3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA · Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb stranica 43 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. ... projektiranje uređaja u skladu sa propisima

Urbanistički plan uređenja grada Ozlja (UPU 1) OBVEZNI PRILOZI PLANA

Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb stranica 43

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Program gradnje i uređenja prostora Temeljni pristup izradi UPU-a grada Ozlja zasnivao se na: - naglašavanju povijesnih vrijednosti - uključenju prirodnih vrijednosti u urbano tkivo (obale Kupe i slobodne zelene površine u

neposrednom okolišu) - racionalizaciji urbanog razvoja interpolacijama u sklopu postojećih, djelomično izgrađenih ali

komunalno opremljenih područja - pružanju prostornih preduvjeta za obnovu i restrukturaciju postojećih i izgradnju novih gospodarskih

potencijala na temeljima profitabilnosti, tržišnim principima, uz orijentaciju na razvoj manjih i srednjih pogona koji ne opterećuju okoliš

- prometnom i komunalnom opremanju naselja. U odnosu na dosada važeće dokumente prostornog uređenja uz navedene opće ciljeve prostornog razvoja grada naročito je potrebno naglasiti potrebu novog sagledavanja slijedećih segmenata prostora: - planiranje novih zona za mješovitu, poslovnu, gospodarsku, javnu i društvenu te športsko -

rekreacijsku namjenu - definiranje granica zaštićenih cjelina i smjernica za očuvanje kulturne baštine - utvrđivanje eventualne potrebe izrade dokumenata prostornog uređenja užih područja (detaljni

urbanistički planovi) - redefiniranje prometnog sustava i planiranje novih ulica u skladu sa stvarnim potrebama prostornog

razvoja - ugrađivanje u Plan usvojenih studija i projekata razvoja komunalne infrastrukture (vodovod,

odvodnja, elektroenergetska i plinska mreža i ostalo). Urbanističkim planom uređenja utvrđeni su osnovni način i uvjeti korištenja i uređenja površina, prometne, ulične te komunalne i infrastrukturne mreže. Izgrađene strukture unutar naselja zauzimaju gotovo 70% područja obuhvata Plana. Unutar tih površina nalaze se dijelom i slobodne površine predviđene za izgradnju novih sadržaja. Dio neizgrađenih površina predviđen je za širenje stambene namjene srednje gustoće i pratećih funkcija kao što su igrališta, parkovi, odmorišta i vrtovi i slično, a uže središte će zadržati svoju poslovno - stambenu namjenu, u kojoj prevladavaju javni, trgovački i ugostiteljsko - turistički sadržaji i stanovanje veće gustoće. Namjena površina u obuhvatu Plana određena je u kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina u mj. 1:5.000. Funkcionalna organizacija prostora, kao i njegovo namjensko razgraničenje, uključivo određivanje njegovog načina korištenja, proizlaze iz posebnosti prostora i pogodnosti terena za građenje, poštujući već izgrađene strukture i sustave, te uvažavajući ograničenja proizašla iz zaštite graditeljske baštine i prirodnih vrijednosti i okoliša. Demografski razvoj Demografski razvoj naselja pokazuje da će se broj stanovnika povećati tako da su rezervirane realne površine u skladu sa demografskim procjenama očekivanog broja od 1.500 stanovnika. Imovinsko - pravni odnosi Urbanistički plan uređenja kao dokument prostornog uređenja nove generacije razgraničava u prostoru površine društvenog i privatnog interesa, pa time predstavlja podlogu za razrješenje vlasničkih odnosa u prostoru uz osiguranje mogućnosti etapne i postupne realizacije uređenja prostora putem postupnog nadograđivanja urbanog tkiva.



Površine za izgradnju U skladu s trendom održivog razvoja i racionalizacije urbanog razvitka, izvršena je procjena potrebnog prostora, pa su za razvoj angažirane samo stvarno potrebne površine za pojedine namjene u području naselja. Plan namjene površina U skladu sa suvremenim spoznajama o potrebama i mogućnostima kvalitetnog razvoja naselja, urbani se razvoj usmjerava prvenstveno na poboljšanje kvalitete života, a ne na bitno kvantitativno povećanje broja stanovnika. Kao posljedicu polaznih postavki UPU-om je planirano kompletiranje postojećih stambenih zona i planiranje novih, kako bi zadovoljile potrebe planiranog broja stanovnika, uključivo poboljšanje standarda stanovanja. Prometni i infrastrukturni sustavi Infrastrukturni sustavi na području naselja, uz prometnu, uključuju vodovodnu, kanalizacijsku, elektroenergetsku i telekomunikacijsku mrežu, a planirana je i plinoopskrbna mreža. Za razvoj i poboljšanje kvalitete opremanja sustava komunalne infrastrukture najnovija rješenja (npr. kompletiranje sustava odvodnje s uređajem za pročišćavanje, plinska mreža i sl.) uključena su u koncept prostornog rješenja. Zaštita vrijednosti prostora i okoliša Jedna od prioritetnih mjera zaštite prostora, kao temeljnog razvojnog resursa odnosi se na održivi razvoj naselja i ograničenje širenja građevnih zona u skladu sa stvarnim razvojnim potrebama i procijenjenim demografskim rastom. U sklopu izgradivih površina u području obuhvata UPU-a provedbenim odredbama definiran je način i postupak gradnje svih građevina, a naročito onih s mogućim negativnim utjecajem na okoliš, te je u realizaciji pojedinih zahvata u najvećoj mogućoj mjeri potrebno koristiti dostignuća suvremene tehnologije i poštivati zakonske propise vezane na zaštitu okoliša.

Pogled na noviji dio naselja Ozalj



3.1.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA NASELJA Urbana obnova i konsolidacija u obuhvatu Plana predviđena je kroz: - planski usmjeren razvoj koji mora zadovoljiti najviše oblikovne i infrastrukturne i prometno

parkirališne standarde kako bi se poboljšala kvaliteta života u naselju - uklapanje zatečene izgradnje u nova urbanistička rješenja prvenstveno uređenjem pristupnih puteva

i poboljšanjem komunalne infrastrukture kako bi se poboljšao standard stanovanja - funkcionalno i oblikovno sređivanje gradskog područja te ostvarenje preduvjeta za izgradnju novih

sadržaja - očuvanje prirodnih vrijednosti prostora i okoliša (uključenje prirodnog ambijenta u urbani prostor, te

uređenje neizgrađenih površina). Dio neizgrađenih površina predviđen je za širenje pretežno stambene namjene. 3.1.2. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA GRAĐEVINA I POVRŠINA U ZONAMA ZA

IZDVOJENE NAMJENE U zonama za izdvojene namjene (turistička zona etno selo / T4, groblje i infrastrukturni sustavi – hidroelektrane / IS3 i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda – IS4) planira se izgradnja građevina i uređenje površina sukladno obvezama iz PPUG-a Ozlja. 3.1.2.1. Ugostiteljsko – turistička namjena / Turistička zona etno selo (T4) Na prostoru ugostiteljsko – turističke namjene / turistička zona etno selo (T4) smješteno je nekoliko tradicionalnih drvenih stambenih i gospodarskih građevina, koje su na ovaj prostor dopremljene s prostora Grada Ozlja, s ciljem njihove zaštite, ali i prezentacije autohtonog graditeljstva zainteresiranima posjetiteljima. Na ovom se prostoru uz to planira i održavanje tradicionalnih manifestacija (sajmovi, etno izložbe i slično), kao i upoznavanje školske djece sa tradicijom ozaljskog kraja – običaji, način života i slično. Područje etno sela je pod upravom Zavičajnog muzeja Ozalj. 3.1.2.2. Groblje Planom se zadržava lokacija postojećeg groblja u Ozlju. U odnosu na izgrađeni dio groblja, planira se proširenje površine za potrebe groblja na ukupno 1,54 ha. Između groblja i okolnih zona stambene namjene osigurati će se zeleni koridor – zaštitna zelena površina, u kojo nije dozvoljena nikakva izgradnja. Groblje ima parkiralište uz prilaznu cestu groblju. Na groblju se nalazi kapela sv. Florijana, koja je PPUG-om Ozlja predviđena za zaštitu kao kulturno dobro lokalnog značaja. 3.1.2.3. Površine infrastrukturnih sustava (IS) Hidroelektrane (IS3) Na površini za izdvojene namjene – infrastrukturni sustavi (IS3) nalaze se Hidroelektrane Ozalj I i Ozalj II, sa svojim postrojenjima i pomoćnim građevinama (upravna zgrada, trafostanica, brana i drugo) i pripadajućim površinama. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (IS4) Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda lociran je na površini za izdvojene namjene (IS4), uz rijeku Kupu. Kako osnovna projektna dokumentacija uređaja datira još iz 1984. godine, istu je bilo potrebno podvrgnuti tehničko - tehnološkoj reviziji, s obzirom na promjene u podacima za dimenzioniranje centralnog uređaja i projektiranje uređaja u skladu sa propisima EU (ATV propisi za kvalitetu pročišćene vode).



Ulaz na groblje u Ozlju

3.2. Osnovna namjena prostora Namjena površina u obuhvatu plana određena je u kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina u mj. 1:5.000. Organizacija prostora, osnovna namjena i načini korištenja površina određeni su sukladno posebnostima prostora i pogodnosti terena za građenje, uvažavajući već postojeće izgrađene strukture naselja i infrastrukturne sustave te poštivanje ograničenja proizašlih iz zaštite graditeljske baštine i zaštite okoliša. Planom namjene površina UPU-a grada Ozlja su, u skladu s postavkama Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04), predviđene sljedeće kategorije korištenja prostora: A. Namjena površina unutar građevinskog područja - površine stambene namjene - planska oznaka S (žuta) - površine mješovite - pretežito stambene namjene - planska oznaka M1 (narančasta) - površine mješovite – pretežito poslovne namjene - planska oznaka M2 (narančasta) - površine javne i društvene namjene

- upravna namjena i javne službe - planska oznaka D1 (crvena) - zdravstvena namjena - planska oznaka D3 (crvena) - predškolska namjena - planska oznaka D4 (crvena) - školska namjena - planska oznaka D5 (crvena) - kulturna namjena - planska oznaka D7 (crvena) - vjerska namjena - planska oznaka D8 (crvena)

- površine gospodarske namjene - poslovna namjena

- pretežito trgovačka - planska oznaka K2 (ljubičasta) - ugostiteljsko - turistička namjena - planska oznaka T (crvena)

- površine športsko - rekreacijska namjena - športska igrališta - planska oznaka R1 (zelena) - kupalište - planska oznaka R3 (zelena)



- javne zelene površine - planska oznaka Z1 (zelena) - zaštitne zelene površine - planska oznaka Z (zelena) - vodne površine - planska oznaka V (plava) - površine infrastrukturnih građevina i uređaja

- kolne prometnice i parkirališta - planska oznaka IS1 (bijela) - željeznička pruga - planska oznaka IS2 (bijela) - pješačke površine - planska oznaka IS5 (bijela)

B. Namjena površina unutar izdvojenih građevinskih područja - ugostiteljsko – turistička namjena

- turistička zona etno selo - planska oznaka T4 (crvena) - groblje - planska oznaka + - površine infrastrukturnih građevina i uređaja

- hidroelektrane - planska oznaka IS3 (bijela) - uređaj za pročišćavanje otpadnih voda - planska oznaka IS4 (bijela)

Centar grada Ozlja

3.2.1. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA UNUTAR GRAĐEVINSKOG PODRUČJA

NASELJA OZLJA 3.2.1.1. Stambena namjena ( S ) Stambena namjena obuhvaća građevne čestice postojećih i novih građevina namijenjenih stanovanju na kojima se predviđa gradnja građevina stambene namjene. Ovisno o položaju te namjeni okolnih površina planirano stanovanje svedeno je prvenstveno u okvire obiteljskih kuća, a samo u manjem dijelu prostora se planira izgradnja stambenih i stambeno - poslovnih građevina ili višestambenih građevina Takvim se planiranjem stanovanja nastojala sačuvati rahlost izgradnje, te smanjiti gabarite građevina i njihovu eksponiranost unutar ukupne slike naselja uz naglašavanje što veće prisutnosti “zelenog fonda”.



U zonama stambene namjene nije isključena gradnja: manjih poslovnih prostora koji nisu vezani na kontakt sa strankama, te prostora za tihi obrt bez štetnih utjecaja na okoliš, infrastrukturnih i komunalnih građevina i uređaja bez štetnih utjecaja na okoliš, te javnih zelenih površina, športsko - rekreacijskih površina i dječjih igrališta. Navedeni sadržaji mogu biti u sklopu stambene, odnosno stambeno - poslovne građevine s time da površina prostora za sve prateće sadržaje unutar zahvata u prostoru, odnosno građevne čestice može iznositi ukupno najviše 30% GBP-a. Način gradnje u zonama stambene namjene detaljno je definiran provedbenim odredbama u sklopu Odluke o donošenju Plana. Na površinama stambene namjene ne mogu se graditi trgovački centri, obrti, proizvodne građevine, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju stanovanje, ali se postojeći sadržaji navedene namjene mogu zadržati u zoni i to bez mogućnosti širenja i s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju. Građevine stambene namjene dijele se na obiteljske građevine, višestambene građevine (građevine s 3 ili više stambenih jedinica) i građevine sekundarnog stanovanja (vikendice). Stambene građevine se mogu se graditi kao slobodnostojeće, dvojne ili u nizu, a najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi: - za samostojeće stambene građevine:

- prizemne 400 m2

- jednokatne 540 m2

- za poluugrađene stambene građevine: - prizemne 300 m2

- jednokatne 420 m2

- za stambene građevine u nizu: - prizemne 200 m2

- jednokatne 120 m2

Ovisno o vrsti gradnje (samostojeći, poluugrađeni i niz), najveća dopuštena izgrađenost iznosi 30%, 40% ili 50% a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 0,60, 0,80 ili 1,00. Iznimno, najmanja površina građevinskih čestica obiteljskih stambenih građevina unutar građevinskog područja naselja Ozalj, za postojeće građevne čestice i za područja pod zaštitom, utvrđuje se: - za izgradnju građevine na slobodnostojeći način 240 m2 - za izgradnju građevine na poluotvoreni način 200 m2 - za izgradnju ugrađenih građevina 120 m2 Izgrađenost građevnih čestica za izgradnju višestambenih građevina te poslovnih i stambeno - poslovnih građevina ne može biti veći od: - 60% za gradnju na slobodnostojeći i poluugrađeni način - 80% za gradnju u nizu Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) za izgradnju novih višestambenih građevina iznosi 1,60. Najveća visina stambenih stambeno-poslovnih ili poslovnih građevina jest prizemlje i jedan kat, uz mogućnost gradnje podruma ili suterena i potkrovlja ili mansarde (Po+Pr+1+Ppotk ili S+Pr+1+ Ppotk ili Po+Pr+1+M ili S+Pr+1+Ppotk) odnosno visina vijenca ne smije prelaziti 7,5 m od kote uređenog terena. Iznimno, dozvoljena je izgradnja višestambenih zgrada maksimalne visine prizemlje + 2 kata i potkrovlje, odnosno visina vjenca ne smije prelaziti 12,0 m. U višestambenim objektima može se koristiti podrum, suteren, prizemlje i potkrovlje za manje poslovne - uslužne i javne namjene. Visina građevina određuje se pretežitom visinom okolnih građevina. Iznimno, omogućuje se i gradnja građevina viših od propisanih (npr. vodotornjevi, silosi, sušare, crkveni i vatrogasni tornjevi i sl.), ali samo kada je to nužno zbog djelatnosti koja se u njima obavljaju i to isključujući prostor zaštićenih povijesnih jezgri naselja, te kontaktna područja spomenika kulturne i prirodne baštine. Način gradnje u zonama stambene namjene detaljno je definiran provedbenim odredbama u sklopu Odluke o donošenju UPU-a grada Ozlja.



3.2.1.2. Mješovita – pretežito stambena namjena ( M1 ) Kako bi se nova gradnja racionalizirala u skladu s aktualnim demografskim kretanjima, urbani razvoj na području Ozlja prvenstveno se koncentrira na sanaciju i interpolacije u dosada izgrađenim urbanim područjima, te novu gradnju u zonama koje je moguće jednostavno opremiti komunalnom infrastrukturom. Radi fleksibilnosti namjene prostora u građevinama, dio područja (pogotovo u zoni užeg središta), svrstan je u kategoriju mješovite – pretežito stambene namjene (M1), koja omogućava prisutnost više vrsta različite namjene a koje međusobno nisu u suprotnosti i ne utječu na normalni standard i korištenje građevina od strane drugih korisnika. Na isti način moguće je provoditi prenamjenu stambenih sadržaja u prizemnim etažama građevine u različite poslovne i javne sadržaje, pri čemu nova namjena ne smije ugrožavati druge korisnike okolnog prostora. Mješovita pretežito stambeno namjena (M1) obuhvaća površine građevnih čestica stambene namjene. Uz sadržaje stanovanja mogu se organizirati, posebno u prizemljima građevina (ili u zasebnoj poslovnoj građevini na građevnoj čestici), i poslovni sadržaji primjereni stambenim i centralnim zonama kao što su trgovina, uslužni obrt, ugostiteljstvo, javne službe (pošta, banka i sl.), ljekarne, agencije, predstavništva, uredi, društvene djelatnosti i slično, pri čemu najmanje 50% ukupne građevinske bruto površine građevine treba imati stambenu namjenu. Na površinama pretežito stambene namjene (M1) moguća je gradnja obiteljskih kuća, višestambenih građevina, stambeno - poslovnih građevina, poslovno – stambenih građevina, manjih poslovnih, pomoćnih i jednostavnih građevina, prometnih, infrastrukturnih komunalnih građevina i uređaja. Sve ove građevine, osim pomoćnih građevina, grade se na zasebnim građevnim česticama. U sklopu svih građevina moguć je smještaj garaža u podzemnim etažama građevine. Na zasebnim građevnim česticama mogu se graditi građevine javne i društvene namjene, uredski prostori, ugostiteljsko - turističke namjene, športsko - rekreacijske površine i igrališta, te javne i zaštitne zelene površine. Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene ne mogu se graditi novi trgovački centri, obrti, proizvodne građevine, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju stanovanje, ali se postojeći sadržaji mogu se zadržati bez mogućnosti širenja i s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju. Način gradnje u zonama mješovite – pretežito stambene namjene detaljno je definiran provedbenim odredbama u sklopu Odluke o donošenju UPU-a grada Ozlja. 3.2.1.3. Mješovita – pretežito poslovna namjena ( M2 ) Zone mješovite namjene s dominantnim poslovnim sadržajima su prostori u kojima su postojeće i planirane građevine poslovne i stambene namjene, s tim da u prizemljima prevladava poslovna namjena (uredi, trgovina, usluge, ugostiteljstvo i ostali sadržaji koji ne smetaju stanovanju). U ovim zonama moguća je, u sklopu stambene parcele ili na zasebnim parcelama, i gradnja javnih i društvenih građevina, te poslovnih i gospodarskih te pomoćnih građevina koje ne ometaju stanovanje. U prostorima mješovite namjene s pretežito poslovnim sadržajima u pravilu su u prizemljima zgrada predviđeni poslovni sadržaji, dok na višim katovima zgrada može biti smješteno stanovanje ili poslovni sadržaji. Ovaj tip gradnje planiran je u središtu naselja (područje uz bivši restoran “Ozljanka”).. 3.2.1.4. Javne i društvene namjene ( D ) Javne i društvene djelatnosti pripadaju grupi središnjih funkcija i čine urbanu nadogradnju nekog područja, te su usmjerene prema podizanju standarda i kvalitete života. One podižu obrazovnu, kulturnu i znanstvenu razinu te zdravstvenu kulturu cjelokupnog stanovništva u svom gravitacijskom i utjecajnom području i predstavljaju aktivnog činitelja ekonomskog i društvenog razvoja. Površine javne i društvene namjene zastupljene su većim dijelom u blizini sjecišta glavnih i povijesnih prometnih tokova za koji je način korištenja i uređenja prostora određen u skladu sa smjernicama i obavezama iz planova šireg područja.



Razvitak javnih i društvenih djelatnosti u Ozlju je u skladu s predviđenim društvenim i gospodarskim razvitkom. Pojedini sadržaji raspoređeni su u gradskom tkivu i, uzimajući u obzir očekivani porast broja stanovnika, uz potrebne rekonstrukcije ili proširenja uglavnom će zadovoljavati potrebe grada u planskom razdoblju. Smještaj manjih javnih i društvenih sadržaja moguć je također i u sklopu zona mješovite i gospodarske namjene, te u sklopu zelenih površina u skladu s ograničenjima definiranih odredbama za provođenje UPU-a. U skladu s postavkama Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04) UPU-om grada Ozlja je u sklopu površina javnih i društvenih djelatnosti predviđena mogućnost smještaja sadržaja slijedećih namjena: upravna, zdravstvena, predškolska, školska, kulturna i vjerska namjena. Na površinama javne i društvene namjene mogu se rekonstruirati i graditi građevine za javnu i društvenu namjenu i prateće sadržaje. U svim građevinama javne i društvene namjene mogu se uređivati prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama. Na površinama i građevnim česticama za javnu i društvenu namjenu moguće je uređenje parkova i dječjih igrališta. Upravna namjena i javne službe ( D1 ) U skladu sa zakonima i propisima Republike Hrvatske, te političko - teritorijalnom ustrojstvu zemlje, uspostavljen je sustav: - samoupravna i izvršna tijela gradske uprave Grada Ozlja - službe državne i županijske uprave (Ministarstvo financija, Porezna uprava PU Karlovac - Ispostava

Ozalj, Ministarstvo obrane RH - Odsjek za obranu Ozalj; Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva - veterinarska i poljoprivredna inspekcija; Policijska uprava Karlovačka -Policijska postaja Ozalj; ispostave ureda državne uprave u Karlovačkoj županiji, Matični ured Ozalj; Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Karlovac - Ispostava Ozalj)

- pravosudne i ostale javne i društvene funkcije (Općinski sud u Ozlju – zemljišno - knjižni odjel, Hrvatski fond mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika - Ispostava Ozalj, Hrvatski zavod za zapošljavanje PU Karlovac - Ispostava Ozalj, Hrvatski fond zdravstvenog osiguranja radnika – Ispostava Ozalj, FINA - Poslovnica Ozalj, Javna vatrogasna postrojba, Dobrovoljno vatrogasno društvo Ozalj).

Zgrade Gradskog poglavarstva i Policijske postaje Ozalj



Za sadržaje navedenih službi i institucija UPU-om grada Ozlja osigurani su prostorni uvjeti rada i razvoja. U Ozlju djeluje veći broj različitih udruženja i udruga, strukovnih ili humanitarnih organizacija no prostori za njihov smještaj zbog specifičnog karaktera ne mogu se planirati dokumentima prostornog uređenja. Socijalna skrb ( D2 ) Djelatnost socijalne skrbi je od posebnog interesa za Državu kako bi se ostvarili ciljevi osiguranja podjednakih uvjeta života svim stanovnicima. U okvirima suvremenih koncepcija u radu socijalnih službi planirano je ostvariti zadovoljavajuću mrežu i kapacitete javnih ustanova socijalne skrbi za sve vrste korisnika, što se naročito odnosi na ustanove koje zbrinjavaju starije osobe. Na području grada Ozlja u okviru djelatnosti socijalne skrbi djeluju Centar za socijalnu skrb Ozalj i Hrvatski crveni križ, koji skrbe o stanovništvu šireg gravitacijskog područja. Planom je moguća gradnja građevina za potrebe smještaj starih, nepokretnih i polupokretnih osoba u zonama stambene namjene (S) ili mješovite – pretežito stambene namjene (M1). Zdravstvena namjena ( D3 ) Zdravstvena zaštita i socijalna skrb obuhvaća institucije primarne zdravstvene zaštite (ambulante opće medicine, zdravstvene zaštite dojenčadi i male djece, školske djece i mladeži, medicine rada, žena, hitna medicinska pomoć, zdravstvena zaštita i liječenje usta i zubi, patronažna djelatnost i kućna njega). Mreža zdravstvene djelatnosti primarne i bolničke zaštite utvrđena je Planom zdravstvene zaštite Republike Hrvatske (NN 49/04) i Osnovnom mrežom zdravstvene djelatnosti (NN 188/04), sukladno kojem je na području Doma zdravlja Ozalj na razini primarne zdravstvene zaštite djeluju: - timovi opće medicine - timovi zaštite i liječenja usta i zubi - patronažni djelatnici. Pored toga, u Ozlju djeluju: - 3 ordinacije privatne stomatološke prakse - 1 zubotehnički laboratorij - ljekarna Ozalj - Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije – Ispostava Ozalj. Dom zdravlja Ozalj u Ozlju, u Kolodvorskoj ulici, pruža usluge primarne zdravstvene zaštite na području Grada Ozlja (ordinacije opće i obiteljske medicine, pedijatrijska ordinacija, ginekološka ambulanta, hitna i dežurna služba, stomatološka ordinacija, zubotehnički laboratorij, patronažna služba, medicinsko - biokemijski laboratorij i RTG dijagnostika), te nije planirana izgradnja novih zdravstvenih građevina. U zgradi Doma zdravlja Ozalj smještene su i ispostave Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Zavoda za javno zdravstvo Karlovačke županije. Sustav zdravstvenih djelatnosti temelji se na uvođenju tržišnih zakonitosti u zdravstvu, uz omogućavanje otvaranja privatne prakse i osnivanja privatnih ustanova te je osim Doma zdravlja i postojećih ordinacija privatne liječničke prakse na području grada Ozlja moguće otvaranje novih privatnih ordinacija za zdravstvenu i stomatološku zaštitu te ljekarni u skladu s posebnim zakonskim propisima. Ljekarnička djelatnost osigurava opskrbu lijekovima stanovništva, zdravstvenih i drugih ustanova, organizacija i zdravstvenih djelatnika koji obavljaju privatnu praksu. Ljekarnička djelatnost se obavlja u sklopu ustanova u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba. Planom se ne predviđa izgradnja novih građevina zdravstvene zaštite u obuhvatu Plana, ali je njihova izgradnja, u slučju potrebe ili interesa, moguća u svim zonama stambene i mješovite namjene, uz zadovoljenje uvjeta koji se propisuju za izgradnju građevina javne i društvene namjene (veličina građevne čestice, izgrađenost, koeficijent iskorištenosti, visina i drugo). Pojedini sadržaji, za koje je to dozvoljeno posenim propisima, mogu se smjestiti i u sklopu postojećih ili planiranih građevina stambene namjene (obiteljske kuće i višestambene građevine).



