25

Mirovinski sustav u Republici Hr-vatskoj (u daljnjem tekstu: RH) u po-sljednjih nekoliko godina jedna je od tema koje su u samom vrhu interesa javnosti. Tome je vie razloga, poevi od reforme u sustavu do prava vezanih uz raspad bive drave, rat i njegove posljedice, reintegracije okupiranih podruja i ponovne uspostave pravnog poretka RH na tim prostorima i dr. koji su svaki za sebe, a i zajedno uzrokovali i otvorili mnogobrojne probleme u mi-rovinskom osiguranju. Dio pitanja koja su se otvorila raspadom drave veza-na su uz preuzimanje isplate mirovina odreenim skupinama korisnika koji su prava ostvarili u drugim republikama bive drave, ali i skupinama koje su prava ostvarili na temelju rada ili slube u zajednikim tijelima bive federacije,

Praksa Europskog suda za ljudska pravau nekim pitanjima mirovinskog osiguranja Nevenka BagariHrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

SaetakRaspad bive drave, rat, tranzicija, reintegracija okupiranih podruja u

pravni sustav RH uzrokovali su mnogobrojne do tada nepoznate probleme koji su rjeavani u skladu s novouspostavljenim sustavom vrijednosti a i interesima mlade drave te vrijednostima meunarodnog poretka. To se prije svega odnosi na vrijednosti proklamirane Konvencijom za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (prava na slobodu i sigurnost, prava na slobodu miljenja, prava na mirno uivanje vlasnitva, prava na poteno suenje, zabranu diskriminacije itd.). U lanku se opisuju i citiraju odluke zakonodavnih i izvrnih tijela donesene u tu svrhu, te stajalite i ocjena Europskog suda za ljudska prava o njihovoj pro-vedbi u konkretnim sluajevima. Potvruje se ispravnost odreivanja mirovine pripadnicima bive JNA u smanjenom iznosu i integracija njihovih mirovina u opi mirovinski sustav RH, te ispravnost i zakonitost stajalita da se za isti sta i plae u istom razdoblju ne mogu isplatiti dvije mirovine. Navedena stajalita u skladu su sa proklamiranim vrijednostima spomenute Konvencije i ne naru-avaju ljudska prava i temeljne slobode.

Uvod

dok se dio pitanja odnosi na ponovnu uspostavu pravnog poretka RH na biv-im okupiranim podrujima.

Reintegracija okupiranih podruja otvorila je pitanja vezana uz ostvarivanje prava koja su ve ranije priznata u RH te njihovu ponovnu uspostavu, s nagla-skom na pitanje od kada, zatim prava koja su ostvarena i priznata za vrijeme okupacijskih vlasti te pitanja dokaza na temelju kojih e se priznati ta prava.

Mirovinska reforma takoer je otvo-rila odreena pitanja, od pitanja stee-nih prava i mogunosti njihove promje-ne do pitanja razine prava ostvarenih prema propisima prije reforme i nakon toga.

Spomenuta pitanja samo su dio pi-tanja i problema mirovinskog susta-va, odnosno mirovinskog osiguranja

26

generacijske solidarnosti u kojem se svi ti problemi rjeavaju. U tom smislu zanimljivo je stajalite Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: EU sud) u povodu zahtjeva pripadnika biv-e JNA da se sa stajalita zatite ljudskih prava preispita odluka RH da preuzme isplatu njihovih mirovina u smanjenom iznosu u odnosu na iznos koji im je pri-znat i odreen u bivoj dravi. Takoer je zanimljivo stajalite EU suda o pita-njima uspostave pravnog poretka RH na reintegriranim podrujima u pitanjima mirovinskog osiguranja. S tim u vezi predmet ovoga lanka je pogled i pra-ksa EU suda o tim pitanjima.

1. Europski sud za ljudska prava

EU sud osnovan je Konvencijom za zatitu ljudskih prava i temeljnih slo-boda (u daljnjem tekstu: Konvencija) sastavljenom u Rimu 4. studenoga 1950. (Odjeljak II. lanak 19), a sastav i na-in rada suda ureeni su Odjeljkom IV lancima 38. do 56. Konvencija je izmi-jenjena i dopunjena s nekoliko proto-kola (ukupno 8) s razliitim datumima stupanja na snagu, a sve odredbe koje su bile mijenjane ili dodavane pojedi-nim Protokolima zamijenjene su Proto-kolom broj 11 koji je stupio na snagu 1. studenoga 1998.

Republika Hrvatska prihvatila je Za-konom o potvrivanju Konvencije za za-titu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola br.1., 4., 6., 7 i 111 spomenutu Konvenciju, ime se obvezala potovati njene odredbe.

Prihvaanjem Konvencije vlade po-tpisnice, lanice Vijea Europe spora-zumjele su se da e svakoj osobi pod svojom jurisdikcijom osigurati prava i slobode odreene Konvencijom, izme-u ostalih prava i pravo na ivot, pravo na slobodu i sigurnost, pravo na pote-no suenje, slobodu miljenja, savjesti i vjeroispovijedi, itd., sve do prava na mirno uivanje svoga vlasnitva2.

