2013. godina

Crnogorski TelekomGodišnji izvještaj za 2013. Godinu

1naša misija / naša vizija

sadržaj: našim akcionarimaO Crnogorskom TelekomuIzabrani finansijski i operativni podaci Crnogorskog TelekomaPismo našim akcionarima

izvještaj menadžmenta Izvještaj menadžmenta za finansijsku 2013.godinuMenadžment Crnogorskog TelekomaBord direktoraIzvršni upravni odborVizija i strategijaRegulatorno okruženjePromocije i ponude

Ljudski resursi

korporativna odGovornost

Finansijski izvještajiIzvještaj nezavisnog revizoraIzvještaj o finansijskom položajuIzvještaj o ukupnom rezultatuIzvještaj o tokovima gotovineIzvještaj o promjenama na kapitaluNapomene uz finansijske izvještaje

dodatne inFormacije


našim akCionarimao crnoGorskom teLekomu

Crnogorski Telekom (CT) je najveća telekomunikaciona kompanija u Crnoj Gori.Ona pruža kompletan spektar fiksnih i mobilnih telekomu-nikacionih servisa (govorne usluge, usluge slanja poruka, internet, TV, iznajmljeni vodovi, mreže podataka i ICT rješenja).

Crnogorski Telekom je u potpunosti digitalizovao fiksnu mrežu 2007. go-dine i do kraja 2012. godine omogućio je kompletnu ADSL pokrivenost za bazu PSTN korisnika. U decembru 2007. godine, Crnogorski Telekom je uveo IPTV uslugu. Na kraju 2011. godine, CT je počeo da nudi ICT rješenja, promovisane pod imenom “Integris”.

CT je bio drugi učesnik na tržištu mobilne telefonije u Crnoj Gori. Od svog osnivanja 2000. godine, uvijek je nudio inovativne i napredne usluge crnogorskom tržištu i doživljavao je dinamičan rast. Telekom koristi mobilne tehnologije kao što su UMTS, HSDPA, GPRS i EDGE. 3G mreža je lansirana u ljeto 2007. 4G servis je pred-komercijalno lansiran 2012. godine dok je veća pokrivenost tržišta ostvarena tokom 2013. godine.

Brendovi T-Com i T-Mobile su lansirani 2006. godine.

U maju 2009. godine Crnogorski Telekom a.d, T-Mobile Crna Gora d.o.o i Internet Crna Gora d.o.o su spojeni u jedno pravno lice, Crnogorski Telekom a.d.

U 2012. godini, brendovi T-Com i T-Mobile su zamijenjeni sa brendom Telekom, pod kojim se svi proizvodi nude na tržištu.

Dana 1. aprila, 2005, Magyar Telekom je kupio 76,53% kapitala u Crnogorskom Telekomu. Deutsche Telekom AG posjeduje 59,21% akcija Magyar Telekom. Deutsche Telekom i Magyar Telekom imaju nekoliko firmi širom svijeta sa kojima Crnogorski Telekom ima redovne transakcije. Detalji transakcija sa povezanim licima su dati u finansijskom izvještaju kompanije, Napomena 28.


odabrani finansijski i operaTivni podaCi Crnogorskog Telekoma

Glavni finansijski pokazatelji (m€) 2012 2013 Δ Δ%

Prihodi 114,3 110,2 -4,1 -4

EBITDA bez specijalnih uticaja 44,1 43,3 -0,8 -2

EBITDA marža bez specijalnih uticaja (%) 38,6 39,3 0,7

EBITDA 42,7 39,8 -2,9 -7

EBITDA marža (%) 37,3 36,1 -1,2

Operativni profit 21,1 20,1 -1,0 -5

Neto dobit 19,9 18,8 -1,1 -5

Ukupna aktiva 200,7 198,2 -2,5 -1

CAPEX (kapitalni rashodi) 14,5 14,5 -0,1 -1

Broj zaposlenih (na kraju godine) 729 651 -78 -11

Ključni pokazatelji fiksne telefonije* (u hiljadama) 31. dec. 2012. 31. dec. Δ Δ%