Dom zdravlja Ozalj

Predškolska namjena ( D4 ) Dječji vrtić i jaslice u Ozlju je izgrađen je 2003. i dimenzioniran je za oko 90 korisnika, iako ih trenutno ima već oko 130. Planom se zadržava lokacija postojećeg Dječjeg vrtića i jaslica “Zvončić” na Trgu braće Radić, a osiguran je i prostor za njegovo proširenje prema jugu i planiranom parku (Z1). Planira se dogradnja pratećih prostorija, te dnevnog boravka za jasličku dob u skladu sa standardima i normativima koji su definirani Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe, kako bi se zadovoljile potrebe svih korisnika. Područje za proširenje nalazi se sa južne strane postojeće građevine. Na području Ozlja moguće je otvaranje i planiranje novih sadržaja predškolske namjene u sklopu površina stambene namjene. Školska namjena ( D5 ) Osnovna škola “Slava Raškaj” Osnovna škola “Slava Raškaj” se Planom zadržava na postojećoj lokaciji, a osiguran je i prostor za njeno proširenje. Osnovnu školu “Slava Raškaj” pohađa oko 370 učenika u dvije smjene. Osnovna škola djeluje kao matična za područne osnovne škole: Podbrežje, Polje Ozaljsko, Zorkovac, Police - Pirišće, Trg, Svetičko Hrašće, Mali Erjavec, Vrhovac, Vivodina, Lović Prekriški, Kašt i Radatovići. Kako demografski pokazatelji pokazuju, u budućnosti je potrebno prvenstveno podizati kvalitetu i kompletirati opremanje postojećih odgojnih i obrazovnih ustanova (informatičko opremanje, gradnja športskih dvorana, uređivanje okoliša i športskih terena i sl.). Minimalni standard osnovne škole trebao bi osigurati rad u jednoj smjeni, kako bi se isti prostor mogao koristiti za izvanškolske aktivnosti. Kako demografski podaci pokazuju sve manji broj upisane djece, nova osnovna škola na području grada Ozlja nije planirana.



Osnovna škola “Slava Raškaj”

Pučko otvoreno učilište Ivan Belostenec U obrazovanju na području Ozlja djeluje i Pučko otvoreno učilište “Ivan Belostenec” smješteno u Starom gradu, koje ima veliku ulogu u obrazovanju odraslih, sa raznim tečajevima, učionicama i radionicama, te održavanjem predavanja ili organiziranjem prezentacija starih zanata. Od kulturnih manifestacija koje organizira učilište najpoznatija je likovna kolonija “Slavino proljeće”. Susreti akvarelista znatno su obogatili fundus ozaljske galerije u kojoj se mogu pogledati i stalni postavi. Neovisno o UPU-om utvrđenoj mreži javnih odgojnih i obrazovnih ustanova, na području grada Ozlja moguća je izgradnja ili prenamjena građevina za odgojnu ili obrazovnu namjenu u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba u skladu s Odredbama za provođenje Plana. Kulturna namjena (D7) U svrhu ostvarivanja strateškog cilja za podizanjem općeg obrazovanja i kulturne razine stanovništva, te slobode kulturnog, umjetničkog, intelektualnog, tehničkog i drugog stvaralaštva, potreban je daljnji razvitak svih vrsta kulturnih, umjetničkih i informacijskih aktivnosti, odnosno čitava mreža odgovarajućih institucija (ustanove u kulturi, otvorena ili pučka učilišta, muzeji, arhivi, knjižnice i čitaonice, domovi kulture, kulturne manifestacije, radio i televizijske postaje, umjetničke udruge, izdavačka djelatnost, ustanove tehničke kulture i druge).

Zavičajni muzej u Ozlju osnovan je 1971. godine i smješten je u Starom gradu Ozlju. Muzej ima oformljene stalne muzejske zbirke - arheološku, kulturno - povijesnu, sakralnu i etnografsku (etnopark) zbirku. Tijekom vremena, te su zbirke dopunjivane i formiran je složeni muzej zavičajnog tipa. Stalni postav pruža uvid u bogatu prošlost i kulturu ozaljskog kraja.

Gradska knjižnica i čitaonica Ivana Belostenca U Ozlju djeluje knjižnica i čitaonica “Ivana Belostenca”, trenutno smještena u Starom gradu. Planira se preseljene na novu lokaciju – u novu zgradu sjeverno od zgrade Gradskog poglavarstva.

Etno selo Etno selo, koje djeluje u sklopu Zavičajnog muzeja Ozlja, locirano je u izdvojenom građevinskom području, a u njemu je smješteno nekoliko primjeraka autohtone arhitekture (stambene kuće i gospodarske zgrade), koje su na taj način sačuvane od propadanja. Svi sadržaji kulturne namjene se zadržavaju na postojećim lokacijama. Na području grada Ozlja moguće je otvaranje i planiranje novih sadržaja kulturne namjene u sklopu površina stambene i mješovite – pretežito stambene namjene.



Vjerska namjena ( D8 ) Vjerskim zajednicama, koje su jednake pred zakonom i odvojene od države, u sklopu zona javne ili mješovite namjene treba omogućiti odgovarajuće prostorne preduvjete za obavljanje vjerskih obreda, te osnivanje socijalnih i dobrotvornih ustanova. Na području grada Ozlja moguća je gradnja novih građevina za vjersku namjenu u skladu s Odredbama za provođenje Plana. Svi sadržaji vjerske namjene se zadržavaju na postojećim lokacijama. Na području grada Ozlja moguće je otvaranje i planiranje novih sadržaja vjerske namjene u sklopu površina stambene namjene.

Župna Crkva sv. Vida

Župna Crkva sv. Vida (D81) sagrađena je u 18. stoljeću u baroknom stilu na Kaptolu i Planom se zadržava na postojećoj lokaciji. Pastoralni centar (D82) planira se na lokaciji ud prilaznu cestu prema crkvi sv. Vida. U sklopu centra se planira izgradnja manje građevine za potrebe djelovanja centra (uz prilaznu prometnicu) te šporstko – rekreacijskog dijela uz centar (otvorena športska igrališta) za potrebe korisnika pastoralnog centra. 3.2.1.5. Gospodarska namjena - poslovna / pretežito trgovačka ( K2 ) UPU-om grada Ozlja je predviđeno, uz zadržavanje postojećih, i otvaranje niza novih sadržaja poslovne namjene koja može uključivati različite poslovne, uslužne, trgovačke ili slične sadržaje. Postojeće gospodarske poslovne površine najčešće će biti potrebno u znatnoj mjeri rekonstruirati i obnoviti kako bi se postigao najpovoljniji ekonomski učinak korištenja ovih prostora koji su u pravilu smješteni na atraktivnim gradskim lokacijama. Razvoj trgovine značajan je iz razloga što trgovina potiče proizvodnju novih proizvoda i time bolje korištenje prirodnih resursa, zapošljavanje prometnih poduzeća i poduzeća za razne trgovinske usluge. Trgovina se treba orijentirati na šire tržište i to prvenstveno kroz plasman lokalnih roba i proizvoda. Od posebnog značenja za lokalnu razinu su mogućnosti razvitka obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva, što će omogućiti brži gospodarski razvitak, veće zapošljavanje i viši oblik zadovoljenja potreba stanovništva. Prioritetnim se na ovoj razini predviđa razvoj malih i srednjih tvrtki i obrta koji pružaju razne usluge gospodarstvu, kućanstvima i stanovništvu, ali i turistima i tranzitnim putnicima, kao što je popravak automobila, uredskih strojeva, strojeva za kućanstvo, kemijske čistionice, osobni servisi i usluge (brijači, frizeri, postolari, krojači i drugi), te ostali servisi i poslovne usluge (informatički, financijski, knjigovodstveni i drugi). Planom je omogućeno uklapanje manjih i srednjih gospodarskih sadržaja u stambene i druge dijelove naselja, ako mogu zadovoljiti uvjete pojedinih sredina u koje se uklapaju.



Raznovrsnost i specijaliziranost ponude uslužne i trgovačke djelatnosti imati će značajno mjesto u poboljšanju kvalitete života i boljoj opskrbi stanovništva. Novom generacijom dokumenata prostornog uređenja napušteno je monofunkcionalno planiranje prostora, te u zonama mješovite namjene uz stanovanje mogu biti smješteni i različiti prateći sadržaji (poslovni, trgovački, uslužni, servisni, manji prostori za rad). Način izgradnje detaljno je definiran Odlukom o donošenju UPU-a grada Ozlja pri čemu je nužan preduvjet da se njihovom izgradnjom i funkcioniranjem ne narušava stanje okoliša ili na bilo koji način snižava kvaliteta života u naselju. Dok je smještaj većih gospodarskih kapaciteta moguć samo u zonama gospodarske namjene gospodarski poslovni sadržaji (poslovna, uslužna, trgovačka, te komunalno - servisna i zanatska namjena), mogu se odrednicama UPU-a grada Ozlja smještavati i u sklopu zona stambene i mješovite namjene (u skladu s Odredbama za provođenje Plana) uz nužno poštivanje odrednica o očuvanju okoliša, čime se omogućuje fleksibilnost u prostoru. Manji poslovni sadržaji (npr. trgovina, zanatstvo, uredski prostori i sl.) mogu se smještavati i u sklopu građevina druge osnovne namjene - lokali u prizemlju pretežito stambenih građevina, etaže ili kao posebne građevine na česticama druge osnovne namjene. Gospodarska namjena – poslovna / pretežito trgovačka (K2) zadržava se na lokaciji postojećeg Obrtničkog centra te na lokaciji postojeće robne kuće i benzinske stanice. 3.2.1.6. Gospodarska namjena / ugostiteljsko – turistička ( T ) Turizam je gospodarska grana koja se proširuje na gotovo sva područja (u smislu prostora) i na sve ostale djelatnosti, odnosno gospodarske grane i predstavlja jednu od potencijalno glavnih okosnica razvitka Ozlja. U razvoju turizma Ozalj raspolaže s velikim turističkim resursima koji uključuju zaštićeni krajolik, šumske i vodne površine, ribnjaci, športski ribolov, prostrana i bogata lovišta, brdski krajolik uz etnološku tradiciju. Potencijale turističkog razvitka Ozlja valja dugoročno valorizirati kroz razvoj tranzitnog, izletničkog, seoskog, kulturnog, ekogastronomskog, športsko - rekreacijskog turizma i sl., sve vezano na značajke turističke atrakcijske osnove kojom grad raspolaže. Navedeni potencijali stvaraju preduvjete za razvoj kontinentalnog turizma kao jednu od budućih najznačajnijih djelatnosti u razvoju gospodarstva. Koncept turističke ponude leži u zadovoljenju načela održivog razvitka, te spoznaje konverzijske sposobnosti turizma da prirodna i kulturna, čak i nematerijalna dobra konvertira u gospodarska dobra, a da ona pri tom ne gube svoje zaštitne značajke. Za ostvarenje navedenih programa potrebna su značajna kapitalna ulaganja što uključuje rješavanje infrastrukturnih problema, osiguranje i provođenje svekolike zaštite okoliša i krajolika, te brižno upravljanje resursima i stvaranje preduvjeta za razvitak turizma. U svrhu turističke eksploatacije grad bi morao pružiti niz dodatnih turističkih usluga (prvenstveno kvalitetne smještajne kapacitete, te potom informativne, servisne, trgovačke, športsko - rekreacijske, zdravstvene i druge prateće usluge). Ugostiteljski i turistički kapaciteti danas nisu u dovoljnoj mjeri opremljeni za kvalitetnu ponudu te je potrebno urediti te privesti adekvatnoj namjeni niz potencijalno atraktivnih lokacija u gradu. Za podizanje razine turističke ponude je predviđeno: - uređenje smještajnih kapaciteta (moguća izgradnja hotelskog kapaciteta u zoni mješovite – pretežito

poslovne namjene – M2 u centu Ozlja, na lokaciji bivšeg restorana “Ozljanka”) - podizanje razine ugostiteljske usluge kroz izgradnju manje ugostiteljsko – turističke građevine

(restoran sa smještajnim kapcitetom do 50 ležaja) na lokaciji iznad sadašnjeg kupališta (u zoni ugostiteljsko – turističke namjene - T).

Izgradnja smještajnih kapaciteta (hotela) u zoni M2 je prijedlog koji ne obvezuje buduće investitore u zoni M2, dok je izgradnja u zoni T limitirana kapacitetom od najviše 50 ležaja ili najviše 1.000 m2 GBP u zoni u zoni ugostiteljsko – turističke namjene - T. Kako se radi o prostoru zaštićenog krajobraza uz rijeku Kupu te području izloženom vizurama sa mosta i Starog grada, pri projektiranju se treba voditi računa o uklapanju građevine u krajolik, korištenju arhitektonskih oblika karaterisitčnih za ovo područje te potrebi da se građevinska masa zbog svoje veličine raščlani na nekoliko volumena. Veći dio građevine bi trebao biti položen uz cestu, a samo manji (dio s restoranom) orijentiran na rijeku Kupu. Visina građevine nikako ne bi smjela biti veća od prizemlja, kata i potkrovlja pri čemu bi krovovi obvezno trebali biti kosi i pokriveni crijepom.



3.2.1.7. Športsko - rekreacijska namjena Športska igrališta (R1) Na lokaciji uz planirani Pastroralni centar na području Kaptola, na površini od oko 0,40 ha planira se izgradnja otvorenih športskih igrališta za potrebe ovog centra, ali i za vanjske korisnike. Na lokaciji se predviđa izgradnja isključivo otvorenih igrališta sa travnatom ili umjetnom podlogom (asfalt). Svi prateći sadržaji (tuševi, spremišta, sanitarije i slično) trebaju biti smješteni u građevini Pastoralnog centra. Kupalište (R3) Održavanje psihofizičkih sposobnosti i zdravlja stanovništva, te sve aktivnije iskorištavanje slobodnog vremena, zahtijevaju da se što više pažnje posveti športskim aktivnostima, rekreaciji, zabavi i odmoru svih uzrasta stanovništva, osobito mladeži. Za ostvarivanje programa javnih potreba u športu treba osigurati prostor i druge uvjete za razvijanje športskih aktivnosti, rekreacije, zabave i odmora svim uzrastima stanovništva. Time treba biti obuhvaćena djelatnost športskih udruga i saveza, organiziranje i održavanje športskih natjecanja i priredbi, obavljanje stručnih poslova u športu, te izgradnja i održavanje športskih građevina i drugih sadržaja i nekretnina za potrebe športa, rekreacije, zabave i odmora stanovnika i drugih korisnika (turisti i posjetitelji). Mrežu građevina i objekata za šport i rekreaciju čine: - građevine u funkciji športa u natjecateljskom smislu - građevine namijenjene zadovoljavanju potreba tjelesno - zdravstvene kulture učenika osnovne škole - rekreacijske građevine i sadržaji namijenjeni najrazličitijim kategorijama korisnika. U obuhvatu Plana rezervirane su dvije zone za športsko – rekreacijsku namjenu (kupalište), i to: - kupalište na lijevoj obali Kupe, uzvodno od mosta (R31) - kupalište na desnoj obali kupe, nizvodno od HE Ozalj (R32). Na kupalištima na lijevoj obali Kupe, uzvodno od mosta (R31) te na desnoj obali Kupe, nizvodno od HE Ozalj (R32) planira se uređenje prostora uz sljedeće uvjete: - moguća je izgradnja građevina sportsko – rekreacijskih igrališta otvorenog tipa gradnje (boćališta,

odbojka na pijesku, dječja igrališta, i sl.) - moguća je izgradnja građevina za infrastrukturno opremanje plaže, tuševa, kabina i sanitarnih

uređaja te odgovarajućeg parkirališta - propisuje se optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pristupni put, odvodnju,

priključak na vodoopskrbu i električnu energiju, a sve na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća

- moguća je izgradnja montažnih kioska ili čvrste građevine za izdavanje hrane i pića, spremišta za sportsku opremu i opremanje ostalom urbanom opremom

- građevine se mogu graditi isključivo kao prizemne, a zbog zaštite od visokih voda mogu se graditi i na stupovima (tip sojenice)

- najveća površina (GBP) planiranih građevina može iznositi 100 m2 - plaža mora biti nadzirana i pristupačna sa kopnene i vodene strane - površina plaže na kopnu ne može se izgraditi sportskim sadržajima više od 30%, a najmanje 50%

mora biti uređeno kao parkovni nasadi i / ili prirodno zelenilo - potez obale unutar područja plaže mora ostati potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja s

mogućnošću postavljanja samo pokretnih stepenica za ulaz / izlaz u vodu. 3.2.1.8. Javne zelene površine (Z1) Zelenilo je važan čimbenik urbane prepoznatljivosti i atraktivnosti, te se kao takvo mora revalorizirati i održavati. Namjena (javna zelena površina) uključuje površine postojećeg zelenila u centru naselja i planiranih površina javnog zelenila u širem okruženju centra, koje se uređuju kao javni park u funkciji oblikovanja naselja, zaštite, odmora i rekreacije.



U naselju Ozalj se ovim Planom preporučjuje urbani standard od cca 30 m2 zelenih površina po stanovniku naselja, što znači da bi ukupna površina javnih zelenih površina (ne računajući zelenilo na građevnim česticama) trebala iznositi najmanje 4,5 ha.

Kupalište na Kupi nizvodno od brane

Osim postojećih uređenih parkova, postoji i niz drugih manjih kvalitetnih zelenih površina koje svojom vegetacijom formiraju lijepe mikroambijente unutar naselja. Uz održavanje postojećih, planiraju se nove zelene površine, koje bi poput mreže prošarale sliku grada. Nove parkovne površine i dječja igrališta smjestiti će se na neizgrađenim površinama unutar urbane strukture, kako bi se povećala kvaliteta urbanog prostora ali i posebno naglasilo uređenje centra naselja. Parkovne površine (Z1) su uređene javne zelene površina, uključivo površine postojećih parkova u centru naselja i planiranih površina javnog zelenila u širem okruženju centra, koje se uređuju kao javni park. Ove površine su u funkciji oblikovanja naselja i zaštitne funkcije te odmora i rekreacije. Parkovne površine su javne a uređuju se sadnjom i održavanjem visokog i parternog zelenila. Javni park je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom namijenjen šetnji i kratkovremenom odmoru u razonodi i tišini. Unutar javnog parka moguće je smjestiti i dječja igrališta. Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora i kontaktne namjene. Smjernice za oblikovanje strukture parka su: 50% pod visokom vegetacijom, 30% su travnjaci te 20% staze i tereni za igru i razonodu. 3.2.1.9. Zaštitne zelene površine (Z) Zaštitne zelene površine čine ekološki okvir grada i UPU-om nije planirano dalje širenje grada na te prostore. Zaštitne zelene površine su površine visoke vegetacije koje obuhvaćaju veće površine šume i ostalih površina postojećeg zelenila u tkivu naselja, uz prometne koridore i zaštitne pojaseve između građevinskih zona istih i različitih uvjeta korištenja te na kontaktnim dijelovima nove gradnje i terena nepovoljnog za izgradnju. Korištenje tih površina podređuje se zaštitnoj i oblikovnoj (krajobraznoj) funkciji. U sklopu zaštitnih zelenih površina se u pravilu zadržava i / ili uređuje postojeća vegetacija uz mogućnost uređenja pješačkih putova i građevina koje služe zaštiti prostora kao što su korita vodotoka, ograde, potporni zidovi, nasipi i slično.



Planom su kao zaštitne zelene površine zadržane šumske površine predstavljaju koje tradicionalni karajobraz, koji upotpunjuje i zaokružuje sjeverno pročelje tj. sliku naselja Ozalj. Namijenjene su prvenstveno za zaštitu od erozije, zaštitu područja uz bujične vodotoke te zaštitu urbane siluete naselja. Unutar zaštitnih šuma dozvoljena je, temeljem projektne dokumentacije i posebnih uvjeta Hrvatskih šuma i nadležne službe za zaštitu prirode, gradnja građevina u funkciji prometnog sustava, sustava veza, zaštite od voda, sustava vodoopskrbe i odvodnje te sustava energetike i uređenje pješačkih staza, puteva, trim staza, odmorišta, vidikovaca na vizurnim točkama, uključivo postavljanje elemenata urbane opreme uz njih, uz uvjet zadržavanja postojeće vegetacije i zaštite postojećih vizura. 3.2.1.10. Vodne površine Ozalj se smjestio na rijeci Kupi, koja protječe kroz sjeverni dio obuhvata Plana. Osim rijeke Kupe, prisutan je i potok Curak, koji se južno od Starog grada Ozlja ulijeva u rijeku Kupu. 3.2.1.11. Površine infrastrukturnih sustava (IS) Planom namjene površina predviđene su površine za razvoj prometnih i komunalnih infrastrukturnih sustava koji su relevantni u prostoru: - površine za razvoj prometnog sustava:

- koridori postojećih i planiranih cestovnih prometnica, površine za promet u mirovanju – parkirališta (IS1)

- koridor postojeće željezničke pruge (IS2) - pješačke površine (IS5).

Svi infrastrukturni sustavi (koridori i uređaji) detaljno su prikazani na posebnim kartografskim prikazima a način njihovog uređenja i odnos prema ostalim namjenama u prostoru određeni su provedbenim odredbama. Koridor postojeće željezničke pruge (IS2) Planom se zadržava koridor postojeće željezničke pruge drugog reda MP 212 (Karlovac – Ozalj – Kamanje – granica R. Slovenije), kao i lokacija zgrade kolodvora. Pješačke površine (IS5) Planom su označene značajnije pješačke površine u prostoru obuhvata Plana, kao što je pješačka staza od Starog grada prema centru Ozlja ili planirani pješački trg ispod crkve sv. Vida (uz Ulicu Zrinskih Frankopana i župni dvor). 3.2.2. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA UNUTAR IZDVOJENIH GRAĐEVINSKIH

PODRUČJA NASELJA OZLJA 3.2.2.1. Gospodarska namjena – ugostiteljsko-turistička / Turistička zona etno selo (T4) Planom je određena površina za razvitak Turističke zone etno selo. Na ovoj se lokaciji danas nalazi nekoliko sačavnih tradicijskih stambenih objekata, koji su s različitih lokacija preseljeni na područje ove zone. Plan je da se nastavi sa sličnim aktivnostima, te da se na ovoj lokaciji održavaju različite manifestacije koje podsjećaju na povijest ozaljskog kraja. Područje etno sela u sastavu je Zavičajnog muzeja u Ozlju. 3.2.2.2. Groblje Planom se određuje površina groblja u Ozlju. Postojeće groblje se planira proširiti na ukupnu površinu od 1,54 ha. Na prostorima groblja mogu se graditi sve vrste građevina za ukop (grobnice) te prateće građevine koje služe osnovnoj funkciji groblja (mrtvačnice, vjerske građevine: kapele, obredne dvorane i sl., memorijalna obilježja, ograde i slično) i potrebna infrastruktura. Sastavni dio groblja su odgovarajuće visoko zelenilo i hortikulturno uređene površine. Prostori groblja opremaju se pratećim sadržajima u skladu sa Zakonom o grobljima.



HE Ozalj I

3.2.2.3. Površine infrastrukturnih sustava (IS) Hidroelektrane (IS3) Površinu infrastrukturnih sustava (IS3) čine lokacije postojeće HE Ozalj I i HE Ozalj II. Ove se lokacije zadržavaju u svojim sadašnjim granicama za potrebe daljnjeg nastavka proizvodnje električne energije. U obuhvatu ove zone nalazi se HE Ozalj I iz 1908. godine i HE Ozalj II, izgrađena 1952. godine. Uz hidrocentrale se nalaze i pomoćne i prateće građevine (upravna zgrada, trafostanica, brana i drugo) i pripadajuće površine.

HE Ozalj II



Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (IS4) Lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Ozlja određena je PPUG-om Ozlja. Uz uređaj treba izgraditi i prihvatnu stanicu za prihvat sadržaja iz sabirnih jama.

