Click here to load reader

2.3. Funkcije muzeja

  • View
    226

  • Download
    1

Embed Size (px)

Text of 2.3. Funkcije muzeja

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Filozofski fakultet

Diplomski studij Informatologije

Maja Horvat

Utjecaj Noi muzeja na prepoznatljivost Muzeja Slavonije u lokalnoj zajednici

Diplomski rad

Mentor: prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog

Osijek, 2014.

Sadraj

11.Uvod

22. Muzeji

22.1. Definicije muzeja i njegove uloge u drutvu

52.2. Povijesni razvoj

62.3. Funkcije muzeja

82.3.1. Istraivaka djelatnost u muzeju

92.3.2. Izlobe i edukacija

122.3.3 Ispunjavanje slobodnog vremena

132.3.4. Komunikacijska funkcija

173.Mjerenje uspjenosti poslovanja u muzejskom kontekstu

173.1. Razlozi i podruja mjerenja uspjenosti poslovanja u muzejskom kontekstu

193.2. Muzejske vrijednosti i mjerenje uinka muzeja

234.Muzeji i kulturni turizam

254.1. Muzejske manifestacije koje promiu kulturni turizam

274.2. No muzeja u Hrvatskoj u razdoblju od 2007. 2014. godine

324.2.1 No muzeja u Muzeju Slavonije Osijek

324.2.1.1. Muzej Slavonije Osijek

334.2.1.2. Djelatnost Muzeja Slavonije Osijek

344.2.1.3. Pregled programa Muzeja Slavonije Osijek za manifestaciju No muzeja u razdoblju od 2007. 2014. godine

375. Utjecaj Noi muzeja na prepoznatljivost Muzeja Slavonije u lokalnoj zajednici: istraivanje

375.1. Ciljevi i pretpostavke

385.2. Metodologija, instrument i uzorak

396. Rezultati

396.1. Opis uzorka

396.1.1. Opis uzorka 2011. i 2012. godina

446.2. Prikaz rezultata istraivanja

446.2.1. Rezultati istraivanja usporedni prikaz za 2011. i 2012. godinu

577. Rasprava

638. Zakljuak

669. Literatura

7110. Prilozi

Saetak

Rad prikazuje istraivanje o utjecaju Noi muzeja na prepoznatljivost Muzeja Slavonije u lokalnoj zajednici koje je provedeno 2011. godine na uzorku od tri stotine i devetnaest ispitanika i 2012. godine na uzorku od dvije stotine i sedamdeset i jednog ispitanika. Cilj je utvrditi ima li No muzeja znaajnu i prepoznatljivu ulogu u promicanju i pozicioniranju Muzeja i jaanju njegove djelatnosti u lokalnoj zajednici. Na uzorak ine posjetitelji navedene manifestacije koji su pristali sudjelovati u istraivanju. Rezultati prikupljeni tijekom istraivanja prikazuju postotak zadovoljstva ispitanika s manifestacijom Noi muzeja, uestalost odlaska u muzeje tijekom godine, nain na koji posjetitelji dolaze do informacija o Noi muzeja i to bi ih potaknulo na ei dolazak. Dana je i usporedba rezultata istraivanja 2011. godine s dobivenim rezultatima istraivanja 2012. godine.Takoer, u ovom je radu opisana vanost, kao i potekoe prilikom mjerenja uspjenosti poslovanja s posebnim naglaskom na mjerenje uinka muzeja na lokalnu i iru zajednicu. Rad opisuje manifestacije sline Noi muzeja u Europi te daje kratki pregled programa Noi muzeja u Muzeju Slavonije Osijek za razdoblje od 2007. - 2014. godine. Interpretacija dobivenih rezultata omoguuje bolje razumijevanje povezanosti Noi muzeja i Muzeja Slavonije Osijek, te prepoznavanje muzeja kao institucija koje povezuju ljude s globalnim izvorima informacija i koji su nezaobilazna dionica u razvoju kulturnog turizma. Poseban je naglasak na subjektivnoj procjeni zadovoljstvom Noi muzeja od strane posjetitelja koji su sudjelovali u ovom istraivanju. Kljune rijei : No muzeja, Muzej Slavonije Osijek, mjerenje uspjenosti poslovanja, kultura vrednovanja, kulturni turizam, muzeji

1.Uvod

No muzeja kao jednodnevna manifestacija hrvatskih muzeja pokuaj je pribliavanja muzejske struke iroj javnosti. Tijekom jedne veeri, bez naknade muzeji diljem Hrvatske otvaraju svoja vrata i zbirke svim zainteresiranim posjetiteljima s ciljem podizanja svijesti o vrijednosti kulturne batine koja nas okruuje. Ovom manifestacijom potie se navika posjeta muzejima, meusobno povezivanje institucija te se naglaava vanost potencijalnog razvoja kulturno - turistikog sektora mjesta temeljenog na ponudi kulturnih ustanova.

Potaknuta Europskom noi muzeja manifestacija No muzeja u Hrvatskoj zapoela je u prosincu 2005. godine kao gradski projekt est zagrebakih muzeja da bi 2014. godine povezala ukupno dvije stotine i deset muzeja u sto gradova s vie od 360.000 posjetitelja.

Rad prikazuje istraivanje o utjecaju Noi muzeja na prepoznatljivost Muzeja Slavonije u lokalnoj zajednici koje je provedeno 2011. godine na uzorku od tri stotine i devetnaest ispitanika i 2012. godine na uzorku od dvije stotine i sedamdeset i jednog ispitanika. Cilj je utvrditi ima li No muzeja znaajnu i prepoznatljivu ulogu u promicanju i pozicioniranju Muzeja i jaanju njegove djelatnosti u lokalnoj zajednici.

Cilj je ovog rada saznati koliki utjecaj manifestacija poput osjeke Noi muzeja ima na lokalnu zajednicu, kako su posjetitelji osjeke Noi muzeja saznali za tu manifestaciju, koliko esto odlaze u muzeje tijekom godine i to bi ih potaknulo na ei odlazak te jesu li posjetitelji ove manifestacije ujedno i korisnici knjinica. Pozitivnu prepoznatljivost Noi muzeja predstavlja prvenstveno organizacija djelovanja na podruju cijele Hrvatske.Drugo poglavlje daje pregled definicija muzeja i njegove uloge u drutvu kao i povijesni razvoj muzeja, od samih poetaka do danas. Zatim su definirane funkcije muzeja gdje se obrauje pitanje izgradnje i odravanja muzejskih zbirki i istraivaka djelatnost te izlobe i edukacije, mogunosti ispunjavanja slobodnog vremena kao i komunikacijska funkcija muzeja. Tree se poglavlje bavi razlozima i podrujima mjerenja uspjenosti poslovanja u muzejskom kontekstu kao i mjerenjem uinka muzeja. Sljedee poglavlje obrauje jedan segment ekonomskog uinka muzeja na drutvo, a to je kulturni turizam. Unutar navedenog poglavlja saeto je prikazan program Noi muzeja u Muzeju Slavonije Osijek za razdoblju od 2007. 2014. godine, kao i program za Muzej Slavonije Osijek. Peto poglavlje se odnosi na istraivanje o utjecaju Noi muzeja na prepoznatljivost Muzeja Slavonije u lokalnoj zajednici.U poglavlju koje slijedi definiran je pojam muzeja i njegova uloga u drutvu.

2. Muzeji

Muzej je institucija zasnovana s ciljem da kulturnu batinu pokazuje javnosti. Rije muzej u svakodnevnoj je uporabi, ali ga nije lako definirati. Povijesni razvoj pokazuje kako su se muzeji, iako zajednikog porijekla, razdvojili u niz institucija koje na prvi pogled imaju malo zajednikih dodirnih toaka. Muzej moe mijenjati praktine oblike pojavljivanja: od muzeja kao klasine ustanove, preko muzeja kao kulturnog centra i lokaliteta in situ, do svojevrsnog virtualnog muzeja. Kada je rije o tome kako ga definirati, svatko ga drugaije poima. Upravo ovom problematikom, kao i ulogama muzeja u drutvu, bavi se sljedee poglavlje.

2.1. Definicije muzeja i njegove uloge u drutvuKao stalna ustanova vana za izgradnju drutvenog koncepta muzej ima zadau da sakuplja, vrednuje, uva i izlae javnosti zbirke predmeta, umjetnina, dokumenata prenosei ideje pohranjene u njima i stvarajui znanje o tome. Muzej kao kulturna institucija od velike je vanosti za batinu odreenih drutvenih i teritorijalnih podruja, bilo nacionalnih ili lokalnih.Sama definicija muzeja evoluirala je zajedno s razvojem drutva. Prema navodu u Opoj enciklopediji, muzej je do srednjeg vijeka sastajalite umjetnika i znanstvenika, a od kraja srednjeg vijeka muzejom se nazivaju zgrade u kojima se pohranjuju kulturno-povijesni ili umjetniki predmeti. Danas naziv muzeja nosi ustanova ili zgrada u kojoj se uvaju, prouavaju i po odreenom sustavu izlau zbirke starina i umjetnina, prirodoznanstvenih, tehnikih i slinih predmeta.

Muzej se prema Meunarodnom vijeu muzeja (ICOM) tumai kao neprofitna stalna ustanova u slubi drutva i njegova razvoja i otvorena javnosti, koja sabire, uva, istrauje, komunicira i izlae materijalna svjedoanstva ovjeka i njegove okoline, radi prouavanja, obrazovanja i zabave. Meunarodno vijee muzeja u ovoj definiciji navodi temeljne funkcije muzeja koje slue uenju i obrazovanju, kao i uitku posjetitelja. Prema enciklopediji Britannica muzej je definiran kao ustanova posveena ouvanju i tumaenju opipljivih dokaza ovjeanstva i njegovog okuenja. Iako je esto usporeivan s knjinicom, uvelike se razlikuje jer su muzejski predmeti prvenstveno jedinstveni i predstavljaju izvorni materijal za razna istraivanja i strune studije. Muzeji su osnovani s ciljem poboljanja kvalitete ivota na podrujima gdje se nalaze, promicanja kulturnog turizma kao i obogaivanja obrazovnog sustava i koritenja muzejskog prostora kao mjesta susreta znanstvenika i posjetitelja.

Opa enciklopedija Alpha encyclopedie muzej vidi kao stalnu ustanovu osnovanu s ciljem uvanja, prouavanja i izlaganja zbirki umjetnikog, povijesnog, znanstvenog ili tehnikog znaaja radi uitka i izobrazbe publike.

U temeljnim slubenim dokumentima Republike Hrvatske vezanim uz muzeje, kao to su Zakon o muzejima (lanak 5. i 7.) i Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (lanak 2., 7., 8. i 9.) muzejska djelatnost definirana je prema onome to obuhvaa i predstavlja, to jest govori se da je to skup civilizacijskih, kulturnih, prirodnih i inih dobara, kao dio nacionalne i ope batine. Muzejska djelatnost, uz gore navedeno, takoer obuhvaa strunu i znanstvenu obradu i sistematizaciju u zbirke, trajno zatiivanje muzejske grae, muzejske dokumentacije, muzejskih lokaliteta i nalazita, njihovo neposredno i posredno predoavanje javnosti putem stalnih i povremenih izlobi, te objavljivanje podataka i spoznaja o muzejskoj grai i muzejskoj dokumentaciji putem strunih, znanstvenih i drugih obavijesnih sredstava.Osamdesetih godina dvadesetog stoljea javlja se potreba za definiranjem same biti muzeja i tu Peter van Mensch donosi tri osnovne definicije. Van Mensch muzej gleda kao mjesto za sabiranje, ureivanje i zatitu materijalnih predmeta koji su izazvali neiju pozornost. Isto tako kae da je to ustanova u kojoj se primjenjuju i ostvaruju posebni odnosi ovjeka i stvarnosti te da je muzej ustanova koja sabire, dokumentira, uva, izlae i interpretira materijalna svjedoanstva i pridruene im informacije u interesu javne dobiti. Na osnovi navedenihdefinicija Peter van Mensch kao zakljuak predlae definiciju koja kae da je muzej stalna muzeoloka institucija koja uva zbirke predmeta kao dokumenata i generira znanje o tim dokumentima.

Autori Andr Gob i Nomie Drouguet u svojoj knjizi Muzeologija: povijest, razvitak, izazovi dananjice muzej opisuju kao kompleksnu, multiformnu i multifunkcionalnu instituciju. Napominju kako je zadatak muzejskih ustanova, odnosno njegovih djelatnika da usavre mehanizme djelovanja koji bi odgovarali potrebama drutva treeg tisuljea te da samim otvaranjem zbirke za javnost institucija ne stjee status muzeja.

