Click here to load reader

SPOMENAR MUZEJA PRIGORJA

  • View
    1

  • Download
    1

Embed Size (px)

Text of SPOMENAR MUZEJA PRIGORJA

Morena elja elle
Irena Vidoševi
Damir Fofi, Dubravka Habuš Skendi, Irena Vidoševi, Jagoda Vondraek Mesar, Morena
elja elle
Tin Bedenko, Vladimir Beštak, Sanja Gospodinovi, arhiva Branka Podolara, arhiva Muzeja
Moslavine Kutina, Udruenje obrtnika Sesvete
Lektura:
300 kom
ISBN 978-953-7820-09-1
CIP zapis je dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuilišne knjinice u Zagrebu
pod brojem 000981619.
Tisak publikacije omoguili su: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Grad Zagreb, Gradski
ured za obrazovanje kulturu i sport
SPOMENAR MUZEJA PRIGORJA
10 Rije predsjednika Gradske etvrti Sesvete, gospodina Stjepana Kezeria
11 Rije glavne urednice
12 O imenu
20 …Odlukom Skupštine Opine Sesvete od 28. srpnja 1977. go- dine poeo je rad Muzeja Pri- gorja u Sesvetama…
Stjepan Bakran
22 …Renoviranjem Kurije stvoreni su uvjeti za ureenje muzejskog prostora…
Ivan Barbari
26 Muzej Prigorja, kao i svi muze- ji, neovisno o veliini i starosti, do grae za svoj fundus dolazi darivanjem, otkupom i istraiva- njem…
Jagoda Vondraek Mesar
31 …urno smo u obiteljskom arhi- vu traili fotografije svojih pre- daka…
Biserka Glavaš ro. Stibilj, Suzana i Sanda Glavaš, David
Glavaš Weinberger
33 …U staroj roditeljskoj kui okru- io sam se starim stvarima, kako bih ivio meu uspomena- ma i sa svojim sjeanjima…
Stjepan Bukal
Ivan Puzak
37 …Taj prvi novi mi je bio naj- drai nalaz jer smo se iznena- dili…
Stjepan Mladiek
O
39 …zlato koje otkopate je vaše, a ostalo pripada Muzeju...
Josip Rogin
41 …Materijalno ga nikad nije zani- malo pa tako nije ni prodavao svoje radove. Puno je pokla- njao, rodbini i prijateljima…
Zdenka Hadrovi
43 …Vidjevši da je to neko staro plovilo, bilo mi je jasno da mo- ram nešto hitno poduzeti…
Ivan Sandeli
45 …Bili ste sve vrijeme prava „druina“, moja „prstenova druina“!
Vladimir Sokol
47 Popis donatora muzejske grae
52 Kada sam prije više od trideset godina došla raditi u Muzej Pri- gorja u Sesvetama, nisam znala što me eka…
Dubravka Habuš Skendi
56 …Muzej uva prošlost pa mi se esto ini da su u njemu pohra- njene i moje uspomene…
Valerija Kelemen Pepeonik
59 …elja mi je bila da je restauri- ram i tako sauvam za budue generacije...
Marijana Galovi
61 …Kad smo izvadili kamenje u kojem je bilo fiksirano raspelo, ostali smo zapanjeni…
Branka i Josip avlovi
64 …Treba sauvati da ne propad- ne to kaj nam je vano…
Dubravka Habuš Skendi
66 …Jedan dan sam se smjestio u trnje i koprive…
Zlatko Nei
68 …Nije ugodno prisjetiti se ruše- vina… Trebalo je zasukati ruka- ve i zapoeti...
Ivan Damjanovi
70 …izvukli smo iz arhive što god smo mogli i ega god smo se sjetili…
Miroslav ihak
72 …Vanost muzejske uvaonice ili depoa gotovo je kljuna za opstanak muzeja…
Marija Pavlovi
73 …i ja do danas, uvijek iznova, poseem za tim dragocjenim crno-bijelim fotografijama…
Stela Cvetni-Radi
78 Uz prikupljanje, uvanje i komu- niciranje, istraivanje je jedna od vanijih funkcija muzeja.
Damir Fofi
Mijo Lonari
Katarina Horvat
86 …Upoznale su me s materijali- ma od kojih se tkalo…
Vinka Marekovi
88 …Priao sam o kuama i zgra- dama kojih više nema…
Marijan Munda
90 …Prigorje je ušlo u mene, a ja sam duboko u njemu!...