3.2.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja

površina

N a m j e n a oznaka ukupno (ha)

udio u ukupnoj površini

Plana (%) A. Namjena prostora unutar građevinskog područja grada Ozlja Stambena namjena S 86,58 46,15

pretežito stambena M1 3,15 1,68 pretežito poslovna M2 0,47 0,25 Mješovita namjena ukupno 3,62 1,93 uprava namjena i javne službe D1 0,37 0,19 zdravstvena namjena D3 0,14 0,07 predškolska namjena D4 0,53 0,28 školska namjena D5 1,87 0,99 kulturna namjena D7 0,60 0,32 vjerska namjena D8 0,48 0,25

Javna i društvena namjena

ukupno 3,99 2,12 poslovna – pretežito trgovačka K2 0,62 0,33 ugostiteljsko - turistička T 0,25 0,13 Gospodarska namjena ukupno 0,87 0,46 športska namjena (igrališta) R1 0,40 0,21 kupalište R31, R32 1,32 0,70 Športsko – rekreacijska

namjena ukupno 1,72 0,91

Javne zelene površine Z1 1,44 0,76 Zaštitne zelene površine Z 48,34 25,76 Vodne površine V 11,20 5,97

cestovne prometnice, parkirališta i značajnije pješačke površine IS1 23,05 12,28

željeznička pruga IS2 2,93 1,56 pješačke površine IS5 3,86 2,05

Površine infrastrukturnih sustava

ukupno 29,84 15,90 UKUPNO A. 180,89 96,4

N a m j e n a oznaka ukupno (ha)

udio u ukupnoj površini

Plana (%) B. Namjena prostora unutar izdvojenih građevinskih područja Gospodarska namjena - ugostiteljsko – turistička (Turistička zona etno selo) T4 1,75 0,93

Groblje + 1,54 0,82

hidroelektane IS3 0,60 0,35 Površine infrastrukturnih sustava uređaj za pročišćavanje

otpadnih voda IS4 2,82 1,50

UKUPNO B. 6,71 3,60

S V E U K U P N O ( A. + B. ) - 187,60 100,00



Analiza ostvarenog bilansa površina ostvarenih Urbanističkim planom uređenja grada Ozlja pokazuje sljedeće: - površine građevnih zona (S, M1, M2, D, K, T i R) zauzimaju cca 98,0 ha, odnosno nešto više od

polovice (52,2%) površine obuhvata - javne i zaštitne zelene površine zauzimaju 49,78 ha, odnosno cca 26% površine obuhvata - u ukupnom balansu izgradivih površina dominira stambena namjena (S) sa nešto više od 46%

površine obuhvata, odnosno 90% ukupne površine građevnih zona - ostale namjene su zastupljene s manjim površinama. Odnos površina pojedinih namjena na području obuhvata UPU-a grada Ozlja rezultat je koncepta PPUG-a Ozlja kojim su zone gospodarske proizvodne i poslovne, te športsko - rekreacijske namjene koncipirane kao zone izdvojene namjene izvan građevinskog područja grada Ozlja, te je za gradnju u njima planirana izrada posebnih dokumenata prostornog uređenja užih područja - urbanističkih planova uređenja.

3.2.4. Način korištenja i uređenja površina Način korištenja prostora na području obuhvaćenom UPU-om grada Ozlja određen je sljedećim koeficijentima: Brojčani pokazatelji za gustoću stanovanja : - Gst - neto gustoća stanovanja je odnos broja stanovnika i zbroja površina stambenih zona (zone

stambene i mješovite namjene – S+M1+M2)

1.500 stanovnika G st = ------------------- = 16,6 st / ha 90,2 ha

- Gust - ukupna neto gustoća stanovanja je odnos broja stanovnika i zbroja površina stambenih zona

s pratećim sadržajima – S+M1+M2+D+Z1+Z)

1.500 stanovnika Gust = ------------------- = 10,4 st / ha

143,97 ha

- Gbst - bruto gustoća stanovanja je odnos broja stanovnika i površine građevnih zona -

S+M1+M2+D+K2+T)

1.500 stanovnika Gbst = ------------------- = 15,7 st / ha 95,06 ha

Brojčani pokazatelji za gustoću stanovništva: - Gnst - gustoća stanovništva je odnos broja stanovnika i površine obuhvata UPU-a

1.500 stanovnika Gnst = ------------------- = 8,0 st / ha 187,6 ha



3.3. Prometna i ulična mreža 3.3.1. CESTOVNI PROMET Postojeće stanje Prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN 79/99, 111/00, 98/01 i 143/02) razvrstane javne ceste na području obuhvata Urbanističkog plana uređenja grada Ozlja su: DRŽAVNE CESTE: - D 505 Bregana – Krašić - Ozalj – Karlovac ŽUPANIJSKE CESTE: - Ž 3098 Kamanje - Ozalj (D505) - Ž 3143 Ozalj (D 505) - Zorkovac na Kupi - Gornje Pokupje Ostale ceste unutar područja obuhvata UPU-a Ozlja su nerazvrstane ceste. Dijelovi javnih cesta na području Ozlja pružaju se trasama gradskih ulica: - državna cesta D 505: po trasi ulice Karlovačke ulice i Ulice N. Tesle - županijska cesta Ž 3098: po trasi Ulice Zrinskih Frankopana - županijska cesta Ž 3143: po trasi Trške ceste. Planski zahvati na cestovnoj mreži Hrvatske ceste d.o.o. za upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta ne planiraju radove na rekonstrukciji državne ceste D505. Obzirom da državna cesta D505 ima koridor središtem grada Ozlja, PPUG-om Ozlja je planirana zaobilaznica grada Ozlja. Zaobilaznica počinje na ulazu u Ozalj iz pravca Karlovca novom trasom u dužini oko 1,8 km, dominantno neizgrađenim terenom. Planirani zahvat u potpunosti je u skladu s važećim prostorno - planskim dokumentima Grada Ozlja. Gradnjom gradske zaobilaznice cestovni promet državnog značaja će se dislocirati iz urbanog područja, čime će se znatno smanjiti opterećenje na gradskim ulicama, a naročito u centru Ozlja. Održavanje državnih, županijskih i gradskih cesta obavlja se prema godišnjim programima redovnog i izvanrednog održavanja. Ulična mreža u naselju Zadatak prometnog planiranja je u racionalnom povezivanju internog prometnog sustava gradskih ulica s javnim prometnicama (državne, županijske i lokalne ceste). Mjerama rekonstrukcije, izgradnje i organizacije prometa treba postići sigurnost, ekonomičnost i funkcionalnost prometnog sustava polazeći od postojeće mreže kao osnovice razvoja. Glavne pretpostavke budućeg razvitka prometnog sustava Ozlja s - rezervacija planiranih prometnih koridora u skladu sa PPUG-om Ozlja - planiranje prometnog sustava na način da je odvojen tranzitni od lokalnog prometa - rezervacija potencijalnih budućih prometnih koridora - korištenje postojećih prometnih koridora u najvećoj mogućoj mjeri. Osnovnu cestovnu mrežu grada definiraju glavne gradske ulice koje su primarno vezane za promet motornih vozila, što uključuje i promet teretnih vozila, međugradskih autobusa i javni gradski promet autobusima. Pješački hodnici su po mogućnosti odvojeni zelenilom od kolnika. Osnovni elementi koje se preporuča osigurati za glavne gradske ulice su: - računska brzina Vr = 60 (70) km/h - raskrižja u razini, proširena dodatnim trakovima za prestrojavanje vozila - obostrani pješački pločnici - ugibališta za autobusna stajališta - parkiranja nema.



Na glavne gradske ulice veže se sustav ostalih gradskih ulica na kojima je dominantna uloga vođenja unutrašnjega prometa. Pločnici su po mogućnosti odvojeni od kolnika zelenim pojasom visokog (najmanja širina 3,0 m) ili niskog zelenila (najmanja širina 1,5 m). Teškog teretnog prometa na ovim prometnicama uglavnom nema (osim vozila za opskrbu i sl.). Osnovni elementi koje je nužno osigurati za stambene ulice su: - računska brzina Vr = 50 (60) km/h - raskrižja u razini - oboostrani pješački pločnici - mogućnost parkiranja uz kolnik. Promet u mirovanju Značajne površine u gradovima zauzima parkiranje cestovnih vozila. Prostorni zahtjevi za ovu namjenu u uvjetima postignutog stupnja motorizacije uvjetuju da se potrebe za površinama za mirovanje osobnih vozila izjednačavaju s potrebama prometnih površina za vozila u kretanju. Ukupne potrebe u gradskim područjima kreću se od 25 do 40 m2 uređenih prometnih površina po osobnom vozilu. Problem stacioniranja vozila naročito je prisutan u središnjoj zoni Ozlja koja ima najveću koncentraciju urbanih sadržaja, a obzirom na karakteristike izgradnje realno najmanje mogućnosti za zadovoljenje parkirališnih kapaciteta. Osim u gradskom središtu, potrebno je planirati odgovarajući broj parkirališnih mjesta uz sve javne, gospodarske, društvene i rekreacijske sadržaje. Dimenzioniranje potrebnog broja parkirališno - garažnih mjesta odredit će se u skladu s okvirnim normativima za pojedine vrste i namjene građevina, odnosno djelatnosti koje se u njima obavljaju. U perifernim dijelovima grada, gdje je uglavnom stanovanje obiteljskog tipa, problemi parkiranja su manje izraženi jer stanovnici tih područja smještavaju vozila na parcelama. U skladu s PPUG-om Ozlja, UPU-om grada Ozlja se propisuju slijedeći normativi za dimenzioniranje broja parkirališno - garažnih mjesta (PGM):

Namjena građevine potreban broj parkirališno-garažnih mjesta (PGM)

Stambena namjena 1,0 PGM / 1 stan Industrija i skladišta 0,5 PGM / 1 zaposlenik

Uredski prostori 20 PGM / 1.000 m2 korisnog prostora 7 PGM / 10 zaposlenih

Trgovina 7 PGM / 50 – 100 m2 korisnog prostora 40 PGM / 1.000 m2 korisnog prostora

Banka, pošta, usluge 40 PGM / 1.000 m2 korisnog prostora

Ugostiteljstvo 7 PGM / 30 – 50 m2 korisnog prostora 9 PGM / 50 - 100 m2 korisnog prostora

Višenamjenske dvorane 0,2 PGM / 1 gledatelj Športske građevine 0,3 PGM / 1 gledatelj Škole 2 PGM / 1 zaposleni

Zdravstvo 20 PGM / 1.000 m2 korisnog prostora 1,0 PGM / 4 zaposlena

Smještaj potrebnog broja parkirališnih mjesta (proporcionalno navedenom) je potrebno predvidjeti na parceli ili u sklopu zelenog pojasa ispred parcele, na javnim površinama, uz suglasnost tijela uprave nadležnog za promet. Za parkiranje osobnih vozila kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima može se koristiti prostor uz kolnik, kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalidska kolica. Nova javna parkirališta, naročito većih kapaciteta potrebno je, projektirati i graditi kao tzv. "zelena parkirališta". U ozelenjavanju prednost treba dati rješenjima s visokim zelenilom (drvored u rasteru parkirališnih mjesta, zeleni pojas s drvoredom ili slična rješenje) koje osim estetskog ima i povoljan ekološki učinak, te osigurava zaštitu od sunca.



Na javnim parkiralištima treba osigurati parkirališna mjesta za automobile invalida prema posebnim propisima, tj. najmanje 5% parkirališnih mjesta. Dimenzije parkirnog mjesta su: - standardna parkirna mjesta 5,00 x 2,50 m, - parkirna mjesta za invalide 5,00 x 3,70 m. Na području grada Ozlja treba biti propisano ograničenje parkiranja i zaustavljanja teretnih vozila samo na vlastitim pravno reguliranim i izgrađenim parkiralištima vlasnika. Pješački promet Planom se predviđa povezivanje pješačkim vezama glavnih točaka u gradu koje predstavljaju izvore i ciljeve pješačkoga prometa. Cilj planiranja pješačkih veza jest stvaranje neovisne mreže pješačkih veza, po mogućnosti zelenim pojasom odvojenih od kolnog prometa, da bi kretanje ljudi bilo sigurnije i udobnije. Širina pješačkih staza treba iznositi najmanje 1,0 m, no najmanja prikladna širina staze trebala bi iznositi 1,50 m. Pješačke površine trebaju, na dijelovima gdje prostorne mogućnosti to dozvoljavaju, biti odvojene od kolnika zelenim pojasom (visokog ili niskog) zelenila, minalne širine 1,5 m. Sve pješačke površine koje se nalaze uz kolne prometnice potrebno je urediti sa max. uzdužnim nagibom od 8% za potrebe osoba sa poteškoćama u kretanju. Površine namijenjene pješacima će se uredit i obogatiti urbanom opremom. Planira se izgradnja pješačke staze odvojene od kolnika državne ceste D505 na potezu od Starog grada Ozlja do centra grada, kako bi se povećala sigurnost pješačkog prometa, a naročito sigurnost djece na putu prema školi. Javni autobusni promet Najznačajniji nositelj javnog gradskog i prigradskog prijevoza putnika je javni sustav autobusnog prijevoza putnika. Javni promet vezan je državnu cestu D505, a prigradski promet za županijske ceste. U gradu Ozlja izgrađen je autobusni kolodvor u sklopu Obrtničkog centra u središtu Ozlja (Ulica Zrinskih i Frankopana), koji se Planom zadržava se na postojećoj lokaciji, a uz državnu cestu izgrađena su stajališta. Planski razmak stajališta autobusnih linija trebao bi se kretati od 300 do 600 metara. U optimalizaciji javnog autobusnog prijevoza treba težiti da se u zonama intenzivnijeg korištenja prostora postigne viši standard, tj. da pješački razmak od sadržaja do stajališta javnog prometa bude kraći nego u područjima manjih gustoća. Biciklistički promet Biciklistički promet je godinama bio potiskivan, djelomično zbog povišenja standarda, a dijelom i zbog povećanog automobilskog prometa a time i povećane opasnosti za bicikliste. Obzirom da se u Ozlju i danas, iako u neadekvatnim prometno - tehničkim uvjetima, odvija biciklistički promet, očekuje se da će se on i dalje razvijati. U planiranju prometne mreže grada stoga je biciklističkom prometu potrebno dati odgovarajuće značenje. U urbanom području moguća je gradnja biciklističkih staza najmanje širine 1,10 m za jedan smjer, odnosno 2,5 m za dvosmjerni promet (po mogućnosti odvojeno od kolnika). Benzinske postaje U sklopu uličnih koridora javnih cestovnih prometnica kao i ostalih gradskih ulica, a u skladu s posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste, moguća je rekonstrukcija postojeće benzinske postaje s pratećim sadržajima i to na način da se osigura sigurnost svih sudionika u prometu i uvjeti zaštite okoliša. Lokacije novih benzinskih postaja mogu se odrediti uz ulične koridore u skladu s poslovnim interesom potencijalnih investitora, važećim propisima i standardima, kao i posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste. Nove benzinske postaje moraju veličinom i smještajem biti prilagođene okolišu, te se njihovim smještajem ne smiju pogoršati uvjeti stanovanja u okolnom prostoru ni narušiti slika grada u vrijednim povijesnim i prirodnim prostorima. Na građevnoj čestici benzinskih postaja mogu se graditi prateće površine i sadržaji koji obuhvaćaju: parkirališta i manipulativne površine, te građevinu sa prostorom trgovine, ugostiteljstva, servisa, pomoćnih i sanitarnih prostora i sl. Građevina u okviru benzinske postaje može se graditi do najveće površine 250 m2 građevinske brutto površine sa visinom prizemlje (P) ili 4,0 m do vijenca građevine odnosno 6,0 m do sljemena građevine (nadstrešnica 6,0 m).



Benzinske postaje sa pratećim sadržajima moraju se graditi na način da se osigura: - sigurnost svih sudionika u prometu - zaštita okoliša i - da građevina bude veličinom i smještajem prilagođena okolišu. Smještajem benzinske postaje ne smiju se pogoršati korištenja okolnog prostora. Uvjeti za nesmetano kretanje osoba smanjene pokretljivosti Planom se za sve građane, bez obzira na dob i vrstu poteškoća u kretanju, predviđa osiguranje nesmetanog pristupa javnim građevinama, javnim površinama i sredstvima javnog prijevoza. Sve prometne i komunikacijske površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih i urbanističkih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva. U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe smanjene pokretljivosti moraju se ugraditi skošeni rubnjaci. Od ukupnog broja PGM na javnim parkiralištima i garažama za vozila invalida mora biti osigurano najmanje 5%, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta. U provedbi UPU-a Ozlja primjenjivat će se propisi i normativi u svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih urbanističko - arhitektonskih barijera. 3.3.2. ŽELJEZNIČKI PROMET Planom se zadržava postojeća magistralna pruga drugog reda MP 212 (Karlovac – Ozalj – Kamanje – granica R. Slovenije) zajedno sa putničkim i teretnim kolodvorom u Ozlju. Potrebno je nastaviti modernizaciju uvođenjem novih tehnologija prijevoza poboljšati točnost, udobnost i brzinu putničkog prijevoza, a sve u funkciji privlačenja roba i putnika i povećanja opsega prijevoza.

Željeznička stanica u Ozlju



3.4. Komunalna infrastrukturna mreža 3.4.1. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE 3.4.1.1. Pošta Područje obuhvata UPU-a grada Ozlja u nadležnosti je Središta pošta Karlovac i trenutno ga pokriva poštanski ured s dostavnim područjem 47280 Ozalj. Jedinica poštanske mreže smještena je u središtu naselja Ozalj, u sklopu stambeno – poslovne građevine nasuprot robne kuće (Trg braće Radić) i ovim se Planom zadržava na postojećoj lokaciji. Analizom sadašnjeg stanja utvrđeno je da veličina poslovnog prostora zadovoljava potrebe, te Hrvatska pošta d.d. ne planira proširenje poslovnog prostora, povećanje broja radnika ili otvaranje novog poštanskih ureda. 3.4.1.2. Javne telekomunikacije Fiksne mreže Svi korisnici u obuhvatu Plana priključeni su putem postojeće bakrene mreže na postojeći pristupni čvor Ozalj (Kurilovac 10), a postojeća pristupna mreža je kombinirana – podzemne i zračna. Uz državnu cestu Bregana – Krašić - Ozalj – Karlovac položen je magistralni svjetlovodni kabel. Pristupna TK mreža Ozalj spojena je optičkim kabelom (Županijski prsten) prema matičnom čvoru Karlovac. Očekuje se rekonstrukcija postojećih telekomunikacijskih objekata u skladu sa novim tehnologijama, uslugama i koncepcijama na području telekomunikacija, i to posebno područja oko željezničke stanice, industrijske zona Lug i područja oko Starog grada Ozlja. U proteklom je razdoblju područje grada Ozlja pokriveno je osnovnom telekomunikacijskom mrežom koja je osuvremenjena postavljanjem svjetlovodnih magistralnih kablova te uvođenjem digitalne tehnike čime je osiguran dovoljan broj telefonskih priključaka. Razvoj telekomunikacija temeljiti će se na izgradnji telekomunikacijske infrastrukturne osnovice za pružanje telekomunikacijskih usluga kako bi se korisnicima osim klasične telefonije ponudile suvremene širokopojasne usluge. U pojedinim segmentima moguće je tijekom narednog razdoblja očekivati i dodatna poboljšanja, u skladu s tehnološkim razvitkom telekomunikacijskih sustava. Trenutno je u planu rekonstrukcija postojećeg kabelskog pravca pk1, izgradnja novog kabelskog pravca pk2 kao i priključenje poslovne zone Lug na telekomunikacijsku mrežu. Dinamika izgradnje telekomunikacijske mreže u budućnosti će se prilagoditi prioritetima urbanog i gospodarskog razvitka uz usklađenje s ostalim subjektima komunalne infrastrukture. Iz navedenog razloga u izgrađenim dijelovima naselja, kao i u neizgrađenim dijelovima koji su planirani za urbani razvoj planira se gradnja podzemne DTK mreže s obje strane planiranih ulica. Radi pružanja TK usluga UPU-om grada Ozlja se kod novo planiranih prometnica na razmaku od svakih cca 500 m predviđa smještaj samostojećih uličnih kabineta (dimenzije 2,0x1,0x1,5 m). Samostojeći kabineti se postavljaju na javnim površinama, uz uvjet da ne ometaju kolni i pješački promet te da ne narušavaju spomeničke vrijednosti prostora niti integritet zelenih površina. Lokacija postojećeg komutacijskog čvora kao i njihov kapacitet je zadovoljavajući. Ukoliko dođe do značajnijeg povećanja zahtjeva za telekomunikacijskom uslugom a to iziskuju lokalne potrebe, odnosno da postojeća rezerva ne bude dostatna za udovoljavanje zahtjeva, može se izvršiti daljnje proširenje kapaciteta postojećeg komutacijskog čvora ili po potrebi ugraditi novi. Sva nova podzemna telekomunikacijska mreža u prostoru UPU-a mora biti realizirana uvlačenjem ADSL kabela u cijevi distributivne telekomunikacijske kanalizacije, koja mora biti izgrađena u sklopu ostale infrastrukture predmetnog područja. Radi racionalnije i ekonomičnije izgradnje, trase distributivne telekomunikacijske kanalizacije trebaju biti usklađene sa trasama ostale infrastrukture. Distributivna telekomunikacijska kanalizacija treba biti realizirana s PVC i PEHD cijevima ø 110 i 50 mm i montažnim zdencima tipa D0 do D4. Izgradnjom distributivne telekomunikacijske kanalizacije omogućit će se elastično korištenje izgrađene telekomunikacijske mreže, povećanje kapaciteta, te izgradnja mreže za kabelsku televiziju i uvođenje nove tehnologije prijenosa optičkim kabelima u pretplatničku mrežu bez naknadnih građevinskih radova.



Trasu kabelske kanalizacije potrebno je graditi u skladu sa sintezom komunalnih instalacija i dozvoljeno je polaganje mimo pravocrtne trase uz blagi luk koji će omogućiti uvlačenje telekomunikacijskih kabela. Lokaciju i veličinu zdenaca kao i odabir trase usuglasiti i temeljiti na izvedbenim projektima ostale infrastrukture a naročito projekt cesta i detaljima planiranja pristupa kolno pješačkog prilaza svakoj građevinskoj parceli. Od zdenaca trase kabelske kanalizacije do zdenca uz ili u objektu i dalje prema instalacijskom telekomunikacijskom ormariću (u daljnjem tekstu ITO ormarić) potrebno je položiti 2 PEHD cijevi ø 40 mm. za manji odnosno 3 za veću građevinu. To ujedno predstavlja i pripremu objekta za podzemno priključenje na telekomunikacijsku mrežu i kabelsku televiziju. Točan položaj kabelske kanalizacije u odnosu na ostale objekte infrastrukture definirat će se u postupku ishođenja dozvola, odnosno izvedbenim projektima. Postojeća lokacija mjesne centrale udovoljit će zahtjevu novih korisnika u smislu prihvata telekomunikacijske mreže odnosno smještaja potrebne opreme. Pokretne mreže

U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se dalje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža prema planiranom povećanju broja korisnika i uvođenje novih usluga. Planira se uvođenje novih mreža i sustava pokretnih komunikacija sljedeće generacije (UMTS i sustavi sljedećih generacija). Sukladno odredbi članka 130. PPUG-a Ozlja te kako bi se smanjili mogući negativni utjecaji, gradnja novih osnovnih postaja pokretnih telekomunikacija u obuhvatu Plana nije dozvoljena. Mogućnost širenja mreže mobilne telefonije na području obuhvata UPU-a grada Ozlja predviđena je smještanjem antena na antenske stupove i na krovne prihvate na objektima u skladu s Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži (NN 58/95) kojim je predviđeno da područje pokrivanja mreže mobilne telefonije mora sadržavati sva županijska središta, gradove i naselja, kao i važnije cestovne i željezničke prometnice, te važnije plovne puteve na unutrašnjim vodama i teritorijalnom moru RH. Planom se omogućava gradnja građevina za potrebe javne pokretne telekomunikacijske mreže (osnovne postaje) uz sljedeće uvjete: A. Osnovna postaja sa antenskim sustavom na postojećim građevinskim objektima tipa A koji ne prelazi

visinu objekta na koji se postavlja i osnovna postaja tipa B1 visine 2 metra iznad najviše točke građevine.

B. Osnovna postaja sa antenskim sustavom na postojećim građevinama od javnog i društvenog značaja, telekomunikacijskim građevinama, građevinama poslovne namjene i građevinama požarne zaštite tipa B2 do max. 5 m od najviše točke građevine.

Smještanje antena mobilne telefonije vršiti će se u skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji kao i ostalim propisanim uvjetima građenja za takve vrste građevina. 3.4.1.3. Radio i TV sustav veza Na području obuhvata UPU-a grada Ozlja "Odašiljači i veze" d.o.o. nemaju izgrađene objekte, te se trenutno ne planira gradnja novih objekata radio i TV sustava veza. Izgradnja novih građevinaradio i TV sustava će se vršiti u skladu sa propisanim uvjetima građenja za takve vrste građevina, pri čemu je potrebno osigurati prostor s nesmetanim kolnim pristupom, te voditi računa o uklapanju u okolinu (naselja ili prirodnog prostora). 3.4.2. ELEKTROOPSKRBA 3.4.2.1. Distribucijska elektroenergetska mreža Naponski nivo 35 kV U obuhvatu Plana nalazi se TS 35/10 kV HE Ozalj II, zatim dalekovod D35 kV od TS 35/10 kV HE Ozalj II do i HE Ozalj I i podzemni kabel K35 kV o HE Ozalj I do TS 35/10 kV Ozalj (izvan obuhvata Plana, na području gospodarske zone Lug). Daljnji razvoj mreže 35 kV ne predviđa se na području obuhvata Plana, s obzirom da će naponski nivo 35 kV biti ukinut uvođenjem napajanja budućim dalekovodom 110 kV iz TS 110/35(20) kV Pokupje.