Budui da su zbirke u muzejima veoma razliite, postoje i razliite vrste muzeja. Najee se djele prema vrstama predmeta koje uvaju, a sama podjela je na ope i specijalne dok u specijalne ubrajamo etnografske, arheoloke, umjetnike muzeje i galerije, tehnike, prirodoslovne, muzeje na otvorenom itd. Svaki od navedenih muzeja uva pojedine vrste predmeta koji su sastavljeni od razliitih materijala, dok muzeji opeg tipa prikupljaju raznovrsnu i bogatu grau te pomou nje tvore kompleksan fond koji se onda moe sastojati od nekoliko odjela odnosno zbirki. Svaki odjel odnosno zbirka ima svog voditelja koji je zaduen za nju.Uloga muzeja u drutvu od velikog je znaaja. Sagledamo li povijest muzeja od samog nastanka (gdje je u poetku vladao kaos) do danas (kada je to izuzetno organizirani sustav), moe se zakljuiti kako se muzej razvija, to jest da je evoluirao u skladu s drutvom. Maroevi kae da je muzej hram muza ija je edukativna uloga da ulazi u ivot svake nove sadanjosti, zatim riznica odabranog i skupljenog blaga koja stimulira duhovne potrebe ovjeka i omoguuje mu neposredan kontakt sa svojom prolosti. Kao zakljuni aspekt muzeja koji obuhvaa sve druge, muzej je prostorni okvir u kojem se sve to zbiva i organizam sastavljen od osoblja koje obavlja sve muzejske poslove i brine se da muzej funkcionira. Povijesni razvoj muzeja biti e objanjen nadalje u radu.

2.2. Povijesni razvojRije muzej dolazi od grke rijei Mseon koji oznaava kuu muza. Prvi zapis o umjetnikoj zbirci sakupljenoj u ratnim pohodima potjee iz starovjekovnog grada Suze, a spominje se oko 1176. godine prije Krista. Na atenskoj akropoli, u 5. stoljeu prije Krista, nalaze se arhetipski oblici buduih galerija i muzeja. Kao institucija prvi puta se javlja u helenistikom razdoblju u egipatskoj Aleksandriji iji je osniva bio vladar Ptolemej II. koji je dao izgraditi knjinicu sa znanstvenom ustanovom Muzejom. Knjinica nije bila otvorena za javnost nego samo za studente i znanstvenike. Za njene potrebe prikupljani su rukopisi, papirusi i razni natpisi sa svih strana svijeta. U antikoj Grkoj i Rimu bile su poznate pinakoteke, to jest zbirke slika koje su se prikupljale i javno izlagale u knjinicama, dvoranama, hramovima ili na otvorenome. U srednjem vijeku umjetniki predmeti uvali su se u crkvenim riznicama, a poetkom renesanse u rjenike se uvodi pojam muzej.

Dananji tip muzeja javlja se u doba renesanse u Italiji, pod tim imenom nazivala se velika zbirka umjetnina koju je u Firenci sakupio njen vladar Lorenzo de Medici. Tijekom ranog novog vijeka pod pojmom muzej obino su se podrazumijevale razne privatne zbirke. Od 16. stoljea zanimanje za prikupljanje kulturno-povijesno-znanstvene grae raste i javljaju se galerije u kojima se uvaju umjetnika djela. No tek u 18. stoljeu, iz privatnih umjetnikih zbirki, razvili su se prvi muzeji kao institucije. Tada se poinju i graditi prve muzejske zgrade prilagoene muzejskoj grai i otvorene javnosti: Asmolean Museum u Oxfordu, Naturhistorisches Museum u Beu (1748.), British Museum u Londonu (1753.) i drugi. Zavretkom Francuske revolucije nastaje veliki broj javnih muzeja, a u 19. dolazi do prvih specijalistikih razvrstavanja muzeja. Nakon vrstog formiranja institucije, muzejske zgrade se ureuju kako bi se prilagodile odreenoj vrsti muzejskog predmeta. Postupno se pokuavaju stvoriti enciklopedijski muzeji s edukativnim pristupom poput Metropolitan Museum of Art u New Yorku i Museum of Fine Arts u Bostonu, a slijedom pojave novih znanstvenih disciplina, muzejske zbirke prerastaju u specijalizirane muzeje. U 20. stoljeu se poveava broj dravnih muzeja te dolazi do konane podjele na znanstvene i umjetnike muzeje. Znanstveni se muzeji odnose na arheoloke, povijesne, prirodoslovne, tehnike, kolske i druge muzeje, dok se umjetniki odnose na one muzeje ija je djelatnost usmjerena iskljuivo na djela likovne umjetnosti kao to su slikarstvo, kiparstvo, grafika, film, kazalite, glazba i drugo. Muzeji se dijele i prema teritorijalnoj pripadnosti i to na dravne, zemaljske, pokrajinske, gradske i zaviajne. Najznaajniji su umjetniki muzeji i galerije svijeta: Uffizi u Firenci, Brerau Milanu, Louvre u Parizu, British Museumi National Galleryu Londonu, National Galleryof art u Washingtonu, Metropolitan Museum of art te Egyptiam Museum u Kairu.

U Hrvatskoj, prve grupe dokumenata u kojima nalazimo upotrijebljenu rije Musaeum, vezana je uz crkvene zajednice. Iako se ve u 16. stoljeu u raznim dokumentima i rjenicima daje naslutiti da se govori o muzejima, sama rije muzej, kao takva, nije bila upotrijebljena. Prostori Hrvatske uestalije su poeli rabiti pojam Musaeum za sakupljene zbirke batine tek u 18. stoljeu. Smatra se da je prvi muzej u Hrvatskoj bio u kui Pavla Rittera Vitezovia 1696. godine, koji je izgorio u poaru 1706. godine.Najstarija muzejska ustanova u Hrvatskoj je Arheoloki muzej u Splitu osnovan 1820. g. Najstarija sredinja institucija u Hrvatskoj bio je Narodni muzej u Zagrebu ije je djelovanje zapoelo 1846. godine kada je otvorena prva izloba. Obijedio je razliite odjele od kojih su kasnije nastali Hrvatski prirodoslovni muzej, Hrvatski povijesni muzej, Arheoloki muzej i Etnografski muzej. Ovi muzeji odvojili su se u zasebne institucije u prvoj polovici 20. stoljea.

2.3. Funkcije muzeja

Prema Van Menschu tri su osnovne muzejske funkcije koje se odnose na zatitu, istraivanje i komunikaciju. U svom PRC modelu (Preservation Research - Communication / zatita - istraivanje komunikacija) napominje kako se navedene osnovne funkcije mogu komplementarno povezati unutar cjeline muzeja, ali jednako tako i individualno djelovati na okolinu i primati utjecaje iz okoline, neovisno o drugim muzeolokim funkcija. Funkcija zatite proizlazi iz ideje da se muzejski predmet smatra primarnim dokumentom koji je izdvojen iz pojavnog svijeta u muzejsku stvarnost. Predmeti tek kao dokumenti postaju pojam znanstvene dokumentacije te je svrha njihove selekcije zatita i uvanje od propadanja. Funkciju zatite dijelimo na ouvanje drutvene vrijednosti muzejskog predmeta te na njegovo materijalno ouvanje. Drutvenu vrijednost predmeta, to jest njegovu priu, uvamo na nain da ju izlaemo javnosti uz kazala i izlobenu dokumentaciju. Materijalno ouvanje predmeta odnosi se na procese koje poduzimamo da bi zatitili i ouvali fiziki oblik muzejskog predmeta, poevi od preventivne zatite te zatita materijala koja se odnosi na konzerviranje i restauriranje muzejskog predmeta. Funkcija istraivanja odnosi se na stvaranje konkretne dokumentacije o odreenom predmetu gdje se stvara muzejska identifikacija. Da bi predmet bio muzealno identificiran potrebno ga je dugo prouavati, selektirati te kao rezultat toga smanjiti polje njegove neodreenosti. Stjecanjem muzealnosti stvara se poruka koju e taj predmet prenositi. Komunikacijska je funkcija muzeja da drutvu prenese poruke koje su sadrane u odreenom predmetu. Muzejske predmete izlaemo zbog njihove muzealnosti, to jest poruke koju prenosimo njima, a ne samo zbog njih samih. Muzejska je izloba glavni oblik komunikacijske funkcije muzeja.

Gobe i Drouguet smatraju da postoje etiri osnovne funkcije muzeja: funkcija izlaganja, funkcija uvanja, znanstvena funkcija i animacijska funkcija. Funkcija izlaganja zagovara miljenje da je svrha muzeja u prezentiranju zbirki predmeta ili vrijednosti kulturnog znaaja radi zabave i izobrazbe publike. Muzej je mjesto sabiranja i uvanja batine te kao takav mora osigurati zatitu zbirki od krae, ali i propadanja uzrokovanog djelovanjem raznih imbenika koji mogu unititi cjelovitost ili ope stanje predmeta. Kako bi ispunio znanstvenu funkciju, muzej mora provoditi razna prouavanja u korist muzejskih predmeta i njihova konteksta. Istraivanja mogu provoditi muzejski djelatnici u samom muzeju, ali vrlo je bitno poticati suradnju s vanjskim strunjacima. Posljednja funkcija, animacijska, ukljuila je muzej u kulturni i drutveni ivot svog grada i regije. Animacijske aktivnosti poput povremenih izlobi, voenih obilazaka, koncerata, radionica, priredbi i slino mogu koristiti muzeju jer putem nje on postaje prepoznat u javnosti i na taj nain privlai nove posjetitelje.

2.3.1. Istraivaka djelatnost u muzeju

Prema Zakonu o muzejima 1998. godine muzejske djelatnosti obuhvaaju skupljanje, uvanje i istraivanje civilizacijskih, kulturnih i prirodnih dobara te njihovu strunu i znanstvenu obradu i sistematizaciju u zbirke, trajno zatiivanje muzejske grae, muzejske dokumentacije, muzejskih lokaliteta i nalazita, njihovo neposredno i posredno predoavanje javnosti putem stalnih i povremenih izloaba, te objavljivanje podataka i spoznaja o muzejskoj grai i muzejskoj dokumentaciji putem strunih, znanstvenih i drugih obavijesnih sredstava. Moe se zakljuiti kako je uz skupljanje i uvanje muzejskih predmeta, istraivaka djelatnost u muzeju jedna od njegovih najbitnijih zadaa.

Svakoj izlobi, restauraciji, didaktikom predstavljanju ili kulturnoj akciji prethodi istraivaki rad muzejskih kustosa. Istraivanje u muzeju ima dva vana polazita od kojih je prvo pruiti strunjacima izvan muzeja istraivaka sredstva vezana uz tematiku i muzejske zbirke odreenog muzeja te provoditi i objavljivati vlastita istraivanja. Svaki muzej mora uskladiti svoje istraivake aktivnosti prema veliini i raspoloivim sredstvima, veliki muzeji s brojnom ekipom kustosa mogu samostalno voditi istraivake radove, dok mali muzeji koji ne raspolau potrebnim strunjacima i sredstvima otvaraju svoje zbirke vanjskim suradnicima te ih opskrbljuju odgovarajuom dokumentacijom o zbirkama. Upravo umreenje muzeja jedan je od naina koji manjim muzejima otvara mogunost za suradnju. Povezivanje moe biti iskazano kroz zajedniko objavljivanje kataloga, provoenje anketa, razmjenu informacija, postavljanje zajednikih povremenih izlobi i sline aktivnosti. Muzej je na dobiti kad njegove zbirke proue kompetentni istraivai i o njima objave strune radove koji omoguavaju zbirkama da postanu predmetom ireg prouavanja. Mnogi muzeji istraivaima daju na uvid muzejske predmete koji nisu izloeni, to jest koji se nalaze u zatvorenim skladitima.

Ovisno o infrastrukturi koja postoji u muzeju, istraivaka djelatnost moe se odvijati u raznim prostorima poput knjinice, dokumentacijskog centra, laboratorija ili radnog kabineta. Brojni muzeji posjeduju knjinicu sa strunom literaturom koja je usko vezana s tematikom muzeja koja strunjacima i vanjskim suradnicima stoji na raspolaganju. Dokumentacijski centar okuplja svu dokumentaciju, arhive, dokumente, inventare podatke o muzejskim predmetima te svu ostalu dokumentaciju koju bi mogla posluiti istraivaima (fotografije, ilustracije predmeta, reprodukcije i slino). Laboratorij ili preparatorska radionica u muzejima srednje veliine posjeduje najnuniju opremu za svakodnevno odravanje i restauraciju predmeta te njihovo prouavanje uz pomo jednostavnih instrumenata za ispitivanje koji istraivaima omoguavaju dugotrajno i precizno prouavanje uzoraka koje ele uvrstiti u svoj znanstveni rad. Zatim, u sklopu muzeja kao prostor namijenjen istraivaima, veinom vanjskim suradnicima, nalazi se radni kabinet koji omoguuje mirno mjesto gdje mogu prouavati muzejske predmete. Dokumentacijom svakog istraivanja u muzejskoj djelatnosti prate se i fiksiraju radni procesi i postupci te biljee rezultati istraivanja. Oni su element za stvaranje novog znanja razliitih znanstvenih predznaka.

Iz navedenog vidljivo je da znanstveno istraivanje podupire sve muzejske funkcije, ono je nuno za ouvanje predmeta s obzirom na to da je dobro poznavanje djela preduvjet za zahvat na podruju zatite i restauracije, o njemu ovisi i nain prezentiranja te sadraj izlobe. Takoer, postoje i istraivanja koja su usmjerena na analizu izlobe kao naina komuniciranja i edukacije, o emu e biti vie govora u poglavlju koje slijedi.