Stupanjem na snagu Protokola 11 dana je izravna mogunost pojedin-cima da se svojim zahtjevima obrate ovom Sudu i to pravo vie nije fakulta-tivnog karaktera dakle ne ovisi vie o volji drava stranaka i njihovoj po-sebnoj izjavi, ve je sastavni dio same Konvencije (lanak 3a).3

EU sud sastoji se od sudaca drava lanica koje drave lanice biraju pre-

ma postupku i nainu koji su same odre-dile. Za suce mogu biti izabrani pravnici s dugogodinjim iskustvom u podruju ljudskih prava (suci, odvjetnici, sveui-lini profesori, diplomati), strunim au-toritetom i najvieg moralnog ugleda. Suci moraju govoriti engleski i francu-ski jezik. U svom radu nezavisni su od drave iji su dravljani i ne zastupaju dravu u ije ime su izabrani, ve dje-luju samostalno u osobnom svojstvu. Na taj nain osigurava se nepristranost, emu doprinosi i injenica da su suci plaeni izravno od Vijea Europe. EU sud je nadlean za tumaenje i primje-nu Konvencije i protokola za davanje savjetodavnih miljenja o pravnim pita-njima na zahtjev Odbora ministara. RH je izabrala suca za EU sud.

U sluaju kada fizike osobe, nevla-dine organizacije ili skupine pojedina-ca smatraju da su im odlukama neke od drava (najvie domicilne drave) po-vrijeena prava priznata Konvencijom ili dodatnim protokolom, mogu Europ-skom sudu podnijeti zahtjev za ispitiva-nje osnovanosti njihova traenja. Sud moe razmatrati zahtjeve samo protiv drava koje su potpisnice Konvencije i to samo ako je rije o predmetima u na-dlenosti javne vlasti.

U propisanoj proceduri Sud odluu-je o doputenosti i osnovanosti podne-senog zahtjeva s tim da razmatra pre-dmet samo nakon to su iscrpljena sva raspoloiva domaa pravna sredstva, odnosno predmet razmatra nakon to je bio razmatran na svim zakonom propi-sanim tijelima odluivanja u domicilnoj zemlji i ako je zahtjev podnesen u roku od est mjeseci od donoenja konane odluke 4.

2. Odluka odnosno stajalite EU suda o pitanjima iz mirovinskog osiguranja pripadnika bive JNA

2.1. Propisi kojima su ureena prava iz mirovinskog osiguranja

pripadnika bive JNA

Nakon raspada SFRJ Republika Hr-vatska donijela je propise kojima je preuzela isplatu mirovina svojim dra-vljanima bivim pripadnicima JNA pod odreenim uvjetima. Uvjeti su propisa-ni Uredbom o izmjenama Zakona o pre-uzimanju saveznog zakona iz oblasti

27

mirovinskog i invalidskog osiguranja vojnih osiguranika, koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao republiki zakon5. Spomenutom Uredbom, a i ka-snije donesenim Zakonom o ostvariva-nju prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja pripadnika bive JNA6 pro-pisano je da korisniku mirovine koji je tu mirovinu ostvario u Zajednici socijalnog osiguranja vojnih osiguranika prije 8. li-stopada 1991. i kojemu je ta zajednica obustavila isplatu mirovine uz uvjet da ima prebivalite u RH i da protiv njega nije pokrenut postupak zbog poduzi-manja ili pripremanja kanjivih djela ili proputene inidbe propisane u Glavi XIV., XV. i XVIII. Osnovnog krivinog zakona Republike Hrvatske, Glavi XIX. Krivinog zakona Republike Hrvatske i Zakona o kaznenim djelima podrivake i teroristike djelatnosti protiv dra-vnog suvereniteta i teritorijalne cjelovi-tosti Republike Hrvatske, odredit e se mirovina u visini od 63,22% od pripada-jue svote mirovine u mjesecu prosincu 1991. godine.

Visina mirovine koja e se odrediti i isplaivati (63,22%) odreena je na te-melju odnosa izmeu najvie isplae-ne vojne mirovine i najvie isplaene radnike mirovine, to je spomenutim propisima ozakonjeno. Takoer je pro-pisano da se te mirovine nakon preuzi-manja usklauju s odredbama Zakona i opeg akta Republikog fonda radni-ka odnosno da se usklauju kao i ra-dnike mirovine. Posebnom Odlukom od sijenja 1993. te mirovine poveane su za 15,47% tako da su praktiki odre-ene u 73% iznosu navedenog odnosa. Ovakvim zakonskim odreenjem miro-vine pripadnika bive JNA stavljene su u reim radnikih mirovina to znai da su slijedile sve promjene u radni-kim mirovinama, prije svega u nainu usklaivanja. To znai da su te mirovine postale dio opeg mirovinskog sustava u Hrvatskoj, to je kasnije i potvrdio Eu-ropski sud za ljudska prava7.

injenica je da je to bilo nepovoljnije od reima odreivanja i usklaivanja mirovina vojnih osiguranika pripadnika bive JNA, prema kojem se svake godi-ne u sijenju mirovina usklaivala pre-ma plai iz prosinca prethodne godine i odgovarajuem inu u JNA.

Najspornija odredba zbog koje je i pokrenut postupak pred Europskim

sudom je visina mirovine koja se ispla-uje, iako su mirovine pripadnika bive JNA, unato smanjenju, u prosjeku i na-dalje bile vee za oko 20% u odnosu na radnike mirovine.

