ulazak“ do-minikanca u grad datira u 1379. a Resti u istu godinu kad i „ulazak“ franjevaca u grad 1310. Usp. Annales Ragusini Anonymi item icoali de Ragnina. onu-menta s ectantia istoriam slavorum meridionalium I]. (Prir. S. Nodilo) agreb 1883 str. 237. ro-nica Ragusina Junii Restii (a origine ur is usque ad annum 1451.) item Joaniis Gundulae (1451. - 1484.).

onumenta s ectantia istoriam slavorum meridio-nalium I]. (Prir. S. Nodilo) agreb 1893 str. 105.

221

a razliku od prethodnih dviju faza o kojima mo emo oprezno govoriti samo na temelju arhiv-skih spisa gradski zid i Vrata od Pila sagra eni krajem drugog desetlje a 14. stolje a i danas su vidljivi naravno uz kasnije graditeljske interven-cije.

Unutarnje lice gradskog zida sagra enog 1319. godine i danas je vidljivo kad ga gledamo s Place. Na njemu se nalaze Vrata od Pila koja se stupnjevi-to uvla e u zidnu masu od polukru nog luka pre-ko blago zakošenog nadvratnika do goti koga šilja-stog luka. id iz 1319. godine širok je 1 3 m. id

te debljine nije „prohodan“ naime kad se oduzme debljina kruništa/merla koji su obi no široki 0 7 m ostaje svega 60 cm hodnika nad zidom. ato zido-vi te debljine imaju istaknute kamene konzole u ovom slu aju dvostruke stepenasto istaknute koje su razmještene na razmaku od 1 45 m te su pove-zane lu nim svodovima tako da proširuju obilazni hodnika za 0 9 m pa je on ukupno širok 1 5 m.

Dno zida na mjestu Vrata od Pila (zid se koso uzdi e prema in eti) je na koti 3 1 m nad mo-rem (geodetskom nulom) obilazni hodnik je na koti

14 85 mnm a vrh kruništa/prsobrana s merlima je na koti 16 55 mnm. Dakle njegova relativna visi-na do njegova vrha je 13 45 m. Dno „unutrašnjih“ vrata iz 1319. godine je na koti 3 10 mnm vrata su široka 2 5 m do vrha kapitela visoka su 2 83 metra a do vrha šiljatoga goti kog luka 4 01 m.

S obiju strana Vrata od Pila zazidane su strijel-nice koje su ih branile. Dimenzije zazidanih niša iznose 1 1 m visine parapeta 1 3 m. S druge stra-ne su podebljanjima zida zazidane ali su prona ene iz nešto kasnijeg razdoblja na predzi u iz 1351. go-dine. Vanjska dimenzija otvora strijelnice je 0 1 1 m. Sli ne su prona ene i sa uvane na isto nom zidu Sponze koji je nekad bio gradski zid.

Osim strijelnica Vrata od Pila branjena su Ku-lom od Pila smještenom sjeverno od spomenutih vrata. Debljina njezinih bo nih zidova je 1 86 m eoni je nešto deblji te iznosi 2 18 m. idovi su de-

blji od gradskog zida i zidani su naknadno što se najbolje vidi na kuli Gornji ugao64.

Budu i da se gradski zid datiran u 1235. go-dinu na kojem se nalaze kule Kalarinja (ukloplje-na u kasnije sagra eni Bokar) i Puncjela nalazi nešto zapadnije od zida iz 1319. godine na mjestu na kojem se zapadni bedem iz 1235. godine lomi i mijenja smjer protezanja prema istoku tj. prema Vratima od Pila na zidu iz 1319. valja pretpostaviti još jednu to ku obrane Vrata od Pila iz ove faze. Ovu pretpostavku potvr uju i ostatci zazidane niše strijelnice koja je danas vidljiva na ju nom licu spomenutog bedema (podno Kantonate od Pila).

Uz zapadni gradski bedem prvi put spomenut 1319. godine istodobno su gra ene i kule: Kula od

64 Na kuli Gornji ugao jasno se vidi da je ona „nalije-pljena“ na ugao ranijih bedema. Opširnije vidu u: . PEKOVI - N. TOPI A late-medieval and post-me-dieval foundr in the historic centre of Dubrovnik

ost- edieval Arc aeology 45/2 2011 str. 267-268.

sl. 10. Pile 1319. godine (tlocrt: . Pekovi ).

sl. 11. Vrata od Pila na zidu iz 1319. godine (pogled s Place) (foto: . Pekovi ).

Zidine 1235.

Zidine 131 .

222

Pila65 Kula sv. rana Gornji ugao i in eta. Sve su tada bile etverokutnog tlocrta. Samo je za gradnju posljednje navedene kule sa uvana odluka o grad-nji datirana 3. srpanja 1319. godine te je poznato i ime graditelja Nikifor Ranjina66. Gradnju ostalih kula treba datirati u istu godinu. Odluka Velikog vi-je a iz 21. rujna 1343. godine dokazuje da su tada de nitivno gotovi radovi na gradskim forti kacija-ma67.

65 Raspored stra arskih mjesta iz 1323. 1332. spomi-nje Kulu od Pila. i ri re ormationum. omus I. Ann. 13 . - 134 . onumenta Ragusina]. agreb 1897 str. 85 96. i ri re ormationum. omus . A. 13 1. - 133 . onumenta Ragusina]. (Prir. J. Gelcich) a-greb 1897 str. 347.

66 i ri re ormationum. omus . A. 13 1. - 133 . o-numenta Ragusina]. (Prir. J. Gelcich) agreb 1897 str. 143. L. BERITI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 22 bilj. 19.

67 Odlu eno je da se prihodi od carine Sv. arije koji su do tada bili namijenjeni za izgradnju kula i drugih op inskih gradnji ubudu e budu ulagani u popravke katedrale sv. arije Velike. i ri re ormationum. o-mus I. Ann. 13 . - 134 . onumenta Ragusina]. a-greb 1897 str. 141. L. BERITI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 22 bilj. 26.

Danas je zapadni gradski zid s Vratima od Pila nešto širi u odnosu na onaj iz 1319. godine. Naime dodatno je osna en polovinom 15. stolje a o emu e biti rije i u nastavku teksta.

2.5. rata od ila u drugoj polovini 14. stolje a

Polovinom 14. stolje a po elo se intenzivno ko-ristiti vatreno oru je što je dakako ostavilo traga na gradskim utvrdama diljem Europe. Kako bi do-sko ili upotrebi novog oru ja koja nu no podrazu-mijeva i novu strategiju obrane odnosno nove for-ti kacije Dubrov ani kopaju jarak oko grada ije postojanje otvara i potrebu za mostom te grade zapadno predzi e. Na intenzivno utvr ivanje grada utjecale su osim pojave novog oru ja naravno i politi ke prilike. Dubrovnik se 1358. godine uz pomo ugarskog kralja Ludovika Velikoga oslobo-dio vrhovne mleta ke vlasti. Od tada je Dubrovnik bio autonomna komuna pod vrhovnom ugarskom vlaš u. Kao Ludovikov vazal Dubrovnik je tako er sudjelovao u ratu le ane i Genove koja je sklopila savez sa spomenutim hrvatsko-ugarskim kraljem68.

Osamnaestog studenog 1350. godine Veliko vi-je e je donijelo nekoliko odluka o utvr ivanju gra-da a jedna od njih je i ona o kopanju jarka ( ossa-tum) pred Vratima od Pila69. Ovo je za sada prvi

68 Detaljnije o povijesnim prilikama Dubrovnika u dru-goj polovini 14. stolje a vidi u: V. ORETI ovi-est Du rovnika do 18 8. Sv. I. agreb 1980 str. 80

131-151. R. ARRIS ovi est Du rovnika. agreb 2006 str. 55-65.

