' l

Br. 53. SPLJE'J', 3l. J)rosincn 1909. God. U.

Iz la z i svakog petka . - God 1Šnja c ljena za zemlju poAtom Kr. 5, Van države Kr. 6 -Pojed ini broj 6 para. - Rukopis i se ne vraćaju, a neplaćena pisma ne pr imaju se

~

Nakladnik, Izdavate lj l odgovorn i uredn ik F. Pasinovlch . - Sp litska Orušt•ena T iskara

GLASiLO SOCIJALNE ĐE~lOiffiACIJE U DAL}lA.CIJI.

Ovo je zadnji broj što ga primaju oni pretplatnici, koji_ nisu platili pred~rojbu z~ godinu 1910. a tako isto i stari dužnici. Ove zadnje još ovaj put opominjemo, da ako kroz 8 dana ne isplate dug, osim što će im imena

nuncijanta i špijuna: Nllstića. Uz to se vidi šlin om dokazalo, da ima mnogo tih, koji se da su ti Fridjungovi famozm falsifikati na- zanimaju za svoju egz istenciju i za svoje ručeni d Raucha i l i ranka i da su u Z a- prilike toliko, koliko bezumna i lij ena ži ina, gr e b u ko ani! Naimo ] rank, H.au b i zatim da ima i onih, kojih zanima samo ono njihovi služni ci htjedoše insc·n!rati pro cs gdje ga ne ulazi ozbiljnost i kultura, a za­na ustuk koalicij , e da opravdaju apsolu- l tim, te da ima nekih "vidj enijih " drugova, koji

biti izoešena u listu, novac ćemo utjerati tizam u Bano ini, e za uskrisiti Frank- su jednako indiferentni i duševno mrtvi kao prisilnim sredstvom. Rauchovu vladavinu tiranij e ; no t1 ~indi- i radnici prve kRtegonje.

vidui doživjeli nešto sa ma protivnog<. naim e Otvorio je skupštinu stari borac drug zasjalo je svjetlo u naj krovi tij e eme Pazinović, koji je u kratko, a li plasti ·no i

HrščanskD-SDtijnlno blato. koj ekakovih vlastodržaca, vidj elo se kojim živahno ocrtao situaciju, te otvorio čitavu se guju nim sred tYimll. služi fnkara odozgo. vatru baterije iz svojeg socijalističkog srca. Frankovci i stari madjaroni če to su G

trubili, da je 81 pako-hrvatska koalicija po 1 lede kuali eij e donijeti 1emo mnijenje Za njim je govorio naš inteligentni drug

S b... 1 ć . poll·t1·,.-. k1. r•td bez da 1 naših drugova oko "Radni čke Borbe": Matošić, koji je baš one večeri pokazao, do r IJl p a ena za S\ OJ v • , I d' .. l 1 k · · b t · · · d b ·k d · 1. d k t k . ć . l " zme JU soct.Ja ne e erno racq c 1 rva - koJeg tepena prosvJete 1 z ravog raz ora su 1 a 1znes 1 o azc o a ovom m1 enJU. k k k J' .. ·· 1 · .. . · 1 ·k k d bT Pred par mj eseci jedna gnjusna figura ~ o-srp .. e oa ICIJ,e ~ostOJI n e ~<Irno. go erni može dopnJett. prosti ~·ac ni , a a se oz 1 J~O Jaz dVIJU oprec:n1h razrednih IDtere ·a, l dade na čitanJ e: on Je uz nešto dobre volJe imenom prof. Fridjung, plaćenik i služnik '7 eĆ smo se od nj e udaljili i radi toga, što dopro dotle, da se ne bi sramiO u pogledu Erentala, opetovao istu klevetu u , Rei bs-držimo, da ona svoje dužnosti kao na.jja -:a ociJ" alizma, da raspravlja sa k (1jim buržoa-posti", u organu zloglasnog Luegera, da je .

1

koalicija veleizdajnička, naime da je u slu žbi puhti~~a s~upina u. zemlji ne ispunjava. onom zorn, kom.e je ovo. društvo umogučilo, da se Srbije! Članovi koalicije, htijući se obran iti energiJOm I bezobzirnošću, kako to ml ma- akademski naobraz!.

d .h • .1 . f .. )';' F 'd tramo, da bi bilo nužno, e da se današnji Njegov se j e govor u glavnom okrećao ~ 71 :ei::~·;o·:t~1

1 }. m amiJa, optuziše n iun ga nesretni politički položaj dotjera do podpuna ko organizacija, te je osim drugog pokazao

T k d l d k . apsurda i n emogućnosti, nakon čega bi ne- i to, da dobro poznaJ· e prilike am biJ' en ta i a o se o o . o procesa, OJ i se odi-grao ovih dana. u Beču. Parnica je svr8i la mino vno moralo slijediti ozdravljenje poli- l du u naših radnika. Svoj je govor zaklju čio

d . e. k . bl ž k litičkib prilika u zemlji . To nas medjutim poletnim pozivom na prisutno radništvo, da sa gr ntm ~.~as om 1 ama om po rM.-so-.. 1 ~ - t 'k F ·a· 1 j niti može niti smij e metati, da otvoreno ži ,·om agit~cijom poradi oko oživljenja i oja-