2.2. Zahtjev za preispitivanje osnovanosti traenja

U skladu s odredbama Konvencije, nekoliko pojedinaca, dravljana RH podnijelo je EU sudu zahtjev za pre-ispitivanje odluka mjerodavnih tijela RH, odnosno zahtjev za preispitivanje osnovanosti njihova traenja da im se mirovina isplauje u iznosu priznatom i odreenom u bivoj dravi.

Prema miljenju podnositelja zahtje-va, RH je donoenjem propisa i pojedi-nanih akata na temelju tih propisa koji-ma su pripadnicima bive JNA smanje-ne mirovine diskriminirala tu skupinu umirovljenika, naruila njihovo pravo vlasnitva, a pri tome nerazumno dugo traje postupak zatite njihovih prava, posebno pred Ustavnim sudom.

Nezadovoljni iznosom mirovIna pri-padnici bive JNA uestalo su traili zatitu svojih prava kod mjerodavnih in-stitucija RH (Zavoda za mirovinsko osi-guranje, Upravnog i Ustavnog suda), a i preko raznih udruga. Oni smatraju da im je mirovinu trebalo preuzeti i ispla-ivati u 100% iznosu (kako je i odre-ena u bivoj dravi), a za te mirovine takoer su plaani doprinosi, te da su smanjivanjem mirovine dovedeni u ne-ravnopravan poloaj u odnosu na dru-ge umirovljenike kojima mirovine nisu smanjene. Na taj nain smatraju da je prekreno naelo o potivanju stee-nih prava, a oni su zbog svega diskrimi-nirani i onemogueni u uivanju svoga vlasnitva.

U konkretnom sluaju B.J. (u kojem je EU sud donio odluku koja se citira u ovom lanku) mirovina je u Zajednici vojnih osiguranika bive drave prizna-ta i odreena u 85% iznosu od plae koja pripada za odgovarajui in u prosincu prije prestanka slube, prosjenog iznosa posebnih dodataka ostvarenih u odreenom vremenu i ostvarenom mi-rovinskom stau. Mirovina koja mu se isplauje u RH odreena je u skladu sa spomenutim propisima, u 63,22% odno-sno 73% iznosu od mirovine koja mu je pripadala u prosincu 1991., a koja je bila

28

odreena prema propisima vaeim u bivoj dravi.

Nakon to su njihovi argumenti odbi-jeni u mjerodavnim institucijama RH i o tome doneseni odgovarajui akti, EU sudu podneseno je vie zahtjeva za pre-ispitivanje njihovih zahtjeva odnosno spomenutih odluka. B.J. je u svom za-htjevu naveo da je smanjenjem njegove mirovine povrijeeno njegovo pravo vlasnitva, da su samom injenicom da su mirovine umanjene samo bivim pripadnicima JNA oni diskriminirani u odnosu na druge korisnike mirovina, te da je postupak pred Ustavnim sudom trajao nerazumno dugo.

2.3. Odluka Europskog suda za ljudska prava

Prigovor diskriminacije. Razmatra-jui sluaj B.J. u odnosu na prigovor da je smanjenje mirovina pripadnika bive JNA diskriminacija, to je povreda lan-ka 14. Konvencije, EU sud istaknuto je slijedee:

lankom 14. Konvencije propisano je da: Uivanje prava i sloboda koje su priznate u Konvenciji osigurat e se bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi kao to je spol, rasa, boja koe, jezik, vjeroispovijed, politiko ili drugo mi-ljenje, nacionalno ili drutveno podri-jetlo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, roenje ili druga okolnost.

U vezi s tom odredbom Sud pod-sjea da taj lanak nadopunjuje dru-ge materijalne odredbe Konvencije i pripadajuih protokola. On ne postoji neovisno jer ima uinak samo u odnosu na uivanje prava i sloboda koje tite te odredbe. Iako primjena lanka 14. ne pretpostavlja povredu tih odredaba i u toj je mjeri lanak samostalan ne moe biti mjesta za njegovu primjenu osim ako injenice o kojima se radi spadaju u opseg jednog ili vie prava i sloboda zajamenih Konvencijom8.

Prema miljenju EU suda u predmetu B.J. ne radi se o primjeni toga lanka i pitanju je li hrvatsko pravo djelovalo di-skriminirajue, ve o pitanju gubitka financijskih naknada koje su pripadale oficirima bive JNA, a to predstavlja novana prava. Stoga EU sud smatra da ovaj prigovor treba preispitati prema

lanku 1. Protokola broj 1 Konvencije, zajedno s lankom 14. Konvencije. To znai da se prigovor diskriminacije tre-ba preispitati u kontekstu povrede pra-va na mirno uivanje svog vlasnitva odnosno lanka 1. Protokola broj 1.

Spomenuti lanak propisuje da sva-ka fizika ili pravna osoba ima pravo na mirno uivanje svojega vlasnitva. Nitko se ne smije liiti svoga vlasnitva, osim u javnom interesu i to samo uz uvjete predviene zakonom i opim naelima meunarodnog prava.

Prethodna odredba ni na koji nain ne umanjuje pravo drave da primijeni zakone koje smatra potrebnima da bi uredila upotrebu vlasnitva u skladu s opim interesom ili za osiguranje plaanja poreza ili drugih doprinosa ili kazni.