2.3.2. Izlobe i edukacija

Muzejska je izloba u najirem smislu sredstvo komunikacije, to jest glavni oblik komunikacijske funkcije muzeja. Temeljno obiljeje izlobe kao komunikacije sastoji se u tome da posjetitelju preputa odluujuu ulogu u otkrivanju smisla. Izloba posjetitelju daje naputke kako bi istovremeno prepoznao da je rije o izlobi i shvatio ono bitno, to jest kako bi prepoznao izloak od onoga koji to nije i sve popratio podacima priloenim uz izloene predmete. Izloba je uvjetovana kulturnim potrebama, interesima i svrhom.

U UNESCO-vom priruniku Verhaar i Meeter izlobu su definirali kao komunikaciju koja podrazumijeva veliku publiku s ciljem prijenosa informacija, ideja i osjeaja nadovezujui se na materijalni dokaz ovjeka i njegovog okruenja uz pomo vizualnih i dimenzijskih metoda. Burcaw ju je definirao kao skup predmeta umjetnike, povijesne, znanstvene ili tehnoloke prirode, kroz koji se posjetitelji kreu od jedne jedinice do druge odreenim slijedom koji je dizajniran da bude smislen obrazovno i estetski. Herreman smatra da je ona komunikacijski medij baziran na objektima i njihovim komplementarnim elementima, prezentiran u za to predodreenom prostoru, koji koristi specijalne interpretacijske tehnike i slijed uenja kojima je cilj prijenos i komunikacija sadraja, vrijednosti ili znanja. Jean Davallon odreuje izlobu kao sustav koji je nastao rasporeivanjem stvari u prostoru s osnovnom namjerom da budu dostupne drutvenim jedinkama. Peter van Mensch izlobu vidi kao zemlju snova, to jest kao rezultat procesa selekcije i manipulacije informacijama, gdje posjetitelj prihvaa sudove i interpretacije kojima muzej kao medij odreuje znaenje. Prema Maroeviu izloba je sloeni informacijski sustav u kojem se pomou predmeta - dokumenata prenosi korisnicima - publici poruka koja e se konstruirati u svakoj pojedinoj linosti u skladu s njezinim interesima, znanjem i matom.

Izloba se koristi raznorodnim predmetima kao to su djela, fotografije, crtei, pokretne slike (filmovi, video...) i predstavljaju elemente, odnosno osnovne jedinice jezika izlobe. Izloba posjeduje svoj vlastiti jezik koji izloeni predmeti sami po sebi ne prenose niti se on sastoji od popratnih tekstova. Stvoren je od verbalnih elemenata (tekstovi) i neverbalnih koji mogu biti vizualni, auditivni, olfaktivni, taktilni i drugi. Nijedan od ovih elemenata nema znaaj sam po sebi, ve se njihovim rasporeivanjem i spajanjem daje smisao izlobi. Izloba posjetitelju mora pribliiti ovaj jezik i uiti ga kako dokuiti smisao izlobe.

Edukacija u muzeju vaan je segment muzeolokog rada. Edukacija je definirana kao pedagoki i didaktiki osmiljeno i sustavno organizirano uenje, odnosno iskustvo pojedinca koje se oituje u porastu znanja i vjetina te razvoju sposobnosti. Upravo to iskustvo, edukacija u kojoj je posjetitelj aktivni sudionik, mogue je dobiti u muzejima. Uenje u muzeju spontani je proces, iskustveno doivljajno uenje odvija se na temelju istraivanja pojedinca gdje je smanjena uloga teksta pomou muzejskog predmeta te je vee usmjerenje na vizualnim i ostalim osjetilima. Edukativni programi usmjereni su ne samo na stjecanje znanja, ve i razliitih vjetina i iskustava, a namijenjeni su irokom krugu posjetitelja (predkolcima, osnovnokolcima, srednjokolcima, studentima, individualnim posjetiteljima, obiteljima, turistima i svim zainteresiranima). Muzejska edukacija ukljuuje struna opa i tematska vodstva (stalni postavi ili povremene izlobe), muzejske radionice, edukativne projekte, objavljivanje pedagoko edukativnih publikacija, projekcije videofilmova i diapozitiva, interaktivni i online projekti, predavanja, susrete s umjetnicima te razna druga kulturna dogaanja.

Moe se rei da postoji slika o muzeju kao o staroj zgradi gdje se uvaju stare stvari. Razbijanje predrasude o muzejima kao takvima mogue je ostvariti uz kompetentne muzejske pedagoge i ostalo struno muzejsko osoblje. Moderne tehnike izlaganja i prezentiranja muzejskog predmeta, organiziranje radionica tijekom kolskih praznika ili slanjem dopisa osnovnim i srednjim kolama za svaku izlobu ili dogaanje koje je primjereno odabranom uzrastu poveava se mogunost posjete i uspostavljanja te odravanja stalnih kontakta sa kolama te drugim posjetiteljima. Ukoliko se muzej i njegovo osoblje odlue na privlaenje posjetitelja kolskog uzrasta, moraju voditi rauna o tome da radionice i izlobe poinju poetkom kolske godine, a prije samog poetka kontakt izmeu nastavnika - profesora i muzejskog pedagoga - kustosa omoguit e upoznavanje kolskog gradiva i muzejske aktivnosti na osnovu ega prosvjetni radnici mogu isplanirati koje se aktivnosti mogu odravati u muzeju, a muzejski strunjaci, ukoliko je potrebno, prilagoditi sadraj nastavnom programu.

U sklopu projekta Muzeji za sve Muzejske udruge Istone Hrvatske koji je zapoeo 2009. godine i iji je cilj otvaranje muzeja prema potrebama osoba s invaliditetom, njihovog educiranja, kao i educiranja muzejskih pedagoga kroz razne radionice i predavanja vidljiv je pomak u angamanu od strane muzeja diljem Hrvatske. Muzej Slavonije Osijek ukljuio se u navedeni projekt organizirajui etiri radionice izrade i ukraavanja licitara putem kojih su eljeli ukljuiti i educirati sugraane, od najstarijih do najmlaih, o vanosti ouvanja jedne osjeke tradicije. Zadnja radionica organizirana je s lanovima gluhoslijepih osoba Dodir te je omoguila ukljuivanje osoba s posebnim potrebama u program muzejske edukacije. Vie o ovom projektu i programu i Muzeju Slavonije Osijek moe se pronai na slubenim stranicama Muzejske udruge Istone Hrvatske. Pregledom edukativnih aktivnosti za djecu brojnih hrvatskih muzeja moe se zakljuiti kako mnogi muzeji nemaju zaposlenog muzejskog pedagoga, te da postoji sluajevi gdje su oni zaposlenici muzeja, ali njihova uloga organiziranja radionica, predavanja i privlaenja mladih u muzej nije vidljiva. Mnogi hrvatski muzeji nemaju zaposlenog muzejskog pedagoga, razlog je mogue potraiti u financijskom polju ili u injenici da jo uvijek ne vide potrebu za privlaenjem mladih u muzeje. Takoer, neki muzeji pod edukativne aktivnosti smatraju samo grupne posjete i struna vodstva, zanemarujui iskustveno doivljajno uenje koje im muzej prua.

2.3.3 Ispunjavanje slobodnog vremena

Kolokvijalnim jezikom slobodno vrijeme definiran je kao ono vrijeme u kojemu se moemo baviti onim to nam priinjava zadovoljstvo, za to smo esto zakinuti u okviru svog radnog vremena. Zabriskie i McCormick smatraju da je slobodno vrijeme obitelji vrijeme u kojem lanovi obitelji zajedno sudjeluju u odabranim aktivnostima te tako razvijaju meusobno povjerenje i bliske odnose, ime doprinose stvaranju slone obiteljske zajednice. Radno mjesto, kao i zanimanje na nestabilnom tritu rada ini slobodno vrijeme znaajnije te vanost odabira sadraja ima veu vrijednost. Pri odabiru aktivnosti u slobodno vrijeme roditelji se esto okreu raznim igraonicama, trgovakim centrima, kinima, kazalitima, sajmovima i slino. Nadalje, Sedlar i Boneta smatraju da sadraji koje obitelji odabiru za provoenje svog slobodnog vremena imaju veliku vanost za socijalizaciju i edukaciju djece kao i ostalih lanova obitelji. Posljednjih desetljea muzeji pokuavaju uskladiti edukacijsku funkciju sa slikom muzeja koji prua mogunost ispunjavanja slobodnog vremena i zabave, a obitelji su ciljana publika. Ukoliko muzeji ele biti prepoznati od strane pojedinaca i obitelji, potreban je angaman s njihove strane kako bi se prepoznala mogunost zabave i uenja na jednom mjestu. Iako je dolazak u muzej direktno povezan s uenjem kroz izlobe i razne edukacijske programe, jednako tako bitno je formiranje obiteljskog identiteta i identiteta pojedinca u jednom neformalnom okruenju. Prema provedenom istraivanju Berc i Kokori Slobodno vrijeme obitelji kao imbenik obiteljske kohezivnosti i zadovoljstva obiteljskim ivotomrezultati su pokazali kako se muzeji nalaze na etvrtom mjestu prilikom odabira zajednikih aktivnosti u slobodno vrijeme (zajedniki odlazak na drutvena dogaanja muzeji, sajmovi i slino) iza zajednikih aktivnosti kod kue (gledanje TV-a, itanje...), zajednikih aktivnosti oko kue (etnje, igra s kunim ljubimcem...) te zajedniki odlazak u goste/ restoran / zabave i slino.

Kroz zajedniko provoenje slobodnog vremena pojedinci i lanovi obitelji mogu se posvetiti jednim drugima, ili sami sebi, odmoriti se, zabaviti se i postii osobni razvoj. Muzeji mogu ponuditi kvalitetne programe i razliite edukacijsko kreativne aktivnosti kako bi privukli sve one koji su u potrazi za mjestom gdje bi mogli kvalitetno provesti svoje slobodno vrijeme, samo je potrebno osvijestiti tu mogunost meu muzejskim pedagozima i ostalim strunim muzejskim osobljem.

2.3.4. Komunikacijska funkcija

Prema Lasswellu komunikacija je proces prenoenja informacije izmeu jednog ili vie poiljatelja (E - emitters) te jednog ili vie primatelja (R - receivers) kroz kanal (C - channel). Proces se moe odvijati u dva smjera, ovisno o tome je li jednosmjeran ili dvosmjeran (interaktivan). U jednosmjernom, komunikacija poinje od poiljatelja kroz postojei komunikacijski kanal do primatelja i grafiki se prikazuje na ovaj nain E C R, dok kod dvosmjernog aktivno sudjeluje i primatelj E C R. U muzejskom se kontekstu komunikacija odnosi na prezentaciju rezultata istraivanja (izlobe, katalozi, lanci i konferencije) te ukljuuje skup informacija o muzejskom predmetu (stalni postavi i informacije vezane uz njega). Gledajui iz perspektive ICOM- ove definicije muzeja, komunikacija u muzejskom kontekstu dijeljenje je muzejskih predmeta i informacija o njemu koje su nastale na temelju razliitih znanstvenih istraivanja s razliitom publikom. Sve do druge polovice 20. stoljea glavne funkcije muzeja bile su uvanje kulturne batine te njegovo izlaganje javnosti u obliku izlobe bez izraavanja namjere za komunikacijom odailjanja odreene poruke publici. U posljednjem desetljeu 20. stoljea pitanje muzeja kao medija postalo je jasnije kroz tematske izlobe koje su primarno usmjerene edukaciji posjetitelja.

Postoje razliite vrste muzejske komunikacije, a prema Stranskom to su prezentativna, komunikacija edicije i opa komunikacija, te se svaka od tih komunikacija odnosi konkretno na muzealije i njihovu znanstvenu interpretaciju. Prezentativna komunikacija je oblik komunikacije koji je specifian za batinske ustanove, te je jedan od najeih oblika komunikacije uope. Ona je posebna vrsta vizualne komunikacije koja se slui autentinim predmetima kao izvorima informacija. Predmete izlaemo zbog njihove muzealnosti, tj. poruke koju prenosimo njima, a ne samo zbog njih samih. Stranski napominje kako je vano nai nain kako bismo posredstvom konkretnog mogli izraziti apstraktno, to jest kako bismo se pojavom usmjerili prema sri stvari. Komunikacija edicije za razliku od prezentativne komunikacije vremenski je i prostorno ograniena i gotovo neponovljiva, ovaj se oblik komunikacije odnosi na distribuciju informacija koja se obavlja posredstvom publikacija. Takve edicije omoguavaju da se trajanje informacijskih efekata raznih muzeolokih aktivnosti produi i distribuira u prostor. Ovaj oblik podrazumijeva razliite medije koji ne moraju biti, a esto i nisu dijelom muzeja, kao na primjer katalozi, gramofonske ploe, video i audiokasete, razglednice, naljepnice, hologrami i slino... Opa komunikacija podrazumijeva velik broj oblika komunikacije koji se mogu primijeniti na muzejsku djelatnost openito. Na primjer predavanja, koncerti u muzejima, snimanje i projekcije filmova u muzejima, organiziranje manifestacija poput Noi muzeja i slino.