Ivan Klai
92 …Kako priu pretvoriti u izlobu? Jer to nije lako, posebno kad se radi o prvoj izlobi...
Eva Hursa
Jelena Zenko Milovi
Damir Prpi
98 …Zato smo se s veseljem okup- ljali na tim radnim sastancima…
Marina Šimek
100 …Informatizacija i raunalo bili su pojmovi iz SF romana…
Vladimira Pavi
102 …njihovo je vienje i prepozna- vanje vanosti Muzeja najva- nije...
arka Vuji
104 …Svaki je partner projektu pri- donio svojim iskustvom i zna- njem te ga je nadogradio no- vim…
Ursula Hribernik i Martina Zanjkovi
108 U muzejima se uz predmete koji ine muzejski fundus skuplja i znanje, mnoštvo informacija i podataka koji pomau u tuma- enju baštine i tema kojima se muzej bavi.
Irena Vidoševi
111 …Mi planinari došli smo u Muzej s idejom da napravimo izlobu…
Vladimir Beštak
113 … Izlobe bez rizika i jasnog sta- va ne mogu danas nikoga po- sebno oduševiti…
Vinko Fišter
115 …Danas, nakon svih tih godina suradnje, umišljam kad idem u Kuriju, da idem u „svoj muzej“….
Ivan Pavii
117 …Slagala se pria o ljudima i do- gaajima, pisala se povijest…
Branko Podolar
119 …Moj je zadatak bio da obra- dim sablje na tlu Hrvatske…
Tomislav Aralica
10777O u
e n
121 …Svaki je dan na posao nosio „torbu punu tiov“…
Dubravka Habuš Skendi
123 …I tako jednog dana, krajem prošlog stoljea, prolazei kraj Kurije ugledah da je postavlje- na izloba o Prigorju…
Darko Jelakovi
125 …Za nas „domoroce“ Kraljev hrast je oduvijek bila mala isti- na uz cestu…
Stjepan Škrapec
127 …ljubav kojom su umjetnici i korisnici stvarali svoju likovnu priu…
Sanda Stanaev Bajzek
Sandra Bubalo
131 …potaknuli smo niz djece na e- ši odlazak u muzeje…
Arijana Piškuli Marjanovi
133 …Takvo je uenje spontano i za- nimljivo, nije muenje…
Ljiljana Bukal
135 …zato smo razne brošure koje su izraene u muzeju rado podi- jelili našim prijateljima i rodbini…
Dragutin Zmiša
165,25 km² 70 009 stanovnika
(Popis stanovništva 2011.)
245 izdanja
Upravo u bogatoj raznolikosti naselja i gradskih etvrti grada Zagre-
ba, ivotu i memoriji njegovih stanovnika, lei šarm našega grada.
Jedna od najboljih sastavnica, što ine kompleksni organizam gra-
da je Gradska etvrt Sesvete, koja se protee na etvrtini ukupnog
prostora Grada Zagreba, od breuljaka Sesvetskog prigorja do rav-
nice uz rijeku Savu, i predstavlja istono gradsko naselje u kojem
danas ivi preko 70 tisua stanovnika.
Sa svojom zanimljivom i iznimno vrijednom kulturom i poviješu, iji
kontinuitet se moe pratiti još od dalekog 4. tisuljea prije naše
ere te bogatom i raznovrsnom tradicijskom kulturom, zagrebake
Sesvete postale su poznate i izvan granica našega grada i drave.
elio bih zahvaliti graanima Sesveta, koji su prije gotovo pola sto-
ljea, uvidjeli potrebu i zaloili se da se vrijedna baština i memorija ovoga kraja sauva od
zaborava te potaknuli inicijativu za osnivanje zaviajnog muzeja u staroj Kuriji.
Od svog osnutka 1977. godine, Muzej Prigorja postao je i ostao središnja kulturna i druš-
tvena institucija u samome srcu Sesveta, mjesto susreta graana i mjesto koje uva i na
najbolji nain predstavlja iznimnu arheološku, etnografsku i kulturno-povijesnu baštinu iz
svoga fundusa, a koja se svakim danom dodatno obogauje novim arheološkim nalazima,
graom i donacijama iz privatnih zbirki lokalnog stanovništva, kao i suvremenim likovnim
stvaralaštvom sesvetskih i gostujuih autora, koje muzej redovito prezentira.