U skladu s lankom 1. Protokola EU sud smatra da se moe traiti ostvariva-nje prava na temelju uplate doprinosa u mirovinski sustav, osobito prava na ostvarivanje naknade (mirovine) iz ta-kvog sustava, ali odredba se ne moe tumaiti na nain da daje pravo poje-dincu na mirovinu u odreenom izno-su.

Diskriminacija u smislu lanka 14. Konvencije postoji ako razliito postu-panje u slinim situacijama nema obje-ktivno i razumno opravdanje, a to znai da ne tei legitimnom cilju ili da ne postoji razumni razmjer izmeu upo-trijebljenih sredstava i cilja koji se eli postii. U tom pogledu prema stajalitu EU suda drave ugovornice uivaju odreenu slobodu pri procjeni da li i u kojoj mjeri razlike u inae slinim si-tuacijama opravdavaju razliku u postu-panju prema nekom...

U konkretnom predmetu B.J. sma-njena je mirovina, no ne moe se rei da je inferiorna mirovinama drugih kategorija umirovljenika u Hrvatskoj. Podnositelj zahtjeva je samo izgubio neke povlastice koje mu je prije dodi-jelila drava koja vie ne postoji.

EU sud za ljudska prava smatra da je smanjenje mirovina bivih pripadnika JNA metoda integracije tih mirovina u opi mirovinski sustav Hrvatske. Nadalje, Sud smatra da drave ui-vaju dosta iroku slobodu procjene u ureivanju svoje socijalne politike. To se primjenjuje i na specifian kontekst raspada bive Jugoslavije i u odnosu

29

na osobe kojima je biva drava do-dijelila posebne povlasticeosobito u svjetlu injenice da su se od sijenja 1973 godine doprinosi za te osigurani-ke uplaivali u savezni fond u Beogra-du.injenica da je mirovina asnika Hrvatske vojske znatno vea takoer spada u slobodu procjene drave da dodjeljuje povlastice onim kategorija-ma graana za koje to smatra odgova-rajuim, u ovom sluaju pripadnicima svoje vojske.

EU sud posebno istie injenicu da je B.J. zadrao pravo na mirovinu i pravo na usklaivanje te mirovine prema pro-pisima u opem sustavu mirovinskog osiguranja, a isplata mirovine u niem postotku od priznate nije dovela do naruavanja biti njegovih mirovinskih prava. S tim u vezi EU sud je ocijenio neosnovanim i nedoputenim prigovor B.J. o diskriminaciji i povredi njegovog prava na uivanje vlasnitva.

Prigovor o trajanju postupka. U vezi s prigovorom o nerazumno dugom tra-janju postupka pred Ustavnim sudom, ime je povrijeen lanak 6. stavak 1. Konvencije, zahtjev je takoer ocijenjen neosnovanim, odnosno nedoputenim.

injenica je da je postupak pred Ustavnim sudom pokrenut u veljai 1997.godine, koji je donio Odluku u sijenju 1999., Konvencija je u odno-su na Republiku Hrvatsku stupila na snagu 5.studenog 1997., pa je trajanje postupka ocjenjivano u odnosu na taj datum. Ocjenjujui razumnost trajanja postupka EU sud uzeo je u obzir oso-bite okolnosti trajanja postupka, sloe-nost predmeta, ponaanje podnositelja zahtjeva, ponaanje nadlenih vlasti te vanost predmeta spora u parnici. U konkretnom sluaju postupak je trajao oko dvije godine, to se prema ocjeni EU suda ne moe smatrati nerazumno dugim trajanjem. To tim vie jer je Usta-vni sud RH morao povezati sve sline predmete kako bi dobio sveobuhvatan pregled pravnih pitanja koja proizlaze iz integracije prava iz mirovinskog osi-guranja bivih pripadnika JNA u opi mirovinski sustav RH, te odgode zbog donoenja nekoliko propisa o mirovi-nama bivih pripadnika JNA, kao i spe-cifian kontekst raspada bive drave.

U vezi s lankom 6. stavkom 1. Kon-vencije, prema kojem Radi utvriva-nja svojih prava i obveza graanske

naravi ili u sluaju podizanja optunice protiv njega svatko ima pravo da zako-nom ustanovljeni i nepristrani sud pra-vino, javno i u razumnom roku ispita njegov sluaj zanimljivo je stajalite Vlade RH i EU suda.

Naime, Vlada RH u odgovoru na pri-govor o nerazumno dugom roku odlu-ivanja pred Ustavnim sudom ospora-vala je primjenu spomenutog lanka 6. stavka 1. Konvencije argumentima da Ustavni sud nije redovni sud, te da ne postoji nijedna odredba Konvencije prema kojoj bi trebao donijeti odluku u odreenom roku.

Europski sud smatra da je predmetni spor novane prirode, to ga svrstava u graanske sporove na koje se primje-njuje spomenuti lanak 6. stavak 1. Kon-vencije, a i sama injenica da Ustavni sud moe ukinuti odluku javnih vlasti kada utvrdi da je povrijeeno pravo vlasnitva i vratiti predmet na ponovno odluivanje mjerodavnim upravnim tijelima radi utvrivanja novog iznosa mirovine takoer ide tome u prilog.

