Pod­gl&su j •Li-

se u

ne-

po­po-

IZLAZI TJEDNO. - GODISHJA PR ETPLATA 30.- DIN. - ZA INOZEMSTVO 60.- DIN. J GODINA IX. BROJ 48. -~~-· ADRESA UREDHISTVA l UPRAVE: SIBENIK pp. 17.

OGLASI PO HAROeiTOJ TARIFI.

v

Zidovi Kad svi o njima govore, reći će­

mo l mi svoju. Objasnlćemo svoje na­rodno l katoličko stanoviUe prema nji­ma, potomcima Abrahamovim, koji, e­to, nemaju mira nl pokoja, otkad im ono gordi Tit sravni sa zemljom rasko­ln! jeruzalemski · hram, a nj ih rasprJI dl­ljem prostranoga svijeta.

Nekada su lldovl, dok su zajed­tn lčkl živjeli u Palestini, Imali svoju do­movinu, ali sadll su bez nje, sada su Ahasver! - vječna potucala. Nalazi­mo Ih u svim državama, među svim narodima. l kad se nekako snađu l 'POtpuno udomaće pod tuđim krovom, onda se, sada tu a sutra tamo, pobu­ni proti njima narodna duša l tjera Ih Iz svoje sredine.

Danas lm Hitler, Mussolini i fran­"CO davaju bolne podkofne Injekcije, a sutra će opet neko drugi. Proti tome -proganjanju ustaju mnoga Jarena me­đunarodna udruženja, a u prvom redu

<moćne framasunske loie. Hl katolička Jtampa ne miluje Zi­

dove. Iz dana u dan se na njih obara, skidajući lm s mesnatih lica l zavinutih

mosova obrazine; tako, da neki to ot­:krtvanje tajnih židovskih karata nazi­vaju nekrJćansklm postupkom, pa, čak,

(J mržnjom.

l Istina, katoUclzam l židovstvo su •U nepomirljivom stavu. All zato katoll­·čka Crkva - njezini predstavnici l čla­tnovl - ne mrze lidove, jer bi time zanijekali najveću zapovijed Novoga .Zavjeta l svoje vjere: Ljubi Boga i \bližnjega.

Kako onda protumačiti naš borbe­tn! stav prema ildovskoj sinagogi! -•Ne, ml Ih ne mrzimo; pa niti Ih napa­·damo, niti progonima! Mi se, naprotiv, :samo branimo od ildovsklh napadaja l progona. A to Je bar dozvoljeno: tbranlti sebe l sV'ojel

Kolikogod se naglalavalo, da su "lldovl, u svoje vrijeme, bill jedini lcojl su vjerovali u jednoga pravog Boga, Ipak su kroz svu svoju povijest bill rl ostali u krvi l u srži: p r o s t l m a t e rl J a l l s t l. Tako, da se prevl­fe nećemo udaljiti od Istine, ako re­čemo: materiJalizam l lldovstvo su si-nonimi, različne riječi za Isti pojam.

Iz toga židovskog ma-lerljallzma lzobllkovale su se sve osta­le bitne značaJke !Idovskoga naroda.

lako su se lldovl u početku, o­kruženi poganima, klanjali samo jed­nom Božanstvu, Ipak su se kroz sve vjekove prlklanjall pogansfvu. A to je razumljivo, kad se uoči, da poganstvo u prvom redu zadovoljava svim nižim rtagonfma, kao l svim materijalističkim

Sibenik, 2_7. studenoga 1938.

Nale smjernice

Sv. Stolica i nove odredbe o braku u Italiji

Yatikan ki »L ' Osservafore Ro m ano« od 13. t. m]. donio je na pr­voj tran ici ovu vije t :

»Iz javne štampe mo . aznali za novi Dekret a zakon kom na­<10m, koji zabranj uje brakove iz­medu ta li jan kih grada na arijske ra e i o oba, koje pripadaju dru­gim ra ama.

Pozna to je, d a je priznanje ci­vilnih po ljedica vjer koga vjenča­nja u Ita lij i od redeno u č l a nku 34. Lateran koga Konkordata. Da e ne bi m i !ilo, da e ne intere iramo za O\ 'O za ma" no pitanje, cijen imo uputnim upozoriti, ela ćemo e nji ­mc pozabaviti u na"em !ljedećem broj u.«

I zb ilj a u dvobroju od 14. - 15. t. m j. iza"ao je ovaj čl anak. koji, radi n jegove važno ti i aktueln o ti, prenosimo u cijelo t i:

»Povodom naj nov ij ih :takon­kih odred aba o ženidbama ta lijan­ki h građan a arijske ra e s o oba­

ma, koj e pripadaj u drugim ra a­ma, d ržimo pot rebitim, da protu­mačimo i razja ni mo, kakva je nau­ka C rkve o t ako važnom pi tanJII i kakav je tav ete tali ce, o obito u pogledu vulnusa (rane), zadanog Lateranskom Konkordatu, koji u čl an ku 34. od reduje: »Talij an b država ... p riznaje akramen tu že­nid be, kako je uređ en kanon~k im pravom, civilne p o ljedi ce«.

vi znadu, da je Crb ·a J usa Kri t a katoli čk a, to je t općenit~ (uni ver aln a). Po božan koj z~,po­vij edi evanđelje je n avje·teno vi m narodim a: »Id ite i učite ve nar -de!c< Svi, kojoj god ra i oni p rip a­d ali , i u pozvani , d a budu djeca Božja, živi udovi živoga Kris ta, građani onoga kraljev t a Boi.tn­skog Otkupitelja na zem lj i, koje

težnjama u čovjeku. - Ništa nije za lidove toliko značajno kao ono zlat­no tele, koje su podigli u pustinji, dok se njihov veliki vođa Mojsije na gori Sinaj razgovarao s Bogom o služ­bl Božjoj l vršenju Božjih zapovijedi.

Covječje srce hlepi za novcem, l za zlatom, all židovsko srce i nije nl­Ua drugo nego novac i zlato!

Besmrtan Je Juda! Ne radi toga Uo Je on kao učenik, xa šačicu ogav­ne >~vražje Izmetine<< - trideset srebr­nika - Izdao najvećeg Učitelja, nego jer je on predstavnik !Idovske duše, koja je spremna na sve radi novca.

Nije to sluhJno, da je znanstveni osnivat komunizma lldov Marks, niti je samo slučaj, Ito se lidovl pojav­ljuju kao vođe u svim velikim svjet­skim revolucijama, pa tako 1 u ruskoJ,

je Crkva njegova. Dvade ct vjeko­va po ije t i dokazuju o u vel ić~j ­n u i ' udesnu un iver alno t. Tako da ra e nije u nikada tvo rile kakvu razli ku medu jcrnim katolicim:1. C rkva e obraćala lj ud ima bilo ko­je ra e: pouči l a ih je, ako u bili bez znanja; od<1oji la ih je, ako ·u bi li di lji ; usavr· il a ih je, ako su već bili civil izirani . Lagani m ra­dom, katkada pogibelj nim i te.kim,

'rkva je uvijek traž il a, da ru i pregrade, koje duho no di jele .::o­vječan tvo, te da b ·o ri i razvije u vima o jećaje bratstva i lj ubavi.

No, istodobno, rkva e, kao uč i te ljica i čuvarica prave vjere, u­vijek br inula, da od vjernika od-t rani pogibao gubitka toga nepro ·

cjenjivog dara. A budući da je me­du najteži m opasno tima za onoga, koj i vjeruje, up ravo ženidba o o­born , koja ne i povij cda katol ič­ku vjeru, eto rkve premne, da vojim mudrim zakonodav t om p riječi k lapanje tako opa nih že­

nidbi. D vije u, ui t inu , od vjekova kanonsk e zapreke, koje e tomu o­piru. Jedna zab ranjuje žen idbu iz­među ka tolika i nekr·ten ih o oba (židova. pogana). Druga brani brak izmedu katolika i kr ·tenih osoba, a­li nekatolika (hereti ka, · izmatika). Od t ih zapreka rb·a podj elj uje di pen u (opro t) samo, ka d n ado­du te" ki razlozi i kad j e na odre­đeni nač in dano jam tvo, d a kato· lički b račn i d rug neće u drugome nać i zapreku za svoj u vje ru te da će sav porod, bez iznimke, bit i ka­toli čki k ršten i odgojen.

D ekret'-zak n , odobren od 1in i tar kog vijeća na jedni ci d

10. t. mj ., zabranjuje i p roglaš uje ni"tetni m svaki i b il o koji b rak iz­medu ta li jan kih gradana arij k

mađarskoj i Jpanjolskoj. - Samo Zl­dov je mogao znanstveno dokazivati grubi i rušilački komunističk i materija­lizam, l samo Zidovi, kao što su Lenjin l Bela Kuhn, mogli su biti onako revo­lucionarno krvoločni, da onda na ruše­vinama, na gomilama ljudskih kostura i naslagama zgrušane krvi mogu po­dignuti zlatna priJestolja, ali jedino za sebe l pripadnike rase koJa se odliku­je mesnatim usnama i zavinutim no­som. Jer oni joJ uvi jek Izgaraju od čež­nje za gospodstvom nad čitavim svi ­jetom .