CIJa nog le e 01 a, po 'rl Junga· kažemo, šta mi o toJ· parnici mislimo ". · · h d · k'b · ·· · Fridjung se opozvao na neke "doku- čanJa SVOJ I ra mč 1 orgamzaciJa, )er u mente", koje je naručio za skupe novce j v * . . . . zajedni čkom radu sviju nas je spas prele-kod kojeg individua a la Nastić, _ no· · ... Na beeko.m procesu ~zJ.aVIO ,l~e P.rof. tarijata. Osobito preporučujemo onima, koji hude sreće! Istina je došla na vidjelo. Do- ~as~ryk, d~ mu Je . rekao. i:!piCel (sP.'.J u~) misle, da su učinili sve, kad plate svoju or­kazalo se nepobitnim faktima, da su to prosti ~ast1ć, .da Je .. ~evolu cwnarnt štat~t, kOJI .Je ganizaciju; i ovi, osobito ovi nek rade, cz­falsifikati. Klevete su bil e smrvljene, varka b 1 ~ . naJ"gla Vlll.Jl .dokumenat protiv "v le1z- bi lj no rade, jer njihovo plaeanje ne vrijedi raskrinkana, a krist-socijal, veliki austrijanac daJmka - fa lsi?kat. v • • • • ni po boba, ako ne po~:~tanu akti v n i orga-Fridjung _ ocrnjen. ~daha~ b1 v~~stodr ~~ 1mah . 1 zere nizatori i agitatori u malo i, ako su pro-

On se sada ispričava, da je optužio humamt~ti'. prav t ·no t•. 1 rumemla. sra- svjetljeniji, na veliko. v i mi moramo biti koaliciju o veleizdajstvu in buona fede, da '~ote, moral~ . b1, po to u 1m k~rte otkr~vene! apo -; toli svoje radničke stvari, ako želimo je nehotično nasjeo šv indlera i da je sve to š1ro~. otvontl vrata z~grepsktb t~mmca 1 emancipaciju iz buržoaskog ropstva, '- jer učinio u svom austrijskom patriotizmu! I pu.st.lti na slobo? u tol1k.e. plememte Srbe ako m i sami ne poradimo, ko će za nas bečki porotnici _ kao dobri austrijanci _ knv1.samo zato, J~~· su ŽIVI;.-. sa~a barem, u činiti: zar kapitalistička buržoazija, zar riješiše tog nesretnjakovića, pošto je izjavio kad Je. prodrlo .sVI)Ctlo ~ tmtcu mtnga,vsada, pop ovi, biskupi, kanonici , tko?! da priznaje, da su njegov-i toliko opjevani kada .Je rasknnkan~ Jedna v lastodrzačka Za tim su govori li više drugova, a oso­"dokumenti" podli falsifikati. . . . kamanla, sada kada Je pukla bruka .. p.red hito je zanimljivo govorio jedan tipograf,

Bečki sud može tog "velikog" učenjaka, kul~urnom Evropom: kada šta~ p~ ClV~~~z~~ koji je popularno i lij epo obrazložio pojam tog austrijskog patriotu, tog krist socijalnog vamb naroda .govon ° korupCIJI 1 gnJllezl organizacije i pobudio ponašanje nekih be­Jašca riješiti; no u našim očima on svejedno u · · · Dans~oJ, . . . . . s vij esnih struka, koje su bile u Radničkom ostaje ono, što je: podla ništarija, plaćeni . . ~lo~ovi OVI? mf~~n11h 1• naru č~lllh v-ele- l Savezu samo neko vrijeme, a sad

71misle ' ,

agent provokater iza čijih se ledja krila 1 ~d.a~mčkih pat:~JCa biti ce ti, da c~.,.S~ pro- l da organizaciju ne trebaju; no ludo raču-druga stvorenja sumljivog morala. šmtl vla~t ~v 1 J u narod.a./a ogramcJti o~a naju, pošto su zaboravljajući dužnosti orga-

Čemu je Fridjung to pisao? odgovor.nlh .1 neod~ovornlh~lastodržaca~tl b nizacije zaboravili najprije s e b e, - a po Gćenito se znade, da je Erental naveo ~orumpira.~Jb paša· ~vakome narodu s lobodu g·otovo organizacija njih! I sada sve ove

Fridjunga da piše proti srpsko-hrvatskoj 1 autonomiJU - to Je budućnost. stmke čame u staroj nevolji i kritičnoj si-koaliciji, e · da je pomoću lažnih optužbi tuaciji, jer rade par sati više na dan. Ti su plaćeništva, veleizdajstva, bomba itd. skrši, Hadnicka skup!tina 0 Spl]'Btu. radnici dostojni prezira i sažaljenja osvije-e da opravda nasilje, koje je Erental oru- j štenib, ti su se samo osramotili~ žanom rukom počinio aneksijom Bosne i Dne 23. tek. cijelo organizovano rad- Budući, da su neki govornici bili od-Hercegovine, a bez privele tamošnjeg pu- ništvo bi pozvano na škupštinu, čiji je sutni, jer su ih socijalističke dužnosti dru­čanstva, · jer ta je aneksija morala učiniti dnevni red bio veoma važan i zanimljiv. gamo pozvale - ostale točke dnevnog reda kraj tobožnji~ srpskim urotama, koje su Odazvao se lijep broj drugova1 no ne ona- bijahu odgodjene za drugi put. opstojale samo/ a ustima jednog lažnog de- kav, kakav je morao biti, jer se tom skup- A sada na rad, na djelo - svi!

2

Polagano se umire od gladi! Tako računaju spahije i veleposjednici

pa nam kroz dr~avu visokim carinama po­skupljuju ži \'ež.

Ne samo da je opće poznato, da se na­rodi pod takozvanom krunom svetoga tje­pana najslabije hran e, nego to i službena statistika dokazuje.

garskoj te Hrvatskoj i Sla' oniji tro~i s na glavu p jedinog stanovnika 140

kilograma pšenice. Engleskoj gdje se - kakn je opće poznato - vrlo mnogo me a j ede, troši se 180 kilograma p ~en ice po o-la vi pojedinog stanovnika. Francuskoj troši se pače 300 kilograma, a u Belgiji 250 kilograma. Tek u jednoj dr~avi troši se manje, a to zemlja vje~nog gladov~Lnja

- Rusija! našim zemljama ne mo~e narotl da

se tak hrani, kako bi bilo od nužde. 1nogi lj udi , :lj eca i odrasli, umiru od g· ladi - ne odjedared, ali 110la.gano, kroz godine i godine radi: preslabe i premalo hrane.

labo hranj eno tijelo podliježe brže napa­stima bolesti, pa kada čovjek umre, kažu lije-;nici. da je umro od sušice, od prehlade, od tifusa, a zapravo je umro od gladi:__

Borbom do slobode. Gospodske stranke zavaravaju narod\

obećavajući zlatna brda i pečene golubiće.