3. Odluka odnosno stajalite EU suda o pitanjima isplate mirovina za razdoblje okupacije odnosno

nakon reintegracije

3.1 Propisi kojima su ureena pitanja konvalidacije akata

Poznato je da je nakon kolovoza 1990. godine dio teritorija RH bio okupiran. Na tom teritoriju prestao je vaiti pravni sustav RH, onemoguena je bilo kakva mjerodavnost i djelatnost legalnih tijela vlasti RH, postupno je stvaran pravni su-stav okupacijske vlasti, a time i odgova-rajua tijela za provedbu.

U mirovinskom osiguranju to je ima-lo za posljedicu nemogunost isplate ve priznatih mirovina korisnicima koji su ostali ivjeti na tom podruju (zbog prekida platnog prometa), nemogu-nost priznavanja prava osiguranicima koji su u meuvremenu ispunili uvjete te nemogunost naplate doprinosa za mirovinsko osiguranje za obvezno osi-gurane osobe.

Meutim za vrijeme okupacije tamo-nje paravlasti preuzele su isplatu mirovina korisnicima koji su ostvarili to pravo u bivim fondovima mirovinskog

30

osiguranja, priznavale su pravo na miro-vinu osobama, odnosno osiguranicima koji su u meuvremenu ispunili uvjete, a dio radnika nastavio je s radom pa su po toj osnovi bili i osigurani na mirovinsko osiguranje i vjerojatno plaali doprino-se u tamonje fondove.

Nakon reintegracije okupiranih po-druja u RH otvorila su se pitanja naina integracije prava iz mirovinskog osigu-ranja u pravni poredak RH. U tu svrhu donesen je Zakon o konvalidaciji9 i Ured-ba za provedbu Zakona o konvalidaciji za upravno podruje rada, zapoljava-nja, mirovinskog i invalidskog osigura-nja, doplatka za djecu, socijalne skrbi i zatite vojnih i civilnih invalida rata10 (u daljnjem tekstu: Uredba).

Zakonom o konvalidaciji propisano je da se pojedinani akti i odluke doni-jete ili izdane od raznih tijela ili pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, donije-ti ili izdani u predmetima sudbene ili upravne naravi na podrujima RH koja su bila pod zatitom ili upravom Ujedi-njenih naroda, konvalidiraju tim Zako-nom u skladu s Ustavom RH, Ustavnim zakonom o ljudskim pravima i sloboda-ma i o pravima etnikih i nacionalnih za-jednica ili manjina u RH i zakonima RH.

Zainteresirana stranka ili osoba koja ima pravni interes moe traiti od suda ili ovlatenog upravnog tijela RH ili pravne osobe koja ima javne ovlasti da utvrdi sukladnost pojedinanih akata u spomenutim propisima. Zakonodavac je ovlastio Vladu RH, odnosno nadlene ministre za donoenje propisa potre-bnih za provedbu Zakona o konvalida-ciji.

Uredbom koju je donijela Vlada RH (lankom 5. stavkom 3.) propisano je da e na zahtjev osobe kojoj je aktom tijela parafonda priznato pravo iz mirovin-skog i invalidskog osiguranja nadleni fond mirovinskog i invalidskog osigu-ranja donijeti novo rjeenje o priznatom pravu u skladu s propisima o mirovin-skom i invalidskom osiguranju RH.

Zahtjev za donoenje rjeenja zain-teresirana osoba moe podnijeti u roku od 30 dana od dana prijave prebivalita, a najkasnije u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu Uredbe (do 10. travnja 1999. godine), s tim da se ispla-ta novanih primanja priznaje od pr-vog dana slijedeeg mjeseca od dana

podnoenja zahtjeva. Dodatni uvjet za ostvarivanje toga prava je da osoba ima prebivalite u RH ili status trajno nasta-njenog stranca.

Propisano je takoer da osobe koje nemaju prebivalite u RH ostvaruju pra-va prema meunarodnim ugovorima koje RH zakljui s drugim dravama.

Pitanje isplate mirovina od 1. sijenja 1999. ureeno je lankom 89. Zako-na o mirovinskom osiguranju11, a prije primjene toga Zakona bilo je ureeno lankom 134. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju12.

Oba lanka propisuju da se korisnik mirovine koji stekne pravo na dvije ili vie mirovina moe koristiti samo je-dnom od tih dviju mirovina. To su bile odredbe na temelju kojih su tijela upra-vne i sudbene vlasti, kao i Ustavni sud RH temeljili svoju odluku o nemoguno-sti isplate dvostrukih mirovina: jedne iz parafonda, a druge iz Hrvatskog za-voda za mirovinsko osiguranje, za isto razdoblje.

3.2 Zahtjevi umirovljenika

Vei broj umirovljenika kojima je pri-znato pravo na mirovinu prije okupacije smatrao je da im Fond mirovinskog osi-guranja RH odnosno Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tek-stu: Zavod) treba u kontinuitetu isplatiti mirovine od prestanka isplate (odnosno kolovoza 1990. godine) do podnoenja zahtjeva za donoenje rjeenja o pono-vnoj isplati mirovine.