Naponski nivo 10(20) kV Trenutno su u području obuhvata Plana izgrađene sljedeće trafostanice naponskog nivoa 10(20)/0,4 kV (ukupno 12 trafostanica): Lijeva obala Kupe: - TS 10/0,4 kV Požun - TS 10/0,4 kV Sopot Desna obala Kupe: - TS 10/0,4 kV Ozalj 2 (parkiralište kraj Starog grada) - TS 10/0,4 kV Ozalj 4 – Podgraj (kod škole) - TS 10/0,4 kV Ozalj 1 (Kurilovac) - TS 10/0,4 kV Braća Radić (kod vrtića) - TS 10(20)/0,4 kV HE Ozalj I - TS 10/0,4 kV Flora (Karlovačka cesta) - TS 10/0,4 kV Slapno (Karlovačka cesta) - TS 10/0,4 kV Slapno 3 – Soldatići (Karlovačka cesta) - TS 10/0,4 kV Kolodvorski odvojak - TS 10/0,4 kV Ozalj 5 (kraj etno sela). U cilju osiguranja dovoljnih količina električne energije predviđa se gradnja novih transformatorskih stanica TS 20 kV. Naime, za planiranu namjenu koja obuhvaća stambene, društvene, javne, ugostiteljsko - turističke i poslovne sadržaje (pretežito uslužne i trgovačke djelatnosti) planirane su lokacije za nove trafo stanice. DP Eletra Karlovac ima u planu izgradnju TS Sportski centar (kraj nogometnog igrališta), kao i potrebnog broja trafostanica na području gospodarske zone Lug (izvan obuhvata Plana). Međutim, s obzirom na nedostatak rezerve u mreži, planirana izgradnja novih TS 20/0,4 kV uvjetovana je prethodnom rekonstrukcijom postojeće TS 35/10 kv Ozalj na naponski nivo 110/20 kV. Niskonaponska mreža će se razvijati podzemnim kabelima odnosno kao nadzemna sa samonosivim kabelskim sklopom. Točne lokacije za izgradnju trafostanica definirati će se postupkom izdavanja lokacijskih dozvola, a u Planu prikazane lokacije trafostanica su samo načelne. Izgradnja novih transformatorskih stanica i niskonaponske mreže vezana je prvenstveno uz pojavu potrošača za čije se potrebe navedeni objekti grade, te je planirana mreža novih objekata naponske mreže 20 kV, koja uključuje trafostanice 20/0,4 kV i priključne i spojne 20 kV dalekovode načelna, a konačno će se locirati projektnom dokumentacijom u postupku izdavanja lokacijskih uvjeta sukladno stvarnim potrebama korisnika prostora, te prethodnim elektroenergetskim suglasnostima u skladu sa slijedećim parametrima: - izgradnja i lokacija novih TS 20/0,4 kV vezana je uz pojavu potrošača za čije se potrebe navedeni

objekti grade - pojava potrošača je nepredvidiva, kako po iznosu tražene snage, tako i po lokaciji, te su Planom

određene lokacije novih trafostanica TS 20/0,4 kV samo načelne - kada je to moguće, nove TS 20/0,4 kV potrebno je graditi kao samostojeće građevine te izbjegavati

njihov smještaj u sastavu većih proizvodno - poslovnih građevina što znatno poskupljuje i komplicira izgradnju

- građevinska čestica predviđena za trafostanice 20/0,4 kV mora biti minimalne veličine 6 x 6 m, a lokaciju treba odabrati tako da se osigura pristup vozilom radi gradnje, održavanja i upravljanja, a u pravilu se postavljaju u središtu konzuma tako da se osigura kvalitetno napajanje do krajnjih potrošača na izvodima

- trafostanice 20/0,4 kV mogu se graditi bez dodatnih ograničenja u smislu udaljenosti od prometnica i granica parcele i unutar zaštitnih zelenih površina

- trase priključnih kabela 20 kV izravno su zavisne o lokaciji trafostanice, pa je iste moguće odrediti tek nakon određivanja mikrolokacije trafostanice, pa je stoga tekstualno određeno da se priključni kabeli 20 kV, gdje god je to moguće, vode po javnim površinama, osim na mjestima gdje je to fizički neizvedivo i u neposrednoj blizini konkretnog potrošača



- prilikom polaganja kabela treba zadovoljiti sljedeće uvjete:

- dubina kabelskih kanala iznosi 0,8 m u slobodnoj površini ili nogostupu, a pri prelasku kolnika dubina 1,2 m

- širina kabelskih kanala ovisi o broju i naponskom nivou paralelno položenih kabela - na mjestima prelaska preko prometnica kabeli se provlače kroz PVC cijevi promjera Ø110,

Ø160, odnosno Ø200 ovisno o tipu kabela (JR, nn, VN) - prilikom polaganja kabela po cijeloj dužini kabelske trase obavezno se polaže uzemljivačko uže

Cu 50 mm2 - elektroenergetski kabeli polažu se, gdje god je to moguće, u nogostup prometnice - u ulicama u koje se polažu elektroenergetski vodovi potrebno je osigurati planski razmještaj

instalacija u pravilu jednu stranu prometnice za energetiku, druga strana za telekomunikacije i vodoopskrbu a sredina ceste za kanalizaciju i oborinske vode

- ako se moraju paralelno voditi obavezno je poštivanje minimalnih udaljenosti (50 cm), a isto vrijedi i za međusobno križanje s tim da kut križanja ne smije biti manji od 45

- ispod postojeće nadzemne niskonaponske mreže nije dozvoljena gradnja u pojasu 3,0 m za nepristupačne dijelove građevine (krov, dimnjak i sl.), odnosno 4,0 m za pristupačne dijelove građevine (terase, skele i sl.) od vodiča niskonaponske mreže.

3.4.2.2. Javna rasvjeta Javna rasvjeta će se izvoditi kao samostalna ili će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže. Javnu rasvjetu prometnih površina potrebno je uskladiti s klasifikacijom prema standardima, a na temelju prometnih funkcija. Stupovi javne rasvjete mogu se smjestiti u zeleni pojas ili na vanjski rub pješačkog hodnika. Planirano je da javna rasvjeta prometnih površina bude usklađena sa klasifikacijom prema standardima, a na temelju prometnih funkcija: - klase javne rasvjete C za sabirne ulice - klase javne rasvjete D za ostale ulice i pješačke površine Sve ulice će biti osvijetljeni postavljanjem visokih i niskih stupova javne rasvjete u skladu s namjenom pojedinog prostora. Boja svjetla treba biti što bliže dnevnom svjetlu kako bi se isključili negativni efekti iskrivljavanja pravih boja i tonova tih boja. Elektroenergetsko napajanje javne rasvjete izvesti će se iz ormarića javne rasvjete koji su postavljeni uz pripadne trafostanice. Doseg javne rasvjete biti će u opsegu pojedinih elektroenergetskih zona odnosno unutar konzumnih područja pojedinih trafostanica. Kabeli javne rasvjete bit će tipski (PP00-A 4 x 25 mm2). Prilikom određivanja rasporeda koridora komunalne infrastrukture potrebno je voditi računa o širini temelja stupova javne rasvjete koja, ovisno o visini iznosi od 1,0 do 1,5 m. 3.4.2.3. Obnovljivi izvori energije Planom se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima prostora. Dopunski su izvori energije prirodno obnovljivi izvori, prvenstveno vjetra, sunca i vode. U razvitku korištenja sunčeve energije treba težiti instaliranju samostojnih fotonaponskih sustava u rasponu snage od 100 do 1.000 kW. 3.4.3. DISTRIBUCIJSKA PLINSKA MREŽA Na području grada Ozlja plinoopskrbna mreža još nije izvedena. Sukladno planskim rješenjima određena su glavne smjernice plinoopskrbnog sustava za područje Grada Ozlja, koje se sastoje od: - opskrba plinom će se vršiti povezivanjem na međunarodni, magistralni plinovod ADRIA-LNG (Pula -

Karlovac - Zagreb) - mjerno redukcijska stanica (MRS Karlovac) locirana je izvan obuhvata PPUG-a Ozlja, i na nju bi se

priključio opskrbni plinovod za područje Grada Ozlja - redukcijska stanica (RS Ozalj) je planirana u naselju Gornje Pokuplje, izvan građevinskog područja.



Plinofikacija grada Ozlja razvijati će se temeljem osnovnih postavki ovog Plana te odgovarajućom stručnom dokumentacijom sukladno dinamici realizacije sustava plinofikacije za područje Županije. Polaganje plinske distributivne mreže obavezno je u sustavu izgradnje novih prometnica obuhvaćenih ovim Planom, kao i planovima nižeg ranga. Plinooopskrbni sustav na području Plana sastoji se od: - srednjetlačnih plinovoda (ST) radnog tlaka najviše 4 bara predtlaka koji služe za distribuciju plina od

plinske regulacijske stanice do potrošača - pripadnih kućnih priključaka koji spajaju distribucijski plinovod s objektima. Planom se predviđa provesti potpuna plinofikacija svih planiranih građevina čime će se omogućiti korištenje plina za grijanje, pripremu potrošnje tople vode i eventualno za hlađenje. Projektiranje i gradnja srednjetlačne plinske mreže sa pripadajućim kućnim priključcima izvršiti će se za potrebe planiranih sadržaja po svim planiranim prometnicama u skladu s važećim propisima. Ako se plinovod (distribucijska plinska mreža) postavlja izvan javnih površina, potrebno ga je zaštitnim pojasom zaštiti od vanjskih utjecaja. U zaštitnom pojasu zabranjena je gradnja i drugi zahvati, koji bi mogli ugroziti ili otežati djelovanje plinovoda. Širinu zaštitnog pojasa određuje distributer, ovisno o promjeru cijevi i načinu rada, nadzora i održavanja plinovoda. Na javnim prometnim površinama (cestama, trotoarima) gdje nije moguće postići širinu zaštitnog pojasa, treba u suglasnosti s distributerom osigurati minimalnu potrebnu širinu zaštitnog pojasa. Srednjotlačni plinovodi polažu se u zelenom pojasu planiranih prometnica u skladu s važećim propisima, a iznimno se mogu polagati ispod nogostupa. Visina nadsloja je najmanje 1,0 m, a za kućne priključke od 0,6 do 1,0 m. Pri paralelnom vođenju plinovoda sigurnosna udaljenost vanjske stijenke srednjotlačnog plinovoda od građevine mora iznositi najmanje 2,0 m, a od drugih komunalnih instalacija načelno 1,0 m, odnosno prema posebnim uvjetima komunalnih poduzeća. Sva križanja plinovoda s postojećim instalacijama potrebno je izvesti tako da bude osiguran svijetli razmak od najmanje 0,5 m (mjereno po vertikali). U pojasu širokom 2,0 m od osi razvodnog plinovoda zabranjena je sadnja višegodišnjeg drvenog raslinja. Predloženim rješenjem se osigurava uvođenje plina kao osnovnog i/ili zamjenskog energenta čime će se dobiti dodatni energetski resursi za potrebe naselja, što će utjecati na smanjenje potrošnje električne energije. Priključke do građevina treba graditi podzemno s mogućnošću spajanja svakog korisnika na instalaciju prirodnog plina. 3.4.4. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 3.4.4.1. Vodoopskrba Cilj razvoja vodoopskrbnog sustava je njegova izgrađenost do stupnja da su svi stanovnici priključeni na sustav te da nema poteškoća u stalnoj i kvalitetnoj javnoj vodopskrbi. Predviđeno proširenje vodovodne mreže u cilju jednoličnije opskrbe cijelog područja temeljeno je na dosadašnjoj koncepciji vodoopskrbe i to u svim područjima i za dijelove naselja koji do sada nisu obuhvaćeni vodoopskrbom. U slijedećem je razdoblju nužno raditi prvenstveno na : - izradi dokumentacije za vodoopskrbu neopskrbljenih dijelova naselja - rekonstrukcijama starih, dotrajalih cijevnih vodova na području grada, kako bi se gubici vode sveli na

podnošljivu mjeru (oko 10 %) - izgrađivati vodovodne sustave i dovršiti započete - započeti izgradnju automatizacije vodovodnih sustava - spajanje na Regionalni vodoopskrbi sustav “Karlovac”.



Planira se nastavak gradnje vodopskrbnog sustava, u skladu s potrebama korisnika prostora i gradnjom novih sadržaja, te su u svim novoplaniranim ulicama predviđeni koridori za smještaj vodoopskrbnih cjevovoda. Širina profila planiranih cjevovoda definirati će se projektnom dokumentacijom. Vodovodna mreža je planirana prstenasto tako da je u svakom trenutku moguć dotok vode iz najmanje dva smjera u svakoj točki. U profilu sabirne ulice s jedne strane se vodi glavni, a s druge strane sekundarni cjevovod. Koridori za vođenje vodoopskrbnih cjevovoda određeni su na kartografskom prikazu broj 2. – Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.C. Vodnogospodarski sustav u smislu minimalno potrebnog prostora za intervenciju na cjevovodu, odnosno zaštitu od mehaničkog oštećenja drugih korisnika prostora. Cjevovodi vodovoda planirani su u principu u nogostupu ili zelenom pojasu dalje od drveća i njihovog korijenja, a samo iznimno u kolniku (kod prelaska s jedne na drugu stranu prometnice ili gdje to nije moguće riješiti na drugi način). Kada nije moguće zadovoljiti potrebne udaljenosti, moguće je zajedničko vođenje trase s drugim instalacijama na manjoj udaljenosti, ali uz zajednički dogovor s ostalim vlasnicima i to u posebnim instalacijskim kanalima i zaštitnim cijevima, vertikalno etažirano, što se određuje posebnim projektom. Za osiguranje potrebne toplinske zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite cjevovoda, debljina zemljanog (ili drugog) pokrova određuje se prema lokalnim uvjetima iznad tjemena cijevi. Rješenje opskrbe vodom mora biti usklađeno i s protupožarnom zaštitom u cilju osiguranja potrebnih količina vode i tlaka u mreži i na požarnim hidrantima prema posebnim uvjetima, te prema Zakonu o zaštiti od požara (NN58/93) i Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06). Količine vode potrebne za osiguranje protupožarne zaštite, prema važećoj zakonskoj regulativi moraju biti dovoljne za istovremeni rad dva hidranata s uz osiguranje minimalno potrebnog tlaka. Najmanji profili cjevovoda na koji se priključuje hidrant treba iznositi ∅ 100 mm, a sekundarna mreža može biti do ∅ 50 mm. Na svim čvorovima vodovodne mreže predviđeni su zaporni uređaji smješteni u betonska zasunska okna. Vrsta materijala za izvedbu magistralne vodovodne mreže i naselja je predviđena cijevima koje trebaju podnijeti radni tlak od NP 10 bara. Vodoopskrbne cijevi polažu se na koti višoj od kote kanalizacije. Brzine, odnosno gubici tlaka u sustavu, kao i svi drugi elementi građenja moraju se izvoditi u skladu sa pravilima struke, važećim normama i uvjetima nadležne službe koja upravlja vodovodom. Sustav se opskrbljuje odgovarajućom opremom (ventili) koja se nalazi u šahtama kao i hidrantima u skladu sa protupožarnim uvjetima. Cijevi su okruglog presjeka klase “C”, koje se polažu na posteljicu od pijeska i zatrpavaju sitnim nevezanim i neagresivnim materijalom. Vertikalni razmak u odnosu na druge instalacije je najmanje 50 cm računajući od tjemena odnosno do dna cijevi, a najmanja horizontalna udaljenost od drugih ukopanih instalacija iznosi: - od kanalizacije - najmanje 3,0 m - od visokonaponskog kabela - najmanje 1,5 m - od niskonaponskog kabela - najmanje 1,0 m - od TK voda - najmanje 1,0 m. Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s posebnim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante koji se postavljaju u zeleni pojas prometnice ili na vanjski rub pješačkog hodnika na međusobnom razmaku u skladu s posebnim propisom. Za svaki dio javne ulične vodovodne mreže potrebno je u postupku ishođenja lokacijskih uvjeta zatražiti specifične tehničke uvjete za projektiranje od tvrtke KOMUNALNO OZALJ d.o.o. U postupku ishođenja lokacijskih uvjeta potrebno je od tvrtke KOMUNALNO OZALJ d.o.o. zatražiti početne podatke i posebne tehničke uvjete za projektiranje. Od tvrtke KOMUNALNO OZALJ d.o.o. potrebno je ishoditi suglasnost na glavni projekt u kojem se kao prilozi moraju nalaziti projekti vanjskih i unutranjih vodovodnih instalacija s vodovodnim priključkom.



3.4.4.2. Odvodnja otpadnih voda Naselje Ozalj ima djelomično izgrađen sustav odvodnje. Projektiran je sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda za naselje Ozalj. Uz uređaj treba izgraditi prihvatnu stanicu za sadržaj sabirnih jama. Usvojeni sustav odvodnje je s odvajanjem fekalnih od oborinskih voda (razdjelni sustav odvodnje). U prvim fazama izgradnje moguće je koristiti i kombinirani sustav odvodnje, tj. dok se ne izgradi cjelokupna mreža i preljevi moguće je koristiti paralelno razdjelni i mješoviti sustav. Nakon pročišćavanja, otpadne vode ispuštati će se u rijeku Kupu, nizvodno od kupališta. Sustav odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana prikazan je na kartografskom prikazu broj 2. – Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.C. - Vodnogospodarski sustav. Proširenje primarne kanalizacijske mreže planirano PPUG-om Ozlja Plan predviđa: - izgradnju kolektora i sabirnih kanala za priključivanje onih gradskih dijelova koji su bez kanalizacije - rekonstrukciju i sanaciju postojećih objekata - priprema i provođenje predradnji za objekte budućeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda - posebnu pozornost trebalo bi posvetiti otpadnim vodama postojeće i planirane industrije koje bi,

ovisno o tehnološkom procesu, morale imati i predtretman prije upuštanja u javnu kanalizaciju - svi mali zagađivači raštrkani po prostoru moraju rješavati probleme zaštite voda individualnim

mjerama zaštite kroz uređenje gospodarskih dvorišta, septičkih jama, gnojnica i gnojišta sa kontroliranom dispozicijom otpadne tvari na poljoprivredne površine kao dodatak gnojivu, kontroliranim odlaganjem smeća i drugog otpada, a prema potrebi izgradnjom malih tipskih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

U narednom razdoblju prioritetno je potrebno izgraditi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Planirana lokacija je PPUG-om Ozlja predviđena uz repicijent rijeku Kupu, unutar obuhvata UPU-a grada Ozlja. Za sve gospodarske pogone koji ispuštaju otpadne vode u javni kanalizacijski sustav potrebno je izraditi katastar zagađivača iz kojega je vidljiva količina i sastav otpadnih voda koju pojedini poslovni subjekti ispuštaju u kanalizacijski sustav. Na izlazu iz svih gospodarskih pogona čija su ispuštanja u kanalizacijski sustav veća od dopuštenih koncentracija potrebno je izgraditi uređaje za predtretman otpadnih voda. Odvodnja sanitarnih otpadnih voda Sustav odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana još nije u potpunosti izveden, iako su dobrim dijelom izvedeni glavni kolektori i sekundarna mreža, kao i dio objekata uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Godine 2007. izrađen je novi idejni projekt uređaja, kojim se znatno odstupilo od prijašnjeg rješenja (odustalo se od crpne stanice sa pružnim crpkama iako je crpna stanica izvedena, a planira se izgradnja biološkog stupnja u prvoj etapi izgradnje). Zbog nedorečenosti idejnog rješenja izrađen je novi idejni projekt, koji je usvojen od investitora i suinvestitora (Komunalno Ozalj d.o.o. i Hrvatske vode), a kasnije i glavni i izvedbeni projekt. U tijeku izrade ovog Plana bio je započet postupak pribavljanja građevne dozvole za izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Ozlju. Osnovni tehnološki dijelovi uređaja su: - građevina automatske rešetke, crpnog bazena i zasunskog okna - građevina za smještaj aeriranog pjeskolova – mastolova i puhala za aeraciju - kontrolno – mjerni žljeb - bioaeracijski bazen - sekundarna taložnica sa crpilištem mulja - zgušćivač i skladište viška sekundarnog mulja sa pripadajućim objektima - vanjski tehnološki cjevovodi sa pripadajućim revizijskim oknima - instalacijski kanali i kabelska okna - vanjski vodovod i odvodnja otpadnih voda - interne prometnice i manipulativne površina - ograda i kolna i pješačka vrata. Kakvoća otpadne vode odnosno granične vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje odnosno u prijemnik, trebaju biti u skladu s odredbama članka 2. Pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99, 06/01 i 14/01).



Godine 1984. izrađena je dokumentacija odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda grada Ozlja, no budući da nije realizirana u cijelosti, potrebno je podvrći tehničko - tehnološkoj reviziji projektno rješenje centralnog uređaja za pročišćavanje i to: - promjene u podacima za dimenzioniranje centralnog uređaja i - projektiranje uređaja u skladu sa propisima EU (ATV propisi za kvalitetu pročišćene vode). Zaštita voda od zagađenja predstavlja skup tehničkih mjera koje se primjenjuju u praksi, a svode se na : - tehničko - tehnološka rješenja odvodnje otpadnih voda - tehničko - tehnološka rješenja pročišćavanja otpadnih voda. Odvodnja oborinskih voda Oborinske vode s neizgrađenih dijelova zemljišta, zelenih i javno prometnih površina se otvorenim kanalima prikupljaju i odvode u recipijent – rijeku Kupu. Vode s prometnih i drugih površina zahađenih uljnim tvarima trebaju se pročistiti preko pjeskolova i slivnika (odjeljivač za ulja, masti i tekuća goriva) prije upuštanja u sustav javne odvodnje odnosno prijemnik. Vode iz restorana i kuhinja javne ishrane treba pročistiti putem odjeljivača masti i ulja. Za prihvat svih oborinskih voda sa učvršćenih površina (krovišta, parkirališta, manipulativne površine) potrebno je izvesti mrežu slivnika i linijskih rešetki, a prije ispuštanja u sustav oborinske odvodnje za sve veće parkirališne i manipulativne površine (preko 200 m²) obavezna je ugradnja separatora mineralnih ulja. Ostale otpadne vode treba pročistiti preko odgovarajućih uređaja, ovisno o sastavu i važećim propisima. U izradi Plana primjenjeni su sljedeći propisi iz područja vodnog gospodarstva: - Zakon o vodama (NN 107/95 i 150/05) - Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja, opsanih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99,

06/01 i 14/01).

Pogled na Kupu sa Sopota

3.4.4.3. Korištenje voda Hidroelektrana Ozalj i na rijeci Kupi instalirane je snage 2,7 MW. U funkciji je od 1908. godine i jedna je od najstarijih hidroelektrana u Hrvatskoj. Izgradnjom HE Ozalj II ukupna instalirana snage HE Ozalj je povećana i iznosi 7,1 MW.



3.4.4.4. Uređenje vodotoka i voda Vodne površine i vodno dobro treba uređivati na način da se osigura propisani vodni režim, kvaliteta i zaštita voda. Korita vodotoka treba uređivati na način koji je izgledom blizak prirodnom obliku. Inundacijski pojas na vodotocima štiti se u svrhu tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka i drugih voda, djelotvornog provođenja obrane od poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja voda. Sve zemljišne čestice u inundacijskom pojasu, od vanjske granice pojasa do korita vodotoka, imaju svojstvo vodnog dobra. Vodno dobro je od interesa za Republiku Hrvatsku, koje ima njezinu osobitu zaštitu i koristi se na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o vodama. Obzirom na postojanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina razlikuje se uređeni i neuređeni inundacijski pojas. U inundacijskom pojasu zabranjeno je obavljati radnje kojima se može pogoršati vodni režim i povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja voda. Ukoliko nije drugačije određeno, izgradnja i uređivanje zemljišta uz vodotoke u pojasu širine 20,0 m treba se izvoditi u skladu s režimom propisanim Zakonom o vodama. 3.4.4.5. Zaštita od štetnog djelovanja voda Zaštitu od eventualnih poplava uslijed povećanog dotoka vode treba provoditi u skladu sa Zakonom o vodama (NN 107/95, NN150/05), te županijskim planovima obrane od poplava. Uređenje vodotoka podrazumjeva građenje i održavanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i vodnih građevina za melioracijsku odvodnju, održavanje vodotoka i vodnog dobra i drugih radova kojima se omogućuje kontrolirani i neškodljivi protok voda i njihovo namjensko korištenje. Dozvoljeni radovi na održavanju vodotoka, vodnog dobra i vodnih građevina su oblaganje korita i obala, čišćenje, uklapanje nanosa i djelomično produbljavanje dna korita, ublažavanje zavoja bez značajnije promjene trase korita, zemljani i slični radovi na uređenju i održavanju obala, zemljani radovi u inundacijskom pojasu, krčenje i košnja raslinja, obnavljanje, održavanje propusta i prijelaza do raspona od 5 m, popravci, pojačanja i obnavljanja nasipa, košnja i radovi na vegetativnoj zaštiti građevina, zamjene oštećenih dijelova građevina. 3.4.5. ODLAGANJE OTPADA Postojeće stanje Prikupljanje i odlaganje komunalnog otpada organizirano je na području grada Ozlja (otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodnih i uslužnih djelatnosti koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava), a cjelokupni komunalni otpad s područja grada Ozlja odlaže se na odlagalištu Ilovac u Karlovcu (koriste ga i Gradovi Duga Resa i Ozalj). U postojećem stanju nema organiziranog odvajanja iskoristivog otpada, niti sakupljanja štetnog i opasnog otpada. Na bazi podataka o broju odvoza procjenjuje se količina od 700 tona/godišnje komunalnog otpada. Podaci o kvalitativnom sastavu komunalnog otpada ne postoje. Planirani sustav gospodarenja otpadom Osnovni koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom usmjeren je na objedinjavanje djelatnosti u postupanju s otpadom. Plan gospodarenja otpadom u Karlovačkoj županiji predlaže koncept održivog sustava gospodarenja otpadom koji uključuje lokalnu samoupravu (gradove/općine) i ostale subjekte u sustavu gospodarenja otpadom (komunalna poduzeća, proizvođače i sakupljače, obrađivače otpada i drugi). Osnovni koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom čine: - izbjegavanje nastanka i smanjenje količina otpada - odvojeno sakupljanje otpada - sakupljanje, prijevoz i skladištenje otpada - obrada i odlaganje otpada - mjere korištenja otpadnih tvari - sigurno odlaganje neiskoristivog otpada sa svim prethodnim i pratećim mjerama i postupcima

osiguranja od bilo koje vrste štetnog djelovanja.