.tidov uvijek ostaJe Zldov; a me­đutim se prlt lnja, da se potpuno pri­lagodio narodnoj sredini u kojoj i lvl, pa je, čak, i toliko bestidno drzovit, da se smatra pripadnikom dotičnoga na­roda. - Jest, prllagođuje se narodnoj

RUKOPISI SE HE VRAeAJU. BROJ e EK. RAĆUHA 33.121

ra e i o oba, koje pri padaju dru­gim ra ama. Nije pri puštena nika­b ·a izni mka; nij predv idena nika­kva dispen a. Tako da je oči t ne­·kl ad izmedu naj novijega talijan­

skog zakona i kanon koga zakona. Ne klad, koji e jo· teže obi tinj u­je, kada e rad i o brakovim a, koji su već pogoden i zaprekom, to Jes t zabranom rkve, koja, kako je eć rečen , rijetko dozvoljava jednom katoliku, da kl a pi brak nekrštc­nom o obom il i kr·tenom oso­bom, ali koja n ije k a toli čke vjere.

a vim različiti je naprotiv s lučaj, kadgod e ra di o kat oli cima razli čite ra e. Istina j e, da Crk va, uvijek ljubezna ma t i, običava sa­vjetovati voju djecu, da ne klap ·l­ju b rakove, koji p red tavlj aj u po­gib ao manj ega broja djece i u tom . mi lu pripravna je. da podupre, u granicam a božan koga zakona, napore ci,·i lne via t i, koj i idu :ta po tig nućem takvoc1a veoma po:te­nog cilja. Oči t i u ćudoredni i so­cijaln i razlozi za t akav st av. No Crkva napom inje, opominje, a je­tuj e; ne nalaže nit i zabranjuj e. K ad dva vjernika razl iči te ra e, odlukom, da klope b rak, prikazu­j u e Njoj, !obodn i od ake ka­non ke zapreke, rb·a ne može, radi ame činj en ice razli čitos t i ra-e, zanijekat i voj u a i teneij u. T o

t raži nj ena po većuj uća zadaća; to traže ona prava, koja je Bog dao, a rkva p ri znaje bez ikakve raz like vim voj im ino ima. Tako da, u

toj točci , pća i po ema" nja za­brana ženidbe u protivno t i je n aukom i zakonima C rk ve.

To to n ij e dost a. Talij anc;ka država j e 1929. zaključila Konkor­dat a Svetom toli com , koj im e, u čl. 34., obvezala, da ženidbi. klo ­p ljenoj u crkvi, pr iznaje oradan-

ke posljedi e. ečan a je to obve-za: obveza prih vaćena, priznata, održavana. Jer od koro de et dO­d ina i oni brakovi, koje no\'i De­kret zabranjuje - ako u bili ka-

sredini, ali samo i toliko i samo zalo, da je moie što više Izrabljivati l lslsa­vatll - Posvuda zgrću samo pare, ne pazeći kod toga na nikakav moralni zakon; zgrću Ih, pa makar radi toga osiromašili mnogi narodni slojevi, l makar se ucrvala čitava narodna duša.

Razumni seljaci se bore proti Ue­točinama na lozi, vočkama i žitaricama, a zar da mi dozvolimo slobodan raz­voj Uetočlnama koji proždiru naše narodno bogatstvo i truju narodnu du­šui

Nikoga ne smiJemo mrziti, nikoga progonltll All nam zato dozvoljava naravni l . Božji zakon: br niti se, a u nufnoj obrani svoga !Ivota oduzeti napadaču - - -1

lg.

non ki ~klopl.JCni - upt t\ ani ·u u ~radan " t: rC!!t tre, 1 to u ·yim i p oj dinim lučaj \'ima, b z potc · k oc<l . Otm;t , nuproth·, jedn · tra­n ·e prekida ono, ~ to je bilo pred­met dYO trano!!a u!ZO\ ora: nlinus (rana). znJ tm i-..onkordatu, n mo

r.nnij ·ka t i. • t j e tim .lalo­u k liko :-e v ta 'tolica ne matrala dužnom. da n ;wri­a pć i voj pa ke, v ć i .

· a voj tran e, učinila · vc mogu­ć . da bi :e tom izbj ~ l o. ama

zvi ena O ob 1 veto~ ea iz-nwn je in ten enirala - th ·a očin ­ka vin ·toru C:: na pi 'ma : jednim, koji

j upućen Glavi Vlade. i dru!!im Kralju- aru. prko toga izd-ao

u nove zakon ke odredbe bez po­razuma <l Yetom tolicom ; koja e, na v ju žiYu bol i žalo · t, o je­

tila du/nom, da izrazi voje n go­dovilnJe, "-to je, kak znamo. Yeć i učinila. l tina je, da če najno\•iji Dekret-zakon u tvari pogoditi a­mo nekolik dc etaka brakon !10-di.nje, jer u na teritoriju Kral jcYi­ne Italije, zu koji nijede k nk r­dat ·ke odredbe, vjer ke ženidbe izmedu o oba različite ra e \' rio ri­jetke - rijetko t kojoj ide u pri­log nikab·a klono t, z ajednička katolicima i izrnelićanima, da e \·jenca1u o bama druge ra e. N aprotiY je istina. da će e' takoder. i po lije novih odredaba, u Italiji ' Yake godine klapati više od 300 ti uća vjer kih ženidbi, punim priznanjem gracian kih po ljedica: činjenica je to. zai · ta utje·na za Crkn1 i nadas\·e kori na za dobro DržaYe, koja je mudro htjela. kla­pajući Konkorda t, »Opet da ti u ta­novi ženidbe, koja je temelj obi­telji, do tojan tvo. kakvo e doli ­kuje katoličkim tradicijama njezi­na naroda«.

No vi ovi obziri ne oduzimlju dobrima žalo no iznenađenje, "to vide, kako je poYrijeđena jedna konkordat ka Ob\·eza, i ako e možda nadaju, da e prikladnim porazumima može zaobići razila­

ženje, koje u prko neznatnom broju lučajeva, kako e to već do­kazalo, ipak pred tavlja principi­jelne pitanje u tvari zama·ite Yaž­no ti.<

Kako j a vij a agencija »H a vas«, Njegovo Veličao tvo Kralj i Car Italije odgovorio je via toručnim pi mom vetom Ocu Papi na pi­srno, "to mu ga je On, kao poala -var rb·e, upravio u vezi brae-nim problemom u Italiji. tom svom odgovoru nagla io je i to, da će fa "i tička država voditi računa o pravima rkve te da će vaka­ko naći put, kako bi e ta prava mogl a rkvi o igura ti.

.A gencija »Hava « jo aznaje, da Je o o pi mo u vatikan kim krugovima pobudilo dobar dojam .

Širom svijeta KJ UTO KATOLICKO BO OSL U­

ZJR N RADIO T !Cl U BE CU. o\ i­ne jav lja ju, da JC u B eču, na kon 10 god ina,

uk inuto prenošenje lu l.bc Božje na rad io ta­ni ci i zamije njeno s prcno~cnjcm pro tc tant­

~ k lh ceremon 1ja. A ipa k u biv oj us tr ij i ima 6 mili juna i 50 hiljada ka toli ka na pra­

ma arnih 300 hil jada protestanata !

. APR EDOVA JE PA . JOL Kill l"A 10.:'\.r\Ll TA . panjo l ki naci o nalis ti ntlS tavili u svoje napredo vanj e 1 u ekto­ru nj eke cgr e. Za pli jenj e ne u ve like ko li­čin e ratnoga ma te r ija la, u im a do ta i za­r o b ljen ika.

PRO IR ENJ E OJ ICKE OBVEZE ~ IC. R ' KO J . ·a ,•cz no ,;jeće od o brilo

j e nacr t takonu o promjeni VOjmčk e o rga­n izacije u pogledu pro'iren jn vojn ičk e o b­veze. Od ad će svn k i 'vicnrac b iti ,·ojn i­čki obveza nik od svoje l . do 60. god ine. Odredeni u i pomoćni voj ni o b vezn ici zn p opunjenjc, po tporu i ras terećenje vojske.

21DOVSKOJ DJECI ZABRANJENO PO­HAĐANJE NJEMACKIH SKOLA. Do novoga zakonskog uređenjiS njem~Sč ko minislarslvo prosvjele izdalo je niSredbu, koja stupa od­m/Sh DIS snagu, 11 po kojoj je židovskoj dje­ci zabranjeno pohađanje njemačk i h škoiiS. ! idovska d jeciS mogu pohađali samo židov­ske škole. U kol iko lo još nije učinjeno, Iz njemačk i h škola imaju se sloga odmah uda­lj ili židovska djec iS o ba ju spolova.