Svoje zahtjeve obrazlagali su injeni-com da im je mjerodavni fond RH pri-znao pravo na mirovinu, da su u taj fond plaali doprinose te da nisu oni uzroko-vali prekid platnog prometa i suspenzi-ju pravnog poretka RH na okupiranim podrujima. Isto tako smatraju da se u njihovim sluajevima ne treba primije-niti Zakon o konvalidaciji i Uredba, ve zahtjev treba razmatrati prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kao dospjela a neisplaena primanja.

Zavod je u prvostupanjskom i dru-gostupanjskom postupku odbijao te zahtjeve s obrazloenjem da se ispla-ta mirovine moe ponovno uspostave, samo prema rokovima propisanim Ure-dbom, a za razdoblje od obustave ispla-te do ponovne uspostave, mirovina je isplaivana iz parafonda, pa se za isto

31

razdoblje ne mogu isplatiti dvije miro-vine na temelju istog staa i istih plaa. Pravni temelj za ovakvo obrazloenje bila je odredba lanka 89. vaeeg Za-kona o mirovinskom osiguranju, odno-sno prije vaeeg lanka 134. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju. To je bilo tipino obrazloenje, ali u po-jedinanim sluajevima moglo je biti i drugaije, ovisno o utvrenom injeni-nom stanju.

3.3 Odluke Upravnog i Ustavnog suda

U predmetima u kojima je fond mi-rovinskog i invalidskog osiguranja priznao pravo na mirovinu, ali je zbog prekida platnog prometa obustavlje-na isplata mirovine Upravni sud RH u bitnom je potvrdio pravno stajalite Zavoda13 s obrazloenjem da u sluaju kada je rjeenjem RFMIORH-a tuitelju priznato pravo na mirovinu na tuitelja se ne bi mogle odnositi odredbe Za-kona o konvalidaciji i Uredbe za provo-enje toga Zakona, ve se te odredbe odnose na utvrenje jesu li pojedina-ni akti koje su donijela tijela mirovin-skog i invalidskog osiguranja koja su djelovala na podrujima Republike Hrvatske koja su bila pod zatitom ili pod upravom Ujedinjenih naroda su-kladni Ustavu i zakonima Republike Hrvatske. U ovakvim sluajevima radi se o ponovnoj uspostavi isplate mirovi-ne na temelju rjeenja nadlenog tijela Republike Hrvatske donesenog 1992.

Upravni sud pravilnost odluke Zavo-da o ponovnoj uspostavi isplate mirovi-ne temelji na injenici da su na okupi-ranom podruju Republike Hrvatske tijela koja su djelovala na podrujima Republike Hrvatske koja su bila pod zatitom ili pod upravom Ujedinjenih naroda isplaivala mirovine temeljem rjeenja nadlenog tijela Republike Hrvatske. Odluujui o zahtjevu tuite-lja za nastavkom isplate neisplaenih mirovina tijela Zavoda su u postupku pribavila podatke (isplatni list starosne penzije) iz kojeg je vidljivo da je tuitelj primao mirovinu od tijela koja su ispla-ivala mirovine na okupiranom podru-ju Republike Hrvatske. Temeljem izvrenog uvida u taj popis korisnika mirovine (isplatni list starosne penzi-je), tuitelj je primao isplatu mirovine

tijekom 1992., 1993., 1994., 1995., 1996. i dijelom 1997. godine, pa je pravilno tu-eni fond uspostavio isplatu mirovine s danom 1. travnja 1997. S obzirom na injenicu da je tuitelj primao mirovi-nu na okupiranom podruju Republike Hrvatske nema zakonske mogunosti da mu se za isto razdoblje isplati mi-rovina, jer se u smislu odredbe lanka 134. ranije vaeeg Zakona o mirovin-skom i invalidskom osiguranju (Na-rodne novine, broj 26/83, 5/86, 42/87, 34/89, 57/89, 40/90, 9/91, 26/93, 96/93 i 44/94), te sada vaee odredbe lanka 89. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 102/98, 127/00, 59/01, 109/01 i 143/02), osiguranik moe koristiti samo jednom mirovinom.

U predmetima u kojima Zavod nije mogao pribaviti dokaze o isplati miro-vina za cijelo razdoblje od obustave do ponovnog uspostavljanja isplate, ve je prikupio dokaze samo za dio razdoblja Upravni sud je zauzeo stajalite da pri odluci da se isplati mirovina u spornom razdoblju nije odluna dinamika isplate i visina isplaene mirovine, ve injenica da je tijelo mirovinskog osiguranja na okupiranom podruju Republike Hrvatske isplaivalo miro-vinu tuitelju, pa stoga tueno tijelo nije imalo temelja uvaiti zahtjev tu-itelja za isplatu eventualno neispla-enih iznosa mirovina u razdoblju od 1. kolovoza 1991. do 31. svibnja 1997. godine, odnosno razlike u visini ispla-ene mirovine, budui da Zakonom o mirovinskom osiguranju, odnosno niti jednim zakonskim propisom u RH nije predviena mogunost isplate dviju mirovina na temelju istog navrenog mirovinskog staa14.

Ovakvo obrazloenje implicira za-kljuak da je dovoljan dokaz o isplati mirovine za vrijeme okupacije i dokaz o isplati mirovine barem u dijelu razdo-blja, te da injenica da su isplaivane mirovine bile nie od mirovina koje bi bile isplaivane u RH ne daje pravo na isplatu razlike mirovine.

