Boja

a) dimenzije boja: 1. Vrsta boje - primarne- sekundarne- tercijarne

2. Ton boje - (svjetliji, tamniji) 3. Čistoća boje (valer) – jarkost, intenzitet, zagasitost,

kvaliteta

b) efekti boja - tople i hladne boje

c) kontrasti boja - po Paulu Kleeu:

a) komplementarni kontrast b) kontrast krivih parova

- po Johanesu Ittenu:

a) kontrast boje prema boji b) kontrast svjetlo - tamno c) kontrast toplo - hladno d) komplementarni kontrast e) simultani (istodobni) kontrast f) kontrast kvalitete g) kontrast kvantitete

- Isaak Newton prizmom otkriva sve boje u bijeloj svjetlosti. Proglašava sedam boja u spektru po uzoru na glazbenu ljestvicu i ezoteriju.spektrum = prikaza, fantom

a) dimenzije boje:

1. Vrsta boje

2. Ton boje

3. Čistoća boje (valer)

1. vrsta boje

- primarne- sekundarne(I + I = II)- tercijarne(I + II = III)

Ostwaldov krug boja:

Wilhelm Ostwald traku (niz) spektra zakrivljuje u kružnicu.Miješa susjedne boje i dobiva 100 čistih boja, koje naziva kromatske, šarene boje.

Sve boje koje nisu u spektru naziva akromatske, nešarene boje (neboje).

Nastavna jedinica:Motiv: vizualni, šumaLikovni problem: kromatske i akromatske bojeLikovno područje: slikanjeLikovna tehnika: tempera

Piet Mondrian: Kompozicija, 1921.

Franc Mark:Plavičastocrna lisica, 1911.

2. ton boje:svjetlina boje

- akromatski tonovi

- kromatski tonovi

- isti tonovi, različite vrste boje

- ista vrsta, različiti tonovi

Henri Matisse: Arapska kavana, 1913.

Victor Vasarely:Gestalt Rugo, 1978.

3. Čistoća boje (valer)

Boja gubi svoju čistoću dodavanjem sive – degradacija boje. Boju možemo degradirati i oduzimanjem pigmenta (akvarel boji dodati vodu).

Joan Miró : Slika, 1953.

A. H. Munsell je Ostwaldovu kružnicu “uprostorio” i pretvorio je u kuglu.

Uspostavlja tri dimenzije boja:1. kromatska kvaliteta, vrsta (hue)2. svjetlina (value)3. čistoću (chroma)

b) efekti boje Tople i hladne boje

Oscar Kokoscha: Dolomitski krajolik, 1913.

Nastavna jedinica:Motiv: vizualni, drvoLikovni problem: tople i hladne bojeLikovno područje: slikanjeLikovna tehnika: tempera

razred: 2.

Koloristička perspektiva

Maurice de Vlamnick: Krajolik s crvenim drvećem, 1907.

toplo – bliže

hladno – dalje

Modulacija sjena – svjetlost

hladno – toplo

Modelacijasjena – svjetlost

tamno - svjetlo

Andre Derain, 1905.

Nastavna jedinicaMotiv: vizualni, portretLikovni problem: modulacijaLikovno područje: slikanjeLikovne tehnika: pastel

razred: 3

c) kontrasti boja Po Paulu Kleeu:

a) komplementarni kontrastb) kontrast krivih parova

Komplementarni parovi: “Krivi” parovi:

Komplementarni kontrast

Vincent Van Gogh: Autoportret, 1889.

c) kontrasti boja Po Johanesu Ittenu:1) kontrast boje prema boji2) kontrast svjetlo - tamno3) kontrast toplo - hladno4) komplementarni kontrast5) simultani (istodobni) kontrast6) kontrast kvalitete7) kontrast kvantitete

1. Kontrast boje prema boji

Nastavna jedinica:Motiv: vizualni, prskalicaLikovni problem: svjetlo – tamni kontrastLikovno područje: slikanjeLikovne tehnika: tempera

Henri Matisse: Plavi prozor, 1912

3. Kontrast toplo - hladno

Vincent van Gogh: Noćni kafe, 1888.

5. Sukcesivni kontrast

Albersova vježba

6. Kontrast kvalitete

Joan Miro: Slika

Georges Braque: Billiard

7. Kontrast kvantitete

Miješanje boja:

a) mehaničko miješanje boja – supraktivno miješanje pigmentacija, osnovne boje C, P, Ž

b) optičko miješanje boja – aditivno miješanje, svjetlosti.RGB snopovi na televiziji: R – red (crvena), G – green (zelena), B – blue (plava)CMYK u tisku:C – cijan (svjetloplava),M – magenta (crvenoljubičasta),Y – yellow (žuta),K – key (označava crnu)