SAVJET · 2016. 3. 8. · na Kupresu. Srdačni i otvoreni ljudi iz ova dva saveza, njihovi prijatelji i gosti, dopisnici i lovci u samo su jednom danu uspjeli iz moje glave izba-citi

1www.lovackisavez-hb.ba

Glasilo Lovačkog saveza Herceg Bosne i Kinološkog saveza Herceg-Bosne

SIJEČANJ - VELJAČA 2016. GOD. XIX. • BR. 102

SJEDNICA SAVJETA LOVAČKIH SAVEZA BiH

SAVJET KAO ZAJEDNIČKO TIJELO TREBA SVIMA

LOVA

ČKE V

EČER

ILD “Fazan” Odžak - plavi okvirLD “Radovanj” Posušje - crveni okvirLD “Jarebica” Mostar - narančasti okvirLD “Vepar” Prozor-Rama - zeleni okvirLD “Sava” Orašje - žuti okvir


SJEDNICA SAVJETA LOVAČKIH SAVEZA BIH

OBVEZE LOVAČKIH UDRUGA PO DOBIVANJU LOVIŠTA U ZAKUP

PRIHRANA I PREHRANA SRNEĆE I JELENSKE DIVLJAČI

LOVAČKE VEČERI

DUVANJSKA HAJKA

MAGNUM STRELJIVO

DIVOJARAC S VELEŽI

KVALITETA NAŠIH GONIČA JAKO JE UPITNA

Adresa uredništva: Hrvatskih branitelja b.b., 88 000 MostarTel.: 00 387 36 318 477 • Faks: 00 387 36 318 478 • E-mail: [email protected] • www.lovackisavez-hb.baZa nakladnika: Slavko Marin • Glavni urednik: Dragan Naletilić • Izvršni urednik: Ivica Lučić • Uredništvo: Mladen Bešlić, Vlado Bošnjak, Blago Lasić, Ivica Lučić, Tomislav Mihaljević, Dragan Naletilić, Vlado Soldo, Dobroslav Vrdoljak • Lektor i korektor: Blago Lasić • Tajnik uredništva: Vlado BošnjakPriprema za tisak: TIPORT, Široki Brijeg • Tisak: SUTON d.o.o., Široki Brijeg • Fotografija: Shutterstock, autori i arhiva SavezaGodišnja pretplata: BiH 25 KM, inozemstvo 45 KMPlaćanjem članarine u svojoj udruzi, članici Lovačkog saveza Herceg Bosne, automatski se postaje pretplatnikom na list.Žiroračun (KM): 3382202200225742 Unicredit banka • Devizni račun: 7100-280-48-06-06373-2 UniCredit bankaCijena oglasnog prostora: 1/1 stranice – 400 KM • 1/2 stranice – 200 KM • 1/3 stranice – 150 KM • 1/4 stranice – 100 KM1/8 stranice – 50 KM • 1/1 unutarnja stranica korica – 500 KM • 1/1 zadnja stranica korica – 600 KMUredništvo ne mora biti suglasno sa stavovima autora tekstova.

ISSN 1840-0647

IZ SADRŽAJA

06

08

15

18

36

40

43

44

Pogled s čeke

Iz broja u broj u Hoop!-u bude riječi o lovnom zakonodavstvu, lovištima i njihovu zakupu, odlu-

kama pojedinih tijela na razini Saveza i sl. Te su teme aktualne i Hoop! ide ukorak s njima. Možda nisu osobito atraktivne za čitanje, ali to ne može biti razlog izostaviti ih ili minorizirati.Gotovo sam siguran da dobar dio na-šega članstva to uopće ne čita. Neki i pročitaju, ali površno i s unaprijed zauzetim stavom, obično podcje-njivačkim, a samo neki pozorno i sa željom informirati se i nešto naučiti. Vrlo, vrlo su rijetki oni koji će to pro-čitati sa sviješću da im to što tamo piše može itekako pomoći, poglavito u izvršenju obveza koje su kao duž-nosnici prihvatili u svojoj lovačkoj sekciji, lovačkoj udruzi ili na nekoj drugoj razini lovačke organizacije.(Ne)čitanje je poznat problem i nika-ko se ne tiče samo lovačke populaci-je. Niti se u okviru lovačke populacije odnosi samo na navedene teme. Možda treba biti izravan i upitati, čitaju li naši lovci dovoljno Hoop! kao takav? Prate li barem površno aktualna gibanja u lovstvu? Znaju li ponešto o europskoj lovačkoj praksi? Bojim se, odgovori na ta pitanja ne nude puno razloga za bilo čije zado-voljstvo, pa ni nas u uredništvu. Slično je i sa statutom, pravilnikom, poslovnikom i ostalim aktima u lovačkoj udruzi. Nisam ga ni vidio – no to neću priznati! – a „znam“ što sve piše u njemu! Doduše, najčešće se dogodi da malo bolje poznajem ono što mi paše od onoga što mi ne

piše Dragan Naletilić

paše, ali, Bože moj, zar ćemo gledati na „sitnice“. Poznato, zar ne?Ako nedovoljno (ili nikako) ne čitamo (učimo), otkud nam onda ono silno „znanje“ i o zakupu lovišta, i o novoj poziciji lovoovlaštenika, i o Zakonu o lovstvu, pa čak i o njegovim izmjenama i dopunama, kojim se tako raskošno razmećemo po lovištu, u kavani, na ulici, jako često i na sastancima u lo-vačkim udrugama? Reklo bi se, znamo o tome sve živo, sve sam „lovac M. M.“ iz popularnog kviza. No nije to tako, ni izbliza. Jer da je tako, drukčije bismo se odnosili i prema lovu i prema lovištu i prema divljači. Ne bismo se uvijek iznova zamarali jalovim raspravama, bez pravih rješenja. Primjer, krivolov. Glede tema iz uvoda ovoga uvodnika, i u ovome broju Hoop!-a dali smo im dosta prostora. Većina članica našega Saveza potpisala je ugovore o zakupu lovišta. Na taj su način ostali bez „mu-nicije“ oni koji su do sada gromoglasno „tukli“ argumentom „nema koncesije“ i radili u lovištu što su htjeli. No isto-dobno su bez iste te „municije“ ostali i oni koji se istinski nisu željeli i/ili znali nositi sa svojim obvezama. I njima je s onim famoznim „nema koncesije“ bilo ugodnije obnašati kojekakve dužnosti u lovačkoj organizaciji, pa se postavlja pitanje kako će se ponašati sada kad te „koncesije“ ima.Želimo li se baviti lovom na stručan i etičan način, moramo mijenjati svoje ponašanje, svi. Ne smije se dogoditi da po dobivanju lovišta u zakup nasta-vimo po starom. A ta nam opasnost prijeti, ako ćemo biti iskreni.

Malo čitamo, puno „znamo“

Moj djed, mamin tata, u mlađim je danima bio strastven lovac.

Pokojna baka često bi rekla: „Dok pametni i pobožni ljudi neđe-ljom idu za ostalim narodom k misi, moj muž ide za setenjima u brdo“. Više od tuge zbog od-vojenosti od supruga vikendom strahovala je od pušaka koje su vodeći dio lovačke opreme. Ne daj Bože da tko promaši… Nije. Djed je umro u dubokoj starosti noseći do kraja u srcu i mislima osjećaj strastvenog lovca. Tata je imao lovačku pušku koju je nedavno prodao. Visjela je u podrumu, a ja sam dobio izričitu zabranu približiti joj se iako je stalno bila prazna. Čekala je tatu da se smisli hoće li biti lovac. Nije dočekala. A ja, kao prva-šić, dočekao sam rat. Sjećam se upravo pogona tih istih lovačkih pušaka kojima su moj otac i osta-li muškarci iz sela imali priliku biti naoružani. Nitko im nije ranije predstavio pakleni plan rata. Dobri Do, susjedno selo do našega, bilo je ispražnjeno domicilnim stanovništvom a po-punjeno stranci-ma, vojnicima tzv. JNA kojima su lovačke puške na-ših muš-karaca bile dječja igračka.Tako mi je nakon rata, granata, gelera i skrivanja u po-drumu svaka pomisao

na pušku, pa i onu lovačku, bila gnusna. Bio sam sretan što tata nije uzljubio lov, a djed je već bio ostario za avanture po brdima i proplancima. A onda sam, u početnoj fazi puberteta, promijenio mišljenje. Pred kraj osnovne škole, s prijateljem Matom počeo sam „loviti“.

Uzeli bismo pušku „tičarku“ i krenuli niz Ploče. Mato, iako pet godina mlađi, ponekad bi i pogodio kojeg „kosovca“, a ja ne. Tada sam govorio da su ptice previše poletne, a zapra-vo su moje ruke bile nemirne.Matin tata, kum Ivan, često je, uz ostale tiskovine, čitao Hoop!,

„list za lovce“ kako sam ga per-cipirao. Uvijek mi je u njemu bilo zanimljivih sadržaja, krat-kih izvješća, reportaža i šala. Moje prelistavanje „zelenih novina“ prestalo je s našom selidbom sa Zelenikovca. U novom susjedstvu nisam zate-kao nijednog lovca i čitatelja Hoop!-a, a i da jesam, teške srednjoškolske knjige ne bi mu ostavljale vrijeme i prostor u mojoj blizini.Nedavno me kolegica predlo-žila za voditelja programa koji organiziraju lovci. Prihvatio sam i ne znajući o čemu je riječ, a kada sam dobio kon-kretnije informacije, osjetio sam da će to biti jedan od mojih najdražih voditeljskih angažmana. Bio je to program prigodne proslave u povo-du izdavanja 100. broja lista Hoop!, glasila Lovačkog saveza Herceg Bosne i Kinološkog saveza Herceg-Bosne, koja je

održana u studenom 2015. na Kupresu.

Srdačni i otvoreni ljudi iz ova dva saveza, njihovi prijatelji i gosti,

dopisnici i lovci u samo su jednom danu uspjeli iz moje glave izba-citi predrasude

koje sam imao o ljubiteljima lova.

O lovu sam, naime, mislio što i moja pokojna

baba koja je djeda pokuša-vala „odlijepiti“ od te stra-sti. Pa i sami stoti broj njihova lista te iskrena i ustrajna borba u kojoj ga čuvaju od napada financijskih i ostalih neprilika, uvjeriše me

da su ti ljudi emotivci velika srca i sigurne ruke.

Upoznah srdačne osobe i sjetih se djeda, kuma i prvog prijatelja. Nađoh se „ulovljen“ u društvu dragih ljudi, kako u prošlosti, tako i u sadašnjosti.

Ante Bender

u društvu dragih ljudi

Srdačni i otvoreni ljudi iz Lovačkog i Kinološkog saveza, njihovi prijatelji i gosti, dopisnici i lovci u samo su jednom danu uspjeli iz moje glave izbaciti predrasude koje sam imao o ljubiteljima lova.

ZANIMLJIVOSTI

Broj 102, siječanj - veljača 2016.4


IZ SAVEZA

Upravni odbor Lovačkog saveza Herceg Bosne, već godinama, održava svoje sjednice koncem

prosinca, kada one imaju radni, ali s obzi-rom na božićne i novogodišnje blagdane i svečani karakter. Bilo je tako i prošle godine, 18. prosinca u Mostaru. Sjednica je započela usvajanjem dnevnog reda i zapisnika s prethodne sjednice, a onda su uslijedila izvješća, odnosno informacije o radu i aktivnostima Saveza i županijskih vijeća za lovstvo.Predsjednik Saveza Slavko Marin informi-rao je članove Upravnog odbora o brojnim i raznovrsnim aktivnostima Saveza u proteklom razdoblju: provedba lovačkih ispita u Orašju, Stolcu, Novom Travniku, Usori, Prozoru-Rami i Livnu, sudjelova-nje predstavnika Saveza u zajedničkim lovovima u Kupresu i Usori i na lovačkim večerima u Čitluku, Grudama i Vitezu, sudjelovanje međunarodnog izaslanstva Saveza na proslavi 90. godina Hrvatskog lovačkog saveza u Zagrebu, tiskanje i dis-tribucija lovačkog kalendara i čestitke za 2016., te izdavanje božićnog broja Hoop!-a. Predsjednik se posebno osvrnuo na proslavu izdavanja 100. broja Hoop!-a koja je održana u Kupresu, ističući pohvale za njezinu organizaciju, ali i kritike na račun pojedinih lovačkih udruga i županijskih vijeća za lovstvo zbog nedolaska njihovih predstavnika na ovaj događaj.Informacije o radu županijskih vijeća za lovstvo podnijeli su predsjednici vijeća.

SJEDNICA UPRAVNOG ODBORA LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE

U FOKUSU RAD SAVEZA I ŽUPANIJSKIH VIJEĆAJoso Leovac, u ime lovačkih udruga iz Po-savine, izvijestio je o njihovim aktivnostima u proteklom razdoblju, ističući polaganje lovačkih ispita, otvorenje jesenje lovne sezone i obilježavanje blagdana sv. Huber-ta. Naglasio je da je raspisan javni poziv za dodjelu lovišta u Posavskoj županiji, te da lovačke udruge planiraju organizaciju tradicionalnih lovačkih večeri.Ivica Širić, u ime članica Saveza iz Zeničko-dobojske županije, izvijestio je da se aktiv-nosti odvijaju po planu, da su dobili sugla-snosti na godišnje planove gospodarenja lovištima i da je sukladno tome otvorena jesenja lovna sezona. Također je izvijestio da su lovačke udruge odradile svoje obveze glede oralne vakcinacije lisica. Predsjednik Županijskog vijeća za lovstvo HNŽ-a, Pero Zekušić, informirao je Upravni odbor da je pet članica Saveza iz ove županije dobilo lovišta na korištenje i da taj proces teče dalje. Istaknuo je česte nadzore u lovačkim udrugama od strane federalnih i županijskih lovnih inspekto-ra, te da se lovne aktivnosti i lov odvijaju normalno.O stanju u lovstvu na području Županij-skog vijeća ŽZH izvijestio je predsjednik Mario Herceg, ističući da su udruge pot-pisale desetogodišnje ugovore o zakupu lovišta te da rade na izradi i kompletiranju propisane dokumentacije iz ugovora. Istaknuo je dobru suradnju s policijom oko izrade novog zakona o oružju u ovoj županiji.Umjesto odsutnog Filipa Šarića, o stanju i aktivnostima u HBŽ-u izvijestio je do-

predsjednik Saveza Tomislav Mihaljević, fokusirajući se na lovačke ispite, otvorenje jesenje lovne sezone te aktivnosti oko ras-pisivanja javnog poziva za dodjelu lovišta, koje su u tijeku.Jako Čavara, predsjednik ŽVL-a Sred-njobosanske županije, ocijenio je stanje na području ove županije neodređenim, naglasivši nekontrolirani lov divljači. Istaknuo je da su u tijeku dogovori oko organizacije lovstva na lokalnim razinama te da će pokušati naći najbolje rješenje za lovišta kojima gospodare članice Save-za. Čavara je predložio da se resornom županijskom ministru uputi dopis o saznanjima i stanju u lovištima, te nastoja-njima lovačkih društava da zaštite divljač i lovišta i da se postojeći problemi riješe.Nakon informacija o radu Saveza i županijskih vijeća za lovstvo, uslijedila je rasprava o ostalim točkama dnevnog reda: sjednica Savjeta lovačkih saveza BiH, financijsko stanje i dugovanja članica Savezu, organizacija zajedničkog lova na području Hercegbosanske županije te izdavanje dnevnih lovnih dozvola za lovce goste iz drugih lovačkih udruga.O svim točkama dnevnog reda usvojeni su odgovarajući zaključci i odluke i dostavlje-ni svim članicama Saveza.Nakon radnog dijela sjednice uslijedio je svečani u kojem je predsjednik Saveza Slavko Marin članovima Upravnog odbora uručio prigodne darove, zahvalio im na suradnji, čestitao im božićne blagdane i zaželio puno sreće i uspjeha u 2016. godini.

piše Ivica Lučić

Članovi Upravnog odbora na radnom dijelu sjednice Zdravica i čestitka predsjednika Saveza na svečanom domjenku

6Broj 102, siječanj - veljača 2016.

IZ SAVEZA

Savjet lovačkih saveza Bosne i Hercegovine savjetodavno je tijelo za lovstvo sporazu-

mno utemeljeno od strane triju lovačkih saveza u BiH, organizi-rano na temelju Memoranduma o obliku organiziranja i suradnje lovačkih saveza na prostoru BiH koji su lovački savezi potpisali 2004. godine. Rad Savjeta posljednjih nekoliko godina bio je blokiran zbog za-htjeva Lovačkog saveza Republike Srpske za promjenom imena Saveza lovačkih organizacija BiH i podjelom prijeratne zajedničke imovine svih lovaca u BiH. Na inicijativu Tonija Vrščaja, predsjednika CIC koordinacijskog Foruma za srednju i jugoistočnu Europu i uz suglasnost čelnika triju lovačkih saveza, u Mostaru je 6. veljače 2016. održana sjed-nica Savjeta lovačkih saveza BiH, kojom je predsjedao Ilija Vrljić, aktualni predsjednik Savjeta.Sjednici su nazočila izaslanstva triju lovačkih saveza predvođe-na predsjednicima Slavkom Marinom (LSHB), Savom Minićem (LSRS) i Sale-mom Alihodžićem (SLOuBiH). Sjednici je nazočio i Toni Vrščaj, predsjednik

SJEDNICA SAVJETA LOVAČKIH SAVEZA BiH

SAVJET KAO ZAJEDNIČKO TIJELO TREBA SVIMASva tri lovačka saveza u BiH za iduću će sjednicu Savjeta pripremiti prijedloge rješenja svih otvorenih pitanja i problema oko njegova budućeg ustroja i rada.

CIC koordinacijskog Foruma za srednju i jugoistočnu Europu, koji je na početku sjednice pozvao nazočne da minutom šutnje odaju počast pok. Veljku Varićaku,

počasnom predsjedniku Savjeta lovačkih saveza BiH. U svome obraćanju Vrščaj je izrazio želju za budućim uspješnim radom Savjeta i istaknuo neupitnu potporu CIC-a njegovu radu i lovstvu u BiH.Predsjednik Savjeta Ilija Vrljić pod-nio je izvješće o radu i aktivnosti-ma Savjeta u proteklom razdoblju. Među ostalim, Vrljić je istaknuo: „I pored formalnog zastoja u radu Savjeta, sve ove godine odvijala se jedna dosta dobra, toleran-tna i pozitivna suradnja između lovačkih saveza u BiH vezana za lovstvo na državnoj i međunarod-noj razini, koja govori da su se, bez obzira na blokadu rada Savjeta, na terenu i u praksi provodile brojne zajedničke aktivnosti, te da odnosi među lovačkim savezima i njihovim vodstvima nisu poreme-ćeni, naprotiv, oni su jako dobri, korektni i prijateljski, što govori o opravdanoj potrebi postojanja i ponovnog organiziranja Savjeta lovačkih saveza BiH, bez obzira na trenutne nesporazume i neriješena otvorena pitanja“. Nakon izvješća o radu Savjeta u proteklom razdoblju, razmatrana su pitanja vezana za izbor novog predsjednika Savjeta, zahtjeve Lovačkog saveza Republike Srpske o raspodjeli prijeratne zajednič-ke imovine svih lovaca u BiH i promjeni imena Saveza lovačkih organizacija u BiH, za zajedničko predstavljanje lovstva BiH u CIC-u (Svjetskoj lovačkoj organizaciji), te problematiku CITES-a u BiH.Na prijedlog predsjednika LSRS-a Save Minića, izbor novog predsjed-nika Savjeta ostavljen je za iduću

sjednicu Savjeta, koja bi se trebala održati početkom svibnja ove godine u organiza-ciji Lovačkog saveza Republike Srpske. Na sjednici se, očekivano, najviše ra-

piše Ivica Lučić

Salem Alihodžić, Ilija Vrljić i Savo Minić

Ozbiljno i radno ozračje tijekom sjednice

Vlado Soldo i Toni Vrščaj


IZ SAVEZA

1. Usvaja se izvješće predsjednika Savjeta Ilije Vrljića o radu Savjeta lovačkih saveza BiH u proteklom mandatnom razdoblju.

2. Izbor novog predsjednika Savjeta lovačkih saveza BiH prolongirati za iduću sjednicu Savjeta, koja bi se trebala održati u razdoblju od 1. do 15. svibnja 2016. u organizaciji Lovačkog saveza Republike Srpske.

3. Za iduću sjednicu Savjeta lovački će savezi pripremiti prijedloge rješenja svih aktualnih pitanja vezanih za ustroj, organizaciju i budući rad Savjeta.

4. Lovački savez Republike Srpske preispitat će svoje ranije zahtjeve vezane za ras-podjelu prijeratne zajedničke imovine svih lovaca u BiH i promjenu imena Saveza lovačkih organizacija u BiH i o tome se očitovati do iduće sjednice Savjeta.

5. Lovački savezi će ustrajati na organiziranju Savjeta lovačkih saveza kao krovnog tijela za lovstvo u BiH i iznalaženju modela jedinstvenog predstavljanja lovstva BiH u međunarodnim lovačkim asocijacijama (CIC, FACE...).

6. S razine CIC-a uputiti pismo Vijeću ministara BiH – Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, da se ubrzaju aktivnosti na implementaciji CITES konvencije u BiH i da se te aktivnosti provode u suradnji s lovačkim savezima u BiH.

7. Savjet lovačkih saveza BiH imenuje radnu skupinu u sastavu: Vlado Soldo, Muhamed Žunić i Stevan Drašković, za pokretanje inicijative i koordinaciju aktivnosti vezanih za provedbu CITES konvencije u BiH, o čemu će izvijestiti na idućoj sjednici Savjeta.

Odličje prvoga reda dobili su: Josip Pejić iz LU-a „Sava“ Orašje i Ivica Drmić iz LO-a „Vitez“ Vitez.Odličje drugoga reda dobili su: Antun Dragičević, Nikola Galić, Josip Trogrlić iz LD-a „Jeleč“ Žepče; Zoran Bakula iz LD-a „Radovanj“ Posušje; Ivan Dominković, Goran Grgić i Marko Mikić iz LU-a „Sava“ Orašje; Mirko Šarić iz LO-a „Vitez“ Vitez.Odličje trećega reda dobili su: Be-rislav Jukić, Marinko Ravnjak, Mirko Džambo, Vinko Marić, Mirko Sinano-vić, Anto Čolušić, Marinko Trogrlić, Antun Ravnjak, Alojz Bakula i Mirko Ravnjak iz LD-a „Jeleč“ Žepče; Marin Begić iz LD-a „Radovanj“ Posušje; Grgo Lukačević, Ivo Krištić, Anto Živković, Mustafa Ćorhasanović, Ivo Živković i Mato Bartolović iz LU-a „Sava“ Orašje; Zdravko Bevanda i Miroslav Bralo iz LO-a „Vitez“ Vitez.

DOBITNICI ODLIČJA

spravljalo o zahtjevima Lovačkog saveza Republike Srpske, o kojima je predsjednik SLOuBiH Salem Alihodžić rekao: „Nisam znao za postojanje veta od strane Lovač-kog saveza Republike Srpske i nikad mi nitko nije rekao za to. Ako je veto pro-blem, onda su naši problem riješeni. Mi-slim da ti problemi nisu toliko krupni da budu zapreka i da imamo većih problema u lovstvu koje trebamo rješavati“. Raspravljajući o ovoj temi predsjednik LSHB-a Slavko Marin istaknuo je da na razini države postoji zakon o upotrebi imena BiH i da ne treba stvarati osjećaj da se nešto želi rješavati pod pritiskom,

a svoje je izlaganje završio porukom: „Pogrešno je svojatati pravo na Bosnu i Hercegovinu, svatko svoje domoljublje izražava na svoj način i ima pravo na to“.Savo Minić, predsjednik LSRS-a, u svojoj je raspravi o ovoj temi istaknuo: „Kada je u pitanju naziv BiH, nitko nije rekao da je to problem, ali ne želimo da netko konzu-mira ime BiH u ime dugih saveza i lovaca“.Glede zajedničkog predstavljanja lovstva iz BiH u CIC-u, Toni Vrščaj je iznio stav CIC-a kako oni žele da Savjet lovačkih saveza BiH, kao zajedničko tijelo triju saveza, predstavlja lovstvo iz BiH u toj organizaciji.

Razmatrajući problematiku CITES-a u BiH, predstavnici sva tri saveza su istaknuli da je to jako bitno pitanje za lovstvo u BiH, te su u cilju ubrzanog rješavanja ove problematike predložili imenovanje radne skupine za po-kretanje inicijative i koordinaciju aktivnosti oko provedbe CITES konvencije u BiH.O svim temama koje su razmatrane na ovoj sjednici njezini su sudionici usvojili zajedničke zaključke, čija će implementaci-ja umnogome odrediti budućnost Savjeta lovačkih saveza i organizaciju lovstva u BiH.