69 i ri re ormationu. omus II. A. 134 . - 135 . 135 . - 13 . Additamentum a. 13 1. - 13 5. 1318. 13 5. - 133 . onumenta Ragusina]. agreb 1882 str. 112-

sl. 12. Kula od Pila sa uvana u tlocrtu (foto: . Pekovi ).

sl. 13. Pile u drugoj polovini 14. stolje a (tlocrt: . Pekovi ).

Zidine 1235.Zidine 131 .Jarak-opkop 1350.Drveni ost 1351.

rezi e 1351.ost Ivana iz Siene 13 8.

223

poznati spomen kopanja jarka na kojem e tijekom druge polovine 14. te u 15. i 16. stolje u biti redo-vito poduzimani novi zahvati.

Godine 1351. nastavljaju se intenzivni radovi na zapadnom forti kacijskom sustavu. Naime 20. lip-nja alo vije e odlu uje de aciendo unum murum e tra ortam de ille de etra tantum altum qu-antum vide itur cum quadam orta70. Dakle 1351. godine gradi se prvo zapadno predzi e s vratima

tj. prvim Vanjskim vratima od Pila. id predzi a sagra en je paralelno s postoje im zapadnim be-demima kako onim iz 1235. (s kulama Kalarinja i Puncijela) tako i onim nešto isto nije postavljenim iz 1319. godine. Predzi e prati i „skok“ bedema na mjestu na kojem e tako er u drugoj polovini 14. stolje a biti sagra ena Kantonata od Pila. Još jedan „skok“ predzi a zabilje en je sjeverno od Kule od Pila.

id predzi a je na potezu pred samim Vratima od Pila udaljen 15 m s tim da je od kule udaljen 3 8 4 3 m. Prona en je i u potezu zapadno od zida koji se protezao ju no od Vrata od Pila do Bokara71 od njega je bio udaljen 7 6 8 2 m. Na tom potezu sa uvao je i originalno krunište s merlima.

natno je deblji (1 8 m) od gradskog zida iz 1319. godine (1 3 m) što omogu ava komunikaciju po zidu iza kruništa (širine 0 62 m) u širini hodne plohe od 1 2 m. Dakle nije kao na ranijem zidu iz 1319. bilo potrebno ugra ivati konzole sa svo-dovima kao proširenje obrambene hodne plohe. Arheološka istra ivanja provo ena 2008. godine

rezultirala su pronalaskom tragova vrata spo-menutih u citiranom dokumentu predzi a 1 2 m sjeverno od današnje serpentine. Prva Vanjska vrata od Pila bila su smještena otprilike u osi onih

113. . EDINI tarine du rova ke. Dubrovnik 1935 str. 292. L. BERITI Utvr en a grada Du-

rovnika. Dubrovnik 1989 str. 24 bilj. 32.70 i ri re ormationu. omus II. A. 134 . - 135 . 135 .

- 13 . Additamentum a. 13 1. - 13 5. 1318. 13 5. - 133 . onumenta Ragusina]. agreb 1882 str. 129. . EDINI tarine du rova ke. Dubrovnik 1935

str. 292 bilj. 334. L. BERITI Utvr en a grada Du-rovnika. Dubrovnik 1989 str. 25 bilj. 35.

71 Rije je o potezu zapadnog bedema kojemu je izgrad-nja zapo ela 1235. godine a kojim su djelomi no za-šti ena predgra a Na Andriji (Domino) i Samostan sv. Klare. e utim navedena se podru ja još dugo nisu smatrala gradom.

unutarnjih (na zidu iz 1319. godine) s neznatnim otklonom. Prona en je sjeverni dio tih vrata koja su imala kamene dovratnike. Ulazni prag je bio na visini 3 7 mnm. Tek koji centimetar je bila ni a prilazna hodna ploha. Vrata su bila široka oko 2 6 m. Sa sjeverne strane vrata prona ena je u cijelosti zazidana uska i visoka strijelnica dimenzije otvora 0 1 1 m. Niša i otvor su joj u potpunosti zazidani. Kako su izgledale niše strijelnica vidljivo je u pro-na enoj strijelnici na uglu predzi a koji je obilazio Kantonatu od Pila na sjevernom zidu je sa uvan njezin cjelovit presjek. irina niše strijelnice (vrh-nadvoj nije sa uvan) bila je nešto manje od 1 m a njezin parapet visine 0 7 m72.

U drugoj polovini 14. stolje a radovi na jarku su spomenuti još dva puta. Dvadeset i petoga rujna 1378. godine Vije e umoljenih je donijelo podulju odredbu o utvr ivanju grada. Najve a pozornost posve ena je upravo kopanju jarka pred Vratima od Pila. Jarak je od predzi a morao biti udaljen 3 se-nja a morao se protezati a una ri a la idum ad

aliam tj. kako su ovu sintagmu protuma ili e-dini i Beriti od hridi na kojoj je kasnije sagra en Bokar do one nad kojom se di e in eta. Odre eno je da u ovim radovima moraju sudjelovati ljudi s kopna i s otoka73 a njihov rad imala su nadgleda-

72 Sli ne strijelnice sa uvane su na isto nom zidu Spon-ze koji je isto tako gradski bedem iz 1319. godine. Na njegovu vanjskom licu vidljivi su ostatci strijelnica.

73 Prvog listopada 1378. donesena je još jedna odredba vezana za radnu obvezu na kopanju jarka. Usp. Li-

sl. 14. apadno predzi e s merlima iz 1351. godine s ichelozzovom nadgradnjom iz 1461.

(foto: . Pekovi ).

224

ti etiri nadstojnika od kojih je jedan uvijek morao biti prisutan74. etrnaestoga travnja 1396. godine

alo vije e donosi odluku od kopanju jarka od Pila prema Puncijeli i to u širini od 6 se anja (12 3 m)75.

Most Ivana iz Siene

Postojanje jarka koji je tijekom druge polovi-ne 14. stolje a nekoliko puta proširivan i produblji-van svakako podrazumijeva i postojanje mosta kojim se pristupalo Vanjskim vratima od Pila na zidu predzi a iz 1351. godine. Prvi arhivski podatci

koji su u istra ivanjima iz 2008. godine i arheo-loški potvr eni o gradnji kamenog mosta datiraju u zadnje desetlje e 14. stolje a. I prije gradnje jarka na potezu uz zapadne gradske bedeme postojala je vododerina preko koje se nekim ranijim mo da dr-venim mostom pristupalo gradu.

U razdoblju od 1396. do 1398. godine sa uva-no je nekoliko odluka koje se ti u gradnje mosta od kamena s jednim lukom a kao graditelja navo-

ri re ormationum. omus I . A. 13 4. - 13 . o-numenta Ragusina]. (Prir. J. Gelcich) agreb 1896 str. 170. L. BERITI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 29 bilj. 65.

74 Li ri re ormationum. omus I . A. 13 4. - 13 . o-numenta Ragusina]. (Prir. J. Gelcich) agreb 1896 str. 167. . EDINI tarine du rova ke. Dubrov-nik 1935 str. 292 bilj. 334. L. BERITI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 29 bilj. 64.

75 Re ormationes 30 f. 34 (DAD). L. BERITI Utvr-en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 33

bilj. 104.

de Ivana iz Siene protomajstora crkve sv. Vlaha. ost je prvi put spomenut u odluci aloga vije-

a donesenoj 25. travnja 1396. kojom daju nalog nadstojnicima op inskih radova da sagrade most na Pilama76. ost je do 13. velja e 1397. bio pri kraju što potvr uje naredba aloga vije a nadstojnicima op inskih radova da na novom mostu na Pilama na-prave ogradu77. Sintagma „novi most“ argument je u korist pretpostavke da je Ivanovu mostu prethodio neki drugi most vrlo vjerojatno drveni. animlji-vo je da u dvama prethodno citiranim dokumenti-ma nije spomenut protomajstor Ivan iz Siene. Da je on radio na mostu od Pila saznajemo posredno iz zaklju ka aloga vije e donesenog 21. srpnja 1397.78 Tijekom ove i sljede e godine most se do-vršavao79.

