3

743.1.2.3 Cijena robe.rtf

733.1.2.3 Cijena robe.rtfCijena robe

Roba ima svoju prometnu vrijednost izraenu cijenom. U trinom sistemu cijenu robe odreuje zakon ponude i potranje. Cijena proizvoda se usklauje sa proizvodnim mogunostima, kupovnom moi i potrebama drutva.

Predloeni sistem privreivanja predvia oblik akcionarsko drutvenog ili humanistikog vlasnitva nad sredstvima za proizvodnju na podruju komune, ali omoguava slobodnu proizvodnju i samostalnom privatnom poduzetnitvu. Sva poduzea slobodno formiraju cijene svojim proizvodima na slobodnom tritu roba.

Roba ima i svoju proizvodnu vrijednost. Proizvodna vrijednost se usporeuje sa trinom vrijednou kako bi se ustanovila rentabilnost proizvodnje.

U udruenoj privredi komune na proizvodnu vrijednost robe djeluje veliki broj faktora. U proizvodnu vrijednost robe ukljuuje se novana sredstva namjenjena cijeni rada svih radnika koji proizvode robu, zatim pripadajui odnos cijene rada radnika u neprivredi i nezaposlenih radnika na teritoriji komune, zatim novana sredstva namjenjena zajednikoj robnoj potronji stanovnika komune i sredstva namjenjena saveznoj potronji, zatim novana sredstva namjenjena razvoju privrede komune i amortizaciji proizvodnje te na kraju obrtna novana sredstva.

Sistem je vrlo slian dananjem nainu obrauna optereenom svim trokovima proizvodnje i porezima ali je znatno precizniji i demokratiniji. Sve zahtjeve mogue je prikazati formulom:

C = ( A x (1+m+n ) x (1+o+p+r+s )) + B

Formula ukazuje da je proizvodna vrijednost robe jednaka sumi svih bruto cijena rada radnika koji sudjeluju u izradi proizvoda rada i uloenih obrtnih sredstava. Bruto cijena rada ukljuuje neto cijenu rada radnika koji neposredno peoizvode robu, zatim davanja za radnike u neprivredi i za nezaposlene radnike kao i davanja za zajedniku robnu potronju i za razvoj privrede.

Detaljnije obrazloenje formule:

C - Proizvodna vrijednost robe.

A - Cijena rada svakog pojedinog radnika koji sudjeluje u izradi proizvoda. Cijenu definira duina rada izraena u jedinici vremena po jedininom proizvodu, zatim neto koliina dohodovnih bodova minulog rada i cijena tekueg rada radnika po jedinici vremena.

Neto koliina dohodovnih bodova minulog rada odreena je posjedom radnika a cijenu tekueg rada odreuju radnici slobodnim konkurentskim iskazom. Produkt ta dva vrijednosna koeficijenta daje neto cijenu rada radnika u jedinici vremena. Ta cijena u produktu sa koliinom vremena pojedinog radnika utroenog na izradu pojedinog proizvoda daje neto cijenu svakog rada radnika za izradu takvog proizvoda.

m - Koeficijent zaposlenih radnika u neprivredi a izraava se omjerom cijene rada svih zaposlenih radnika u neprivredi i privredi na podruju komune.

Omjer koliine radnika zaposlenih u privredi i neprivredi regulira rukovodstvo komune prema potrebama i mogunostima. Cijena rada radnika u neprivredi utvruje se identino kao i radnika u privredi. Radnici u privredi proizvode robu ijom prodajom ostvaruju dobit na tritu roba. Radnici zaposleni u neprivredi kao to su uitelji i policajci za svoj rad ne ostvaruju neposredno novanu dobit iz razloga to je ista djelatnost besplatna radnicima u privredi i stanovnitvu komune. To znai da su ukupna proizvedena roba i usluge plod zajednikog rada u privredi i neprivredi. Kako svi radnici u privredi koriste usluge neprivrednih djelatnosti tako po principu uzajamnosti i radnici neprivrednih djelatnosti moraju koristiti proizvode rada radnika u privredi. Primjenom ovog koeficijenta u cijenu proizvoda se ugrauje doprinos radnika u neprivredi i faktiki se utvruje njihov udio u raspodjeli proizvoda rada radnika u privredi.