Moe se zakljuiti da je dolo do velikih promjena u nainima muzejske komunikacije, poevi od prezentativne, komunikacije edicija i ope komunikacije, kako su prethodno navedene. Od stalnih postava, do povremenih i tematskih izlobi, preko ostalih vrsta publiciranja meu koje je uz knjige, kataloge i druge vrste klasinih publikacija ula produkcija CD- a, video vrpci i nepreglednih Internet stranica koja potie usvajanje novih znanja na nekonvencionalan nain. U muzejskom svijetu promjene su se dogodile u smjeru organiziranja velikih tematskih izlobi u kojima se izlau predmeti iz razliitih muzeja omoguavajui nove sustavne spoznaje koje su se prije dogaale na imaginarnoj razini. Veliki projekti koji se istodobno odvijaju u vie zemalja (muzeoloka interpretacija karolinke Europe u Paderbornu, Yorku, Barceloni, Bresci i Splitu) novi su poticaji promjeni dimenzije muzejske stvarnosti. Nadalje, dogaa se promjena u primjeni novih tehnologija u muzejskim izlobama gdje je ona postala normalno sredstvo prenoenja poruka i stvaranja vizualne podrke. Svijet raunala i oblici interakcije koje ono nudi otvaraju bitno drugaije mogunosti komunikacije te stvaranje virtualnih muzeja koji postaju mono sredstvo stvaranja predodbi o svijetu i njegovoj povijesti pred zaslonom raunala. S druge strane, muzeji na otvorenom i eko muzeji pridonose irenju razumijevanja i uporabe kulturne batine gdje se interpretacija kulturne i prirodne batine odvija izvan klasinih muzejskih zgrada.

3.Mjerenje uspjenosti poslovanja u muzejskom kontekstu

Ovo poglavlje donosi detaljniji prikaz vanosti (kontinuiranog) mjerenja cjelokupnog poslovanja muzeja i njima srodnih ustanova i dokazivanja uspjenosti njihovog poslovanja. Upravo na temelju tih rezultata mjerenja muzeji mogu svojim financijerima dokazivati vanost i vrijednost svog doprinosa za iru drutvenu zajednicu. Upravo ovo zadnje temeljni je razlog osnutka i postojanja svih batinskih ustanova poput arhiva, knjinica i muzeja, a moe biti i jedan od presudnih razloga njihova opstanka u drutvima koja funkcioniraju u uvjetima teke ekonomske recesije, kao to je situacija s Hrvatskom.

3.1. Razlozi i podruja mjerenja uspjenosti poslovanja u muzejskom kontekstu

Nain na koji e se dokazati vrijednost ustanove za zajednicu u kojoj djeluje kao i razina kvalitete ponuene usluge te opravdati raspoloiva sredstva na najbolji mogui nain mogue je postii samo kroz vrednovanje poslovanja ustanove za to je potrebno osigurati postupke prikupljanja i obrade statistikih podataka te mjerenje uspjenosti poslovanja pomou sustava pokazatelja uspjenosti.

Openito, vrednovanje je definirano kao odreivanje vrijednosti, a primijenjeno u muzejskom upravljanju, to bi znailo vrednovanje znaajnih vidova poslovanja muzeja. U normi ISO 11620:2008, vrednovanje je definirano kao postupak utvrivanja uspjenosti, uinkovitosti, korisnosti i znaajnosti neke usluge ili ustanove.

Mjerenje uspjenosti poslovanja vana je zadaa muzejskog menadmenta koji nadzire uspjenost muzeja vodei se njegovim poslanjem i unaprijed postavljenim ciljevima i zadaama. Upravo mjerenje uspjenosti poslovanja kroz dobro odabrane pokazatelje uspjenosti pomae menaderima ili upravi pri saznanju koliko je muzej uspjean u ispunjavanju svojih ciljeva te komuniciranju rezultata javnosti i financijerima. Potrebno je opravdati koritenje muzejskih sredstava, odnosila se ona na osoblje, muzejske predmete, opremu, muzejsku zgradu, financije ili vrijeme osoblja.

Uspjenost poslovanja moe se odnositi na sam muzej kao organizaciju, na muzejsko osoblje ili na financijsku uspjenost muzeja. Uspjenost moe biti mjerena kvalitativnim ili kvantitativnim imbenicima. Tradicionalno se iskazivala statistikim podacima tj. kvantitativnim imbenicima koje je bilo jednostavno mjeriti i prikazati. Danas kad govorimo o uspjenosti poslovanja, ne mislimo samo na kvantitativne pokazatelje, ve pokuavamo analizirati sve pokazatelje uspjenosti. Kvalitativno mjerenje uspjenosti moe se primijeniti prilikom procjene kvalitete zatite i pohrane arheoloke zbirke, dok kvantitativno mjerenje primjenjujemo kada mjerimo broj muzejskih predmeta koji su restaurirani u jednom mjesecu ili jednoj godini.

Znanstvenici koji se bave ovom problematikom slau se da jo ne postoji samo jedan pokazatelj za sve aspekte uspjenosti poslovanja. Danas pri odabiru pokazatelja uspjenosti treba uvaiti njihovu informativnost, pouzdanost, valjanost, preciznost, praktinost i usporedivost. Muzeji trebaju odrediti odreeni broj pokazatelja uspjenosti koji se odnose na odabrana podruja njegovog djelovanja koja e biti vrednovana. Pokazatelji uspjenosti razlikuju se od muzeja do muzeja, ovisno o prioritetima i ciljevima muzeja. Odabrani pokazatelji moraju biti u skladu s vremenom muzejskog osoblja koje e biti zadueno za njihovo praenje. Mjerenje uspjenosti poslovanja mora biti usmjereno na tri glavna podruja muzejskog djelovanja upravljanje muzejskim zbirkama, odjel koji je zaduen za odnos s korisnicima te muzejski menadment. Svako podruje moe biti podijeljeno na manje dijelove kako bi se dobio precizniji uvid u stanje. Na primjer, upravljanje zbirkama mogue je podijeliti na nabavu, restauraciju, konzervaciju, depo muzejsko spremite, znanstveno istraivanje, dokumentaciju ili sigurnost zbirke. Dok odabrani pokazatelji uspjenosti za upravljanje zbirkama mogu biti broj dokumentiranih muzejskih predmeta, postotak dokumentiranja zbirke, troak dokumentiranja po muzejskom predmetu te postotak dostupnih zapisa javnosti. Prema Evansu, upotreba neodgovarajuih pokazatelja uspjenosti moe rezultirati manipulacijom dobivenih podataka, dok se fokus osoblja moe usmjeriti na odravanje (krivo) odabranih pokazatelja uspjenosti te istovremeno zanemariti vanost odravanja kvalitete usluga muzeja koje nisu vrednovane. Vrlo je vano odabrati pokazatelje uspjenosti poslovanja koji e reflektirati stvarnu sliku muzeja i time poveati uinkovitost njegovog poslovanja.

Mjerenjem i analiziranjem uspjenosti poslovanja muzeja u skladu s njegovim ciljevima i zadaama na sistematian nain, menadment i muzejsko osoblje mogu pratiti nastale promjene te uvidjeti dobre i loe strane muzejskog upravljanja i muzejskog djelovanja openito. Vano je u potpunosti shvatiti probleme s kojima se danas suoavaju muzeji. Muzeji su pozicionirani na tritu samo da bi se odmah ustanovilo kako je to trite okruenje koja se naglo mijenja i postaje sve zahtjevnija. Moraju sve vie i vie preuzimati inicijativu, ne samo pasivno odgovarati na dogaaje, ve aktivno nastojati da ih sami stvaraju. Suvremena koncentracija na upravljanje mogla bi pomoi muzejima da bolje shvate zato postoje, koje ciljeve nastoje postii i na koji ih nain mogu najuinkovitije ostvariti. Dok e veina muzeja uvijek ostati do neke mjere ovisna o javnom financiranju, prenoenje teita na poveanje uspjenosti i odgovornosti za koritenje javnih sredstava uz uinkovitiju upravljaku politiku usmjerit e muzeje pozitivnim kretanjima. Vrednovanje uspjenosti poslovanja omoguit e bolju prezentaciju osnivaima i drugim financijerima, te uz prikaz uinka koji muzej ima na lokalnu i iru zajednicu prikazat e se jo ira slika i vanost koju muzej ima u svojoj zajednici, o emu e biti vie u poglavlju koje slijedi.3.2. Muzejske vrijednosti i mjerenje uinka muzeja

Uzimajui u obzir da su muzeji neprofitne institucije i da ne postoje jednaki uvjeti prikazivanja njihove vrijednosti kao kod profitnih institucija koje prodaju svoje proizvode, pitanje vrednovanja uinka muzeja puno je kompleksnije prirode. Njihova vrijednost ne moe biti mjerena samo pomou financijskih aspekata, iako muzeji i ostale kulturne ustanove imaju mjerljivu ekonomsku vrijednost kroz prodaju ulaznica, publikacija, suvenira ili ukoliko postoji zarade od kafia ili restorana unutar muzeja. S druge strane, njezinu umjetniku, nematerijalnu vrijednost puno je tee prikazati, kao i uinak koji ima na lokalnu zajednicu. Procjena unutarnje vrijednosti umjetnosti i kulture dolazi od strane strunjaka, umjetnika ili kritiara umjetnosti. U dananjem muzeju, kada govorimo o mjerenju uinka potrebno je uskladiti materijalnu i nematerijalnu vrijednost te u skladu s tim odabrati prikladne pokazatelje uspjenosti.

Vrednovanje uinka donosi tzv. rezultate vieg stupnja (higher order effects), odnosno rezultate koji su dugoroniji i koji utjeu na kvalitetu ivota, promjenu stavova, uenja i rada te predstavljaju najvanije uinke, ali i najtee za mjeriti. Prema Boolou uinak predstavlja dinamian pojam koji podrazumijeva odnos uzorka i posljedica mjerljivih u kratkom (jednostavnije za dokazati) ili duem (tee dokazati) vremenskom razdoblju. Uinak, gledajui iz kuta vrednovanja, definiran je kao pozitivan ili negativan, primarni ili sekundarni, direktni ili indirektni dugotrajni utjecaj, to jest rezultat nekog djelovanja. Definiran iz gledita menadmenta, uinak je definiran kao vidljiva i mjerljiva razlika koja je nastala djelovanjem jednog entiteta na drugi. Gledajui iz perspektive muzeja, uinci odraavaju nastalu promjenu kod muzejskih posjetitelja kao rezultat direktnog kontakta s muzejom, muzejskom graom, njegovim uslugama ili programima. Uinci muzeja dijele se na ekonomske, drutvene, kulturne, edukacijske, uinke koje muzej ima na okoli i druge.

Procjena uinka pristup je koji u sredite stavlja korisnika te usluge i programe koji zadovoljavaju korisnikove potrebe i ijim se koritenjem postie promjena kod korisnika. Ovakav pristup potie razmiljanje o korisnosti dostupnih usluga te dodatnog sadraja koji muzej nudi i izravno pokazuje osoblju utjecaj njihovog rada na korisnika te naglaava svrhu i ciljeve poslovanja. Takoer, moe biti od velike pomoi pri prikupljanju sredstava za uvoenje novog sadraja, jasno naglasiti koje su uspjene usluge i programi te demonstrirati doprinos muzeja prilikom rjeavanja problema u lokalnoj zajednici.

Kada govorimo o uinku muzeja na njegovu lokalnu zajednicu potrebno je definirati njegov drutveni i ekonomski uinak. Drutveni uinak odnosi se na utjecaj koji muzej ima na osobni i drutveni razvoj pojedinca, to jest na kontinuirani utjecaj koji muzej ima na svoju zajednicu, na primjer poticanje cjeloivotnog uenja, poveanje samopouzdanja, poboljanje zdravstvenog stanja, sposobnost izraavanja emocija, razumijevanje i tolerancije za druge, razvoj identiteta i pripadnosti zajednici te osjeaj ponosa kod pojedinca. Ekonomski se uinak odnosi na ekonomske faktore poput poveanja zaposlenosti u zajednici (kroz direktno zapoljavanje u muzeju) ili indirektno poveanje kroz razvoj kulturnog turizma, ekonomski rast i razvoj zajednice te posjetiteljev troak hrane, smjetaja, raznih usluga i maloprodaje.

Potrebno je sagledati i uinak koji muzej svojim djelovanjem ima na pojedinca, tj. posjetitelja. Hooper, Greenhill i Dodd u svojoj studiji procjene uinka muzeja i galerija na posjetitelje zakljuili su da prilikom posjeta dolazi do osvjeivanja o samom postojanju muzeja i galerija, poticanju ideja o potencijalu muzeja kao predstavnika razliitih kultura te poveanje kulturne svjesnosti kao i pripadnosti odreenoj zajednici i kulturi. U muzejima posjetitelji dolaze do novih informacija unutar drutvenog konteksta, razvijaju nove vjetine poput promatranja, usporedbe, identificiranja, klasificiranja, testiranja i slino. Ranije provedene studije pokazale kako je mogunost uenja i saznavanje neeg novog jedna od glavnih motivacija za posjet muzeju. Takoer, pokazano je kako posjetitelji ne gledaju uenje i zabavu kao dva meusobno iskljuiva pojma, ve da na zabavu gledaju kao na motivaciju za uenje.