Ostatci mosta Ivana iz Siene to nije poplo anja njegove hodne plohe prona eni su u spomenutim arheološkim istra ivanjima. Uz sjeverni dovratnik Vanjskih vrata od Pila (na predzi u iz 1351.) pro-na ena je hodna ploha poplo ana sjekomice po-

76 Re ormationes 30 f. 34v (DAD). L. BERITI Utvr-en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 33

bilj. 105. 77 Re ormationes 30 f. 53v (DAD). L. BERITI Utvr-

en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 33 bilj. 106.

78 Re ormationes 30 f. 69 (DAD). L. BERITI Utvr-en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 33

bilj. 107. 79 Re ormationes 31: f. 5 f. 28v 30v (DAD). L. BERI-

TI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 33-34 bilj. 110-112.

sl. 15. Pile u drugoj polovini 14. stolje a (presjek: . Pekovi ).

ost Ivana iz Siene 13 8.

redzi e 1351.

Zapadni gradski zid 131 .

225

lo enim opekama slaganim „na riblju kost“ (o us s icatum) te ome ena kamenim rubnjacima.

Smjer ranijih mostova pretpostavljenoga drve-nog i kasnijeg kamenog na kojem je radio Ivan iz Siene u otklonu je od smjera današnjeg mosta koji je izgradio Paskoje ili evi 1471. godine za 16 . Paralelan je sa „skokom“ u zidinama Kantonate od Pila. Ivanov most je i za 4 04 m ni i od kasnijeg Paskojeva mosta. ost s kraja 14. stolje a je i kra i od potonjeg što je posljedica konstantnog proširi-vanja i produbljivanja jarka pa je on u 15. stolje u bio bitno širi u odnosu na prethodno stolje e a sa-mim tim je Paskoje morao projektirati du i trolu ni most.

U drugoj polovini 14. stolje a datirana je i Kan-tonata od Pila. Dvanaestog kolovoza 1381. godine Vije e umoljenih odlu uje da se u uglu zidina na Pilama postave konzole na dotadašnje krunište i na njima zid koji ima biti dug koliko je velika kula Puncijela80.

Predzi e je porušeno 1461. godine81 zbog kasni-jih pregradnji tako da pred Vratima od Pila nije sa-

80 Re ormationes 24 f. 184v (DAD). L. BERITI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 31 bilj. 81.

81 Usp. bilj. 95 i tekst na koji se ona odnosi.

uvalo izvornu visinu. Porušeno je na razini serpen-tine u vratima od Pila na razini od 6 5 do 7 0 mnm.

avršetak zida predzi a ostao je sa uvan u predzi-u ju no od Kantonate prema Bokaru. Vrh merla je

na apsolutnoj koti od 8 89 mnm hodna ploha na 7 12 mnm a teren iza zida na razini 3 7 mnm.

Tako je zid predzi a bio visok preko 5 m mjere i sa strane grada prema vani ta se visina pove avala jer je u niz navrata kopan proširivan i produbljivan gradski jarak. Kote koje navodimo uzete su u blizi-ni Kantonate od Pila jer zidine a i predzi e polako padaju visinski prema jugu.

2. . rata od ila u 15. stolje u

Godine 1453. Osmansko Carstvo osvojilo je Carigrad što je potaklo veliki strah diljem Europe. Turci vrlo brzo i uspješno napreduju te 1464. pada i Dubrovniku geografski bliska Bosna82.

a razliku od prve polovine 15. stolje a kada nisu zabilje eni ve i graditeljski pothvati na zapad-nom forti kacijskom sustavu grada osim radova na jarku83 u drugoj polovini istoga stolje a po-

82 Detaljnije o povijesnim prilika Dubrovnika u 15. sto-lje u vidi u: V. ORETI ovi est Du rovnika do 1808. Sv. I. agreb 1980 str. 196-236. R. ARRIS

ovi est Du rovnika. agreb 2006 str. 86-94. 83 U lipnju 1409. i 1410. godine te u o ujku 1411. alo

vije e donosi odluke o produbljivanju jarka i radnoj snazi koja e na tom projektu raditi. Re ormationes 33: f. 105 f. 151 f. 181v (DAD). L. BERITI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 35-36 bilj. 121 127 131.

sl. 16a-b. Ostatci hodne plohe mosta Ivana iz Siene (foto: . Pekovi ).

226

duzeti su radikalni graditeljski pothvati na cijelom zapadnom potezu gradskih zidina a osobito na Pi-lama. Radikalni zahvati motivirani su dvojako sve ve om opasnoš u od nadolaze ih Turaka te poja-vom novih tehnika ratovanja.

Veliki graditeljski pothvati na zapadnim grad-skim zidinama zapo inju dodatnim radovima na gradskom jarku. Paralelno s gra enjem novog su-stava bedema na Pilama tijekom cijele druge po-lovine 15. stolje a radi se i na gradskom jarku. U sije nju 1450. godine alo vije e donosi odluku o gradnji zida jarka u visini od 2 lakta (1 2 m)84. Dva-

84 Acta inoris onsilii 12 f. 137v (DAD). L. BERI-

deset godina nakon toga jarak se proširuje za 13 la-kata pa mu ukupna širina iznosi 24 lakta (22 5 m)85. Godina 1490.86 i 1491.87 povišeni su zidovi jarka. Radovi na jarku su iz nekoliko razloga preduvjet za

TI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 67 bilj. 369.

85 L. BERITI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrov-nik 1989 str. 99.

86 Ovo povišenje zidova povezano je uz odluku o gradnji puta uz vanjski zid jarka. Acta inoris onsilii 23: f. 258v 263v (DAD). L. BERITI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 109 bilj. 741-742.

87 Acta inoris onsilii 24 f. 52v (DAD). L. BERI-TI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 109 bilj. 744.

sl. 17. Pile u 15. stolje u (tlocrt: . Pekovi ).

sl. 18. Pile u 15. stolje u (presjek: . Pekovi ).

astion od ila s vanjski vrati a 1471.

ost od ila na 3 luka 1471.

ja anje zida iz 131 . 14 0.

Tajni prolaz

1537. 1471. 1460. 1505

.

ZIDI 1235.ZIDI 131 .

J J 1460.-1461.R DZI 1460.-1461.

STI 1460.-1461.S RTI 1461.R LI 1463.

ST 1471.STI -R LI 1471.

227

ve e intervencije na zapadnom forti kacijskom su-stavu: širenjem i produbljivanjem jarka grad se do-datno utvr uje onemogu uju i neprijatelju pristup a istodobno na vrlo elegantan na in koji ne uklju-uje transport s nekog udaljenog mjesta (!) dolazi

do materijala za gradnju kamena. Naime jarak je stolje ima usijecan u ivu stijenu.