n - Koeficijent nezaposlenih stanovnika a izraava se omjerom koliine nezaposlenih i zaposlenih radnika u privredi na podruju komune u funkciji cijene tekueg rada i koliine dohodovnih bodova minulog rada.

Koeficijenat zastupa cjelokupno stanovnitvo koje neposredno ne privreuje: mlade, uenike, umirovljenike, domaice, invalide i openito svo stanovnitvo koje nije zaposleno u poduzeima komune. Nezaposleno stanovnitvo u ime minulog rada ili budueg rada kao i zbog ekonomske sigurnosti stanovnitva, treba da prima dohodak i taj dohodak treba da se uraunava u cijenu proizvedene robe.

Koliina dohodovnih bodova minulog rada nezaposlenih radnika odreena je posjedovanjem dohodovnih bodova minulog rada. Cijenu tekueg rada nezaposlenih radnika odreuje rukovodstvo komune. Manja cijena tekueg rada nezaposlenih e formirati manji dohodak to bi poveavalo interes za radom. I obratno, vea cijena tekueg rada nezaposlenog stanovnitva e formirati vei dohodak ime e se smanjiti dohodovni radni interes. Na taj nain rukovodstvo komune usmjerava drutveno djelovanje prema drutvenim potrebama. Poveanjem cijene tekueg rada uenika i studenta stimuliralo bi se obrazovanje itd.

Navedeni koeficijenti zastupaju u cijeni kotanja robe dohodovna davanja svim stanovnicima komune. Prodajom robe na tritu svi stanovnici komune ostvaruju svoj precizno utvren udio u ostvarenoj dobiti.

o - Koeficijent zajednike potronje pokazuje odnos novanih sredstava namjenjenih zajednikoj i individualnoj potronji stanovnitva na podruju komune. Novana sredstva za zajedniku robnu potronju se koriste za sve to drutvo kao zajednica treba za potrebe vlastitog standarda. To se odnosi na odravanje i izgradnju strukture drutvenog standarda a zahvaa sve potrebe od zajednike prehrane pa do izgradnje objekata kao to su ceste, stanovi, sportski i kulturni objekti. Koliinu novaca namjenjenu zajednikoj robnoj potronji na nivou komune odreuje stanovnitvo neposrednim izjanjavanjem u okviru mogueg odnosa koje odreuje rukovodstvo komune. Svaki stanovnik komune e imati pravo glasa identino koliini glasakih bodova minulog rada koju posjeduje. Svaki stanovnik komune e prema vlastitoj elji izdvojiti odreeni postotak vlastitih glasakih bodova za potrebe zajednike potronje. Suma iskazanih vrijednosti svih stanovnika komune e odrediti koliinu novca namjenjenu zajednikoj robnoj potronji komune. Kada je poznata koliina novca namjenjena zajednikoj i individualnoj potronji tada je poznat i koeficijent zajednike robne potronje koji optereuje proporcionalno cijenu svih proizvoda. Na taj nain e se u stvarnosti formiratri nova porezna politika drutva.

Sistem predvia jedinstvenu poreznu stopu zato to je ona obraunski jednostavnija i zato to je stanovnitvo utvruje neposrednim izjanjavanjem. Regulacija socijalne politike ostvarit e se neposredno kroz dohodak a ne vie kroz poreznu politiku. tetni oblici potronje po zdravlje kao to je to alkohol i duhan ne mogu se efikasno smanjiti poreznom politikom nego razotuenjem drutva.