1 . t. mj. po lij tluge l te .,ke bole ti umro j e u Z agrebu veliki hr­vat ki narodni prvak i bo rne - dr nte1 rombić . j ovoj mje · to

uz veli ke br nt ke borce kova Kvaternika i ' t a rč c' i ća. Kao •to u oni pripadali čitavDm nar du,

t ako je pripadao i n. 'vu njegova borb a od ~ - 1914. pa dkllje bila je u redofočena, da e oču a cjelo­kupno t hrvat kih bi torij kih gra ­ni a, t . j . da ·e ru"i politika ka-

nijcQa l ndon ko~ ug vora, koj~ j e imala go t vo čitavu almaciju predati Italiji . T akav je bio, kn<.l

e kao cmia rant na Krfu, te u Pa­rizu i Londonu borio protiv poli ­ti čkih ideja ik lc Pa . ića. Takav je bio, kad je kao mini tar izva­njih po lova dj lovao n;l mirovnoj konferenciji . !avna mu je zadaća bila, da pa i dalmatin ku 1-In·at-km. Takav je i umro - u red bor­

be za hrvatski narod. Jer je znao, da je na· hrvat ki narod po voj voj j pro· to ti b1tolički, dr Trum­

bić gradio je voj narodni rad i na katoličkoj mi li . Ba· zbog vega t ga ije t o njegovoj mrti ispu­nila na je ve velikom ža lo·ću, k:.l­b ·a e malo kada o jetiJa u Hr at-koj . Izgubili mo ga ba · onda. kad m ga najvi ., e trebali!

nuo je kao U\'jereni katolik. Zadnje utjehe na.,e v. \·jere primio je iz ruku amoga hrvat kog me­tropolite preuzv. dra lojz. tepin­ca. uze rado nice pokazale u . e tada na o "ima ovooa ta rog hrvat-kog borca, kao i onda b{d ga je

ka nije jo· jednom pohodio. ::>ti-nuo mu je tada de nicu i dudo je

zadrlao u \'Ojoj. veti Otac Papa po Jao je ovom na· cm dičnom pr­vaku voj po ebni papin ki blago-lov. koji ga je o obito obradovao.

Ov:1kva njegova mrt o ta t će vim pokoljenjima kao vijetlo vjedo­čan t\'O njeaove ljubavi prema ka­to l ičkoj vjeri i Crkvi.

žl\ OT I R D DR TR MBić

A TE

Dr. Ante Trumbić rodio e 17. \ ~. 1 64. u plitu, gdje je n .sto gimnaziju, a pravne nauke u Zagre­bu, Be -; u i razu. · Grazu je pro­moviran za doktora prava l 90. g.

odine 190-!. po tao je ad okat u plitu. Tu je bio voda jednog krila

pri tatica tranke prava. Godine l 95. bio je biran za za tupnika n Dalmatinskon1 aboru i bi mu ie član ve do loma u tro- gar ke monarhije. Godine l 97. biran je Trumbić za za tupnika u arevin-kom ijeću u Beču. G. 1905. došlo

je do formalnog združenja narod­nj a ka i pra va· a u j ednu t ranku, koja e je prozvala I-hvat kom trankorn. Program ove jedin tvene tranke izradio je Trumbić i komen­

tirao e1 a u nizu članaka u zadar­kom »Narodnom Li tu«. Trumbić

je odlučno udjelO\'aO u l\·aranju »Riječke rezolucij C«.

Dr Trumbić nak n arajev kor! atentata god. 1914. bio je uvjeren, da mora doći do rata . to je vri­jeme do· ao iz inozem tva umjetnik Ivan \e " trović u plit, da priredi izložbu voj ih umjetničkih radova . On je mn go utjecao na dra Trum­biću, da pode u emigraciju. Tako je Trumbić već l . · rpnja 1914. ot· putovao a uprugom u lletke i Padovu, odakle je po li j ečničkom avjetu po"ao na liječenje na em­

mering. li j e tu mol! a o o ta ti ne­koliko ati, jer je nakon predaje ultimatuma morao bje:'-ati u 'llet­ke. eć je bio izdan nalog za nje­g o uap .,enjc u cmmeringu. ali j e do.,ao preka no, kad e TrumbiG nalazio u Italiji.

Dana 2 . i 29. rujna 1914. bio je dr Trumbić a I anom 1e"tro i­ćem i upilom primljen u audijen­ciju kod amba adorn francu ko l!, engle kog i ru kog u Rimu. To je bio prvi n jegov dipl omat ki koruk. Od ada će e Trumbić bez pre tan­ka kretati u tliplornat kim krugo-

BROJ 48.

...

Trun1JJ~ć \ima, 'ih europ kih zem-alja i ~ te­ći će eliki broj ne amo znanaca neg i prijatelja i pri taša. Tjcgov na či n k n fcriranjd, njego fini i mirni na tup djelovao je nu vako­ga ugcstivn . Goto\·o e nitko nije mogao oprijeti njego\·oj araumtm­taciji i njegovoj otmjeno ·ti. Nika­da nije navaljivao do ·krajne po­trebe, nego je vazda o tao u mir­nom razlaganju, koje je protivnib razoružavalo.

Prilikom Yoga prvoga diplo­matsko!:!a koraka ~ u reo e dr TrumbiĆ 1 prvi put pred tavnl­korn ru koga pan lavizma, po lani­kom u Rimu Krupen kijern, koji je Trumbiću lijepo primio, ali nije ni-ta razumio, •to mu je iznio, jer u­opće nije bio upućen u europ ka pi­tanja. Trumbić je do"ao Krupen­kom, tla e prijel:i politika ka m­

jega london koga ugovora. Kratko ni,jeme iza toga taj i ti Krupcn<,ki tavio je prijedlog caru, da e na lobodu pu te vi zarobljenici ;z

l · tre, Dalmacije i Gorice kao tali­jan ki drlavljani . Ta pn•a pozn !~ ­ja djelova la je na dra Trumbića porazno i on bi ka nije znao uvijek pripovijedati o pan !avi tičkoj per­fidiji i ianoranciji.

za ve napore Trumbićcvc bio je tajni london ki pakt potpi­an 25. VI. 1915. To je bio za njega

najYcći udarac. Početkom godine 1915. '5tupio

je upilo u ime Trumbićeva u ' i­· u prvi put u yezu a rp kom vla­dom. Tu u e prvi put pokazale \·elike razlike mnjenja. Supilo je tražio, da e dadu garancije za u­nutarnje rređenje države. Za čita­vo vrijeme upilo,-a boravka u 1 i­~u tajao je Trumbić njim u vc­zi. Dana 6. l . 1915. otputuje am Trumbić u Ni. i tigne onamo pre­ko Brindi ija 13. travnja. GlaYna njegova vrha bila je predobitl rp ku vladu za akciju proti lon­

don koga pakta. am Pn . ić je htio putovati u Petrograd, ali je od •t­zanova dobio negativni odgovor, jer d<t Pa . ić u tom pogledu Ru iji ne može dati nikakvih informacija. koje joj ne bi bile poznate.

Iz Ni. a vratio e Trumbić u Rim, odakle je krenuo o t<liim emi~rantima u Pariz, kamo je · ti­gao 30. traYnja u jutro 1915. g. To­ga dana konačno je kon truiran Jugo laYen ki Odbor na čelu drom Trumbićem. Prema nalo~u dra Trumbića odbor nije mio p;·i­mati za financiranje voje akcije nikab·ih novčanih red tava od

rp ke vlade ili od koje druge vlade nel'!o amo od emigracije u južnoj i jevernoj Americi.

Parizu je Trumbić po jetip najprije ru kog po lanika lzvolj ki­ja, koji je njime dugo raz,..ovarao 2. i 3. vibnja. Razgovor sc dakako kretao o london kom paktu. lzvolj ­skij je u opravdanje ru ke politike k d london kol'!a pakta naveo, da je baza ru ke državne politike pra­vo lavlje i da Ru ija iz razloga dr­žavne politike ne mo.le dopu titi, da e Hrvati i lovcnci kao katoli­ci združe pravo !avnim rbimn u jednu dr.lavu. Katohci u kultur­ni, reče on, n pravo luvni zao t<tli, pa da bi kulturniji elemenat dobio premoć u toj zajedničkoj državi: da potpuno povjerenje Ru ije užt­vnju amo prav !avni rbi.

Dana 20. rpnja 1917. potpi ao je ur. Trumbić Rrf ki pakt ka1) pred j dnik Jugo lavcn ko!! Odbo­ra uz Nikolu Pa.ića kao p-red jed­nika rp ke v lade. 14. točki - e veli, da . e >u ta v mora primiti, brojno b ·alifiko anom većinom <<.