U o ujku 1460. godine naru ena je gradnja Vanjskih vrata od Pila ija mensola mora biti na-pravljena po uzoru na Vrata od Plo a a luk poput onoga na Vratima od ribarnice. Ovaj posao povje-ren je majstorima Gruba evi u i Bogosali u. Isto-dobno su i Unutarnja vrata od Pila koja treba izra-diti po uzoru na Vanjska naru ena kod Petra ar-tinovi a i Radi a Ostoji a88. Vrata su 10. listopada bila gotova emu svjedo i odluka da se drvo starih vratnica Vrata od Pila pokloni Samostanu sv. Kla-re89. Prema Beriti evu tuma enju citirane odredbe odnose se na „dvostruka gradska vrata na glavnom gradskom zidu koji se te godine (1460.) izgra-

ivao odnosno podvostru ivao“90. Oprezno bismo ponudili i prijedlog nešto druk ijeg tuma enje pret-hodno citiranih odredbi. Unutarnja vrata od Pila spomenuta u prethodno citiranom dokumentu valja ubicirati na mjestu podebljanja (1460.) gradskog zida iz 1319. Budu i da je 1461. došlo do djelomi -nog rušenja predzi a izme u dvaju vrata od Pila iz 1351.91 mo da bismo mogli pretpostaviti posto-janje me ufaze predzi a izme u onoga iz 1351. i ichelozzovog iz 1461. godine. Pretpostavljeno predzi e moglo je biti sagra eno u pravcu staroga predzi a što zna i da je od Puncijele ono moglo i i pravocrtno poništivši „lom“ predzi a na Pilama ime se Kantonata od Pila našla unutar zašti eno-

ga prostora. Osim citiranog dokumenta pokazatelj postojanja prethodnika ichelozzovog predzi a je

88 C. ISKOVI aši graditel i i ki ari . i I. sto-l e a u Du rovniku. Dubrovnik 1947 str. 23 i tamo navedeni dokumenti. L. BERITI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 83.

89 Acta inoris onsilii 15 f. 128v (DAD). L. BERI-TI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 83 bilj. 484.

90 L. BERITI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrov-nik 1989 str. 83.

91 Detaljnije o tome u nastavku teksta. Usp. bilj. 95 i tekst na koji se ona odnosi.

i tajni nadsvo eni prolaz dokumentiran92 tijekom arheoloških istra ivanja 2008. godine. Naime nad-svo eni tajni prolaz se prote e od prvoga predzi a (1351.) ravno prema zapadu sve do pravca predzi-

a ju no od Kantonate od Pila. Na tom mjestu na-glo mijenja smjer prema jugozapadu da bi kasnije opet mijenjao smjer prema zapadu. Nagli „lomovi“ tajnog prolaza za bijeg indikativni su za detektira-nje razvoja nadzemnog zi a forti kacijskog sustava na Pilama emu emo se detaljnije posvetiti u za-sebnom poglavlju. Ako je pretpostavka o postoja-nju predzi a koje je prethodilo ichelozzovom a koje je napravljeno nakon prvoga predzi a (1351.)

ispravna ono je bilo relativno kratkoga vijeka. Naime 1471. godine izgra en je polukru ni basti-on s novim Vanjskim vratima od Pila o emu emo detaljnije pisati u nastavku93.

apadne gradske zidine su poja ane dogradnja-ma prema njihovoj vanjskoj strani prema zapadu. Od Kantonate od Pila prema jugu podebljane su za 4 1 m pa im je ukupna debljina nakon poja anja iznosila do 5 4 m. Na sjevernom potezu podebljanje varira od 4 2 do 4 6 m pa debljina bedema dose e 5 6 m. Osim podebljanja zidine su i znatno poviše-ne94. Apsolutna visina im iznosi kod Vrata od Pila i na Kantonati 21 78 mnm što je relativno poviše-nje ranijeg zida za 5 23 m. Odnosno ukupna visina novog zida je 18 68 m za razliku od onog iz 1319. koji je bio visok 13 45 m. Na „lomu“ zidina izme-

u Kanotnate i sjevernog poteza podebljanje iznosi samo 1 4 m ukupna debljina zida 2 7 m jer je taj dio branjen predzi em i dosta je zaklonjen. Pode-bljanjem zida smanjen je i razmak izme u predzi a iz 1351. i bedema iz 1319. pa je u ju nom potezu iznosio tek 3 6 m.

Smanjenje razmaka izme u podebljanoga za-padnog bedema izvorno sagra enog 1319. i predzi a iz 1351. godine dovelo je do potrebe dje-lomi nog rušenja i poravnavanja potonjeg od Kan-

92 I prije se znalo za njega ali nije detaljno snimljen niti mu se poklanjala pa nja.

93 Izveo ga je najvjerojatnije Paskoje ili evi u sklopu izgradnje novog prilaznog mosta ali je vrlo vjerojatno da je bio dio zamisli velikog ichelozza koji je ini se osmislio cijeli obrambeni potez od in ete do Bo-kara.

94 Da su zidine u ovom zahvatu bile i povišene dokazuje i odluka Vije a umoljenih od 3. o ujka 1461. godine kojom je propisano da zid nad Vratima od Pila nad-gradi za oko 2 lakta (1 1 m). Acta onsilii Rogatorum 16 f. 230v (DAD). L. BERITI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 84 bilj. 494.

228

tonate pa dalje prema sjeveru. Upravo bi se na taj zid prvog predzi a mogla odnositi odluka koju je Vije e umoljenih donijelo 17. studenog 1461. go-dine95. id predzi a zamijenio je zid prve serpen-tine me u dvama vratima od Pila Unutarnjim i Vanjskim. Naime zbog razli ite nivelacije terena

konkretnije Unutarnja vrata od Pila su bila za 4 7 m ni a od Vanjskih bilo je potrebno napra-viti dvije rampe jednom se od Vanjskih vrata od Pila blagom nizbrdicom išlo prema sjeveru zatim je slijedio oštar zavoj kao prijelaz u sljede u rampu koja je bila suprotno postavljena u odnosu na prvu. Dvije rampe koje ine serpentinu bile su odijeljene zidom predzi a iz 1351. godine koji je bio rubni zapadnoj serpentini i naravno do njezine razine porušen.

„ astarjelost“ predzi a iz 1351. godine treba povezati uz još jednu odluku koja je donesena ne-koliko mjeseci ranije. Iako je ve 15. travnja 1461. Vije e umoljenih vije alo o gradnji novog predzi-

a kona na odluka odgo ena je do dolaska iche-lozza di Bartolomea ichelozzija u Dubrovnik96. Donesena je tek 20. srpnja 1461. kad je propisano da novi zid mora i i ravno od Pila do mora a ne onako kako je išlo predzi e. Prema preporuci -rentinskoga vojnog in enjera arhitekta i kipara to zidno platno uzevši stari i novi zid trebalo je biti

95 Acta onsilii Rogatorum 17 f. 25v (DAD). L. BE-RITI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 86 bilj. 516.

96 Acta onsilii Rogatorum 16 f. 247 (DAD). L. BE-RITI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 84 bilj. 499.

široko 11 lakata (6 05 m). Istog dana odlu eno je da se oja aju i zidovi Kule od Pila za 2 lakta iako se tom prijedlogu ichelozzo suprotstavio proglasiv-ši ga suvišnim nancijskim izdatkom97. Arheološki ostatci Kule od Pile govore u prilog tome da nave-dena odluka ipak nije realizirana.

Sva predzi a su šezdesetih godina 15. stolje a pregra ena u skladu s novim ratnim tehnikama ja anju i razvijanju vatrenog oru ja. Umjesto stri-jelnica izvedeni su topovski otvori98 u dvama visin-skim nizovima. Predzi e je dobilo skarpu i vijenac na razini novouspostavljene nešto više nove podni-ce. Razina poda iza predzi a (ju no od kantonate) je sredinom 15. stolje a bila na koti 4 56 mnm. Iza topovskih otvora i puškarnica u zidu debljine 180 cm izvedene su niše za topnike. Vrlo sli an presjek obrambene konstrukcije zida s nišama i topovskim otvorima nalazimo u utvrdama Bokar99 i in eti100 za koje je projektna rješenja izradio uveni rentin-ski graditelj ichelozzo di Bartolomeo ichelozzi.