Ustavni sud RH u pogledu meritu-ma stvari u predmetu LJ.. potvrdio je stajalite Upravnog suda istiui da je pokojni suprug podnositeljice za utueno vrijeme primao mirovinu od tzv. parafonda, pa u smislu odredbe lanka 134. stavka 1. ranije vaeeg Zakona o mirovinskom i invalidskom

32

osiguranju (Narodne novine, br. 26/83, 5/86, 42/87, 34/89, 57/89, 40/90, 9/91, 26/93, 96/93, 44/94 i 56/96), odredbe lanka 89. Zakona o mirovinskom osi-guranju (Narodne novine, 102/98), osiguranik koji stekne pravo na dvije ili vie mirovina moe koristiti samo jednu mirovinu. Dakle, pokojni suprug podnositeljice u utuenom razdoblju izabrao je primati mirovinu temeljem akata koje je taj sud priznao prema odredbi lanka 1. Zakona o konvalida-ciji, pa je utvrdio da podnositeljica nije imala pravnu osnovu zahtijevati za isto razdoblje ponovnu isplatu mirovina i po drugoj osnovi.

Iz citiranih odluka mjerodavnih tijela RH jasno proizlazi stajalite da za isto razdoblje nije mogue isplaivati dvije mirovine na temelju istog staa i istih plaa. Stajalite je utemeljeno na lan-ku 134. biveg Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju i sada vaeeg lanka 89. Zakona o mirovinskom osi-guranju.

Isto tako Ustavni sud je ocijenio da je osnovan i tuenikov prigovor zasta-re u smislu odredbe lanka 87. stavka 2. Zakona o mirovinskom osigura-nju, prema kojoj dospjela primanja iz stavka 1. toga lanka (mirovine i ostala novana primanja), koja nisu isplae-na zbog okolnosti koje je izazvao kori-snik primanja, kao to je nedostavljena obavijest o promjeni adrese, nedosta-vljena potvrda o ivotu ili neobnovljena punomo i drugo, mogu biti naknadno isplaena najvie za 12 mjeseci una-trag, raunajui od dana podnoenja zahtjeva za isplatu.

3.4 Odluke EU suda

Korisnici mirovina kojima je odbijen zahtjev za isplatu mirovina za vrijeme za koje su tu mirovinu primali od parafon-da podnijeli su zahtjev za preispitivanje tih odluka smatrajui da su takvim odlu-kama povrijeena prava vlasnitva, da su postupci pred domaim sudovima bili nepoteni i da su nerazumno dugo trajali te da su mirovine izgubili jer su odabrali ostati na okupiranim podru-jima te da su bili izgnani iz Hrvatske i sprijeeni u povratku. Time su prekre-ne odredbe lanka 6. stavka 1., lanka 13a i 14. Konvencije, lanka 1. Protokola br. 1 te lanka 2. i 3. Protokola br. 4.

EU sud razmatrao je nekoliko slua-jeva podnesenih tubi i u svojim odluka-ma zauzeo sljedea stajalita.

to se tie krenja lanka 6. stavka 1. Konvencije (koji propisuje da sva-tko ima pravo da sud u razumnom roku ispita njegov sluaj) EU sud je vrlo fle-ksibilan u pogledu ocjene o razumnosti trajanja postupka. Trajanje postupka od tri i vie godina, kao i u sluaju odluke o mirovinama pripadnika bive JNA, EU sud s obzirom na sve okolnosti ne sma-tra nerazumno dugim, s time da u sva-kom pojedinanom sluaju ocjenjuje razumnost trajanja postupka uzimajui u obzir sve okolnosti na strani tuenog i na strani tuitelja. Meutim, taj prigovor sa stajalita merituma spora nije bitan.

Bitan prigovor sa stajalita merituma spora je prigovor o povredi prava vla-snitva uskratom isplate mirovine i time poinjene diskriminacije iz lanka 1. Protokola br. 1 i lanka 14. Konvencije. S tim u vezi EU sud istie da su domai sudovi utvrdili da su (tuitelji) primali mirovinu od vlasti koje su kontroli-rale okupirane teritorije Hrvatske na kojima su ivjeli podnositelji zahtjeva. Svoje su odluke o odbijanju zahtjeva podnositelja zahtjeva za isplatu miro-vine od strane hrvatskih vlasti temeljili na odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju kojima je propisano da je-dna osoba ima pravo na samo jednu mi-rovinu. Kako je ve naprijed navedeno pri ocjeni Suda u odnosu na navodnu povredu lanka 6. stavka 1. Konvencije, postupak koji je doveo do takvih odlu-ka bio je u potpunosti u skladu sa za-htjevom potenog suenja i ne izgleda da je bilo ikakve arbitriranosti.

U vezi s prigovorom tuitelja da su plaani doprinosi mirovinskom osigu-ranju RH, EU sud je zauzeo stajalite da se iz te injenice ne moe izvoditi tumaenje da naknade iz tog sustava (npr. mirovina) moraju biti odreene u konkretnom iznosu. S tim u vezi lanak 1. Protokola br. 1 ne moe se tumaiti kao da daje pojedino pravo na mi-rovinu u konkretnom iznosu.