Sustav odvojenog skupljanja i iskorištavanja korisnih sastojaka iz otpada smanjuje troškove odlaganja, proširenja i održavanja odlagališta, te može donositi prihod od prodaje materijala koji se mogu iskorištavati kao sekundarne sirovine. Uz sve ove financijske efekte ujedno se minimalizira štetan utjecaj na okoliš. Uz pretpostavku da se u cijelosti koristi potencijal količina kroz izdvojeno skupljanje otpada, odlagalo bi se svega 40 - 50% od ukupne količine komunalnog otpada. Za efikasno korištenje i gospodarenje otpadom potrebno je stoga organizirati suvremenu službu prikupljanja komunalnog otpada koja će organizirati odvojeno prikupljanje komunalnog otpada po vrsti (bijelo i obojeno staklo, papir, istrošene baterije, organski otpad, PET i limena ambalaža i sl.), a po mogućnosti u Ozlju urediti i jedno reciklažno dvorište. Reciklažna dvorišta su ograđeni i nadzirani objekti, opremljeni sustavima za zaštitu okoliša, u kojima je organizirano preuzimanje, odvojeno skupljanje, razvrstavanje i privremeno skladištenje različitih vrsta otpada (krupni otpad, metalni otpad, otpadna ulja, kiseline, akumulatore, električnu i elektroničku opremu, opasni otpad iz kućanstva i sl.). Moguća lokacija reciklažnog dvorišta za potrebe grada Ozlja je u sklopu izdvojene zona gospodarske namjene Lug. Zeleni otoci su u jeftiniji i jednostavniji objekti od većih i reciklažnih dvorišta, koja su osnova sustava odvojenog skupljanja otpada. Na području grada Ozlja trebalo bi urediti nekoliko zelenih otoka za odvojeno prikupljanje stakla, PET ambalaže i papira, a prikupljanje i odvoz vršilo bi se putem ovlaštenih tvrtki. 3.5. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina za područje grada Ozlja detaljno su utvrđeni Odredbama za provođenje Urbanističkog plana uređenja i temeljeni su na tipologiji graditeljskog naslijeđa i obvezama utvrđenim dokumentima prostornog uređenja šireg područja (Prostorni plan Karlovačke županije, ŽGKŽ 26/01 i 33/01 i Prostorni plan uređenja Grada Ozlja, SGGO 04/06 i 03/08-ispr.). 3.5.1. UVJETI I NAČIN GRADNJE Način i uvjeti gradnje utvrđeni su kartografskim prikazom broj 4. – Način i uvjeti gradnje, a uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina kartografskim prikazom broj 3. – Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, 3.A. – Uvjeti korištenja i 3.B. – Oblici korištenja. Način i uvjeti gradnje stambenih, gospodarskih i društvenih građevina na području grada Ozlja detaljno su definirani provedbenim odredbama koje su sastavni dio Odluke o donošenju UPU-a grada Ozlja. Oblici korištenja dani su za sve površine namijenjene razvoju i uređenju naselja, dok je način gradnje grafički određen za stambene građevine i to za novu gradnju. Kartografskim prikazima i Odredbama za provođenje UPU-a grada Ozlja određeni su uvjeti za gradnju koji, ovisno o vrsti zahvata u prostoru, sadrže elemente i ograničenja potrebne za izdavanje lokacijskih uvjeta: - oblik i veličina građevinske čestice - namjena građevine - veličina i površina građevine - smještaj građevina na građevinskoj čestici - oblikovanje građevine - uređenje građevinske čestice - način i uvjeti priključenja na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu - mjere zaštite okoliša - druge podatke značajne za izgradnju i uređenje građevina. Prilikom određivanja lokalnih uvjeta u postupku izdavanja lokacijskih uvjeta potrebno je analizirati i uvažiti sva ograničenja kao i druge elemente dobivene analizom lokacije.



3.5.1.1. Namjena građevina Na području obuhvata UPU-a Ozlja mogu se graditi sljedeće osnovne vrste građevina: - stambene građevine:

- obiteljske stambene građevine - višestambene građevine

- stambeno - poslovne građevine - pomoćne građevine - gospodarske građevine - poslovne / pretežito trgovačke - gospodarske građevine / ugostiteljsko - turističke - javne i društvene građevine - športsko - rekreacijske građevine - prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji - ostale građevine. 3.5.1.2. Visina i oblikovanje građevina Horizontalni i vertikalni gabariti građevina i tipologija izgradnje na području obuhvata UPU-a Ozlja trebaju poštivati karakteristike naselja i biti usklađeni s postojećim građevinama. Stambenim građevinama smatraju se obiteljske, višestambene zgrade (građevine s 3 ili više stambenih jedinica) i zgrade sekundarnog stanovanja (vikendice). Građevinama koje se izgrađuju na samostojeći način smatraju se građevine koje se niti jednom svojom stranom ne prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica ili susjednih građevina. Građevinama koje se izgrađuju na poluugrađeni način (dvojne građevine) smatraju se građevine koje se jednom svojom stranom prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu. Građevinama koje se izgrađuju u nizu smatraju se građevine koje se dvijema svojim stranama prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica ili uz susjedne građevine. Najveća visina građevina iznosi: - stambene i stambeno - poslovne ili

poslovne građevine: prizemlje i jedan kat, uz mogućnost gradnje podruma ili suterena i potkrovlja ili mansarde (Po+Pr+1+Ppotk ili S+Pr+1+Ppotk ili Po+Pr+1+M ili S+Pr+1+Ppotk), odnosno visina vijenca ne smije prelaziti 7,5 m od kote uređenog terena

- višestambene građevine: prizemlje + 2 kata i potkrovlje, odnosno visina vjenca ne smije prelaziti 12 m

- za građevine gospodarske namjene (I,K,M) tri nadzemne etaže od kojih se zadnja oblikuje kao

potkrovlje, a iznimno na terenima s nagibom od 12% i više najveći dopušteni broj etaža iznosi 4 etaže od kojih se

zadnja etaža oblikuje kao potkrovlje - ugostiteljsko - turističke građevine podrum, prizemlje + 2 kata i potkrovlje (Po+Pr+1+Ppotk), pri

čemu visina vjenca ne smije prelaziti 14 m - za građevine javne i društvene namjene prizemlje + 2 kata (Pr+2), odnosno visina vjenca ne smije

prelaziti 12 m UPU-om se iznimno omogućuje gradnja društvenih i gospodarskih građevina viših od propisanih (npr. vodotornjevi, crkveni zvonici, vatrogasni tornjevi, dimnjaci i sl.), ali samo kada je to nužno zbog djelatnosti koja se u njima obavljaju i to isključujući kontaktna područja pojedinačnih spomenika kulturne baštine. Najveći gabarit potkrovlja određen je posebnim propisom.



3.5.1.3. Udaljenost građevina od regulacijskog pravca Određuje se udaljenost građevine od regulacijske linije najmanje: - za stambene građevine 5,0 m - za garaže 10,0 m - za pomoćne građevine na čestici 10,0 m - za građevine gospodarske namjene 6,0 m - ugostiteljsko - turističke građevine 6,0 m U izgrađenim dijelovima naselja, gdje postoje već izgrađeni ulični pravci dozvoljena je gradnja na postojećem građevinskom pravcu (zamjenska izgradnja) ili na građevinskom pravcu susjednih građevina (interpolacija). 3.5.1.4. Udaljenost građevina od međe Udaljenost individualne stambene građevine od međe susjedne građevinske čestice mora biti najmanje 3,0 m, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. Iznimno, udaljenost građevine od susjedne međe može biti i manja, ali ne manja od 1,0 m, i to u slučaju da smještaj građevine na susjednoj građevnoj čestici omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina od 5,0 m za P; 8,0 m za P+1; 10,0 m za P+2. - za individualne stambene građevine najmanje 3,0 m (ako na tu stranu imaju orijentirane

otvore) - za građevine gospodarske namjene 20,0 m od građevinskih čestica stambenih i javnih građevina - za građevine javne i društvene namjene najmanje 3,0 m Krovište u nagibu prema susjednoj međi mora imati izvedene oluke i odvod krovne vode na pripadajuću građevnu česticu. 3.5.1.5. Izgrađenost građevne čestice Izgrađenost građevne čestice definira se kao odnos tlocrtnih površina svih građevina na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice izražen u postocima, pri čemu se u zemljište pod građevinama uračunava vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. Na području obuhvata UPU-a Ozlja najmanja površina građevne čestice može biti: - za individualne stambene građevine:

- za prizemne samostojeće građevine 400 m2

- za jednokatne samostojeće građevine 540 m2 - za prizemne poluugrađene građevine 300 m2 - za jednokatne poluugrađene građevine 420 m2 - za prizemne građevine u nizu 200 m2 - za jednokatne građevine 120 m2

- za višestambene građevine prema potrebi - za poslovne i stambeno - poslovne građevine prema potrebi - za građevine javne i društvene namjene prema potrebi Iznimno, najmanja površina građevinskih čestica obiteljskih stambenih zgrada unutar građevinskog područja naselja Ozalj, za postojeće građevne čestice i za područja pod zaštitom, utvrđuje se: - za samostojeće građevine 240 m2

- za poluugrađene građevine 200 m2 - za građevine u nizu 120 m2



Na području obuhvata UPU-a Ozlja najveća površina građevne čestice može biti: - za obiteljske stambene građevine:

- za samostojeće građevine 1.350 m2

- za poluugrađene građevine 1.000 m2 - za građevine u nizu 750 m2

Na području obuhvata UPU-a Ozlja najveća izgrađenost građevne čestice može biti: - za obiteljske stambene građevine:

- za prizemne samostojeće građevine 30% - za jednokatne samostojeće građevine 30% - za prizemne poluugrađene građevine 40% - za jednokatne poluugrađene građevine 40% - za prizemne građevine u nizu 50% - za jednokatne građevine 50%

- za višestambene građevine (više od 3 stana), poslovne i stambeno-poslovne građevine:

- za samostojeće i poluugrađene građevine 60% - za građevine u nizu 80%

- za građevine gospodarske namjene 60% - za ugostiteljsko - turističke građevine 40% - za građevine javne i društvene namjene – (zdravstvo,

kultura i javne službe – samostojeće građevine) 60% - za građevine javne i društvene namjene – (zdravstvo,

kultura i javne službe – građevine u nizu) 80% - za građevine javne i društvene namjene – (predškolski odgoj i škole) 30% Na području obuhvata UPU-a Ozlja najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice može biti: - za obiteljske stambene građevine:

- za samostojeće građevine 0,60 - za poluugrađene građevine 0,80 - za građevine u nizu 1,00

- za višestambene građevine 1,60 - za građevine gospodarske namjene 1,00 - ugostiteljsko - turističke građevine 1,00

3.5.2. OBLICI KORIŠTENJA Oblici korištenja prostora na području grada Ozlja definirani su u skladu s prirodnim i urbanističko - arhitektonskim datostima prostora, te prema stupnju konsolidiranosti predjela i u skladu s planiranom namjenom prostora. Održavanje i manji zahvati sanacije građevina Na konsolidiranim gradskim prostorima štiti se i uređuje urbanistička cjelina naselja i poboljšava kvaliteta stanovanja dovršenjem postojećih i uvođenjem novih sadržaja. Čuva se i održava postojeća urbana matrica ulica, trgova i osobito zelenih površina, te se čuvaju elementi identiteta i slike naselja, te karakteristične vizure. Moguća je interpolacija i zamjenska gradnja te nova gradnja uz osiguran pristup na prometnu površinu. Rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja građevina moguća je uz uvjet usklađenosti s okolnom gradnjom u pogledu gabarita i oblikovnih karakteristika. Na područjima pod zaštitom kao i na građevinama koje su zaštićene kao spomenici kulturne baštine građevne intervencije su moguće u skladu s detaljnim propozicijama nadležne konzervatorske službe. Rekonstrukcija dijelova naselja Na urbano djelomično definiranim prostorima UPU-om je planirana promjena načina korištenja radi poboljšanja funkcionalnosti transformacijom izgrađene strukture koja uključuje gradnju novih i obnavljanje postojećih građevina.



Nova gradnja U skladu s UPU-om planiranom namjenom prostora nova gradnja je planirana na pojedinačnim, dosad neizgrađenim česticama unutar naselja (interpolacije) ili u većim neizgrađenim dijelovima (jedna ili više povezanih neizgrađenih i neuređenih čestica) građevinskog područja Ozlja. 3.5.3. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO –

POVIJESNIH I AMBIJENTALNIH CJELINA 3.5.3.1. Mjere zaštite prirode Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode temeljem članka 124. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05) u postupku izrade Urbanističkog plana uređenja grada Ozlja, utvrđuje uvjete i mjere zaštite prirode. Na području obuhvata se nalazi jedna prirodna vrijednost zaštićena Zakonom o zaštiti prirode i upisana u Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti (Značajni krajobraz okolica Ozalj Grada – broj upisa 609). Također, Uredbom o proglašenju ekološke mreže (NN 109/97) tok rijeke Kupe je u obuhvatu ekološke mreže HR2000642 Kupa kao važno područje za divlje svojte i staništa, zatim rubni dio područja HR1000001 Pokupski bazen – međunarodno vrijedno područje za aptice, a na rubnom dijelu obuhvata UPU-a nalazi se područje HR2000094 Ozaljska špilja kao područje vrijedno za očuvanje divljih svojti i stanišnih tipova. Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel veće estetske ili kulturno - povijesne vrijednosti, ili krajolik karakterističan za pojedino područje. U značajnom krajobrazu nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen. Za zahvate u prostoru značajnog krajobraza obvezno je ishođenje posebnih uvjeta nadležnih tijela za zaštitu prirodne baštine. Značajni krajobraz - okolica Starog grada Ozlja Srednjevjekovni frankopanski grad Ozalj je smješten na izvanredno slikovitim strmim liticima nad rijekom Kupom, u blizini slapova kojima Kupa prelazi iz uske doline u ravnicu. Strme litice u neposrednoj okolici grada obrasle su autohtonom i sađenom (parkovnom) vegetacijom koja je dosta dobro sačuvana i osigurava zeleni okvir starog grada. Ispod grada, sa sjeverne strane teče rijeka Kupa koja mu daje osobitu karakteristiku, a na obali između rijeke i grada prolazi željeznička pruga. Nasuprot starom gradu, na drugom obronku iznad ceste, nalazi se brijeg, koji gravitira neposredno na cestu. Cijeli je obronak predviđen za zaštitu radi blizine Starog grada, ali i radi ekspozicije, koja je u pogledu vidika okrenuta prema gradu. Okolica Starog grada Ozlja predstavlja prirodoznanstveno, kulturno – povijesno i turistički značajno područje, te ju je potrebno zaštititi kao značajni krajobraz od neadkvatne izgradnje. U tom cilju prostor značajnog krajobraza obuhvaća sljedeće katastarske čestice: 115, 116/1, 116/2, 117/2, 117/4, 118, 119/1, 119/2, 120, 121, 122, 123, 124, 125, 126, 131, 133, 134, 135/1-2, 136, 137, 138, 142/1, 151/3, 152/1, 153, 1152/1, 1152/2, 1152/3, 1152/4, 1152/5, 1152/6, 1156/1, 1156/3, 1156/4, 1156/6, 1157/6, 1160/3, 1200/5, 1318, dio 1313 KO Ozalj. Uvjeti zaštite prirode Sukladno članku 124. stavku 1. Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05) Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode kao mjere i uvjete zaštite prirode propisala je: - u cilju zadržavanja ekoloških i mikroklimatskih prilika mora se održati kvalitetan zeleni sustav

područja u vidu parkova, drvoreda i tratina - pojedine dijelove koji su do sada neizgrađeni prilikom planiranja potrebno je sačuvati kao zaštitne

zelene površine, a što veći dio treba sačuvati i pretvoriti u javne zelene površinete na području značajnog krajobraza ne treba planirati nikakvu novu gradnju

- potrebno je zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno planiranje vršiti tako da se očuva cjelokupan prirodni pejzaž

- u području zaštićenog krajobraza nisu dopušteni zahvati i radnje koji narušavaju obilježja zbog kojih je zaštićen

- potrebno je sačuvati postojeću vegetaciju te je ukomponirati u krajobrazno uređenje, - treba propisati minimalnu površinu koja mora ostati obrasla vegetacijom - za područje ekološke mreže potrebno je provoditi smjernice propisane Uredbom o proglašenju

ekološke mreže (NN 109/97). U Urbanistički plan uređenja grada Ozlja ugrađeni su svi propisani uvjeti i mjere zaštite prirode.



Vinogradi u naselju Požun

3.5.3.2. Mjere zaštite graditeljske baštine Cilj zaštite spomenika kulturne baštine je da povijesne cjeline i ambijenti, kao i pojedinačne građevine sa spomeničkim obilježjima, zajedno sa svojim okolišem, moraju biti na kvalitetan način, sukladno s njihovim prostornim, arhitektonskim i povijesnim karakteristikama, uključeni u budući razvoj.

Stari grad Ozalj



Stanje zaštite nepokretnih kulturnih dobara na području obuhvata UPU-a grad Ozlja je sljedeće: Registrirana kulturna dobra, upisana u Registar (R) - povijesne civilne građevine i sklopovi, fortifikacijske građevine: Stari grad Ozalj (Z-286) - sakralne građevine: župna crkva sv. Vida (Z-285) - etnološka baština: etnopark (Z-287) - hidroelektrana Ozalj (Z-3168). - arheološki lokaliteti i nalazi: Stari grad Ozalj, rijeka Kupa, Ozaljska špilja, lokalitet kod zgrade

Šumarije Ozalj Kulturna dobra predviđena za zaštitu Prostornim planom uređenja Grada Ozlja (ZPP) - povijesna naselja i dijelovi povijesnih naselja: urbano naselje Ozalj - povijesne civilne građevine i sklopovi, stambene građevine: vila Schlicht - povijesne civilne građevine i sklopovi, građevine javne namjene: Šumarija Ozalj, Restoran “Ozljanka” - sakralne građevine: kapela sv. Florijana - građevine niskogradnje: tunel ispod željezničke pruge i vodovod - javna plastika: portal stambenog naselja uz HE Ozalj II i kovani kandelaber u naselju - memorijalni spomenici: spomen ploča strijeljanima na zgradi HE Ozalj (NOB), spomenik palim

borcima na Trgu Braće Radić (NOB) i spomenik domobranima (Domovinski rat) - povijesne komunikacije: dio željezničke pruge Karlovac - Ozalj - Bubnjarci – Metlika i dio ceste

Karlovac - Ozalj – Metlika. Za zaštićena nepokretna kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara u postupku izdavanja lokacijskih uvjeta i potvrde glavnog projekta za sve zahvate obvezno je potrebno pribaviti posebne uvjete ili suglasnost nadležnog konzervatorskog odjela.

Sačuvani primjerak tradicijske gradnje

Opće smjernice zaštite kulturne baštine Sva zaštićena kulturna dobra, bez obzira na njihov trenutni pravni status zaštite, podliježu pravima i obvezama koji su utvrđeni zakonom. Provedbene odredbe i upravni postupak pri zaštiti nepokretnih kulturnih dobara temelje se na konzervatorskim uvjetima i mjerama zaštite slijedom odredbi Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07), Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03 i 157/03) i ostalih propisa.



Navedenim odredbama utvrđuju se obvezni upravni i neupravni postupci, način i oblici zahvata u zaštićenim cjelinama, pojedinačnim građevinama i građevinskim sklopovima, te arheološkim zonama. Posebni konzervatorski postupak provodi se za slijedeće zahvate: - održavanje postojećih građevina - dogradnje, preoblikovanja, adaptacije na povijesnim građevinama - rušenja, nova gradnja na zaštićenim parcelama ili predjelima - radovi na arheološkim lokalitetima Za sve radnje na koje je utvrđena obveza zaštite nadležna ustanova za zaštitu kulturne baštine utvrđuje: - posebne uvjete - u postupku izdavanja lokacijskih uvjeta - prethodno odobrenje - u postupku izdavanja potvrde glavnog projekta građevine - konzervatorski i arheološki nadzor u svim fazama radova Grad Ozalj može zatražiti mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela i za građevine izvan zona zaštite, naročito ako se one nalaze na eksponiranim točkama. Za sve zahvate u prostoru na registriranim i preventivno zaštićenim kulturnim dobrima i u njihovoj neposrednoj blizini potrebno je od nadležnih državnih institucija ishoditi posebnim zakonima propisane uvjete i odobrenja. Za građevine predložene za zaštitu i kulturno dobro predloženo za zaštitu prostornim planom (najčešće lokalne važnosti) opisani postupak nije obavezan ali je preporučljiv. Mišljenje se može zatražiti i za građevine izvan predjela zaštite, osobito u dijelu koji graniči sa zaštićenim predjelom, ako se građevine nalaze na osobito vidljivim mjestima važnim za sliku naselja ili krajolika.

Mjere zaštite povijesnih građevina i sklopova Pojedinačna nepokretna kulturna dobra su najzastupljenija, ali i najugroženija grupa (uz arheološke lokalitete) kulturne baštine. Mjere zaštite povijesnih sklopova i građevina prioritetno se odnose na stručnu valorizaciju i pravnu zaštitu, suradnju vlasnika i službe zaštite, te poticajne mjere za ulaganja u obnovu i programe. Na prostoru oko povijesnih građevina koje se ne nalaze u zoni zaštićenog naselja uspostavlja se zona neposredne zaštite kao zona ekspozicije prostora, uz spriječavanje nove izgradnje u njihovoj neposrednoj blizini. Mjere zaštite i očuvanja proizlaze iz spomeničke vrijednosti sklopova i građevina, kao i iz osnovnog načela zaštite koje se temelji na integralnom sagledavanju spomenika i njegove neposredne okoline: - povijesne građevine treba održavati u okviru njihovog autentičnog okruženja - od općih mjera zaštite predviđa se prije svega redovito građevinsko održavanje, sanacija i

konzervacija najkvalitetnije i najcjelovitije sačuvane stilske faze, uz obavezne konzervatorske istražne radove na pročeljima i interijeru

- sve građevinske zahvate provoditi uz suglasnost i konzervatorski nadzor Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture

- za građevine vrednovane najvišim kategorijama treba dopuniti postojeću konzervatorsku dokumentaciju, te odrediti uvjete za održavanje i sanaciju.

Mjere zaštite povijesne cjeline Prilikom svih planiranih radnji u zaštićenoj kulturno - povijesnoj cjelini potrebno je provoditi mjere očuvanja i obnavljanja sačuvanih poteza i detalja, očuvanja karakteristične urbanističke matrice i oblikovanja naselja, očuvanja vizura i krajolika u okruženju naselja, prilagođavanje nove izgradnje zatečenom ambijentu i sl. Mjere zaštite arheoloških lokaliteta i nalazišta Pojavni oblici, rasprostranjenost i nedostatan stupanj istraženosti svrstava arheološka nalazišta u najugroženiju kategoriju kulturne baštine. Zaštitu arheoloških lokaliteta provoditi u skladu i s načelima arheološke struke i konzervatorske djelatnosti, sanacijom, konzervacijom i prezentacijom vidljivih ostataka građevina, važnih za povijesni i kulturni identitet prostora, odnosno odgovarajućom obradom, dokumentiranjem i pohranom u muzejske ustanove predmeta s onih lokaliteta, koje se s obzirom na njihov karakter ne može prezentirati. Na područjima svih evidentiranih arheoloških lokaliteta, poželjno je prilikom svih zemljanih radova planirati prethodne istražne radove odnosno obavezan arheološki nadzor nadležne konzervatorske službe.



Ukoliko bi se na području grada Ozlja, prilikom izvođenja građevinskih ili bilo kojih drugih zemljanih radova naišlo na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove te bez odlaganja obavijestiti nadležni konzervatorski odjel, kako bi se sukladno zakonskim odredbama poduzele odgovarajuće mjere osiguranja te zaštite nalazišta i nalaza. Sva dalja izgradnja uvjetovana je rezultatima arheoloških istraživanja, bez obzira na prethodno izdane uvjete i odobrenje.

Tradicionalna drvena kuća u Požunu

3.5.4. PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE 3.5.4.1. Detaljni planovi uređenja Na području obuhvata UPU-a grada Ozlja nije propisana obavezna potreba izrade dokumenata prostornog uređenja užih područja – detaljnih planova uređenja i nisu planirana područja na kojima je planirano provoditi urbanu komasaciju. 3.5.4.2. Javni i/ili pozivni natječaji Radi vizualnog i prostornog oblikovanja pojedinih dijelova grada za funkcionalno rješenje i oblikovanje pojedinih poslovnih, stambenih i naročito javnih i društvenih građevina utvrđuje se obveza raspisivanja urbanističko - arhitektonskih natječaja, koji mogu biti pozivni i javni, za dvije zone u obuhvatu Plana: Zona mješovite namjene u središtu Ozlja (M2) U zoni mješovite – pretežito poslovne namjene (M2) u središtu Ozlja, koja obuhvaća prostor na kojem se nalaze zgrade “Ozljanke” i “Elektre” i druge građevine, planira se izgradnja novih građevina koje mogu sadržavati različite poslovne namjene (trgovačke, uslužne, ugostiteljske), hotel i stambenu namjenu. S obzirom da se radi o zoni u centru naselja i prostoru izložene ekspozicije uz obalu Kupe, u čijoj se neposrednoj blizini nalazi i zaštićena zgrada HE Ozalji I, ovim se Planom propisuje obveza raspisivanja urbanističko – arhitektonskog natječaja za ovu zonu. Kroz natječj bi trebalo riješiti prostorni raspored sadržaja, njihov odnos prema gradskim ulicama, odnos s rijekom Kupom i odnos sa starom hidrocentralom. Posebno je osjetljivo pitanje uklapanje planiranog zahvata u prostorne vizure te potreba da planirani zahvati u prostoru ne budu prenametljivi u gradskim vizurama. Također, natječajni rad treba ponuditi i mogućnost etapnog rješenja ovog prostora, jer će zbog imovinsko – pravnih i drugih odnosa u prostoru izgradnja ovog poslovno – stambenog kompleksa svakako biti dugotrajniji proces.