97 Acta onsilii Rogatorum 16 f. 277v (DAD). L. BERITI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 86 bilj. 514.

98 Donja razina topovskih otvora bila je za topove ve eg kalibra gornja za manje vatreno oru je (npr. arkebu-ze). Otvori su izvedeni u klesancima. Donji dio otvora je kru nog presjeka kroz koji se pucalo nad njim je vertikalni prorez koji je omogu io nišanjenje. Donji ve i otvori svega su 12 cm iznad poda promjer kru -nog otvora je 26 cm vertikalni prorez je visok 44 cm.

anji gornji niz puškarnica viši je za 20 cm od vrha vertikalnog proreza dno im je 102 cm iznad podni-ce. Donji dio puškarnice kru nog promjera je 16 cm a vertikalni prorez mu je visok 36 cm. Topovski otvori udaljeni su 6 2 m a raspore eni su naizmjeni no niski i visoki na polovici raspona cca 3 1 m.

99 L. BERITI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrov-nik 1989 assim. N. GRUJI Dubrova ke zidine u renesansi u: rvatska renesansa. atalog i lo e (ur.

. Jurkovi A. Erlande-Brandenburg) agreb 2004 str. 240-241. P. VERA ENTA-PAVI A Gradske idine Du rovnika. tru ni vodi . Dubrovnik 2004

str. 34-35. 100 L. BERITI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrov-

nik 1989 assim. A. DEANOVI Juraj etejev Dalmatinac graditelj utvrda Radovi Instituta a ovi-est um etnosti 3/6 1979 - 1982 str. 101-107. A. DE-

ANOVI - I. TEN EK Predzi e dubrova ke in ete u zamisli ichelozza iskovi ev ornik 1 ( rilo i

ovi esti um etnosti u Dalmaci i 21) 1980 str. 302-312. N. GRUJI Dubrova ke zidine u renesansi u:

rvatska renesansa. atalog i lo e (ur. . Jurkovi A. Erlande-Brandenburg) agreb 2004 str. 241. P. VERA ENTA-PAVI A Gradske idine Du rovnika. tru ni vodi . Dubrovnik 2004 str. 22.

sl. 19. ichelozzo ichelozzi apadno predzi e 1460. 1461. (foto: . Pekovi ).

229

Naglasimo da je Dubrova ka Republika još u sije nju 1461. godine po elo razmatrati ideju da pozovu poznatog rentinskoga graditelja u Dubrov-nik. U lipnju iste godine Vije e umoljenih ovlaš uje Rektora i alo vije e da sklope ugovor s iche-lozzijem na godinu dana uz naknadu od 20 zlat-nih dukata mjese no što je za ondašnje prilike bila poprili no velika svota novca. alo vije e je istog mjeseca sklopilo ugovor s ichelozzijem uz nave-dene uvjete101.

Na obje strane grada postojao je manji otvor vrata kojima se moglo neopa eno iza i pobje i iz grada. Sa uvana su mala goti ka vrata uz Kaznenu kulu koja su uskim prolazom bila spojena s Kne-evim dvorom. Bila su iznad razine mora i iz njih

se direktno ulazilo u brod. Tajna ili špijunska vrata slu ila su bijegu neke va ne osobe ili ulasku tajne osobe bez o iju javnosti kojima bi bila izlo ena pri otvaranju gradskih vrata.

Sli na odstupnica postojala je i na Pilama. Gradska vrata su u sebi imala redukciju mala vra-ta (širine 70 cm) kroz koja je mogao netko u i ili iza i bez otvaranja cjelokupnih vratnica i stvaranja opasnosti za grad. e utim uz njih nešto visin-ski ni e na zapadnoj strani grada postojao je kosi nadsvo eni prolaz koji je vodio do razine mora u kanalu pred Vratima od Pila. Nije pravocrtan neko-liko se puta „lomi“ nastao je u više etapa izgradnje. Svaki „lom“ i promjena smjera odgovara jednoj etapi izgradnje forti kacijskog sustava na Pilama.

Izgradnja je zapo ela na unutrašnjoj strani pred-zi a iz 1351. godine gdje su sa uvani ulazni kame-ni dovratnici. Spuštao se koso do zamišljenog pro-du enja pravca pru anja predzi a koje se prote e ju no od Kantonate. Tu naglo mijenja smjer i na in zidanja te skre e prema jugu. Nakon 3 2 m postoje kameni dovratnici koji svjedo e da je tu bio vanjski kraj prolaza. Navedeno skretanje okomito je na me-

alunu bastion iz 1471. godine.ini se dakle da je postojao jedan raniji krat-

kotrajni bastion koji se pru ao prema sjeveru u smjeru postoje eg predzi a ju no od Kantonate jer

101 L. BERITI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrov-nik 1989 str. 84 85 bilj. 490 504 506 i ondje citirani dokumenti.

je prolaz vodio ravno do njega. aterijalnih ostata-ka tog zida nema jer je taj dio bastiona „zabetoni-ran“ vapnenim mortom i lomljenim kamenom a o njegovu postojanju zaklju ujemo na temelju smjera i promjene na ina zidanja tunela.

Tunel je produljen prema istoku 1505. godine do ruba novog zida zapadne serpentine u trenutku proširenja i poja anja ispunom bastiona izgra enog 1471. i stoga „pomicanja“ i preure enja serpentine. Naime predzi e iz 1351. godine više nije moglo zbog proširenja bastiona biti razdjelnica dviju ram-pa koje su tvorile serpentinu. irenjem bastiona za-padna rampa je su ena tako da je izgra en novi zid. On nije bio pravocrtan kao raniji u segmentima je bio paralelan s predzi em iz 1351. lomio se tako da je u ju nom dijelu od ranijeg predzi a podzida serpentine bio udaljen 3 7 m a u sjevernom 1 3 m. Nova vrata uokvirena dovratnicima pozicionirana su na tom novom isto nijem zidu.

Nadsvo eni hodnik je potom produljen 1537. godine na zapad do ruba novog manjeg istaknu-tog polukru nog bastiona Vrata od Pila budu i da su ona dodatno oja ana i redizajnirana te su im znatno promijenjeni gabariti. Tom prilikom je zbog izgrad-

sl. 20. Tajni nadsvo eni prolaz za bijeg (foto: . Pekovi ).

230

nje manjeg bastiona „skra en“ most za jedan luk. Izgra en je drveni podizni most s mehanizmom za njegovo podizanje.

Radovi na utvr ivanju prilaza gradu vršeni su kontinuirano. Utvr ivanje zapadne strane gradskog jarka tj. zapadnog prilaza mostu zapo elo je 1463. godine kada je Veliko vije e odlu ilo da se pred Vratim od Pila i Vratima od Plo a sagrade reveli-ni102. U lipnju iste godina vlada velika panika od Turaka u gradu pa Veliko vije e 16. dana spomenu-tog mjeseca u nizu preventivnih odredbi u slu aju najezde Turaka obustavlja radove na revelinu na Pilama te nare uje da se sruše mostovi na Pilama i Plo ama što ipak nije realizirano103.

Izgleda da je ichelozzo dao novi prijedlog osuvremenjivanja zapadnih bedema na cijelom po-tezu od in ete do Bokara što je uklju ivalo re-dizajn obrane prilaza Vratima od Pila. Impostacija revelina zapadno od budu eg mosta novi viši tro-lu ni most i novi revelin-bastion pred Vratima od Pila grandiozni je i revolucionarni projekt najvjero-jatnije zamišljen za vrijeme boravka ichelozza u Dubrovniku. Realizacija je zapo ela nakon njegova odlaska trajala skoro desetlje e. Projekt je ostvaren u tri faze i završno oblikovan pod vodstvom Pasko-ja ili evi a najprije izgradnjom revelina koji e braniti prilaz novom mostu 1463.104 potom mosta 1471. te polukru nog bastiona Vrata od Pila iste go-dine. in eta je na sli an na in realizirana naknad-no s Jurjem Dalmatincem kao protomagistrom.