ZAKLJUČCI

Toni Vrščaj i Slavko Marin Svi sudionici mostarskog sastanka

LOVIŠTE

Usvajanjem Izmjena i dopuna Zakona o lovstvu („Službene novine Federacije BiH“, br. 81/14), konačno su se stvari pokrenule s mrtve točke i gotovo sva mjerodavna županijska ministarstva krenula su s raspisivanjem natječaja i davanjem lovišta u zakup. Iako se mno-gima čini da će po dobivanju lovišta u desetogodišnji zakup nastaviti raditi po starom, to se u praksi neće dogoditi. Izrada lovnogospodarske osnove, plaćanje zakupa, lovočuvara te ostalih obveza koje su se prije izbjegavale, sve su to dokazi da

OBVEZE LOVAČKIH UDRUGA PO DOBIVANJU LOVIŠTA U ZAKUP

LOVNOGOSPODARSKA OSNOVA, GODIŠNJI PLAN, KATASTAR LOVIŠTA, IZVJEŠĆA…

Lovci moraju što prije zasukati rukave i početi raditi i pripremati se za ozbiljniji način gospodare-nja lovištem. Mnogima se čini da će po dobivanju lovišta u desetogodišnji zakup nastaviti po sta-rom, no neće to tako ići.

izlika kako lovište nije dano na dugogodiš-nje gospodarenje, više ne drži vodu. Lovci moraju što prije zasukati rukave i početi raditi i pripremati se za ozbiljniji način gospodarenja lovištem propisan Zakonom o lovstvu i podzakonskim aktima. Korisnik lovišta dužan je ispuniti sljedeće, sukladno Zakonu o lovstvu: • u zakonom predviđenom roku (godina

dana, računajući od dana preuzimanja • lovišta) donijeti lovnogospodarsku osno-

vu lovišta kao dugoročni plan gospoda-renja, a u skladu s njom godišnje planove gospodarenja lovištem do 30. travnja, te izvješće o izvršenju godišnjeg plana pod-nijeti do 31. svibnja tekuće godine;

• izraditi program uzgoja divljači kao planski i gospodarski akt kojim se potanko uređuje uzgoj, zaštita, lov i uporaba divljači u uzgajalištima divljači;

• osigurati financijska sredstva za proved-bu lovnogospodarske osnove za štete na divljači i lovištu, kao i nadoknadu štete koju čini divljač (osiguranjem kod osigu-ravajućeg zavoda, pologom kod banke, hipotekom na nekretnine i sl.);

• mjerama korištenja lovišta održavati normalan kapacitet pojedinih vrsta div-ljači i time utjecati na obujam šteta kod drugih gospodarskih grana na području lovišta;

• u gospodarenju lovištem osigurati

piše Tomislav Mihaljević


LOVIŠTE

• stalno praćenje brojnosti i „stanja“ fon-dova divljači u lovištu i vođenje lovne evidencije i statistike;

• praćenje zdravstvenog stanja divljači i suradnja s veterinarskom službom (do-stava uzoraka i obavještavanje u svezi s nalazima i sl.), poduzimanje preventiv-nih i represivnih mjera i dr.;

• planiranje, organiziranje i realizaciju akcija u lovištu;

• planiranje, organizaciju, realizaciju i kontrolu obilježivanja granica lovišta, granica rezervata, terena za obuku lovačkih pasa, komercijalnih dijelova lo-višta, postavljanje, održavanje i zamjenu graničnih ploča;

• planiranje, organizaciju, realizaciju i kontrolu lova za lovce članove udruge;

• planiranje, organizaciju, realizaciju i kontrolu lova za lovce turiste;

• organizaciju, realizaciju i kontrolu odstrela divljači, ocjenjivanje trofeja div-ljači, izdavanje trofejnih listova i vođenje evidencije;

• ostale mjere i aktivnosti koje zavise od specifičnih prilika u lovištu, odredaba Zakona o lovstvu, akata saveza i stanja organiziranosti korisnika lovišta.

LOVNOGOSPODARSKA OSNOVA I PLANIRANJE

Lovnogospodarska osnova je desetogodiš-nji planski akt za gospodarenje lovištem. Tim se aktom utvrđuje gospodarenje za razdoblje od dana dobivanja suglasnosti na samu osnovu, pa sve do 31. ožujka de-sete lovne godine. Temelji se na brojnom stanju svih vrsta divljači koje stalno ili sezonski žive u lovištu i na broju divljači koje se mogu uzgajati u lovištu. Pritom se obvezno mora voditi računa o prisutnosti zaštićene faune i o nenarušavanju pri-rodnih odnosa među vrstama. Struktura populacije koja se uzgaja, odnosno koja se može uzgajati te brojno stanje divljači mora se postići u roku koji je utvrđen lovnogospodarskom osnovom. Bez

lovnogospodarske osnove lov divljači nije dopušten. Program uzgoja divljači je planski i gospo-darski akt kojim se potanko uređuje uzgoj, zaštita, lov i uporaba divljači u uzgajališti-ma divljači.Sukladno članku 45. Zakona o lovstvu („Službene novine Federacije BiH“, br. 4/06, 8/10, 81/14), za svako se lovište donosi lovnogospodarska osnova. Lovno-gospodarska osnova je dugoročni planski dokument kojim se uređuje gospodare-nje lovištem i divljači za desetogodišnje razdoblje. Lovnogospodarsku osnova do-nosi korisnik lovišta. Lovnogospodarsku osnova korisnik lovišta dužan je donijeti u roku od jedne godine od dana preuzi-manja lovišta, a može je izraditi pravna osoba registrirana za djelatnost lovstva ili fizička osoba (šumarski inženjer, inženjer lovstva i zaštite prirode) s obrtnicom za obavljanje te djelatnosti. Odredbe lovno-gospodarske osnove su obvezne i bez nje lov nije dopušten. U financiranju izrade lovnogospodarske osnove sudjeluje 50 posto korisnik lovišta i 50 posto županij-sko ministarstvo, a ako se lovište daje pod koncesiju, koncesionar financira ukupan iznos izrade lovnogospodarske osnove. Sukladno članku 46. Zakona o lovstvu („Službene novine Federacije BiH“, br. 4/06, 8/10, 81/14), mjerodavno federalno ministarstvo daje suglasnost na lovno-gospodarsku osnovu. Izrada nove lovno-gospodarske osnove mora biti završena četiri mjeseca prije isteka valjane osnove. Federalno ministarstvo, na temelju pri-jedloga stručne komisije, donosi rješenje o odobrenju lovnogospodarske osnove ili stavlja primjedbe na ponuđenu osnovu. Greške i nedostatke lovnogospodar-ske osnove utvrđene od strane stručne komisije dužna je otkloniti osoba kojoj je povjerena izrada osnove.Sukladno članku 47. Zakona o lovstvu („Službene novine Federacije BiH“, br. 4/06, 8/10, 81/14), lovnogospodarska osnova sadrži osobito prikaz stanja lovišta,

LOVNOGOSPODARSKA OSNOVA, GODIŠNJI PLAN, KATASTAR LOVIŠTA, IZVJEŠĆA…

suradnju stručnih osoba za planiranje i realizaciju stručnih poslova i zakonskih odredbi (članak 42. Zakona o lovstvu);

• donijeti i sa stanjem na tržištu redovito usklađivati opći akt o korištenju lovišta;

• osigurati provedbu preventivnih dijagnostičkih, kurativnih i higijensko-zdravstvenih mjera u lovištima i ostalim prostorima gdje se divljač uzgaja ili obitava, radi zdravstvene zaštite divljači;

• voditi evidencije o izvršenim radovima i provedenim mjerama u lovištu i o tome izvješćivati mjerodavna tijela (članak 50. Zakona o lovstvu);

• sredstva ostvarena u gospodarenju lovištem koristiti namjenski i u skladu s člankom 51. Zakona o lovstvu;

• organizirati lovočuvarsku službu koja će učinkovito raditi na zaštiti i uzgoju divljači, uređenju lovišta i racionalnom korištenju divljači i lovišta;

• organiziranim radom osigurati stručno usavršavanje sudionika u gospodarenju lovištem s ciljem da se pritom dosljed-no poštuju zakonske, stručne i etične norme;

• uredno pratiti realizaciju dugoročnog i godišnjih planova gospodarenja lovi-štem prema propisanim evidencijama;

• imati stručno mišljenje za korištenje lovišta izdano od strane saveza kojeg je član.

Provedba navedenih obveza teći će nakon zaključivanja ugovora između županijskog ministarstva mjerodavnog za poslove lov-stva i lovačke organizacije kojoj je lovište dano na gospodarenje.Gospodarenje samim lovištem, u smislu zakonskih obveza, obuhvaća:• izradu i provedbu lovne osnove i godiš-

njih planova gospodarenja lovištem;• određivanje namjene površina lovišta,

površina rezervata i dinamike zaštite staništa i očuvanja divljači, površina za izgradnju stalnih i privremenih prihva-tilišta za fazanske piliće, površina za ograđivanje za intenzivni uzgoj krupne divljači;



LOVIŠTE

osnovne biološke i fizičke karakteristike lovišta, sastav divljači, ciljeve gospodare-nja, vrstu i opseg radova, mjere i metode za postizanje ciljeva gospodarenja, kao i ekonomsko-financijsku osnovu gospoda-renja, program za unaprjeđenje lovstva i lovočuvarsku službu. Prikaz stanja lovišta osobito sadrži podatke o površini lovišta, prirodnim i drugim uvjetima za život i razvoj divljači, stanju fonda divljači po pojedinim vrstama i prirastu divljači u lovištu. Lovnogospodarskom osnovom mora se, u skladu sa zakonom, odrediti vrsta i broj divljači koja će se uzgajati u lovištu kao i opseg zaštite i iskorištavanja divljači. Lovnogospodarska osnova mora biti usklađena s dugoročnim programom razvoja poljoprivredne proizvodnje i šum-skogospodarskom osnovom za površine na kojima se lovište nalazi, kao i s vodo-privrednom osnovom, prostornim planom i ratificiranim međunarodnim ugovorom iz oblasti lova, zaštite prirode i prirodnih staništa divljači.Sukladno članku 49. Zakona o lovstvu („Službene novine Federacije BiH“, br. 4/06, 8/10, 81/14), izrada lovnogospodar-ske osnove i njezina revizija može se po-vjeriti pravnoj osobi koja je registrirana za tu djelatnost i ima zaposlenu stručnu oso-bu sa završenim šumarskim fakultetom ili inženjer lovstva i zaštite prirode. Revizija lovnogospodarske osnove vrši se kada se trajno ili bitno izmijene uvjeti i okolnosti na kojima se zasniva osnova, a poglavito zbog uginuća više od 1/3 divljači, požara, elementarnih nepogoda, trovanja i slično. Revizija lovnogospodarske osnove vrši se po postupku propisanom za njezino donošenje.

GODIŠNJI PLAN GOSPODARENJA LOVIŠTEM

Sukladno članku 48. Zakona o lovstvu („Službene novine Federacije BiH“, br. 4/06, 8/10, 81/14), do donošenja lov-nogospodarske osnove korisnici lovišta gospodare lovištem na temelju privre-menog godišnjeg plana gospodarenja lovištem, a najduže jednu godinu. Redovni godišnji plan gospodarenja sadrži osobito mjere za unaprjeđenje lovstva kao i opseg korištenja pojedinih vrsta divljači i njime se utvrđuju prostori u lovištu na kojima se mogu obučavati lovački psi. Godišnji plan donosi se do 31. ožujka za razdoblje od 1. travnja tekuće do 31. ožujka iduće godine (lovna godina). Loviti se može tek poslije

donošenja godišnjeg plana. Godišnji plan dostavlja se županijskom ministarstvu najkasnije do 30. travnja, a izvješće o izvršenju plana za proteklu godinu do 31. svibnja. Suglasnost na godišnji plan gospodarenja lovištem daje županijsko ministarstvo, a na godišnje planove gos-podarenja za posebna lovišta federalno ministarstvo. Loviti se može tek nakon dobivene suglasnosti. KATASTAR LOVIŠTA

Sukladno članku 44. Zakona o lovstvu („Službene novine Federacije BiH2, br. 4/06, 8/10, 81/14), za svako se lovište osniva i vodi katastar lovišta. Katastar lo-višta osniva i vodi korisnik lovišta, a jedan primjerak katastra obvezno se dostavlja mjerodavnom ministarstvu. Korisnik lovi-šta dostavlja propisane podatke o katastru ministarstvu najdalje do 30. travnja tekuće godine za proteklu lovnu godinu. Sukladno članku 50. Zakona o lovstvu („Službene novine Federacije BiH“, br. 4/06, 8/10, 81/14, korisnici lovišta dužni su voditi evidenciju o izvršenim radovi-ma i provedenim mjerama predviđenim lovnogospodarskom osnovom i godišnjim planom. Izvješća o izvršenim radovima i provedenim mjerama iz ovog članka dostavljaju se do 31. ožujka tekuće godine. Evidencija izvršenih radova iz ovog članka upisuju se u formulare koje donosi fede-ralni ministar.Sukladno kaznenim odredbama iz članaka 82. i 83. Zakona o lovstvu („Službene novine Federacije BiH“, br. 4/06, 8/10, 81/14), raspon novčanih kazni za prekr-šaje iz prethodnih članaka je od 2000 do 20.000 KM za pravnu osobu (korisnik lovišta), te od 1000 do 2000 KM za odgo-vornu osobu.

PROLJETNO PREBROJAVANJE DIVLJAČI

Proljetno prebrojavanje divljači zakon-ska je obaveza koju treba shvatiti krajnje ozbiljno.Da bi se u nekom lovištu moglo planski i pravilno gospodariti, nužno je znati brojno stanje vrsta divljači koje naseljavaju lovište. Zbog toga je Zakonom o lovstvu naloženo redovito godišnje prebrojavanje divljači. Na temelju informacija o broj-nosti populacija pojedinih vrsta divljači izrađuju se lovnogospodarske osnove kao desetogodišnji planovi gospodarenja i,

također obvezni, godišnji planovi gospo-darenja. Prema tome, poznavanje brojno-sti pojedinih vrsta divljači nužno je i radi provođenja odredbi Zakona o lovstvu.Brojenje divljači značajan je dio posla u svakom lovištu, a rezultati moraju biti što točniji i vjerodostojniji jer su osnova za izradu planskih dokumenata u lovstvu. Svako lažiranje podataka može se vra-titi kao bumerang i nanijeti veliku štetu lovstvu.Zakon kaže da je ovaj dio posla obveza korisnika lovišta i zahtijeva točnost. Da bi se obavilo, potrebna je stručnost, ali i iskustvo lovaca koji najbolje poznaju teren i vrste divljači. Podaci su se ranije dostavljali ministarstvima, gdje su površno ili nikako analizirani, ali je davanje lovišta u zakup taj posao pomalo postrožilo i uozbiljilo. VAŽNOST TOČNOSTI PODATAKA

Sukladno Zakonu o lovstvu, stručna i lovočuvarska služba korisnika lovišta dužna je organizirati kontrolno proljet-no brojenje prije izrade godišnjeg plana gospodarenja za iduću lovnu sezonu. Taj posao nadgledaju lovni inspektori, koji kontroliraju vjerodostojnost prikupljenih podataka.Prikupljeni podaci nisu uvijek pouzdani. Uglavnom se to događa zbog nedostataka u samom načinu prikupljanja, ali i zbog propusta korisnika lovišta. To izravno utječe i na kvalitetu planskih dokume-nata, od lovnogospodarske osnove, do godišnjih planova gospodarenja. Proljet-nom brojenju pristupaju lovci i članovi lovačkih udruženja. Iz izvješća korisnika lovišta prikupljaju se podaci, analizira se stanje i priprema osnova za formiranje središnje baze podataka. Čak i površna analiza ukazuje na potrebu vrlo ozbiljnih promjena u planiranju i načinu gospoda-renja lovištima. Nakon analize rezultata brojnog stanja divljači, može se pristupiti izradi godišnjeg plana korištenja lovišta. Mogu se planirati i mjere uzgoja, zaštite i korištenja divljači u lovištu. Moguće je utvrditi i točnu kvotu odstrela. Obveza je korisnika lovišta da izradi lovnu osnovu, jer je to planski dokument na temelju koga se vrši zaštita i uzgoj divljači, uređivanje i održavanje lovišta, lov i korištenje ulovlje-ne divljači i njezinih dijelova u lovištu, za razdoblje od 10 godina. Godišnji plan je operativni plan gospodarenja, koji korisnik lovišta donosi za svaku lovnu godinu

www.lovackisavez-hb.ba

LOVIŠTE

(razdoblje od 1. travnja tekuće godine do 31. ožujka iduće godine). Da bi ti podaci bili točni, brojenje divljači ne smije se shvatiti kao puka formalnost. Korisnici lovišta dužni su što preciznije utvrditi brojno stanje uzgajanih, lo-vostajem zaštićenih vrsta, kao i dati što točniju procjenu broja predatora, migracijskih ptica koje tijekom godine borave u lovištu i drugih lovostajem zaštićenih vrsta koje su stalno ili povremeno prisutne u lovištu.

NAKNADA ZA KORIŠTENJE LOVIŠTA

U godišnjem planu gospodarenja lovištem za svaku konkretnu godinu mora se prikazati planirani odstrel divljači, na temelju koga će se utvrditi obveza korisnika lovišta za plaća-nje naknade za korištenje lovostajem zaštiće-nih vrsta divljači. Visina te naknade utvrđuje se na prijedlog mjerodavnog županijskoga ministarstva.Prikazivanje nerealnog stanja divljači izrav-no utječe na izradu neupotrebljivih planskih dokumenata. To daje višestruko negativne posljedice po divljač i lovno gospodarenje. Za takve štete odgovornost snosi korisnik lovišta. Nesklad brojki pokazuje da se nešto ne pokla-pa u brojenju divljači. Brojenje se često pripre-ma i provodi nestručno, a podaci se kasnije „iskrivljuju“ kako bi se uskladili s planovima, jer se na temelju godišnjeg plana gospodare-nja lovištem utvrđuje iznos koji se uplaćuje u proračun ministarstva. Kao obvezno u godišnjem planu gospodarenja je i prikaziva-nje planiranog odstrela lovnih vrsta divljači, na temelju koga se korisniku lovišta određuje naknada. U praksi to često dovodi do prikriva-nja stvarnih rezultata planiranog ulova divljači, kako bi i naknada bila manja. Moguće je i da lovačke udruge plaćaju naknadu za divljač koje u lovištu realno nema. Očigledno je da struku malo tko pita. Broji se ponekad samo da bi se ispunila obveza, planovi su više zbroj lijepih želja, a naknada ima čisto fiskalnu ulogu. Gospodarenje zasnovano na netočnim podaci-ma, bili oni „napuhani“ ili umanjeni, može biti kratkoročno korisno za korisnika lovišta, ali je zapravo trajno štetno. Svi koji podnose iz-vješća, svojim potpisom jamče da su kazneno i materijalno odgovorni za podatke u izvje-šćima. Nažalost, kako obično biva, u praksi stvari nisu baš idealne. Onaj tko gospodari ima svoj interes od kojeg ne odustaje, država opet gleda da se netko drugi ne okoristi prije nje. A lovci su uglavnom zaljubljenici, ljudi koji se lovom bave o svom trošku, pa se od njih mora očekivati da ozbiljno shvate zadatak koji im je povjeren. A brojke o stanju u lovištu su neuhvatljive, kao i divljač!

11

LOVIŠTE

Nakon što je godine 2006. usvo-jen Zakon o lovstvu Federacije BiH, naš je list donio relativno opsežan napis u kome je članstvo upozoreno na okolnost da se položaj lovačkih udruga bitno mijenja u odnosu na ranije zakonodavne norme.Lovoovlaštenicima se nameću značajnije obveze nego je to bilo ranije. Te se obveze ogledaju ponajprije kroz ugovorni odnos s „državom“, u našem slučaju najčešće sa županijom, kojim se reguliraju osnovne obveze kao:

• plaćanje zakupnine (koncesijske naknade);• osiguranje šteta od divljači;• obvezno zapošljavanje profesionalnih

lovočuvara;• obveznu izradu lovno-gospodarskih

osnova;• obvezno vođenje propisanih evidencija; • obvezni nadzor nad provođenjem

odredbi lovno-gospodarske osnove;• druge obveze, ponajprije one iz Zakona

o lovstvu i Zakona o računovodstvu.Odmah se može zapaziti da novonastale obveze bitno mijenjaju položaj lovačkih udruga, posebice ako je riječ o financij-skim parametrima.

Lovstvo postaje znatno „skuplje“, mnoge njegove funkcije moraju se obavljati puno profesionalnije nego do sada.To se moglo i očekivati s obzirom na to da je nastupila značajna promjena u društve-nim odnosima.Nestalo je „društvenog“ vlasništva, „učvr-stilo“ se državno i privatno vlasništvo, pa je tako divljač proglašena vlasništvom države, a lovstvo javnom djelatnosti.To su korjenite promjene koje povećavaju obveze lovoovlaštenika.Te povećane obveze lovoovlaštenici do sada nisu osjećali jer do sada Zakon o lovstvu nije ni mogao biti primijenjen, sve

NOVA POZICIJA LOVOOVLAŠTENIKA

Čeka nas vrlo ozbiljan posao – NEĆE NAM BITI KAO PRIJE

Potpisom ugovora o zakupu, lovačke udruge stječu pravo upravljati „svojim“ lovištima. No to pravo nije samo privilegij, ono istodobno znači nove obveze i novi, profesionalniji odnos prema bitnim sadržajima lovstva.

piše Vjekoslav Kostijal


LOVIŠTE

dok koncem 2014. nije donesen Zakon o dopunama i izmjenama Zakona o lovstvu („Službene novine Federacije BiH“ br. 81/2014 od 3. 10. 2014.).Zakon o dopunama i izmjenama Zakona o lovstvu omogućio je primjenu Zako-na o lovstvu, i županije su, iako dosta „stidljivo“, počele raspisivati javne pozive za dodjelu lovišta. Do sada je javni poziv objavilo oko pola županija (kantona).Posve je razumljivo da lovačka društva (udruge) nisu do sada mogla osjetiti pove-ćanje obveza s obzirom na to: • da nisu morala plaćati zakupninu;• da nisu morala imati stručnu službu za

provedbu lovno-gospodarske osnove;• da nisu morala osiguravati lovočuvarsku

(profesionalnu) službu;• da nisu morala plaćati izradu lovno-gos-

podarske osnove;• da nisu morala imati registrirane pse za

lov, kao i psa obučenog na krvnom tragu;• da nisu morala obavljati sve radnje pro-

pisane pravilnicima.Neka su društva zadovoljila neke od ob-veza, a druga to nisu, pa s obzirom na to da Zakon o lovstvu još nije bio u funkciji, ni inspekcijske službe nisu mogle ozbiljno raditi svoj posao.Složit ćemo se svi da sve navedeno izisku-je dosta novca, na što smo upozoravali još ranije kada je usvojen Zakon o lovstvu, kada smo rekli da je iluzorno očekivati da svoje obveze prema Zakonu o lovstvu mo-žemo izvršiti s godišnjom članarinom od 100 KM, bez dopunskog izvora prihoda od lovnog turizma i/ili drugih aktivnosti o kojima smo također pisali.Ovim smo samo htjeli kratko podsjetiti naše lovce na obveze koje im slijede nakon što sklope ugovor o zakupu lovišta.

PRVI KORACI

No cilj je ovog napisa, ipak, upozori-ti lovoovlaštenike na ispunjenje jedne izuzetno značajne obveze koja se ponavlja svake godine. Naime riječ je o proljetnom prebrojavanju divljači.Po sklapanju ugovora o korištenju lovišta slijedi nam odmah izrada lovno-gospo-darske osnove za što je potrebno dosta vremena. Taj proces počinje pripremom za izradu lovno-gospodarske osnove prikupljanjem podataka, a za samu izradu lovno-gospodarske osnove potrebno je još znatno više vremena nego za pripre-mu. Nakon završetka osnove potrebno je verificirati lovno-gospodarsku osnovu

kroz dobivanje konačne suglasnosti na nju kod odgovarajućih državnih tijela, za što je također potrebno dosta vremena. Za izradu lovno-gospodarske osno-ve lovoovlaštenici moraju pripremiti niz podataka, od općih podataka o društvu, njegovoj registraciji, članstvu, financijskim pokazateljima i dr.,pa preko tehničkih podataka o lovnoj infrastrukturi sve do poda-taka o dosadašnjem gospodarenju lovištem.Međutim, temeljni podaci za izradu lovno-gospodarske osnove su poda-ci o brojnosti divljači, njihovoj spol-noj i starosnoj strukturi za divljač visokog lova, te brojnosti divljači za sitnu i ostalu divljač. Prikupljanje ovih podataka zakonska je obveza lovoovlaštenika.Važnost ovih podatka, odnosno nji-hove što točnije procjene, izuzetno je značajna za valjanost lovno-gos-podarske osnove jer se iz njih izvode i svi ostali bitni parametri planova lovno-gospodarske osnove.Jednako tako što točnija procjena brojno-sti divljači je obveza lovoovlaštenika koju mora obaviti svake godine prije početka lovne godine i stanje iskazati s 31. 3. tekuće godine, a ta procjena služi za stalnu kontrolu populacija divljači u lovištu te za izradu godišnjih planova. Krive procjene brojnosti divljači mogu imati nesagledive negativne utjecaje pri realiziranju odredbi lovno-gospodarske osnove. Precijenjena brojnost divljači za sobom povlači precijenjene planove odstrela, a s time i smanjenje brojnosti divljači, što pri kvalitetnom inspekcijskom nadzoru povlači za sobom oduzimanje lovišta i plaćanje naknade za smanjenje populacije. Suprotno tome podcijenjena brojnost povlači za sobom niske planove odstrela, iz čega slijedi povećanje popula-cije, a kod visoke divljači i povećanje šteta od divljači koje opet plaća lovoovlaštenik. Procjena brojnosti divljači prije početka lovne godine (do 31. 3. tekuće godine) obavlja se s pomoću različitih metoda koje su opisane u stručnoj lovačkoj literaturi. Ovdje ih samo nabrajamo kao mogući izbor:• krupna divljač – opažanjem, praćenjem

tijekom cijele godine u lovištu, a iskazu-je se po dobnoj i spolnoj strukturi, kao i metodama uzorka;

• sitna divljač: zečevi, fazani, trčke, jarebice – prebrojavanjem na plohama gdje je to

moguće (plohe od 50 ha površine udalje-ne međusobno minimalno 1000 m);

• prepelice – prebrojavanjem glasanja u zoru;

• divlje patke i crne liske – promatranjem i brojenjem prilikom jutarnjeg izlaska na vodu;

• ostala sitna divljač – promatranjem kroz cijelu godinu.