članu -!. naglašuje e: »Po ebnc za ta e rp kn, h rv at ka i love­načka ravnopra ne u i mogu e i -ticati i !obodno upotrebljavati u vim prilikama. I !1rbovi po ebni

mogu e i · to tako upotrebljavati !obodno u im prilikama«. čla -

nu 7. k aže e: » ve priznate jera­i povije ti vr ., it će e lobodno i j avno. Pravo lnvna, rimokatolička

·t

i r:lUharnedan ka vjeroispovijest. koJe u po broju sljedbenika naj[a­~e u našem narodu, bit će jednake. 1 ravnopravne prema ddavi.« Na­pokon u o moj točci e veli: »Ka­lendar treba "to }?rije izjednačiti« .

li Krfska deklaracija n·ije po­mirila duhove. ukob mišljenja dra Trumbiću i Nikole Pašića dalje je .zauzimao čitavi politički život. Kad je dr. Trumbić po tao prvim mini trom vanjskih poslova nove t.lržave, Pavić mje bio pred jedni­kom dade. Godine 1921. od tupio je sa mje ta mini ·tra inostranih po-lova radi rapalskog ugovora. K a

izborima 1920. godine bio je iza­bran na četiri kandidat ke li tc u Godine 192-!. pridružio e H.r·•at­Dalmaciji. O tao je izvan tranaka. koj Zajednici. Godine 1925. iza­b~an je ponovno za narod. za tup­mka. Od toga doba bio je kao bo­rac uvijek u prvim hrvat kim na­rodnim redovima. Godine 1935. kandidirao je i dobio golemu veći­nu u Splitu i Imotskom i kao prvi zamjenik u Zagrebu, koji ga je pri­mio kao svoga i to mu je bila mu­la nagrada za av onaj veliki rad n­ko jedinjenja dalmatin ke i \)an-ke Hrvatske kao i za održanje CJe­

lokupno ti hrvat kog narodnog te-ritorija. -

POSLJEDNJI OPRO.'TAJ DRO \ TR MBICE~\

Z a g r e b se na večani nacm oprostio od dra Trumbića. Rodo­ljubno građan tvo je u velikom broju pri u tvonlo i praćajnim večano t ima. Pri ustvovali u ta­kođer pred tavnici i delegacije brojn ih hrvat kih dru·taYa i usta­no\·a. Blago lov nad mrtvim tije­lom obavio je arn hrvat ki metro­polita preuzv. dr tepinac. Opro­• tajni govo·r održao je pred jednik dr \aček.

Mrtvi o tanci su zatim furgo-nom odvezeni u Split. vim m je-

tima, kojima je prolazio furgon s mrtvim tijelom dra Trumbića. hr­vat 'ki narod pravio je ·palir, da ta­ko oda zadnju poča t vom nlom prvaku i vodi. Tako u 1\:.arlo.-cu. Jastrebar kom ,Dugoj R i, z,.~ čaju, General kom tolu, Jo ipdo­lu, Ličkom Le·ću, Jezeranama. Križpolju, Brinju, Otočcu, Peruši ću, Go piću, .-etom Roku, Gra­čacu, Kninu, Sinju i drugim mje ti­ma. vuda e čulo klicanje: »Slava. dru Trumbiću« ; svuda crne za ta­ve, vuda ·palir, vuda veličan-tven i praćaj.

Dirljiv i veličan tven je bio do­ček mrtvih o tanaka u S p l i t u _ Kovčeg mrtvim tijelom po tav­ljen je na katafalk, koji je bio po­di<1nut i pred Buninovog portala. tolne crkve. Tu e ve do proYo­

da vrvio mimohod naroda. Gruđan­tvo Splita i va okolica u dugim

redovima dolazila je na Peri t il : da e pokloni pred mrtvim tijelom

du ujutro u lijedio je ui tinu ve-voga velikog ugrađanina. rije-

ličaj an · p rov od, komu je pri u tvo­valo preko 50 hiljada Hrvata .i Hr~ vaticn. provod je vodio naš ·iben-ki bi kup preuzv. dr J. '\ileta uz

pratnju hvar ko<1a bi kupa preuzv. J\1. Pu· i ća i izaslanika bole no<r plit kog bi kupa. ime hrvat kog

narodnog za tupstva oprostio se velikim pokojnikom inž. A. Ko·u­tić. Tijelo je njegovo pokopano u dvt>ri.,tu (klau tru) · amo tana fra­njevaca konventualaca. ~dje u po­kopani jo· i drugi za lužni sinovi hrvat koga naroda. Prije nego u plit ki težaci pu tili tijelo u grob, ~vardijan amo tana o. A. eola održao je vrlo dirljiy govor.

Na 0\·akav način odužuje se narod samo veoma zaslužnim i če­titim sinovima!

Neka je vječna la a te trajan pomen i hvala ovom velikom inu

hrvat kog naroda!

~ Iz Đpj{O

sJC:\ !{If rrJlllbiČ "troJ10ti t

)·e odl -d držj j JC l

il''• da oje losti

to oP~ s \!slll'•

dJ\' tiliJ. . lllognete toiiJll& st ~o)U 11

111etnula J hf"! (Sk o

KA~I \Lo\ Tl :O.

doYi odo u dJlm' l dr ]Ufll)

ternd i J ojiho'·l s it seh Splitll. za !ft. tei ·ofak. li

Josip Ser ruk hJil !ll koUr ćelrukiZ korić iz JOSJP & ruk An Vdeluk ković, lij jo G! q kotli .\1 l'jetnik · relić po

~8. BROJ 48.

Iz naših -krajeva OPROSTAJ O PlSt\10 DRA 'JR ' M·

BICA llR AT KOM 1\\ETROPOLITI. L)r Trumbić ostavio je pismo <:tl hrvnt kog metropolitu prcuzv. g. dm ' tcpincu, koje mu je o tlmnh nukon smrti i uručeno. 'n ­držnj jo togn pismu, koje je opširno, tu­kav, tla e, u ovim vremenimu, ne mo;\c u cijelosti ob jn viti. t tl koncu sc pi ·mn ovu­ko opru 'tt\ od nad bi kupa: » pm:;tajućl sc s Vama, Preu.tvišeni, ja Vam od Boga že­lim, tla Vam da zdravlja i snage, dtl uz­mognete i puniti uše plemenite namjere, kojima tc, nurnvnom iskreno'ću proicti, u vršenju velikih dužnosti, 'to Vam ih je nu­metnuh\ nudpnstirsku mi iju prcmn Bogu i hrvat kom nurotluc.

K. :-lDID.\.T KE Ll TE ll .' DAL-lrlATlN ' KOJ HRVAT KOJ. Kotur ki su­dovi odobrili su ove kundidut ke liste ll '' u dalmatinskoj Hrvatskoj: zn grud plit dr Juraj š utej, za kotur plit Pu ' ko Kuli­temu i Joso ~1rntinović iz Kaštel Luk 'iću; njihovi su zamjenici J uko'v Zovko, tctnk iz sela Dugobnbu i . nte \ij ić radnik iz Splita; Ztl kotur Si benik Dune ~karica pok. Ive, težak iz šibenika, zam jenik dr Oskar Novak, liječnik iz ibeniku; za ll var dr Josip Berković, lij ečnik iz Splita, tl zamje­nik Ivan Furolfi, javni bilježnik iz i u; za kotur Benkovac Ilija Zečević ( DK) na­čelnik iz Benkovcu, zamjenik Petar J ovu­ković iz Benkovcu; zn kotar Kor ··u lu dr Josip Berković, liječnik iz plitu, .tamjc­nik Antun epnrović pok. Jure, ribar iz Veleluke ; zn kotar Imotski dr ~\ihovio Vu­ković, lije čnik iz Imotskoga, zum jenik i'li­ja Gaće pok. Ivanu , tdnk iz Zagvozda; zn kohu Metković dr Niko Bjelovučić, od­vjetnik iz .\\etkoviću, zamjenik Ante oln­re,•ić pok. Ante, težak iz Borovacn; zn ko­tur inj P11vao Krce pok. "-\nrkn, težak iz J11bukc, zamjeni k 'imun Ratko ić pok. Mute, te.lnk iz elićn; zn kotar Biograd na moru Josip ilobrčić, ljekarnik iz Biogra­da na moru, zam jenik Marko Ve l či pok. Ive, težak iz seln Vrsi; zn kotar Knin \ate Goreta pok. Jure. težak iz Kndinc G lavice, zamjenik ~ime Doga n pok. Ivana, umirov­ljenik iz Knina; za kotur Preko dr Karlo Zunjević, liječnik iz Preku, .:amjenik Ju­kov Bujačić pok. J erka, obrtnik iz ilbe; za kotar Brač I van Petar 1ladineo, trgo­vac iz Pučišća, zamjenik Tomo Ursić, te­žak iz ela en; za kotar Vrgorac Stipe b\n­tijević pok Jure, težak iz Blata na Cetini, zamjenik dr Ikica franić, odvjetnik iz Vr­

gorca.

Krizarske vijesti

POSJETI l PREDA VA JA. U nedje­lju 13. XL odrl.al i su izaslan ici VKB. po­sjete, odnosno predavanja u V e l i k o j G o­rie i (Brkljačić-Kovač), a u nedjelju 20. Xl. u Mikulićima kod Zagreba.

TECAJ I DUHOV E VJEZBE U ZA­GREBU. Tečaj u Z a gr e b u počet će 27. XL ujutro, a duhovne vježbe 30. X I. uveče. Molimo sve, koji su se najavili za t ečaj i duhovne vježbe, da točno dodu prema že­ljezničkom popustu, koji smo već javili.

IGROKAZI ZA SV. NIKOLU. Kod VKB mogu se dobiti za Nikolinjske priredbe ovi igrokazi: »Anđeli sv. Nikole« kao uvod u di­jeljenje darova sv. Nikole, a stoji Din __ 2, za.~ tlm igrokaz »Darovi sv. Nikole«, koJI sloJ!