Muzej Prigorja pripada korpusu zagrebakih muzeja te Grad Zagreb redovito prati i po-
dupire djelatnost i programe ove, premda veliinom malene, ali svojim opsegom i dopri-
nosom iznimno vane gradske muzejske ustanove, koja istovremeno prezentira lokalnu
zaviajnu baštinu Sesveta i Sesvetskog prigorja, od velike vanosti za lokalno stanov-
ništvo, kao i arheološku baštinu znaajnu za europsku, pa i svjetsku kulturu, iz nalazišta
bronanog doba s brojnih arheoloških lokaliteta na sesvetskom podruju: Kuzelinu kod
Glavnice Donje, groblja Morave – Drašica, rimskodobne grae s podruja rustinih vila
u Glavnici, Moravu i urekovcu i noriko-panonskih grobnih humaka u Dumovekom
lugu i urekovcu te vanih nalaza iz prisavskih šljunara.
estitam Muzeju Prigorja na znaajnoj 40. obljetnici, a posebno zahvaljujem svim njego-
vim bivšim i sadašnjim djelatnicima na predanom i strunom radu, te svim graanima Se-
sveta, koji svojim raznovrsnim aktivnostima, zalaganjem i donacijama doprinose Muzeju
Prigorja i ive zajedno sa svojim zaviajnim muzejom.
Muzeju Prigorja, elim da nastavi, kao i dosada, svakim danom djelovati u skladu sa svo-
jom vizijom, kao otvoreno i prijateljsko mjesto koje u suradnji sa zajednicom njeguje po-
štovanje i ljubav prema lokalnom nasljeu kao trajnom izvoru nadahnua.
Milan Bandi
Rije predsjednika Vijea Gradske etvrti Sesvete
Zgrade sesvetske kurije sjeam se iz svoje mladosti, dok još nije
bila u funkciji Muzeja Prigorja, ali i tada je ve sluila za potrebe lo-
kalne zajednice kao sjedište lokalne uprave. S obzirom da se radi
o graevini koju poznaju sve Sesveanke i Sesveani, zgradi koja
je kulturno dobro Republike Hrvatske, zgradi koja svojom samom
pojavom simbolizira Sesvete i zgradi za koju se logino nametnulo
da bude mjesto koje e uvati i prezentirati baštinu našeg kraja
kroz rad muzejske ustanove koja se u njoj nalazi, kao predsjedniku
Gradske etvrti Sesvete predstavlja mi ast da se obratim ovim
prigodnim tekstom svojim sumještanima i svim drugim itatelji-
ma ovog Spomenara o prvih 40 godina Muzeja Prigorja. Kao lan
Upravnog i Muzejskog vijea u prošlom mandatnom razdoblju od
2013. do 2107., godine upoznao sam puno detaljnije funkcionira-
nje muzejske ustanove, njezine zadatke, probleme, tenje. Muzej Prigorja mogu sagle-
dati iz razliitih perspektiva – kao mladi koji se sjea jedne lijepe, stare zgrade u kojoj
se kasnije ustrojio Muzej Prigorja, kao domoljub koji je u Muzeju pohodio izlobe o sje-
anjima na starija dogaanja, kao branitelj koji je u Muzeju pohodio izlobe o sjeanjima
na novija dogaanja iz Domovinskog rata, kao lan Upravnog i Muzejskog vijea koji je
sudjelovao u radu i funkcioniranju muzeja; zakljuio bih da ova privilegija donosi svijest
o znaaju ustanove koja, laiki pristupano reeno, skuplja sjeanja o identitetu jednog
kraja. Završio bih ovaj tekst s pogledom u budunost – a to je ono što je za sve nas, i kao
pojedince, i kao Sesveane, i kao Prigorce, i kao one koji su se u Prigorje doselili, na-
prosto kao graane Hrvatske, vano – budunost u kojoj emo otvoriti stalnu muzejsku
izlobu i tako ostvariti tenje lokalne zajednice s kojima je i krenula u stvaranje Muzeja
Prigorja. Vjerujem da e muzej na taj nain postati još zanimljiviji široj publici, a prie o
sjeanjima dopuniti e onima o stalnoj muzejskoj izlobi.
Stjepan Kezeri
Rije glavne urednice
Muzej Prigorja otvoreno je i prijateljsko mjesto koje u suradnji sa zajednicom njeguje
poštovanje i ljubav prema lokalnom nasljeu kao trajnom izvoru nadahnua.
Vizija, 2015.