Ali obećanje 11evoljnim tuo-ovanje! Popovi su osobito darežljivi sa obe­

ćanjima.

Oni nam obcća\·aju poslije smrti nebo i raj , ako ćemo u životu biti strpljivi i po­korni. A kad viš ue 1emo da budemo slij epi i glupi, kada se podižemo. da na zemlji raj uvodimo oni nam onda prijete paklom.

* Mi socijalisti ne obećavamo nikome

ništa. Glavna je briga naša, da otvorimo oči seljacima i radnicima, upirući prstom u ne-pravdu, od koje i sami patimo. 1

I mi trpimo od te nepravde, jer smo 1

izrabljeni radnici, živimo od svog znoja i l svog truda.

Zato mi i ot:~vješćujemo svoju braću,

svoje supatnike. Kazujemo im, da laže onaj, koji veli, da bog hoće nepravdu, medjutim pokazujemo, da je ovdje raj za one, koji živu na račun radnika, da je ovdje pakao za oguljene, koji su prisiljeni da za koru suhog hljeba prodaju svoj u slobodu, svoje zdravlje svoj život, svoje sile, svoj znoj ne­zasitn m kapitalistu.

Kažemo patnit:kom čovjeean stvu: pro­budi ·e; organizuj e. Otresi se ropstva, razbi lance, koji te ežu i svijet je tvoj!

Ali mu ne obeeavamo ništa. Mi velimo: eno put; napred k cilju, slo­

bodi i spau! 1i velimo: prava i slobodu moramo iz­

vojšti ti, jer nam ih nikoji pokloniti neće.

Zato i zovemo u svetu borbu za oslo­bodjenje sve patnike; a gorom i morem od­jeki va: radnici sviju zemalja, svega vij eta, ujedinite e!

.. l7LAS MALOG PUKA~

OsJ,>bod.ienje radnika biti će djelo sa-, drugo do li štetni i bez~ušni špekulanti, č~k

mib radnika! Radnici će biti kovači voje i lopovi. Duk pruduktrvne zadruge da.] tl

sreće svojeg raja, voje budućnosti... . jasni dokaz, da radni ~ tvo, k~? proi.zvadjaćka

Naše su rije~i doprle u svaki kraJ klasa, kad postane zrelo, SVIJesno 1 sposobno

zemlje. I evo idu bataljoni organizovanog samouprave, ~ože d~l. radi i bez. gos~?dara,

proletarijata. u koj ima bije J.judsko. srce l i . bez zakup.n1ka .. n.JI~ovog znOJ~, ~0~1 r~~­

Oni se pouzda vaju samo u SVOJU borbu! mke samo J~rablJIVaJU ne davaJUĆI 1~ e I-

Oni slušaju amo jednu lozinku : borbom t a v vlod nJihovog rada., već samo d 1 o~ ~

k slo1odi! obliku plaće, a ostalo tde u poslodavackt

I borba (~e srušiti !;.ulu nepravde, bor- tobolac ...

born ćemo prisiliti nametnike da se skinu Ber, kooperatil'a nije moguće ni pomi­

s naši h ledja. O va borba se zove razredna sliti jedan snažni ekonomski pokret prele­

borba! toj borbi proleta.rijat može da iz- mrijata, jer ovako kakav je danas, P.~?leta­

gubt samo s\·oje ropske lance, a da cijeli rijat je eko~omski ov isan o ~uržoazi.JI, do~

svijet dobije. čim kooperat1vama se proletanJat ekonomski

Dgrarna internationala. AgTarci, bili oni česki, njema ~ki, polj­

ki ili rusinski - svi složni kao braća -protive se svom odlučnošću raspravi za tr­

govačke ugovore sa balkanskim državama. Ovi bi ugo\·ori bili prava blagodat za

slavenske balkanske države, koje obiluju stokom i žitijama, praYo ekonomsku uskri­senje tih ekonomski slabih drža nl, proti kojima Austrija vodi carinarski rat. Ovi bi trg. ugo\·ori bili veoma korisni po austrij kom pui:an tvu - ne sam0 zato, jer bi žito i meso neštu pojeftinile, - već i zato, jer bi se industriji dao jak imput sa izvažanjem produkata austrij ke industrij , a to znači,

da bi besposleni radnici našli rada. No agrarci se protive. I to ne samo

magjarski i njemački agrarci, već u prvom redu eeski poljski, slo\·en ki klerikalci itd.

'I o je eto r doljublje tih a fari ta koji pjen1ju hiroo la\·, solidarno ti. Njima je jedini ideal: k~ e ft i pro fi t. Brig·a njih, što su za vrijeme ratne buke ll parlamentu utili, a da nisu ui pisnuli u prilog jarlne i

poti :( tene rbije (a morali f:lu socijali ti za nju dignuti glas!), ve ~ evo sada oni ile Austriju da zatvori grauice j d i n o m bo­gatstvu Srbije i Bugarske: stoki i žitu.