Plasmanom proizvoda na tritu formirati e se masa novca namjenjena zajednikoj robnoj potronji proporcionalno koeficijentu zajednike potronje. Namjena sredstava za zajedniku robnu potronju odreuje stanovnitvo neposrednim izjanjavanjem posebno.

p Koeficijent savezne potronje pokazuje omjer sredstava namjenjenih saveznoj i individualnoj potronji stanovnitva na podruju komune. Savezna novana sredstva slue za potrebe potronje udruenih komuna, odnosno za potronju republike ili drave. Koliinu novanih sredstava za saveznu potronju odreuje savezna skuptina putem delegata ili poslanika svih komuna. Predstavnici komuna zastupaju interese svoje izborne baze i dogovorom formiraju masu potrebnog novca.

Kada je poznata koliina novca za potrebe savezne potronje ona se rasporeuje meu komunama proporcionalno prihodima komuna. Kada je u komuni poznata koliina novca namjenjena saveznoj potronji i koliina novca namjenjena individualnoj potronji poznat je i koeficijenat savezne potronje kojom se optereuje privreda komune. Na taj nain se u cijenu svakog proizvoda ugrauje savezna potronja. Realizacijom proizvoda na tritu, formirati e se masa novca za saveznu potronju.

r - Koeficijent razvoja privrede ukazuje omjer novanih sredstava namjenjenih razvoju privrede i ukupnoj individualnoj potronji stanovnika komune. Novana sredstva namjenjena razvoju privrede slue za unapreenje privrede, odnosno za nabavu novih sredstava za proizvodnju kao i za obrtna sredstva dok privreda ne pone sama sebe da izdrava.

Koliinu novanih sredstava namjenjenu razvoju privrede odreuje stanovnitvo neposrednim izjanjavanjem u okviru moguih vrijednosti koje odreuje rukovodstvo komune. Svaki stanovnik komune e imati pravo glasa proporcionalno posjedovanoj koliini glasakih bodova minulog rada. Svaki stanovnik komune e prema vlastitoj elji izdvojiti odreeni postotak vlastitih glasakih bodova za potrebe razvoja privrede. Suma iskazanih glasakih vrijednosti svih stanovnika komune e odrediti koliinu novca namjenjenu razvoju privrde komune. Kada postane poznata koliina novca namjenjena razvoju privrede i koliina novca za potrebe individualne potronje stanovnika komune poznat je i koeficijent razvoja privrede komune. Koeficijent razvoja privrede uraunava se proporcionalno u cijenu svih proizvoda komune, pa se po ostvarenoj dobiti formira masa novca namjenjena razvoju privrede komune.

Raspodjela novca namjenjena razvoju privrede vriti e se meu poduzeima po principu trine konkurencije korisnika novanih sredstava.

s - Koeficijent amortizacije privrede prikazuje omjer sredstava namjenjenih amortizaciji proizvodnih sredstava i sredstava namjenjenih ukupnoj individualnoj potronji stanovnika komune. Sredstva namjenjena amortizaciji sredstava proizvodnje slue za obnovu dotrajalih sredstava za proizvodnju.

Koliinu novanih sredstava namjenjenih amortizaciji sredstava za proizvodnju odreuje stanovnitvo neposrednim izjanjavanjem prema potrebama u okviru moguih veliina koje odreuje rukovodstvo komune. Novana sredstva namjenjena amortizaciji sredstava za proizvodnju formiraju se identino sredstvima namjenjenih razvoju privrede te utjeu na cijenu proizvoda rada i ostvaruju proporcionalan udio u dobiti.

Raspodjelu sredstva namjenjenih amortizaciji sredstava za proizvodnju vri rukovodstvo komune prema potrebi privrede.

B - Koliina novanih obrtnih sredstava utroenih na proizvodnju robe. Obrtna sredstva podrazumjevaju vrijednost dijela proizvoda koji proizvode drugi proizvoai, a odnose se na repromaterijal, poluproizvode i sirovine.