Din 6. r •

Vlak malo zaokrene i ukaza se ... more! Ah, more, more! Nisam vjero­vao da ova dalmatinska riba može disa'ti izvan tf!be punih deset mjeseci. ~ako je krasno! Kao kristalna nedo­gledna plača pružaš s~ i smiraš, _ a sunce se ogledava ll tebi, posmjehuje i rasplinuje u dijademske rese.

Vlak juri kao mahnit, opojen ca­robnošću dubina uzduž: mora, uzduž Tirenskoga , mora. Cas odmičemo, čas trk uz obalu, a čas čini se, kao da ga očarala morska širina, pa juri prama njoj u želji, da zagnjuri i nestane u čarobnim dubinama dvorova Halugi-ce.

Uz ob·atu se čas za časom ukazu­ju krasne rfirenske plaže, napučene u ovim žarkim mjesecima mnoštvom ku­Rača, naravno izmiješanih s t kupačica­ma. Koliko se mesa tu prodade, koli­ko du~a oprži, koliko nevinosti svene?! Gl~sovife su te plaže, a osobito ona u Viareggio zbog nemorala. Uzarua na­valjuju duhovni pastiri s interdiktima, izopćenjima i ostalim kaznama, kad ži-

•K A T O !.. l K.

Hemlle po}ave

Demonstracije protiv nadbiskupa u Munchenu

O njima vatikanski nl' Osservato­re Romano« od 18. t. mj. donosi ovaj izvještaj:

nO neprijateljskim demonstracija­ma pred nadb iskupskim dvorom u Munchenu kolale su ovo par dana ra­zličite i nelačne vijesti. Od jednoga druga, koji je dobro obavješlen, mo­gli smo saznati za ove pojedinost i:

U petak 11 . studenoga 1938. u svim munchenskim dnevnicima i veli­kim plakatima bio je objavljen poziv: »Svima! ... Protiv svjetskoga židovstva i protiv svih njegovih crnih i crvenih saveznika! ... «

T okom toga istoga dana Nadbi­skupska Pisarna bila je obaviještena s raznih strana, da će naveče biti upri­ličena demonstracija protiv kardinala pak je zato ista Pisarna svratila na to pažnju munchenskih vlasti da se radi napomene u oglasima i razn ih značaj­nih komentara, održanih na raznim sa­stancima, treba bojati nereta protiv Crkve, te protiv osoba i ureda crkve­nih. Uvjeravaju nas, da je ova obavi­jest predana u prvim satima popodne­va Predsjedništvu Policije, Ministru tl­nutrašnjih poslova i u kancelariji Na­mjesnika Reicha.

Doznalo se također, da je, pred večer, kad su vij~sti postale još alar­mantnije, k·ardinal b io zamoljen, da provede noć izvan nadbiskuP.skog dvora. No kardinal je odbio da to uči­ni.

U 20 s. govorio je ministar Adolf Wagner na onoj vrlo posjećenoj skup­štini u cirkusu Krone, o kojoj smo već izvijesti li . Novine kažu, da je njegov antisemitski govor bio prenošen i u drugim lokalima za sastanke. Ministar govoreći o »crvenim i crnim« zaštitni­cima !idova pročitao je spis Nadbi­skupske Pisarne tumačeći pojedine stavke. Prema ''Mi.inchener Heueste Hachrichfenc< od 12. t. mj . govornik je među ostalim ustvrdio, da spis nije bio potpisan; dok je onaj izvorni, pri­kazan Policiji, ,imao na sebi vlastoruč­ni potpis, dotle su ga prepisi, saopćeni Namjesniku Eppu i Ministru Wagneru, naravno imali samo pisaćom mašinom otisrlUta.

Iza kako je svršila manifestacija, na Prannerstrasse počelo se vidjeti, ka­ko se u blizini nadbiskupske palače zaustavljaju pojedine skupine, koje se u 22 s., na znak trube jednog auta, ko­ji je obavio kružni put od Pranner­strasse do Promenadestrasse, gdje je nadbiskupsko sjedište, naglo nađoše na okupu pred palačom, dok su s ve likom brzinom nadolazili, iz iste Prannerstrasse, auti i motocikle sa zviždukom sirena i zasjenjujućim blje­štavim svijetlom između kričanja i u­žasnog urlanja, koje je već odasvud divljalo. Od demonstranata, među ko­jima je bilo i mladih žena, mnogo stranačkih vođa, s nekim vojnicima od S. S. i H. 1., neposred"o upućena je kiša kamenja n~prama prozorima nad-

vinski čovjek ne shvaća onoga, što je duhovno.

Da nema toliko mesa na prodaju, da nema mješovitih kupališta, kako bi brzo opustjele te pjenušava obale, ka­ko bi naglo postalo dosadno to sun­ce, koje žeže, prži i daje zdravlje! Takav vam je danas svijet, čije je sr­ce opoganjeno! Zimi nalazi ples, u pokladima se pokriva i izobliči, da mož~ činiti zlo i opravdati svoje eme, a ljeti se otkriva i prekrije plaže ljud­skim mesom, da može činiti i opet zlo!

Jurimo1 da je divota. Već odavna siječemo glavnu kucavicu Pariz-Geno­va-Rim. Svaki čas projuri kraj nas u protivnom pravcu kao munja koji ekspres, direktni ili putnički, tjerani e­lektričnom snagom, Treba priznati, da je željeznička mreža na Apeninskom poluotoku doista gusto razgranata i na dotičnoj, pače zavidnoj visini. Sve glavne pruge su elektrizirane, po svim prugama je brz saobraćaj motornim vlakovima.

ZaistE imamo što i zavidjeti na­šoj prekomorskoj susjedi. Tu je rad, lu je snaga, tu se stvara. Ne poričem, da je ovdje tlo mnogo zgodnije za iz­gradnju pruga, ali nije ni Ju sve opet tako glatko. Kad bi se na r.-r. kod nas,

biskupskog dvora na prizemlju i pr­vom kalu, uz kričave poklike: uA Dachau Schlawlnerl (U tamnicu s lom psinoml) ... Vani izdajica! Vidjeli smo gale< Zatim opel porugljiva su ga zva­li: 11Mi hoćemo v idjet i našega biskupa! Mi ga trebamo! Dragi b iskupe, budi tako pr i jazan i pokaži se na prozoru!« Sve lo uz pogrde, poruge i besramni ironički smijeh.

Improv izirani metci bili su lu nasla­gane opeke, potrebite za obnovu jed­ne obližnje kuće. Tomu su nadodali iz is toga mjesta uzete grede i otpatke drvlja, kojim su neke pragove i okvi­re prozora čisto demolirali i uništili. Nijesu pošledjeli ni neke prozore s hi­storijskim obojenim staklima u kapeli nadbiskupskog dvora, smještenoj na prizemlju, gdje se čuva i Svetotajstvo. Ulica je bila prepuna krhotina stakla te komada kamenja i opeka. Neke o­peke čak su poletjele na suprotne zi­dove. Pokušalo se i provalili glavna vrata jednom gredom, pak svom silom gurnuvši prema njima teška kola. Ne­ka zena, koja se usudila, da nagovori demonstrante, da od toga odustanu,

• riječima: ~>Sve je to uzaludno; biskupa nemal« napadnuta je, povaljena na zemlju, izbijena do krvi .

U koliko se govori, na telefonski poziv nadbiskupskog dvora, pojavila se četa stražara od Uberfall Komanda, ali tako neznatna, da se uopće nije mg­gla suprostaviti s demonstrantima. Bi­lo je potrebita pojačanje, a međut im je stigao neki viši pol ici jski činovnik i pozvao, da se od loga odustane, go­voreći, da ne valja »dati oružje u ru­ke« nadbiskupu.

T e k s jednom trećom skupinom polioajaca - a nitko ne shvaća, zašto $e odmah nije uputilo odgovarajući broj agenata - uspjelo je suzbiti de­monstrante u pokrajne ulice i zatvoriti sve izlaze.

Nijedan od demonstranata nije bio uapšen.

Policija ostala je na straži čitavu noć ispred i unutar palače, a također

· i kraj crkava u gradu. Usprkos toga u ranim satima jutra bili su polupani prozori nekoliko župničkih stanova.«

r\ TONOMIJA LO ACKE I POD-KARPAT KE RU !JE. Zakon o autonomi­ji lovt1čke i Podkarpatske Ru ije 23. t. mj. objavljen je u lu.lbenim no' inama i stupio na nagu, nakon •to je jcdnogla no prihvaćen u parlamentu i cnatu. Time je dokrajčen pri vremen i polo.laj (o,·ačkc i Podkarpatskc Rusije.

OKO IZBORA PRED JEO J IK.\ C R. 1 akon vii;cdnevnih pregovora konačno je do •to do porazu mn izmedu če ' k ih i lo­,·ačkih pred tavnika u pitanju kandidata novoga pred jcdnikn repubhke. Prema po­uzdanim informacijama čini e, da će kan· dida t biti Emil Ch a e h u, predsjednik upravnoga suda. adn sc očekuje, dn će

jednica narodne kup ·tine biti u zvana ta 28. ili 29. t. mj ., da izvr' i izbor pred jed­niku.

uz: pri l ike, u kakvima živimo, mogao probiti onakav kolosalni rov, kao što je onaj između Firenze i Bolonje, ko­ji probija čitavu širinu Apenina?