Na pragu novog desetljea, stoljea ili tisuljea, ustanove, kao i pojedinci i cijela druš-
tva, u potrazi za najboljim putom u budunost okreu pogled unazad preispitujui svoja
djela. Rad muzeja nemogue je sagledati i razumjeti bez uvaavanja uloge njegovih di- onika. Dionik (osoba ili skupina koja utjee na rad ustanove, pridonosi njezinu uspjehu ili ima korist od nje), pojam je s kojim smo se poeli susretati na pragu novog tisuljea, kada je porastao interes za prouavanje brojnih i sloenih veza od kojih su satkane ak- tivnosti zajednice, meu njima i one od javnog interesa. Neporeciv znaaj dionika potvr- uje i prošlost Muzeja Prigorja – iako je Muzej s radom zapoeo prije tono 40 godina, nastojanja zajednice i pojedinaca da se u Sesvetama osnuje ustanova koja e baštinu podruja uvati za budue generacije, pojavila su se mnogo ranije.
Zamolili smo stoga dionike Muzeja Prigorja da se prisjete svoje suradnje s Muzejom, svo- jih osobnih iskustava i konano, razloga koji su ih naveli da dio svog vremena posvete baštini Sesvetskog prigorja. Odabir sugovornika nije bio nasumian; nastojali smo osi- gurati da svoje prie ispriaju predstavnici razliitih kategorija dionika, kao i da se njima stekne uvid u najvanije muzejske djelatnosti. Svaki je odabir rizik da se izostavi nešto vano i mi smo ga potpuno svjesni. U osnivanje Muzeja Prigorja i etrdeset godina njego- va rada stotine su ljudi i organizacija uloili svoje znanje, vrijeme i entuzijazam. Mnogo je više pria koje knjiga u Vašim rukama nije zabiljeila, od onih koje su u njoj. Neki mogui sugovornici, naalost, više nisu meu nama, s nekima je Muzej izgubio kontakt, a neke je moda, pomislit ete, propustio kontaktirati. Uvjereni ipak da je uvijek bolje pokušati ui- niti nešto s najboljim namjerama, nego odustati zbog straha od nesavršenosti krajnjeg ishoda, upustili smo se u rizik, a procjenu jesmo li u tome pogriješili prepuštamo Vama.
Kad u itanju knjige doete do kraja, bacite ponovno pogled na ovu stranicu – na njezinu je poetku vizija Muzeja Prigorja. Razmišljajui o ulozi ustanove, njome su zaposlenici u najsaetijoj formi nastojali izraziti svoje dugorono vienje Muzeja Prigorja. Uoite li da trebamo mijenjati put prema budunosti, javite nam bez odlaganja. Kao i dosad, budu- nost emo i nadalje nastojati graditi zajednikim snagama!
Morena elle
U V
O D
N E
R IJ
E
I
O imenu Na poetku publikacije o Muzeju Prigorja, ukratko o njegovu imenu. Primijetili smo, u du-
gogodišnjoj komunikaciji s razliitim ustanovama, tvrtkama i osobama, da se naziv Muzeja
dosta esto pogrešno navodi. Upotrebljavaju se razne varijante: Muzej Prigorja – Sesvete
(s crtom ili bez nje), Muzej Prigorja u Sesvetama, Muzej Sesvete ili Muzej Prigorje.
Muzej je u svojih 40 godina ime mijenjao dva puta i moda je upravo to razlog zbog kojeg
se „Muzej Prigorja“ tee pamti, iako je to slubeni naziv ustanove ve više od 20 godina.
Nadamo se da e prikaz tih promjena pomoi da pogrešaka ubudue bude što manje.
Osnovan je 1977. godine kao Zaviajni muzej Prigorja – Sesvete, a odmah po osnutku na-
zivu se u slubenim dokumentima dodaje i „(u osnivanju)“. Od sijenja 1983. Muzej djeluje
u sastavu Narodnog sveuilišta Sesvete, a 1986. godine, kad ponovo postaje samostalna
ustanova, iz naziva se izbacuje „Zaviajni“ i mijenja se u Muzej Prigorja – Sesvete. Do pro-
mjene ponovo dolazi 1995. godine, kada se iz imena izbacuje „Sesvete“ jer se smatralo da
se naziv sjedišta ionako svuda navodi, a i da Muzej zapravo pokriva šire podruje Prigorja.
I tako do danas ostaje – Muzej Prigorja.