Postoje i druge suvremene metode koje su još uvijek za nas neprihvatljive zbog svoje cijene kao:• promatranje i brojenje iz helikoptera;• radarsko promatranje;• telemetrijske metode;• noćne termokamere;• drugi načini instrumentalnog proma-

tranja.Dakako lovoovlaštenik će odabrati metodu koja najbolje odgovara njegovim tehnič-kim mogućnostima i uvjetima na terenu. Kod nas će se često primjenjivati metoda parcijalnog brojenja (metoda uzorka), bilo da je riječ o uzorcima kružnog ili drugog oblika, bilo da je riječ o traktovima (linij-skom uzorku).Pri procjeni brojnosti divljači u našim uvjetima primjenjivat ćemo i cjelogodišnje (stalno) promatranje divljači u lovištu i evidentiranje divljači po spolnoj i dobnoj strukturi te mjestu javljanja. Stoga je vrlo značajno u okviru lovoovla-štenika (njegove stručne službe), potanko razraditi metodiku cjelogodišnjeg praćenja



LOVIŠTE

divljači i njezino evidentiranje u prostoru. Ovdje je potrebno imati na raspolaganju kvalitetne zemljovide.Taj će posao biti dominantno povjeren lovočuvarima da ga u okviru svojih redovitih zadaća obavljaju na terenu. No za ovakav ozbiljan i odgovoran posao ne bi smio lovo-čuvar biti opterećen do te mjere da ne stigne obavljati svoje značajne poslove. Stoga bi mu u svakoj prilici trebalo pružiti pomoć od ad hoc formiranih ophodnji, o čemu se govori i u Pravilniku o gospodarenju lovištima (Članak 4. Pravilnika).

KVALITETNI UVJETI

Kako bi ovaj posao procjene brojnosti divljači u lovištu bio obavljen što kvalitetnije treba kod lovoovlaštenika osigurati kvalitetne uvje-te od kojih navodimo samo najznačajnije:• izbor najkvalitetnijih djelatnika na mjesta

lovočuvara koji moraju posjedovati stručne i moralne kvalitete, te značajno iskustvo i formalne uvjete;

• položen lovački i lovočuvarski ispit;• određivanje odgovarajuće veličine lovoču-

varskog revira što je regulirano člankom 6. Pravilnika o gospodarenju lovištima (1000 – 10.000 ha);

• formiranje kvalitetne stručne službe koju predstavlja stručna osoba za provedbu lov-no-gospodarske osnove kao najodgovornija osoba za stručna područja kod lovoovla-štenika;

• formiranje pomoćnog tima lovaca koji također posjeduju stručne kvalitete, a povremeno će se priključivati kao pomoć u organizaciji značajnijih aktivnosti u lovištu kao kod praćenja i prebrojavanja divljači i drugih poslova (lovovođe, rukovoditelji ni-žih organizacijskih jedinica, desetari, vođe sekcija i sl.);

• osigurati dovoljan broj zemljovida za evi-dentiranje svih događaja u lovištu;

• osigurati odgovarajuće knjige – dnevnike lovočuvara;

• osigurati dovoljan broj dalekozora;• osigurati stalnu edukaciju lovaca, a poseb-

no stručnog osoblja.Samo uz takve uvjete moći će se kvalitetno planirati i provoditi obveze iz lovno-gospo-darske osnove, a time i unaprijediti stanje u lovištu. I na kraju da se ovaj napis ne shvati kao prijetnja lovcima, treba reći da, želimo li se baviti lovom na stručan i etičan način, mora-mo mijenjati ponašanja. Ne postoje nikakve prepreke da se to realizira jer je već viđeno kod drugih uspješnih društava.


Ako izuzmemo lovišta u jadran-skom zaobalju gdje dominira utjecaj Me-diterana, većina se naših lovišta nalazi u prostoru centralnih Dinarida ili po njiho-vim rubovima s dominantnim utjecajem kombinacije kontinentalne klime s drugim klimatskim utjecajima.U pogledu prehrambenog kapaciteta za divljač, naša lovišta spadaju u pro-stor bogate raznolikosti sastava biljnog pokrivača. Visoka diferencijacija visinskog raslojavanja našeg prostora obogaćuje pojavu mnoštva biljnih zajednica, a kako se u globalnom smislu nalazimo u umjere-nom geografskom položaju, to i bogatstvo

biljnih zajednica čini prehrambeni poten-cijal naših staništa za divljač koja se hrani biljnom hranom, zaista velikim.Međutim klimatske prilike uvjetovane geografskim položajem i visinskom dife-rencijacijom u većem broju lovišta, u zimskom raz-doblju zbog visokog snježnog pokrivača te mirovanja vegetacije, onemogućavaju divljači, posebice srnećoj i jelenskoj, pri-stup hrani. U takvim okolnostima divljači treba pomoći, osobito u vrijeme obilnih snježnih padalina.Iako i zimi u našim lovištima ima dosta prirodne hrane za srneću i jelensku divljač (žir i bukvica, plodovi šumskog voća, osušeno lišće kupine i drugih vrsta listača, pa čak i grane s iglicama četinjača), u

jednome dijelu zime, kada visoki snijeg i snježni nanosi onemoguće kretanje, ova hrana ipak nije divljači dostupna.

REŽIM PREHRANE U NAŠEM KLIMATSKOM PODRUČJU

Postoji mišljenje da jelensku i srneću divljač tijekom zime ne treba prihranjivati, s obzirom na to da u zimskim uvjetima ta divljač ionako konzumira znatno manje količine hrane. Ovakvo je mišljenje pot-krijepljeno dokazima koji su proistekli iz pokusa u zatvorenim lovištima kod kojih ograda onemogućava kontakt divljači s okruženjem. Naime u takvim je lovištima tijekom zime divljači izlagana obilna koli-čina hrane, no divljač je vrlo malo konzu-

PRIHRANA I PREHRANA SRNEĆE I JELENSKE DIVLJAČI

SEZONSKI KARAKTER REŽIMA PREHRANEBez obzira na činjenicu da jelenska i srneća divljač prilago-đava svoj režim prehrane klimatskim uvjetima, za oštrih zima dobro će joj doći pomoć s naše strane.

piše Vjekoslav Kostijal

LOVNA DIVLJAČ


LOVNA DIVLJAČ

mirala izloženu hranu i gubila je na težini.Ovim su pokusom dokazane teorije da je papkarska divljač (jelenska i srneća) razvila sposobnost prilagođavanja režima prehrane na zimske uvjete te da njezin režim prehrane poprima sezonski karak-ter. U tijeku vegetacije, kada je „ponuda“ hrane obilna i kvalitetna, divljač je uzima u normalnim (dovoljnim) količinama, a u jesen (dakle pred zimsko, hranom oskudno razdoblje) pojačava konzumi-ranje hrane stvarajući u tijelu pričuve za zimu. U tijeku zime ovako pripremljena divljač troši pričuve, uzima malo hrane i gubi na težini. Ovakav režim prehrane dobro funkcionira. U tom razdoblju div-ljač se povlači u svoja prirodna skloništa (zimovnike) gdje je manje izložena oštrim zimskim uvjetima i predatorima, te u tom razdoblju mužjaci ne troše energiju na rast rogova, a ženke na laktaciju.

FARMSKI UZGOJ DIVLJAČI

U prilog tvrdnji da se u našim klimatskim uvjetima divljač prilagođava sezonskim klimatskim promjenama na već opisan način, ide i saznanje da kod divljači u kli-matskim uvjetima gdje su sezonske razlike klimatskih uvjeta male ili nikakve, ovakvih pojava kod istih vrsta divljači nema.Naime europski jelen je naseljen na Novi Zeland 1880., u Argentinu 1910., a u Au-straliju 1915. godine. Danas se, s izuzet-kom Australije, uspješno uzgaja na velikim farmama kultiviranih pašnjaka i u pogledu režima prehrane ne ponaša se „sezonski“ kao u Europi. Posebno je to izraženo na Novom Zelandu, gdje se jelen uzgaja na velikim farmama kultiviranih pašnjaka, a proizvodnja njegova mesa nadvisuje proizvodnju goveđeg mesa. No taj način uzgoja ima jako malo veze s lovstvom jer su u takvu radu, s obzirom na ciljeve proi-zvodnje, zastupljene sve značajke stočar-stva. Takav način uzgoja jelena koristi se uslugama znanstvenih spoznaja iz oblasti veterinarstva i poljoprivrede (kultiviranje pašnjaka, prehrana divljači i dr.).No bez obzira na to što farmski uzgoj divljači s ciljem proizvodnje mesa nema u tehničko-tehnološkom smislu skoro nikakve veze s lovstvom, osobito u otvo-renim lovištima, rezultati istraživanja iz oblasti farmskog uzgoja koji se odnose na prehranu i prihranu ipak mogu značajno doprinijeti i našim rješenjima u uzgoju divljači, u želji da unaprijedimo i kvalitetu staništa i kvalitetu divljači.

mineralnog sadržaja biljke, u hranidbi i čovjeka i životinja. Bilo je nužno istražiti utjecaj mineralnog sadržaja bilja na rast i prirast tjelesne mase jelenske i srneće divljači.Slijedom takvih spoznaja, 30-ih godina 20. st., također u Njemačkoj, nastavljeno je istraživanje utjecaja sastava hrane na porast tjelesne mase i mase rogova kod jelenske divljači.Pokus je izveden u ograđenom prostoru, u Schneebergu i trajao je oko 10 godina. Tekao je tako da su bremenite košute i srne prije i poslije mlađenja nekoliko mje-seci hranjene biljnom hranom bogatom fosforno kiselim vapnom i bjelančevinama iz čega je rezultirao čvrst i zdrav kostur embriona, a po mlađenju mladima majka kroz dojenje plasira dovoljne količine mlijeka bogatog mineralnim tvarima. Po završetku laktacije mladi sami biraju

POKUSI S PREHRANOM DIVLJAČI

Da potvrdimo rečeno vratit ćemo se u ne baš tako davnu prošlost, na jedan pokus iz oblasti prehrane divljači koji je izveden u Njemačkoj. Naime 30-ih godina 20. st. istraživan je utjecaj gnojidbe superfosfati-ma i vapnom na sadržaj fosforne kiseline u livadskim travama. Rezultati tog pokusa ukazuju da je spomenutim tretmanima (gnojidbom) moguće povećati sadržaj fosforne kiseline kod livadske trave s 0,83 na 1,41 % i dodavanjem vapna (kalcifikaci-jom) povećati sadržaj istog s 2,44 na 4,16 % kod crvene djeteline, i kod lucerne s 2,16 na 3,80 %. Ovakvo povećanje sadržaja fosforne kiseline i vapna u pašnoj kompo-nenti prehrane jelenske i srneće divljači rezultirat će povećanjem težine tijela i rogova divljači. Ovim je pokusom utvrđen značajan utjecaj sastava hrane, zapravo


LOVNA DIVLJAČ

šan i okončan je ovakvim rezultatima:• težina mladog jelena prije pokusa bila je

50 kg, u drugoj generaciji 100 kg;• težina šestogodišnjeg jelena prije

pokusa bila je 180 – 200 kg, a kasnije 300 – 350 kg;

• težina košute povećana je sa 100 – 120 kg prije pokusa, na 180 – 200 kg poslije pokusa.

Povećanje težine srneće divljači išlo je nešto sporije:• težina rogova srnjaka povećana je s 250

– 300 g na 500 – 650 g.Osim toga istraživači su došli do zaključka da kod jelenske i srneće divljači ne postoji degeneracija – propadanje, odnosno da nema „kvarenja“ nasljednih svojstava, jer je genetski utjecaj nemoguće promijeniti u kratkom razdoblju. Ta „degeneracija“ rezultat je dva vrlo značajna negativna čimbenika:

• manjkava prehrana siromašna fosfatima, vapnom i bjelančevinama;

• pogrešan „uzgojni“ odstrel, kod kojeg su iz populacije odstranjivane najkvalitet-nije jedinke (plemenjaci).

U daljnjim istraživanjima Nijemci su došli do saznanja da biljke s kvalitetnim sadr-žajem minerala (fosforna kiselina, vapno, bjelančevine), taj sadržaj ne zadržavaju kroz cijelo vegetacijsko razdoblje. Već nakon trećine vegetacijskog razdoblja one gube potreban sastav za kvalitetnu prehra-nu, kako divljači tako i domaćih životinja.

ŠTO TREBAMO ČINITI U SVOJIM LOVIŠTIMA

U našim lovištima obitava srneća, ali i jelenska divljač i bez obzira na činjenicu da ta divljač ima stečeni režim prehrane (se-zonski), javit će se potreba da u vrlo oštrim zimskim uvjetima posegnemo za zimskom prihranom. Ne treba posezati za umjetnom hranom, kad u našim lovištima postoji dosta prirodne hrane koja, dobro pripre-mljena za zimsku prihranu, može odlično poslužiti divljači da prebrodi najteže zimske uvjete do dolaska toplijih dana.Prethodni nas pokusi poučavaju da kod pripreme hrane za kritične zimske uvjete trebamo voditi računa o tome da tu hranu spremamo tako da je iz prirode uzmemo kad joj je sadržaj najkvalitetniji. Stoga košnju livada i spremanje koševine treba obaviti najkasnije do srpnja, jer poslije toga sve livadske i pašnjačke trave gube sadržaj prijeko potreban za dobar rast i razvoj jelenske i srneće divljači. Jednako tako nužno je postupiti i kod spremanja listinca (lišnjaci). Sušenje treba obaviti u sjeni, ne na suncu, jer se sušenjem na sun-cu lišće mrvi i usitnjava. Istina, sušenjem u sjeni dobit ćemo nešto manje količine, ali s puno kvalitetnijim mineralnim sastavom.Osim tako pripremljene hrane, ponekad u nuždi dobro dođu i nasječene grane četinjača, poglavito jele. Bršljan skinut sa stabala, pa imela te kupine s lišćem, sve su to prikladni dodaci u ekstremnim uvjeti-ma. Ako postoji realna mogućnost divljači dobro dođe repa, kupus i dr. Često se u blizini urbanih središta može uspješno koristiti i otpad povrća s tržnica. Mjesta za izlaganje hrane trebaju biti dobro odabrana. To su najčešće mjesta gdje se zimi divljač okuplja, gdje su stalna hranilišta zaštićena od vjetra i sl. Dakako glavnu riječ o izboru takvih mjesta imaju lovočuvari i stručna osoba.

Ne treba posezati za umjetnom hranom, kad u našim lovištima postoji dosta prirodne hrane koja, dobro pri-premljena za zimsku prihranu, može odlič-no poslužiti divljači da prebrodi najteže zim-ske uvjete do dolaska toplijih dana.

hranu u svom okruženju koja je prirodna i nastavljaju svoj razvoj samostalno, bez utjecaja čovjeka. Pokus je bio vrlo uspje-

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA


U svadbenom salonu „Viktorija“, 5. veljače 2016., LD „Jarebica“

Mostar organiziralo je svoju lovačku večer. Preko 350 lova-

ca i njihovih gostiju uživalo je u sadržajima koje je pripremio organizacijski odbor. Kako dolikuje gradu Mostaru i ugledu ovoga Društva, priredbi je nazočio impozantan broj gostiju s različitih razina vlasti,

gospodarstva, lovstva… Bilo je nekoliko ministara iz Vlade HNŽ-a na čelu s predsjedni-kom Nevenkom Hercegom. Lovačke strukture predvodio je predsjednik Lovačkog saveza Herceg Bosne Slavko Marin, zatim predsjednik Skupštine Saveza Ilija Vrljić, tajnik Saveza

Ivica Lučić te predstavnici okolnih lovačkih udruga. Veče-ri je nazočilo izaslanstvo CIC-a koje je predvodio predsjednik Koordinacije za Srednju i Jugo-istočnu Europu Tone Vrščaj te predsjednik Lovačkog saveza Republike Srpske Savo Minić sa suradnicima.

Središnja svečanost u povodu obilježa-vanja Dana općine Odžak bila je tradi-cionalna lovačka večer ovoga Društva.

U subotu 13. veljače, hotel „Euro“ bio je

ispunjen do posljednjeg mjesta. Oko šesto gostiju i uzvanika, među njima i predstav-nici županijske i općinske vlasti te gosti iz susjednih općina i lovačkih udruga,

LD „Fazan“ Odžak

LD „Jarebica“ Mostar

Društveni događaj u režiji lovaca

Sve je proteklo na visokoj razini

provelo je noć u druženju kakvo se danas na našim prostorima rijetko viđa.U Odžaku je bilo gostiju iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, i iz inozemstva. Zanimanje je bilo daleko veće od kapa-citeta hotela „Euro“ i mnogi nisu uspjeli rezervirati mjesto za stolom, ma koliko se organizator trudio svakomu udovoljiti.

Lovačka večer

Zanimljivi razgovori za svakim stolom

Visoki politički dužnosnici na čelu s premijerom HNŽ-a Nevenkom Hercegom Izaslanstva CIC-a i lovačkih saveza Republike Srpske i Herceg Bosne



Večer je počela „Lijepom našom“ i minutom šutnje za poginule branitelje i umrle lovce, članove Društva. Zatim su se prigodnim riječima obratili, predsjednik LD-a „Jarebica“ Nikola Golemac, županijski ministar poljopri-vrede, vodoprivrede i šumar-

stva Donko Jović, predsjednik Lovačkog saveza Herceg Bosne Slavko Marin i Tone Vrščaj u ime CIC-a. Fra Ante Marić i fra Ivan Ivanda zazvali su Božji blagoslov na pripremljenu hranu i druženje. Tijekom večeri lovnik Društva Željko Džidić-Džinks uručio

je zahvalnice za pomoć u radu Društva, a Nikola Golemac prigodne diplome zaslužnim članovima Društva. I ovaj put organizatori su priredili tom-bolu s vrijednim nagradama, od kojih valja spomenuti pet lovačkih pušaka.Ovom priredbom lovci „Ja-

rebice“ obilježili su kraj jedne značajne lovne sezone u kojoj su dobili lovište u zakup. Na pragu je nova lovna sezona u kojoj se očekuje puno više reda, rada i odgovornosti sva-kog člana Društva.

Vlado Bošnjak

Ugodno iznenađenje priredili su orga-nizatori darujući karanfil damama za Valentinovo. Večer je počela uz laganu glazbu i uvodnu riječ voditelja programa Muradifa Omer-bašića. Predsjednik Društva Dragan Gu-berac pozdravio je goste i zaželio svima ugodnu večer. Prigodnim riječima skupu

se obratio i predsjednik Lovačkog saveza Herceg Bosne Slavko Marin. Bend „Bolero“ s pjevačicom Merimom Džafić zabavljao je goste jako uspješno. Plesni je podij uglavnom bio pun, osim u stankama za uživanje u vrhunskoj lovač-koj večeri.Oko ponoći je upriličena lovačka tom-

bola s 57 dobitaka: dvije lovačke puške, računalo, plastični prozor, autonavigaci-ja, ženske modne cipele, kameni stolić, ražanj, lovačka odjeća i oprema… Nakon toga se nastavilo s pjesmom i igrom do jutarnjih sati.

Nedžad Garić

Kolo se povelo i između stolova...

Poznati mostarski lovci i poduzetnici bili su sponzori lovačke večeri

Bivši predsjednici Društva Željko Džidić i Vlado Čuljak Sreća je bila na njihovoj strani - dobitnici lovačkih pušaka



Izborom Fidela Koštre za predsjednika, Lovačka udruga „Milan Mikulić –

Bikan“ iz Vira započela je s jako ozbiljnim radom.Nakon niza dobrih poteza no-vog vodstva udruge, kao šlag na torti, nakon deset godina

„posta“ došla je ovogodišnja lovačka večer. Osim pohvalnih kritika, priskrbila je i dobar financijski rezultat. Organizacijski odbor, na čelu s tajnikom Udruge Ivanom Đerekom i predsjednikom Fidelom Koštrom, odradio je najveći dio posla, a rezultati

Sa svoje 63 godine, LD „Radovanj“ iz Posušja jedno je od najstarijih

lovačkih društava u BiH. Poznato je, među ostalim, po tradicionalno dobro organizi-ranim i sadržajnim lovačkim večerima.

Ovogodišnja lovačka večer s preko 500 lovaca i uzvanika upriličena je u prelijepom ambijentu svadbenog salona „Viktorija“ u Posušju. Ugodno društvo, obilje dobre hrane i pića te brojne nagrade koje su organizatori pripremili za lo-

LU „M. M. Bikan“ Vir

LD „Radovanj“ Posušje

Lovačka večer nakon 10 godina!

Više od petsto uzvanika

njihova rada dali su se vidjeti u svakom segmentu ove lovačke priredbe.Virska lovačka udruga ima

svega stotinjak lovaca, ali je na jednome mjestu, u svadbenom salonu „Viktorija“ u Posušju, uspjela okupila preko četiristo uzvanika, što zaista zaslužuje svaku pohvalu i respekt.Tijekom večeri uzvanike su zabavljali „Mokarski tambura-

vačku tombolu, bili su itekako velik mamac i razlog velikog posjeta ljubitelja ovakvih lovačkih druženja.

Lovačku večer obogatili su folkloraši posuškoga KUD-a „Fra Petar Bakula“ i glazbena skupina „Sunce“ iz Neuma, s

Lovačka večer

Predsjednik Fidel Koštro latio se mikrofona i bio jako uspješan

Nastup KUD-a “Fra Petar Bakula” iz Posušja



ši“ sa Širokog Brijega. Prired-bu je vodila Marija Budimir, novinarka s radiopostaje Posušje.U nizu pozdravnih govora, nazočnima su se obratili pred-sjednik Udruge Fidel Koš-tro, predsjednik Općinskog

vijeća Posušje Ivan Lončar, predsjednik Lovačkog saveza Herceg Bosne Slavko Marin i predsjednik Kinološkog saveza Herceg-Bosne Perica Jukić.Molitvu i blagoslov predvo-dio je župnik iz Vira, don Ilija Drmić.

Na lovačkoj tomboli Virani su podijelili stotinjak nagrada, među njima šest lovačkih pu-šaka i GPS uređaj kao glavnu nagradu.Domaćin, predsjednik Udruge Fidel Koštro, cijelu je večer obilježio na specifičan način,

zabavljajući prisutne svojim pjevanjem. Za to je izmamio velik pljesak te tako zaslužio epitet „najveselijeg domaćina“ među organizatorima lovačkih večeri.

Mladen Bešlić

pjevačicom Ivom koja je bila i voditeljica programa.Uz predstavnike Lovačkog saveza Herceg Bosne, na čelu s predsjednikom Slavkom Marinom, prisutni su bili predstavnici Kinološkog save-za Herceg-Bosne, predsjednici susjednih lovačkih društava i

neki drugi dužnosnici.Početak je bio u znaku pozdravnih govora, najprije Mirka Galića, predsjednika Društva, zatim Branka Bage, općinskog načelnika, te Slavka Marina, predsjednika Saveza, koji je izrazio zadovoljstvo velikim odzivom lovaca te

ugodnim ozračjem u dvorani. Blagoslov na ovo lovačko dru-ženje zazvao je fra Ivan Kvesić, jedan od najstarijih svećenika u Hercegovini.Među 140 nagrada na tom-boli, bilo je i osam lovačkih pušaka. Glavna nagrada – te-rensko vozilo, pripala je Petru

Begiću iz Posušja. Nagradu mu je uručio predsjednik LD-a „Radovanj“ Mirko Galić. Dobitnik nagrade zahvalio je prisutnim gostima i lovcima, te sponzorima i donatorima ove lovačke večeri.

Mladen Bešlić

Dobitnici lovačkih pušaka na tomboli Sto lovaca u udruzi, a četiristo uzvanika na večeri...

Jako je ugodno bilo u dvorani... Predsjednik Saveza Slavko Marin, u društvu Mirka Galića, obraća se nazočnima



I ovogodišnja, 15. lovačka večer, koju je 30. siječnja 2016. u dvorani „Dvor“ u Tolisi organizirala LU „Sava“ Orašje,

okupila je brojne lovce, prijatelje lova, goste iz cijele Posavine, iz Hrvatske te brojnih udruga koje djeluju na području Županije Posavske. Uz dobru glazbu grupe „Raščica i Drale“, nastupe plesačica iz Tuzle te bogatu gastronomsku ponudu,

Tradicionalno dobra zabavaLU „Sava“ Orašje

Ugodno druženje na lovačkoj večeri

druženje je trajalo do kasnih jutarnjih sati.Na početku skupu se obratio Marinko Džoić, predsjednik LU-a „Sava“ Orašje.

Svim je lovcima i gostima zaželio ugodnu večer i dobru zabavu, te zahvalio sponzo-rima i ostalima koji su potpomogli lovačku

Lovačka večer

Dobitnici zahvalnica i odličja

Tamo gdje su mladi, uvijek je živo i veselo



Lovci LD-a „Vepar“ priredili su još jednu lovačku večer, druženje lovaca i njihovih simpatizera. Skup je bio veličanstven, onako kako to mogu napraviti

lovci. Skupilo se oko 400 gostiju. Skup je pozdravio pred-sjednik Društva Ivo Zane, riječima: „Dragi prijatelji, dragi gosti, dragi lovci, dobra vam večer i dobro nam došli. Sve vas pozdravljam u ime LD-a ‘Vepar’ Prozor Rama i u svoje osobno ime. Raduje me da smo se okupili u ovoli-kom broju na lovačkoj večeri LD-a ‘Vepar’ Prozor-Rama. Dopustite mi da najprije pozdravim naše goste: načelnika općine Prozor-Rama dr. Jozu Ivančevića, ministra pravde u Vijeću ministara BiH Josipa Grubešu, predstavnike Lovačkog saveza Herceg Bosne na čelu s predsjednikom Slavkom Marinom, predsjednika Kinološkog saveza Her-ceg-Bosne Pericu Jukića, predstavnike lovačkih društava iz Mostara, Čapljine, Čitluka, Posušja, Vira, Rakitna, Kupresa i, na poseban način, predstavnike LD-a ‘Usko-plje’ koji su večeras ovdje u većem broju. Pozdravljam i župnike naših župa Prozor, Šćit, Rumboci, Gračac, Uzdol i Doljani. Posebno bih zahvalio svim sponzorima koji su pomogli ovu večer. Sve vas skupa još jednom srdačno pozdravljam, dobro nam došli, želim vam dobru zabavu i ugodno druženje. Živjeli!“Na večeri je organizirana bogata tombola sa 69 nagrada, od toga 7 pušaka. Glavnu nagradu dobio je Ante Rotim.

