3.2. V A L J A O N I C K I STANOVI

/. DUO REVERZIBILNI VALJAONICKI STAN ( 136 ) sastoji se od dva valjka od sivog lijeva, paralelnih osi, koje se nalaze u zajednickom kucistu.

Gornji valjak je pokretan po okumici, cime je omoguceno prilagodavanje radne debljine. Oba valjka mogu mijenjati smjer svog okretanja. Motori ovih stanova su vecih snaga.

2. TRIO VALJAONICKI STAN ( 137) se sastoji od tri valjka koji omogucuju rad u oba smjera bez promjene smjera okretanja. Ovaj stan mora imati podizni stol, koji sluzi za podizanje profila za preradu u otvor izmcdu gornjeg i srednjeg valjka. Povrsine valjaka su kalibrirane tako da se poslije odrcdenog broja prolaza dobije zeljeni profil.

3. DVOSTRUKI DUO VALJAONICKI STAN ( 138 ) se sastoji od dva para valjaka rasporedenih po razlicitim visinama postolja, koji se okrecu (ako da omogucavaju valjanje u oba smjera.

4. UNIVERZALNI VALJAONICKI STAN ( 139 ) omogucava profiliranje predmeta sa cetiri strane pri dobijanju zeljene dimenzije, bez potrebe da se predmet prevriic za 90°.

5. KVATRO VALJAONICKI STAN (140) se sastoji od dva velika vanjska valjka bez vlastitog motora i dva manja valjka sa vlastitim pogonom.

6. VALJAONICKI STANOVI SA VISE VALJAKA se sastoje od 6, 12, 20 i vise valjaka, a koriste se pri hladnom valjanju metalnih traka male sirine, male debljine i suzenih tolcrancija izrade.

136. Duoreverzibilni valjaonicki stan 137. Trio valjaonicki stan

3.3. V A L J C I ZA V A L J A N J E

Valjci za valjanje imaju razlicite obi ike i mjere u zavisnosti od vrste obrade. Izraduju se od sivog lijeva, celika ill celicnog lijeva.

/. GLATKI VALJCI ( 141 ) imaju isti presjek po cijeloj radnoj duzini, a sSuze za valjanje limova i traka u toplom i hladnom stanju.

2. KALIBRIRANI VALJCI ( 142 ) imaju ureze koji sluze za dobijanje profilnog ili sipkastog oblika. Oblik i broj kalibara izrauenih na svakom valjku zavisi od oblika presjeka profila.

Kalibrirani valjci tnogu biti: - za sipke okruglog presjeka (a), - za profile (b), - za zeijeznicke tracnice (predpruga i zavrsna pruga, c).

141. Glatki valjci

CO " • E U C O

a)

jza

3.4. V A L J A O N I C K A POSTROJENJA

1. VALJAONICKA PREDGRUPA ( BLUM IN G ) je valjaonicki stan na kojem se izvodi prva operacija valjanja - prerada ingota u kvadratni ili pravokutni presjek (143 ).

143. Valjaonicka predgrupa A - pec, B - valjaonicki stan, C - stroj za otklanjanje gresaka, D - skare. 81 Wit, #

2. TOPLA VALJAONICKA PRUGA sluzi za preradu limova srednje i velike debljine i sirine do 4 metra ( 144 ).

Brame izlaze iz potisue peci i valjkastim transporterima se uvode u vodoravni valjaonicki stan, zatim u okomiti valjaonicki stan, gdje ih valjci dovode na zeljenu mjeru, a zatim idu na ravnanje i rezanje.

144. Topla valjaonicka pruga A - potisna pec, B - vodoravni valjaonicki stan, C - okomiti valjaonicki stan, D - ravnalica, E - skare.

65

4. V U C E N J E

Vuceuje se sastoji u deformaciji materijala na hladno kroz matricu, pri cemu se dobiju sipke sa glatkom, cistom i svijetlom povrsinom ( 145 ).

Primjena vucenja je pri dobijanju tankih zica promjera do 5 nun, sipki i zica suienih tolerancija i cijevi malog promjera.

ALATIZA VUCENJE - MA TRICE Alati za vucenje imaju provrt, cijije otvor manjeg promjera, postavljen prema strani na koju materijal izlazi Matrice se izraduju od: legiranih celika, tvrdih metala, a za najtanje zice od dijamanta.

POSTUPAK RAO A

145. Prerada vucenjem

M -

1. Mehanicko ciscenje se izvodi propustanjem zice i sipki kroz pomocnu matricu za ciscenje, cime se odstranjuje sloj oksida i okujina kojom je pokrivena povrsina nastala prethodnim toplim valjanjem. 2. Kemijsko ciscenje (dekapiranje) se izvodi potapanjem materijala u kisehi otopinu, koja sa povrsine materijala otklanja posljednje ostatke oksida, a zatim se dekapirani predinet ispire vodom i krecom. 3. Podmazivanje se izvodi radi sprecavanja trosenja matrice. U tu se svrhu koristi sapun, mast, gusto ulje i drugo. 4. Vucenje se izvodi tako da se zasiljcni kraj /.ice provlaci kroz, matricu, koja je manjeg promjera od valjane zice. Vucenje moze biti mehanickim klijestima, koja se ualazc u bubnju stroja, ili sa strojcvima koji imaju vise bubnjeva ( 146 ).

146. Stroj za vucenje

A - vucna klupa, B - motor, C - zupcasti reduktor, D - bubnjevi za vucenje.

E - posuda za podmazivanje, F - matrica. G - nosaci vodilica, H - bubanj za namotavanje zice.

5. I S T I S K I V A N J E

Procesom istiskivanja se metal krazenih plasticnih svojstava istiskuje presanjem kroz otvor zeljenog oblika ( 147 ).