28. srpnja 1977. Zaviajni muzej Prigorja – Sesvete
24. oujka 1986. Muzej Prigorja – Sesvete
19. listopada 1995. Muzej Prigorja
O POECIMA
O P
O
E C
IM A
15
Veliku ulogu u osnivanju Muzeja Prigorja imala je lokalna zajednica. Ljudi koji su šezde-
setih i ranih sedamdesetih godina prošlog stoljea djelovali u sesvetskim društvenim i
politikim organizacijama prepoznali su kulturne potencijale tog podruja temeljene na
bogatoj kulturnoj baštini pa su se ve tada pojavili prvi planovi za osnivanje zaviajnog
muzeja. Sve akcije oko osnivanja pratile su se u opinskom glasilu Sesvetske novine,
koje je s prekidima izlazilo od 1957. do 1990. godine, a lanke je veinom pisala gospo-
a Marta Smiljani, tajnica Turistikog saveza Opine Sesvete. U Sesvetskim novinama
moemo tako pratiti povijest Muzeja od prvih ideja i donošenja Rješenja o osnivanju
Zaviajnog muzeja Prigorja – Sesvete 28. srpnja 1977. godine, a i dalje, sve dok nisu
prestale izlaziti. Ovdje prikazujemo nekoliko izrezaka iz Sesvetskih novina koji govore
baš o poecima, a o tome prema svojim sjeanjima za našu publikaciju pišu i dvojica
predstavnika lokalne zajednice iz tog vremena, gospoda Stjepan Bakran i Ivan Barbari.
Sesvetske novine br. 18 studeni 1971.
Sesvetske novine br. 28 rujan 1972.
Sesvetske novine br. 37 lipanj 1973.
Sesvetske novine br. 76 prosinac 1976.
Sesvetske novine br. 84 rujan 1977.
O
Sesvetama…
n
Poetkom sedamdesetih godina prošlog stoljea radnici Turistikog saveza opine Se- svete, predsjednik Stjepan Bakran i tajnica Marta Smiljani, imali su ideju o osnivanju zaviajnog muzeja u Sesvetama. Godine 1975. u Sesvetama se pojavio arheolog Vladi- mir Sokol s informacijama o arheološkim nalazima u Glavnici Donjoj i drugim lokaliteti- ma u Prigorju. Ubrzo su pokrenuta prva istraivanja, a i konkretne akcije oko osnivanja Muzeja. Skupština opine Sesvete osnovala je 18. studenoga 1976. godine Inicijativni odbor za osnivanje Zaviajnog muzeja opine Sesvete i gospodin Bakran izabran je za predsjednika Odbora, a poslije i za predsjednika Savjeta muzeja u osnivanju. Danas, etrdeset godina poslije, gospodin Bakran skromno sve zasluge za osnivanje Muzeja pripisuje Vladimiru Sokolu iako je i sam u tome imao vanu ulogu.
Ove godine navršava se 40 godina postojanja Muzeja Prigorja u
Sesvetama. Odlukom Skupštine Opine Sesvete od 28. srpnja
1977. godine poeo je rad Muzeja Prigorja u Sesvetama, a Rješe-
njem Republikog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz 1977. go-
dine poeo je neprekidan niz znanstveno-istraivakih aktivnosti.
Rad na istraivanju pojedinih lokaliteta i pripreme za osnivanje
Muzeja Prigorje poeo je 1975. godine.
Valja rei kako je došlo do ideje o formiranju – osnivanju Muze-
ja Prigorja u Sesvetama. Za taj in zasluga pripada mladom ar-
heologu Vladimiru Sokolu. On se, naime, na odsluenju vojnog
roka upoznao s jednim mladiem – vojnikom iz Sesveta – koji je,
saznavši za struno obrazovanje Vladimira Sokola, iznio niz infor-
macija o pronalaenju (pri obraivanju zemlje) raznih predmeta u
svom kraju.
Njihovo prijateljstvo nastavilo se i nakon odsluenja vojnog roka
pa je mladi arheolog posjetio svog prijatelja, koji ga je u tim posje-
tima vodio na razgledanje tih lokaliteta.
Pregledom pojedinih lokacija i u razgovorima sa stanovnicima tog
podruja shvatio je da te lokacije valja arheološkim iskapanjima
struno istraiti.
On, kao privatna osoba, nema pravo na takav posao, nego ga
mora obaviti odgovarajua struna organizacija sa svojim stru-
njacima, a to je Muzej.