To je slavenska solidarno t ! Oj afaristi, ne bilo va ! Vama ie jedina svetinja -: to ve 1i profit,

leitmotiv vaše politike je t m todieko po­dizanj e pljačkalačkih carina. e da tako

vaše L proizvode uzmognete proda\' ati po skupe nov e, a -: to je najgadnije svu 'tu lo­pov ko-izghdnjujuću politiku zaodijevate u nacionalno r uh o dok u i tinu vi !Jljačkate

i sv je narode i one van ddave - one na Balkanu. K la ni interesi - to je ono što vas tjera i ni ·ta drugo.

Hooperatiuizam u Hrvatskoj. J dno važno ont~je ll rukama proleta­

rijata je u kon umn i produkti ne koope­rative: konsumnc kooperative služe zato, da krše -: pekulaciju i lih vu trgovaca i trgov­

čiea, jer premda znamo da uzrok posku p­lj t vanja životnih namirnica. u glavnom leži u carimu·skoj politici u kori t velepo jeda i vlade, znamo ipak, da su trgovci, ti po red­nici izmedju proizvadjača i tro ~ ca ni -: ta

emanc1prra. Zadrugarski je pokret jak u Belgiji, u Engleskoj, u Švedskoj, u Nje­maekoj, pa negdje i u Austriji. Naravno, da za ovaj !JO kret tr e b a da proletarijat bude zreliji, razredne osviješteniji i prosvijctlje­niji nego što može da bude proletarijat u

poeetku svog borbenog socijalističkog po­kreta.

Tako i naši drugod Hrvatske i Sla­vonije stupaju u novo doba stranaekvg ži­vota. Oni budući zrel1ji od nas, pristupaju jednoj posve novoj organizaciji, koja će da . radi ruku o ruku sa ostalim organizacijama; naime, oni napreduju za korak naprijed: iz primitivne strukovne organizacije prelaze na kooperativizam.

Poslije trijeznog i poziti,·nog razma­tranja stvari i poslije odulje priprave odlu­č ili su naši drugovi u Zagrebu, da osnuju Konzumno·p1·oduktivnu ~ooperativrt (zadrugu) N n p t' i j e (l ! ', te Stedovnu-p1·edujmuvnu

udrugu Napt·ed !" Centrala će tih kooperativa biti u Za­

grebu, a podružnice će se ustrojiti svuda, - u s va koj ' aroši.

Prigodom upisivanja donijela je za­grepska drugarska ':)Radnička Borba L apel

na drugove i drugarice diljem eitave Hr­vatske i !avenije pozivljajući ih na pristup u kooperntivu. Medju ostalim je stajalo

ovo: Drugovi! Drugarice!

,Sa malenim žrtvama sve se ovo može po tići, jer su uvo već drugdje drugovi naši i postigli (Belgija). Ne zanosima se mišlju, da ćemu preJeo noći postići nešta vanredna, n · zanosimo se mi.:lju, da ćemo preko noći imati tisuće članova a ne zanosimo se mi­šlju, da ćemo preku noći tvoriti vel1ka po­duzeća i trgovine, ali apeliramo na. sve dru­go,·e, a poglavito drugarice, da se svojski late posla, da se gospodarski organizujemo u našoj konzumno-produktivnoj zadruzi"

"Nap rij ed". Vrijednim drugovima u Banovini ša­

ljemo naš žarki druo-arski pozdrav, izjaveći

im, da se mi divimo njihovom intenzivnom i neu trašivom radu, koji pokazuje, da je kod njih i zrelo ti, i ozbiljnosti, i preuzet­nib dubova. Napred, samo napred, vodi naš put!

Drugovi! Nnbuvljnjte svi jedino

socijatlističh:e žigice. Nn1,red!

a je Jj !il

č<

N

n

b g i' i

J

Božićna prieica. U noćnoj tišini spavaju župni dvori,

a u njima tvrdje spava don Muktašević. U jedan ga mah probudi buka jednng mnoRtva: ljudi odjeveni u krpama, bosonogi, žuta upala lica, koji provališe u sobu.

Pred mnoštvom govori neki traljavi čovjek. čudnim naglaskom i reče:

Velečasni! Otvorite vašu raskošnu i prostranu crkm ovim kukavnim beskućni­cima, e da se u njoj uzmognu zakloniti; dajte, skuhajte malo čorbe za ove gladnike i bolesnikP- j razdijelite vaše bi,ieleee medju siromasima, slijedeći stope Krist· oji je bio buntovnik proti nepravdi ...

Don Muktašević skoči i poviče: Nečuveno! U pomoć! Lopovi!

Mnoštvo se razidje. Ćuje se koracanje bosih noga po tavanu. Ostaje nepoznati. Na­dodje odmah policija.

- Kako se vi zovete? - pita oruž-nički oficir, vadeći iz žepa notes i lance.

Isus Krist. Vaš otac? Josip. Rodjen? U Nazaretu. Zanat? Borac za pravdu. Pogodio! - usklikne don Mukta­

šević p ljeskajući rukama. - Pogodio ja: buntovnik je! U tamnicu s njime! Dobro ga ub' i, da se ne pojave više takovi srnut-ljivci. Oronzo Margine.

i izgladnjivacima. Hiljade i hiljade radnika stoje bespo Jene,

izložene svim mogućim demoralizacijama; skupoća živeža je nesnosua mondo bi se sklopiti valjanih trgova čkih ugovora a balkanskim zemljama u Jijed kojih bi se pružilo rada besposlenim, no agrarci ne daju. Stalo njima za sve, samo da cijene stoke ne po tanu manje stra ' nim! A medjutim balkan ke državice izjavljuju, da ne će primati proizvode austrijske indu trije ve dotle, dok ne bude do­zvoljen uvoz toke u Austriju. Vlada nudi moć­nim agrlircima 54 mil1jnna, fl da. dopuste, da se u parlamE'ntu raspravlJa o t1 go vinskim ugovorima. No uzalud.