Istraivaki projekt koji je usmjeren na mjerenje uinka muzeja na lokalnu zajednicu i prepoznavanje potreba zajednice Investigating the impact of small museums in their local communities pokrenut je od strane australskog Arts New South Wales muzeja i galerije New South Wales te Tehnolokog sveuilita u Sydneyju. Cilj je bio razviti metodologiju koja bi omoguila procjenu te raspon uinka muzeja na lokalnu zajednicu i kroz navedeno identificirati tipove programa i procesa koji vode pozitivnom uinku muzeja. Koriteni su kvalitativni i kvantitativni pokazatelji, kvalitativni su usmjereni na identificiranje drutvenog i kulturnog doprinosa koji muzej prua posjetiteljima, osoblju, volonterima i financijerima. Kvantitativni pokazatelji usmjereni su na ispitivanje 294 lokalna stanovnika te njihova vjerovanja i ponaanja prilikom koritenja muzeja, sudjelovanja u programima te spremnosti da dodatno plate i time potaknu nove programe i muzejske sadraje. Rezultati su pokazali kako postoji individualni drutveni doprinos koji se oituje kroz poveanje kvalitete ivota u zajednici, kao i poveanje interakcija te stvaranje kontakta kako s lokalnom, tako i sa irom zajednicom. Takoer, muzeji pomau pri stvaranje osjeaja pripadnost u zajednici i jaaju osjeaj ponosa za tradiciju i obiaje te ukljuuju stanovnike u lokalne projekte.

U svom lanku Measuring the impact of museums on their communities: the role of the 21st century museum Kelly naglaava kako su muzeji, njihovo poslanje, drutvena odgovornost i ukljuenost u konstantnom procesu prilagodbe drutvenim i ekonomskim zahtjevima na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini. Muzeji moraju pronai nain kako ostati relevantni i osjetljivi na problematiku koja je aktualna kako u lokalnoj, tako i u iroj zajednici (prava manjina, odrivost, nezaposlenost i sl.). Takoer, kako bi dobili financijsku potporu te nove ulagae potrebno je vrednovati i prikazati utjecaj muzeja i njegovih programa na lokalnu zajednicu. Identificirajui drutveni uinak muzeja jedan je od naina kako maknuti fokus s ekonomskih pokazatelja na ire razumijevanje naina na koji umjetnost i kultura doprinose razvoju lokalne zajednice. Utjecaj koji muzej ima ovisi o njegovoj prisutnosti u zajednici njegovim programima, aktivnostima i sadrajem kojem privlai posjetitelje. Stone smatra da je teko prikazati direktnu vezu izmeu muzeja i uinka koji on ima na lokalnu zajednicu te predlae da se mjerenje ne usmjeri na sam uinak koji je pokrenut od strane muzeja, ve na njegov doprinos.

U veini muzeja u Republici Hrvatskoj ne provodi se sustavno vrednovanjenjihovog rada. Veina muzeja radi statistike analize, mjeri kvantitativne pokazatelje koji sami za sebe o uspjenosti ne govore mnogo.Potrebno je uloiti puno napora kako bi se postiglo dugorono, strateko planiranje koje bi rezultiralo uspjenim poslovanjem ustanove. S obzirom na svjetsketrendove i muzeji u Hrvatskoj morat e slijediti pozitivnu praksu razvijenih muzeja.

Sljedee poglavlje obrauje jedan segment ekonomskog uinka muzeja na drutvo, a to je kulturni turizam.4.Muzeji i kulturni turizam

U najirem znaenju kulturni se turizam odnosi na sve oblike putovanja izvan mjesta stalnog boravka, motivirane potpuno ili samo djelomice zanimanjem za povijesnu, umjetniku, znanstvenu, tradicijsku ili suvremenu batinu neke zajednice, regije, grupe ili ustanove, pri emu posjetitelji dobivaju uvid u novi i drukiji nain materijalnog i duhovnog ivljenja. Upravo to novo iskustvo razlog je uspjeha te vrste turizma. Kulturni turizam bavi se cijelim rasponom ljudskoga stvaralatva, obiajima, nasljeem i kulturnim aktivnostima.

U Strategiji razvoja kulturnog turizma RH definira kulturni turizam kao turizam specijalnih interesa koji se odnosi na posjete osoba izvan njihovog stalnog mjesta boravka s ciljem upoznavanja povijesti, umjetnosti, nasljea ili stila ivota podruja. Unutar pojma kulturnoga turizma muzejima pripada posebno mjesto zahvaljujui njihovu statusu medijatora kulture - muzeji svojim zbirkama privlae posjetitelje. Odrivi kulturni turizam pritom podrazumijeva obziran odnos prema kulturnoj batini zajednice, njezino puno uvaavanje i ouvanje od strane turista, kao i od strane turistike industrije kao korisnika. Demonja definira kulturni turizam kao jedan od odabranih oblika turistikog kretanja koji je motiviran kulturnim i umjetnikim resursima, kao i vrijednostima te sadrajima. On je vaan generator odrivog razvoja jer omoguuje da mjesta koja nisu iskljuivo turistika uz osmiljene razvojne strategije, koje se temelje na lokalnim kulturno umjetnikim potencijalima, postanu zanimljiva turistima, ali i lokalnom stanovnitvu. Od turizma kultura dobiva dodatni izvor prihoda, proiruju se trita, stvaraju se novi segmenti posjetitelja, potie se profesionalno upravljanje i marketing kulturnim dobrima, stvara se bolja kontrola nad koritenjem kulturnih potencijala i meu lokalnim stanovnitvom stvara se bolji imid kulture.

Hrvatska je bogata kulturno turistikim resursima, ali njihova brojnost ne znai razvijenost kulturnog turizma. Posjeduje brojne urbane i ruralne povijesne cjeline, UNESCO lokalitete, bogatstvo nematerijalnih kulturnih dobara, niz kulturnih ustanova (muzeji, knjinice, arhivi, kazalita, kina i druge), no da bi se razvio kulturni turizam svi ti potencijali moraju se aktivirati i uiniti atraktivnim za turiste, ali i za lokalno stanovnitvo. Ukoliko se oni sauvaju za budue generacije, onda je rije o odrivom kulturnom turizmu.

Identificirano je vie problema koji se javljaju u kulturnom turizmu u Hrvatskoj poput nedovoljno razvijenog sustava kulturnih statistika, nedovoljna znanja koordinatora projekta o kulturnom menadmentu, nepostojanje prepoznatljivog kulturno turistikog proizvoda, povrno znanje lokalnog stanovnitva o vlastitoj batini, nedovoljna ili loe organizirana promidba, nedovoljna suradnja izmeu sektora kultura i turizma i drugi. Stratekim planom razvoja kulturnog turizma, osnivanjem Ureda za kulturni turizam i aktivnostima Ureda i Ministarstva turizma RH na nacionalnoj razini, kulturni turizam odreen je kao jedan od prioriteta hrvatskog turizma gdje se planski i konkretno pokuavaju rijeiti navedeni problemi i osmisliti turistiki imid gradova i manjih mjesta s ciljem spreavanja propadanja kulturne batine.

Tradicija hrvatskih muzeja obogaena je posljednjih godina nizom adaptiranih, novoosnovanih i novoizgraenih muzeja: Muzej krapinskih neandertalca, Muzej antikog stakla u Zadru ili Arheoloki muzej Narona u Vidu. Razvoj muzeja rezultirao je poveanjem broja zaposlenih u muzejima, uvoenje novih tehnologija, izlobenih projekata i uvoenjem novih programa poput Noi muzeja. Cilj bilo koje kulturne institucije pa tako i muzeja jest poveanje posjeta, elja da muzej postane mjesto susreta, okupljanja i druenja. Mnogi imbenici potencijalno utjeu na odluku posjetiti muzej ili ne, poput preporuke prijatelja ili obitelji, prola ugodna iskustva, osobni interesi i vrijednosti. U izboru aktivnosti za slobodno vrijeme odluka o posjetu muzeju ovisit e o tome vjeruje li potencijalni posjetitelj da e muzej ispuniti njegove potrebe ili elje.

Muzeji u Velikoj Britaniji imaju veliku ulogu u privlaenju posjetitelja i stvaranju britanskoga brenda te se svrstavaju meu najposjeenije muzeje u svijetu. Statistike pokazuju mo muzeja u privlaenju posjetitelja s obzirom da su svrstani u deset glavnih atrakcija koje posjetitelje zanimaju i koje posjeuju u Velikoj Britaniji.

Kako bi se to bolje prezentirali potencijalnim posjetiteljima vano je dokazati vrijednost muzeja, kao i potvrditi kvalitetu ponuene usluge kroz pravilno vrednovanje poslovanja, te ponuenih programa i usluga neke ustanove.

4.1. Muzejske manifestacije koje promiu kulturni turizam

Jedan od bitnih naina promicanja svijesti o kulturnoj batini koja je sadrana u muzejima je svakako Meunarodni dan muzeja. Obiljeavanje Meunarodnog dana muzeja, (18. svibnja), pokrenuo je 1977. godine Meunarodni savjet za muzeje. Meunarodni dan muzeja obiljeava se ve 37 godina radi podizanja svijesti javnosti o vanosti uloge muzeja u razvoju drutva. Dogaanja vezana uz Meunarodni dan muzeja traju danima, a nekad ak i cijeli mjesec.

Svake godine svojim lanovima (muzejima i strunjacima koji rade u muzejima) ICOM preporua temu vezanu za aktualne trendove i zbivanja u muzejskoj zajednici. Tom prilikom muzeji diljem svijeta skreu pozornost iroj javnosti na kulturnu batinu i ulogu muzeja u njenom ouvanju.

Primjerice, 2009. godine tema ove manifestacije bila je odrivi kulturni turizam. Kroz odrivi kulturni turizam eli se postii osvjeivanje turista koji posjeuju razna kulturna mjesta poput muzeja, arheolokih iskopina i slino te na taj nain postii prepoznavanje muzeja kao vanog dionika kulturnog turizma. U suradnji sa Svjetskom federacijom prijatelja muzeja nastojati e se potaknuti turiste na razmiljanje o onome to je pred njima izloeno.

Vano je osvrnuti se na injenicu kako masovni turizam uzima sve vie maha tako da e ova inicijativa uvelike koristiti postizanju vrlo vanoga cilja koji je otvaranje svijesti da predmet u muzeju nije tek predmet ve da on ima svoju povijest.

Pored Meunarodnog dana muzeja vano je spomenuti i No muzeja. No muzeja u Hrvatskoj pokrenuta je u prosincu 2005. godine kao gradski pilot projekt sa est zagrebakih muzeja i cilj ove manifestacije je pribliiti muzej svim ljudima, privui ih zanimljivim programima i besplatnim ulazom. Na taj nain muzeji izvravaju svoju komunikacijsku funkciju i djeluju kao komunikacijski medij.

Brojne europske drave imaju svoje manifestacije kada muzeji uz druge kulturne institucije otvaraju besplatno vrata svojih izlobi, stalnih postava i radionica do dugo u no, a gradovi se pretvaraju u besplatnu pozornicu za kulturne dogaaje.

Najstarija manifestacija takvog tipa odrava se u Njemakoj pod imenom Duga no muzeja (Lange Nacht der Museen) koju je zapoela 1981. godine u Berlinu te ubrzo nakon toga u Klnu, Frankfurtu, Stuttgartu, Dsseldorfu, Mnchenu, Hamburgu, no u razliitim terminima. Slina ideja o kulturnom festivalu (Nuit Blanche) koji se odravao od 18 sati do 06 sati ujutro kroz est godina u est gradova pokrenuta je u Francuskoj u Nantesu 1989. godine. Od strane francuskog ministarstva kulture i komunikacija 2005. godine krenula je inicijativa da se njihova nacionalna manifestacija podigne na meunarodnu razinu. Manifestacija je nazvana Europska no muzeja. Podrka je dola i od strane ICOM- a, Vijea Europe i UNESCO- a te se odvijala kao jednokratna manifestacija u subotu prije ili poslije Meunarodnog dana muzeja 18. svibnja. Brojne europske drave odazvale su se i odluile podrati ovu ideju - Italija (od 2009. La Notte dei Musei), panjolska, Velika Britanija (Museums at Night), Poljska (od 2003. Noc Muzew), eka (od 2004. Muzejn Noc), Slovaka (od 2006.), Rusija (od 2007.), Bugarska (od 2005.), Rumunjska (od 2005. Noaptea muzeelor), Srbija (od 2004.), Makedonija i druge.

Ostale europske drave provode manifestaciju ovakvog tipa neovisno o Meunarodnom danu muzeja u razliitim terminima tijekom godine. Irci no muzeja obiljeavaju krajem rujna, Austrijanci poetkom listopada, a Slovenci i Maari krajem lipnja. U Nizozemskoj se manifestacija proirila iz amsterdamskih muzeja na ostale nizozemske gradove, ali s razliitim terminima odravanja.