Stari slikarski prikazi grada prije 1667. godine kao i ostatci prona eni u arheološkim istra ivanji-ma 2009. 2010. godine ukazuju da je projekt re-velina pred mostom na Pilama ipak realiziran. Iz-gra ena je me aluna revelin koji je bio u suglasju s impostacijom novog ve eg i višeg mosta ija e gradnja zapo eti 1471. godine ju nije od tada još postoje eg mosta Ivana iz Siene. Takav polo aj no-

102 Acta onsilii Rogatorum 17 f. 224 (DAD). L. BE-RITI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 90-91 bilj. 550.

103 Acta onsilii Rogatorum 17 f. 224 (DAD). L. BE-RITI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 92 bilj. 563.

104 Novi revelin nije bio u pravcu tadašnjeg mosta Ivana iz Siene te je bio znatno viši druk ije orijentiran bez sumnje je bio po etak novoga dugoro nog projekta utvr ivanja prilazu gradu.

vog mosta omogu io je funkcioniranje starijeg mo-sta tijekom gradnje novoga.

Revelin je istra en u arheološkim iskopavanji-ma krajem 2009. i po etkom 2010. godine kada su prona eni njegovi ostatci. Vanjski rub (gabariti) nisu prona eni. Po sredini zemljom ispunjenog ba-stiona prona en je prilazni put s ostatcima kame-nih dovratnika. Prona en je i polukru ni uski kanal oblo en nim klesancima koji je prolazio sredinom tijela bastiona otprilike na mjestu ulaznih vratnica. Prema središnjoj komunikaciji i prema gradu ze-mlju bastiona pridr avale su vertikalne drvene gre-de palisade. Izvana je najvjerojatnije bio oblo en kamenom mada je mogao biti u vrš en i drugima materijalima (drvom). Osim obrane s njegova vrha vatrenim oru jem smještenim iza prsobrana najvje-rojatnije je imao podzemne hodnike i niše s puškar-nicama za obranu u ni oj razini. Njegov izgled sa-uvan je na slikarskim prikazima Dubrovnika prije

potresa 1667.Paralelno s gradnjom revelina na Pilama na

Kantonati od Pila se prema ichelozzovoj zamisli grade otvori za bombarde o emu svjedo i odluka Vije a umoljenih iz 26. listopada 1463. godine105.

Potpuno preure enje obrane Vrata od Pila za-po elo je 1463. izgradnjom bastiona sa zapadne

105 Acta onsilii Rogatorum 17 f. 297 (DAD). L. BE-RITI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 93 bilj. 575.

sl. 21. Slikarski prikaz Dubrovnika na kojem je vidljiv revelin na Pilama (Samostan male bra e).

231

strane budu eg mosta kojim e se pristupati gradu. Gradnji bastiona s novim Vanjskim vratima od Pila i Paskojeva trolu nog mosta prethodilo je 1470. godine proširenje jarka106. Osam godina nakon po etka gradnje revelina na zapadnom rubu jarka 9. sije nja 1471. Vije e umoljenih odlu uje da se sagradi revelin na Vratima od Pila prema nacrtu prikazanom u Vije u107. Beriti je mišljenja da je rije o polukru nom bastionu (me aluni) kraj da-našnjih Vanjskih vrata od Pila108. Tko je graditelj ne znamo nacrti su prikazani Vije u a budu i da je tada na tom lokalitetu radio Paskoje vrlo je vje-rojatno da je upravo on autor bastiona. Pristupilo se i izgradnji polukru nog bastiona od Kantonate oko Kule od Pila koji je kvalitetno štitio Unutraš-nja vrata od Pila. Vanjska nisu sa uvana porušena su prilikom pregradnje ulaza izgradnjom manjeg bastiona Vrata od Pila 1537. godine. e aluna polukru ni bastion izgra en je kao kru ni vijenac širok 7 m. Nad osnovnim zidom izgra en je masiv-ni prsobran debljine 3 6 m. U njemu su izvedene etiri duboke niše s topovskim otvorima. Otvori su

izvedeni tlocrtno u obliku lastina repa središnji na-ju i dio je pravokutnog oblika dimenzija cca 85 90 cm. Obilazni hodnik na kojem su stajali topovi je na koti 10 80 mnm dok je vrh prsobrana bio na koti 14 78.

Nekoliko mjeseci nakon odluke o gradnji basti-ona na Pilama 5. svibnja 1471. godine alo vije-e nare uje nadstojnicima gradnje zidina da vrata

i most od Pila naprave prema nacrtu Paskoja i-li evi a109. apo ela je gradnja novog mosta na tri luka. ost i nova vrata znatno su podigli niveletu ulaza (i obrane) grada. ost je izgra en u padu pre-ma gradu. Na zapadnom dijelu visina hodne plohe mu je na 8 27 mnm dok je na isto nom kraju u samim vratima visina 7 40 mnm. Visina do unu-trašnjih vrata svladana je serpentinom koja se sa-stoji od dviju blagih rampa. Ulazna vrata podignuta

106 Usp. bilj. 85.107 Acta onsilii Rogatorum 21 f. 33v (DAD). L. BE-

RITI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 100 bilj. 634.

108 L. BERITI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrov-nik 1989 str. 100.

109 Acta inoris onsilii 18 f. 99 (DAD). L. BERITI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 100 bilj. 642. O ivotu i djelu Paskoja ili evi a vidi u L. BERITI Du rova ki graditel asko e ili e-vi . Split 1948. animljivo je da u ovoj starijoj studiji autor me u njegovim djelima nije naveo most na Pila-ma.

su za 4 3 m u odnosu na ona ranija iz 1319. Gradnja mosta se odu ila u korist ega govori nare enje

aloga vije a iz 14. travnja 1474. u kojem stoji da most preko jarka na Pilama mora biti završen. U tu su svrhu sutradan imenovali tri nadstojnika110. Sa uvane odredbe aloga vije a svjedo e da se još tijekom listopada i studenog 1474. godine most još gradio111. Iz kojeg je razloga Republika bila neza-dovoljna Paskojevim radom na mostu nije poznato me utim 19. prosinca 1489. godine alo vije e je donijelo odluku da mu ne isplati nadnice za rad na mostu od Pila i Plo a jer na njima ništa zna ajno nije napravio112.

Od ostalih dokumenata valja istaknuti odluku aloga vije a iz 25. listopada 1492. da isplati arka Andriji a za klesane dijelove mosta113.

110 Acta inoris onsilii 19 f. 114v (DAD). L. BERI-TI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 101 bilj. 658.

111 Acta inoris onsilii 19 f. 172v 177v (DAD). L. BERITI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 102 bilj. 663 664.

112 Acta inoris onsilii 23 f. 247v (DAD). L. BERI-TI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 109 bilj. 740.

113 Acta inoris onsilii 24 f. 195 (DAD). L. BERI-TI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 110 bilj. 754. Iscrpnije o anga manu Andriji a na mostu od Pila vidi u: G. NIK I Andriji i u Dubrov-niku u: Renesansa i renesanse u um etnosti rvatske. Z ornik radova sa nanstvenog sku a Dani vita i-skovi a odr ani 003. i 004. godine (ur. P. arko-vi J. Gudelj) agreb 2008 str. 140.

sl. 22. Bastion od Pila 1471. (foto: . Pekovi ).

232

Dakle tijekom 15. stolje a su zidine kontinui-rano podizane u visinu jarak je produbljivan te je za gotovo 5 m podignuta ulazna platforma Vrata od Pila. U sinergiji s dubokim jarkom koji je bio is-punjen morem dno vrata je bilo na zavidnoj visini preko 8 m od tadašnje razine mora. Kada se tome pridoda visina ichelozzova predzi a od cca 7 m

dobijemo barijeru visoku 15 m opremljenu susta-vom vatrene obrane najboljega graditelja toga vre-mena.