Što hoće agrarci? O,.i samo jedno hoće: pa jenjala industrija , l

pa trpili radnici trašnu besposlicu, nek se rnši i upropa ti parlamenat to jedino mjesto gdje na· rodi Au trije mogu za '= tići vati voja prava, samo se ne smije doći do 1·a prave o trg. ugovorima. Agrarci viju buja - bili Če i ij emci, ili Po· ljaci - ue daju, da im se profiti otauje, dok je ova Austrija za njih pravi El DQrado, gdje su na račun naroda - po · tajali miljuneri. Ova per­fidna stvonnja prP. ' u čuj u prave razloge njihovih opstrukcij a, oni svoju zlobnu rabot.u krijn pod raznim fn·mama, osobito vole onu nacijonalizmll, ali u istinu rac1i se o ujihovoj kesi. E da one­moguće rad parlamenta, podnijeli u 37 "prešnih" predloga, bez ikakvog int~re a, kojima je na­mijenjena zadaća, da ruše parlam nat, te da i­rotinji otmu i zadnji zalogaj pred ustima.

Iz govora druga Seligera. Ova opstrukcija -reče drug Seliger, glavni

govornik proti prvom agrarnom op trukcijoni­stičkom predlogu - ova opstmkcija ne vodi se iz nacijonalnog razloga, već radi pohlepne čežnje agraraca za profitom, uslijed koje se ne ustru-

.,GLAS MALOG PUKA"

čavaj u ni Ja tu~na bijeda i u zadnju kućicu uljegne. Opstruira e proti trgovin kim ugovo­rima, proti zakonu osiguranja radnika, a to po­kazuje, da agrarci nemaju ni naj manjeg osjećaja ni nacijonalne, ni humanitarne zajednice sa rad­nicima svojih naroda.

Organizovana radnička vojska na ulici. Radništvo, vid eći konstituciju u pogibelji

brodoloma, mobiliziralo je svoje rad ni čke bata­ljone. trukovne org-anizacije održale svuda skup­tine za jeftinii 11ljeb i za u tav.

U Beču su demoustntc1je bilt- upravo veli­čanstvenE'. Crveni bataljoni od 40,000 radnika došli sn u ogromnim ma »mtt pred parlam enat. Mase sa galel'ija pljuvale Sll agrarce i dovikivala n im: hulj e! lupež i! izmbliivači! Dajte nam

kruha! Dolje agrarci! Kad j predsjednik dao isprazni ti galerije, masa se oprla. Zapjevala se gromko i gordo pjesma rada, da se sve ozvanjalo prostorijama.

Socijaliste, e da kr e op trukciju, odlučiše da će dan i no ~ nastavljati sjednicama. Tako se razdijeliše u one, koji po danu pavaju, a noću idu u parlamenat - u borbu proti izgladnjiva­čima . Jedna jednic~ trajala bez prekida 86 ;H!!

Tako, te Krekovim predlogom uspj lo e, da se odstrani onu ni kn opstrukciju latifnndi ta, koj a je parlamenat donijela koro do ra pusta i do vladavine § 14, a tv znaći do Clpsolutizma.

Nema više opstrukcij e ! Pogibelj je za sada otklonjena, lo-itični je ča minuo, n:1stala nagla, neočekivana promjena na bolje ..

PrEporuka novom godinom. O d l u č i t e, da ćete novom ""Odin om po­

Htati novi ljudi i da ćete e ozbiljno i odlučno dati na rad za vašu tvar.

S j e t i t e s e, da je najvažnije i najmo ć­nije oružje naše borbe, - ono koje rapresentira artiljeriju, - naša štampa; stoga maknite e, vi koji drijemate u blatu mrtvila i mlohavo ti maknite e i počnite agitirati za radničku štampu, Ko će, ako vi a.mi to ne u či nite ? !

Z a gr l i t e ču v tvom vašu milu organiza­cija ona vas bra ui i pomažE', ona je naša naga, naša škola (jer ni mo ni imali), ona je na · pono . Radite za uju! Prosvj ćujte se i pro vjećujte druge! ve što žrtvnjete žrtvujete za vašu bu­dućn o t. Pojačajte dakle vašu nagu, va upliv - radom, agitacijom i pro vjetom.

Pr o m i ' l i t e, da je dana'njf! rop tvo ne­izmjerno, bijeda go lema i n sno na, a da o·lobo ­djenje ovi ·i amo o d n a s a m i h, od vijesti loge i solidarnosti proletarijata cijelo.,. vijPta

pa zbijmo na e redove gušće, o vješćujmo nesvj • ne, ućimo dru.,.ove razr clnoj borbi. Budimo vijesni do amoprijegora, do patnje, radimo uenmor­nošćn, agitirajmo do lnclila,- maknimo e j ednom!

Budimo ljudi, budimo čitavi, novi , preporo­cljeni ljudi!

Iz pokra!ine Šibenik.

Pučki prijatelji Dr. Kr · telj i Dr. G-azzari prikaza·e ov1h danct do 400 tražba proti , iro­ma·uijim klii entima njihovih kancelarija.. Tako oni- duk p l aćeni pj e ni i a la irovic11. pjevaju: Mir ljudima dobre volje na ZPmlji! - na božić oplij eni še i - amoga boga.

Živili ,,n r ćite lj1 ' malog-a pnkil.! Živili-i-i l "Dr.' ' Krstelj - demisionira. Progovarll

se - a regbi da nije nei tinito -, da , Dr.' Kr telj (šiben ki Hanibal) kani demisiouirati. Valjda mu "Gla malog puka" mrsi račun . Znali 1-.mo, da gla puktt, jP te o-Ja boga' , ma da mo opet toliko jaki, vid1mo topro ada ....

U ,o poziciji·' bi e momentalno našlo kud i kamo boljega. A trajalo bi dotl e, - dok e ne osvije ti proletarija.t i ostvare nj egova načela.