(Identino stajalite EU sud je zauzeo i u pitanju isplate mirovina pripadnici-ma bive JNA.)

U vezi s prigovorom diskriminacije EU sud smatra da su podnositelji zahtjeva bili u poloaju razliitom od osoba koje nisu ivjele na okupiranim

33

teritorijima Hrvatske i nisu primali svoje mirovine od nekih drugih vlasti. Razlika izmeu ove dvije skupine sto-ga nije diskriminirajua, budui da po-stoji objektivno i razumno opravdanje za prekid isplate mirovinskih primanja osobama koje su primale mirovinu po nekoj drugoj osnovi. Stoga ova razlika u postupanju, po miljenju Suda, ne ukazuje na to da bi bilo dolo do diskri-minacije u smislu lanka 14. Konvenci-je.

Slijedi da je ovaj dio zahtjeva oito neosnovan i da ga treba odbiti u skladu s lankom 35. stavcima 3. i 4. Konven-cije.

U vezi s prigovorom da su mirovine uskraene jer to su podnositelji tube odabrali ostati ivjeti u dijelovima Hr-vatske koji su bili okupirani te da je time prekrena odredba lanka 2. Protokola br. 4, EU sud smatra da te navode ne tre-ba ispitivati iz formalno-pravnih razloga s obzirom na to da su tueni napustili Hrvatsku prije 5. studenoga 1997. odno-sno prije stupanja na snagu Konvencije u odnosu na Hrvatsku.

Meutim, u pogledu prigovora da su podnositelji zahtjeva bili sprijeeni ui u Hrvatsku, Sud biljei kako su u stvari mogli ui u Hrvatsku i da svi sada ive u Hrvatskoj. Sud smatra kako je u takvim okolnostima ovaj prigovor ne-potkrijepljen.

Slijedi da je ovaj dio zahtjeva oito neosnovan i treba ga odbiti u skladu s lankom 35. stavcima 3. i 4. Konvenci-je.

Zakljuno

EU sud za ljudska prava u spomenu-tim je odlukama iznio nekoliko vanih stajalita za ureivanje socijalne poli-tike a time i za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti.

To su stajalita da: drave imaju pravo ureivati soci-

jalnu politiku prema slobodnoj procjeni mogu

dodjeljivati povlastice onim kategorija-ma graana za koje to smatraju odgo-varajuim, a da to istovremeno nije di-skriminacija

uplata doprinosa u mirovinski su-stav generacijske solidarnosti ne daje istodobno pravo na odreeni iznos mi-rovine

prekid isplate mirovina na okupi-rana podruja ima objektivno i razumno opravdanje, pa neisplata mirovine za to vrijeme nije diskriminacija

pravilno su primijenjeni propisi RH koji na temelju istog staa omoguu-ju isplatu samo jedne mirovine (potvr-eno naelo non bis in idem)

isplata mirovine od paravlasti iskljuuje isplatu mirovine za isto ra-zdoblje od legalnih tijela RH.

Kako se moe zakljuiti, na temelju iznesenih stajalita Europski sud za ljudska prava potvrdio je postupanje hrvatskih zakonodavnih, upravnih i sudskih tijela u sluajevima preuzima-nja mirovina bivih pripadnika JNA u hrvatsko mirovinsko osiguranje i po-novnog uspostavljanja isplate mirovina korisnicima na bivim hrvatskim okupi-ranim teritorijima.

1 Narodne novine-Meunarodni ugovori, broj 18/97. 2 lanak 1. Protokola br. 1 3 Dr. sc. Nina Vaji: EU sud za ljudska prava Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 1999. 4 lanak 35. Konvencije 5 Narodne novine, broj 71/92 6 Narodne novine, broj 96/93 7 Odluka o doputenosti zahtjeva br. 43440/98, BJ protiv Hrvatske 8 Odluka o doputenosti zahtjeva br. 43440/98. 9 Narodne novine, broj 104/97.10 Narodne novine, broj 51/98.11 Narodne novine, broj 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 143/02,117/03, 30/04 i 177/04.12 Narodne novine, broj 26/83, 5/86, 42/87, 34/89, 57/89, 40/90, 9/91, 26/93, 96/93. i 44/94.13 Presude broj Us-5053/00, Us-7424/00-4, Us-7796/1999-414 Presuda broj 7796/1999-4 u predmetu .K.

34

SummaryThe Praxis of the European Court for Human Rights Related to some

Pension Insurance Issues

The decomposition of the former country, war, transition, and reintegration of the occupied territory in the Croatian legal system, have all caused numerous problems, previously unknown, that were solved in the accordance with the established system of values, in line with young countrys interests, but also in accordance with the international values. These relates mostly to the values proclaimed by the Convention on the protection of human rights and basic freedoms (the rights on freedom and safety, freedom of opinion, freedom on undisturbed ownership, etc). In the paper the decisions of the legislative and executive bodies related to above mentioned issues are described and cited, so as the attitudes and judgments the EU court with regard to their application in the concrete cases. They confirm the correctness of the pension amount deter-mination for the pensioners of the former Yugoslav Army, so as the correctness and the legality of the principle that in the same period, for the same insurance period and same wages, two pensions should not be paid out. These attitudes are based on the proclaimed values of the above-mentioned Convention, and do not oppose to human rights and basic freedoms.