Ni je ni kod nas svemu kriv teren, nego . Idući tim krasnim dvo­rednim željezničkim putem, po kojem su početkom svibnja uporedo jurila dva vlaka vozeći vođe dvaju velikih naroda, mislio sam i na

i nekako sam se gorko smijao i govorio u sebi: »Ova pruga, kud idem, jest Italija, a ona - - - ----<<,

Evo nas u Livornu . Moderni je lo velegrad i pomorska luka. Inače do­sta blatan. Kažu, da je lo odraz gra­đanstva. Ne silazim, jer ne ljubim mo­dernost, a za svoj odmor potražih mjesto daleko od velegradske buke. Vlak daje znak i mi putujemo dalje prama jugu.

Uvijek uz more. Kraj žel jezn ičke pruge teče kraljevska cesta, ograđena drvoredom, koji se na kilometre u da­ljini još razabire i gubi tamo negdje preko brežuljaka.

Kakve divne ceste ima ova zem­lja, sve široke, pažljivo uređene, a one pak koje spajaju glavne gradove i as­falt irane ! Mislio sam pri tome na naše ceste i odmah ušao u kupej bojeći se,

STRAHA 3.

ŽIVOT S CRKVOM Crkveni kalendar

NedJelJa 27. X l. Pn•a lll'dielja Ad1 <'litu ilt 011JuUa Danas počinJe VriJeme pnprave 1.,, vd1k1 bl.!gtlan Kns tova porođenja

.S1 Ja/.. "''· na t van ra\ječcn t . O(..o g. 420. o­knllnt pcr11j\k1 kralj B.1hram na slOllnt: ko­madtća ISJck;to jC l1Jel o w. Jakova radi Vjere u husa Knsta.

Ponedje lJak, 28. X l. . Sv So.\tell. učc ­

ntk sv. l'a la apostola. početku je b1o Ztdov 1 poglavica jedne ž1dovskc s tn agogc. Obrativ 1 sc na kr~ćanstvo podnese muče­

ničku smrt L.a VriJeme prokon ula Gall ona. Utorak, 29. Xl.: Sv. Sarurnin, b1 skup 1

mučcmk . PropOVIJedao Je v. Vjeru u rran· c u~ koj . J ednoga dana uhvau~c ga divlji po­g .~ ni, pnve~:a e .w nogu razdraženom vo lu , koJi ga raznese po gradsk1m ulicama 1 tako mu /adadc nut.

n jedn, 30. X l. : v. Andrija, apos tol. OstaviVŠI mrežu , r1barsku lađu i oca pošao je ta Isusom 1 postao njegov a postoL Pro­pOVIjedao JC sv. VJeru u Scit1ji, Traciji i E­piru, dok u g radu Pa trasu ntJe b1o propct na križ.

Cctvrlak , l. ll : Sv. 0/impijad. Na kr­:Sćanstvo obratila ga je bL Ftrmina. Za vla­danja DIOklectJanova b1o je s paljen na lo­mači.

Petak, 2. X li .: Sv. Bibija11a , djevica i mučenica. Okrutni pogani radi sv. vjere svu­l.ošc je golu , pa ve?a~e je ULa stup na mr­tvac izbi~c 1 dotukoše.

u bota, 3. X l l. : Sv. Frano Ksa verski.

Pokr tio je na totine hiljada pogana. Umro je g. 1552.

PRVA NEDJELJA ADVENT A CITA JE PO L ICE bl. Pavla apo-

s tola Rimljanima ·( j3, /1-14) . - Braćo !

Znajte, da je već čas da se o da ~na probu­

dimo! J e r je sada bliže naše paH•nje negn kad počesmo vjerovati . oć je prošla. tt

da11 .s e približio. Odbacimo dakle djela lame, a obucimo sc u oružje svjetlosti! Kao po

danu pošteno hodimo: ne u pročdrljivosti i piJanstvu, ne u putcnosti i nečistoći, ne u svadi i zavisti: nego e obucite u Gospodi· na Is usa Krsta.

t L!JED I V. EVA DELlE po .Lu­ki (2/, 25-33). - U ono vrijeme reče Isus učenici mn svojim: bit će Lnamenja na sun­cu i na mjesecu i na zvijezdama, a na zemlji tjeskoba medu narodima poradi silne buke mora i valova. [ ljudi će izdisati od strah.! i čekanja onoga što će do i na sav vijet: Jer će se sile nebeske pokrenuti : I tada će U·

gledati ina čovječjega gdje dola;.i nu obla­ku sa velikom silom i veličanstvom. A kad sc ovo počne događati pogledajte i podi·

gnite glave voje, jer s e približuje ot/..uplje­

nje vaše! I kaza im priliku: Gledajte smo­kvu i sva tabla: kad eć izmeću iz sebe rod, znate da je blizu ljeto . Tako i vi. kad vidite da sc sve ovo događa z.najtc da je bli<-11 kraljevstvo Bo~jl'! Uistinu vam govo­rim, da ovaj naraštaj ne će proći dok se ne zbude. cbo će i zemlja proći h riječi mo­je ne će proći.

DOLAZAK ISUSOV

Kako kaže sv. Bernard, opat, Ad­venat (Došašće) hoće da označi tro­struki dolazak Isusa Krista: 1. na sv i­jet svojim utjelovljenjem; 2. u duše po milosti1 3. na svršetku vjekova u slavi

da me ne bi tkogod zapitao, kakvi su kod nas putevi.

Već sam skoro na cilju . Preko bre­žuljaka se protežu i gube u daljin i ko­losalni stupovi za električni vod. l o­pet jedan znak više, da sam u kultur­noj zemlj i. l opet jedna žalosna misao odleti na moju domaju. Ovdje, ka­mogod pođeš, svugdje ćeš vidjeti go­leme stupove, koje iz golemih daljir;1a prenose električnu snagu i osvjetljuju gradove i se la. Koliko vo­dopada, koliko vodene snage, a ko­lika zaostalost? Koliko ima kod slučajeva , gdje bi se moglo lako po­moći, a ne pomaže se. Ima na pr. jed­na varoš tu u u kojoj je po­dignut aerodrom, i naravno trebala je električna rasvjeta, ali mjesto da se dovede iz slapova pa da se uz aerodrom hrani svjetlošću i varoš, ku­p iše dva motora, koji se skrbe samo za aerodrom.

Dobro je rekao onaj nedavno u članku nHrvat. StraŽe«,

Bilo. mi je već previše tih slika i usporedbi, pa zato zatvorih oči i sje­deći na sjedalu na ništa ne mislih, dok ne stigoh k cilju u Piombino.

F. Denys

STRAIICA 4. "K ATOLIK"

i veli čan s tvu, da sudi ži ve i mrtve. O­vaj trost ruk i događaj če sto se spomi­nje u liturgiji ovoga doba crkvene go­dine samim vatrenim riječima Patrijar­ha i Proroka , koji su ga prorekli.

Svela Rimska Liturgija započinje danas svoju novu crkvenu godinu. Razlog je u tome - kak o vrlo dobro opaža kardinal Schuster - što je u­tj elovljenje Riječi Božje prava središ­nja točka, t i sućgodišnji stup, koji d ije­li dug niz v jekova čovječanstva ; koj e po nacrt ima božanske Providnosti pri­pravlja onu puninu vremena, ko ja je predznak i uvod u onu presrelnu »go­dinu otkupljenj a« ili koja od betle­hemske kolijevke upravlja svoje kora­ke prema dolini jozafatskoj, gdje Dje­tešce iz jaslica očekuje na sud svu ba­štinu Adamovu, otkupl jenu Njegovom predragocjenom Krvlju . (Liber Sacra­menlorum, sv. ll .)

Za razliku od korizme, gdje pre­vladava pojam pokore i tuge rad i bo­goubijslva , koje se nažalost dovršava u Jeruzolimu, duh Svele Liturgije u Adventu, na radosnu vijest o vel ikom veselju, je onaj svetog oduševl_ienja, nježnog priznanja i goruće žel je .za dolaskom Riječ i Božje u sva srca dje­ce Adamove.

Baš zalo evo svih pjesama Mise, pripjevaka i odgovora, te. anl ifona .. u Božanskom Oficiju ukrašenih dragulji­ma radosnog A lleluja .

Baš zato molitvama sv. Mise mol i se Gospodin, da nam priteče u pomoć te svojom moć i i okriljem os lobodi nas od pogibelji, kojima nas je izložio gri­jeh (P o č e t n a m o. l i t v a). Zat.im se još vapi od Gospodma, da nam Jakost Euharistijske :Lrtve očisti duše, da do­stojno pristupimo primanju Onoga, ko­ji nam je bio početnikom (P r i k a ~­n a m o l i t v a). Isto tako u P o p r 1-č e s n o j m. o l i t v i Crkva moli, da nas nebeski kruh, koji smo blagovali, svojom božanskom moći raspoloži, da se pripravimo za skori blagdan.

• Apostol sv. Pavao pak u P o s l a­

n i e i Rimljanima (13, 11-14) sjeća nas, kakvo treba da je naše raspolo, ženje duše, dok se pripravljamo za veliki događaj, to jest duh mrtvenja i samozataje, nakon što smo se probu­dili od sna grijeha.