Kronologija radova na zapadnom forti kacij-skom sustavu u drugoj polovini 15. stolje a poka-zuje iznimno umije e ali i veliku organiziranost što predstavlja materijalizaciju straha od Turaka. Naime preduvjeti za gradnju ichelozzova pred-zi a i djelomi no rušenje i zatrpavanje predzi a iz 1351. bilo je proširenje jarka te oja avanje i poviše-nje zapadnog bedema iz 1319. godine. Preduvjet za gradnju bastiona i novih Vanjskih vrata od Pila kao i Paskojeva mosta bilo je proširenje jarka. Navede-ni preduvjeti Dubrov anima su pru ili neophodnu sigurnost tijekom realizacije ichelozzova i Pa-skojeva naprednog projekta te kamen za realizaciju istih.

2.7. rata od ila u prvoj polovini 16. stolje a

U prvoj polovini 16. stolje a nisu poduzimani radikalniji graditeljski zahvati poput onih iz pret-hodne faze kada je u potpunosti izmijenjen forti-

kacijski sustav u skladu s novim tehnikama ra-tovanja kao posljedicom pojave vatrenog oru ja. Naime u ovom razdoblju glavni zahvat predstavlja rušenje isto nog luka Paskojeva mosta gra enog sedamdesetih godina 15. stolje a što je za sobom povuklo još neke intervencije od kojih je najva ni-ja gradnja novih Vanjskih vrata od Pila. No krenimo redom

Prvoga travnja 1505. godine Veliko vije e na-re uje da se zemljom i materijalom iz gradskog jarka ispuni novosagra eni predzid na Pilama. Po završetku ispune predvi enog prostora materija-lom mora se postaviti kameni plo nik kako voda ne bi prodirala u unutrašnjost nasipa i razarala ga114. Iz zaklju ka istoga vije a donesenog 22. travnja 1505. proizlazi da je radove propisane prethodnom odlukom vodio Paskoje ili evi 115. Lukša Beriti koji je prvi objavio citirane dokumente pretpo-

stavlja da bi se moglo raditi o predzi u „izme u velikog okruglog bastiona kod vrata od Pila i tore-te koja je ispod prve kule od vrata od Pila prema

114 Acta inoris onsilii 28 f. 144v (DAD). L. BERI-TI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 118 bilj. 826.

115 Acta inoris onsilii 28 f. 155v (DAD). L. BERI-TI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 118 bilj. 829.

sl. 23a-b. Ostatci hodne plohe Paskojeva mosta (foto: . Pekovi ) .

233

brdu“116. Ponudili bismo novo tuma enje ovog za-klju ka donesenog 1. travnja 1505. Naime odred-ba se prema našem mišljenju odnosi na dopunu bastiona pored Vrata od Pila. Bastion sagra en sedamdesetih godina 15. stolje a prema icheloz-zovom projektu sada je pod Paskojevim stru nim in enjerskim okom proširen prema istoku. Bastion je proširen tako da je oblik kru nog vijenca postao oblik kru nog odsje ka. Tako je na koti obrane (po-lo aj podnice etiriju topovskih otvora) na 10 80 m dobio prostranu terasu poplo anu kamenim plo-ama kako je to propisalo alo vije e. bog „do-

pune“ bastiona preure ena je i serpentina. Naime zapadna rampa je su ena za prostor koji je zauzela dopuna bastiona prema istoku. Kao posljedica su e-nja zapadne rampe serpentine izmaknuta je i ju na polovica zida serpentine prema istoku a sa sjever-nom polovicom je povezan popre nim zidom.

Dvadeset i šestog lipnja 1533. godine Vije e umoljenih izdaje naredbu nadstojnicima za rušenje mosta na Pilama da u što kra em roku to nije do idu eg ponedjeljka sruše isto ni luk uz gradska vrata117. Razlozi rušenje su dakako sigurnosni. Isto ni luk mosta trebao je zamijeniti drveni podi-zni most. Isto ni luk mosta je vjerojatno u skladu s citiranom odredbom vrlo brzo srušen. Tragovi tre-

116 L. BERITI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrov-nik 1989 str. 118-119.

117 Acta onsilii Rogatorum 41 f. 221-222v (DAD). L. BERITI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik str. 133 bilj. 981.

eg luka Paskojeva mosta i danas su vidljivi. e-utim gradnja novoga drvenog mosta se otegnula.

U listopadu sljede e godine izra eno je provizorno rješenje nabavlja se gra a za novi pokretni most te se po inje raspravljati o modelu118. Tijekom sije -nja119 i studenog120 1535. godine intenzivira se ra-sprava u Vije u umoljenih oko modela za pokretni

118 Acta onsilii Rogatorum 42 f. 83 84 (DAD). L. BERITI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 133 bilj. 985 986.

119 Acta onsilii Rogatorum 42 f. 124-124v (DAD). L. BERITI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 133 bilj. 988.

120 Acta onsilii Rogatorum 43 f. 64 (DAD). L. BERI-TI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 133 bilj. 993.

sl. 24. Pile u prvoj polovini 16. stolje a (tlocrt: . Pekovi ).

sl. 25. Prostor izme u Unutrašnjih i Vanjskih vrata od Pila (foto: . Pekovi ).

ZIDI 1235.ZIDI 131 .

J J ZIDI 1460.-1361.R DZI 1460.-1461.

R LI 1463.STI -R LI 1471.

D STI 1505.S R TI 1505.

ST 1533.-1534.

R T IL 153

234

most. aklju ak Vije a umoljenih donesen 27. stu-denog 1535. zanimljiv je jer donosi ime in enjera iji je model za pokretni most na Pilama odbijen.

Radi se o in enjeru Sigismundu121. Iz jednog kasni-jeg zaklju ka datiranog 28. sije nja 1538. saznaje-mo da je Petar Cibranovi dobio pla u od 6 groševa na dan jer je neprekidno bio protomajstor radova mosta na Pilama122. Tijekom 1537. sa uvano je ne-koliko odluka Vije a umoljenih uglavnom se ti u nabave gra e koje dokazuje da je novi podizni most u gradnji123. Krajem iste godine 24. listopada Vije e umoljenih opet raspravlja o Vratima od Pila te odbacuju projekt po kojem se do tada radilo i od-lu uju da se radi druk ije124. estog studenog 1537.

121 Acta onsilii Rogatorum 43 f. 67 (DAD). L. BERI-TI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 133-134 bilj. 994.

122 Acta inoris onsilii 38 f. 124v (DAD). L. BERI-TI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 137 bilj. 1014.

123 Acta onsilii Rogatorum 43: f. 103v f. 187v f. 151v (DAD). L. BERITI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 134 bilj. 996-998.

124 Acta onsilii Rogatorum 43 f. 214 v (DAD). L. BERITI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 134 bilj. 1000.

Vije e umoljenih napokon prihva a model actum cum triangulo za Vrata od Pila125. Citiranu latinsku sintagmu vrlo lako mo emo usporediti s Vanjskim vratima do Pila koja su u istom obli ju sa uvana do danas. Naime na ju nom kraju zidnog plašta

ichelozzovog polukru nog bastiona iz 1471. go-dine sagra en je novi bastion manjih dimenzija te su na njegovu tjemenu sagra ena nova Vanjska vrata od Pila. Tlocrtni oblik manjeg bastiona s Vanj-skim vratima od Pila i podiznog mosta pred njima projektiran je na osnovi jednakostrani nog trokuta. Unutarnji krajevi kru nog vijenca bastiona i središte du ine zapadnog kraja podiznoga drvenog mosta su ujedno vrhovi jednakostrani nog trokuta. Vrata od Pila su sagra ena nad prsobranom topovskih otvora (koji je širok 3 6 m). Uski prsobran za strijelce širok je 0 8 m s 2 2 m širokim obilaznim hodnikom.

Na temelju prethodno citirane odluke iz 28. si-je nja 1538. koja doduše spominje samo most koji je ipak neodvojiv od novih gradskih vrata mo e-mo spekulirati je li protomajstor Petar Cibranovi radio i na novima Vanjskim vratima od Pila.