O P
O
E C
IM A
21
Stoga se trebalo opredijeliti da li da se takav rad obavi s nekim postojeim muzejom u Za-
grebu ili da se u Sesvetama oformi muzej koji bi obavio potrebna istraivanja na podruju
naše opine.
Mladi arheolog opredijelio se za drugu varijantu – za formiranje muzeja u Sesvetama –
kako bi predmeti naeni u iskapanjima i istraivanjima ostali u Sesvetama.
Za tu ideju trebao je potporu pojedinaca i Opine Sesvete pa je poeo obilaziti pojedine
opinske slubenike i nadlene pojedince – od referenta za kulturu i obrazovanje gospodi-
na eljka Šagovca, pa do Zavoda za urbanizam i Turistiki savez opine Sesvete. Iznio im je
svoj prijedlog i molbu za potporu ideji o osnivanju Muzeja Prigorja. Tu je ideju potom iznio i
tadašnjem predsjedniku Skupštine opine Sesvete gospodinu Marijanu Kosu, koji je nakon
iznesenih informacija prihvatio prijedlog mladog arheologa te je na sljedeoj sjednici Skup-
štine opine Sesvete donesena odluka o formiranju Odbora za osnivanje Muzeja Prigorja.
U to vrijeme poela je obnova sesvetske Kurije i donesena je odluka da se – po završetku
sanacije i potrebnog ureenja – cijeli prvi kat Kurije i tavanske prostorije dodijele Muzeju
Prigorja za njegov stalni postav muzejskih sadraja i – stalnu djelatnost.
Sljedeih godina provodila su se mnoga istraivanja (D. Glavnica, Kuzelin, Dumovec i dru-
ga). Skupljali su se razni predmeti za muzejski postav – narodne nošnje, razni alati i pred-
meti, vani u radu i ivotu stanovništva ovoga kraja.
Postojanje Muzeja Prigorja i rezultati njegova rada potvrdili su – i potvruju – opravdanost
formiranja muzeja.
Sada umirovljenom arheologu Vladimiru Sokolu i dugogodišnjem direktoru Muzeja Prigor-
ja u Sesvetama iskrene estitke i velika hvala za obavljeni rad.
P
Iv a
n B
a rb
a ri

Gospodin Ivan Barbari obavljao je dunost predsjednika Skupštine opine Sesvete u vrijeme dok je Muzej Prigorja još bio u poecima i bez vlastitog prostora. Sa svoje pozicije poduzeo je napore kako bi se obnovila sesvetska Kurija i Muzej dobio zgradu koja mu je pri osnivanju namijenjena te se zajedno sa svojim slubama i iselio iz nje.
Povijest osnivanja Muzeja Prigorja poinje s otkriem vanoga
arheološkog lokaliteta Kuzelin kod Donje Glavnice 1975. godine.
Istraivanja nastavlja Muzej Prigorja pod strunim vodstvom dr.
Vladimira Sokola, dugogodišnjeg ravnatelja tog muzeja, koji je
od poetka u tom projektu. Tim istraivanjem došlo je do velikog
strunog otkria arheoloških nalaza – keramike, kamenih sjekira,
oruja, rimskoga bronanog novca i mnogih drugih nalaza. Istrai-
vanja su se provodila i na podruju Morava, Vugrovca i na drugim
lokalitetima.
loškim lokalitetima na podruju opine te daje inicijativu za osniva-
nje zaviajnog muzeja. Muzej je osnovan 1977. godine i registriran
kao samostalna institucija, ali nije još imao primjeren prostor za
rad i razvojno djelovanje. Da bi se ta ideja mogla ostvariti, trebalo
je renovirati kasnobaroknu sesvetsku Kuriju, koju su osnovali ka-
nonici zagrebakog Kaptola 1784. godine.
Kurija je nekad sluila za smještaj kaptolskih slubenika na imanju
i kao postaja dilianse s konjušnicom u dvorištu Kurije. Na isto-
nome i zapadnome sjevernom dijelu Kurije nalaze se dva široka
portala, kroz koja su prolazile koije s konjima smještenima u dvo-
rištu, koje su putovale na relaciji Be – Zagreb i obratno. Postoji
legenda da je u Kuriji odsjela i carica Marija Terezija. U Kuriji bila
je nekada i opina Sesvete dok se nije izgradila nova zgrada op-
ine istono od Kurije. Nakon preseljenja…