Stanko Ćurčić

LD „Vepar“ Prozor-Rama

zabavu. U ime Saveza izrazio je ispriku svim lovcima što predsjednik Saveza nije nazočan zabavi. Napomenuo je da je prošla godina bila bolja od prethodne i da je Udruga uspjela sanirati dobar dio šteta nastalih zbog katastrofalnih poplava. Uz golem trud lovaca, obnavlja se fond div-ljači u lovištu, a tijekom ove godine treba uložiti dosta truda kako bi se stanje vratilo

na ono prije poplava. Na kraju je zahvalio vladi Županije Posavske, Općini Orašje i ostalima koji su financijski pomogli sana-ciju šteta. Tijekom večernjeg programa zaslužnim lovcima dodijeljene su zahvalnice i odlič-ja Lovačkog saveze Herceg Bosne.Među 109 nagrada na tomboli, koje su darovali sponzori, njih 58, najatraktiv-

nije i najvrjednije su bile lovačka puška, lovački karabin i malokalibarka. Ove je godine bilo i novčanih nagrada, od 50 do 360 KM. Od glavnih nagrada, jednu je dobio lovac, a druge dvije otišle su u ruke uzvanicima koji nisu članovi lovačke udruge.

Blaž Živković

Brojni lovci i prijatelji lova na lovačkoj večeri u dvorani “Dvor” u Tolisi Glavne nagrade: puška, karabin i malokalibarka

Domaćin Ivo Zane s uglednim gostima



Vodstvo LO „Vitez“ pri-marno je bilo usmjere-no na rješavanje pro-

blema vezanih za formiranje lovišta na području Županije Središnja Bosna (ŽSB). Održa-no je više sastanaka s predstav-nicima druge lovačke udruge, LO „Kruščica“ Vitez, a u rješa-vanje problema, u odnosu na ranije razdoblje, aktivnije su se uključili i predstavnici Mi-nistarstva poljoprivrede, vodo-privrede i šumarstva (MPViŠ),

politike (za sada na razini opći-ne) te lovačkih saveza (LS HB i SLO BiH). Daleko najveći broj sastanaka održan je na razini različitih povjerenstava koja su pokušavala usuglašavati različi-ta stajališta o čitavom nizu pi-tanja u kojima se razlikuju dvije lovačke udruge. Ključno je da se spoznala namjera vodstva „Kruščice“, koja je uvjetovala formiranje jednog lovišta, od-nosno zagovarala ujedinjenje postojećih lovačkih udruga. No budući da jedno lovište nameće pitanje opstojnosti dvije lovač-ke udruge, LO „Vitez“ je defini-rala načela vezana za formiranje lovišta: sportsko-gospodarsko lovište; ni jedan dio općine ne ulazi u sastav eventualnog posebnog lovišta „Kruščica“;

postoje područja za lov isklju-čivo krupne divljači i područja za lov u kojim je dopušten lov i sitne i krupne divljači. Načela vezana za lovačku udrugu: broj lovnih jedinica i granice lovnih jedinica u skladu su s brojem i granicama iz 1991. godine; pripadnost članstva lovnim je-dinicama uglavnom je prema mjestu stanovanja, eventualno prema sadašnjem članstvu u lovačkoj udruzi; prijam novih članova – uglavnom osobe

koje imaju prebivalište na po-dručju općine Vitez; uvjeti za biranje osoba koje će obnašati dužnosti u udruzi – ponajprije stručnost i spremnost za rad, a ne nacionalna pripadnost; dvi-je ovlaštene osobe, sa statutom definiranim obvezama; nema supotpisa dokumenata; nema podjela dužnosti u organima i stručnim tijelima udruge po nacionalnim ključevima; jedna-ka prava i obveze svih članova u svim dijelovima lovišta; pri-padnost isključivo jednom sa-vezu; lovačko-kinološko glasilo isključivo jednog saveza; član-ske iskaznice i članske markice isključivo jednog saveza; obna-šanje svih dužnosti, izuzev pro-fesionalnih lovočuvara, tajnika/lovočuvara i lovočuvara je na

volonterskoj osnovi.Budući da je za donošenje ova-kvih odluka nužno zasjedanje skupština, zatraženo je da obje lovačke udruge prezentiraju precizne podatke o imovini kojom lovačka udruga raspo-laže, raspoloživim financijskim sredstvima, neriješenim obve-zama i eventualnim sudskim sporovima u koje je lovačka udruga uključena. Kao mogući ishodi održavanja zajedničkih skupština lovačkih udruga, koji

podrazumijevaju da teritorij ci-jele općine Vitez bude jedno lo-vište, su: jedna lovačka udruga pod nazivom LO „Vitez“ Vitez, što podrazumijeva gašenje LO „Kruščica“ Vitez; jedna lovač-ka udruga pod nazivom LO „Kruščica“ Vitez, što podra-zumijeva gašenje LO „Vitez“ Vitez; jedna lovačka udruga pod novim nazivom, uz izradu novih normativnih akata, što podrazumijeva gašenja i LO „Vitez“ Vitez i LO „Kruščica“ Vitez; posljednja mogućnost je, ako skupštine obje lovačke udruge ne prihvate niti jed-nu od dodijeljenih moguć-nosti, formiranje više lovišta. Prijedloge predstavnika LO „Kruščica“ samo ćemo iznijeti, a čitateljstvu ostaviti da donese

zaključke bi li vodili usložnja-vanju ili rješavanju problema. Kako su naznačili da će najveći problem biti vezan za pripad-nost jednom savezu, predložili su dodatne dvije mogućnosti: da obje lovačke udruge istupe iz lovačkih saveza kojima pri-padaju i da se formira lovački savez na razini ŽSB-a, po uzo-ru na Lovački savez Tuzlan-skog kantona; drugi prijedlog je da se formira treća lovačka udruga koja bi predstavljala obje lovačke udruge, koja bi bila članica jednog lovačkog saveza, aplicirala za lovište, podnosili planove i izvješća, a sadašnje lovačke udruge bi svoja prava i obveze realizirale kroz nju. Nakon sastanka koji je organizirao načelnik općine, o prijedlogu formiranja treće lovačke udruge negativno se izrazila predstavnica MPViŠ, ali je LO „Kruščica“ dobila za-daću konkretizirati prijedlog, što su oni i učinili. LO „Vitez“ je u pisanom obliku dostavila primjedbe na prijedlog, a na dogovoreni sastanak Uprav-nog odbora nisu se odazvali ni predsjednik LO „Kruščica“, ni načelnik.Kako LO „Vitez“ može imati samo štete od strategije odga-đanja i iscrpljivanja koju pri-mjenjuje LO „Kruščica“ i ne želi više biti talac i biti jedna od rijetkih koja će biti diskrimini-rana, u skladu sa zaključcima MPViŠ ŽSB-a iz rujna 2015., LO „Vitez“ će tom ministarstvu uputiti jednostrano izvješće, informaciju i prijedlog rješenja problema lovstva na području općine Vitez.Od ostalih aktivnosti valja na-glasiti uspješan završetak pro-cesa izobrazbe za devet lovnih pripravnika. 27. prosinca, u terminu za pripadnike iz ino-zemstva, sedmorica njih su položila ispit koji je organiziran u Vitezu, na kojem su polaga-li lovni pripravnici iz lovačkih udruga iz Jajca, Gornjeg Vakufa – Uskoplja, Nove Bile i Viteza.U sklopu obilježavanja Božića

I dalje „status quo“ Ne tako davno, u ovo smo vrijeme imali problem odrediti pri-oritete o kojim događajima i aktivnostima pisati te informi-rati čitateljstvo. Završavao je lov na sitnu divljač, započeo bi skupni lov na divlje svinje (uključujući i zajednički lov s gosti-ma, poslije kojih su slijedila druženja za pamćenje), u tijeku bi bila parenja određenih vrsta divljači, intenzivirao bi se lov predatora, dopunjavala bi se hranilišta, vršila inventura sta-nja u lovištu... Danas nam je izbor ograničen na reporterski članak o aktivnostima u LO „Vitez“.

LO „Vitez“, Vitez


predstavnici LO „Vitez“, zajed-no s HKD „Napredak“, HPD „Vitez“ te poduzećima „Ovnak“, „CM“ i „Frizerland“, organizira-li su štandove na kojima su, uz jelo, piće i druženje ugostili dio građana Viteza, pokazujući da su nezaobilazan subjekt u jav-nom i kulturnom životu grada. U ovom su prednjačili pripad-nici Lovne jedinice „Kuber“, a ostale su lovne jedinice bile uglavnom delegatski zastuplje-

ne. Na posjećenost su svakako utjecali vremenski uvjeti (niska temperatura i jaka magla), ali i nedostatak dobre info-kampa-nje, što će se popravljati u bu-dućnosti. Za svaku je pohvalu prisutnost članova lovačkog podmlatka, o čemu se posebno treba voditi računa, s obzirom na to da je sadašnja starosna struktura članstva prilično ne-povoljna.Ovakva situacija je nekad i ko-

risna jer ljudi pokažu svoje pra-vo lice. Dio članstva u protekloj godini nije izvršio svoje statu-tarne obveze. Drugi dio iskori-stio je nebrigu sustava, zabranu aktivnosti, nedostatak nadzora, nedostatak hrane, tadašnje vre-menske uvjete (visok snijeg), grupiranu srneću divljač, koja se u potrazi za hranom i sigur-nošću spustila bliže naseljima i organizirao krivolov, o čemu je informiran MUP, koji provodi

istražne radnje.Nadamo se da će u razdoblju koje slijedi i ŽSB, kao posljed-nji, konačno implementirati Zakon o lovstvu u dijelu formi-ranja lovišta te da neće biti po-trebe za ovakvim člancima. A do tada LO „Vitez“ će nastaviti s aktivnostima koje će omogu-ćiti da u novu lovnu sezonu uđe još jača i spremnija.

Ivica Drmić

Članovi sekcije Prisoje i ove su sezone bili jako uspješni u lovu. To ponajprije mogu zahvaliti svom

radu koji je, među ostalim, doprinio ve-ćem broju divljih svinja u lovištu u odnosu na prošle godine. Gater s tri ženke divljih svinja u lovištu mami mužjake za vrijeme parenja, pa stoga ovdje nisu rijetke potjere veprova samaca. Jedna takva završila je odstrelom vepra teškog oko 150 kg i s kljovama od 23 cm, nazvan je Dalijevim kapitalcem. Prošle godine u proljeće, članovi sekcije, njih 15-ak, obradili su dvije veće površine i zasadili/zasijali ih čičokom i zobi. Uz učestalo iznošenje soli i održavanje hranilišta, s pravom se nadaju i uspješnoj sezoni lova na srnjaka, u čemu ih dodatno ohrabruje velik broj srneće divljači koja trenutačno obitava u njihovu lovištu.

Ivan Mladina

LU „Vran“ Tomislavgrad

Vrijedan rad i dobar ulov


Božićni štand u Vitezu S usmenog dijela lovačkog ispita

Dalijev kapitalac

Sutra lov u Rami, ideš li?“sadržaj je Grgine poruke koju sam dobio početkom prvog vikenda u veljači.

Na mojih četiri slova, koja su značila potvrdan odgovor, „ko iz topa“ sam dobio temeljne informacije o vremenu polaska, vozilu, ruti i mjestu okupljanja. Takav je moj predsjednik sekcije, kad nekoga „jami“ ne pušta. Sljedeće jutro u ranim satima, ugledavši ispred zgrade Slavu i Igora i uzimajući u obzir broj njihovih četveronožaca, bojao sam se da ću sjedalo dijeliti s promrzlim posavcem ili krvosljednikom. Na moju sreću mjesta je bilo više nego dovoljno, sve do Pidriša gdje nam se priključio Katić. Krećući se u koloni vozila do Rame najviše smo se brinuli za Pajićane jer u KIA-i lovnika Jerke nije radilo grijanje. „Krvi ti irudove ja auta“ objasni nam Katić hercegovački naziv za ovog „korejca“. Naši domaćini, lovci sekcije Lug, malom ali nama značajnom gestom osvojiše nas odmah pri dolasku. Naime na skretanju s magistralnog puta za Lug, dočeka nas vozilo koje je sve sudionike kolone upući-valo u pravom smjeru. Zahvaljujući tome nitko se nije obazirao na sitnu i sigurno nenamjernu provokaciju od strane vozača vozila, u vidu pitanja „Jeste vi iz Vakufa“. Uz domaćine, koji nas počastiše domaćom ramskom šljivom u mjesnom kafiću, drago nam je bilo vidjeti kolege iz Središnje Bo-sne, Vinka i Nikolu iz Travnika, Dragana i njegovu ekipu iz Fojnice s kojima dijelimo iste ili slične probleme oko formiranja lovišta.Slušajući pozdravne riječi predsjedni-ka sekcije Lug Gorana Pavkovića, te u kratkim crtama predstavljanje plana za lov, malo nestvarno, barem autoru ovih redaka, zvučala su obećanja da će svakom lovačkom psu osigurati frišak trag. Ipak, konkretan i odvažan stav, odlične orga-nizacijske sposobnosti prilikom formi-ranja grupa, dodjele vodiča, planiranja, pripreme i vođenja lova od strane pred-sjednika Gorana, sve su me više navodili da „sumnjam u svoju sumnju“. Ono što je uslijedilo uvjerilo me da sam, bez razloga, bio skeptičan. Samo pola sata nakon ras-poređivanja na čeke morao sam, zajedno s Katićem, napuniti pušku i trčati gonjenoj divljači u susret, odgodivši tako verbalnu prepirku, čija je slanina deblja a čakija oštrija, za neka druga vremena. U trenut-ku odabira položaja s najboljim pogledom te čuvši preko radiostanice da kerovi gone pravo na nas, na pamet mi je pala

Domaćinima, Ramcima kapa do poda

LD „Uskoplje“ Gornji Vakuf-Uskoplje

jedna izjava glavnog junaka iz omiljenog mi romana, „Vepar je jedan a nas dvojica sami, kidajmo na desno“. Pucanj iz blizine, niti 50 metara s naše lijeve strane, izmami nam osmijeh na lice i retoričko pitanje

pomalo ironična sadržaja: „Kako nije na nas, majku mu?!“. Da je prika Ivica Koma-rac, u svojoj mladosti, čitao Alana Forda, sigurno ga ne bi batinali na kraju lova, ova-ko su Grgo i Toma imali pune ruke posla.




Uskopljaci Igor Ramčić i Slavo Lovrić zadovoljni ulovom

Promašio, kaže stisnuo pogrešnu obaraču, nije ona s kojom je „tuko“ na Vranici pret-prošle godine i njome odstrijelio vepra. Eto mu, sada neka se nosi s novim nadim-kom „Mašilović“. Još je bilo kandidata za spomenuti nadimak, međutim, nismo im stigli zabilježiti imena.Da lov ne prođe bez odstrela pobrinuli su se, a tko drugi već, domaćini. Točnije, je-dan od najmlađih, Danijel Rotim, odstrije-lio je vepra teškog oko 90 kilograma i time dao povoda lovniku da obznani kraj lova za taj dan. Naravno, nakon što pronađemo pse i izvučemo odstrijeljenu divljač do svojih terenaca.

Ručak i druženje naši su domaćini pri-redili u lovačkoj kući gdje je, odmah po dolasku, mjesni župnik blagoslovio jelo. Pečenim su odojkom častili Ždrimačani, a u znak zahvalnosti domaćini su upravo ovoj sekciji darovali trofej. Bila nam je čast doći u goste, loviti i pro-vesti prelijep zimski dan s ovim dragim ljudima, kolegama lovcima iz lovačke sekcije Lug. Neosporno je da Goran, Vla-do, Dane, Milenko, Frano, Božo, Ivan i ostali rade odličan posao, ulažu u svoj dio lovišta, hrane divljač i tijekom lova ubiru plodove svoga rada, međutim, ono što ih više krasi je ta „pružena ruka“ kolegama

iz Središnje Bosne koji također uplaću-ju članarinu, prehranjuju divljač, prave hranilišta i tehničke objekte, ali kojima je konzumiranje ovog „izvora radosti“ u svojim općinama, u svojim lovištima, iz tko zna kojih razloga, uskraćeno do daljnjega. Bez obzira na sve, zaključak je svih, ova se suradnja mora nastaviti i dogodine, ali ako Bog da u zamijenjenim ulogama gostiju i domaćina. Uz ovo, nadodali su, ubuduće, prilikom rasporeda na čeke ne postavljati novinara i kuhara jednog do drugoga.

Velimir Šekerija



Zajednička fotografija za uspomenu na nezaboravan lov

Mladi lovac Danijel Rotim s odstrijeljenim veprom


28

član sekcije Sebešić. Njih dvojica izabrali su svoje suigrače.Pri određivanju redoslijeda nastupa, u pomoć je pozvan Mirko-Mićo Lešić, pred-sjednik Društva, koji je također pozdravio nazočne i zahvalio na ukazanom povje-renju, a lovački je šešir odlučio, turnir će otvoriti Božo Radman “Krek”.Pobijedio je Slavko Jakić sa svojom eki-pom, gotovo sam uspijevajući sakriti i po desetke kapa odjednom. Naravno, Slavko je proglašen najboljim igračem turnira.Za pobjedničku ekipu nastupili su: Slavko i Draženko Jakić, Mijo Tomić-Jurka, Josip Ivoš i Jozo Lešić, a za poraženu Božo i Anto Radman Kreci, Josip Mlakić, Josip Ivoš i Stipo Zlatunić. Po završetku natjecanja, predsjednik Društva Mirko-Mićo Lešić zahvalio je svim lovcima na dobroj volji i zajedništvu koje je uvijek krasilo ovu lovačku udrugu. Predsjednik sekcije Sebešić i domaćin druženja Stipo Ivoš pozvao je sudionike i promatrače k stolu s kojega su mamili sebešićka „gromovača“ koju su za ovu pri-godu pripremili Stipo i Mijat Ivoš, Bruno Zeko i Ivo Rako Zino, te burek tete Jelke.Sve prisutne i hranu blagoslovio je đakon Marko Slišković. Za drugi dio „igre“ pobrinuli su se Vinko Lešić-Čiko i Draženko Jakić, koji su har-monikama i pjesmom uveseljavali nazoč-ne do četiri ujutro.

Anto Cvitanović

Promjene u igri „prstena“LD „Pavlovica“ Novi Travnik

ŠGD „Hercegbosanske šume“ Kupres

Na dan 6./7. veljače 2016. u Sebe-šiću je održano osmo natjecanje u igri prstena između pet sekcija

LD-a „Pavlovica“. Natjecanju su nazočili i pojedinci iz susjednih lovačkih udruga te brojni građani Novog Travnika. Kako se ove godine natjecalo nešto manje lovaca nego inače, za sve je nazočne bilo mjesta u lovačkoj kući.Na početku, predsjednik sekcije Sebešić Stipo Ivoš zaželio je svima dobru zabavu u sebešićkom kraju te pozvao na minutu šutnje za umrle članove Društva.Anto Cvitanović, tajnik Društva, upoznao je nazočne s promjenama u ovogodišnjoj igri prstena, sve kako bi natjecanje bilo zanimljivije. Sekcije su se međusobno po-miješale i formirane su dvije dobre ekipe. Za kapetana ekipe broj jedan izabran je Božo Radman “Krek”, član sekcije Bučići, a za kapetana ekipe broj dva Slavko Jakić,

Dana 5. studenog 2015., u prostorija-ma ŠGD-a „Hercegbosanske šume“ Šumarije Tomislavgrad, u lovačkoj

kući u Grlima, održan je seminar o po-stvakcinacijskom monitoringu bjesnoće kod lisica. Za provedbu postvakcinacijskog monito-ringa bjesnoće kod lisica zadužen je Ured za veterinarstvo BiH. U ime tog Ureda, pre-davanje su održali Aleksandar Nemet i Ka-tarina Tošić. Na seminar su se odazvali svi korisnici lovišta u Hercegbosanskoj župani-ji, županijski inspektor za lovstvo Tomislav Mihaljević, a sve u organizaciji voditelja Službe za lov i ekologiju ŠGD-a „Hercegbo-sanske šume“ Petra Gele. Svrha seminara je utvrđivanje uspješnosti provođenja oralne vakcinacije lisica u sklo-pu projekta IPA 2012., koji financira Europ-ska unija. Cilj tog projekta je iskorjenjivanje bjesnoće na ovim područjima. Mamci u kojima se nalazi vakcina naprav-ljeni su od ribljeg brašna, u smrznutom su stanju i izbacivani su iz zraka. Ukupno je bačeno 9038 mamaca. Prema površini lovišta od 10.000 ha ili 100 km², treba izlučiti odstrelom četiri lisice. Leš odstrijeljene lisice treba upakirati u dvi-je plastične vreće, a pri rukovanju leševima lisica moraju se nositi zaštitne rukavice za jednokratnu uporabu. Za svaku odstrijelje-nu lisicu treba ispuniti propisani formular. Korisnici lovišta za svaku odstrijeljenu lisi-cu ostvaruju naknadu u iznosu od 40 KM, bez PDV-a.Za područje HBŽ-a ovlaštena osoba za prijam uzoraka lisica je dr. vet. med. Jozo Jurčević, a ovlaštena veterinarska stanica je Tomislavgrad.Cilj ovog projekta je iskorjenjivanje bje-snoće kod lisica na području cijele BiH, a dužnost je svih korisnika lovišta da izvrše zadane kvote odstrela.

Ivo Krezo

Iskorjenjivanjebjesnoće kod lisica

Broj 102, siječanj - veljača 2016.

Natjecanje je završilo, na redu je druženje i zabava

Mirko Lešić, đakon Marko Slišković i Anto Cvitanović


29

U „špici“ lovne sezone, u lovištu LU-a „Zavelim“ divlja svinja kao da se

preselila u neke druge krajeve, nema je ni izbliza kao prije. Kako i iz nekih drugih sredina dolaze slične informacije, dade se zaključiti da se ipak nešto nepovoljno događa s ovom divljači. Tražeći uzroke tomu, nekako smo skloni pomisliti da je za sve krivo ovo „proljetno“ vrijeme. Do sredine prosin-ca 2015. u našem je lovištu odstrijeljena tek jedna divlja svinja. Uspjelo je to Slavku Šapini-Zeki, najaktivnijem lovcu Udruge.

U nedjeljno jutro, pri –8 ºC, sa zbornog mjesta Tabla, 10-ak domaćih lovaca zajedno s trojkom iz Gruda: Ćipom, Mirom i Picmanom, uputilo se u Zavelim nadajući se da će goniči naći koji trag svinje ili, možda, pokrenuti kakvo krdo. Nije dugo trebalo goničima da se oglase. Na čekama Robiša, Zdravko, Mate i ostali osluš-kuju goniče i očekuju da će baš na njih naići kakav vepar. Ali osim lisice koja nije ni bila Radovanu na dometu i neko-liko srna koje su goniče dobro umorile, ničega drugoga. U drugome dijelu lovišta Štefu

Ni traga od divlje svinje

se na dometu nađe jedna srna. Ali on uzima mobitel (ne po-mišljajući na pušku) i pokušava „uloviti“ dobru fotografiju, kao što reče „ljepoticu“od srne. Prije 20 dana uspio je svojim mobitelom fotografirati neko-liko fazana, divljači koja rijetko obitava u ovome lovištu, pa je tako pokazao smisao i želju za „lovom“ i na jedan drukčiji način.Kako je bilo jako hladno, ekipa iz Gruda otišla je u dio lovišta gdje je sunce bilo već dobra-no izišlo, tražiti koju lisicu ili kakva drugog predatora. Tu se Ćipi posrećilo: jedna divlja

mačka, bježeći ispred goniča, pobjegla je na drvo, ne znajući da je Ćipa vrstan strijelac. Nakon lova, okupili smo se u svojoj lovačkoj kući u Rogo-vima gdje je Štefan pripremio jare na lešo i juhu. Enko je, dakle, održao svoje obeća-nje i počastio nas jaretom iz Dragišina stada. Kako se rano smračilo, trebala nam je rasvjeta. A nju smo osigurali tako što smo prošle godine postavili solarne ćelije i osi-gurali energiju iz obnovljivih izvora.

Radovan Serdarušić

Ovi mladi lovci svojevrsni su „pogonski kotači“ LD-a „Jarebinjak“ iz Rakitna. Izreku „Kako posiješ, tako ćeš i žeti“, u velikoj mjeri potvrđuju baš ovi dečki. Spremni su

volontirati i žrtvovati se u svakoj radnoj akciji, kako bi pomogli očuvanje divljači u svome lovištu. Ovo je samo još jedan dokaz kako im sreća vraća za uloženi trud. Kao i svaki lovni dan i ovaj je dočekan s velikim uzbuđenjem. Idealni uvjeti za lov, odlični psi goniči i jedan kratki pogon zeca bili su dobitna kombinacija za sretnog strijelca Ivana Radoša.