Dvadeset i etvrtog sije nja 1538. donesena je odluka o poplo anju puta me u vratima. e utim u listopadu iste godine most još nije završen pa 10. listopada Vije e umoljenih izdaje naredbu nadstoj-nicima gradnje da radovi na mostu moraju biti goto-vi za mjesec i pol dana pod prijetnjom globe od po 100 dukata svakom od njih126. Iz citiranih arhivskih

125 Acta onsilii Rogatorum 43 f. 217v (DAD). L. BERITI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 134 bilj. 1001.

126 Acta onsilii Rogatorum 44 f. 93v (DAD). L. BE-RITI Utvr en a grada Du rovnika. Dubrovnik 1989 str. 138 bilj. 1016.

sl. 26. Tragovi tre eg luka Paskojeva mosta (foto: . Pekovi ).

sl. 27. ost i Vanjska vrata od Pila (foto: . Pekovi ).

235

podataka proizlazi da su nakon rušenja isto nog luka Paskojeva kamenog mosta 1533. vije anja oko prihva anja projekta novoga drvenog pokret-nog mosta kao i radovi na izvedbi istoga trajali od 1534. do kraja 1538. godine.

Gradnjom novih Vanjskih vrata od Pila koja su podignuta nekoliko metara zapadnije od prethod-nih javila se potreba za produ enjem ve spomi-njanog nadsvo enog tajnog prolaza. Na produ etak iz 1471. godine koji naglo skre e prema jugozapa-du otprilike 1537. godine je sagra en nastavak koji opet mijenja smjer te nastavlja pravocrtno prema zapadu. Prona ena su vrata u jarak prilikom radova obnove mosta.

Nemjerljive su Beriti eve zasluge za prou ava-nje forti kacijske arhitekture u Dubrovniku. One se u prvom redu odnose na arhivski rad tj. izvla enje svih dokumenata koji se odnose na gradnju dubro-va kih utvrda. Iako je svoje prvo izdanje knjiga Utvr en a grada Du rovnika do ivjela 1955. godi-ne i danas je nezaobilazna literatura za prou ava-nje forti kacijskog sustava Dubrovnika. e utim njegova su istra ivanja manjkava u tuma enju spo-menutih dokumenata što najbolje dolazi do izra a-ja ako promotrimo njegove tlocrtne rekonstrukcije faza razvoja grada i forti kacija na kraju njegova kapitalnog djela prethodno spomenutog. Razlog tome svakako treba tra iti u injenici da Beriti nije raspolagao saznanjima koja je pru ila arheolo-gija tijekom prošlih šezdesetak godina.

Inovativnost ovoga rada le i upravo u injenicu što je razvoj forti kacijskog sustava na Pilama pro-u en u sinergiji arhivskih spisa i konkretnih arheo-loških ostataka kao i postoje e do danas sa uvane forti kacijske arhitekture.

U vremenskom razdoblju od 13. do polovine 16. stolje a uo eno je šest razvojnih faza gradskih vra-ta na zapadnom rubu Place. Od toga su posljednje etiri osim dokumentima zasvjedo ene i arheo-

loškim ostatcima. Arhivski dokumenti i arheološki ostatci omogu ili su nam raslojavanje veoma kom-pliciranog razvoja zapadnog sustava gradskih forti-

kacija. Od vrlo jednostavnoga zapadnog bedema oja anog kulama u prvoj polovini 14. stolje a do ichelozzova so sticiranog sustava obrane u 15. stolje u koji je u prvoj polovini idu eg stolje a nešto modi ciran.

apadni sustav obrane grada odraz je velikog straha a istodobno i velike nancijske mo i Re-publike zahvaljuju i kojoj je u Dubrovnik dove-den i veliki rentinski graditelj i kipar ichelozzo

ichelozzi. Pri tome ne treba zanemariti ni dopri-nos doma ih graditelja poput Paskoja ili evi a. Dubrovnik je tijekom povijesti bio poznat po izni-mnoj diplomaciji koja mu je omogu avala slobo-du. Uz diplomaciju valja istaknuti i velebni forti-

kacijski sustav koji je konstantno bio dogra ivan oja avan itd. a sve sa svrhom zadr avanja slobode

autonomije.

236

eljko I – ristina I

Develop ent of t e estern entrance into Dubrovnik fro t e 13t to t e 16t century

Archives and recent archeological research hich took place in 2008 as a frame ork to rebuild the Pile bridge and rampart bet een the Pile gates have served as a starting point for la ering the different phases of forti cation on the est end of Placa/Stradun. A total of si phases rotated bet een the 13th centur to the middle of the 14th.

The rst gate on the estern side of Pile ere rst mentioned in 1235 as porta septentronali. Due to lack of veri cation the gates can be pinpointed at the north end of toda s Garište Street and across the later built Little brothers monaster . The ere on the cit all hich guarded St. Clara s monaster at the time ent into the “s amp then the border bet een civitas on the peninsula and the Slavic settlements on Prijeko beneath Sr .

In 1296 the medieval to n as greatl e panded to the north the territor of Prijeko on hich council houses ere built. Ne t to the most south to er of the est rampart of Prijeko ere the rst Pile gates also not archeologicall veri ed. Based on documents the should have been placed south of the bell to er of the monaster ( hich came to be b reconstructing the mentioned Prijeko Bridge) some here on toda s Placa/Stradun.

B the end of the t enties in the 14th centur (1319) a ne estern cit all ith s uared lattice as built (To er of Pile St. rane s to er Upper corner To er of Nikifor Ranjina/ in eta). ith the ne

all the Little brothers monaster found itself ithin the cit . Aside from archives this phase as docu-mented materiall - the inner part of the 1319. estern all as preserved until toda (The inner Pile gates).

In the second half of the 14th centur the estern entrance as additionall forti ed. In 1350 a moat as dug so there had to be a dra bridge hich as most likel made of ood. The moat as follo ed b

building a rampart in front of the 1319 all. So this phase includes the rst Pile gates. The ooden bridge as replaced in 1398 ith a single arched stone one b John of Sienna hich as also veri ed. hen

compared to Paskoje s bridge hich is partiall preserved even toda it as lo er and a bit more north ith a slight de ection north- est.

The Turkish threat more speci call the fall of Constantinople in 1453 led to the strengthening and modernization of the cit s forti cation s stem. The task of creating a ne more effective one as given to ichelozzo di Bartolomeo ichelozzi ho as in Dubrovnik in 1461. The precondition as to stren-gthen the est all hich as “thickened in 1460 and 1461. ith it the space bet een the Inner and Outer Pile gates as reduced and the rampart as partiall demolished in 1351. The grounds ere lled up and the rst serpentine bet een the Inner and ne Outer Pile gates ere built on the ne all of the rampart. Ne t to the est moat a semicircular revelin as made in 1463. The 1461 rampart as short lived and in 1471 a ne semicircular bastion ith Pile Gates as built.

During the e tensive ork John of Sienna s bridge as removed and a ne three arch stone bridge assigned to Paskoje Ili evi as built in 1471. The ne bridge as taller longer and set differentl (east- est) hen compared to the previous one. The deepening and e pansion of the moat and lling the area bet een the Inner and Outer Gates enabled the build of a secret vaulted passage hich allo ed escape or appearing discretel in to n. The improper trajectories of the passage detect the described overhead phases as ell as the phases (16th centur ) of the Pile forti cation s stem.

In the last more signi cant developmental phase of Pile the east arch of Paskoje s bridge as taken do n and replaced b a ooden dra bridge in the thirties of the 16th centur . The endeavor led to more interventions the 1471 semicircular bastion as supplemented (e pansion to the east) remodeling the south part the build of the ne Pile Gates (still visible) and remodeling the serpentine.

ranslated Ivan i i