2013. Δ Δ% 0,4 0

Priključci govornih usluga fiksne telefonije, ukupno 167,8 167,2 -0,7 0

Učešće u tržištu govornih usluga fiksne telefonije (%) 98,1 98,3 0,1

Fiksni broadband priključci, ukupno 69,6 74,4 4,7 7

Učešće u tržištu širokopojasnoginterneta (%) 82,6 81,8 -0,8

IPTV priključci, ukupno 56,3 61,8 5,5 10

Učešće u tržištu pretplatničke televizije(%) 42,0 41,6 -0,4

Ključni pokazatelji mobilne telefonije* (u hiljadama) 31. dec. 2012. 31. dec. 2013. Δ Δ%

Broj korisnika, ukupno 340,0 352,8 12,8 4

Pripejd 203,4 214,8 11,4 6

Postpejd 136,7 138,1 1,4 1

Učešće u tržištu korisnika mobilne telefonije (%) 34,3 35,5 1,2

Broj korisnika mobilnog interneta 87,1 96,9 9,8 11

Učešće u tržištu korisnika mobilnog interneta (%) 39,6 40,6 1,0

Pentracija mobilne telefonije (%) 160 160 0,5


Učešće u tržištu korisnika mobilnog interneta (%) 39,6 40,6 1,0

Pentracija mobilne telefonije (%) 160 160 0,5

* Izvor: Agencije za elektronske komunikacije Crne Gore

6

pošTovani akCionari,

Kao i uvijek u ovo doba godine, imam zadovoljstvo da podijelim sa vama naše viđenjenajznačajnijih momenata Crnogorskog Telekoma u 2013. godini kada je pitanju poslovanje. Ova godina se može sažeti u neko-liko riječi: suočavajući se sa izuzetnim izazovima, postigli smo izuzetan uspjeh. Srećan sam što mogu da saopštim da je i pored negativnih makroekonomskih kretanja koja karakterišu konstantni deficit državnog budžeta, neuspjeh u ostvarenju projektovane stope rasta privrede, rizika izazvanih socijalnim pritiskom, visokog nivoa privredne nelikvid-nosti, smanjenja priliva direktnih stranih investicija, koji i dalje izazivaju dodatne pritiske na ekonomsku stabilnost u 2013. godini, Crnogorski Telekom uspio da održi svoju tržišnu superiornost, stabilan finansijski učinak i da napravi značajne uspjehe na svom putu transformacije. Govoreći o finansijskim ostvarenjima, dozvolite mi da vas obavijestim da su naši prihodi u iznosu od 110,2 miliona Eura, nadmašili planirani budžet za 8,2miliona Eur (8%), predvođeni prihodima veleprodaje, prodaje opreme/telefona I ICT prihoda, dok su se prihodi od servisa pogoršali (-2,2m Eura). Nadalje, EBITDA je bila veća za 0,25 miliona eura, a i solidan učinak operativnih novčanih tokova je ostvaren.

Poslovna 2013. godina bila je prilično uspješna i u skladu sa našim očekivanjima, koje je po našem mišljenju rezultat pune posvećenosti našeg menadžmenta ka unaprijed definisanom strateškom okviru, baziranom na tri strateška nivoa (Svi za broadband – sticanje korisnika i

zadržavanje korisnika i nadmašivanje konkurencije; Transformacijom do boljih rezultata –puni fokus na e-poslovanje, e-kompaniju, One Billing/CRM – (Jedan biling/sistem upravljanja odnosima sa korisnicima) i Save-2Invest inicijative (Štednja radi ulaganja) i Nova pravila igre – rastući prilivi prihoda u ICT/Cloud i inicijative ostvarenja broj 1 u maloprodaji, novi razvoj poslovanja i istraživanje koncepta partnerstva, i DELFIN program transformacije u cilju postizanja operativne, finansijske i tržišne izvrsnosti.