Vinko Rezo

Mladi lovci kao primjer

LU „Zavelim“ Roško Polje

LD „Jarebinjak“ Rakitno


Gruđanin Ćipa odstrijelio je divlju mačku i to je bilo sve od ulova

Ivan Radoš s ulovom i svojim kolegama



Lov na srnjaka. Ovogo-dišnji lov na srnjaka trajao je četiri tjedana, do kada

je ispunjen plan odstrela za ovu lovnu godinu. Kvaliteta ocije-njenih trofeja je vrlo dobra.Lov na prepelicu, divljeg go-luba i grlicu. Lov na prepelicu, divljeg goluba i grlicu odvijao se kao i prošlih godina, uz na-pomenu da je ove godine bio dobar prelet prepelica. Ova je divljač sve više atraktivna na-šim lovcima, ali i lovcima iz na-šeg okruženja. Na njoj se može graditi lovni turizam.Lov na divlju svinju. Lovom divljih svinja čekanjem na mje-stima gdje čine štetu na usje-vima te pogonom i prigonom ispunjena je ovogodišnja kvota odstrela po Godišnjem planu gospodarenja. Zbog njezine specifičnosti, trebalo bi promi-jeniti dosadašnji odnos prema divljoj svinji, kako u pogledu gospodarenja lovištem, tako i u pogledu načina izlova.Lov na fazana i zeca. Lov na fazana i zeca bio je jako dobar.

Uspjeh je bilo loviti petnaest lovnih dana fazana i dva lovna dana zeca i biti više nego zado-voljan. Posebno zadovoljstvo donosi spoznaja da je poslije lovne sezone ostao matični fond fazanskih koka i fazana. Lov na močvarice. Do sada, odstrel ove divljači manji je od očekivanog. Razlog se, ponaj-prije, krije u promjenjivim vre-menskim prilikama. Lov na lisicu. Svake se nedjelje u organizaciji sekcija i na razi-ni Društva organizira čišćenje terena od predatora, prebroja-vanje divljači, kontrola terena i iznošenje hrane i soli. Smanji-vanjem broja predatora pripre-mamo teren za ispuštanje ma-tičnog jata fazana u omjeru 1 : 3 u korist koka, oko 10. ožujka tekuće godine. Konačne analize napravit će se nakon sjednica sekcija i skup-štine Društva u ožujku i poslu-žit će kao dobra osnova za pla-niranje lovne 2016./17. godine.

Nedžad Garić

Izvješće o lovnoj sezoni 2015./16. LD „Fazan“ Odžak


31

Zakašnjela, ali uspjela skupštinaGodišnja izvještajno-iz-

borna skupština LD-a „Sokol“ održana je 12.

prosinca prošle godine, dakle s velikim zakašnjenjem. Razlog: zabrana lova na visoku divljač.U radno predsjedništvo skup-štine izabrani su: Dario Sučić, Pavo Ćurak i Josip Sučić, za zapisničara Ružica Bajo, a za ovjerovitelje zapisnika Živko Barbić i Marin Biljaka.Verifikacijsko povjerenstvo: Zlatko Meljančić, Željko Kolenda i Anđelko Vidović konstatiralo je da se pozivu odazvalo 35 zastupnika, od 45 pozvanih, te se prešlo na rad po točkama dnevnog reda.Skupštinu je otvorio Dario Sučić, predsjednik Društva, i

ukratko obrazložio kašnjenje u održavanju skupštine, što su zastupnici prihvatili.U prvom dijelu skupštine podnesena su sljedeća izvje-šća: Izvješće o radu Društva u 2014. godini, Izvješće glavnog lovnika Društva, Izvješće o materijalno-financijskom poslovanju Društva, Izvješće Nadzornog odbora Društva i Izvješće o aktivnosti sekcija Društva.U raspravi koja je uslijedila, sudjelovali su: Drago Marja-nović, Boris Bralić, Miroslav Marić i Srećko Strukar. Pri-mjedbe su se odnosile na štura izvješća predsjednika sekcija, a bilo je i prijedloga da lovci koji ne plaćaju članarinu budu

brisani s popisa za lovačke novine.U izbornom dijelu skupštine, kandidacijsko povjerenstvo predložilo je Skupštini kandi-date za predsjednika Društva: Žarka Jandrića, Dragu Marja-novića i Marinka Matoševića. Prvoga je predložilo pet sek-cija, drugoga tri, trećega jedna.Žarko Jandrić je prihvatio kandidaturu, a Drago Mar-janović i Marinko Matošević su odustali, pa je tako Žarko Jandrić jednoglasno izabran za novog predsjednika Društva. U svome obraćanju, novi je predsjednik zahvalio na uka-zanom povjerenju i obećao da će Društvo voditi naprijed, te napomenuo da će mu trebati

pomoć dosadašnjeg vod-stva Društva, poglavito oko pregovora za dodjelu lovišta s LD-om „Vlašić“ iz Travnika.Kandidacijsko povjerenstvo predložilo je da se produži mandat glavnom lovniku Bo-risu Braliću koji je dobio po-vjerenje svih sekcija Društva. Taj je prijedlog jednoglasno prihvaćen.Za vršitelja dužnosti predsjed-nika Skupštine Društva pred-ložen je i izabran Dario Sučić, do sljedeće skupštine. Na kraju sjednice lovci su čestitali novom predsjedniku, nakon čega je upriličen skro-mni domjenak.

Ružica Bajo

Od dobavljača „Tetrijeb“ iz Srebrenika, LD „Fazan“ je nabavilo oko 600 kg tzv. himalajske soli, jako bogate mineralima.

Prije dvije godine dobili smo uzorke te soli. Pratili smo što se događa s njom i utvrdili da je divljač lako pronalazi i da je jako postojana na različite vremenske uvjete.Sol je ravnomjerno raspoređena po sekcijama i čitavom lovištu. Dio je ostao u pričuvi i služit će za redovitu dopunu solila tije-kom godine.

Nedžad Garić

Nove količine soli u lovištu

LD „Sokol“ Nova Bila-Travnik

LD „Fazan“ Odžak


Domjenak poslije skupštine Neki od aktera skupštine

Ako se ostavi, divljač će lako pronaći sol



Svake godine, na Pakovcu, LD „Sokol“ organizira zatvaranje lova na nisku divljač. Bez obzira na loše vrijeme, tako je bilo i ove godine, samo uz

manje lovaca nego prethodnih godina, njih dvadese-tak. Lov je trajao jako kratko, vrijeme je učinilo svoje, ali se ugodno druženje uz roštilj i šljivovicu nastavilo u lovačkoj kući.LD „Sokol“ uistinu se može ponositi svojim lovištem. Da je ono lijepo i bogato, dokazuje želja brojnih gosti-ju da mu dođu u pohode. To, naravno, imponira, ali nije baš tako lako dočekati gosta, treba lovište dobro pripremiti, posebice u hladne dane kad divljač treba kvalitetno prihraniti. Tada se u lovište odvozi ani-malni otpad, kukuruz i sijeno, obnavljaju se solila…, u uvjetima u kojima je ponekad jako teško čak i doći do odredišta. Na tom planu posebice se ističu članovi sekcije Ponir.Ove godine, 22. siječnja, u lovište LD-a „Sokol“ doš-la je grupa lovaca iz Hrvatske. Željeli su odstrijeliti vuka. Na čelu s vođom akcije Dragoljubom Bobašom, krenuli su na zatvorenu visoku čeku na Poniru. Na-kon poduljeg promatranja, lovac Miro Ištoković, lov-nik LD-a „Prepelica“ Nard, u noći s 23. na 24. siječnja odstrijelio je vuka. Treba spomenuti da između LD-a „Sokol“ i LD-a „Prepelica“ traje dugogodišnje prijateljstvo. Među-sobno se posjećuju i kažu da su prezadovoljni onim što dožive i u jednoj i u drugoj sredini.Sekcija Koričani, pod „zapovjedništvom“ Ante Mi-haljevića, svoga lovnika, 24. siječnja ove godine upriličila je lov na divlju svinju. Po duboku snijegu, tridesetak članova sekcije krenulo je u lov, ali ulovi-li nisu ništa. No nisu bili nimalo razočarani, dapače. Zajedno s gostima iz Hrvatske koji su došli s Ponira s odstrijeljenim vukom, nastavili su se družiti do ka-snih večernjih sati. Tom su prigodom sklopljena neka nova prijateljstva koja će još više učvrstiti suradnju među ovim lovačkim prijateljima.

Ružica Bajo

Odstrijeljen vuk

Drugo polaganje lovačkog ispita u 2015. godini upriličeno je u Vitezu 27. pro-sinca. Lovci pripravnici LD-a „Sokol“

Nova Bila pokazali su solidno znanje na ispitu. Posebno raduje što su to većinom mladi i obra-zovani ljudi koji nastavljaju tradiciju svojih roditelja i djedova.U ovoj ćemo prigodi spomenuti još jednog mladog člana Društva koji će nastaviti djedo-

vu tradiciju. Riječ je o Leonu Braliću, prvom unuku glavnog lovnika Društva, kojeg je djed učlanio u Društvo odmah po njegovu rođenju, 20. studenog 2015. godine.LD „Sokol“ Nova Bila po svojoj je strukturi jedna velika obitelj. Vjerujemo da će tako biti i ubuduće.

Ružica Bajo

Novi članovi Društva



Druženje na Koričanima

Vuk ulovljen na Poniru

Leon Bralić


33

Miletina je selo na sjeveroisto-ku općine Ljubuški, graniči s Čapljinom i Čitlukom. Većim

svojim dijelom naslanja se na Međugorje pa lovci iz ova dva sela rado love, druže se i feštaju zajedno. Izgradnja lovačkih kuća, ako se prave samo od sredstava lovaca, ide jako sporo, najčešće po etapama. Lovačka kuća u Miletini dočekala je svoje pokrivanje. Nije velika i bogata kakve znaju biti lovačke kuće u našem podneblju, ali za ovu ekipu lovaca je posve dovoljna. U njoj se često

Otvorena lovačka kuća u Miletini

U lovištu sekcije „Tribanj“, na dijelu terena poznatom kao Vučje stine, 20. prosinca prošle godine domaći

lovac Pere Kelava odstrijelio je dva vepra.Lov je počeo okupljanjem lovaca na zbor-nome mjestu i odlaskom na unaprijed dogovorene čeke. Psi su ubrzo pokrenuli divlje svinje. Zahvaljujući dugogodišnjem lovačkom iskustvu i odličnu poznavanju terena, Pere se u pravom trenutku našao na pravom mjestu i „položio na dlaku“ dva vepra.Lov je odmah prekinut, a veselje i prepri-čavanje nastavljeno je uz vatru kod lovačke kućice.

Ilija Bandov

Dva vepra u istome danu

HUL „Kravica“ Ljubuški

LU „Cincar“ Livno

uvečer okuplja mlađarija, a posluži i u nekim „ozbiljnijim“ prigodama. Po trago-vima guma na prilaznom makadamskom puteljku vidi se da uopće ne oskudijeva posjetiteljima.Domaćini su se pobrinuli da svečano otvaranje i proslava postavljanja kro-va prođu u najboljem redu, s bogatom ponudom svih mogućih delicija. Gulaš od divljači s okusom hercegovačkih trava, paprikaš od zečevine i srnetine pikantna, nešto jačeg okusa, pet-šest plitica suho-mesnatih domaćih proizvoda dekoriranih slatkom tikvom, rotkvicom, ananasom i đumbirom… Jedan veliki oval crvenog

riječnog raka s odličnim umakom začinio je cijelu večernju ponudu. A vino, vino broćansko, kako može biti već odlično, to je ovdje uvijek kao neispričana priča, vuče na još i ponovno. Ivan Vasilj, lovac u najboljim godinama, svoje je vino donio na stol i domaćinski objasnio koliko je staro i od koje je „biri“ grožđa pravljeno. Crno je bilo staro dvije godine, pitko, žarko, lagano za želudac… Bijelo, žilavka, u čašama se zlaćano iskri… I najveći bi ga enolozi poželjeli. U neko doba noći netko donese domaći svježi sir na stol i reče, „da vino lakše teče“. Cijela je večer prošla veselo, uz pjesmu i harmoniku. Gosti iz Stoca i okolnih mjesta doista su se mogli osjećati kao kod svoje kuće. Naravno, došlo je vrijeme i napustiti ovu veselu družinu. Uz pruženu ruku i riječi „nemojte što zamjeriti i dođite opet“, domaćini nas ispratiše, sve po dobrom, plemenitom, starom hercegovač-kom običaju.

Mario Herceg


Lovačka kuća u Miletini

Bogat stol i dobro društvo

Lovac Pere Kelava proslavio je svoj uspjeh s kolegama



Na ovu i slične teme morali bismo se češće vraćati, premda se

toga dosta potencira u gotovo svim udrugama koje se “usude” uopće nešto u listu napisati. To tražimo iz jednostavnoga razloga što se stanje u mnogim lovištima stalno pogoršava u smislu kvalitete, pogotovo brojnog stanja divljači, u što se dijelovi širokobriješkoga lovišta potpuno uklapaju. Na-ravno, postoje i sredine gdje je stanje mnogo povoljnije, ali ih je svaki dan manje.Krajem siječnja održana je sjednica Upravnog odbora LD-a „Mosor“ na kojoj su svi

članovi izrijekom prikazali kritično stanje pojedinih vrsta divljači, pogotovo zeca i kame-njarke, s posebnim osvrtom na vrlo drsko ponašanje malog broja krivolovaca, bolje kazati lopova, koji nemilosrdno i beskrupulozno tamane sve što im na nišan dođe. Također je konstatirano kako taj fenomen gruboga i nezakonitog pona-šanja u lovstvu nije značajka samo naše udruge i županije, već je to pojava koja se raširila po cijeloj Hercegovini. Ovom bi se pošasti trebale pozabaviti i druge instance

države BiH (pogotovo polici-ja), ali se prije svega lovačke strukture našega Saveza mo-raju daleko bolje organizirati i pronaći niz načina i metoda kojima bismo polako mijenjali ovu ružnu sliku. Vjerojatno bi se trebalo promijeniti nešto i u Zakonu o lovstvu FBiH, s obzirom na sva tehnička i tele-komunikacijska sredstva koja u lovu nemilosrdno uništavaju divljač (GPS, motorole...), u ru-kama rogobatnih i nesavjesnih pojedinaca. Jedna od mogućih i učinkovi-tih metoda svakako je druženje i konstantan nadzor lovišta koje sekcije i tijekom lovostaja

moraju organizirati. Jer, stara je i poznata maksima: Kada su lovci u lovištu organizirani i prisutni, onda lopovi nemaju što tamo tražiti.Pozitivan primjer ovakvoga stila i načina gospodarenja lo-vištem su sekcije Jare, Uzarići, Turčinovići i dijelovi sekcije Mokro. Namjerno kažemo dijelovi, jer se pojedinci iz sekcije Mokro ne odazivaju na apele i pozive dobrosusjedskog komuniciranja i aktivnosti, počevši od zaštite, lovidbe i ekoloških akcija. Ipak, ove go-dine tijekom lovostaja su lovci

spomenutih sekcija bili vrlo aktivni na poslovima prosi-jecanja staza i putova, uno-šenja divljači, raspoređivanja hrane i vode za crnu divljač, i na koncu su imali uspjeha u odstrelu nekoliko primjeraka. Posebice je bitno napomenuti da su predsjednici i lovnici sekcija Jare i Uzarići (Mladen i Čedo) otkrili i raskrinkali pojedince iz susjedne sekcije čitlučkoga lovačkog društva koji su remetili mir u tuđim prostorima. Naravno, ne bi to uspjeli da svakodnevno nisu bili u lovištu.Na drugoj strani su lovci sekcije Uzarići, točnije njih

petnaestak, pribjegli drugom načinu susreta s prirodom. Osim onih normalnih radova o kojima smo rekli, bukovačka družina se odrekla onoga ak-tivnog načina lova s puškom. Samo jedan ili dvojica lovaca nose puške, „za svaku sigur-nost“, ostali hodaju, rade oko kuće, kuhaju, čiste, pripre-maju drva... Tu se često nađe društvo prošireno prijateljima prirode, društveno-političkim dužnosnicima, a svako malo Mali Bilaćušić dovede harmo-nikaša, pa „jadna“ ganga onda mora malo u ćošak. Prošloga

tjedna je još jedna lijepa gesta dobila legitimitet. Naime, Pupa je četvorici najstarijih, među kojima je bio i doživotni poča-sni predsjednik Saveza Marin-ko Hrkać, pripremio domaću koku i nije dopustio ostalima da ih „ugroze“, dok se oni nisu nasitili. Zlobnici kažu da će se ta praksa nastaviti, a neki su šaptali da je koka „ukradena“ od brata Vlade, što treći brat Toća nije htio posvjedočiti, ali se mudro podsmjehivao. Bilo kako bilo, izuzetan ugođaj koji ljudsko i lovačko ozračje čini slatkim i smislenim i bez velike pucnjave i krda pasa, ako tako ljudi žele i uvjeti u lovištu dik-

tiraju. A, diktiraju im zahvalju-jući onim lopovima što kradu divljač i našoj bolesno rašire-noj oportunističkoj svijesti. A tek, gdje je u svemu tome lovačka etika? Dokle tako? Na drugoj strani Blata, točnije knežopoljski lovci su neg-dje u brdima odstrijelili vrlo čudnovat primjerak, ne crne već šarene divljači. Predsjednik sekcije Ćanac načinio je foto-grafiju i iskazao veliko čuđenje, ali za ovaj izlazak u lovište dobra je i šarena jedinka.

Blago Lasić

Nije lov samo pucanje i odstrel LD „Mosor“ Široki Brijeg

Neobičan primjerak šarene divlje svinjeAktivni i uspješni u lovištu


35

Da bi se pomoglo divljači u vremenskim neprilikama koje su

tada vladale u ovome kraju, glavni lovnik Društva Vlado Knežević je sredinom prosinca 2015. organizirao radnu akciju na prihrani divljači u lovištu. U akciji su sudjelovale sve sekcije Društva.Dan prije akcije, pripremlje-na je hrana za divljač: sijeno, djetelina, žitarice, stočna repa, kupus, kukuruz i sol. Lovnici, u sekciji Sebešić Draženko Jakić, u sekciji Mravinjac Fabi-jan Ramljak, u sekciji Gradina Vlado Marković, u sekciji Novi Travnik Slavko Čabro, u sekciji Bučići Anto Gabrić, skupili su osamdesetak lovaca i podijelili ih u pet skupina. Pri temperaturi koja se spuštala i do -17 ºC, gazeći preko četiri kilometra u jednom smjeru snijeg dubok i 60-ak centime-tara, lovci su uspjeli dopremiti hranu na odredišta. U sekciji Sebešić hrana je „otiš-la“ na Rakine ravne, Kneževića ravne, Laze, Lučevac i Otes, koji je bio najbliži Kolonama. U tom pogledu značajan prilog dali su i članovi lovačke mla-deži: Pavo, Stipo i Petar Ivoš,

sinovi predsjednika sekcije Stipe Ivoša, te Luka-Fran Jakić, sin lovnika sekcije Draženka Jakića, i Ivan Zeko. U sekciji Mravinjac lovnik sekcije rasporedio je lovce i članove lovačke mladeži Anu Tomić, Antu Tomića te Manu-ela Budimira, i oni su iznijeli hranu na Mravinjac, Zaleđe-nik, Kašrel grad, Kamenjaš, Dahovo i Kovačiće. U sekciji Gradina lovnik je rasporedio lovce u tri grupe uputivši ih u Vilenicu, Gradinu i Rankovsku kosu. Sudjelovali su i članovi lovačke mladeži Ivan Cvitanović i Toni Vari-voda. U sekciji Novi Travnik lovnik je rasporedio lovce u dvije grupe uputivši ih na Zubički gaj i Osoje. Lovnik sekcije Bučići raspo-redio je lovce u tri grupe, s članovima lovačke mladeži Danijelom Lozančićem i Kar-lom Mlakićem, uputivši ih na Kazan, Imere i Marinovu lisku. Za okrepu promrzlih lovaca pobrinuli su se Marko Mlakić, Ivo Barnjak, Mijat Ivoš, Mijo Stanić i Pavo Zlatunić.

Anto Cvitanović

Ni dubok snijeg, ni -17 °Cnisu bili prepreka

Kraj je lovne sezone za koju se slobodno može reći da je jedna

od najsiromašnijih od osnut-ka LU-a „Zavelim“. Ustrijelje-na je samo jedna divlja svinja, a bilo je šanse za još poneku. Divlje svinje u ovoj lovnoj sezoni u lovištu kojim gospo-dari LU „Zavelim“ nema ni blizu kao proteklih godina. O uzrocima se može samo nagađati. Neki od lovaca znaju reći, zbog blage zime bez snijega i hladnoće, divlje svinje ostaju negdje u višim predjelima, a da je vrijeme kojim slučajem drugačije, nešto bi svinja „sišlo“ u niže predjele. Drugi to pripisuju prisutnosti vukova u lovištu, a neki od lovaca znaju reći da

se od sve divljači divlja svinja godinama najviše lovi i da je zbog toga svake godine ima sve manje i manje. Učestali izlasci u lov i progonjenje psima također mogu biti jedan od uzroka. Ako ih se stalno uznemiruje i pokreće, one odlaze tražeći mirnija područja. Imajući u vidu da je divlja svinja svejed, hrana za nju u prirodi ne bi trebala biti upitna, poglavito stoga što lovci prakticiraju i dopunsku prehranu unošenjem kukuru-za u lovište. Bilo kako bilo valjalo bi pove-sti računa o svemu ovom jer je očito da je divlje svinje u lovištu sve manje i manje.

Ante Đikić

Siromašna lovna sezona

LD „Pavlovica“ Novi Travnik

LU „Zavelim“ Roško Polje




Upravni odbori lovačkih udruga „Vran“ iz Tomislavgrada i „Zave-lim“ iz Roškog Polja, na prijed-

log svojih članova, odlučili su, prvi put, organizirati zajedničku hajku na štetočine. U lovištu Midena, na lokalitetu Grabovice, primijećen je velik broj štetočina, pa se odlukom udruga lovilo na terenu Grabo-vice sa strane Vrana te Midene sa strane Zavelima.Nedjelja, 20. veljače 2016., osvanula je sunčana i prohladna, idealna za goniče i lovce. Uz domaćine, u lov su došli gosti iz Vira, Posušja, Gruda, Livna, Širokog Brijega, Mostara, Ljubuškog, Imotskog te iz Njemačke, ukupno nešto manje od 250 lovaca. S izlaskom sunca „zapjevaše“ goniči svojim štekom, goneći lisicu, divlju mačku, kunu… Naravno, njihovu su „pjesmu“

LU „Vran“ Tomislavgrad

Duvanjska hajkapratili pucnji, uglavnom precizni. Vuka taj dan, nažalost, nije bilo na terenu, ali su ga lovci vidjeli kako se izvlači podaleko od gužve. Primijećen je velik broj zečje i srneće divljači, što je bio dodatni motiv za

odstrijeliti što više predatora.Poslije hajke, odlazak na Rogove, na gulaš, pečenje i roštilj koje je pripremio vrijedni domaćin Štef. Stigla je i lovina: od 16 od-strijeljenih lisica, doneseno ih je 12 i jedna kuna bjelica. Lisice su predane u Veteri-narsku stanicu Tomislavgrad na pregled.U sportskom dijelu programa, u gađanju glinenih golubova najbolji je bio Josip Bošnjak, član „Kravice“ iz Ljubuškog , a u potezanju konopa ekipa „Posušja“ svladala je domaćine „Mrkiće“ i tako ponijela titulu najjačih ove sezone.Pjesma za pjesmom pa tako do mraka. Bio je to jedan zdrav, pozitivan, veseo događaj koji je prošao u najboljem redu. Bilo bi jako dobro ako bi se ovo druženje održalo i dogodine te postalo tradicionalnim.

Ivan Mladina

Konopaši “Posušja” i “Mrkića” nakon odlučujućeg potezanja

Ulov štetočina bio je jako dobar

Josip Bošnjak, najbolji strijelac



Početkom godine svjedočili smo velikom dimu u Livnu i okolici, nastalom kao posljedica brojnih požara. Opožarena su područja od nekoliko četvornih kilometara, na planini

Goliji, visoravni Krug i području Borove glave.Po riječima odgovornih osoba riječ je o namjerno izazvanim požarima s ciljem uništenja prošlogodišnje suhe trave i niskoga raslinja.Posljedice za životinjski svijet u požarima takvih razmjera i brzini njihova širenja mogu biti katastrofalne. Tu prije svega misli-mo na razne vrste glodavaca, čije stradavanje ima dalekosežne posljedice na divljač koja obitava na ovim terenima i koja se nji-ma hrani. Štete će biti i na populaciji zeca, kako izravno strada-vanjem od požara tako i neizravno od raznih vrsta predatora koji su, zbog nedostatka sitnih glodavaca kao osnovne hrane, prisilje-ni napadati i loviti zečeve.Svjesni problema i na vlastitu inicijativu livanjski su se lovci or-ganizirali i pružili pomoć vatrogascima i dragovoljcima u gašenju požara, koji je nakon nekoliko dana gašenja lokaliziran i stavljen pod kontrolu.