Skandinavske su zemlje pokrenule manifestaciju No kulturne umjetnosti i ukljuili sve kulturne institucije, ne samo muzeje. U Danskoj se no kulture odvija sredinom listopada, u Finskoj i vedskoj u kolovozu.

U Hrvatskoj su se ve prve godine odravanja prikljuili pojedini muzeji i galerije s podruja Istre, Varadina, akovca, Trakoana, Siska, Osijeka, Vinkovaca, Pazina, Zagreba. No muzeja ima veliku ulogu u promicanju kulturnog turizma. ICOM uvelike podrava tu inicijativu i pozdravlja je kao neto to e povezati razliite kulture i podii svijest o kulturnoj batini na viu razinu. No muzeja potie institucije da osmisle i kreiraju razne dodatne sadraje koji e privui posjetitelje. Veliki odaziv muzeja i posjetitelja odjeknuo je diljem svijeta kao neto zabavno i zanimljivo. Mnoga hrvatska mjesta i gradovi prepoznali su svoje muzeje kao mjesta u koja mogu otii sa svojim obiteljima i prijateljima te uivati u dobrim projektima. Prepoznatljivost muzeja unutar lokalne zajednice kroz ovu manifestaciju rezultiralo je injenicom da su muzeji postali bitni imbenici kulturnog i gospodarskog razvoja pojedinih sredina.4.2. No muzeja u Hrvatskoj u razdoblju od 2007. 2014. godine

No muzeja tradicionalna je manifestacija Hrvatskoga muzejskog drutva u kojemu sudjeluju muzeji i galerije iz svih dijelova Hrvatske. Idejne zaetnice manifestacije No muzeja u Hrvatskoj, autorice koncepcije programa i voditeljice projekta su Vesna Juri Bulatovi i DubravkaOsreki Jakeli, koje u prosincu 2005. godine pokreu akciju kao gradski projekt sa est zagrebakih muzeja, a 2007. godine postala je nacionalni kulturni dogaaj, iniciran od strane Sekcije kulturnog turizma, Hrvatskog muzejskog drutva u suradnji sa Zajednicom kulturnog turizma Hrvatske gospodarske komore i svim zainteresiranim muzejima. Akcija podrazumijeva novi otvoreniji pristup muzejskoj i turistikoj publici, te ukljuuje posjet izlobenom dijelu muzeja i popratnu seriju dogaaja u muzejima. Drutvo vodi i povezuje muzeje Hrvatske u dva najvea projekta koji potiu promociju i prepoznatljivost muzeja kao batinskih ustanova No muzeja i Meunarodni dan muzeja. Muzej mora biti spiritus movens, onaj koji predstavlja grad, njegovu povijest i ljude, svu njegovu ar. Programi koji se organiziraju moraju bit zanimljivi, privlani i pouni. Naime, kustos ne radi izlobe za sebe, on se okree krajnjem korisniku. Isto tako, muzej nije otvoren samo za njegove zaposlenike i zaljubljenike, ve za sve zainteresirane. Upravo preko ove manifestacije prua se mogunost da mnogi koji moda zbog obveza nisu u mogunosti obii muzeje danju, naprave to upravo nou. Tim inom posjet muzeju postaje jedna zabavna aktivnost uz svoju edukativnu ulogu.

Pozitivnu prepoznatljivost Noi muzeja predstavlja prvenstveno organizacija djelovanja na podruju cijele Hrvatske, kao i sve vea podrka manifestaciji od strane sponzora. No muzeja potaknuo je i pokretanje sline manifestacije u okviru knjinica. Naime, slijedei pozitivan primjer muzeja organizirana je i prva No knjige 2012. godine u koju su bile ukljuene brojne knjinice diljem Hrvatske.

Ova je manifestacija usmjerena prvenstveno na lokalnu zajednicu s funkcijom stjecanja navike posjeta muzejima, ali i kao promocija vremenski zanimljivijeg, pristupanijeg i stimulativnijeg oblika ponude muzeja do krajnjeg cilja bolje meusobne povezanosti institucija.No muzeja odrava se posljednjeg petka u sijenju od 18 sati do 1 sat iza ponoi.Ulaz u muzej je besplatan, a muzeji organiziraju i prigodne programe (otvorenja izlobi, koncerte, performanse, promocije, specijalno osmiljena vodstva, besplatno dijeljenje iliprigodnu prodaju muzejskih publikacija i suvenira, posluivanje posjetitelja hranom i piem, itd.). Do 2014. godine odrano je sveukupno devet Noi muzeja.

Od poetka organizacije Noi muzeja hrvatski su muzeji pratili broj ukljuenih institucija te broj posjetitelja, a sve s ciljem spoznaje o uinku i prijemu ove manifestacije meu irom populacijom. Tablica 1. donosi podatkeo broj ukljuenih gradova, muzeja te galerija i ostalih kulturnih ustanova i broj posjetitelja od 2005. do 2014. godine.

Gledajui prvu tablicu, moe se zakljuiti da je ukupan broj ukljuenih gradova od poetka odravanja navedene manifestacije 443 s ukljuenih 1048 muzeja te galerija i ostalih kulturnih ustanova koje su podrale vie od 1.908.000 zainteresiranih posjetitelja.Tablica 1. Statistika posjeenosti Noi muzeja od 2005. 2014. godine : broj ukljuenih gradova, muzeja te galerija i ostalih kulturnih ustanova i broj posjetitelja

GodinaBroj gradovaBroj muzeja, galerija i ostalih kulturnih ustanovaBroj posjetitelja

BrojPromjena (%) BrojPromjena (%)BrojPromjena (%)

2005.1-6-10.000-

2006.*0-0-0-

2007.87002735070.000600

2008.2015060120111.00058

2009.31557321140.00026

2010.433811658278.00098

2011.603915029300.0007

2012.803318020315.0005

2013.1002522625324.0002

2014.1000210-70360.00011

*Godine 2006. No muzeja se trebala odrati u prosincu, no zbog organizacijskih problema prebaena je na posljednji petak u mjesecu sijenju, tako da je, zapravo 2007. prva godina odravanja aktivnije Noi muzeja u Hrvatskoj.Kao to je ve reeno, u prosincu 2005. godine pokrenuta je prva No muzeja u Hrvatskoj kao gradski projekt sa est zagrebakih muzeja. U 2006. godini No muzeja trebala se odravati u prosincu, no zbog organizacijskih problema prebaena je na posljednji petak u sijenju, tako da je zapravo 2007. godina prva godina odravanja aktivnije Noi muzeja u Hrvatskoj gdje, gledajui tablicu broj 1., moe se iitati poveanje od 700% u odnosu na postotak ukljuenih gradova u 2005. godini, kao i poveanje od 350% ukljuenih kulturnih ustanova i 60% poveanja posjetitelja Noi muzeja. Neto manji postotak, ali i dalje poveanje od 150% ukljuenih gradova u 2008. godini te rast od 120% kulturnih ustanova koje su posjetile 58% vie posjetitelja u odnosu na 2007. No muzeja. Pozitivan rast bio je i 2009. godine, postotak gradova koji je podrao manifestaciju poveao se za 55%, postotak ukljuenih kulturnih ustanova narastao je za 21%, a poveanje posjetitelja u 2009. godini iznosi 26%. No muzeja 2010. godine privukla je 38% vie ukljuenih gradova te 58% kulturnih institucija koje su posjetili 98% vie zainteresiranih posjetitelja. esta po redu No muzeja koja se odrala 2011. godine biljei rast od 39% ukljuenih gradova, 29% kulturnih institucija i 7% vie posjetitelja (broj posjetitelja prvi puta dostie brojku 300.000). Sljedea godina, 2012., biljei rast ukljuenih gradova od 33%, zatim poveanje od 20% vie kulturnih ustanova i 5% posjetitelja. Prvi puta, u 2013. godini, broj ukljuenih gradova dostie brojku 100 te biljei poveanje od 25% te 25% vie ukljuenih ustanova kao i mali, ali ipak zamjetan pomak od 2% vie posjetitelja. Neto malo drugaija situacija bila je 2014. godine, broj ukljuenih gradova ostao je isti te postotak poveanja iznosi 0%, dok se broj ukljuenih kulturnih institucija smanjio i iznosi -70%, dok je jedini rast zabiljeen kod postotka posjetitelja i iznosi 11%.

Do 2014. godine poveavao se broj ustanova ukljuenih u ovu manifestaciju, no te je godine pao za -70%. S obzirom da postoji ogranieni broj muzeja, galerija i kulturnih ustanova u Hrvatskoj, brojke e u nekom trenutku dosegnuti svoj maksimum, ali vano je zadrati kvalitetu Manifestacije. Takoer, bitno je zadrati interes javnosti i poticati muzeje da i dalje pruaju atraktivne izlobe i programe.Slika broj 1. prikazuje omjer ukljuenih gradova i kulturnih ustanova(muzeja, galerija i slino) od 2005. 2014. godine. Vidljivo je konstantno poveanje broja ukljuenih gradova i kulturnih institucija do 2013. godine.Kao to je ranije ve spomenuto, iznimku predstavlja 2006. godine kada se No muzeja trebala odravati u prosincu, no zbog organizacijskih problema prebaena je na posljednji petak u sijenju, tako da je zapravo 2007. godina prva godina odravanja aktivnije Noi muzeja u Hrvatskoj. U 2014. godini broj ukljuenih gradova ostaje jednak kao i 2013. godine sudjelovalo ih je ukupno 100, no broj ukljuenih ustanova smanjio se za 16, sa 226 na 210 muzeja, galerija i ostalih kulturnih ustanova.

Slika 1. Omjer ukljuenih gradova i kulturnih ustanova od 2005. 2014. godine

Slika broj 2 prikazuje broj posjetitelja muzeja te galerija i ostalih kulturnih ustanova od 2005. 2014. godine. Iz slike je vidljivo konstantno poveanje broja posjetitelja koji je 2005. godine brojao 10.000 posjetitelja, 2011. godine dosegao brojku 300.000 te tri godine poslije, 2014. privukao vie od 360.000 posjetitelja.Manifestacija No muzeja je pokazala da postoji interes za kulturnom ponudom i kvalitetnim kulturnim programima te da hrvatski muzeji imaju zainteresiranu publiku koja je spremna nauiti neto novo te podrati rad kulturnih ustanova.

Slika 2. Broj posjetitelja muzeja te galerija i ostalih kulturnih ustanova od 2005. 2014. godine

Danas je No muzeja manifestacija kojom se nastoji ostvariti jedan od osnovnih stratekih ciljeva Hrvatskog muzejskog drutva, a to je provoenje aktivnosti na percepciji muzeja kao batinskih ustanova, ustanova identiteta i muzeja kao nezaobilaznog dionika u odrivom razvoju turizma. Aktivnostima u manifestaciji Noi muzeja potie se na prepoznavanje muzeja kao dinaminih institucija koje povezuju ljude s globalnim izvorima informacija te idejama i stvaralatvom za kojim tragaju; na prepoznavanju muzeja kao institucija koje ine bogatstvo ljudskog izraza i kulturnu raznolikost dostupnu svim korisnicima i na svim medijima te na poticanje aktivnosti razvijanja znatielje kao motiva za posjet muzeju, muzeja kao ustanova znanja, ali i prostora za zabavu i smisleno provoenje slobodnog vremena.Mnoga hrvatska mjesta i gradovi prepoznali su svoje muzeje kao mjesta u koja mogu otii sa svojim obiteljima i prijateljima te uivati u dobrim projektima. Prepoznatljivost muzeja unutar lokalne zajednice kroz ovu manifestaciju rezultiralo je injenicom da su muzeji postali bitni imbenici kulturnog i gospodarskog razvoja pojedinih sredina te da se broj posjetitelja Noi muzeja diljem Hrvatske svake godine poveava.

4.2.1 No muzeja u Muzeju Slavonije Osijek4.2.1.1. Muzej Slavonije Osijek

Muzej Slavonije slovi jednim od najstarijih, a po veliini fundusa i jednim od najznaajnijih muzejskih ustanova u Hrvatskoj. Osnovan je 1877. godine kao Muzej slobodnog i kraljevskog grada Osijeka. Utemeljen na donaciji od preko 2. 000 predmeta izloenih u dvjema vitrinama dvorane za sjednice Gradske vijenice postao je najvei kompleksni muzej u Republici Hrvatskoj, koji od 1994. godine ima nacionalni status. Muzejska je graa prikupljana gotovo stotinu i trideset godina i broji gotovo pola milijuna predmeta.Muzej ima gotovo 400.000 registriranih predmeta rasporeenih u stotinjak zbirki. Takoer ima i devet odjela, i to: Prirodoslovni, Arheoloki, Numizmatiki, Povijesni, Odjel umjetnikog obrta, Etnografski, Tehniki, Odjel muzealnih tiskopisa te Hemeroteke. Uz preparatorske radionice i upravno-administrativnu slubu djeluju danas na tri lokacije u osjekoj Tvri - Trgu Sv. Trojstva 5 i 6, Trgu V. Lisinskog te u Bsendorferovoj ulici 2 .