Obrtna sredstva se izdvajaju iz rezervnog fonda komune formiranog otkupom novanih sredstava u zamjenu za dohodovne bodove minulog rada. Obrtna sredstva se uzimaju prema potrebama privrede ali sa obavezom vraanja u periodi obrauna. Obrtna sredstva su jedina novana sredstva koja se vraaju dok se ostala novana sredstva stalno automatski obnavljaju prometom robe.

*****

Sistem predvia potpuno linearno optereivanje cijena svih proizvoda, odnosno ne predvia porezne olakice za pojedine oblike potronje. Takav princip ukida manipulacije privilegiranih centara moi u korist demokratskog utvrivanja ekonomske politike.

U cijenu proizvoda uraunavaju se svi faktori koji formiraju raspodjelu proizvoda. Faktori A ,m i n utvruju se poznatim vrijednostima minulog rada radnika, dok se cijena rada radnika utvruje neposrednim izjanjavanjem radnika komune. Faktori o, r i s utvruju se zajednikim izjanjavanjem stanovnitva a faktor p izjanjavanjem delegata saveznog parlamenta. Faktor B proizvod je datosti proizvodnje.

U periodi obrauna faktori m,n,o,r,s i p su jedinstveni pa se kompjuterskom tehnologijom mogu lako izraunati bez obzira na koliinu ulaznih podataka i prikazati koeficijentom k. Tako se proizvodna cijena robe moe izraziti formulom:

C = ( A x k ) + B

Suma svih neto cijena rada radnika koji sudjeluju u izradi proizvoda optereena doprinosima daje ukupnu bruto cijenu rada za izradu odreenog proizvoda. Pridodamo li tome utroena obrtna sredstva dobijamo proizvodnu vrijednost robe.

Ukupna proizvodna vrijednost cjelokupne robe proizvedene u komuni je identina dohotku stanovnika komune odnosno kupovnoj moi drutva ime se ostvaruje najvea mogua ravnotea u sistemu proizvodnje i raspodjele trinog oblika privreivanja. *****

Uslijed razliite materijalne opremljenosti rada poduzea ostvaruju razliitu produktivnost a plasmanom robe na slobodnom tritu ostvaruju razliite dohotke. U sistemu slobodnog izbora rada radnom konkurencijom radna mjesta koja ostvaruju vei dohodak uz jednaka radna optereenja bi pobudila velik interes radnika. Sa druge strane radna mjesta koja ostvaruju manji dohodak uz jednaka radna optereenja bi pobudila znatno manji interes. To bi zasigurno izazvalo nestabilnost na tritu rada pa tako i u drutvu.

Uravnoteenje potranje za svim radnim mjestima u poduzeima komune treba da rijei rukovodstvo komune analizom prednosti i nedostataka razliitih oblika proizvodnje. Ravnotea se moe poboljati zapoljavanjem veeg broja radnika u poduzeima koja ostvaruju dobit i smanjivanjem broja zaposlenih radnika u poduzeima koja ostvaruju manju dobit. Ukoliko takva opcija nije ekonomski opravdana ravnotea se moe uspostaviti a takoer se mogu poveati profiti investiranjem u poduzea koja ve ostvaruju dobit i zatvaranjem poduzea koja proizvode gubitke. Ukoliko ni takva opcija nije mogua ravnotea se moe uspostaviti investiranjem u poduzea koja posluju sa manjim dobitkom to bi ostvarilo veu produktivnost pa tako i poveanje dohotka.

Meutim, razlika u produktivnosti pa tako i u ostvarenom dohotku izmeu poduzea u komuni e postojati dokle god postoji razlika u materijalnoj opremljenosti rada. Velika automatizacija procesa proizvodnje e uvijek znaajno smanjivati potreban rad radnika, i sa time poveavati produktivnost i dohodak u odnosu na proizvoae u komuni koji imaju manju automatizaciju proizvodnje. Dakle, ukoliko bi radna konkurencija bila jedini koordinator izmeu ponude i potranje rada ona bi uvijek stvorila nekakve nestabilnosti i nepogodnosti u komuni.