Raspisivač natječaja može biti Grad Ozalj ili privatne tvrtke – investitori projekta, uz uvjet da u ocjenjivačkom sudu sudjeluju i predstavnici Grada Ozlja, predstavnici arhitektonske struke i predstavnici Konzervatorskog odjela u Karlovcu. Obuhvat obveznog urbanističko – arhitektonskog natječaja zone mješovite – pretežito poslovne namjene (M2) u središtu Ozlja ucrtan je na kartografskom prikazu broj 3. – Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, 3.A. – Uvjeti korištenja u mj. 1:5.000. Zona Kaptol Za potrebe prihvata posjetitelja Starog grada Ozlja, a zbog prostornih uvjeta uz sam Stari grad to nije moguće, na području uz Ulicu Zrinskih Frankopana i ispod crkve sv. Vida planira se uređenje pješačke površine – trga. S obzirom da bi u ovoj zoni trebalo i riješiti pitanje parkiranja turističkih autobusa, kao i predložiti zahvate u prometnom sustavu koji bi to mogli omogućiti, Planom se propisuje obveza raspisivanja urbanističko – arhitektonskog natječaja za ovu zonu. Natječajem je potrebno riješiti samu plohu trga, urbanu opremu, pješačke veze trga sa Starim gradom i crkvom sv. Vida te eventualnu postavu informacijskog kioska ili slične građevine uz trg, u kojem bi se mogle posjetiteljima davati osnovne informacije o Ozlju, prodavati suveniri i publikacije ili davati osnovne turističke informacije o ozaljskom kraju. Uz pješačku površinu treba riješiti način uređenja potoka Curak koji protječe ovim područjem, s obzirom da postojeće betonsko korito ne odgovara suvremenim načinima kanaliziranja bujičnih vodotoka. Raspisivač natječaja će biti Grad Ozalj, a u ocjenjivačkom sudu trebaju sudjelovati predstavnici Grada Ozlja, predstavnici arhitektonske struke i predstavnici Konzervatorskog odjela u Karlovcu. Obuhvat obveznog urbanističko – arhitektonskog natječaja zone Kaptol ucrtan je na kartografskom prikazu broj 3. – Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, 3.A. – Uvjeti korištenja u mj. 1:5.000. 3.6. Sprječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš Planske mjere zaštite okoliša obuhvaćaju ograničenja gospodarskih djelatnosti, planiranje niže gustoće izgrađenosti, izgradnju sustava za odvodnju otpadnih voda i za zbrinjavanje otpada, izgradnju i dopunu prometne mreže te očuvanje zaštitnih i drugih zelenih površina. Zaštita okoliša provodit će se sukladno Zakonu o zaštiti okoliša, Zakona o zaštiti od buke, Zakona o zaštiti zraka, Zakona o otpadu i drugih zakona i provedbenih propisa donesenih temeljem Zakona. Kao vrlo važan čimbenik zaštite okoliša uspostavljaju se nove i čuvaju postojeće zaštitne i javne zelene površine, posebno unutar izgrađenih dijelova naselja i duž pojaseva prometnih koridora, te postojeće zelenilo na većim površinama obuhvata. Sanitarno zaštitna funkcija zelenila uključuje zaštitu od buke, od zagađenja zraka, zaštitu tla i regulaciju mikroklime (vjetar, insolacija i drugo). Unutar obuhvata UPU-a nisu dozvoljene gospodarske namjene čije djelatnosti i tehnologije mogu štetnim i prekomjernim emisijama nepovoljno utjecati na okoliš. U tehnološkom procesu moguće je koristiti samo čiste energente. Promet je osnovni izvor buke i onečišćenja zraka u obuhvatu Plana. Gradnjom novih i rekonstrukcijom postojećih prometnica, režimom prometa, organizacijom javnog prometa i gradnjom parkirališta cilj je postići veću protočnost prometa i smanjenje intenziteta prometa u naselju. Poseban značaj za smanjenje buke ima izmještanje tranzitnog i dijela lokalnog prometa iz naselja na buduću novu obilaznicu. Da bi se moglo kontinuirano i kvalitetno pratiti stanje okoliša i poduzimati pravovremene mjere za unapređivanje stanja nužno je : - inventarizirati i ustanoviti postojeće stanje okoliša i prirodne baštine s obzirom na klasifikaciju,

kvalitetu i kvantitetu poremećaja, te analizirati do sada poduzete aktivnosti za zaštitu i unapređenje okoliša

- izraditi potrebne dokumente u svrhu zaštite i unapređenja okoliša (program) - uspostaviti učinkoviti sustav ostvarivanja te zaštite (katastar emisija u okoliš, organizacija, provedba,

nadzor). - utvrditi politiku (potpora) i gospodarske elemente zaštite (financiranje). UPU građevinskog područja grada Ozlja daje prednost onim rješenjima uređenja prostora koja uvažavaju i štite okoliš budući da su uvjeti zaštite okoliša jedan od temeljnih kriterija prihvaćanja novih sadržaja, funkcija i tehnologija.



3.6.1. ZAŠTITA TLA Zaštita tla od onečišćavanja mora se provoditi u funkciji zaštite poljoprivrednog zemljišta i proizvodnje zdrave hrane, te zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta. Tlo se onečišćuje i neriješenom odvodnjom i neprimjerenim odlaganjem otpada, te u tom smislu važe mjere zaštite kao za vodonosnik. Za primarnu biljnu proizvodnju, ratarsku ili voćarsku ili vrtlarsku proizvodnju treba zaštiti tla P1 kategorije. Zagađenje tla u okolici grada često uzrokuje nestručna primjena agrotehničkih mjera što može dovesti do bitnih poremećaja ekosistema i narušavanja prirodnih odnosa. Kod negativnih utjecaja na tlo potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavati oštećenje njegovih prirodnih funkcija. Usprkos navedenom, na području Ozlja tlo nije značajnije ugroženo onečišćenjima i može se smatrati očuvanim tlom. Unutar obuhvata UPU-a grada Ozlja nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda odnosno deponiranjem otpada.

3.6.2. ZAŠTITA ZRAKA Osnovna zadaća zaštite zraka je očuvanje njegove kakvoće, odnosno postizanje kakvoće zraka u skladu s preporučenim vrijednostima kakvoće zraka (PV), odnosno graničnim vrijednostima kakvoće zraka (GV). Sustav upravljanja kakvoćom zraka temelji se na stalnom praćenju kakvoće zraka. Kakvoća zraka na području grada Ozlja danas nije značajnije ugrožena, no problematika zaštite zraka od zagađenja s vremenom će biti sve izraženija. Iako situacija u pogledu onečišćenja zraka nije alarmantna, ipak ukazuje na potrebu pravodobnih aktivnosti kako bi se u budućnosti spriječile konfliktne situacije. Prioritetno je potrebno uz frekventnije prometnice i gospodarske pogone locirati automatske stanice za mjerenje kakvoće zraka (koncentracije CO, CO2, NOX, PAU i ozona). Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka (NN 178/04) i propisa donesenih temeljem Zakona. Za prostor u obuhvatu plana definira se obveza - cilj postizanja kategorije kakvoće zraka, odnosno očuvanje i poboljšanje tamo gdje je već zrak prve kategorije. Najveća opasnost od zagađenja zraka u Ozlju prijeti od sve intenzivnijeg kolnog prometa. Izgaranje fosilnih goriva u automobilskim motorima direktno utječe na povećanu koncentraciju ugljikovodika, ugljičnog monoksida, sumpornog dioksida i dušikovog oksida u zraku, što direktno utječe prvenstveno na ljudsko zdravlje, te na biljni fond u naselju. Posrednim putem dolazi do zagađenja voda i tala, a osim toga onečišćenje zraka dovodi do pojačanog onečišćenja zgrada i korodiranja metala. Mjere za zaštitu zraka od zagađenja prometom mogu se svesti na: - prometne mjere: gradnja obilaznice Ozlja i dislociranje frekventnih prometnih tokova iz gradskog

centra bitno će smanjiti intenzitet prometa u urbanom području - zaštitne mjere: moguće zaštitne mjere nisu vezane s velikim ulaganjima, a radi se o osiguravanju

zaštitnog zelenog tampona između prometnica i okolne gradnje. Zaštitni zeleni pojas predviđen je stoga u svim ulicama gdje to prostorne mogućnosti dozvoljavaju. U ugroženijim dijelovima zeleni pojas se osim drvoreda može sastojati i iz grmolikog parternog zelenila kako bi se formirala barijera koja sprečava penetraciju štetnih tvari u pješački i stambeni dio ulice.

Potencijalnim zagađivačima zraka smatraju se uređaj za pročišćavanje otpadnih voda i promet državnom cestom D 505. Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije onečišćujućih tvari u zrak. Za zaštitu zraka propisuju se slijedeće mjere: - ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te prema

Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97)

- visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT standardima)

- u kotlovnicama na loživo ulje koristiti niskosumporno loživo ulje sa sadržajem sumpora do 1%



- zahvatom se ne smije izazvati “značajno” povećanje opterećenja, gdje se razina “značajnog”

određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora

- najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 101/96)

- stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora j

- potrebno je graditi kanalizacijski sustav koji osigurava malo retenciono vrijeme u anaerobnim uvjetima (kada su neizbježni), radi sprečavanja emisije u zrak neugodnih mirisa (vodik-sulfid i amonijak)

- redovno ispitivanje koncentracije vodik-sulfida u zraku u neposrednoj radnoj okolini uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, na crpnim postajama i prekidnim oknima, budući da svojom prisutnošću u zraku, već i u vrlo malim količinama smanjuje kakvoću življenja.

Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su: - prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne

samouprave - osigurati redovno praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati podatke

u katastar onečišćavanja okoliša - uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice

ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka - kotlovnice na kruta goriva, ukoliko postoje pregraditi na tekuće gorivo ili plin - zagađenost zraka od prometa smanjiti rekonstrukcijom postojećih prometnica i izgradnjom

zaobilaznica ugroženih naselja - provoditi monitoring zagađenja zraka za vozila javnog prometa, dostavna teretna vozila, te sva vozila

starija od 5 godina. U Ozlju sve je aktualniji problem zaštite zraka od mogućeg zagađenja koje uzrokuju gospodarski pogoni. U samom naselju moguće je stoga locirati samo gospodarske pogone koji neće negativno utjecati na kvalitetu okoliša. Iako do sada nisu zabilježene kritične situacije, prilikom izgradnje novih gospodarskih pogona u neposrednoj blizini naselja potrebno je provoditi preventivne mjere zaštite koje po potrebi uključuju procjenu utjecaja na okoliš s prijedlogom mjera za sprečavanje eventualnih negativnih utjecaja. Grad Ozalj dužan je pratiti kakvoću zraka na svome području (područna mreža za praćenje kakvoće zraka), sukladno utvrđenom programu mjerenja kakvoće zraka, te osigurati uvjete njegove provedbe. 3.6.3. ZAŠTITA VODA Dugoročnim planom razvitka vodnogospodarskog sustava na području Grada Ozlja predviđeni su radovi na zaštiti od štetnog djelovanja voda, koji uključuju izgradnju sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda grada Ozlja, u okviru kojeg je potrebno izvršiti reviziju sustava pročišćavanja otpadnih voda u skladu sa najnovijim postignućima. Obradu i zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda treba rješavati u sklopu sustava za pročišćavanje otpadnih voda. Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su: - zabrana pranja automobila, te drugih vozila i strojeva, te odlijevanje vode onečišćene deterdžentima,

te odlaganjem tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica - korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih

vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja - opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te

u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama (NN 40/99).



Problem zagađenja vodotoka od otpadnih voda rješava se izgradnjom kompletnog gradskog sustava odvodnje - kolektora s uređajem za pročišćavanje. Za sve gospodarske proizvodne pogone se predviđa obaveza izgradnje predtretmana otpadnih voda prije njihovog upuštanja u sustav javne odvodnje te njihovo konačno tretiranje na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda zajedno s komunalnim otpadnim vodama. Zbog prisutnosti gospodarskih sadržaja postoji i mogućnost izvanrednih zagađenja voda uslijed havarija, remonta, nepažnje i sličnog. Za slučaj ekscesnih situacija na potencijalnim kritičnim točkama i pravcima u prostoru zaštita voda od ovih vrsta zagađenja treba početi već prilikom njihovog projektiranja i izgradnje, a prije puštanja u pogon potrebno je donijeti plan intervencija u slučaju incidentnih situacija. Tehnološke otpadne vode treba, prije ispuštanja u mrežu odvodnje komunalnih otpadnih voda, vlastitim uređajem pročistiti do razine onečišćenja dozvoljenog za komunalne vode. 3.6.4. UREĐENJE VODA I ZAŠTITA OD ŠTETNOG DJELOVANJA VODA 3.6.4.1. Uređenje vodotoka Inundacijski pojas na vodotocima štiti se u svrhu tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka i drugih voda, djelotvornog provođenja obrane od poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja voda. Izgradnju i uređivanje zemljišta uz vodotoke treba izvoditi u skladu s posebnim vodopravnim uvjetima. Sve zemljišne čestice u inundacijskom pojasu, od vanjske granice pojasa do korita vodotoka, imaju svojstvo vodnog dobra. Vodno dobro je od interesa za Republiku Hrvatsku, koje ima njezinu osobitu zaštitu i koristi se na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o vodama. U inundacijskom pojasu zabranjeno je obavljati radnje kojima se može pogoršati vodni režim i povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja voda. Ukoliko nije drugačije određeno, izgradnja i uređivanje zemljišta uz vodotoke u pojasu širine 20,0 m treba se izvoditi u skladu s režimom propisanim Zakonom o vodama. Udaljenost građevne čestice od vodnog dobra mora biti min. 5,0 m, a površina se iznad natkritih vododtoka ne smije izgrađivati.

3.6.4.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda Zaštita od bujica i erozija provodi se u okviru uređenja vodotoka gradnjama koje smanjuju ili eliminiraju eroziju korita. Budući da su korita svih vodotoka sa stabilnim koritom, a sliv dobro očuvan i obrastao, nisu potrebne posebne intervencije. 3.6.5. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE Mjere zaštite od buke provode se sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke (NN 20/03) i provedbenih propisa koji se donose temeljem Zakona. Primjenjuje se i Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 154/04). Najveća dopuštena razina buke za pojedine namjene u planu utvrđuje se svrstavanjem u zone prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 151/04). Područje Grada Ozlja ugroženo je bukom čiji je stalni izvor promet, a povremeni industrijski pogoni i gospodarstvene zone. Za područje Ozlja, kao i prometne državne ceste (uz koje se nalaze nastanjena područja) potrebno je odgovarajućom dokumentacijom utvrditi razine buke koje se ne smiju prekoračiti sukladno posebnim propisima. Na osnovi rezultata snimanja i odredbi Zakona o zaštiti treba donjeti Odluku o zaštiti od buke kojom se regulirala dozvoljeni nivo buke, ovisno o namjeni prostora.



U cilju zaštite od prekomjerne buke na području Grada Ozlja potrebno je: - identificirati potencijalne izvore buke, te - kontinuirano vršiti mjerenja buke u najugroženijim gradskim područjima. Za nove građevine - sadržaje, primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, treba osigurati što manju emisiju zvuka. U sklopu zona stambene namjene ne smije se dopustiti lociranje poslovnih sadržaja koji predstavljaju izvor buke. Za pojedine postojeće izvore buke - gospodarske sadržaje, za koje se utvrdi da su izvor nedopuštene razine buke u pojedinoj zoni (posebno stambene namjene), rekonstrukcijom tehnološkog procesa – zamjenom tehnologije, boljom zvučnom izolacijom i sl., dovesti emisiju buke na dopuštenu razinu ili njih dislocirati. Između zona različitih uvjeta korištenja i dopuštenih vrijednosti razine buke uređivat će se i održavat planom određenja za zaštitne zelene pojaseve.

Dopuštene razine buke u odnosu na namjenu zone

Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije L

RAeq u dB(A) Zona

buke Namjena prostora

za dan(Lday

) noć(Lnight

)

1. Zona namijenjena odmoru, oporavku i liječenju 50 40 2. Zona namijenjena samo stanovanju i boravku 55 40 3. Zona mješovite, pretežito stambene namjene 55 45

4. Zona mješovite, pretežito poslovne namjene sa stanovanjem 65 50

5. Zona gospodarske namjene (proizvodnja, industrija, skladišta, servisi)

Na granici građevne čestice unutar zone buka ne smije prelaziti 80 dB(A).

Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči

Najviše dopuštene ekvivalentne razine buke L

Req u dB(A)

Zona prema Tablici 1. Pravilnika 1 2 3 4 5 – za dan 30 35 35 40 40 – za noć 25 25 25 30 30

Vremenska značajka buke Dopuštena razina buke

LRAFmax,nT

u dB(A)

Stalna ili isprekidana buka (npr. grijanje, pumpe) 25 Kratkotrajna ili kolebajuća buka (npr. dizala, ispiranje WC) 30

3.6.6. POSEBNE MJERE ZAŠTITE 3.6.6.1. Zaštita od požara Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara (NN 58/93, 33/05 i 107/07). Zaštita od požara ovisi o kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima te drugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenom i usvojenom “Planu zaštite od požara” a na bazi “Procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Grada Ozlja”. Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara te pravilima struke. Prilikom projektiranja i gradnje građevina na području obuhvata Plana potrebno je: - predvidjeti otpornost nosivih konstrukcija i građevinskih elemenata prema požaru sukladno važećim

normama koje je Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo izdao kao hrvatske norme grupu normi HRN DIN 4102



- izlazne putove i izlaze iz objekata potrebno je projektirati sukladno odredbama Pravilnika o

projektiranju i izvedbi sigurnih puteva i izlaza za evakuaciju osoba iz zgrada i objekata (američke smjernice NFPA 101/2000) koje se koriste kao priznato pravilo tehničke prakse temeljem članka 2. stavak 1. Zakona o zaštiti od požara (NN 58/93, 33/05 i 107/07)

- pri projektiranju objekata potrebno je predvidjeti takva rješenja koja će u cijelosti zadovoljiti uvjete propisane: - Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i 142/03) - Pravilnikom o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN 100/99) - Pravilnikom o tehničkim normativima za zaštitu skladišta od požara i eksplozija (SL 24/87), koji

se primjenjuje temeljem članka 20. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti

- Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06) - sustave za dojavu požara projektirati i izvesti prema Pravilniku o sustavima za dojavu požara (NN

56/99) - stabilni sustav za gašenje požara vodom (sprinkler) projektirati i izvoditi prema njemačkim

smjernicama Vds (izdanje 1987. godine) ili drugim priznatim propisima, koji se u ovom slučaju temeljem članka 2. stavak 1. Zakona o zaštiti od požara rabe kao pravila tehničke prakse

U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m ili manje, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine. U protivnom građevina mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje u dužini konzole. Rekonstrukcije postojećih građevina potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine ili naselja kao cjeline. Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok potrebno je pristupiti promjeni namjene prostora sa požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima. Prilikom projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i 142/03). Radi spašavanja osoba iz građevina te gašenja požara na građevinama i otvorenom prostoru građevine moraju imati vatrogasni prilaz, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbne mreže potrebno je planirati vanjsku hidrantsku mrežu. Gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95) te propisa donesenih temeljem tog Zakona. U slučaju da zahvat u prostoru predviđa korištenje zapaljivih tekućina i plinova gdje postoje prostori ugroženi eksplozivnom atmosferom prije ishođenja suglasnosti na mjere zaštite od požara potrebno je, sukladno odredbama Pravilnika o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zaštite zdravlja radnika te tehničkom nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i uređaja u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom (NN 39/06), od ovlaštene ustanove pribaviti pozitivno mišljenje o obavljenom tehničkom nadzoru dokumentacije. 3.6.6.2. Zaštita od rušenja Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na taj način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zapriječe prometnicu radi omogućavanja nesmetane evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima. Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (ili protivpotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po 8 stupnjeva MSC ljestvici. Za značajnije građevine (veće građevine društvene i sportsko - rekreacijske namjene) vrše se dodatna mikroseizmička istraživanja radi točnijeg određivanja seizmičkih parametara.



Prilikom rekonstrukcija starijih građevina koje nisu izgrađene po protivpotresnim propisima (u naseljima sa povijesnom identifikacijom i dr.), statičkim proračunom analizirati i dokazati otpornost tih građevina na rušenje uslijed potresa ili drugih uzroka te predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja. Kod gradnje novih građevina i uređenja javnih površina potrebno je postupiti sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 151/05). 3.6.6.3. Zaštita od ratnih opasnosti Grad Ozlju, sukladno “Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu” (NN 02/91), spada u naselja sa manje od 2.000 stanovnika koja ne podlježu obaveznoj izgradnji skloništa i drugih objekta za zaštitu stanovništva, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske. Sklanjanje ljudi se osigurava privremenim izmještanjem, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnoih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što su utvrđuje Planom djelovanja zaštite i spašavanja za Grad Ozalj.




Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb

Naručitelj:

GRAD OZALJ

Izvršitelj:

c CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o.

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA GRADA OZLJA

OBAVEZNI PRILOG PLANA

Izvod iz Prostornog plana uređenja Grada Ozlja (SGGO 04/06 i 03/08-ispr.)



Prostorni plan uređenja Grada Ozlja – Korištenje i namjena površina (SGGO 04/06, 03/08-ispr.)



Naručitelj:

GRAD OZALJ

Izvršitelj:




Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja VAŽEĆI DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA GRADA OZLJA - Prostorni plan uređenja Grada Ozlja (SGGO 04/06); izrađivač: ADF d.o.o. Karlovac, - Ispravak Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Ozlja (SGGO 03/08-ispr.) DOKUMENTI PRAĆENJA STANJA U PROSTORU: - Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Ozlja (SGGO 01/07) URBANISTIČKA DOKUMENTACIJA ŠIREG PODRUČJA: - Prostorni plan Karlovačke županije (GKŽ 26/01 i 33/01); izrađivač: Županijski zavod za

prostorno uređenje Karlovačke županije - Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske; izrađivač: Ministarstvo prostornog uređenja,

graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje Zagreb, srpanj 1997. godine - Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99); izrađivač: Ministarstvo

prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje Zagreb, svibanj 1999. godine

- Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske (NN 139/99); izrađivač: Institut prometa i veza, Zagreb, listopad 1998. godine

KONZERVATORSKO - URBANISTIČKA DOKUMENTACIJA: - Elaborat “Konzervatorsko urbanistička dokumentacija za izradu Prostornog plana uređenja

Grada Ozlja”, Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Karlovcu, svibanj 2003. godine



OSTALA DOKUMENTACIJA : - Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001. godine - Prvi rezultati po naseljima,

Državni zavod za statistiku, Zagreb, svibanj 2001. godine - Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001. godine, Državni zavod za statistiku,

Zagreb, lipanj 2002. godine - Korenčić, Mirko: Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971., JAZU i Republički zavod za

statistiku, Zagreb, 1979. godine

- DOKUMENTACIJA I PODACI NA INTERNETU: službene stranice Grada Ozlja (www.ozalj.hr) službene stranice Karlovačke županije (www. kazup.hr) Turistička zajednica Karlovačke županije (www.tzkz.hr) Baza podataka o hrvatskom poduzećima - Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora

Karlovac (www.hgk.hr)



Naručitelj:

GRAD OZALJ

Izvršitelj:




Popis sektorskih dokumenata i propisa poštivanih u izradi Plana - Zakon o prostornom uređenju i gradnji, NN 76/07 - Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu

elaborata prostornih planova, NN 106/98, 39/04, 45/04 - ispravak i 163/04 - Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, NN

151/05 i 61/07 - Zakon o zaštiti prirode, NN 70/05 - Uredba o proglašenju ekološke mreže, NN 109/07 - Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, NN 69/99, 151/03 i 157/03 - Zakon o zaštiti okoliša, NN 110/07 - Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, 64/08 - Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš, 64/08 - Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša, 64/08 - Zakon o javnim cestama, NN 180/04, 138/06 - Odluka o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste, NN 54/08 - Zakon o komunalnom gospodarstvu, NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 - pročišćeni

tekst, 82/04, 110/04 i 178/04 - Zakon o telekomunikacijama, NN 122/03, 158/03, 177/03, 60/04 i 70/05 - Zakon o elektroničkim komunikacijama, NN 73/08 - Pravilnik o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži, NN 58/95 - Pravilnik o o tehničkim uvjetima i uvjetima uporabetelekomunikacijske infrastrukture, NN 88/01 - Zakon o zaštiti od ionizirajućih zračenja i sigurnosti izvora ionizirajućeg zračenja, NN 64/06 - Zakon o vodama, NN 107/95 i 150/05 - Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama, NN 40/99,

06/01 i 14/01



- Zakon o zaštiti od buke, NN 20/03 - Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave, NN 145/04 - Pravilnik o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova, NN 05/07 - Zakon o zaštiti zraka, NN 178/04, 110/07 i 60/08 - Zakon o otpadu, NN 178/04, 111/06, 110/07 i 60/08 - Pravilnik o vrstama otpada, NN 27/96 - Pravilnik o gospodarenju otpadom, NN 23/07 i 111/07 - Zakon o unutarnjim poslovima, NN 55/89, 18/90, 47/90, 19/91, 29/91 - pročišćeni tekst, 73/91, 19/92,

76/94, 161/98, 128/99, 29/00 i 53/00 koji se primjenjuje temeljem članka 134. Zakona o policiji, NN 129/00 i 41/08

- Zakon o zaštiti i spašavanju, NN 174/04 i 79/07 - Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i

uređivanju prostora, SL 29/83, 36/85 i 42/86 koji se primjenjuje temeljem članka 349. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, NN 76/07

- Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu, NN 02/91

- Pravilnik o tehničkim normativima za skloništa (SL 55/83) koji se primjenjuje temeljem članka 53. stavak 3. Zakona o standardizaciji, NN 53/91

- Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju zaklona, SL 31/75 koji se primjenjuje temeljem članka 53. stavak 3. Zakona o standardizaciji, NN 53/91

- Pravilnik o uvjetima pod kojima se u miru skloništa mogu davati u zakup, NN 98/01 - Zakon o zaštiti od požara, NN 58/93, 100/99, 33/05 i 107/07 - Zakon o eksplozivnim tvarima, NN 178/04 - Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima, NN 108/95 - Pravilnik o zapaljivim tekućinama (NN 54/99) - Pravilnik o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede zaštite od požara,

NN 25/94 - Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe, NN 35/94, 55/94 i 142/03 - Pravilnik o projektiranju i izvedbi sigurnih puteva i izlaza za evakuaciju osoba iz zgrada i objekata

(smjernice NFPA 101) - Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara, NN 08/06 - Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata, NN 100/99 - Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu skladišta od požara i eksplozija, SL 24/87 - Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije, NN 35/94 i 110/05 - Pravilnik o posebnim uvjetima za proizvodnju, smještaj i promet oružja i streljiva, popravljanje i

prepravljanje oružja te vođenje civilnih strelišta, NN 69/08 - Pravilnik o zapaljivim tekućinama, NN 54/94 - Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom, NN 93/98 - Pravilnik o ukapljenom naftnom plinu, NN 117/07 - Pravilnik o izgradnji postrojenja za tekući naftni plin i o uskladištenju i pretakanju tekućeg naftnog plina,

SL 24/71, koji se primjenjuje temeljem članka 26. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima, NN 108/95 - Tehnički propis za dimnjake u građevinama, NN 03/07 - Tehnički propis o sustavima ventilacije, djelomične ventilacije i klimatizacije zgrada, NN 03/07

- Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, norme HRN DIN 4102 (broj 1 do 4 iz 1996. godine) za otpornost nosivih konstrukcija i građevinskih elemenata prema požaru



Naručitelj:

GRAD OZALJ

Izvršitelj:




Zahtjevi i mišljenja nadležnih tijela i osoba (sukladno članku 79. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, NN 76/07)

- MINISTARSTVO KULTURE, Konzervatorski odjel u Karlovcu, A. Vraniczanya 6, 47000 KARLOVAC (klasa: 612-08/08-10/11, urbroj: 532-04-13/2-08-2 od 21.05.2008.) - MINISTARSTVO KULTURE, Uprava za zaštitu prirode, Runjaninova 2, 10000 ZAGREB (klasa: 612-07/08-49/393, urbroj: 532-08-03/1-08-2 od 02.07.2008.) - MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA, POLICIJSKA UPRAVA KARLOVAČKA, Odjel upravnih,

inspekcijskih i poslova zaštite i spašavanja, Trg Hrvatskih branitelja 6, 47000 KARLOVAC (broj: 511-05-06/4-5-1852-2008 od 29.04.2008) - HAT - Hrvatska agencija za telekomunikacije, Jurišićeva 13, 10000 ZAGREB (klasa: 350-05/08-01/1857, urbroj: 376-10/ŽO-08-2 od 20.04.2008.) - HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE d.d., Odjel za planiranje i razvoj pristupne mreže Regije 3

zapad, Ciottina 17a, 51000 RIJEKA (T43c – 179691/08.T.P.od 12.05.2008.) - HEP - Operator prijenosnog sustava d.o.o., DP ELEKTRA Karlovac, Odjel za razvoj mreža, 47000

KARLOVAC (dostavljen kartografski prikaz elektroenergetske mreže) - KOMUNALNO OZALJ d.o.o., Kolodvorska cesta 29, 47280 OZALJ (klasa: 350-02/08-01/03, urbroj: 2133/05-05-08-18 od 17.06.2008.)

















































Naručitelj:

GRAD OZALJ

Izvršitelj:



OBAVEZNI PRILOG PLANA:

Očitovanja, mišljenja, primjedbe i prijedlozi nadležnih tijela i osoba (sukladno članku 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, NN 76/07)

- MINISTARSTVO KULTURE, Uprava za zaštitu prirode, Runjaninova 2, 10000 ZAGREB (klasa: 612-07/08-49/393, urbroj: 532-08-03/1-08-4 od 28.08.2008.)