3

Dok se bude to zbilo, okušat ćemo, koliko može Hanibalov·' mač, a koli ko naše batine! ...

" k 'ć Liguorijev moralista. D?n Mar o _,Veži.· poznat je i vrabcima na gon zbog SVOJih pl­kantuih prljavština. Na putu iLi a istt&\'jedniet=z::::::- -·- .. m-v~trrilr1)ubnda - uhvati koju se­

lja čku ženu, stane je opipavati z~ ina~~ vrlo s~­kr tue i haljinom očuvanf:'. predJele tlJ~Ia. Jeh, 7-eni Marka Komadine, nekikl\n reče: "Sta misliš, boga ti, bili ti ja pri$lav bolje no muž!?"

Dok čekamo što će na ovo uvrij egjeni muž, clotle poručujemo mu, da rn1rne eljane i njihoy~ žene o ·tavi na miru, jer bi mu se moglo dogoditi po onoj: "per un tantin de gusto, tre me i in ospedale !", samo u obratnome. smislu. .

Za staru i novu godmu. Evo nas pn svršetku stare godine, te k prelazu k novoj go­dini - novom radu! Pri svršetku stare godine, svaki stvor, svaki narod i vaki pojedinac pre­daje račun svoga rada. 'J.1o smo dužni i mi soci­jali ti Sibenika u činiti.

Naš kromni r!ld, prema postojećim prili-kama, nije mogao bolje uspj eti, neg je usp jeo. U ovom gnjezdn k l eri kalne gamadi, u ovoj moć vari n kojoj je naš dosta zao tali narod zaražen kle­rikallllm OK.traž nim zaglupljivanjem, gdjP. je JHŠ

težak i rttdnik pre pu 'ten s<>.mom sebi, bez ikakve daljne naobrazbe uspj elo nl\m je ipak, da posi­jemo zdravo jeme socij alizm a medju našim za­o taJim pukom. jeme bmt tva, loge i jedna­ko ti l Uspjelo nam je proširiti zdravu radničku štampu koja je vakom potlačenom radniku i težaku otvorila u pava:1e oči. U pjelo nam je pro iriti pravičun 1 nzvi;enu socijali tićku litertl.­turu velikih naučitelja socijalizma : Marksa, En­g l a, La salla, Bebela, Kant kog, Koraća _i drD:­gih. U pjelo nam j , možemo ponosom kliknuti, u pjelo nam je po ijati zdravo Jeme oc!jalizma, usprkos svakoj kl erikalnoj reakciji, koja se vo­dila po svim kl eri kal nim špilJama i libel-novinama. Rad je bio težak i naporan, ali n umornim bor­cim socijalizma nije to smetalo, oni malo po malo kročili u napred koliko su im god sile i okol­nosti dopuštale.

Za željeti je, da e ovaj prošlogodišnji rad na tMi i u novoj godini, i to u što širem obsegu.

jeme je posijano, ali nam treba poraditi,_ da nam isto done e ploda. Zato treba rada 1 to vještog i u s tr a j n o g rada, tra ba požrtvovnosti o d s v a k o g pojedinca. Napred dm.,.ovi! širimo uzvišenu socijali tićku nauku, jer bez njene po­bjede nema nalfl spasa.

J edan olclat socijalizma. ./ .. Nasljednici" Kristovi. Ovih dana nam sa ~na m~?ti,jaši n~javljaJu. ~ r?men~ rodj~­

nja Onog kOJI Je žel1o pa Itl ljud k1 rod 1z rop tva, čijim imenom oni danas trguju kao vj e·t.i trgo ci. Oni nam najavljuju, da na~ je r~ ns odkupil) od rop tva i užanj ' Lva, a mi i d<1nas rob uj emo u sužanj tvu kapitala. Oni nam pripo­vjedaju, de. nam j donio lać brat tva, mira, lju­bavi i jednako ti a mi vidimo, da se nekoli cina tovi i guši svakim izobilj em, a veliko muo tvo nemct zapravo ni krnha da to naj ede. Mje to lju­bavi i mira imamo ratove. Gdje je tu bratstvo, gdje je tu jednako t?! Ba' ovi ll dana neki naši mantijaši po Jali u rnb at1 jadnu iro tinju, koja im nije mogla donj etl redo vinu radi biede u kojoj e nalazi. Tako su na:ljeduici Kri'tovi pred bo­žićem po lal i ru bač c1 , nadaj ući e štokod na ći, a kad nije bilo ni·ta za odnij t i, odnijeli u im

ANTE RADIĆ B SPLJBT B

HajvEta dalmatinska zlatarija 'l1l'g YOĆi\, (Grad ka vrata na obali) .

Ilustrovane ci!enilce ša l!e badava.

4

al11t b z kojeg nemože radnik i t žak n aći Zl\ ­

rRd~. Pa e nisu to pravi pravcati nas lj ednici Kristovi?!

Nedjeljni počinak. Pomoćni c i rulrotvornill i o t11 lih trgo v<~ .. kih du 1xna, a vim sn izrablj ni prPkomjernnn radom i kukavnom plaćo m. Po lij e ~estog raclnoo- d&n H, morao bi biti i jPdan dan odmora. vakom ~o v jeku je potrl-'bi to da otpo· ćin e, jer to znl\mO i po lij ečni čkim izvj štajima da se zabranju je vaki naporan rad. Ako kakav čovjPk ouoli, lij e(:nik mn zabranj uje rad i mora da otpočin e, ela mi živčan i ustav bar n -to po­pravi voj vrlv opa ni pol ožaj kojeg je zaclobi pr tjerau1m radom. li.ol ik o mate ri;dni to liko mo­ralni rad ako je prekomj eran, muže pr(l nzro ko­vati na čovj ečji organi z11m po lj edic;t po nj <YOVO

zdravlj e. ovom kulturn om gradu biva ve obratno, tako da pomoćnici čam u zatvorenim i bezzačnim Ju ćanima po volji njihovih go para i nenje-Jjom, koji bi im dan imao biti lobodan za počin 1:1 k , zabavu. naobrazbu i t. d. kako je to potr~bito č ovj ečjem tijelu. Naši trgovci trpaju u svojP. džepov novac koji dobivaj u izrabljivanj em svojih omo ćni k11 , za njihov neza itni ž Jndac grade palače, o mv nj u banke i nap okoll e udru­žuju i gledaj u kako da bo lJe ogule o:;iJ·omaš uog radnika.