Nije iznenađujuće da će 2014.godina biti puna izazova za sve industrije, posebno za one brzo razvijajuće i promjenjive kao što su telekomunikaci-je, u kojoj su operatori pod stalnim pritiskom u današnjem poslovnom okruženju i suočavaju se sa opadajućim prihodima svake godine. Činjenica je da ove promjene kreiraju mogućnosti ali takođe postoji sve veća konkurencija u svakom segmentu tržišta, posebno u fiksnoj telefoni-ji, vođena agresivnom izgradnjom mreže, nižim cijenama broudbenda i prednostima u ponudi TV sadržaja u odnosu na CT. Napetost isto dolazi od pritiska operatora da pruže usluge koje su dovoljno atraktivne, u smislu cijene i kvaliteta, da zadrže postojeće i steknu nove korisnike, pametno ciljajući različite korisničke segmente sa adekvatnim i jedin-stvenim ponudama. Nevjerovatno je kako brzo tehnološke promjene mijenjaju ponašanje i očekivanja korisnika koji doživljavaju operatore kao sredstvo za povezivanje i pogodan način života, pružajući im sve po potrebi i na bilo kom uređaju. Istovremeno, operativni troškovi treba da se dovedu pod kontrolu i svi operatori planiraju poboljšanje efikasnosti. Kao što znate, mi smo već godinama veoma aktivni i inovativni u tom smislu, stalno razmišljamo o tome kako bi mogli da pojednostavimo naše svakodnevne operativne aktivnosti u cilju povećanja efikasnosti i posti-zanja ušteda na svim nivoima, kako bi mogli da obezbijedimo sredstva za ulaganje u naše resurse za nove proizvode i usluge. Kada je u pitanju poboljšanje efikasnosti, naš najnoviji izum je je takozvani S2I (Save to Invest – Štednja radi ulaganja) program, kroz koji su razvijene i imple-mentirane inicijative za uštede, koje imaju za cilj ostvarenje finansijskih ciljeva i željenog nivoa indirektnih troškova. Naš cilj je ušteda definisana na nivou od 2,4 miliona eura i skoro cijeli iznos je već pokriven inicijati-vama. Ali mi se nećemo tu zaustaviti. Mi ćemo stalno biti u potrazi za dodatnim mogućnostima uštede a kontrola troškova će definitivno ostati kao jedna od naših ključnih riječi u dolazećem periodu. Moramo čvrsto kontrolisati naše troškove kako bi osigurali efikasnost i fokusiranost na ostvarenje onoga što je bitno našim korisnicima. Međutim, moramo imati i ambiciozan plan za dugoročni rast. Kao kompanija nikad nismo bili zainteresovani za poboljšanje efikasnosti kroz jednostavno smanjenje troškova. Ono što je nama potrebno jeste da trijumfujemo u ključnim tržištima i da smo dovoljno inovativni da ostvarimo i rast prihoda. Ja sam takođe veoma fokusiran na obezbjeđivanje pravih liderskih sposobnosti širom organizacije. Ova kompanija ima mnogo talentovanih i strastvenih ljudi koji su odlučni da ostvare sjajna rješenja i usluge za naše korisnike. Ovo je dokazano kroz brojne transfere znanja koje smo uveli u 2013. go-dini, kroz koje konstantno povećavamo broj naših kolega koji su priznati kao najkvalifikovaniji i najprihvatljiviji za zahtjevne pozicije u centrali DT-a. Težak i posvećen rad se uvijek isplati.

Kao što sam rekao, ispred nas je ponovo veoma zahtjevna godina, kako zbog nepredvidivih novih poreza i naknada koje kreiraju dodatan finansi-jski teret i pravna pitanja (lokalni porezi, novi način tretmana PDV-a, novi porez na lična primanja, povećanje PDV-a, povećanje turističke takse itd.), tako i kroz konstantno povećanje regulatornih zahtjeva. Međutim, uvjereni smo da ćemo našim fokusom na korisnike, konstantim inovaci-jama, ulaganjima u fiksnu i mobilnu mrežu u potrazi za novim potencijal-nim prihodima, unaprijediti naš učinak na svim nivoima, te razviti snagu i