Naručitelj:

GRAD OZALJ

Izvršitelj:




Izvješće o prethodnoj raspravi

























Naručitelj:

GRAD OZALJ

Izvršitelj:




Izvješće o javnoj raspravi













Naručitelj:

GRAD OZALJ

Izvršitelj:




Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana

- izrada Urbanističkog plana uređenja grada Ozlja temelji se na "Programu mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Ozlja" ("Službeni glasnik Grada Ozlja” broj 01/07) koji, sukladno članku 346. stavak 5. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07), ostaje na snazi do isteka razdoblja za koje je donesen

- Poglavarstvo Grada Ozlja 15. rujna 2008. godine donosi Zaključak o provedbi prethodne rasprave o Nacrtu prijedloga UPU-a grada Ozlja (klasa: 350-02/08-01/03, urbroj: 2133/05-02-08-40)

- objava prethodne rasprave – dnevni list "24 sata" od 25.08.2008. godine, Radijska postaja Radio Mrežnica i službene internet stranice Grada Ozlja (www.ozalj.hr)

- prethodna rasprava o Nacrtu prijedloga UPU-a grada Ozlja održana 28. kolovoza 2008. godine - Poglavarstvo Grada Ozlja 07.11.2008. godine donosi Zaključak o utvrđivanju izvješća o

provedenoj prethodnoj raspravi Nacrta prijedloga UPU-a grada Ozlja - Poglavarstvo Grada Ozlja godine donosi Zaključak o utvrđivanju Prijedloga UPU grada Ozlja i

upućivanju plana na javnu raspravu - objava javne rasprave: Novi list, 11.11.2008.godine - javna rasprava o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja grada Ozlja održana je od 18.11.2008.

do 17.12.2008.godine, javno izlaganje održano je 08.12.2008. godine - Poglavarstvo Grada Ozlja godine utvrđuje Konačni prijedlog Urbanističkog plana uređenja grada

Ozlja - Poglavarstvo Grada Ozlja na sjednici održanoj 09.03..2009. godine donosi Odluku o donošenju

Urbanističkog plana uređenja grada Ozlja.













GRAD OZALJ

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA GRADA OZLJA (UPU 1)

SAŽETAK ZA JAVNOST

Izvršitelj:


U V O D Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07) i pripadajućim podzakonskim aktima reguliran je način gospodarenja, zaštite i upravljanja prostorom kao temeljnim nacionalnim dobrom, u sklopu kojega značajno mjesto zauzima izrada dokumenata prostornog uređenja. Zakonski je utvrđena nadležnost izrade pojedinih vrsta prostornih planova koji moraju biti međusobno usuglašeni na način da se prostorni planovi gradova i općina usklađuju sa prostornim planovima županija, a prostorni planovi županija sa Programom i Strategijom razvoja Republike Hrvatske. Grad Ozalj je, u skladu s važećom zakonskom regulativom i Prostornim planom Karlovačke županije (GKŽ 26/01 i 33/01), donio Prostorni plan uređenja Grada Ozlja (SGGO 04/06) koji obuhvaća cijelo područje Grada Ozlja i s kojim moraju biti usklađeni svi dokumenti prostornog uređenja niže razine. U članku 167. stavak 1. Odredbi za provođenje PPUG Ozlja navedeno je da Urbanistički plan uređenja grada Ozlja (UPU 1) obuhvaća: - dijelove građevinskog područja naselja Ozalj, Podgraj, Soldatići, Lukšići Ozaljski, Goli Vrh Ozaljski, Požun i

Vrhovački Sopot - površine za izdvojene namjene (IS3 – hidroelektrana, IS4 – pročistač, groblje i T4 – turistička zona eko selo). U skladu sa svojim zakonskim pravom i obvezom Grad Ozalj je “Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Ozlja” (SGGO 01/07) utvrdio potrebu donošenja URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA GRADA OZLJA (UPU1) kojim će se utvrditi svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora, te mjerila i smjernice za uređenje i zaštitu prostora za građevinsko područje naselja Ozalj i površine za izdvojene namjene. Na temelju važećeg Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Ozlja (SGGO 01/07) i Zakona o javnoj nabavi (NN 117/01 i 197/03) Grad Ozalj je proveo javno nadmetanje za izradu Urbanističkog plana uređenja grada Ozlja, te je sukladno rezultatu nadmetanja potpisan ugovor s tvrtkom CPA d.o.o. iz Zagreba. Urbanistički plan uređenja grada Ozlja (UPU 1) izrađuje se u skladu sa: - Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07) - Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03 i 157/03) - Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu

elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04) - Prostornim planom uređenja Grada Ozlja (SGGO 04/06 i 03/08-ispr.) - te ostalim važećim zakonskim propisima i podzakonskim aktima.



Za potrebe izrade UPU-a grada Ozlja pribavljene su sljedeće kartografske podloge i fotodokumentacija: - HOK - Hrvatska osnovna karta u mjerilu 1:5.000 u digitalnom obliku - katastarska snimka područja obuhvata Plana u digitalnom obliku - ortofoto područja obuhvata Plana Sukladno članku 346. stavak 5. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07), koji je stupio na snagu 01. listopada 2007. godine, "Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Ozlja" ostaje na snazi do isteka razdoblja za koje je donesen, te za izradu Urbanističkog plana uređenja grada Ozlja nije potrebno donositi Odluku o izradi sukladno članku 78. predmetnog Zakona. Za potrebe izrade UPU-a grada Ozlja u skladu sa člankom 79. Zakona o prostornom uređenju i gradnji Upravni odjel za urbanizam i komunalne poslove dostavio je poziv za dostavu zahtjeva (podaci, planske smjernice i propisani dokumenti) tijelima i osobama određenim posebnim propisima. Svoje zahtjeve (podaci, planske smjernice i propisani dokumenti) Nositelju izrade Urbanističkog plana uređenja grada Ozlja dostavili su: - MINISTARSTVO KULTURE, Konzervatorski odjel u Karlovcu, A. Vraniczanya 6, 47000 KARLOVAC (klasa: 612-08/08-10/11, urbroj: 532-04-13/2-08-2 od 21.05.2008.) - MINISTARSTVO KULTURE, Uprava za zaštitu prirode, Runjaninova 2, 10000 ZAGREB (klasa: 612-07/08-49/393, urbroj: 532-08-03/1-08-2 od 02.07.2008.) - MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA, POLICIJSKA UPRAVA KARLOVAČKA, Odjel upravnih, inspekcijskih i

poslova zaštite i spašavanja, Trg Hrvatskih branitelja 6, 47000 KARLOVAC (broj: 511-05-06/4-5-1852-2008 od 29.04.2008) - HAT - Hrvatska agencija za telekomunikacije, Jurišićeva 13, 10000 ZAGREB (klasa: 350-05/08-01/1857, urbroj: 376-10/ŽO-08-2 od 20.04.2008.) - HT - HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE d.d., Odjel za planiranje i razvoj pristupne mreže Regije 3 zapad, Ciottina

17a, 51000 RIJEKA (T43c – 179691/08.T.P.od 12.05.2008.) - HEP - Operator prijenosnog sustava d.o.o., DP ELEKTRA Karlovac, Odjel za razvoj mreža, 47000 KARLOVAC (dostavljen kartografski prikaz elektroenergetske mreže) - HEP - Prijenos d.o.o., Kupska 4, 10000 ZAGREB

(dostavljen kartografski prikaz planirane elektroenergetske mreže) - KOMUNALNO OZALJ d.o.o., Kolodvorska cesta 29, 47280 OZALJ (klasa: 350-02/08-01/03, urbroj: 2133/05-05-08-18 od 17.06.2008.) Temeljem članka 56. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03 i 157/03), Grad Ozalj je za potrebe izrade UPU grada Ozlja s Upravom za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture - Konzervatorskim odjelom u Karlovcu dogovorio korištenje konzervatorske dokumentacije i konzervatorske podloge sa sustavom mjera zaštite koja je bila temelj za izradu PPUG-a Ozlja, kao i druge konzervatorske dokumentacije koja je u protklom razdoblju izrađivana za područje Ozlja. Po pribavljanju zahtjeva od tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima stručni tim CPA je izradio elaborat URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA GRADA OZLJA - Nacrt Prijedloga plana za prethodnu raspravu, koji je sadržavao: - tekstualno obrazloženje s odredbama za provođenje - grafičke prikaze u mjerilu 1:5.000 kojima je planiran razvoj grada Ozlja s osnovom prostornih i funkcionalnih rješenja, uvjeta i oblikovanja pojedinih prostornih cjelina. Na temelju ugovora o izradi Urbanističkog plana uređenja grada Ozlja (UPU 1) 28.08.2008. godine održana je prethodna rasprava o Nacrtu prijedloga UPU-a grada Ozlja, koji je uz prostorne elemente sadržavao i detaljne Odredbe za provođenje koje su sastavni dio Odluke o donošenju UPU-a grada Ozlja. Temeljem članka 83. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07) na prethodnu su raspravu pozvani predstavnici tijela državne uprave i pravnih osoba osobe s javnim ovlastima koja su osigurala podatke i dokumente iz svoga djelokruga za potrebe izrade UPU-a grada Ozlja, predstavnici upravnih tijela lokalne uprave i samouprave te druge osobe za koje je to Grad Ozalj ocijenio potrebitim. Prethodna rasprava Nacrta prijedloga UPU-a grada Ozlja provedena je u svrhu pribavljanja mišljenja, smjernica i preporuka te usuglašavanja interesa lokalne zajednice i gospodarstva, o ciljevima i mogućim rješenjima značajnim za razvoj, uređenje i oblikovanje prostora grada Ozlja. Na Nacrt prijedloga Urbanističkog plana uređenja grada Ozlja službeno su se očitovali: - MINISTARSTVO KULTURE, Uprava za zaštitu prirode, Runjaninova 2, 10000 ZAGREB (klasa: 612-07/08-49/393, urbroj: 532-08-03/1-08-4 od 28.08.2008.) - KOMUNALNO OZALJ d.o.o., Kolodvorska cesta 29, 47280 OZALJ (dostavljeni podaci o uređaju za pročišćevanje otpadnih voda – izrađivač Hidropojekt-EKO d.o.o. iz Zagreba). Prostorni obuhvat Urbanističkog plana uređenja grada Ozlja (UPU 1) Površina obuhvata Urbanističkog plana uređenja grada Ozlja iznosi oko 187,6 hektara. U ukupnu površinu obuhvata UPU-a grada Ozlja uračunate su, osim građevinskih područja naselja i dijelova naselja Ozalj, Podgraj, Soldatići, Lukšići Ozaljski, Goli Vrh Ozaljski, Požun i Vrhovački Sopot i površine za izdvojene namjene (IS3 – hidroelektrana, IS4 – pročistač, groblje i T4 – turistička zona etno selo).



Obuhvat UPU-a grada Ozlja na katastarskoj podlozi s prikazom građevinskog područja građevinskog područja naselja Ozalj, Podgraj, Soldatići, Lukšići Ozaljski, Goli Vrh Ozaljski, Požun i

Vrhovački Sopot te površine za izdvojene namjene Prostorno razvojne značajke grada Ozlja Područje Ozlja i okolice je nastanjeno još u pretpovijesnom razdoblju, o čemu svjedoče nalazi žarnih grobova u Trešćerovcu i podaci o nekropoli u Ozlju. Među iskopinama najviše je keramičkih žara i zdjela, te metalnih predmeta. Ozaljska nekropola kulture polja sa žarama vremenski pripada X i IX st. prije Krista. Još nije sa sigurnošću utvrđeno da li je na ovom prostoru tada obitavao ilirski etnos, plemena Japoda iliplemena Kolapijana, nazvanih po rijeci Kupi (Colapis - kriva rijeka). Neki stariji pisci su pretpostavljali da je Ozalj podignut na temeljima stare rimske Azelije, ali osim sličnosti imena nema nikakvih drugih dokaza. Srednjovjekovni je Ozalj bio u posjedu triju najmoćnijih hrvatskih feudalnih porodica: Babonića, Frankopana (od 1398. godine) i Zrinskih (od 1550. godine). U prvoj polovici XIII stoljeća Ozalj je kratko vrijeme Ozalj je u rukama Bele III/IV, ali od 1278. godine ponovo je u posjedu Stjepana Babonića. Od 1325. godine gradom upravljaju hrvatski banovi drzeći u Ozlju svoje kaštelane. U to vrijeme podignuto je pod gradom slobodno kraljevsko mjesto (libera villa domini regis) koje je prilično stradalo od provale njemačkih križara, zbog čega je 1329. godine stanovništvo preseljeno na otok Ključ (današnje selo Trg). Grad Ozalj ostaje u rukama hrvatsko - ugarskih vladara do 1398. godine, a 1479. godine Ozalj je u rukama modruške loze Frankopana. Knez Bernardin Frankopan izdaje 1479. godine povelju kojom dozvoljava Tržanima da mogu opet naseliti "Dragu pod Ozljem" pošto je ostala pusta, pa je tako obnovljeno Ozaljsko naselje "Podgraj". U to su vrijeme u Hrvatskoj učestale provale Turaka pa Ozalj drži jaku posadu u kojoj je mnogo vojnika iz susjedne Kranjske. Radi uzajamnog pomaganja u borbi protiv Turaka Stjepan Frankopan sklapa vojni savez sa Zrinskim Sigetskim. Poslije Nikoline smrti kod Sigeta 1566. godine Ozalj su naslijedili njegovi sinovi. Godine 1577. smrću Stjepan Frankopana ostaje Ozalj od 1580. godine u posjedu Zrinskih sve do 1670. godine kad poslije poznate urote polovicom imanja vlada ugarska komora, a drugom polovicom Adam, posljednji Zrinski, poginuo 1691. kod Slankamena. Jednu od najznačajnijih građevina u sklopu ozaljskog starog grada, palaču Zrinskih, dao je 1556. godine izgraditi Nikola Šubić Zrinski. Tragičnim smaknućem bana Petra Zrinskog i grofa Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu 1671. godine započinje razdoblje u kojem je grad pustošen i opljačkan. U 18. stoljeću grof Rajmund Perlas temeljito ga preuređuje, a sljedeći će vlasnik, grof Theodor Bathvani, je nadozidao drugi kat i do tada pretežito gotičkom gradu dao današnji, barokni izgled. Potom je do 1928. godine grad u posjedu obitelji Thurn und Taxis, od kojih je posljednji vlasnik, knez Albert darovnicom predao stari grad Družbi braće hrvatskog zmaja.



Zaštita kulturne baštine Na području grada Ozlja u sklopu izrade PPUG-a Ozlja Konzervatorski odjel u Karlovcu izvršio je inventarizaciju nepokretnih kulturnih dobara po vrstama. Treba napomenuti da je postupak evidentiranja i pravne zaštite kontinuirani proces, koji je u najužoj vezi sa stupnjem stručne i znanstvene istraženosti područja. Također je važno napomenuti da je u postupku kompletna revizija spomeničke baštine, odnosno njene evidencije i pravne zaštite, što će utjecati na ovdje iznesene popise.

Prijedlog zaštićenih zona i građevina prema PPUG-u Ozlja

Stanje zaštite nepokretnih kulturnih dobara na području obuhvata UPU-a grad Ozlja je sljedeće: Registrirana kulturna dobra, upisana u Registar (R) - povijesne civilne građevine i sklopovi, fortifikacijske građevine: Stari grad Ozalj (Z-286) - sakralne građevine: župna crkva sv. Vida (Z-285) - etnološka baština: etnopark (Z-287) - hidroelektrana Ozalj (Z-3168). - arheološki lokaliteti i nalazi: Stari grad Ozalj, rijeka Kupa, Ozaljska špilja, lokalitet kod zgrade Šumarije Ozalj Kulturna dobra predviđena za zaštitu Prostornim planom uređenja Grada Ozlja (ZPP) - povijesna naselja i dijelovi povijesnih naselja: urbano naselje Ozalj - povijesne civilne građevine i sklopovi, stambene građevine: vila Schlicht - povijesne civilne građevine i sklopovi, građevine javne namjene: Šumarija Ozalj, Restoran “Ozljanka” - sakralne građevine: kapela sv. Florijana - građevine niskogradnje: tunel ispod željezničke pruge i vodovod - javna plastika: portal stambenog naselja uz HE Ozalj II i kovani kandelaber u naselju - memorijalni spomenici: spomen ploča strijeljanima na zgradi HE Ozalj (NOB), spomenik palim borcima na Trgu

Braće Radić (NOB) i spomenik domobranima (Domovinski rat) - povijesne komunikacije: dio željezničke pruge Karlovac - Ozalj - Bubnjarci – Metlika i dio ceste Karlovac - Ozalj

– Metlika. OBVEZE IZ PLANOVA ŠIREG PODRUČJA Prostorni plan uređenje Grada Ozlja (SGGO 04/06 i 03/08-ispr.) Prostorni plan uređenja Grada Ozlja obuhvaća cjelokupni prostor jedinice lokalne samouprave. Plan je usklađen sa Prostornim planom Karlovačke županije (detaljno razrađene i konkretizirane odredbe koje proizlaze kao obveza iz plana šireg područja, kao i određivanje drugih elemenata koji su od važnosti za uređenje, korištenje i zaštitu područja grada). Prostorni plan uređenja Grada Ozlja utvrđuje programske i prostorne postavke za Urbanistički plan uređenja grada Ozlja kao dokument prostornog uređenja užeg područja. Organizacija prostora, osnovna namjena i korištenje površina temelje se prvenstveno na zatečenim prostornim strukturama, koje su odraz morfologije terena i povijesnog nasljeđa. Prostornim planom se evidentiraju, štite i čuvaju temeljna obilježja i vrijednosti prostora, a pretpostavke za nesmetan i uravnotežen razvitak u prostoru osiguravaju se namjenom površina za pojedine kategorije korištenja prostora.



Površine za razvoj i uređenje naselja su područja na kojima se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja. Unutar ovih područja izdvajaju se izgrađeni dio građevinskog područja (postojeće naselje koje podrazumijeva izgrađeni i djelomično izgrađeni dio prostora za koji postoje osnovni infrastrukturni uvjeti priključenja građevina) i neizgrađeni dio građevinskog područja. Uz građevinska područja naselja predviđene su i površine za budući razvoj naselja u budućim fazama razvoja. Za buduće plansko razdoblje očekuju se stagnacija ili blagi rast broja stanovnika, te je prognoza PPUG-a Ozlja da će 2015. godine broj stanovnika grada Ozlja biti između 1.500 i 2.000 stanovnika, a broj stanovnika Grada Ozlja kao jedinice lokalne samouprave između 7.000 i 8.000 stanovnika. Granice obuhvata Urbanističkog plana uređenja naselja grada Ozlja određene su Prostornim planom uređenja Grada Ozlja (SGGO 04/06 i 03/08-ispr.) i prikazane na kartografskim prikazima broj 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, 3.1. Prirodna, povijesna graditeljska i arheološka baština - planske mjere zaštite, u mjerilu 1:25.000 i na kartografskim prikazima 4.21. i 4.25. građevinskih područja naselja Ozalj, Požun i Podbrežje, u mjerilu 1:5.000. Također, obveza izrade ovog UPU-a propisana je člankom 167. Odluke o donošenju PPUG-a Ozlja. Unutar obuhvata UPU-a uključuju se dijelovi koji su prepoznati obzirom na dispoziciju i karakter prostora kao dio jedinstvene prostorne cjeline naselja. Unutar područja obuhvata UPU grada Ozlja može se odrediti potreba izrade detaljnih planova uređenja za pojedina uža područja. U cilju rješavanja problema cestovne infrastrukture na području Ozlja naročiti je značaj posvećen rješavanju cestovne obilaznice Ozlja, tj. korekcije trase državne ceste D 505 (Bregana – Krašić - Ozalj – Karlovac) čime bi se tranzitni promet isključio iz gradskog područja. Na području Grada Ozlja evidentirana su i predložena za istraživanje s ciljem zaštite područja vrijednih krajobraznih područja, kao i kulturna dobra. PPUG Ozlja određuju uvjete za građenje građevina, arhitektonsko oblikovanje te uređenje građevnih čestica, pri čemu razlikuje izgradnju unutar izgrađenog ili neizgrađenog dijela građevinskog područja. U nastavku se navode najznačajnije odredbe za pojedine namjene prostora.

PPUG OZLJA

1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, M 1:25.000

Program gradnje i uređenja prostora Temeljni pristup izradi UPU-a grada Ozlja zasnivao se na: - naglašavanju povijesnih vrijednosti - uključenju prirodnih vrijednosti u urbano tkivo (obale Kupe i slobodne zelene površine u neposrednom okolišu) - racionalizaciji urbanog razvoja interpolacijama u sklopu postojećih, djelomično izgrađenih ali komunalno

opremljenih područja - pružanju prostornih preduvjeta za obnovu i restrukturaciju postojećih i izgradnju novih gospodarskih potencijala

na temeljima profitabilnosti, tržišnim principima, uz orijentaciju na razvoj manjih i srednjih pogona koji ne opterećuju okoliš

- prometnom i komunalnom opremanju naselja.