Du ćani u nedjelj u do 10 sati moraju biti otvor"ni, a kroz to vrij m bi bio dostaL11n am gal':da : ako je pako poLn .. ba da dodje pomo ćnik, morao bi biti nadokuagjen izvan redovite kuk av ne plate. Kaže se, rla dućani moraju bit oLvoreni do st11novite ure, j r radnici osobito eljaci, ne mogu u radr.i dan d11. o<:tavu voj posao (?!) Ovo je izlika neza itnih o-o para, jer i u drugim grado­vima po krajine im a rad nika i sl' ljaka, ali u Ju­ćan i ipak Z!ltvoreni kroz cij eli dan nedjelje, a tužaba ~e ne čoje ,a nij dne trane. Ali . . Dubrovnik je u svem u grad iznim k !

Vrij eme je, ua se i ovom e doskoči te ovim putem zahtjevamo od gospocle trgovaca, a osobito od obrtne via ti , da stvar razvidi i preuredi jer n11še je stanje ne no lj ivo l

Ne uvaži li e ovaj praved ni naš zahtjev uzeti ćemo u obranu drugo red tvo.

Radnici trg. pomoćn·ici.

Op. r. Ovaj dopi. izno irno po vašoj ž ~> lj i ali budi te uvj ereni, da je trud uzaludan. Poslo­davci nije ·u u nijednom lu čaj u bdi duševni pra­ma svojim pomo ćni cimst, ako nij u bili pri iljeni sa radni čkom oro-anizacijom; dakle, i vi se možete nadati izbavlj enj u iz današnjeg rop tva, ali je­elino sa organizaci jom! Probudite e, dakle iz mrtvila, osvjestite se i tad ćete uni titi si lu va­ših izra bljivača, a vi ćete se moći nazvati slo­bodni ljudi, inače uzalud u u vaše nade!

Sa naše strane mi ćP.m o ovu biti pri ruci u svakoj prigodi.

Radnički pokret - Movimento operaio. U prošli četvrtak držao ·e je konfid nei­

jalni sastanak organi :dranih radnika. Drug D. Matoši ć, sa bistrim pojmom tumačio je važno t organizacije i nj ezine plodove. Oštro je istakao zanemarenost drugova , koji su zab oravili svoje dužnosti i obećanje pogazili. Govori o je 11 i tom smislu i drug Sotirović, prikazajući moć organi­ziranog radnika, preporučujuć, da je dužno t sva­koga pojedinoga , da uloži sve svoje sile, Ja ne­svj esne izbavi iz pandža izrabljivača.

* Giovedi Rcorso, fu tenuta J' adunanza con­

confidenziale degli operai organizzati. Il comp. D. Matošić, con chiara interpretazione, spiego l' importanza dell' organizzazione ed i suoi frut ti. E nergi camente biasimo la trascuranza di qnei compagni i qnali hanno dimenti(·ato i loro do­yeri e Je promesse date. Parlo pnre snilo stesso agromento il comp. Sotirović, spiegando ai pre-

nGLAS MALOG PUKA"

senti il potere d ll' operaio organizzato, e l' amore che deve supra di Ini regn~re. Dipinge l' opPraio diso rgani7.zato, per il quale raccomanda. che e dovere di ogni ingolo organizzato, di unire tutte l proprie fo rze per sal vare J' inco ciente dall e ta nagli e dPgli fruttatori.

Dalmatinskim željeznicarima! Godina koja .ie na izmaJm davala nam iz

početka dob1·e nade za na · 1·azvoj, ali netm'" je nova o1·gar~izacija dala prvi 1Jlocl materijalnog po­bolFanja postali smo grdno nemarni i r1ije mo se vi ~e brimdi za nj~t, misle1Ji možda, da nam ova ne će ·~tiše trebovati, i uslijed tog glu11o_q mi~rljenja ne­koliko nai"'ih nepr1jatelja počeli smetati na§em ·radn, te " napoleon po ti.c;li svoj zaželjeni cilj. a flo se slabića, lcoji sn se dali zauamti i tako nas ?·aspr­li ~e kao ela mo ovce a ne ljncli.

Evo nam na vratima r1ova godina, 'U lcoj1~ ulažemo sve na ·e nade ela će nam bih ·retniJa. A pelujemo na sue dalmatinke željezničare, da se olresLt o obnih un·žnja i zanema1ivanja. Olwpljajmo se svi u jedno kolo lcao što smo se ll poćetlm naše orga1tizacije,bili i poćeli ; nelca nacl nama lebdi jedna misao. jedan cilj, a to je sloboda naša, te pobolj ~ande matrmjalno i mm·alno. Svi vidimo, da 11am se pri­lcaz-njn teslci dani, lmpoča živeža sve to više ru te. a mi besp·ravni nemoćni mo da se bo1"imo yroti našim izrabljiuačima. ~gledajmo e 1~ na ·e vanjske drugo e i njih sl1jedimo a tada ćemo stopro bili na svo•ne mjestu.

u. nadom, da će nam nasfupajuta godina 191 O. donijeti dobrih 11lodova ldi~'emo: živjela orgc1r nizacija .željezm·cm·a.