U E v a n d e l j u napokon (kako se izražava D. Gueranger) Crkva nas upoznaje sa znakovima, koji će bi­ti preteče zadnjeg dolaska Kristova na svršetku svijeta, da se spasonosno po­treseni u duši, pokorom pripravimo za duhovni do lazak Spasitelja, koji treba da us lijedi na veliki dan Božića.

Uzdisati s Crkvom za dolaskom Isusa Krista slušajući osobito glas sv. Ivana Krstitelja, koji viče: »Pripravite put Gospodinu!« te moleć i blaženu Djevicu, koja je vrata nebeska, neka pusti proći k nama svoga božanskog Sina - evo dužnosti dobrih kršćana kroz ovo sveto vrijeme Advental

Kulturne ~Jijelke

film o Sv. Zemlji Na blagdan sinn hrvatskoga naroda i

sugrađanina Krešimirova. grada, bl. 1 ikoJe Tavilića, prikuzivao se u kinu »Tc lu« u Si beniku film »Hrvati u v . Zemlji " . Taj vjcr ko·kulturni film prenio nas je sn za­nosnim hodočusnicimn u brcgovitu Pale ti ­nu, zemlju izabranoga naroda i dugo oče­k ivanoga Me ije. Gledali mo grad rodenja Boga-C:ovjeka ; nzarct, rnjcsto gdje su Njegove bo.žansk · ruke svojim žuljevima posvetilo radnički tulcž ; Genezaret ko je­zero nad kojim su blago plovile riječ1 moralne obnove, socijalne pravde i ljuba­vi, koje će jedine pnsiti čovječanstvo ; na­pokon vrt ljudske podlosti i brdo Bo.l.je ljuba vi. z ostala mjesta i krajeve koji su posvećeni s topama Isusa Krista, prisutni su gledali i s lavensku crkvu v. (;iri la

Metoda, u kojoj JC prcuz ,·. nadbiskup dr tcpinac blugo~Jo ,•i o oltar hn·. n11rodn, po­

s,·cćcn bl. ·. Tnvihću lučonoći h tinc i mučeni l.. u goriji ' o ·ti. Pobožno t prcmn hr­vatskom blažen iku U \ cćao je i pri zor ču ­desnog ozd ravljenja h romog dj eteta u l. Požegi.

.Katohci .'ibenika i okol1ee - osobito Z lnrina - oči tovali su brojn im posjetom svoju oda no t vj eri ot aca i štova nje hrvat­skoga I3lnžcni ka, Za losno je što u neki, čiji je p loi.aj ;.: nht ijevno dn sc pridruže h rv. ka t. narod u, os tali po strani kao i u neki m drugim sl u čajc,·imn. 1\li je ipnk na­rod iskazao vo je uv jerenje i pridružio sc molit vi vode dra lndirn im lačeka (koja e p jc \':l u filmu) : »Kriste Bože, neku hr­at kom narodu dode kraljevstvo Tvoj'e«.

Pučki molitvenik l lrv. kulturno druHvo » ' nprcdak « u

urajevu izdalo je u velikoj nak ludi moli­tv nik zn pu~., koji je priredio prcuzv. nad­bi kup dr . arić. Prikladan format, pu čka cijena (l Dinar), po trebite molih•c (jutar­nju, ,· c černjn, zn i povijcd, pričest, kruni­ca, litanije, v. \i a i t. cl.) i stil bliz na ­rodn oj duši preporučuju ga vim župni CI-ma i dru ~tvima na raspu ča vanje. -

Ovom zgodom stavljamo dvije općeni ­te primjedbe, Ovaj, ka koro i sva nova izdanja molitvenika izo tavljnju pobožnost Križnoga puta, koja je o obito po dalma­tin kim župama nio raširena . laš seljak pita, da li je uz sv. J\'\ i u u molitveniku kri žni put i krunica, ako će ga upotreb lja­vati . ' jegov duh e lak· c sabere i prcnnša po slikama putnogn Križa, kao š to e i u krunici rP otnjstvimn. n ne po znzi,•imn što je uobi čajeno u Ban. Hrvatskoj . ova izdanja svih molitvenika, pa i » apretko­va« trebalo bi - skrntivši djelo vjere, ufanja. i ljubavi - da. sc popuni s .Križ­nim putem i otajstvima v. Krunice.

Džepni kalendar Gradaninu i eljaku je potreban ka­

lendar. većini se s lu čajeva kupuju iz­danja tuđins kih poduzeća i tako podržava polipa na hrv. nar. tijelu. Zato bi morali vi svjesni Hrvati - osobita vlč. g. žup­

nici i Križari - dn prošire Križarski ka­lendar za 1939. god . Uz značajne i utješ­ljive prikaze Cl' za hvatu preporodnoga kri­žar kog rada u hrv. narodu donosi razne statistike: vjere u svijetu i kod nas, gore, rijeke, vodopadi, otoci, gradovi, muzeji, novine i t. d . I ma praktičnih reklama, pn­pira za bilje ~ke i slike glavnih hrv. kr i­ža r kih javnih boraca . Sir imo ovaj jeftin (3 Din) i prikladan kalendar (koji se na­ručuje na ad re u : Veliko Križnrsko Brat-tvo - Zagreb, Palmotićeva 3), jer time

doprino irno o tvarenju Tove, .Mlade, Bo­žje Hrvat ke.

- r - ć

Jubilarne skupština Zadružne Matice

14. L. mj . održala je poznata hrvatska katolička zadružna sred išnjtca Zadru žna

Matica u plitu voju desetu glavnu skup­štinu. kupštini je prisustvovao vrlo velik broJ izaslanika zadruga, te pre! tavnici vla­sti, zad ružnih aveza i srodnih usumova.

Pretsjednik g. prof. l. J ur a u vom pozdravnom govoru spomenuo je pote ' ko­ćc, kojima e Matica morala boriti u po­četku, kao i za vrijeme op e krize, pn su ti m značajni Ji veliki uspjesi , koje je ona po­stigla kroz razmjerno kratko rijeme. Tc us­pjehe treba da zahvali tome. •to e u svom radu rukovodi la kršćanskim načelima ljubavi i pravde, zadružnim n ače l om samopomoć i , kao i svom ~ tručnom vod tvu .

Svi su de legati redom biranim riječima it..razili primanje lat1ci na polučcnirn uspje-ima. Ravnatelj g. dr T . i k o je podnio

izvještaj o poslovanju, i~: kojega e vidi , da Matica u vom rudu 1 u novoj godin1 bilje/.i dobre rezultat e. Nak on toga sc veliki broj pretstavnika ~:adru ga /,i o int eresirao za za­družni rad , tc i.t.nio zgodne prcdlogc, na os-

·~~;~~~~~~~~~~~~~~· ~

SVOJ K SVOM~ : ::,vuJ K SVOME! čast mi je obavijestiti gg. župnike te cij. crkvene bratov­

štine i samostane, da u svojoj tvornici izrađujem v o š t a n e s v i j e će iz najboljih voštanih surogata, koje se ne krive ni u najvećoj vrućini, li jepo gore te ne kaplju niti dime, za što imam mnoga priznanj a i jamčim.

.::I....-El'WE JEZ IA:Ol'WIA:-...J JR.El'WCJI_.. E%

JUDHniCH UOŠJHniH SUI]fĆH NIKO JURAS-ŠIBENIK

no\ u koj 1h su prih va će n e rc.Loluc1j e. Jcdno­g l a~no su odobren i zaključni. raču11i te u­glttvnom ponovno l.t.abrana s tara uprava.

Zajedn ič ki ru ča k del ega ta nak on skup­štin e potekao je u najbolj em ra polo/.enju. Jactl a no Je VIŠC odu šeVlJ enih zdra v1ca.

Pos liJ e podn e je održa na glavna ·kupšti­na G ospoda rsk e M atice. To robno odjelJe­nJ e Zadružne la ti ce sva ke ~e godine vc vi­še ra.:v ij a.

avcčc r je rrired cno .filmsko predava­nje o poljopriv redi. a taj Je način čitav dan proved en u t adružn om duhu, pn je os­tavio lij ep dojam na sve zadrugare.

Život Šibenika S LB I ~ lK. R:-.11. l. a gla o smrti

velikoga hrvat kog nn rodnog borca i Si­benik e, poput svih drugi h na ših mje tn, sn v zavio u crn imi tc u odgoc.lcni v1 JR v­ni z boro i, ko ncerti 1 zaba vc. Kotar ka or­ganizacija b. HS posebnom o mrtnicom najavila je njegov u smrt. Predsjedniku dru -!..ačku j pokojnikovoj udovi upućene u

mnogobrojne sažalnice. nša hrvatska dru­š tva održala su posebne komemorativne sjednice. ibcnčani s okolnim llrvntimn, pod vod tvom gg. D. Skaricc, ~. Belamari­ća i dra ov n kn, · u velikom broju uče-tvovali su provod u u plitu te na grob

položili veliki broj vijenaca s hrvatskim trobojkama i natpisima.