Predloeni sistem obrauna platnog prometa predvia da e ukupan viak dohotka koji ostvare poduzea sa boljom materijalnom opremljenou rada u komuni odgovarati manjku dohodka koji ostvaruju poduzea sa slabijom materijalnom opremljenou rada u komuni.

Ravnotea izmeu ponude i potranje za radom u komuni se moe postii na taj nain da se poduzea koja ostvare viak dohotka odreknu dijela novane dobiti u iznosu razlike izmeu proizvodne i trine vrijednosti kompletne produkcije u korist poduzea koja ostvaruju manji dohodak od potrebnog. Ova mjera je nuna jer bez nje bi radnici u sistemu slobodnog izbora rada uglavnom kandidirali za rad u produktivnim poduzeima. Takva mjera ima iskljuivo zadatak da ujednai dohodovni interes radnika za svim potrebnim radnim mjestima.

Takvo prelijevanje dohotka e omoguiti da se sva roba u svim poduzeima komune plasira po trinoj vrijednosti. To je jo uvijek najbolja mogua distribucija robe potroaima. Ujedno svi radnici e ostvariti dohodak proporcionalno svom udjelu u procesu proizvodnje bez obzira na veliinu materijalne opremljenosti rada poduzea. Radnici koji posjeduju veliku koliinu dohodovnih bodova minulog rada e ostvariti vee dohotke i u poduzeima koja ostvare manju dobit a uvoenjem ovakve mjere to nee biti dohodovni teret takvim poduzeima. Takvo preljevanje dohotka nee dohodovno otetiti radnike u produktivnim poduzeima jer e oni ostvariti dohodak proporcionalan cijeni rada. Oduzeti e im se viak dohotka ostvaren na boljoj materijalnoj opremljenosti rada koje je zajedniko vlasnitvo u korist radnika koji imaju manju materijalnu opremljenost rada.

Sa stanovita kapitalistikog privatnog poduzetnitva sistem je potpuno destimulativan jer ne omoguava stvaranje profita pekulacijama izvan neposrednog rada. Novi sistem e formirati novu radnu stimulaciju koja e proizai neposredno iz radne konkurencije. Iz potreba nalaenja i potvrde individualne produktivne moi koja predstavlja jedan od najznaajnijih pokretaa ovjeka. Takav sistem moe ostvariti znatno veu produktivnost od postojeih modela pa tako i ostvariti vee pogodnosti pojedincima i drutvu u cjelini.

U novom sistemu pekulacije su mogue samo pomou razliitog iskaza koeficijenta odgovornosti koji se neposredno vee za produktivnost rada radnika i poslovanje kolektiva. I dalje e se ostvarivati individualni i kolektivni profiti nastali porastom produktivnosti ali ti profiti e biti manji jer nee ukljuivati privilegije nastale boljim poloajem u drutvu, boljom materijalnom opremljenou rada u proizvodnji i sluajnih trinih pogodnosti ve iskljuivo ravnopravnom borbom radnika za ostvarenje veih pogodnosti u drutvu.

Drugim rjeima, ako svaki radnik koristei nova sredstva za proizvodnju moe podjednako poveati produktivnost kolektiva tu se ne moe govoriti o njegovom znaajnom doprinosu u proizvodnji i on ne treba biti posebno nagraen. Ali ukoliko pojedini radnik povea produktivnost vie nego to bi to mogli ostali radnici na njegovom poloaju onda je to njegov doprinos i isti se treba prihvatiti i nagraditi.

Produkt svih cijena proizvoda i koliine proizvoda daje ukupnu vrijednost tekue proizvedene robe. Realizacija takve proizvodnje zahtjeva ekvivalentnu koliinu novca u opticaju kao plateno sredstvo robe.