Uprava.

GPadske vi!esti. Zabayu ua Rilve,trovoj večeri p1 t> poruč11mo

drugovima. t- ka va ki drug oćnti t:uvstvo VPZE',

zajednice 1 fami lijarna ti medju nama u Č!IS U, kR <i će buržoazij a lu cloyati uz , kupi šampanjac. Do­djimo svi! nadj m10 ,e svi kao braća u rop t vu i patnji , da par ati prov cl mo u ve Plju, u pro· paganrli, u clrugarskom razo-ovoru. Pr gram je upravo divan.

Novi put Bačvica. Ovi h daM imala je po ~ Li g1 ad n.J<l uovugc. lJU ta Bačvi 11 koji bi vo· dio dil t> kluu l• Ut mora, a goruj e tra ne po kraj ·1 kvP Poišaua; za to u bili . ložni vi viA tu ici z malj a medju koj ima i mje tno sje-n1 ni šte, da popu te potr~bito z mlji~te za pn•krčiti put. Ali u zadnjem ča u jt'lllt' UJ šte pogll zi z:1dan u rij eč i tako ne može se više ostva riti že lja mnogih te­žaka, jer bi tim putt> m bili dobi li osobi to o!Rk­~anje za njihov r1:1d i promt't.

Da popovi uvj ek mete~ju un aprerljenju grada, to smo znali, i ela RU kadri pogaziti ,.po tenu" rije č, znali smo jošte bolje. Dakle komentara ne treba.

Novom godinom rad ni ci će bojkotirati sve one bnjM:lli Ct', kavan e o-ostio ni ce, birtije itd. koje ne će držati "G la s Malog P uk a" gla radnika.~

Tako radni ci i drugdj e čine. Dakle u pamet ljudi. Ko ne tr ba radni čko gla ilo, o vije§teni radnici ne tr baju njega. Tako je.

Naša počasna guardia. Četvrtak 2:3. tek. mj. im~:~h sn1o skupštlBU IJO § 2. Ne znamo kako doznala vlast i poslala nam - žandare. Kao u ,neka" vremena. Kad mo izašli iz dru ~tvenih pro ~ torij'l na~li smo cij eli perivoj okupiran žan­darima s nataknut im bajonetima. A na ulazu u perivoj stAjali dv oji ca da nam prave špalir.

Kažu nam, da Smod laka obljeće oko nekih prvaka. sp lj et ke kamare, a osobito oko Trum­bića (sada j e firma ovako: Trumbić & Smodlaka op. slag.), te oko furtimaških pravaša, kojima neprestano kadi ...

To su igre, ali ne demokratizam, gospodo "demokrati'1 !

KonoJU&ri nel~:u ne })Utnju o vuna o~ jer je ovdje })Okret.

== DobrovolJni ~oprlnosl - Obblazlonl volontarle === "GLAS MALOG PUKA"

Od ovog odbora u prilog lista. - Dal co­mitatato org. pro Giol"llale. -

Sakuplj eno medj u drugovima: N. N. K 2; P etkosek Johan K l; Kuzmić Vicko, Kes i ć R u­dolf i Jo ip Kermalj po 20 para; Peračić Duje 30 para; Gulić tjepan 50 para ; Perić Josip 20 pam; Sakupljeno u obitelji M. M. 70 pari! ; Ju­raga e Palla versi ch per una skomessa or. 1; N_ N. para 10; Zavoreo Niko K 1·20; Gulić

tjepan para 40; La giovane compagna Ersilia Grego retti, raccolse al festina da ballo Cor. 3·32; Palaversich M. cent. 60. .

Ukupno K 25 ·01 Zadnji iskaz K 118·69

Ukupno K 143"70

Napred radnici dn1govi! Spomenite se, osobito ua prvi godine, da j e ovo v n š li t, vaša. bojna. trublja, i da ste vi pozvani, da ga uzdržavate. Q,·o j e jedini radnički list. On j a sa pro letarijatom, a za proletarijat.

Na nas je red, ela za nj agituj ete. ve :·to ćete učiniti , za vas ćete učiniti.

!\e zaboravite, dakle, do. na prvi dan nov e godinr. o.berete što više dobrog dopriuo a : zo.dj ite svuda gdj e go(\

ima radnika. nek se sjete svoj e dužnosti. ~ekn svi dadu ; onda teret n eće pa ti na nekolicinu. Pravi socijaliste se ua dj,e l i m a opažaju, ne ua rij ečima .

l naprijed!

Upozoruju se radnici ug1jeno-kopači, da ne putuju u Kreku-Tuzlu (Bosna), jer se tamošnji radnici na laze pred pokretom.)

IntErnational Phono HinBmatograph ===="EDISON"==== Petak, subotu l nedJelJu Uener~i. Sabbato e Domenica

Program:

I. Mletačka regata (iz naravi). II. Velike svečanosti u 1 ew Yorku. II. Na tatgija (velika drama). JV. Očeva osveta (dr~ ma). V. M oja kć i mora se vj en ča ti sa medium om komično VI. Kuh arica se udava (komično).

Programma: I. La regata Veneziana. (dalJ vero). ll. Grandi feste a New -York. III. N rstalgia (grandi oso dram ma). IV. La vendetta dell padre (dramma). V. Mia figlia deve sposare uu medim (corcico). Y!:_!1atrimonio della cu oca (co mico).

DDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDD D O D D

~ &orano Frua ~ D O

g brijač barbiere g D D

g Ulica Ba§ćuna - Via del Bastione g D D D Preporuča svoju moderno uredjenu i o g s dobrim silama snabdjevenu brijačnicu. g o o D Raccomanda il suo moderno salone o 0 da barbiere. o o o O D DDOODDDODDODDDDOOOOODODDDDD