Ilija Bandov

Požari u livanjskom lovištu

Na magistralnoj cesti M-6.1, na dionici Posušje

– Široki Brijeg, u mje-stu Rastovača, pokraj groblja „Ilijino brdo“ pronađen je odrasli srnjak koji je najvjero-jatnije stradao u sudaru s motornim vozilom.Procjenom starosti srnjaka reklo bi se da je imao oko tri godine. Bio je dobre tjelesne građe,

s tek početnim (u bastu) izrastanjem ovogodišnjih rogova i jako kvalitetne guste dlake, što govori da je riječ o jako perspektivnu i kvalitetnu primjerku divljači. Inače, ova magistralna cesta proglašena je jednom od najfrekven-tnijih u Bosni i Hercegovini, stoga se ovakvi slučajevi stradavanja divljači događaju jako često, i to s veoma kobnim posljedicama po vozače i divljač.Sjetimo se, u Hoop!-u smo, pretprošle godine, također pisali o jednom pregaženom srnjaku na posuškom području, u član-ku „Stradavanje divljači na prometnicama“. Tada smo skrenuli pozornost na učestale prelaske srneće i druge divljači preko pro-metnica, uz naputak i pravila ponašanja u slučaju susreta s divlja-či. Bilo je riječi i o potrebi postavljanja odgovarajućeg prometnog znakovlja koje bi upozoravalo vozače da smanje brzinu vožnje, upravo zbog tih čestih prelazaka divljači na nekim dionicama ove prometnice.Koliko su to vozači i drugi važni subjekti shvatili ozbiljno, teško je znati. No činjenica je da su ovakva stradavanja učestala, te da opreznosti u prometu nikad nije previše!

Mladen Bešlić

Srnjak skončao na cesti

Svojim planom gospodarenja lovi-štem, LU „Sava“ je uvela obvezu za sve svoje lovce da su dužni najmanje

pet puta sudjelovati u potjeri i odstrelu predatora, kako bi se predatori držali pod nadzorom radi opstanka lovne divljači.Jedna od takvih ovogodišnjih akcija završi-la je jako uspješno. U organiziranoj potjeri upriličenoj sredinom veljače, lovci sekcije Bok ustrijelili su četiri lisice.

Blaž Živković

Uspješan lov na predatore

LU „Sava“ Orašje

Četiri lisice manje znače puno u pogledu kvalitetnijeg lovišta


LOVNO STRELJAŠTVO

Zajednički sastanak članova Po-vjerenstva za lovno streljaštvo Lovačkog saveza Herceg Bosne i

predstavnika Hercegovačke lige u lovnom streljaštvu održan je 3. veljače ove godine pod predsjedanjem predsjednika Povje-renstva Ivice Bačića. Kao i prošle godine strijelci su se susreli u Donjem Malom Ograđeniku, općina Čitluk, u lovačkom kompleksu „Sveti Hubert“ u čijem se sastavu nalazi gater za zeca i divlju svinju, streljana i lijepo uređena konoba. Svi ovi sadržaji prekrasna su cjelina koju je od „ljutoga“ hercegovačkog krša otrgla i s lju-bavlju uredila obitelj Maria Dugandžića. Na dnevnom redu bilo je izvješće o natjecanjima u 2015. godini i donošenje kalendara natjecanja za 2016. godinu. Gle-de lovnog streljaštva, protekla je godina ocijenjena jednom od najuspješnijih, kako po broju održanih natjecanja tako i po njihovoj kvaliteti. Održana su sva plani-rana natjecanja. Moglo bi se reći, počinju

se ubirati plodovi napora koji je vodstvo Saveza i ovo Povjerenstvo uložilo u pro-mociju lovnog streljaštva. Posebice se to odnosi na izgradnju streljana, odnosno na činjenicu da je na prostoru koji pokriva svako naše županijsko vijeće za lovstvo izgrađena barem jedna streljana. Stoga je vrlo malo naših članica koje ne sudjeluju na natjecanjima. S ovog sastanka upućen je poziv vodstvima lovačkih udruga u kojima ova aktivnost još nije zaživjela, da pokušaju nešto uraditi. Dobit će stručnu pomoć Povjerenstva za lovno streljaštvo i članica koje već imaju svoje streljane. U 2015. godini održana su dva planirana natjecanja na razini Saveza: Prvenstvo članica Saveza, 8. kolovoza u Čitluku i Otvoreno prvenstvo Saveza, 30. svibnja u Domaljevcu. I ovom je prilikom iska-zana zahvalnost HLU „Orao“ Čitluk i LU „Kuna“ Domaljevac na svim sadržajima koje su ponudili na ovim natjecanjima. Također, predstavnici Saveza, strijelci

SASTANAK POVJERENSTVA ZA LOVNO STRELJAŠTVO

ULOŽENI NAPOR DONOSI REZULTATUsvojen kalendar natjecanja u lovnom streljaštvu za 2016. godinu.

iz Posavine, sudjelovali su na Jedanaestom revijalnom natjecanju u lovačkom trapu HLS-a, održanom 5. i 6. rujna u Pleternici.Osim ovih natjecanja Savez je poticao i pratio ostala natje-canja na razini članica Save-za, njih desetak, o čemu su lovci mogli čitati u Hoop!-u. Po nazočnosti ekipa na njima, otvorena prvenstva članica Saveza izašla su iz lokalnih i županijskih okvira. Primjerice, za svaku su pohvalu strijelci iz Busovače koji su nazočili skoro svim natjecanjima, od Domaljevca do Neuma. Stoga je razumljiva što je natjecanje koje su oni organizirali bilo jedno od najmasovnijih. Uspješno je protekla druga sezona Hercegovačke lige u lovnom streljaštvu. „Mosor“ Široki Brijeg, „Jarebica“ Mostar, „Malič“ Grude, „Orao“ Čitluk, „Galeb“ Čapljina i „Jadran“

Neum „odigrali“ su pet kola, po propozi-cijama. Rezultati su objavljeni u prošlom broju Hoop!-a. Dogovoreno je da se i ove godine održi isti broj susreta (Čitluk, Široki Brijeg, Mostar, Neum i Čapljina). Također je predloženo da se u okviru ove lige u pojedinačnoj konkurenciji uklju-čuje što više strijelaca, posebice mlađih. Povjerenstava za lovno streljaštvo u ovim udrugama trebala bi ovaj prijedlog preto-čiti u djelo.Na sastanku je usvojen kalendar streljač-kih natjecanja u Savezu za 2016. godinu. Lovačko društvo „Galeb“ Čapljina bit će domaćin 8. Otvorenog prvenstva Save-za (28. svibnja na streljani „Bodenik“), a Lovačko društvo „Tetrijeb“ Kupres bit će domaćin 16. Prvenstva članica Saveza (6. kolovoza na streljani „Stolino vrilo“). Članovi Povjerenstva izrazili su očekiva-nje da će vodstvo Saveza i članice Saveza poduprijeti ovako bogat plan natjecanja. Sudjelovanje na većini planiranih natjeca-


30. travnja 2016. Otvoreno prvenstvo HUL-a „Orao“ Čitluk

7. svibnja 2016. Otvoreno prvenstvo LD-a „Mosor“ Široki Brijeg (zaustavljanje tenkova)

21. svibnja 2016. Otvoreno prvenstvo LD-a „Tetrijeb“ Kreševo

28. svibnja 2016. Otvoreno prvenstvo Saveza, LD „Galeb“ Čapljina

18. lipnja 2016. Otvoreno prvenstvo LD-a „Jarebica“ Mostar

2. srpnja 2016. Županijsko prvenstvo HBŽ-a, LD „Tetrijeb“ Kupres

16. srpnja 2016. Otvoreno prvenstvo LD-a „Zec“ Busovača“

23. srpnja 2016. Otvoreno prvenstvo LU-a „Kuna“ Domaljevac, „Memorijal Željko Pejić – Turo“

6. kolovoza 2016. Prvenstvo članica Saveza, LD „Tetrijeb“ Kupres

3. rujna 2016. Otvoreno prvenstvo LU-a „Jadran“ Neum

25. rujna 2016. Prvenstvo LO-a „Vitez“ Vitez

1. listopada 2016. Otvoreno prvenstvo LD-a „Galeb“ Čapljina

29. listopada 2016. Kup „Sveti. Hubert“, LD „Mosor“ Široki Brijeg

Natjecanja u lovnom streljaštvu u 2016. godininja podrazumijeva velik trošak (streljivo, trening, putovanje, noćenje, hrana…), za što bi u lovačkim udrugama trebalo biti dovoljno razumijevanja. Uostalom, strijelci i nastupaju pod imenom svoje lovačke udruge. Lijepo je, primjerice, čuti ime „Jarebice“ iz Mostara na natjecanju u Orašju ili „Lještarke“ iz Kiseljaka u Neu-mu. No do Orašja i Neuma treba doći. To bi u udrugama trebali prepoznati. Tajnik Saveza Ivica Lučić, koji je bio nazočan sastanku, izrazio je zadovoljstvo radom Povjerenstva za lovno streljaštvo i kazao da će Savez i dalje podupirati pro-jekte vezane za lovno streljaštvo, posebice izgradnju novih streljana.

Vlado Bošnjak

Prodajem četiri šteneta epanjel breton, oštenjeni 13. studenog 2015., s papirima, od ekstra roditelja. Mob. 063 386 219.O

GLA

S

OBAVIJEST

Cijenjene kolege lovci, ljubitelji streljaštva!

SK ALFA vas obavještava da će se 13. ožujka 2016. na streljani Visoka glavica u Širokom Brijegu održati natjecanje u gađanju iz PUŠKE siluete divljači u sljedećim disciplinama:

a) 100 metara – karabin s optikomb) 100 metara – karabin bez optikec) 50 metara – lovačka puška bez optike (puca se kuglom ili potkalibarnim zrnom).

Puca se dvostav (stojeći i ležeći po 3 metka – probni 1 metak po stavu).

Sve informacije na telefon: 063 976 543 (Dario Marić) ili facebook stranica SK ALFA.

Bogat nagradni fond za prva tri strijelca po kategoriji.


LOVAČKO ORUŽJE

U posljednjih neko-liko desetljeća naglo se po-većala proizvodnja lovačkog streljiva s pojačanim efek-tom djelovanja, popularno

nim prstenom iznad žlijeba za izvlakač, koji ima sve američko „Magnum“ streljivo. Tako, pri-mjerice, malokalibarski metak s rubnim paljenjem 22. Winche-ster Magnum je nešto veći, ali je znatno jači od standardnog malokalibarskog metka 22. Long Rifle, ili 300. Winchester Magnum, u osnovi je sličan metku 30-06 Springfild, ali ima po volumenu veću, to jest dužu čahuru i, razumije se, bolje performanse.Kod lovačkih sačmarica,

ŽIGOVI NA ORUŽJU

Pri izradi i proizvodnji oružja koristi se velik broj žigova, i oni su u svakoj zemlji različiti. Daleko najvažniji od njih je završni žig probe na bezdimni barut. Rekli smo da je u posljednje vrijeme naglo porasla proi-zvodnja i upotreba „Magnum“ streljiva, posebice onog sačme-nog. Glede toga jako je bitno napomenuti kako je ispaljiva-nje ovog streljiva lako moguće iz svake puške sa standardnim bušenjem ležišta naboja – što je jako opasno. Stoga svaki lovac treba poznavati posebne žigove za ovakva punjenja, kako bi izbjegao opasnost. Lovac treba biti upoznat s izgledom žigova normalnog i „Magnum“ punjenja, koje je prihvatila većina država u Eu-ropi, jer će jedino na taj način moći otkloniti dvojbu, smije li ili ne smije pucati „Magnum“ streljivo iz puške koju posje-duje. Prilikom žigovanja, puške u „Magnum“ kalibrima izlažu se tlaku 30 posto većem od nor-malnog, dakle kod sačmarica 900 plus 30 posto, a to je 1200 bara. Toliki tlak normalna puš-ka najčešće neće izdržati i doći će do eksplozije ležišta naboja, sa svim posljedicama. Opa-snost od eksplozije povećana je time što „Magnum“ streljivo s čahurom od 76 mm lako ulazi u svaku pušku izrađenu za streljivo od 70 mm, jer se ova oznaka nikad ne odnosi na dužinu naboja, nego na dužinu ležišta naboja, odnosno na du-žinu nezarubljene čahure. Vrh

čahure „Magnum“ naboja prili-kom ispaljivanja ulazi u prije-lazni konus i stješnjava ga, što još više povećava tlak i u tom slučaju nesreća je neizbježna. Stoga se od lovaca očekuje da ovo znaju i budu vrlo oprezni, posebice ako od kolega pozaj-mljuju streljivo, što inače i nije odlika dobra lovca!Barutni tlak je sila izražena u barima kojom barutni plinovi opterećuju dno čahure, zatva-rač ili čeoni dio glave puške i zidova cijevi. Barutni tlak u prvom redu ovisi o vrsti i ko-ličini baruta. Što se barut brže

Prilikom žigovanja puške u „Magnum“ kalibrima izlažu se tlaku 30 posto većem od normalnog. Toliki tlak obič-na puška najčešće neće izdržati i doći će do eksplo-zije ležišta naboja sa svim posljedicama za lovca, ali i za one okolo njega.

MAGNUM STRELJIVO

izraz „Magnum“ također označava pojačano punjenje i najčešće dužu čahuru. Pri-mjerice, u kalibru 20 dužina čahure je 76 mm, a u kalibru 10 i 12 čak 89 mm. U kalibru 12 postoje i „Magnum“ punje-nja u normalnoj čahuri od 70 mm, koja se također ne smiju upotrebljavati u puškama koje nemaju žig pojačanog „Ma-gnum“ punjenja.

zvanim „Magnum“ punjenjem. S ovim je streljivom lovačko oružje dobilo drugačiju, ubi-tačniju i jaču dimenziju koja je ponekad presudna u lovu.„Magnum“ je naziv za veo-ma jaka punjenja koja imaju čahuru obično većeg volumena u određenim kalibrima, tako da se ne odnosi samo na velike kalibre za lov krupne divljači. Ponekad se izrazom „Magnum“ označava tip čahure s ojača-

Magnum, sačmeno streljivo

Karabinsko streljivo, 300 Win. Mag

pali i izgara, brže raste i napon plinova. Zbog toga je jako bitno da je upaljivost i jačina inicijalne kapisle usuglašena s barutom, jer prejaka inicijalna kapisla može i kod normal-na punjenja odgovarajućom vrstom baruta izazvati velik – pretjerani tlak. Čak i da ne dođe do eksplozije puške, prevelik barutni tlak proizvest će povećanu brzinu zrna a time i njegovu udarnu snagu, ali će upadljivo loše dje-lovati na preciznost pogotka.Vrste baruta se pažljivo oda-biru prema kalibru, volumenu


LOVAČKO ORUŽJE

čahure i težini zrna. Ako lovac sam puni svoje karabinsko streljivo, mora se striktno pri-državati podataka koje navode svi veći proizvođači projektila – zrna i baruta.Neodgovarajuća vrsta baruta određene težine i sa zrnom od, recimo, 12 grama, može proizvesti barutni tlak od 4000 bara, a da zrnu dade brzinu od svega 450 metara u sekundi, dok će odgovarajući barut iste težine punjenja i zrna iste teži-ne dati početnu brzinu od 720 metara u sekundi, pri tlaku od svega 2700 bara. Tako da nema tog karabina koji će izdržati normalnu težinu punjenja, posve neodgovarajućeg baruta – kao što je naizgled veoma sličan barut za sačmeno stre-ljivo (koje zbog malog otpora pri prolasku sačme iz čahure, malog trenja u prolasku sačme kroz cijev i široke cijevi zahti-jeva vrlo upaljiv barut). Obrnuto, metak za sačmu napunjen lijenim, progresivno izgarajućim karabinskim ba-rutom neće proizvesti gotovo

Oznaka streljiva

Težina zrna

Težina barutnog punjenja

Maksimalni tlak

Brzina zrna na izlazu

Brzina zrna na 300 m

Udarna energija na izlazu

Udarna energija

na 300 m

Gr. Gr. Atm. M/s M/s J J

7x57 9,7 2,86 3400 840 634 3450 1950

7 mm Rem. Magnum

9,7 4,63 3800 994 728 4800 2600

308 Win. 11,6 2,87 3600 796 604 3700 2150

308 Norma Magnum

11,6 4,97 3800 945 751 5200 3300

Usporedne tabele vrijednosti dva ista karabinska kalibra s običnim i Magnum punjenjem

Proizvođač Kalibar Dužina ležišta

Promjer sačme

Težina punjenja Brzina Max. tlak

ROTTWEIL 12 67 mm70 mm 4,0 mm 36 g 360 m/s 700 bari

ROTTWEIL Magnum 12 76 mm 4.0 mm 50 g 440 m/s 1050 bari

ROTTWEIL BRENNEKE 12 67 mm

70 mm Kugla 31 g 430 m/s 760 bari

ROTTWEIL BRENNEKEMagnum

12 76 mm Kugla 39 g 490 m/s 1050 bari

Usporedna tabela sačmenog metka od istog proizvođača s običnim i Magnum punjenjemnikakav tlak i prosut će sačmu nedaleko od usta cijevi, faktič-ki ispred nogu lovca. Tlak barutnih plinova, pri istom punjenju, povećava se s težinom zrna. Određeno barutno punjenje, predviđeno za zrno od 10 grama, moralo bi biti odgovarajuće smanje-no, ako se ovo zrno zamijeni težim. Tlak ovisi i o koraku žljebova, njihovoj dubini i širi-ni, što je, na sreću, regulirano međunarodnim standardima u proizvodnji oružja i streljiva.S povećanjem barutnog punjenja ne povećava se tlak pravocrtno, već nerazmjerno: s povećanjem barutnog punje-nja za 20 posto, ne povećava se i tlak za isti postotak, nego čak za 50 do 75 posto. Zbog svega rečenog treba se čuvati neuka poslovanja i rukovanja streljivom.Barutni tlak sačmenog metka kalibra 12 treba biti oko 450 bara, kalibra 16 oko 500 bara, a kalibra 20 oko 550 bara. Sačmeno „Magnum“ streljivo razvija tlak od 900, pa sve do

1200 bara. Tlak barutnih pli-nova kod karabinskog streljiva proteže se od 2800 bara kod metka 22. Hornet, do 3900 bara kod metka 300 Winche-ster Magnum. Uobičajeni tlakovi kod srednjih „univer-zalnih“ kalibara su između 3000 i 3600 bara.Svako „Magnum“ streljivo mora biti posebno označeno i na čahuri i na originalnoj kutiji u koju je upakirano, zbog ozbiljne opasnosti ako se njime puca iz pušaka koje nisu ozna-čene posebnim žigom. „Magnum“ punjenja u kalibru 20/76 primaju do 36 grama

sačme, kao kod normalnog streljiva u kalibru 12/70. „Ma-gnum“ streljiva kalibra 12/70 primaju do 45 grama sačme, a u kalibru 12/76 i do 53 grama sačme. Ovako jaka punjenja sačme zahtijevaju i jaka pu-njenja baruta, što prouzrokuje tlak od 900 bara. Lovačke puške se pri žigovanju podvrgavaju tlaku 30 posto većem nego što je najveći tlak normalnog metka, koji iznosi do 650 bara. Dakle, to je 850 bara, što je niže od normalnog tlaka „Magnum“ metka.

Mladen Bešlić

Breneke Opal Magnum

Razlika u izgledu običnog i Magnum kalibra7x57 i 7 Rem. Mag - 300-300Win. Mag.32

Balističke karakteristike Breneke Opal kugle


LOVAČKA PRIČA

Prebirući stare lovačke dnevnike i fotografije iz prošlog stoljeća, na-iđoh na zapis o lovu na

Veleži iz 1959. godine. Mnogi lijepi trenutci iz lovačkog života s vremenom iščeznu iz naših sjećanja, ali neki doživot-no ostaju svježi, ne zaboravlja-mo ih. Jedan od takvih je i moj lov na Veleži prije punih 56 go-dina, kad sam odstrijelio svog prvog divojarca.Planina Velež proteže se dužinom od 13 kilometara istočno od Ne-retve i Mostara, s najvišim vrhom 1969 m. Najveći dio planine je bezvodni krš, s brojnim dubokim vrtačama u kojima se stalno zadr-žava snijeg, a ima i nešto manjih pašnjaka i šumskih kompleksa.Uzgojnim lovištem „Velež“ upravljalo je Šumsko gospo-darstvo u Mostaru. Pedesetih godina prošlog stoljeća ovo je lovište bilo uzorno. Prostiralo se na 11.000 hektara i u njemu se gospodarilo divokozjom i srnećom divljači, medvjedom, velikim tetrijebom i jarebicom kamenjarkom, pod nadzorom šumarije u Nevesinju. Lovište je imalo mrežu šumskih putova, pješačkih i jahaćih staza, lovač-kih koliba i visokih čeka te brd-ske konjiće s kojima se lako do-lazilo do najudaljenijih revira. U lovištu je bilo zaposleno pet lo-vočuvara i oni su svakodnevno

obilazili lovište nadzirući divljač, a po potrebi radili na održavanju lovnouzgojnih i lovnotehničkih objekata.Godine 1959. dobio sam dopu-štenje za odstrel jednog zrelog srnjaka i divojarca s terminom lova u prvih deset dana kolovo-za. Nekoliko dana pred polazak u lov počeo sam se pripremati za dosta dalek put do Nevesi-nja. Tada još nisam imao lovački karabin, pa sam ga pozajmio od prijatelja, koji mi je uz pušku bez snajpera dao i pet komada stre-ljiva. S nestrpljenjem, dočekao sam dan, kada sam rano ujutro krenuo autobusom Banja Luka – Mostar, u koji sam se smjestio na pomoćnom sjedalu. Nakon spore vožnje po maka-damskoj cesti zastajemo u Boč-cu, gdje se kratko zadržavamo, a onda uz Vrbas šofer malo brže vozi. Stara „Praga“ škripi, trese se, uvlači prašinu, koja uz dim brojnih pušača i veliku vrućinu otežava disanje. Pred samim Jajcem autobus staje, motor je „prokuhao“. Svi putnici izlaze če-kajući da se motor ohladi i dolije isparena voda iz hladnjaka. Na-kon sat vremena, nastavljamo vožnju i ubrzo stižemo u Jajce. Opet duga pauza. Zabora-

vio sam na neudobnost vožnje, i samo razmišljam hoću li stići na vrijeme, kako bih još veče-ras lovio srnjaka. Rano popod-ne stižemo u Mostar. Zakasnio sam na autobus za Nevesinje i ništa mi nije preostalo nego če-kati neko vozilo, da pređem još 35 kilometara. Imao sam sreću, za 15-ak minuta vidim kamion koji se brzo približava. Vozač me je vidio i počeo usporavati, zaustavio se u oblaku prašine i pokazao mi rukom da uđem u kabinu. Sada sam bio siguran da ću još večeras loviti. U razgovo-ru s vozačem, koji je također bio lovac, vrijeme je brzo prošlo. Bio je veoma susretljiv i dovezao me pred šumsku upravu. Za uslugu nije htio uzeti novac, samo mi je poželio uspjeh u lovu. Rastali smo se kao stari znanci, premda smo bili skupa jedva dva sata. U šumariji su me dočekali lju-bazni upravitelj Vaso Đogović i lovočuvar Čedo Miličević. Poslije kraćega odmora i dogovora kre-ćemo prema lovačkoj kolibi iz-građenoj na 1100 m visine, gdje stižemo na vrijeme. Lovočuvar me otprati do manje livade okružene visokom miješanom šumom, gdje je uočen srnjak za odstrel. Reče mi da tu čekam do mraka, a da se onda vratim do kolibe gdje će on naložiti vatru na ognjištu i pripremiti večeru. Smjestio sam se u grmu, odakle sam imao dobar pogled na cije-lu livadu, i strpljivo čekao. Bilo je

vrijeme parenja, kad izlasci div-ljači nisu redoviti. U jednom tre-nutku čujem krckanje grančica, a onda ugledam srnjaka koji u trku progoni mlađeg suparnika. Obojica ubrzo nestaju u šumi. Možda bi mi, u punom jeku pa-renja, pomogao vabac, ali tada još nisam znao vabiti. Uživam u mirnoj večeri bez daš-ka vjetra. U daljini čujem zvona na govedima. U iščekivanju sam. Imam još vremena, više od pola sata, za uspješan pogodak. Izne-nada, kao da je niknuo iz zemlje, stvorio se srnjak. Njušio je po tlu, vjerojatno trag srne koja se tje-ra. Nemam dvogled, ali vidim da ima visoke rogove iznad ušiju. Sjedeći, polako podižem karabin i probam umiriti mušicu na pleć-ki srnjaka. No mušica poigrava, od uzbuđenja. Spuštam pušku i probam se smiriti. Srce mi ubr-zano tuče. Pokušavam opet na-ciljati. I onda brzo opalim. Srnjak ostaje u „vatri“. Prilazim lagano, spreman na još jedan hitac. Kad sam mu došao blizu, vidim da je to lijep šesterac s visokim tankim rogovima. Još se vidi, te imam vremena očistiti srnjaka. Upravo kad sam obavio posao, stigao je lovočuvar. Znao sam da će čuti pucanj i doći do livade, jer je lovačka koliba bila udalje-na oko kilometar odavde. Čedo je pogledao trofej, čestitao mi i rekao da je odstrel opravdan jer je srnjak bio star i u opadanju.