Aktivnost Muzeja ostvaruje se kroz redovitu i programsku djelatnost: prikupljanje, pohranu i obradu batinske grae te kroz izlobenu i izdavaku djelatnost koja je pridonijela brojnim kvalitetnim izlobenim projektima. Svaku od ovih izlobi prati i kvalitetan struni katalog, koji uz redovito izlaenje muzejskog glasila, Osjekog zbornika, upotpunjuje izdavaku djelatnost Muzeja Slavonije.4.2.1.2. Djelatnost Muzeja Slavonije OsijekDjelatnost muzeja definirana je zakonskom legislativom vezanom uz muzeje. Muzej radi na sustavnom sabiranju, uvanju, restauriranju i konzerviranju, prezentaciji te trajnoj zatiti muzejske grae s podruja nadlenosti muzeja.

Osim svoje osnovne funkcije i djelatnosti, Muzej se bavi i izdavakim djelatnostima. Bogata izdavaka djelatnost Muzeja Slavonije vee se, ponajvie, uz kataloge izlobi. Uz brojne izlobene projekte, trajno pohranjene u muzejskim publikacijama, od 1942. godine Muzej Slavonije izdaje struno glasilo Osjeki zbornik. Od prvog broja, pod urednitvom dr. Josipa Bsendorfera, Zbornik objavljuje radove djelatnika Muzeja Slavonije, no i brojnih istaknutih znanstvenika Osijeka, Hrvatske, a sve vie i strunjaka izvan naih granica iji su radovi vezani uz Osijek i Slavoniju. Od 1954. godine Osjeki zbornik, uz ostala izdanja Muzeja Slavonije, meuknjininom razmjenom alje se na vie od sedam stotina adresa u Hrvatskoj i inozemstvu. Osim izdavakih djelatnosti, tu su mjesto nale i edukacije u muzeju, edukativne izlobe, vodstva, radionice te razni i mnogobrojni projekti.

U sklopu edukacije u Muzeju, organiziraju se i edukativne izlobe. Muzej je do sada organizirao nekoliko edukativnih izlobi. Meu njima i izlobe Nek se topi u ustima , to oni u muzeju rade? te U okviru 5 i to e Vam muzej?.

Muzej u sklopu svoje djelatnosti organizira i razliita vodstva kako bi pribliio i prilagodio muzejski sadraj svim skupinama posjetitelja. Tako Muzej organizira i struna vodstva po izlobama. Struno vodstvo se organizira iskljuivo za grupne posjete (najmanje 10, a najvie 30 osoba). U suradnji s muzejskim pedagogom mogue je organizirati prilagoena vodstva za uenike.

Muzej organizira i edukativne radionice, koje se svojom tematikom veu uz izlobe, muzejske projekte ili odreene datume u godini. Posebno treba izdvojiti radionice tradicijske izrade svijea i licitara u suradnji s tradicijskim i umjetnikim obrtom "Blaekovi" koje se veu uz Boi, Valentinovo, Antunovo i Svi Svete.

Kao jedan od najstarijih muzeja u Hrvatskoj odigrao je kljunu ulogu u prikupljanju i zatiti kulturne batine grada Osijeka i gotovo cijele regije Slavonije i Baranje. A kao najstarija kulturna institucija u gradu Osijeku, Muzej nastoji postati i ostati kulturno ishodite Osijeka i Slavonije koji e nacionalnu batinu dostojno sauvati i prezentirati i izvan granica nae domovine.

Kako bi Muzej postao i ostao kulturno sredite, nisu dovoljne samo organizirane izlobe jer muzeji postaju mjesto okupljanja ljudi i interakcije. Upravo je ta ideja prepoznata i na njezinom je tragu nastala No muzeja, kulturna manifestacija koju Hrvatsko muzejsko drutvo organizira od 2005. godine tijekom noi posljednjeg petka u sijenju s ciljem promocije muzejske djelatnosti, kao i djelatnosti cijele AKM zajednice.

4.2.1.3. Pregled programa Muzeja Slavonije Osijek za manifestaciju No muzeja u razdoblju od 2007. 2014. godine

Muzej Slavonije Osijek ukljuio se u manifestaciju No muzeja gotovo od samog njenog poetka u Hrvatskoj, tonije 2007. godine s radionicom na temu memorije. Tijekom godina, Muzej je svojim posjetiteljima pruio brojne atraktivne izlobe i programe. Prikazane su nove izlobe, kao i gostujue izlobe i stalni postavi. Program je obogaen raznim glazbenim izvedbama, plesnim tokama te demonstracijom izviakih vjetina u suradnji s lokalnim udrugama. Ostvarena je i suradnja s Gradskom i sveuilinom knjinicom Osijek koja je pruila pozitivan primjer suradnje dvije kulturne ustanove. Iz navedenog moe se zakljuiti da je prepoznata vanost zadravanja interesa javnosti kako bi se omoguilo prepoznavanje Muzeja, i ostalih ukljuenih lokalnih kulturnih ustanova, kao mjesta zabave i uenja. Tablica broj 2 prikazuje pregled programa Muzeja za manifestaciju No muzeja od samog poetka 2007. do 2014. godine. Iz tablice je vidljivo da je manifestacija zapoela 2007. godine kao fotografska radionica sa petnaest sudionika da bi 2014. godine okupila vie od 9.881 sudionika za koje su pripremljene dvije gostujue izlobe Etnografskog muzeja Zagreb te Hrvatskog dravnog arhiva, dvije nove izlobe, prezentacija projekta te stalni postav. Tijekom godina posjetitelji su mogli pogledati izlobeni projekt pod nazivom "S druge strane ogledala" (2008. godine),izloba plakata karikatura to oniu muzeju rade? (2009. godine), zanimljivu izlobuudovita u Muzeju Slavonije (2010. godine) ili Fotografije s izlobe uzglazbeni program uenika Glazbene kole Franje Kreme Kuhaa Osijek (2011. godine). No muzeja 2012. prikazivala je izlobe Povijest radija u Osijeku, Zatieni podmorski lokalitet - S.M.S. Szent Istvn - austrougarski bojni brod klase Teghetthoff, Kako ste doekali Boi91? i Otvoreni depo te je organizirana i priaonica u suradnji s Gradskom i sveuilinom knjinicom Osijek. U 2013. godini posjetiteljima manifestacije predstavljene su izlobe Slikar Kamilo Krvari te Dvoje leglo troje osvanilo kao gostovanje Muzeja brodskog Posavlja. Iste godine, 2013., prikazane su video projekcije uz akciju studenata Umjetnike akademije Sveuilita u Osijeku.

Tablica 2. Pregled programa Muzeja Slavonije Osijek za manifestaciju No muzeja u razdoblju od 2007. 2014. godine

Godina odravanjaPregled programa Muzeja Slavonije Osijek za manifestaciju No muzeja u razdoblju od 2007. 2014. Godine

2007.Fotografska radionica na temu memorije

-osnovni cilj radionice bio usmjeriti panju 15 sudionika ne na muzej, ve na gradske ulice, trgove i parkove kao mjesta koja svakodnevno igraju ulogu uvara lokalne kulturne povijesti

-radionica je zamiljena kao poticaj sudionicima da uz pomo fotografske lee razviju kritiko razmiljanje osvrtanjem na prostor u kojem ive, na istaknute i zaboravljene protagoniste i dogaaje iz prolosti

2008.Izlobeni projekt pod nazivom "S druge strane ogledala"

- predstavljenje monografija "Sela i gradovi Slavonije i Baranje na starim razglednicama" autora Grgura Marka Ivankovia nastala na temelju muzejskog fundusa

2009.Izloba plakata karikatura to oniu muzeju rade?

- izloba je popraena glazbenim programom na hodnicima Muzeja.

- prikazan stalni postav S druge strane ogledala, Dadoh eljezo za zlato, Plakat za plakat te Lapidarij rimskih kamenih spomenika

2010.Predstavljanje nove izlobe udovita u Muzeju Slavonije autora akademskog slikara Stanislava Marijanovia

-uz izlobu predstavljena je i strip-slikovnica udovita u Muzeju Slavonije, podnaslovljena 1. tvranski rat do sada nepoznatih udovita u Muzeju Slavonije

2011.Predstavljanje nove izlobe Fotografije s izlobe Dietmara Buhrera- program je popraen glazbenim programom uenika Glazbene kole Franje Kreme Kuhaa Osijek

- jednonona izloba ...nek se tope u ustima u suradnji s klubom 60+

- prikazane su i izlobe Ledenodobni sisavci, Fotografija u Istri do 1918., Ah, ti kuanski poslovi te poznata izloba S druge strane ogledala te Lapidarij rimskih kamenih spomenika

2012.Prikazne izlobe Povijest radija u Osijeku, Zatieni podmorski lokalitet - S.M.S. Szent Istvn - austrougarski bojni brod klase Teghetthoff, Kako ste doekali Boi91? te Otvoreni depo- organizirana je i priaonica u suradnji s Gradskom i sveuilinom knjinicom Osijek.

- prikazan stalni postav Lapidarij rimskih spomenika

- program je popraen izvedbom vokalno-instrumentalnog sastava Krjesnice

2013.Predstavljenje izlobe Slikar Kamilo Krvari te Dvoje leglo troje osvanilo gostovanje Muzeja brodskog Posavlja

- prikazane su video projekcije uz akciju studenata Umjetnike akademije Sveuilita u Osijeku

- prikazana izloba Muzej na lenti vremena grada

-prikazan stalni postav Lapidarij rimskih spomenika

-prigodna prodaja muzejskih izdanja i nagradna igra

2014.Prikazivanje gostujue izlobe Djeje igrake iz hrvatske batine Etnografskog muzeja Zagreb te Traga za zvijezdama Hrvatskog dravnog arhiva

- pripremljene su jo dvije nove izlobe Tradicijska batina na primjeru okake kue u Topolju te Muzej na lenti vremena grada, Ulaznica za drugi svijet egipatska zbirka Muzeja Slavonije uz stalni postav Lapidarij rimskih spomenika, Prapovijest i Seoba naroda i srednji vijek

- program je obogaen prezentacijom projekta South East Europe Danube Limes Brand kao i projekcijom izbora grae i prigodnom prodajom publikacija Dravnog arhiva u Osijeku te Muzeja Slavonije

- organizirana je i demonstracija izviakih vjetina te nagradna igra u muzeju u suradnji s Udrugom izviaa Slavonski hrast kao i jednonona izloba u suradnji s Udrugom te nagradna igra za posjetitelje

5. Utjecaj Noi muzeja na prepoznatljivost Muzeja Slavonije u lokalnoj zajednici: istraivanje5.1. Ciljevi i pretpostavke

Ovo se istraivanje provelo s namjerom da se dobiju odgovori na pitanja koliki odjek manifestacija poput osjeke Noi muzeja ima na lokalnu zajednicu, kako su posjetitelji osjeke Noi muzeja saznali za tu manifestaciju, koliko esto odlaze u muzeje tijekom godine i to bi ih potaknulo na ei odlazak te jesu li posjetitelji ove manifestacije ujedno i korisnici knjinica.

Cilj svakog istraivanje je potvrditi odreenu hipotezu, a cilj naeg istraivanja je potvrditi sljedee hipoteze:1. Posjetitelji Noi muzeja su osobe koje posjeuju muzeje.

2. Manifestacija No muzeja poveava prepoznatljivost muzeja u lokalnoj zajednici jer privlai i posjetitelje koji inae ne posjeuju muzeje.

3. Manifestacija No muzeja potie svoje posjetitelje da postanu redoviti posjetitelji muzeja.

Interpretacija dobivenih rezultata pomoi e pri boljem razumijevanju povezanosti utjecaja Noi muzeja na prepoznatljivost Muzeja Slavonije Osijek u lokalnoj zajednici, kao i prepoznavanju muzeja kao institucija koje povezuju ljude s globalnim izvorima informacija i koji su nezaobilazni dionica u razvoju kulturnog turizma.5.2. Metodologija, instrument i uzorak

U ovom istraivanju koritena metoda ispitivanja strukturirana je anketa koja se provodila individualno, to jest sa svakim se ispitanikom razgovaralo u etiri oka. Pitanja su postavljena usmenim putem, nakog ega je anketar paralelno biljeio odgovore ispitanika pisanim putem ispunjavajui anketu koja je bila jednaka za sve ispitanike 2011. i 2012. godine. Opisani nain provoenja ankete poveao je sigurnost da su ispitanici razumjeli postavljeno pitanje i na njega dobro odgovorili. Anketa je sastavljena iz dva dijela. Poetni dio ankete sastoji se od osam pitanja od kojih je svih osam zatvorenog tipa, ali se u ukupno sedam pitanja pruila mogunost dodatnog objanjenja od strane ispitanika, ukoliko ono postoji. Cilj je saznati koliki odjek manifestacija poput osjeke Noi muzeja ima na lokalnu zajednicu, kako su posjetitelji osjeke Noi muzeja saznali za tu manifestaciju, koliko esto odlaze u muzeje tijekom godine i to bi ih potaknulo na ei odlazak te jesu li posjetitelji ove manifestacije ujedno i korisnici knjinica. Zavrni dio ankete sastoji se od etiri pitanja koja nam pruaju informacije o samom ispitaniku od kojih su tri zatvorenog tipa i jedno pitanje otvorenog tipa. Pitanja u zavrnom dijelu ankete odnosila su se na spol, godite, najviu razinu zavrenog obrazovanja te zanimanje ispitanika.