BLAGDA 1 GO P E OD ZDRAVLJA bio je i ove godine pro lavljen u na ~oj k a t e d r a 1 i u znak u tradicionalne pobo.i.­nosti i ljubavi grnda Sibcnika prama !31. Go pi. J a Gospin blagdan od 4 s. ujut ro pa do kasno u noć pobožni je puk ne­prestano dol azio i molio pred Gospinom slikom. 4.30 s. počele u lekcije. Po lij e lekcija s lrj edila je pj evana sv. Misa za braću i sc tre Gospe od Zdravlja, a za­tim do 10 . redale su se bez prestanka ti­hc sv. Mi e. Preko vi h sv. '\isa na to­tine v j ernika pristupilo je sv. pričesti. U 11 s. preuz,•. b i k u p sl užio je pontifi­knlnu sv. Misu uz asistenciju. >>Ce e i l i­j a n s k i zboru pjevno je Grie bachero­vu '\i su. a ofertor ij u solist vlč. Kr n ić otpjevao je efektno »Ave lanac. Preko pričesti snv zbor izveo je precizno Bctho­venovu »Bog i priroda«. Uvečer gradski župnik prcč. don . S a r e u dupkom pu­noj katedrali održao je aktuelnu propovi­jed, koja je učinila najljep ~ i dojam na v e v jcrnike. Poslije propovijedi bio je

pontifikalni bl ago lov Presvetim. OVI BI KUP K.l TAJ 1 IK. Preuzv.

biskup imenovao je zn tajnika Bi kupskog Ordinarijata Y l č. don Srećka D i o m ar­t ić a, ž up . pomoćnika u Vodicama, koji je \'CĆ nastupio voju dužnost. 'estitamo!

DVE AT. Današnjom nedjeljom po­činje vrijeme Doša;ća ili Adventa.. dve­nat je vrijeme. u kojemu e kršćani pri­pravljaju, dn •to dostojnije i kr ćnnskije pro h1vc veli ki blngdan Kristova porodenjn.

tu svrhu održavaju se po cbne ad\'cnt­ske propovijedi. n v. rk va z n b ran j u­j e s v e č a n a p i r o v n n j n, p l e s o v e, kao i vc dru ge bučne za b ave i p r i r e d b e k r o z n d v e n t s k o v r i j c­m e.

DVE T KE P ROPOViJ ED I. U pr­vu adventsku nedjelju 27. t. mj . bit će u k n t e dr a l i propovijed u 5 s. uvečer po-

li je ruzarijn . Iza propovijedi bit će blago­slov s Pre vctim. Ove godine advcntske propovijedi drži vlč. don A nte p i k n, gi ­m nazijski kateheta.

DJ:: ETNI O Pt OD Z CEC počinje u ponedjeljak 28. t. mj . Devetnicu , e obavlja u crk\ri sv. Frane i u katedra­li. k a t e dr n l i bit će svake večer i u 5 . ruza rij i devetnica. ll ll crkvi sv. r r a­n e u 6 s.

t DRIJ PO TO L slavi e u srijedu 30 t . mj . u c rkvi v. A n t e nn Gorici . jutr u 6 s. bit će lekcije i pje­vann sv. Misu.- o v o j Cr k v i bit će ujutro u 7 s. v. '\isn s pjcvnnom poslani­com i cvandclj cm.

KO FER E C!Jl V . VI t K PA L-, KOG pokloniln je gdn \arija Ccfcr

PARFUMERI..JA "

Promina JO Din, da počasti uspomenu pk. J o s i p e u d. S t o j 'a n, i 10 Din, da po­ča~> ti uspomenu pk. A n t e K o l e n z n. -

prava zahvaljuje. U rO:-.:D A ·EGA LI TA doprinijeU

u: Gda are na Din 40. - Dn počasti uspomenu pk. ike Supuka : Ob~telj

ice \ atkovića Din 10. - Uprava harno zahvaljuje.

PRVI PET K 2. XII. t. g. Križa­rice i Male Križarice imaju skupnu sv. Mi­su i sv. Priče t u crkvi v. L u e e u 6.30 s. ujutro i na veče u 6.30 s. pobožnost Presv. ' reu i blagoslov s Presvetim.

' VJJ'v\ CL IC MA ,,ZIVOGA SVI-JJ::TLA« javljam, dn je nakana klanjanja za slijedeći tjeda n (27. Xl.-3. XII.): z a n a­š e b i s k u p e, d a u d a n a š n j i m o z­biljnim vremenima ~to u spješ­n i j e u p r a v l j a j u s v o j i m b i s k u p i­j n m a - Don Ante Radić.

.K 1 JI E V. JEROl'\IMA ZA 1939 g. tig le u, pak se pozivlju član ovi, da ih

l:im prije p rid ignu kod mjesno~ Povjere­ni ' tva u Trafici »K nritas« (kra j ka­zališta), da ne ostanu bez njih, jer je ove godine naručen ogran i čen broj primje­raka .

~~~~~~~~~ ~azne vijesti

ZEMLJA OBITELJIMA S BROJ OM DJECOM. Na pit anje, koja se zemlj a može podiči t i obiteljima s brojnom djecom, dobi­vaj u se r a.t. l ičiti odgovori. Jedni ističu Itali­JU, drugi Poljsku, treći Japan , četvrti Kinu. No nijedan od ovi h odgovora nije točan, jer sta tistika pokazuje, da nose reko rd Fe· rerski otoci u Danskoj . Tu prosječno svaka ob itelj ima sedmero djece. Obitel ji s dese­tero dj ece ni u nikakva rijetkost, a i sa se­damnaestero dJece ne z nače nikakav ILvanre­dan slučaj .

R T D LEKOM l TOK . 1 a-predovanj e Japanaca duž pruge Kanton­Hankau zaustavljeno je uslijed snažnih pro­tivnapndaja kin eski h četa.

BORA AK KJ'\;EZ PA LA U LON­DO akon rumunjskoga kralja Karola i naš kn ez-namjesnik Pavle pošao je u po­hode engleskom kral ju. Engleska javnost ovom njegovom posjetu pridaje izvanre­dan značaj te podvlači važnost njegovih razgovora s engleskim držav nicima.

K TOLICIZAM U JAPA U. Po naj­novijoj crkvenoj statistici ima Japan, ne ubrojiv·i poluotok Koreju i otok Formozu, 319 katoličkih crkava i kapela. U Japanu djeluje 115 domaćih svećenika, 127 redov­nika i 672 sestre. Osim toga strana 293 svećenika, 104 redo,rnika i 489 sestara. Sta­tistika nabraja 11 2 velikih sj_cmeništa i 271 malo sjemenište. Stavi e Japan ima voje katoličko sveučili te, što ga vode oci

i u ovci, 53 katoličke srednje škole poha­d n. ukupno 15.036 učenika. Japanu ima dalje 27 katoličkih siroti"ta sa 829 djece,

zavoda zn starce, 2 zavodu zn bolesnike obolj ele od kuge sn 178 bolesnika i 15 bolnica.

NOVO KRI:l.ARSKO BRATSTVO os-

l novnno je u P e ć i n a m a kod :rrav.ni~a (o­kružje Sarajevo), tc u Kr a 1 J e v 1 er -Hrv. Primorje (okružje senjsko).

ODR:l.ANE PRIRE DBE. U nedjelju 20. X l. održan je križarski dan· u P re g rad i, S ir a č u . tc priredbe u D e l n i e a m a i Donj oj Stubici .

TECAJEVI PO POKRAJINI . Upozoruju se Križari u pokrajini, da što prije jave mjesta, gdje žele im11ti zimske tečajeve. Teč11jeve treb!! n~~javiti što prije, d11 se uzmogne na­prllviti raspored svih teč11jev,a u vrijeme oko Božić11 .

DANI KRI2ARSKE STAMPE. Od Božića do Nove Godine su prem11 obič11ju dani križ11rske šl11mpe. Kroz le d11ne Križ11ri će na poseban način r11dili oko širenja križarske štampe, lr11žeći prelpl11lnike, uredujući lrllžbi­ne ild. Odbori drušl11v11 neka već s11da urede raspored loga r11da .

NOVI IGROKAZI . U z11dnje vrijeme izišli su ovi novi igrokazi, koji se mogu dobilt n11 VKB-u: »Pobjedniku, koj i može dobro do­ći za priredbu o 1 S. godišnjici kriiarslva, z11lim igrokaz »U Pandlama sotoneu. Igroka­za izdajemo samo križ11rskim društvima.

M IAMI" ŠIBENIK vodi osim svib parfumerij kib i kozmetičkih preparata i slijedeće~

Ba eder Biljana

Elise Bock Bourjois

Chanel Cotgates

Coty

D' Orsay Dr. Orate

E lida Hu dn ut

Houbigant L' Oreat

Lubin

Mouson Sllvlkrin Nivea Schwarzkopf

Nobltlor Salnt-Ange Patou Tokaton

Pond' s Trllysln Plver L. T. Yardtey

Roger et Oatlet Lentherfc 4711 Worth l

johann M. Farlna Razvite

VLASNIK l ODGOVORNI UREDNIK: DON ANTE UDIC: - SIBENIK ULICA IL. NIKOLE TAVELIC:A f07. - IISKAU aKACIC:c (O. IEIMAIDO IUUEVIC),