Divojaracs Veleži

Antun Džaja – Bosanac


LOVAČKA PRIČA

Obojica smo bili zadovoljni. Po-nijeli smo lovinu do kolibe, gdje smo pri svjetlu čađave lampe i odsjaju vatre s ognjišta večerali uz čašicu dobrog hercegovač-kog vina i dogovorili se za su-trašnji lov na divojarca. Čedo je na ognjište dodao drva, jer su noći na planini i ljeti hladne. Moj domaćin i pratitelj predložio je da ustanemo prije svitanja i kre-nemo polako u stjenoviti dio lo-višta, gdje ćemo probati odstri-jeliti jarca. Rano sam se probudio, zapravo nisam puno ni spavao razmi-šljajući o lovu na divljač koju još nikad nisam vidio. Brinuo sam se i što imam još samo četiri koma-da streljiva. Ustali smo i popili čaj. Čedo je ugasio vatru na ognjištu, stavio u ruksak dvije konzerve, komad kruha i čuturu vode, jer ne zna-mo kad ćemo se vratiti na konak. Krenuli smo čim se zabijelilo na istoku. Nebo je bilo vedro, bez ijednog oblaka, što je nagovje-štavalo vruć dan. Brzo stižemo do visokih stijena gdje čekamo da se dobro razdani. Lovočuvar slabim dvogledom pretražuje poznata mu mjesta gdje su divo-koze zanoćile. Ubrzo primjećuje nekoliko koza s jarićima. Poka-zuje i meni kamo da gledam. Na udaljenosti od preko 400 metara, konačno i ja, prvi put, ugledah ovu prekrasnu divljač. Čekamo, nadajući se da će neki primjerak divljači doći na udalje-

nost do 130 m, pa da mogu pucati. Uto, na stijeni

iznad nas ugledasmo kozu bez jareta. Povoljno stoji, ali Čedo mi šapnu da se koze ne odstreljuju te da ostanemo mirni. Na velikoj udaljenosti, promatramo stado divokoza. Pokušavamo se pri-kradati, po velikom usponu. Kad smo izašli na vrh grebena, ne vidimo više ni jedne divokoze. Sunce je visoko i jako grije, što je divljač nagnalo u hladovinu. Osjećam neprestanu žeđ i već sam skoro ispraznio čuturu. Na-stavili smo se lagano kretati do velikog točila. Gledam lovočuva-ra kako se brzim koracima kreće preko „kamene rijeke“, a ja, koji nisam znao tehniku kretanja po ovakvu terenu, u velikom sam problemu: kamenje mi je ubrzo došlo do koljena. Izvukao sam se s mnogo napora i nastavio hodati. U hladovini jedne visoke stijene dobro smo se odmorili i prezalogajili. Stotinjak metara dalje, u jednom usjeku, bilo je snijega. Čedo je odrezao trokut snijega, odnio ga na sunce i u njega zabio štapić. Ispod štapića je postavio čuturu u koju će po-lako kapati snježnica. Čedo je bio u dobroj kondiciji, nije se znojio i cijeli je dan mogao bez kapi vode. Dogovorili smo se tu ostati dok malo ne zahladi, jer i divljač se po ovakvoj jari sigurno negdje sklonila. Razgovaramo o lovu i di-vokozama na Veleži, njihov broj ovdje nije baš mali. Poslije dužeg čekanja Čedo odlazi po čuturu, koja se bila napunila snježnicom. Dalje ćemo loviti na privlak, jer do noći je još puno vremena. U jednom trenutku Čedo me upi-ta bojim li se visine. Namjerava, kaže, da krenemo prema dosta

nepristupačnom dijelu lovišta.

Odgovorio sam da mi je to iza-zov i da želim takav lov doživjeti. Nakon pola sata oprezna pje-šačenja stazom divljači, ugle-dasmo jednoga jarca. Stajao je visoko iznad nas. Oglasio se zviždukom, što sam prvi put čuo. No kako nije bilo prilike za pucati, moj pratitelj, kao iskusan profesionalni lovac, poslužio se lukavstvom: sporim pokretima skinuo je ruksak i stavio ga na vidljivo mjesto, čime je skrenuo pozornost jarcu. Povlačimo se u zaklon i onda brzo, koliko nam je dopuštao teren, pokušavamo doći divojarcu s leđa. Još pede-setak metara i ugledat ćemo ga, ako je ostao na istom mjestu. Sve se dogodilo kako je lovoču-var isplanirao: jarac je i dalje na istom mjestu i gleda u ostavljeni ruksak. Uz povoljan vjetar, po-peli smo se nešto ponad njega. Stavljam jaknu na kamen, na nju naslanjam karabin i ciljam. Uda-ljenost – manje od sto metara. Smirio sam se koliko mogu. Po-težem obarač. Jak pucanj među stijenjem pretvorio se u dug odjek koji nikada ranije nisam čuo. Čedo mi čestita, jer je vidio da je jarac dobro pogođen i da je pao duboko prema mjestu odakle smo ga prvi put ugledali. Spuštamo se polako i oprezno, katkad stajući na „živo“ kamenje koje se izmiče pod nogama. S velikim nestrpljenjem prilazimo mjestu gdje smo se nadali pro-naći lovinu. Lovočuvar ga prvi ugleda. Izvuče ga iza jednog velikog kamena, promotri trofej i ponovno mi čestita. Kratko se odmorismo, a onda očistismo jarca. Čedo mu je zarezao kožu, napravio uprtače i natovario ga na pleća kao ruksak. Iznenadili

su me znanje i domišljatost ovo-ga gorštaka u obavljanju njego-va ni malo laka posla. Imamo vremena i polako ko-račamo prema kolibi, gdje tre-bamo stići prije mraka. Obojica smo zadovoljni lovom. Na putu do kolibe imali smo priliku vidje-ti desetke primjeraka divokozje divljači, što je potvrdilo riječi moga pratitelja, dobra pozna-vatelja ovoga lovišta, da se na Veleži ispravno gospodari ovom plemenitom divljači. Pred sam mrak došli smo do kolibe, gdje nas je dočekao upravnik lovišta i čestitao mi na uspješnu lovu i stjecanju dva trofeja. Večer smo proveli u ugodnu razgovoru. Podmirio sam račun za obavljeni lov, a taj sam dokument sačuvao do danas u svojoj pismohrani. Domaćini su predložili, ako že-lim, da ostanem još dan-dva obi-lazeći lovište i prateći divljač, što sam sa zadovoljstvom prihvatio. Iduće jutro bilo je oblačno, svje-že, sa slabom kišom. To nam je odgovaralo jer ćemo tako vidjeti više divljači. Ponijeli smo dovolj-no hrane i vode i uputili se u dio lovišta koji je odredio lovoču-var. Pješačili smo sat vremena, a onda se smjestili iznad velikog točila okruženog visokim stije-nama. Ubrzo smo imali priliku uživati gledajući krda divokoza. Šteta, tada nismo imali fotoa-parat, njime bismo mogli ovje-kovječiti nekadašnje bogatstvo ovoga lovišta. Kasno popodne, krenuli smo prema konačištu. Sutradan sam se oprostio od gostoljubivih do-maćina i krenuo na put.

P. S.Ovo nekada bogato lovište za proteklog je rata gotovo opu-stošeno. Koncem 90-ih godina, ostalo je jedva 10 grla divokozje divljači.Posljednjih godina, ohrabruju po-daci o porastu divokozje divljači na Veleži.Predlažem mladim lovcima, da ponešto zabilježe u svoje lovačke dnevnike, što će ih, uz današnje mogućnosti fotografiranja, u poznim godinama, kad se živi od uspomena, vratiti u lijepa vremena.


LOVNA KINOLOGIJA

Što ima ljepše od lovačkog razgovora onako uz vatru kad su noge ko olovo teške, a gladne oči samo što ne progutaju ono napola pečeno meso nataknuto na „praljak“ za koji nikada nisi siguran hoće li izdržati dok se meso ispeče ili će skupa s mesom pasti u razbuktali žar? Priča ima posebnu draž ako su psi toga dana pronašli divljač i glasno je gonili, i još ako se kojim slučajem pucalo na nju, onda je Spielbergova režija „mala maca“ u odnosu na slikovitu priču koju samo mi lovci ispričati znamo. Zato mi nikada neće biti jasno kakva je draž lova bez vlastitog psa, i s čime to počinje i zavr-šava njihov lovni dan. Ali dobro, namjera mi nije ni bila jedne lovce kuditi a druge hvaliti, jer lovačka je duša puna čim se popne na planinu i pred njom pukne vidik onog Božjeg dara, one prirodne ljepote koja se riječima opisati ne može.

LOŠA LOVNA SEZONA

Da se lovci iz ravničarskih krajeva ne bi našli uvrijeđeni, ovog ću puta pisati o lovu s goničima, i pokušati rezimirati lovnu sezonu koja je, dok ovo pišem, već prošla. Kakva nam je bila i s kojim smo pasmina-ma lovili? Ulazak u lovnu sezonu klimatski je bio jako nepovoljan, a takve su nas nepogodnosti, nažalost, pratile i do njezina završetka, pa tvrdim da nema lovačke udruge u našem Savezu koja se može pohvaliti nekim većim uspjehom. Ne mislim da je uspjeh količina ulovljenog mesa, naprotiv, uspjeh je, pri-mjerice, dovoljna brojnost divljači u lovi-štu, poštovanje lovnih dana i kalendarskog odstrela, dobra i pouzdana ekipa, dobri i kvalitetni goniči… Međutim, „nekad bilo, sad se spominjalo“, jer lovišta su nam skoro prazna, krivolov je na svakom koraku, ekipe su razjedinjene, a kvaliteta goniča jako je upitna. Ako se tome pridodaju i kli-matske promjene koje negativno utječu na bioritam i ljudi i životinja, onda bi najbolje

bilo netom završenu lovnu sezonu zabora-viti što prije. O lovištima sve znamo, devastirana su i prazna barem što se lisice i zeca tiče, mi-slimo na ova u većem dijelu Hercegovine, a posebice ona lovišta kroz koja prolaze pu-tovi i gdje krivolovci mogu loviti uz pomoć noćne rasvjete. Poradi toga nam se događa migracija lovaca u one lovačke udruge koje dopuštaju dvojno članstvo – posebice u lo-višta bogata crnom divljači – bez obzira na to što takvi „migranti“ putuju do odredišta i po 150 – 200 km u jednom pravcu. Samo po sebi se postavlja pitanje, jesu li to oni pravi, etični i humani lovci, ili lovci-mesari koji, zahvaljujući malo „dubljem džepu“, malo više i izvolijevaju, pa bez obzira na trud i cijenu koštanja žele „okrvaviti“ svoje svijetlo oružje. Navodni razlozi takvoj migraciji su, nekorektno ponašanje lovaca iz susjednih sekcija i opasnosti od zalutalog metka mladih i neobuzdanih krivolovaca koji pucaju na sve što leti i trči. Donekle ima logike u tome, premda više niti što leti, osim poneke kreje (šojke), niti što trči, osim poneke zalutale srne koja se našla „na krivom mjestu u krivo vrijeme“, pa potjera za njom prestaje tek kada papcima „po-zdravi“ prvi zrakoplov koji naiđe nebeskim svodom. Ovakvo stanje u lovištima odnosi se isključivo na veći dio Hercegovine, zemljopisno od Livna do Mostara. Ostale lovačke udruge članice Lovačkog saveza Herceg Bosne imaju relativno bogata lovi-šta, zahvaljujući visokim šumama i lovnoj kulturi koja je, htjeli mi to priznati ili ne, desetljećima ispred nas.

PASMINE GONIČA U NAŠIM LOVIŠTIMA

Mi malo stariji lovci točno znamo koje su pasmine goniča najpogodnije za brdsko-planinske terene i tu ne dvojimo niti malo kada nabavljamo psa za sebe i za podneblje u kojem lovimo. Istarski kratkodlaki gonič, posavski gonič, srpski gonič (balkanac), srpski trobojni gonič (trobojac) i crnogor-ski gonič (alpinac), pasmine su koje su se

već desetljećima pokazale kao nezamje-njive pasmine goniča za teške i kamenite terene, iako im neki mladi „lovci“ i „kinolo-zi“ niječu takve kvalitete. Ovdje sam namjerno „u pričuvi“ ostavio istarskoga oštrodlakog goniča i bosanskog baraka, jer pasminski nisu učvrstili preno-šenje ni karaktera, niti pozitivnih urođenih odlika. Istarski oštrodlaki gonič je fenotipski uspostavio dosta solidnu ravnotežu, a ka-rakterno i radno možemo ga podijeliti u tri varijeteta: 1. plašljivi primjerci, 2. mutavi primjerci, 3. poželjni primjerci. Često možemo sresti plašljivi primjerak ove pasmine, koji se sa svojim vlasnikom naizgled ponaša normalno. No kad prilaze drugi lovci, on se pomalo izmiče, izbjegava ljude, neće više prići ni svom vlasniku, a ako se slučajno u blizini dogodi neki pu-canj, on podvije rep i pobjegne u šumu. Drugi tip su mutavi psi, što u prijevodu znači pas koji se u gonjenju divljači ne javlja glasom, nego uporno šutke progoni divljač, tako da lovac uopće ne može proci-jeniti trag divljači jer ga njegov pomagač o tome ne informira svojim glasom. Ova dva tipa istarskoga oštrodlakog goniča su i kinološki i lovni škart i treba ih micati i iz lova i iz uzgoja. Nisu mi jasni lovci koji ovakva grla uporno forsiraju u lovu i uzgoju, potajno se valjda nadajući poboljša-nju. A da imalo proučavaju genetiku, znali bi da do poboljšanja nikada neće doći. U svom neznanju idu popravljati lošu liniju svojih pasa pareći ih s kvalitetnim psima u pasmini, očekujući da će na temelju dobrog partnera dobiti i kvalitetno leglo. Ako

KVALITETA NAŠIH GONIČA Dobra goniča ne čini ni rodoslovlje ni izložbe, pa niti utakmice, nego lovište puno divljači, kvalitetna obuka u prirodi i odstrel. Sjećamo se naših starih lovaca i njihovih tvrdnji da puška pravi dobra lovnog psa, bez obzira na to je li riječ o ptičaru ili goniču. Danas je jako vidljivo da im je teorija bila na mjestu.

JESMO LI ZASLUŽILI BOLJA LOVIŠTA

JAKO JE UPITNApiše Zdravko Pranjić Brižankić


LOVNA KINOLOGIJA

kojim slučajem budu imali sreće i prevlada dominantni gen kvalitetnog grla, dobit će naizgled kvalitetno leglo koje vidljivo nosi dominantni gen jednog od roditelja i nevidlji-vo prikriveni recesivni gen drugog roditelja. Kada se u drugoj ili trećoj generaciji taj prikriveni recesivni gen probudi, nastaje nepopravljiva šteta i za pasminu i za kinologiju. Što se pak tiče trećeg i tipičnog varijeteta, tu se ne može naći niti jedna zamjerka. Njega bi svaki lovac poželio doživotno imati, jer je riječ o robusnu, inteligentnu, lijepu i nada-sve radnom psu. No takvi su rijetki i ne mogu se baš često sresti u našim lovištima. Dok je oštrodlaki istarski gonič fenotipski (vanjski izgled) dosta ujednačen, bosanski oštrodlaki gonič barak dosta je šarolik zahvaljujući kojekakvim samozvanim kinolozima i uzgajivačima koji su onog pravog zemljanosivog baraka pretvorili u tepih raznolikih boja i dezena. Sada se mogu sresti žuti, mukinjasto crve-ni, zemljano sivi, trobojni i višebojni psi, laganije konstitucije, dugačke i mekane dlake, lisičaste glave i loših karakterno radnih odlika. No na izložbama i radnim utakmica i sada se mogu sresti oni pravi, lijepi zemljanosivi baraci koji plijene izgle-dom i karakterom, iako su i njihove radne odlike vrlo upitne. Naime, za baraka postoji stara pučka izreka u kojoj je sadržana sva istina i mudrost ovoga svijeta: „Sto baraka, sto duka-ta, a jedan barak sto dukata“. Pa ipak, uz malo strožu i stručniju selekciju ove dvije pasmine bi se mogle dovest na zavidnu radno ek-sterijernu razinu, što je u konačnici i trebao biti cilj svakog pravog lovca i kinologa.Na početku ove teme rečeno je da nam je kvaliteta goniča jako upitna. Ništa se bolje ne može ni očekivati, jer dobra goniča ne čini ni rodo-slovlje ni izložbe, pa niti utakmice, nego lovište puno divljači, kvalitetna obuka u prirodi i odstrel. Sjećamo se naših starih lovaca i njihovih tvrdnji da puška pravi dobra lovnog psa, bez obzira na to je li riječ o ptičaru ili goniču. Danas je jako vidljivo da im je teorija bila na mjestu. Naši mladi lovci počeli su, nažalost, sumnjati u kvalitetu ovdje navede-

nih pasmina i stoga nabavljati neke strane i nama nepoznate pasmine goniča, iako o pasminama općenito ne znaju puno, a o lovištu i divlja-či još i manje. Posljedica takvog razmišljanja su lovišta puna biglova, velikih plavih gaskonjskih goniča, ruskih pjegavih goniča, porculanskih goniča, lucernskih goniča, sred-njoeuropskih lajki, slovačkih kopova, pa čak i bavarskih krvosljednika koje pokušavaju pretvoriti u goniče. Kad ih sretneš u lovištu prvo se dobro nasmiješ jer jurcaju po lovištu vođeni zakonom čopora i urliču jedan za drugim, a oko vrata im nekakvi odašiljači i antene, u najmanju ruku kao da upute primaju izravno iz Pentagona. Osobno sam zagovornik pasmina iz bivše nam države, jer su desetljećima uzgajani namjenski za ove prostore, pa su po temperamen-tu, izdržljivosti, ljepoti, kvaliteti nosa, inteligenciji i snalaženju u prostoru uvijek u velikoj prednosti u odnosu na strane pasmine.

RAZJEDINJENO ČLANSTVO

Prije trideset ili više godina nekako je bilo lijepo biti lovac. U lov se najčešće išlo pješice, s puno oskud-nijom odjećom i obućom, s lošim i starim puškama, s municijom vlastite izrade, ali s punim srcem i čistom dušom. Ako je netko imao psa, o njemu su se prigodom lovač-kih druženja pričale bajke, a lovci su jedva čekali da se vide, upitaju se za junačko zdravlje i uz čašicu pića i razgovora napune baterije do idućeg susreta. Lovišta su bila puna divljači, a lovilo se samo po lovnom kalendaru. Danas toga svega više nema. U lov se ide bijesnim džipo-vima, nerijetko s poluautomatskim puškama i prikolicom punom pasa, ali najčešće prazne duše. Zavla-dala je zavist i ljubomora, podjela na „naše“ i „vaše“, a međusobna je netrpeljivost vidljiva na svakom ko-raku. Pojedina ionako mala lovišta cijepaju se na još manja, jer lokalni šerifi uz pomoć vladajuće garnitu-re žele vlast u svakom segmentu ljudskog postojanja, bez obzira na to što nanose neprocjenjivu štetu kako ljudskoj zajednici, tako i prirodi. Ako je sve to tako, a jest, onda bolje nismo ni zaslužili.

KINOLOŠKE MANIFESTACIJE KSHB U 2016. GODINI

KINOLOŠKI SAVEZ HERCEG-BOSNEFra Didaka Buntića b.b., 88 220 Široki Brijeg,

tel/faks 00 387 39 704-145, e-mail: [email protected]

19. 3. 2016. Kinološki ispiti

28. 3. 2016. CACT D.S. Široki Brijeg, KU „Široki Brijeg“

3. 4. 2016. IPO-zec Grude, KU „Grude“

4. 4. 2016. Smotra i IPO-zec Široki Brijeg, KU „Široki Brijeg“

9. 4. 2016. Kinološka večer u Kupresu (20 godina KSHB)

16. 4. 2016. IPO D.S. Vitez, KD „Vitez“

17. 4. 2016. CACT D.S. Čitluk, KU „Prijatelji Čitluk“

17. 4. 2016. Smotra za sve lovne pasmine i IPO ptičari Domaljevac, KU „Domaljevac“

23. 4. 2016. Krvni trag Vitez, KD „Vitez“

24. 4. 2016. Smotra i IPO D.S. Livno, KU „Cincar“

24. 4. 2016. IPO ptičari Karaotok – Čapljina, KD „Čapljina“

24. 4. 2016. CACT-zec Grude, KU „Grude“

1. 5. 2016. Specijalka tornjaka s dodjelom kand. CAC Kupres (s uzgojnim pregl.)

2. 5. 2016. Smotra IPO-zec Stanojevići – Čapljina, KD „Čapljina“

8. 5. 2016. IPO službeni psi Čapljina, KD „Čapljina“

14. 5. 2016. CAC Vitez

14. 5. 2016. CACIB Vitez

28. 5. 2016. CAC Tomislavgrad, KU „Tomislavgrad“

7. 8. 2016. IPO ptičari Livno, KU „Cincar“

19. 8. 2016. CACIB Posušje, 16 h

20. 8. 2016. CAC Posušje, 10 h

20. 8. 2016. CACIB Posušje, 16 h

20. 8. 2016. Specijalka ex-yu goniča i autohtonih goniča, 20 h

20. 8. 2016. Spec. rusk. pasmina (C. rus. terijer, srednjoazijski ovčar, kavkaski ovčar), 20 h

21. 8. 2016. CAC Grude, 10 h

4. 9. 2016. CAC Žepče

10. 9. 2016. Smotra i IPO D.S. Široki Brijeg, KU „Široki Brijeg“

11. 9. 2016. Specijalka ex-yu goniča s dodjelom kandidature CAC Novi Travnik

17. 9. 2016. IPO D.S. Vitez, KD „Vitez“

17. 9. 2016. Smotra i IPO D.S. Jajce, KU „Kuna“ Jajce

18. 9. 2016. Smotra i IPO ptičari, „Fazan“ Odžak

18. 9. 2016. CACT-zec Čitluk, KU „Prijatelji Čitluk“

18. 9. 2016. IPO-zec otvoreni teren Vitez, KD „Vitez“

24. 9. 2016. IPO ptičari Karaotok – Čapljina, KD „Čapljina“

25. 9. 2016. CAC Livno

25. 9. 2016. Smotra IPO-zec Stanojevići – Čapljina, KD „Čapljina“

25. 9. 2016. IPO ptičari Ljubuški KU „Ljubuški“

1. 10. 2016. Specijalka tornjaka s dodjelom kand. CAC Derventa - Plehan

1. 10. 2016. Smotra i IPO-zec Široki Brijeg, KU „Široki Brijeg“

2. 10. 2016. IPO službeni psi Čapljina, KD „Čapljina“



Više od stotinu ljekovitih, one su ujedno i ukrasne, biljaka: rastu, mirišu i cvjetaju u mojemu skromnom dvorištu i voćnjaku. Neke su tu od pamtivijeka, neke su se same nedavno nastanile prirodnim putem uz pomoć vjetra, ptica, na čizma-ma..., ali većina su djelo ljudske skrbi i lju-bavi da se tu ispred naših osjetila nađu ti nezamjenjivi Božji darovi, štono sada čine pravu estetičku i ekološku ugodu, pra-vi pravcati botanički vrt. Svatko, tko ima komadić zemlje: voćnjak, dvorište, park, drvored, cvjetnjak ili balkon, trebao bi raz-misliti i posaditi (posijati) neku od ljekovi-tih biljaka, jer i one ukrasne najčešće vrlo su korisne u smislu liječenja. Ovo ugodno, (još uvijek) zimsko vrijeme uistinu je po-voljno da se malo oznojimo i nešto lijepo i korisno učinimo u prirodi i lovištu u smi-slu širenja svoje kulture uzgoja i zaštite koji će nam uskoro donijeti i korist. Primjerice, uzarićki su lovci uz jedan put ovih dana posadili desetak divljih kestena!

LIJEP I LJEKOVIT

Divlji kesten još zovu bijeli ili gorki kesten. Kesten se najčešće uzgaja u parkovima, dvorištima ili kao drvored po gradskim ulicama, ali postoje mnoga lovišta koja su puna divljeg kestena, prava duboka keste-

nova šuma. Raste na svim vrstama zemlji-šta i ima vrlo visoko, do dvadeset metara i dobro razgranano stablo s dugim i širokim granama, vrlo bogata i lijepa lišća. Listova je obično sedam na lisnoj peteljci, a cijela biljka čini izuzetnu ljepotu i duboku hla-dovinu. Kada procvjeta čini se kao neka mladenka koja se tako obukla i nakitila da joj premca nema. Bijeli i mirisni cvjetovi su na vrhovima grana skupljeni u velike grozdove, po kojima milijuni pčela i ostalih insekata skupljaju Božje darove i oplođuju ih.Dosadašnja su ispitivanja pokazala da su svi dijelovi kestenova stabla korisni (lje-koviti): list, kora, plod i cvijet. Kemijskom analizom je utvrđeno da biljka sadrži: tani-ne, glikozide, purinske sastojke, saponine, vitamine... Cvjetovi i lišće se sabiru tije-kom prvih dana, pretežito u svibnju i suše u hladu za čajeve. Kora se skida s mladih grana koncem veljače i tijekom ožujka, a zreli plodovi u rujnu i listopadu. Plodovi su smješteni u bodljikavi ovoj sličan orahu i kada sazrije on se raspukne i plod ispa-da. Radi tanina nije jestiv takav, ali postoje izvori da su stari Kinezi i američki Indijan-ci namakali izrezane plodove u slanu vodu i konzumirali ih nakon nekoliko dana. Plodovi se inače zgnječeni namaču u čistu rakiju ili se samelju u brašno pa se onda ko-riste kao oblozi.Službena svjetska farmakologija i medici-na od svojih početaka poznaju divlji kesten kao izuzetnu biljku za liječenje populacije, naravno plodovi i kao vrlo dobra hrana za divljač, životinje i čovjeka. „Ako u džepu nosite tri divlja kestena, bit ćete zaštićeni od svake bolesti“, dotle su sezala ljudska vjerovanja i praznovjerja oko kestena. Po-uzdano se, međutim, znade da se divljim kestenom liječe neke bolesti krvnih sudo-va (proširene vene i hemoroidi, te pucanje krvnih sudova pod kožom i unutar orga-nizma – trbušna šupljina, pluća, jetra…). Kesten se koristi za zacjeljivanje rana, jer zatvara krvne sudove, kao i razna nagnje-čenja, modrice, sportske ozljede, teške i umorne noge. Jako je dobar protiv poveća-nja prostate i za normalno mokrenje. Čaj od cvijeta i lišća se u narodu rabi protiv

jakih bolova u tijelu. Osobito je dobar kod reumatskih tegoba i ženama kod upaljenih grudi od naglog dotoka mlijeka. Sjećam se iz djetinjstva čaja od lišća i cvijeta kada je bilo problema s iskašljavanjem.U ljekarnama možete pronaći niz pripra-vaka od divljeg kestena i to je dobro, no kesten ubran iz svoga lovišta nešto je ne-zamjenjivo. Posadite ga negdje na čistini, ako vi ne uspijete pod njegovom krošnjom hladovati ili miris cvijeta uživati, možda to uspije vašemu sinu ili unučiću. Ta, život na ovome svijetu ne završava mojim i tvojim odlaskom!