U odnosu na dosada važeće dokumente prostornog uređenja uz navedene opće ciljeve prostornog razvoja grada naročito je potrebno naglasiti potrebu novog sagledavanja slijedećih segmenata prostora: - planiranje novih zona za mješovitu, poslovnu, gospodarsku, javnu i društvenu te športsko - rekreacijsku

namjenu - definiranje granica zaštićenih cjelina i smjernica za očuvanje kulturne baštine - utvrđivanje eventualne potrebe izrade dokumenata prostornog uređenja užih područja (detaljni urbanistički

planovi) - redefiniranje prometnog sustava i planiranje novih ulica u skladu sa stvarnim potrebama prostornog razvoja - ugrađivanje u Plan usvojenih studija i projekata razvoja komunalne infrastrukture (vodovod, odvodnja,

elektroenergetska i plinska mreža i ostalo). Urbanističkim planom uređenja utvrđeni su osnovni način i uvjeti korištenja i uređenja površina, prometne, ulične te komunalne i infrastrukturne mreže. Izgrađene strukture unutar naselja zauzimaju gotovo 70% područja obuhvata Plana. Unutar tih površina nalaze se dijelom i slobodne površine predviđene za izgradnju novih sadržaja. Dio neizgrađenih površina predviđen je za širenje stambene namjene srednje gustoće i pratećih funkcija kao što su igrališta, parkovi, odmorišta i vrtovi i slično, a uže središte će zadržati svoju poslovno - stambenu namjenu, u kojoj prevladavaju javni, trgovački i ugostiteljsko - turistički sadržaji i stanovanje veće gustoće. Namjena površina u obuhvatu Plana određena je u kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina u mj. 1:5.000. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA UNUTAR GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA OZLJA Stambena namjena ( S ) Stambena namjena obuhvaća građevne čestice postojećih i novih građevina namijenjenih stanovanju na kojima se predviđa gradnja građevina stambene namjene. Ovisno o položaju te namjeni okolnih površina planirano stanovanje svedeno je prvenstveno u okvire obiteljskih kuća, a samo u manjem dijelu prostora se planira izgradnja stambenih i stambeno - poslovnih građevina ili višestambenih građevina Takvim se planiranjem stanovanja nastojala sačuvati rahlost izgradnje, te smanjiti gabarite građevina i njihovu eksponiranost unutar ukupne slike naselja uz naglašavanje što veće prisutnosti “zelenog fonda”. U zonama stambene namjene nije isključena gradnja: manjih poslovnih prostora koji nisu vezani na kontakt sa strankama, te prostora za tihi obrt bez štetnih utjecaja na okoliš, infrastrukturnih i komunalnih građevina i uređaja bez štetnih utjecaja na okoliš, te javnih zelenih površina, športsko - rekreacijskih površina i dječjih igrališta. Navedeni sadržaji mogu biti u sklopu stambene, odnosno stambeno - poslovne građevine s time da površina prostora za sve prateće sadržaje unutar zahvata u prostoru, odnosno građevne čestice može iznositi ukupno najviše 30% GBP-a. Način gradnje u zonama stambene namjene detaljno je definiran provedbenim odredbama u sklopu Odluke o donošenju Plana. Na površinama stambene namjene ne mogu se graditi trgovački centri, obrti, proizvodne građevine, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju stanovanje, ali se postojeći sadržaji navedene namjene mogu zadržati u zoni i to bez mogućnosti širenja i s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju. Građevine stambene namjene dijele se na obiteljske građevine, višestambene građevine (građevine s 3 ili više stambenih jedinica) i građevine sekundarnog stanovanja (vikendice). Stambene građevine se mogu se graditi kao slobodnostojeće, dvojne ili u nizu, a najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi: - za samostojeće stambene građevine:

- prizemne 400 m2

- jednokatne 540 m2

- za poluugrađene stambene građevine: - prizemne 300 m2

- jednokatne 420 m2

- za stambene građevine u nizu: - prizemne 200 m2

- jednokatne 120 m2

Ovisno o vrsti gradnje (samostojeći, poluugrađeni i niz), najveća dopuštena izgrađenost iznosi 30%, 40% ili 50% a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 0,60, 0,80 ili 1,00. Iznimno, najmanja površina građevinskih čestica obiteljskih stambenih građevina unutar građevinskog područja naselja Ozalj, za postojeće građevne čestice i za područja pod zaštitom, utvrđuje se: - za izgradnju građevine na slobodnostojeći način 240 m2 - za izgradnju građevine na poluotvoreni način 200 m2 - za izgradnju ugrađenih građevina 120 m2 Izgrađenost građevnih čestica za izgradnju višestambenih građevina te poslovnih i stambeno - poslovnih građevina ne može biti veći od: - 60% za gradnju na slobodnostojeći i poluugrađeni način - 80% za gradnju u nizu.



Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) za izgradnju novih višestambenih građevina iznosi 1,60. Najveća visina stambenih stambeno-poslovnih ili poslovnih građevina jest prizemlje i jedan kat, uz mogućnost gradnje podruma ili suterena i potkrovlja ili mansarde (Po+Pr+1+Ppotk ili S+Pr+1+ Ppotk ili Po+Pr+1+M ili S+Pr+1+Ppotk) odnosno visina vijenca ne smije prelaziti 7,5 m od kote uređenog terena. Iznimno, dozvoljena je izgradnja višestambenih zgrada maksimalne visine prizemlje + 2 kata i potkrovlje, odnosno visina vjenca ne smije prelaziti 12,0 m. U višestambenim objektima može se koristiti podrum, suteren, prizemlje i potkrovlje za manje poslovne - uslužne i javne namjene. Visina građevina određuje se pretežitom visinom okolnih građevina. Iznimno, omogućuje se i gradnja građevina viših od propisanih (npr. vodotornjevi, silosi, sušare, crkveni i vatrogasni tornjevi i sl.), ali samo kada je to nužno zbog djelatnosti koja se u njima obavljaju i to isključujući prostor zaštićenih povijesnih jezgri naselja, te kontaktna područja spomenika kulturne i prirodne baštine. Način gradnje u zonama stambene namjene detaljno je definiran provedbenim odredbama u sklopu Odluke o donošenju UPU-a grada Ozlja. Mješovita – pretežito stambena namjena ( M1 ) Kako bi se nova gradnja racionalizirala u skladu s aktualnim demografskim kretanjima, urbani razvoj na području Ozlja prvenstveno se koncentrira na sanaciju i interpolacije u dosada izgrađenim urbanim područjima, te novu gradnju u zonama koje je moguće jednostavno opremiti komunalnom infrastrukturom. Radi fleksibilnosti namjene prostora u građevinama, dio područja (pogotovo u zoni užeg središta), svrstan je u kategoriju mješovite – pretežito stambene namjene (M1), koja omogućava prisutnost više vrsta različite namjene a koje međusobno nisu u suprotnosti i ne utječu na normalni standard i korištenje građevina od strane drugih korisnika. Na isti način moguće je provoditi prenamjenu stambenih sadržaja u prizemnim etažama građevine u različite poslovne i javne sadržaje, pri čemu nova namjena ne smije ugrožavati druge korisnike okolnog prostora. Mješovita pretežito stambeno namjena (M1) obuhvaća površine građevnih čestica stambene namjene. Uz sadržaje stanovanja mogu se organizirati, posebno u prizemljima građevina (ili u zasebnoj poslovnoj građevini na građevnoj čestici), i poslovni sadržaji primjereni stambenim i centralnim zonama kao što su trgovina, uslužni obrt, ugostiteljstvo, javne službe (pošta, banka i sl.), ljekarne, agencije, predstavništva, uredi, društvene djelatnosti i slično, pri čemu najmanje 50% ukupne građevinske bruto površine građevine treba imati stambenu namjenu. Na površinama pretežito stambene namjene (M1) moguća je gradnja obiteljskih kuća, višestambenih građevina, stambeno - poslovnih građevina, poslovno – stambenih građevina, manjih poslovnih, pomoćnih i jednostavnih građevina, prometnih, infrastrukturnih komunalnih građevina i uređaja. Sve ove građevine, osim pomoćnih građevina, grade se na zasebnim građevnim česticama. U sklopu svih građevina moguć je smještaj garaža u podzemnim etažama građevine. Na zasebnim građevnim česticama mogu se graditi građevine javne i društvene namjene, uredski prostori, ugostiteljsko - turističke namjene, športsko - rekreacijske površine i igrališta, te javne i zaštitne zelene površine. Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene ne mogu se graditi novi trgovački centri, obrti, proizvodne građevine, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju stanovanje, ali se postojeći sadržaji mogu se zadržati bez mogućnosti širenja i s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju. Način gradnje u zonama mješovite – pretežito stambene namjene detaljno je definiran provedbenim odredbama u sklopu Odluke o donošenju UPU-a grada Ozlja. Mješovita – pretežito poslovna namjena ( M2 ) Zone mješovite namjene s dominantnim poslovnim sadržajima su prostori u kojima su postojeće i planirane građevine poslovne i stambene namjene, s tim da u prizemljima prevladava poslovna namjena (uredi, trgovina, usluge, ugostiteljstvo i ostali sadržaji koji ne smetaju stanovanju). U ovim zonama moguća je, u sklopu stambene parcele ili na zasebnim parcelama, i gradnja javnih i društvenih građevina, te poslovnih i gospodarskih te pomoćnih građevina koje ne ometaju stanovanje. U prostorima mješovite namjene s pretežito poslovnim sadržajima u pravilu su u prizemljima zgrada predviđeni poslovni sadržaji, dok na višim katovima zgrada može biti smješteno stanovanje ili poslovni sadržaji. Ovaj tip gradnje planiran je u središtu naselja (područje uz bivši restoran “Ozljanka”). Javne i društvene namjene ( D ) Javne i društvene djelatnosti pripadaju grupi središnjih funkcija i čine urbanu nadogradnju nekog područja, te su usmjerene prema podizanju standarda i kvalitete života. One podižu obrazovnu, kulturnu i znanstvenu razinu te zdravstvenu kulturu cjelokupnog stanovništva u svom gravitacijskom i utjecajnom području i predstavljaju aktivnog činitelja ekonomskog i društvenog razvoja. Površine javne i društvene namjene zastupljene su većim dijelom u blizini sjecišta glavnih i povijesnih prometnih tokova za koji je način korištenja i uređenja prostora određen u skladu sa smjernicama i obavezama iz planova šireg područja. Gospodarska namjena - poslovna / pretežito trgovačka ( K2 ) UPU-om grada Ozlja je predviđeno, uz zadržavanje postojećih, i otvaranje niza novih sadržaja poslovne namjene koja može uključivati različite poslovne, uslužne, trgovačke ili slične sadržaje. Postojeće gospodarske poslovne površine najčešće će biti potrebno u znatnoj mjeri rekonstruirati i obnoviti kako bi se postigao najpovoljniji ekonomski učinak korištenja ovih prostora koji su u pravilu smješteni na atraktivnim gradskim lokacijama. Razvoj trgovine značajan je iz razloga što trgovina potiče proizvodnju novih proizvoda i time bolje korištenje prirodnih resursa, zapošljavanje prometnih poduzeća i poduzeća za razne trgovinske usluge.



Prioritetnim se na ovoj razini predviđa razvoj malih i srednjih tvrtki i obrta koji pružaju razne usluge gospodarstvu, kućanstvima i stanovništvu, ali i turistima i tranzitnim putnicima, kao što je popravak automobila, uredskih strojeva, strojeva za kućanstvo, kemijske čistionice, osobni servisi i usluge (brijači, frizeri, postolari, krojači i drugi), te ostali servisi i poslovne usluge (informatički, financijski, knjigovodstveni i drugi). Planom je omogućeno uklapanje manjih i srednjih gospodarskih sadržaja u stambene i druge dijelove naselja, ako mogu zadovoljiti uvjete pojedinih sredina u koje se uklapaju. Raznovrsnost i specijaliziranost ponude uslužne i trgovačke djelatnosti imati će značajno mjesto u poboljšanju kvalitete života i boljoj opskrbi stanovništva. Novom generacijom dokumenata prostornog uređenja napušteno je monofunkcionalno planiranje prostora, te u zonama mješovite namjene uz stanovanje mogu biti smješteni i različiti prateći sadržaji (poslovni, trgovački, uslužni, servisni, manji prostori za rad). Način izgradnje detaljno je definiran Odlukom o donošenju UPU-a grada Ozlja pri čemu je nužan preduvjet da se njihovom izgradnjom i funkcioniranjem ne narušava stanje okoliša ili na bilo koji način snižava kvaliteta života u naselju. Dok je smještaj većih gospodarskih kapaciteta moguć samo u zonama gospodarske namjene gospodarski poslovni sadržaji (poslovna, uslužna, trgovačka, te komunalno - servisna i zanatska namjena), mogu se odrednicama UPU-a grada Ozlja smještavati i u sklopu zona stambene i mješovite namjene (u skladu s Odredbama za provođenje Plana) uz nužno poštivanje odrednica o očuvanju okoliša, čime se omogućuje fleksibilnost u prostoru. Manji poslovni sadržaji (npr. trgovina, zanatstvo, uredski prostori i sl.) mogu se smještavati i u sklopu građevina druge osnovne namjene - lokali u prizemlju pretežito stambenih građevina, etaže ili kao posebne građevine na česticama druge osnovne namjene. Gospodarska namjena – poslovna / pretežito trgovačka (K2) zadržava se na lokaciji postojećeg Obrtničkog centra te na lokaciji postojeće robne kuće i benzinske stanice. Gospodarska namjena / ugostiteljsko – turistička ( T ) Turizam je gospodarska grana koja se proširuje na gotovo sva područja (u smislu prostora) i na sve ostale djelatnosti, odnosno gospodarske grane i predstavlja jednu od potencijalno glavnih okosnica razvitka Ozlja. U razvoju turizma Ozalj raspolaže s velikim turističkim resursima koji uključuju zaštićeni krajolik, šumske i vodne površine, ribnjaci, športski ribolov, prostrana i bogata lovišta, brdski krajolik uz etnološku tradiciju. Potencijale turističkog razvitka Ozlja valja dugoročno valorizirati kroz razvoj tranzitnog, izletničkog, seoskog, kulturnog, ekogastronomskog, športsko - rekreacijskog turizma i sl., sve vezano na značajke turističke atrakcijske osnove kojom grad raspolaže. Navedeni potencijali stvaraju preduvjete za razvoj kontinentalnog turizma kao jednu od budućih najznačajnijih djelatnosti u razvoju gospodarstva. Koncept turističke ponude leži u zadovoljenju načela održivog razvitka, te spoznaje konverzijske sposobnosti turizma da prirodna i kulturna, čak i nematerijalna dobra konvertira u gospodarska dobra, a da ona pri tom ne gube svoje zaštitne značajke. Za ostvarenje navedenih programa potrebna su značajna kapitalna ulaganja što uključuje rješavanje infrastrukturnih problema, osiguranje i provođenje svekolike zaštite okoliša i krajolika, te brižno upravljanje resursima i stvaranje preduvjeta za razvitak turizma. U svrhu turističke eksploatacije grad bi morao pružiti niz dodatnih turističkih usluga (prvenstveno kvalitetne smještajne kapacitete, te potom informativne, servisne, trgovačke, športsko - rekreacijske, zdravstvene i druge prateće usluge). Ugostiteljski i turistički kapaciteti danas nisu u dovoljnoj mjeri opremljeni za kvalitetnu ponudu te je potrebno urediti te privesti adekvatnoj namjeni niz potencijalno atraktivnih lokacija u gradu. Za podizanje razine turističke ponude je predviđeno: - uređenje smještajnih kapaciteta (moguća izgradnja hotelskog kapaciteta u zoni mješovite – pretežito poslovne

namjene – M2 u centu Ozlja, na lokaciji bivšeg restorana “Ozljanka”) - podizanje razine ugostiteljske usluge kroz izgradnju manje ugostiteljsko – turističke građevine (restoran sa

smještajnim kapcitetom do 50 ležaja) na lokaciji iznad sadašnjeg kupališta (u zoni ugostiteljsko – turističke namjene - T).

Izgradnja smještajnih kapaciteta (hotela) u zoni M2 je prijedlog koji ne obvezuje buduće investitore u zoni M2, dok je izgradnja u zoni T limitirana kapacitetom od najviše 50 ležaja ili najviše 1.000 m2 GBP u zoni u zoni ugostiteljsko – turističke namjene - T. Kako se radi o prostoru zaštićenog krajobraza uz rijeku Kupu te području izloženom vizurama sa mosta i Starog grada, pri projektiranju se treba voditi računa o uklapanju građevine u krajolik, korištenju arhitektonskih oblika karaterisitčnih za ovo područje te potrebi da se građevinska masa zbog svoje veličine raščlani na nekoliko volumena. Veći dio građevine bi trebao biti položen uz cestu, a samo manji (dio s restoranom) orijentiran na rijeku Kupu. Visina građevine nikako ne bi smjela biti veća od prizemlja, kata i potkrovlja pri čemu bi krovovi obvezno trebali biti kosi i pokriveni crijepom. Športsko - rekreacijska namjena

Športska igrališta (R1) Na lokaciji uz planirani Pastroralni centar na području Kaptola, na površini od oko 0,40 ha planira se izgradnja otvorenih športskih igrališta za potrebe ovog centra, ali i za vanjske korisnike. Na lokaciji se predviđa izgradnja isključivo otvorenih igrališta sa travnatom ili umjetnom podlogom (asfalt). Svi prateći sadržaji (tuševi, spremišta, sanitarije i slično) trebaju biti smješteni u građevini Pastoralnog centra.



Kupalište (R3)

Održavanje psihofizičkih sposobnosti i zdravlja stanovništva, te sve aktivnije iskorištavanje slobodnog vremena, zahtijevaju da se što više pažnje posveti športskim aktivnostima, rekreaciji, zabavi i odmoru svih uzrasta stanovništva, osobito mladeži. Za ostvarivanje programa javnih potreba u športu treba osigurati prostor i druge uvjete za razvijanje športskih aktivnosti, rekreacije, zabave i odmora svim uzrastima stanovništva. Time treba biti obuhvaćena djelatnost športskih udruga i saveza, organiziranje i održavanje športskih natjecanja i priredbi, obavljanje stručnih poslova u športu, te izgradnja i održavanje športskih građevina i drugih sadržaja i nekretnina za potrebe športa, rekreacije, zabave i odmora stanovnika i drugih korisnika (turisti i posjetitelji). Mrežu građevina i objekata za šport i rekreaciju čine: - građevine u funkciji športa u natjecateljskom smislu - građevine namijenjene zadovoljavanju potreba tjelesno - zdravstvene kulture učenika osnovne škole - rekreacijske građevine i sadržaji namijenjeni najrazličitijim kategorijama korisnika. U obuhvatu Plana rezervirane su dvije zone za športsko – rekreacijsku namjenu (kupalište), i to: - kupalište na lijevoj obali Kupe, uzvodno od mosta (R31) - kupalište na desnoj obali kupe, nizvodno od HE Ozalj (R32). Na kupalištima na lijevoj obali Kupe, uzvodno od mosta (R31) te na desnoj obali Kupe, nizvodno od HE Ozalj (R32) planira se uređenje prostora uz sljedeće uvjete: - moguća je izgradnja građevina sportsko – rekreacijskih igrališta otvorenog tipa gradnje (boćališta, odbojka na

pijesku, dječja igrališta, i sl.) - moguća je izgradnja građevina za infrastrukturno opremanje plaže, tuševa, kabina i sanitarnih uređaja te

odgovarajućeg parkirališta - propisuje se optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pristupni put, odvodnju, priključak na

vodoopskrbu i električnu energiju, a sve na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća - moguća je izgradnja montažnih kioska ili čvrste građevine za izdavanje hrane i pića, spremišta za sportsku

opremu i opremanje ostalom urbanom opremom - građevine se mogu graditi isključivo kao prizemne, a zbog zaštite od visokih voda mogu se graditi i na

stupovima (tip sojenice) - najveća površina (GBP) planiranih građevina može iznositi 100 m2 - plaža mora biti nadzirana i pristupačna sa kopnene i vodene strane - površina plaže na kopnu ne može se izgraditi sportskim sadržajima više od 30%, a najmanje 50% mora biti

uređeno kao parkovni nasadi i / ili prirodno zelenilo - potez obale unutar područja plaže mora ostati potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja s mogućnošću

postavljanja samo pokretnih stepenica za ulaz / izlaz u vodu. Javne zelene površine (Z1) Zelenilo je važan čimbenik urbane prepoznatljivosti i atraktivnosti, te se kao takvo mora revalorizirati i održavati. Namjena (javna zelena površina) uključuje površine postojećeg zelenila u centru naselja i planiranih površina javnog zelenila u širem okruženju centra, koje se uređuju kao javni park u funkciji oblikovanja naselja, zaštite, odmora i rekreacije. U naselju Ozalj se ovim Planom preporučjuje urbani standard od cca 30 m2 zelenih površina po stanovniku naselja, što znači da bi ukupna površina javnih zelenih površina (ne računajući zelenilo na građevnim česticama) trebala iznositi najmanje 4,5 ha. Osim postojećih uređenih parkova, postoji i niz drugih manjih kvalitetnih zelenih površina koje svojom vegetacijom formiraju lijepe mikroambijente unutar naselja. Uz održavanje postojećih, planiraju se nove zelene površine, koje bi poput mreže prošarale sliku grada. Nove parkovne površine i dječja igrališta smjestiti će se na neizgrađenim površinama unutar urbane strukture, kako bi se povećala kvaliteta urbanog prostora ali i posebno naglasilo uređenje centra naselja. Parkovne površine (Z1) su uređene javne zelene površina, uključivo površine postojećih parkova u centru naselja i planiranih površina javnog zelenila u širem okruženju centra, koje se uređuju kao javni park. Ove površine su u funkciji oblikovanja naselja i zaštitne funkcije te odmora i rekreacije. Parkovne površine su javne a uređuju se sadnjom i održavanjem visokog i parternog zelenila. Javni park je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom namijenjen šetnji i kratkovremenom odmoru u razonodi i tišini. Unutar javnog parka moguće je smjestiti i dječja igrališta. Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora i kontaktne namjene. Smjernice za oblikovanje strukture parka su: 50% pod visokom vegetacijom, 30% su travnjaci te 20% staze i tereni za igru i razonodu. Zaštitne zelene površine (Z) Zaštitne zelene površine čine ekološki okvir grada i UPU-om nije planirano dalje širenje grada na te prostore. Zaštitne zelene površine su površine visoke vegetacije koje obuhvaćaju veće površine šume i ostalih površina postojećeg zelenila u tkivu naselja, uz prometne koridore i zaštitne pojaseve između građevinskih zona istih i različitih uvjeta korištenja te na kontaktnim dijelovima nove gradnje i terena nepovoljnog za izgradnju. Korištenje tih površina podređuje se zaštitnoj i oblikovnoj (krajobraznoj) funkciji. U sklopu zaštitnih zelenih površina se u pravilu zadržava i / ili uređuje postojeća vegetacija uz mogućnost uređenja pješačkih putova i građevina koje služe zaštiti prostora kao što su korita vodotoka, ograde, potporni zidovi, nasipi i slično.



Planom su kao zaštitne zelene površine zadržane šumske površine predstavljaju koje tradicionalni karajobraz, koji upotpunjuje i zaokružuje sjeverno pročelje tj. sliku naselja Ozalj. Namijenjene su prvenstveno za zaštitu od erozije, zaštitu područja uz bujične vodotoke te zaštitu urbane siluete naselja. Unutar zaštitnih šuma dozvoljena je, temeljem projektne dokumentacije i posebnih uvjeta Hrvatskih šuma i nadležne službe za zaštitu prirode, gradnja građevina u funkciji prometnog sustava, sustava veza, zaštite od voda, sustava vodoopskrbe i odvodnje te sustava energetike i uređenje pješačkih staza, puteva, trim staza, odmorišta, vidikovaca na vizurnim točkama, uključivo postavljanje elemenata urbane opreme uz njih, uz uvjet zadržavanja postojeće vegetacije i zaštite postojećih vizura. Vodne površine Ozalj se smjestio na rijeci Kupi, koja protječe kroz sjeverni dio obuhvata Plana. Osim rijeke Kupe, prisutan je i potok Curak, koji se južno od Starog grada Ozlja ulijeva u rijeku Kupu. Površine infrastrukturnih sustava (IS) Planom namjene površina predviđene su površine za razvoj prometnih i komunalnih infrastrukturnih sustava koji su relevantni u prostoru: - površine za razvoj prometnog sustava:

- koridori postojećih i planiranih cestovnih prometnica, površine za promet u mirovanju – parkirališta (IS1) - koridor postojeće željezničke pruge (IS2) - pješačke površine (IS5).

Svi infrastrukturni sustavi (koridori i uređaji) detaljno su prikazani na posebnim kartografskim prikazima a način njihovog uređenja i odnos prema ostalim namjenama u prostoru određeni su provedbenim odredbama. Koridor postojeće željezničke pruge (IS2) Planom se zadržava koridor postojeće željezničke pruge drugog reda MP 212 (Karlovac – Ozalj – Kamanje – granica R. Slovenije), kao i lokacija zgrade kolodvora. Pješačke površine (IS5) Planom su označene značajnije pješačke površine u prostoru obuhvata Plana, kao što je pješačka staza od Starog grada prema centru Ozlja ili planirani pješački trg ispod crkve sv. Vida (uz Ulicu Zrinskih Frankopana i župni dvor). OSNOVNA NAMJENA PROSTORA UNUTAR IZDVOJENIH GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA OZLJA Gospodarska namjena – ugostiteljsko-turistička / Turistička zona etno selo (T4) Planom je određena površina za razvitak Turističke zone etno selo. Na ovoj se lokaciji danas nalazi nekoliko sačavnih tradicijskih stambenih objekata, koji su s različitih lokacija preseljeni na područje ove zone. Plan je da se nastavi sa sličnim aktivnostima, te da se na ovoj lokaciji održavaju različite manifestacije koje podsjećaju na povijest ozaljskog kraja. Područje etno sela u sastavu je Zavičajnog muzeja u Ozlju. Groblje Planom se određuje površina groblja u Ozlju. Postojeće groblje se planira proširiti na ukupnu površinu od 1,54 ha. Na prostorima groblja mogu se graditi sve vrste građevina za ukop (grobnice) te prateće građevine koje služe osnovnoj funkciji groblja (mrtvačnice, vjerske građevine: kapele, obredne dvorane i sl., memorijalna obilježja, ograde i slično) i potrebna infrastruktura. Sastavni dio groblja su odgovarajuće visoko zelenilo i hortikulturno uređene površine. Prostori groblja opremaju se pratećim sadržajima u skladu sa Zakonom o grobljima. Površine infrastrukturnih sustava (IS) Hidroelektrane (IS3) Površinu infrastrukturnih sustava (IS3) čine lokacije postojeće HE Ozalj I i HE Ozalj II. Ove se lokacije zadržavaju u svojim sadašnjim granicama za potrebe daljnjeg nastavka proizvodnje električne energije. U obuhvatu ove zone nalazi se HE Ozalj I iz 1908. godine i HE Ozalj II, izgrađena 1952. godine. Uz hidrocentrale se nalaze i pomoćne i prateće građevine (upravna zgrada, trafostanica, brana i drugo) i pripadajuće površine. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (IS4) Lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Ozlja određena je PPUG-om Ozlja. Uz uređaj treba izgraditi i prihvatnu stanicu za prihvat sadržaja iz sabirnih jama.

Documents

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA · Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb stranica 43 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. ... projektiranje uređaja u skladu sa propisima