Zatvoren tip pitanja oblikovan je pomou Likertove ljestvice za ispitivanje stavova. Anketa je sastavljena u suradnji s mentoricom.

Prilog 1. donosi primjer ankete koja je bila jednaka za sve ispitanike u 2011. te 2012. godini.

Na uzorak ine posjetitelji manifestacije No muzeja 2011. te 2012. godine koji su pristali sudjelovati u ovom istraivanju. Prve godine (2011.) uzorak se sastoji od 319 ispitanika, a druge godine (2012.) od 271 ispitanika. Ukupna posjeenost osjeke Noi muzeja u 2011. godini je 7.561 posjetitelj te 5.108 posjetitelja u 2012. godini prema slubenim podacima Hrvatskog muzejskog drutva koji su prijavljeni od strane Muzeja Slavonije Osijek. Uzimajui u obzir ukupan broj posjetitelja moe se zakljuiti kako 2011. godine na uzorak ini 4.2% od ukupnog broja posjetitelja te 2012. godine 5.3% posjetitelja. Izraunati odziv za istraivanje 2011. godine iznosi 87.63% (od ukupno 364 osobe koje smo zamolili da sudjeluju u istraivanju, 319 osoba pristalo je sudjelovati ) te 2012. godine odziv iznosi 89.76% (od ukupno 302 osobe, 271 osoba pristala je sudjelovati u istraivanju). Zajedniki odziv za 2011. i 2012. godinu iznosi 88.58% (od ukupno 666 osoba, 590 ih je pristalo sudjelovati odnosno 76 osoba nije bilo zainteresirano za istraivanje).

Sa svakim se ispitanikom posebno razgovaralo, a samo istraivanje odvijalo se ispred Muzeja Slavonije Osijek u razdoblju od 18 sati do ponoi. Na poetku razgovora objanjeno im je da e se prikupljeni podaci koristiti samo za potrebe izrade diplomskog rada. Takoer, ispitanici su upoznati s injenicom da je istraivanje anonimno te da ne postoje toni i netoni odgovori, ve da se od njih trai subjektivno miljenje.

Dobiveni rezultati analizirani su uz pomo programa SPSS te su prikazani usporedni rezultati istraivanja 2011. i 2012. godine u estom poglavlju.6. Rezultati6.1. Opis uzorkaZavrni dio ankete sastoji se od etiri pitanja koja nam pruaju informacije o samom ispitaniku od kojih su tri zatvorenog tipa i jedno pitanje otvorenog tipa. Pitanja u zavrnom dijelu ankete odnosila su se na spol, godite, najviu razinu zavrenog obrazovanja te zanimanje ispitanika.

6.1.1. Opis uzorka 2011. i 2012. godina1. Spol

U 2011. godiniod ukupno 319 ispitanika, 215 (67,39%) enskog su spola, a 2012. godine od ukupno 271 ispitanika enskog spola je njih 170 (62,73%). U 2011. godini 104 (32,60%) ispitanika mukog su spola te u 2012. godini ukupno 101 (37,26%) ispitanik (Slika 3.).

Slika 3. Spol

2. Godite

Slika broj 4 daje usporedni prikaz godita ispitanika za 2011. i 2012. godinu. Sa slike je vidljiva otprilike podjednaka zastupljenost godita ispitanika. Od 319 ispitanika 2011. godine, najvie ih pripada dobnoj skupini fakultet (od 19 do 24 godine) i to ukupno 112 (35,11%) ispitanika te je slina situacija 2012. godine gdje od 271 ispitanika njih 97 (35,79%) pripada istoj skupini. Zatim skupini od 25 45 godina pripada 102 ispitanika (31,97%) 2011. godine, a 2012. ukupno 68 (25,09%) ispitanika. Skupina srednja kola (od 15 do 18 godina) u 2011. godini iznosi ukupno 59 (18,49%) ispitanika, a 2012. ukupno 51 (18,81%). Skupina od 46 65 godina zastupljena je sa 34 (10,65%) ispitanika u 2011. godini te u 2012. sa 51 (18,81%) ispitanikom. Dobna skupina osnovna kola (do 14 godina) u 2011. godini zastupljena je sa est (1,88%) ispitanika, a u 2012. godini ukupno je njih 10 (3,69%). Skupina iznad 65 godina u 2011. godini sastoji se od est (1,88%) ispitanika te njih 8 (2,95%) u 2012. godini.

Slika 4. Godite

3. Najvia razina zavrenog obrazovanja

Sa slike 5 moemo vidjeti da je najvei postotak ispitanika 2011. i 2012. godine kao najviu razinu zavrenog obrazovanja ima srednju kolu ukupno 176 (55,17%) ispitanika 2011. godine te 160 (59,04%) ispitanika 2012. godine. Osnovnu kolu u 2011. godini navelo je ukupno 67 (21%) ispitanika te 61 (22,5%) ispitanik u 2012. godini. Skupina fakultet 2011. godine zastupljena je sa 73 (22,88%) ispitanika, dok je u 2012. puno manja i iznosi 33 (12,17%) ispitanika. Skupina magisterij 2011. godine iznosi tri (0,94%) ispitanika, dok u 2012. iznosi 10 (3,69%). U 2011. godini nije zabiljeen niti jedan (0%) ispitanik s doktoratom, dok je u 2012. zabiljeeno 7 (2,58%) ispitanika.

Slika 5. Najvia razina zavreng obrazovanja

4. Zanimanje

Tablica broj 3 prikazuje zanimanje ispitanika u 2011. godini. Od ukupno 319 ispitanika njih 122 (38,24%) ine studenti, zatim 55 (17,24%) uenici, 26 (8,15%) ekonomisti, 20 (6,27%) pravnici, 11 (3,44%) profesori, elektrotehniari ine 7 (2,19%), inenjeri 6 (1,81%), umirovljenici 6 (1,81%), prodavai 4 (1,25%). Zanimanja koja se javljaju u istom broju - 3 (0,94%) su kuanica, psiholog, konobar, asistent, automehaniar te slubenik. S dva (0,62%) ispitanika javljaju se lijenik, plinoinstalater, privatnik, fizioterapeut, frizerka, medicinska sestra. Zanimanja koja su zastupljena samo s jednim ispitanikom (0,31%) su domar, knjiniar, glumac, direktor, farmaceut, voza, kozmetiar, magistar matematike, veterinar, varitelj, graevinski tehniar, kuhar, biolog, magistar muzikologije, autolakirer, tekstilni tehniar, krojaica, muzejski tehniar, odgajatelj, prehrambeni tehnolog, limar, lektor, strojar, tehniar vozila, slubenik, konfekcionar, tajnica, agent za sigurnost u radu, voditelj, diplomirani socijalni radnik, kemijski tehniar, informacijski strunjak.

Tablica 3. Zanimanja ispitanika - 2011. godina

Zanimanje:Broj ispitanika:

Student 122

Uenik55

Ekonomist26

Pravnik20

Profesor11

Elektrotehniar7

Prodava 6

Inenjer, umirovljenik4

Kuanica, psiholog, konobar, asistent, automehaniar, slubenik,3

Lijenik, plinoinstalater, privatnik, fizioterapeut, frizerka, medicinska sestra2

Domar, knjiniar, glumac, direktor, farmaceut, voza, kozmetiar, magistar matematike, veterinar, varitelj, graevinski tehniar, kuhar, biolog, magistar muzikologije, autolakirer, tekstilni tehniar, krojaica, muzejski tehniar, odgajatelj, prehrambeni tehnolog, limar, lektor, strojar, tehniar vozila, slubenik, konfekcionar, tajnica, agent za sigurnost u radu, voditelj, diplomirani socijalni radnik, kemijski tehniar i informacijski strunjak1

Ukupno:319 ispitanika

Tablica broj 4 prikazuje zanimanje ispitanika u 2012. godini. Od ukupno 271 ispitanika, njih 107 (39,48%) ine studenti, 61 (22,5%) uenici, profesori ine 10 (3,69%), pravnici 8 (2,95%), ekonomisti 7 (2,58%), elektrotehniari 6 (2,21%) te umirovljenici 5 (1,84%). Zanimanja konobar, medicinska sestra i tehniar hitne pomoi javljaju se u istom broju 4 (1,47%), zatim lijenik, psiholog, tajnik, frizer, direktor te laboratorijski tehniar koji su zastupljeni s tri (1,1%) ispitanika. Zanimanja knjiniar, automehaniar, diplomirani koreograf, farmaceut, limar, strojar, fotograf, turistiki vodi te stomatolog javljaju se s dva (0,73%) ispitanika. Zanimanja koja su zastupljena samo s jednim (0,36%) ispitanikom su glumac, voza, kuhar, biolog, nutricionist, prevoditelj, uitelj, financijski analitiar, slikar, grafiki dizajner, tekstilni tehniar, agronom, prodava, menader, inenjer graevine, Inenjer umarstva, knjievnik, vodoinstalater te cvijear.Tablica 4. Zanimanja ispitanika - 2012. godina

Zanimanje:Broj ispitanika:

Student107

Uenik61

Profesor10

Pravnik8

Ekonomist7

Elektrotehniar6

Umirovljenik5

Konobar, medicinska sestra, tehniar hitne pomoi4

Lijenik, psiholog, tajnik, frizer, direktor, laboratorijski tehniar, 3

Knjiniar, automehaniar, diplomirani koreograf, farmaceut, limar, strojar, fotograf, turistiki vodi, stomatolog4

Glumac, voza, kuhar, biolog, nutricionist, prevoditelj, uitelj, financijski analitiar, slikar, grafiki dizajner, tekstilni tehniar, agronom, prodava, menader, inenjer graevine, inenjer umarstva, knjievnik,vodoinstalater i cvijear1

Ukupno:271 ispitanik

Slika 6. daje usporedni prikaz zanimanja ispitanika u 2011. i 2012. godini. U 2011. godini najvei broj ispitanika pripada skupini uenici i studenti 177 (55,48%) te ukupno 168 (61,99%) ispitanika 2012. godine. Zatim, u 2011. godini 136 (42,63%) ispitanika ini skupinu zaposleni, dok su 2012. zastupljeni sa 98 (36,16%) ispitanika. Ukupno 6 (1,88%) ispitnika 2011. godine ini skupinu umirovljenici, a 2012. pet (1,84%) ispitanika pripada navedenoj skupini.

Slika 6. Zanimanje

6.2. Prikaz rezultata istraivanja

Kao to je ve reeno, anketa je sastavljena iz dva dijela. Poetni dio ankete sastoji se od osam pitanja od kojih je svih osam zatvorenog tipa, ali se u ukupno sedam pitanja pruila mogunost dodatnog objanjenja od strane ispitanika, ukoliko ono postoji. Cilj jeispitati koliki odjek manifestacija poput osjeke Noi muzeja ima na lokalnu zajednicu, kako su posjetitelji osjeke Noi muzeja saznali za tu manifestaciju, koliko esto odlaze u muzeje tijekom godine i to bi ih potaknulo na ei odlazak te jesu li posjetitelji ove manifestacije ujedno i korisnici knjinica.

6.2.1. Rezultati istraivanja usporedni prikaz za 2011. i 2012. godinu

1. Broj sudjelovanja u manifestaciji No muzeja 2011. i 2012. godine

Slika broj 7 daje usporedni prikaz broja sudjelovanja ispitanika u manifestaciji No muzeja za 2011. i 2012. godinu. Naime, od ukupno 319 ispitanika, 2011. godine prvi put na Noi muzeja bilo je njih 175 (58,85%), a u 2012. godini od ukupno 271 ispitanika bilo je njih 163 (60,14%). Ispitanici koji su posjetili ovu manifestaciju barem jednom do tada 2011. godine broje 144 (45,14%) ispitanika, a 2012. ukupno 108 (39,85%).

Slika 7. Broj sudjelovanja na Noi muzeja 2011. i 2012. godine

2. Broj sudjelovanja na dotadanjim Noima muzeja

Slika broj 8 prikazuje rezultate broja posjeta Noi muzeja za 2011. i 2012. godinu. U 2011. godini zabiljeeni su ispitanici koji su do tada No muzeja posjetili pet, est i sedam puta, dok je najvei broj posjeta do tada u 2012. bio etiri. U 2011. godini od ukupno 144 (45,14%) ispitanika u uzorku koji su do tada barem jednom bili na dosadanjim Noima muzeja njih 32 (22,22%) manifestaciju je posjetilo jednom, dok u 2012 godine od 108 (39.85%) ispitanika njih 40 (37,03%) bilo je jednom. U 2011. godini njih 59 (40,97%) manifestaciju je posjetilo dva puta