Blago Lasić

Aesculus hippocastanum

U ljekarnama mo-žete pronaći niz pripravaka od div-ljeg kestena i to je dobro, no kesten ubran iz svoga lovišta nešto je nezamjenjivo.


IZ LOVAČKE KUHINJE

1/2 kg mlinaca 1 litra vode1 kockica za juhu, sol, vegeta, ulje

U jednoj litri vode rastopiti kocku za juhu, dodati jušnu žlicu ulja, prstohvat soli. Kad smjesa prokuha lagano do-dati mlince. Kuhati jednu do dvije minute. Sve ocijediti kroz cijedilo. Masnoću od pečenja ugrijati, dodati mlin-ce, kratko prepržiti dok porumene. Na još tople mlince servirati komadiće isječenog mesa divlje patke.Uz ovo jelo preporuka je zelena salata ili salata od crve-nog kupusa. Svakako i neko dobro crno vino.Dobar tek!

DIVLJA PATKAMeso divlje patke je prava gurmanska deli-cija. Mišićavo je, crvene boje i bez masnoće. Priprema je vrlo zahtjevna i dugotrajnija od ostale divljači.

Patka se od perja čisti na suho, tako da se čupa prvo sitno pa onda veće perje. Očistiti trup pa onda krila, izvaditi iznutrice i drob. Poprečno na slabinama na-praviti rez, da bismo sve mogli iznutra očistiti. Potopiti meso u hladnu vodu oko dva sata, da bi izašla nečistoća. Ocijediti ga nakon dva sata te pripremiti za marinadu. Dijagonalno patku zarezati duboko nožem s obje strane prsa, a batake izbosti nožem. Dobro je natrljati vegetom, paprom i solju.

Sastojci:1 patka (1,5 – 2 kg)sol, vegeta, papar4 lista ružmarina4 lista kadulje1 čaša vina (2 – 3 dl)1 žlica meda 1 žlica senfa2 žlice maslinova ulja 1 žlica svinjske masti 1 kocka za juhu

MLINCI

Marinada:3 dl vode, 2 žlice sode bikarbone, 2 žlice maslinova ulja

Smjesu dobro umutiti, da se soda istopi. U dubljoj posudi meso dobro natopiti marinadom te ostaviti preko dana i noći na hladnom. Dobro ga je koji put okrenuti, da što bolje upije tekućinu. Onda ga ocijediti i posušiti kuhinjskim papirom. Marinada će omekšati meso.Patku lagano namazati mješavinom senfa i meda. Pećnicu ugrijati na 250 stupnjeva i onda staviti posudu s mesom. Dodati masnoću, ružmarin i kadulju te vino. Temperaturu smanjiti na 180 stupnjeva i peći oko dva sata. Svako dvadeset minuta patku lagano polijevati masnoćom u kojoj se peče. Peći otprilike dva sata. Ako osjetite da gori, smanjite tem-peraturu pećnice. Meso treba imati zlatno žutu boju i lijepu koricu.

pripremila JELENA LJUBIĆ


ZABAVA

“HOOP”GRUBIJAN U NOGOMETU

(FIG.)

KLEŠUĆI UREZATI

BRINUTI SE, SKRBITI

MEDITERAN-SKI GRM

ZOBDVOR

SULTANA I VELIKAŠA

UPRAVITELJ MUZEJA

STROFA S OSAM STIHOVA

IZRAĐIVAČ PREDMETA OD

SLAME

VELIKI BALKON

PTICA KOJA SE HRANI OSAMA,

OSIČAR

JAPAN

MNOGO SE LJUTITI

NOVINAR HTV-A, DENIS

GLUMICA BISTROVIĆ-

DARVAŠ

TISKANI PRIMJERAK

TEKSTA

“MEDITE-RANSKE IGRA

SPLIT”

“SUMA”

GLAVNI GRAD ITALIJE

AUSTRIJA

NAČIN ŠUTIRANJA U RUKOMETU

NAGODBA

CLAUDIA SCHIFFER

GRADIĆ KOD OPATIJE

ANDRIJA BALIĆ

SASTAVIO: MARIOFIL

SOLDO

“KROV SVIJETA”

ŽENKA JELENA

SUDBINA (ZLA ...)

RADOVAN IVŠIĆ

SILIKAT TORIJA

OLLI REHN

MJERA ZA TEŽINU (KINA)VANJSKI DIO

DRVETA

KOŠARKAŠKI TRENER, DRAGAN

LJUDI KAO MJERA

VRIJEDNOSTITINO ROSSI

PUTNIK RADI ODMORA I RAZONODE

NEPROFESIO-NALAC

T I S K O P A D E R G OK N T S O N D O G U V PA O A K I N E R E T U SM N R R A P Ć Z Š I I TO E T I R NJ T I P S R AT S T A T I V A P K V NO K S O Č O S A N A N AP K K U D U D K R R N KA L R U S A L K A T A K

U mreži osmosmjerke pronađite pojmove u nekom od osam smjerova; neiskorištena slova, čitana vodoravnim slijedom, dat će rješenje.

ANANAS, DUDUK, GREDA, ISKOP, ISPAD, IZROD, KNAPIĆ, KO-RITO, KRAVA, KSENON, METODA, NATPIS, OPSTANAK, PASUS, POKRET, POTOMAK, PRASKA, RUSALKA, START, STATIVA, SURLA, SUTEREN, TISKAR, TRAVNJAK, TRINA, UDOVIŠTVO, UGODNOST

Frano VukojaPucanje od smijeha

osmosmjerka

ČEŠNJAKZa lovačkog objeda jedan od lovaca jeo je češnjak čiji se miris nije dopao drugom lovcu pa zajedljivo primijeti: - Koliko je jučer pojeo bijelog luka, cijelo selo ozdravilo!

BRZINALovac je bio kažnjen zbog toga što je vozio znatno većom brzi-nom od dopuštenih 50 km na sat.- I zašto te je kaznio prometni policajac? – upita ga kolega lovac. - Kaznio me je zato jer sam prešao pedeset – odgovori.- Ta nisu počeli kažnjavat' i za godine? – priupita ga.

ORAOOrao se nakon lova napio pa se ujutro probudio jako mamu-ran. Protegne krila i reče:- Kao da sam KOPAO, a ne ORAO!

PADANJE- Ima kod mene nešto na što žene padaju da to nije normalno – reče jedan lovac.- Ej, reci što je to – znatiželjne su kolege lovci.- Neočišćen snijeg ispred moga dvorišta – pojasni im.

NAZIVIJedan lovac reče:- Samo kod nas kćerku zovu sinom, a na sina viknu: Konju jedan!

IN MEMORIAM

BOŽO NALETILIĆ – „MIŠAILOVIĆ“(1933. – 2016.)

Sve je manje u Društvu onih, koji su kao mladi lovci praktično lovili „na kućnom pragu“. Nije im trebao ni terenac, ni mobitel, ni GPS… Subotom uvečer dogovor, onda

ANĐELKO MARIĆ(1939. – 2016.)

Nakon kraće bolesti u 78. godini života iz naših je redova zauvijek otišao naš kolega i prijatelj Anđel-ko Marić.Volio je prirodu, a posebice lovač-ka druženja. Ostat će u sjećanju svih onih koji su ga poznavali, po-sebice lovcima sekcije Dobrič. Hvala mu za sve učinjeno. Počivao u miru Božjem.

LD „Mosor“, Široki Brijeg

DRAGO ČULJAK(1948. – 2016.)

Iznenada nas je napustio naš kole-ga i prijatelj Drago Čuljak-Bili. Bio je dobar i častan čovjek i veliki za-štitnik prirode i života u njoj.Zauvijek će ostati u sjećanju svih nas, posebice svojih kolega iz sek-cije Gornji Gradac. Počivao u miru Božjem.

LD „Mosor“, Široki Brijeg

DRAGO LASIĆ(1931. – 2016.)

Tebi u čast i neizmjernu hvalu, po-štovani naš Drago, svim lovcima objavljujemo vijest o odlasku veli-kog čovjeka i lovca, o premještaju iz osjetilnog u svijet sjete i dubo-kih emocija pri spomenu Tvoga imena. Bijaše lovac sa svim mogu-ćim lovačkim trofejima, odličjima i dužnostima koje je tako pedantno i odgovorno obnašao u svojoj „Ja-rebici“ i svom savezu HB.Tvojim odlaskom, kao da se od svih hercegbosanskih planina od-valila golema gromada i propala u bestrag; kao da se iz svih naših šuma i gajeva osušilo ponajljepše stablo jelke ili omorike; kao da su orlovi popili šum i žubor sa svih naših rijeka i potoka... Svi oni po-šteni i časni lovci s kojima si lovio i obilazio naša lovišta, nosio ih u duši i strepnji svojoj, kada bi bure i mećave prijetile u planinskim bes-pućima, ostaju zauvijek naslikane na stranicama našega Hoop!-a, a tamo su ih svi čitatelji i hopovci s velikim simpatijama čitali i pamtili.Ostaj nam u miru pod toplim ore-olom mostarskoga sunca koje će grijati Tvoju humku i neka se priča i prepričava o Tvojim bajnim lo-vačkim pričama i o Tvojoj ljudskoj i lovačkoj veličini.


ANDRIJA DOLIĆ(1933. – 2015.)

Iznenada i zauvijek, napustio nas je naš prijatelj, dugogodišnji član i jedan od najstarijih lovaca našega Društva, Andrija Dolić.Od 1962. pa do dana smrti bio je aktivan lovac i član sekcije Prozor. Pamtimo ga kao uzorna i iskusna lovca koji je volio prirodu, druženje i lovačke običaje. Posebice se tru-dio u organiziranju lovova i dobra druženja, a sa svojim sinovima lov-cima isticao se i u uzgoju lovačkih pasa. Svoje iskustvo nesebično je prenosio na mlade lovce.Bio je čovjek velika srca i široke duše. Njegovim odlaskom ostaje velika praznina, ali će ostati sjeća-nja na sve dobro što je ostavio.Pok. Andrija potječe iz obitelji Do-lić, iz obitelji koja ima dugu i bo-gatu lovačku tradiciju, gdje se lov generacijama prenosi s koljena na koljeno, i koja je nesumnjivo dala velik doprinos unaprjeđenju lov-stva u ovome kraju. U svojoj široj obitelji Andrija je bio dvanaesti član našega Društva.Dragi Andrija, počivaj u miru svoje ramske zemlje. Čuvat ćemo uspo-menu na tebe.


VLADO DŽALTO „VLADICA“(1959. – 2015.)

Vijest o preranoj smrti našega du-gogodišnjeg člana teško je pogo-dila njegove kolege. Naš Vlado ili Vladica kako smo ga zvali, bio je strastven lovac, zaljubljenik u pri-rodu i veseljak bez kojega se dobro lovačko druženje nije moglo zami-sliti. Zaslužan je za mnogo dobrih stvari u LD-u „Vepar“, kao i u svojoj sekciji Gračac. Član Društva postao je 1987. godine. U više navrata bio je predsjednik sekcije Gračac te član predsjedništva Društva.Njegovom smrću naše je Društvo izgubilo dobra lovca, čovjeka i pri-jatelja spremna pomoći svakom u nevolji. U našem sjećanju zauvijek će ostati njegov lik i djelo. Zahvaljujemo mu na svemu uči-njenom. Počivao u miru Božjem.


DŽEVAD ELEZOVIĆ(1963. – 2015.)

Iznenada, za vrijeme lova, u 53. godini života i 32. godini lovačkog staža prestalo je kucati srce našeg kolege, lovca i kinologa.Lov i lovna kinologija bili su mu velika strast, a lovačka etika uvijek mu je bila iznad svega.Njegovom smrću LD „Galeb“ – lovni ogranak Čapljina i Kinološko društvo „Čapljina“ izgubili su više od uzorna člana.

LD „Galeb“ Čapljina

ILIJA JURIČEVIĆ(1939. – 2015.)

Redove LD-a „Uskoplje“, sekcije Vo-ljice, zauvijek je napustio prijatelj i uzoran lovac čijim smo odlaskom izgubili mnogo. Bio je smiren i jed-nostavan čovjek koji je uživao u prirodi. Uvijek je nalazio vremena za prijatelje i kolege i lovačka druženja. Dragi Ilija, hvala ti na dobroti, na ljudskoj i lovačkoj veličini. Trajno ćemo te nositi u svojim sjećanji-ma. Počivao u miru Božjem.

LD „Uskoplje“ Uskoplje-Gornji Vakuf

JOZO JELČIĆ(1992. – 2016.)

Iznenadnom smrću, napustio nas je naš dragi Jozo, član sekcije Zvi-rići, koji je lovački ispit položio 18. rujna 2010. u Ljubuškom.Kad umre mlad lovac, teško je go-voriti o njegovu lovačkom putu, jer je bio tek na početku. Moglo bi se, eventualno, nagađati o tome

FRA LJUDEVIT LASTA(1946. – 2015.)

Vijest o smrti fra Ljudevita Laste bolno je odjeknula u cijelom her-cegovačkom Božjem puku.Uza svoje svećeničke obveze fra Ljudevit je bio veliki zaljubljenik u prirodu i druženje. Sjećat ćemo ga se s brojnih naših susreta, po-sebice s lovačkih večeri Društva na kojima bi nas svojim umiljatim gla-som poučavao o suživotu čovjeka s prirodom. Ostajemo mu trajno zahvalni na članstvu u našem lo-vačkom društvu u čiji je rad utkao i dio sebe. Počivao u miru Božjem.


STIPO MILOLOŽA – KRKO(1942. – 2016.)

Izgubivši bitku s teškom bolešću napustio nas je veliki zaljubljenik u lov i prirodu. Bio je počasni član LU-a „Cincar“ Livno, gdje je kao lovac sekcije „Borova glava“ kroz svoj dugogodišnji rad i zalaganje ostavio neizbrisiv trag kod mno-gih generacija lovaca koji će ga se rado sjećati.Počivao u miru.

LD „Cincar“ Livno

MATE VLAŠIĆ – MIOČEVIĆ(1931. – 2015.)

Nakon kratke bolesti, zauvijek nas je napustio naš dugogodišnji (po-časni) član Mate Vlašić – Miočević, istinski prijatelj prirode i lova.Bio je vesele naravi i šaljivdžija. Mo-glo ga se vidjeti u svim prigodama, druženjima i lovu. Osobito je bio aktivan kad se što radilo i organi-

PERO RAKUŠIĆ(1920. – 2015.)

Nakon kratke bolesti, zauvijek nas je napustio počasni član Društva i niz godina najstariji lovac skopalj-ske doline Pero Rakušić. O njegovu lovačkom putu i uspjesima neza-hvalno je govoriti jer ponestaje ri-ječi koje bi opisale njegovu ljubav i privrženost lovu i prirodi. Iskustvo koje je nesebično prenosio na ko-lege generacijama će služiti kao temelj iskrena i odgovorna odnosa prema lovačkim sadržajima. Dragi Pero, smrt nije trajni rasta-nak, već samo prelazak iz jednog života u drugi kao što srna prelazi nabujali potok ili orao zahuktalu vijavicu. Svi koji budu kročili lovač-kim stazama od Čanja, Seoca, Gre-de, dobroške i ždrimačke Vranice, a posebno tvoje kolege iz sekcije Dobrošin, svjedočit će o liku i djelu čovjeka koji je zadužio ove krajeve. Neka ti je laka seočka zemlja, svje-tlost vječna neka ti svijetli, počivao u miru Božjem.

LD „Uskoplje“ Uskoplje-Gornji Vakuf

ustani rano, odveži psa, pušku na rame i put pod noge. Jedan od ta-kvih bio je i pokojni Božo.Bez noge je ostao prije dvadeset pet godina. Nije mogao u lov, ali je redovito plaćao članarinu. I ra-dovao se svakoj prigodi da poraz-govara s lovcima, druži se s njima, ode na svoje Cigansko brdo… Na oproštaju od pok. Bože, pokraj njegova Sajmišta odjeknuli su hici iz lovačkih pušaka. Bio je to znak, lovački znak da je završen još je-dan ovozemni životni i lovački put.Dragi naš Božo, hvala ti na sva-koj riječi i svakom susretu. Čuvat ćemo uspomenu na tebe. Počivao u miru Božjem.

LD „Mosor“ Široki Brijeg

što je mogao doživjeti i kakve do-godovštine proći, ali to je, nažalost, sada samo priča, neispričana priča.Kako će se sada prosijecati staze, nalijevati lokve za divljač ili iznositi hrana u lovište? Hoće li se lovci sje-titi Joze kad to budu radili? Jozo će faliti svima nama, posebice sekciji Zvirići, a neizrecivo najviše svojoj obitelji. Mi lovci njegovi prijatelji najiskrenije mu zahvaljujemo za sve što je učinio za lovstvo i Udru-gu. Počivao u miru.


ziralo u lovištu, pogotovo u njego-voj sekciji Sovići-Gorica. Premda u poodmakloj životnoj dobi, nije mu to bilo teško.U svojim mladim danima, Mate je bio žrtva UDB-inih progona.Nedostajat će nam njegovo prija-teljstvo, dobra riječ i osmijeh. Hvala Ti na svemu što si učinio za lovstvo i Društvo. Počivao u miru Božjem.

HLU „Malič“ Grude

VINKO KURBAŠA(1954. – 2015.)

Prerano i iznenada napustio nas je naš član, kolega i prijatelj. Bio je uzoran lovac, častan čovjek i zalju-bljenik kako u prirodu tako i u lov i divljač. Lovci LU-a „Cincar“, a poseb-no sekcije „Tribanj“, još dugo će ga se sjećati. Počivao u miru Božjem.




IN MEMORIAM

HRVOJE LOVRIĆ(1959. – 2016.)

S nevjericom i tugom među nama lovcima odjeknula je vijest o izne-nadnoj smrti našeg kolege Hrvoja Lovrića. A samo dva dana prije bili smo zajedno na našoj lovačkoj večeri u čijoj je organizaciji i on sudjelovao. Njegova ljubav pre-ma prirodi, lovu i druženju bila je nemjerljiva. Sudbina je htjela da njegovo plemenito srce prestane

NASER TURAJLIĆ „CAR“(1957. – 2014.)

U prosincu 2015. navršila se tužna godina od prerane smrti našega počasnog člana i člana lovnog ogranka Domanovići.Njegov lik i djelo zauvijek će ostati u sjećanjima njegovih kolega lovaca.

LD „Galeb“ Čapljina

VOJISLAV KARADŽIĆ(1937. – 2016.)

Nakon kratke bolesti, zauvijek nas je napustio naš dugogodišnji član Vojislav Karadžić. Bio je drag i plemenit čovjek, do-bar prijatelj i etičan lovac. Volio je lov, ali i lovačka druženja bez oruž-ja, uz priče o dogodovštinama iz prošlosti, po čemu je bio poznat u svojoj sekciji, udruzi, ali i susjednim lovačkim udrugama. Nesebičnim zalaganjem, očinskom, djedov-skom kvalitetom i životnim isku-

ZORAN ALERIĆ(1968. – 2016.)

Biti lovac, kolega, prijatelj, veseljak i zaštitnik prirode velika je stvar, a Zoran je sve to bio i više od toga, bio je oslonac u radu. Kad je treba-la pomoć, nije se žalio niti prigova-rao. Jednostavno je bio tu za sve svoje kolege i svoju Udrugu. Hvala mu za sve što je učinio za lovce sekcije Vašarovići i HUL „Kra-vica“ Ljubuški.


JOZO OJVAN(1930. – 2015.)

Napustio nas je dugogodišnji član, prijatelj i lovac. Za svoj dugogodiš-nji predani rad dobio je priznanje počasnog člana. Trenutci provede-ni u lovu s njim ostat će u trajnom sjećanju većine članova udruge, a posebno lovaca sekcije „Tribanj“ koje je bio član.Počivao u miru Božjem.


ANTE KOPILAŠ – GRGIĆ(1933. – 2016.)

Vijest o smrti našeg kolege lovca i prijatelja, jednog od naših najsta-rijih članova, Ante Kopilaša Grgića,

JOZO MARUŠIĆ – JOKO(1939. – 2016.)

Redove našega Društva zauvijek je napustio njegov dugogodišnji član Jozo Marušić – Joka, istinski ljubitelj prirode, druženja i lova. Svojim poštenjem i radom uvijek je prednjačio među lovcima. Svi-ma je nama teška spoznaja da ga više nema. Ostala je velika prazni-na u njegovoj obitelji, među broj-nim prijateljima i znancima i među nama lovcima. Njegov doprinos Društvu, sekciji Desna obala, dru-ženja i zajedničke lovove, dugo ćemo pamtiti. Pamtit ćemo ga i kao čovjeka koji bi svojim vedrim duhom, a posebno gangom koju je toliko volio, uljepšavao naše susrete. Za zasluge u lovstvu odli-kovan je Odličjem III. reda LSHB-a. Počivao u miru Božjem.


STIPO ŠAHINOVIĆ(1954. – 2015.)

Iznenada i zauvijek napustio nas je naš član Stipo Šahinović.Bio je uzoran, pošten i častan čo-vjek i lovac. Kao takav ostat će u sjećanju lovne sekcije Ozimica i drugih lovaca LD-a „Jeleč“ iz Žep-ča, koji su ga poznavali.Hvala mu za sve što je učinio za naše Društvo. Počivao u miru Božjem.

LD „Jeleč“ Žepče

OBLJETNICA SMRTI

besplatni info telefon 080 088 088 www.post.ba

Ponuda u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska ambalažaU ponudi Hrvatske pošte Mostar nalazi se i paketska ambalaža. Prikladne kutije za pa-kiranje potpuno štite sadržaj vaše pošiljke i omogućuju da pošiljka neoštećena stigne do primatelja. Kada vam se ukaže potreba za slanjem paketa dovoljno je posjetiti najbliži poštanski ured. U ponudi HP Mo-star možete pronaći paketsku ambalažu u deset različitih dimenzija:

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket - kuverta M 240x185 0,80

Paket - kuverta XL 370x290 1,20

Paket za slike 80x80x740 1,50

Paket za knjige 310x220x90 1,70

Paket za bocu 310x110x110 2,00

Paket S 230x150x90 1,20

Paket M 300x200x100 1,70

Paket L 300x230x140 2,00

Paket XL 300x240x230 2,50

Paket XXL 480x300x200 3,00

kucati u društvu svojih kolega lovaca. Dragi Hrvoje, otišao si u trenutku kada si trebao biti oslonac svojoj obitelji i našem Društvu. Tvoj vedri duh i prijateljstvo uvijek će nam nedostajati, ali živjet ćeš i dalje u našim uspomenama. Mi lovci, tvoji prijatelji najiskrenije Ti zahva-ljujemo na svemu što si učinio za svoju sekciju „Buna“ i naše Druš-tvo. Počivao u miru Božjem.


bolno je odjeknula među lovcima. Ostat ćemo mu vječno zahvalni na svemu što je učinio u razvoju i unaprjeđenju lovstva u našem Društvu, na njegovu bogatom lo-vačkom i organizacijskom iskustvu koje je prenosio na mlađe narašta-je. Za svoj rad u lovstvu primio je Odličje II. reda LSHB-a.Njegovim odlaskom ostali smo si-romašniji za plemenita čovjeka, do-bra prijatelja i vrijedna lovca. Za sve što je učinio za naše Društvo, velika mu hvala. Njegov lik i djelo ostat će nam trajno u sjećanju, posebice lovcima njegove sekcije Donji Gra-dac. Počivao u miru Božjem.


stvom znatno je pridonio boljitku sekcije Novi Travnik i Društvu u cjelini. Oprostili smo se od našeg Voje na Gradskom groblju poča-snom paljbom i zahvalama za sva dobra koja je učinio, uz zadnje rije-či, počivao u miru Božjem.

LD „Pavlovica“ Novi Travnik

Narudžbenicu pošaljite na adresu: Hrvatski lovački savez, Vladimira Nazora 63, 10000 ZagrebFax. 01/48 34 557; e-mail: [email protected]

Žiro račun Hrvatskog lovačkog saveza: HR8423400091100010145, poziv na broj vaš OIBDevizni račun Hrvatskog lovačkog saveza: 703000 - 006323, IBAN HR84 2340 0091 1000 1014 5 i SWIFT (BIC Code) PBZGHR2X

PRETPLATA ZA 2016. GODINU

ČASOPIS ZA LOVCE, LJUBITELJE PASA I PRIRODE

NarudžbenicaHrvatski lovački savez, Vladimira Nazora 63,10000 Zagreb tel. 01/48 34 560, fax. 01/48 34 557; e-mail: [email protected] [email protected];www.hls.com.hr

Ime i prezime

Adresa stanovanja

Mjesto prebivanja OIB

Država

Kontakt mobitel/telefon e-mail

Mjesto i datum Potpis

NARUČITELJ

SVAKI MJESEC STIŽE NA VAŠU ADRESUU PRODAJI NA SVIM KIOSCIMA, ROBNIM KUĆAMA,

BENZINSKIM POSTAJAMA, DUĆANIMA LOVAČKE OPREME!

12BROJEVA ZA SAMO

1250

KM!50

KM!

Documents

SAVJET · 2016. 3. 8. · na Kupresu. Srdačni i otvoreni ljudi iz ova dva saveza, njihovi prijatelji i gosti, dopisnici i lovci u samo su jednom danu uspjeli iz moje glave izba-citi