Istiskivanje moze biti na toplo ( celici ) ili na hladno ( kositar, aluininij, olovo ). Istiskivanjem se izraduju predmeti ogranicenih mjera, slozenog oblika koji se mogu

izraditi valjanjem:cijevi nialih promjera i debljine, cijevi slozenog presjeka, slozeni profil s dr. ( 148 ).

ALA TI ZA ISTISKIVANJE - MA TRICE

Matricu odreduje z.avrsni oblik i mjere sipke.

147. Prerada istiskivanjem A 8 C

A matrica, B metal, C cilindar, D klip, E istisnuti predmet.

mm 148. Predmeti dobiveni istiskivanjem

V R S T E I POSTUPAK ISTISKIVANJA

/. Neposredno istiskivanje Pod visokim hidraulicnim tlakom celicni cep ( klip ) gura usijani materijal kroz

odgovarajuci profil, tako da istjece napolje u obliku sipke sa presjekom profila matrice (149.a).

Ovaj postupak se najcesce upotrebljava. Pri istiskivanju celika kao sredstvo za podmazivanje se koristi staklo, koje se

postavlja izmedti matrice i zagrijanog materijala. Djelovanjem toplinc staklo se «ali i u vidu lankog podniaziijuceg sloja dolazi izmedu matrice i jos nepreradenog materijala. Pri istiskivanju obojenih metala nije potrcbno podmazivanje.

2. Posredno istiskivanje Cep ( klip ) kojim se tiska materijal je supalj i u njegovu supljinu se uvlaci ispresana sipka ( 149. b ). Za istiskivanje cijevi i supljih profila koriste se trnovi ( 149. c ).

149. Postupak istiskivanja

b)

n

J

2 m c) n

1 6'

6. P R O I Z V O D N J A C I J E V I • 6.1. V A L J A N E C I J E V I ( BESAVNE C I J E V I )

Ovim postupkom se dobivaju cijevi nialih i srednjih promjera za provodenje fiuida pod tlakom, kao i za gradevinske konstrukcije.

1. Valjane cijevi sa kosim valjcima (Mannesmanov postupak )

Polazni poluproizvod je sipka punog presjeka, koja se preraduje u cjevnicu propustanjem kroz valjke specijalnog valjaonickog stana. Valjaonicki stan ima dva profilirana valjka, cijc su osi meuusobno zakosene, i trn za oblikovanje provrta. Oba valjka krecu se u istom smjeru ( 150 ).

Sipka materijala zagrijana na temperaturu valjanja se pod jakim djelovanjem valjaka okrece i postupnim deformacijama izduzuje.

Pri pomjeranju trn prodire u provrt, tako da se od punog presjeka dobijc cjevnica debelih zidova i nepravibiog oblika.

2. Valjane cijevnice na zavrsnu mjeru (Pilger postupak)

Oba valjka su specijalno kalibrirana. Cjevnica najprije napreduje slobodno, nezahvacena valjcima, zatim se povuce malo

unazad za iznos " koraka ", i zatim zahvacena dijelom valjaka vrsi se deformacija. Pri radu " praznog " djelovanja kalibra, trn se povlaci u smjeru suprotnom od

smjera gibanja valjka i istovrcineno zaokrece za 90° . Suplje lijelo se periodicno pomjera naprijed, a za vrijeme radnog dijela kalibra, vraca se ncsto unazad.

linutarnji promjer ostaje priblizuo isle vrijednosti, koja se doliijt- provlaccnjcm kroz kose valjke.

ISO. Valjanje cijevi kosim valjcima

1

15J. Valjanje cijevi na zavrsnu cijev

a) zahvatanje cijevnice, b) valjanje zahvacenog dijela, c) povlacenje i zaokretanje za 90 °.

68

6.2. ZAVARTVANJE C I J E V I ( SAVNE C I J E V I )

Ovim postupkom se dobiju cijevi iz traka, cija sirina odgovara razvijenom opsegu cijevi.

Savne cijevi su dcbelih zidova, srednjih ili vecih promjera i sluze za transport fiuida koji nisu izlozeni povisenim tlakovima, npr. za naftovode ili kanalizaciju.

7 . I Z V L A C E N J E

Izvlacenje limova je postupak kojim se iz ravnog komada lima, putem plasticne deformacije izradi predmet zavrsnog oblika.

Postupak izvlacenja se u pravilu sastoji od: a) prosjecanja, b) sai'ijanja ( razvlacenja ) , c) dubokog izvlacenja.

Svaka operacija pri izvlacenju se izvodi sabijajucim opterecenjem lima izmedu dva alata:

I Z V L A K A C A i M A T R I C E .

Svaka od tih deform a cija predmeta je pracena promjenom mjera, uz istu povrsinu lima na pocetku i kraju obrade, jer je promjena debljine lima zanemarivanja.

152. Alati za duboko izvlacenje i radni ciklus

P izvlakac, M matrica, D prsten za izbacivanje, S nosac matrice, H klip, E izbacivac, L Urn.

I tokt I I tokt III tokt IV takt

RADNI C I K L U S P R E S E SA D V O S T R U K I M D J E L O V A N J E M

I takt : aktiviranjem klipa H nosac matrice pritisce lim L o vodeci prsten. II takt: izvodi se operacija izvlacenja prodiranjem izvlakaca P kroz matricu M, zajedno sa prstenom D. III takt:nosac matrice S zapocinje povratni hod podizuci se gore zajedno sa matricom M, u cijein otvoru je jos zadrzan i predmet potisnut prstenom D. IV takt: nastavljajuci hod gore s nosacem alata predmet nailazi na izbacivac E koji ga istiskuje iz matrice M.