7našim akCionarima

sposobnost da bolje služimo korisnike i održimo solidnu profitabilnost.Kao i u prethodnim godinama, uspjeli smo da održimo veoma značajan obim investicija, u iznosu od 14,5 miliona eura. Postigli smo dobre poslovne rezultate i značajno smo investirali u najnoviju tehnologiju. Crnogorski Telekom je dodatno poboljšao tehnološku osnovu kom-panije i nastavio je modernizaciju fiksne i mobilne mreže sa najmoderni-jom tehnologijom, sa posebnim naglaskom na IT infrastrukturu i pristup širokopojasnoj mreži (One Billing/CRM, “optika do kuće”, IPTV, IMS, itd).Govoreći o drugim dostignućima u 2013. godini, prošla godina nam je dala pozitivan odgovor na naše napore da razvijemo nova tržišta i nove proizvode. Bili smo fokusirani na pokretanje LTE mreže, intenzivno uvođenje “optike do kuće”, proširenje ICT biznisa, implementaciju Jednog biling sistema, pokretanje projekta hibridnog pristupa mreži, pro-jekat nadogradnje IPTV-a, minimizaciju negativnih efekata regulatornih promjena i nastavak Delfin programa trasnformacije. Zadovoljstvo mi je da vas informišem da Crnogorski Telekom kao ICT kompanija, nastavlja sa pozitivnim trendom iz 2012. godine i da je rast prihoda u 2013. godini premašio 100% u poređenju sa 2012. godinom, značajno ostvaren kroz hotelski i “resort” segment korisnika, pritom obezbjedivši jak potenci-jal za godine koje dolaze. Upravo na toj osnovi, ciljamo 4 miliona ICT prihoda u 2014. godini.

I pored velikih izazova naš biznis veleprodaje je postigao dobre rezultate u 2013. godini. Nadmašeni su planirani prihodi u svim poslovnim segmentima. Ublažena regulativa međunarodne terminacije za govorne usluge i dobri roming rezultati su obilježili ovu godinu poslovanja vele-prodaje. Pred sam kraj prošle godine, sa Telenorom je potpisan ugovor vrijedan 2,3 miliona eura, za dugoročno iznajmljivanje optičkih vlakana.

Radeći u tako izazovnom okruženju, mi u Crnogorskom Telekomu smo u stalnoj potrazi za novim mogućnostima prihoda. Jedna od tih koja se pokazala kao uspješna je prodaja uređaja. U poređenju sa početnim planom za 2013. godinu za prihod od prodaje uređaja (820 hiljada eura), mi možemo da prijavimo skoro 100% prekoračenje cilja (1,63 miliona eura). Najznačajniji doprinos prihoda od finansiranja korisnika je došao od prodaje laptopova i TV-a (76%). Rezultati prodaje u ovom segmentu označavaju Crnogorski Telekom kao važnog tržišnog igrača u malopro-daji u Crnoj Gori.

Što se tiče priče o razvoju optike, ističem da su naši timovi već obezbijedili pristup optičkog prenosa podataka za skoro 28 hiljada domaćinstava u zemlji. Stekli smo 3.400 novih korisnika optike i 7.000 korisnika ukupno, što znači da smo skoro duplirali broj korisnika optike u odnosu na 2012 + 2011 jer smo na kraju 2012. godine imali oko 3.600 korisnika! Na kraju 2013.godine, stopa iskorišćenosti je 25%, u prevodu svaki četvrti korisnik u zonama pokrivenim optikom koristi neku od naših usluga. Govoreći o uvođenju LTE (4G) mreže, u ovoj godini 18 novih 4G baznih stanica je instalirano u 7 gradova. Tokom naredne četiri godine u našim razvojnim planovima smo predvidjeli instalaciju oko 100 dodatnih 4G baznih stanica, u nadi da ćemo na taj način povećati zadovoljstvo koris-nika ispunjavajući njihove rastuće potrebe za kvalitetom, pokrivenošću i brzinom. U tom smislu mi smo isto tako ponudili širok izbor uređaja koji podržavaju 4G tehnologiju. Naša implementacija 4G mreže pruža superiorne karakteristike i kombinovano sa našim vrhunskim portfoliom mobilnih uređaja, omogućava da ponudimo najbolje broadband iskustvo u pokretu.

Dozvolite mi da nastavim priču o našem uspjehu sa kratkim pods-jetnikom na ishod drugog istraživanja ”Najbolja kompanija za rad u

Crnoj Gori” 2013/2014, po kojem je Crnogorski Telekom nagrađen za najbolju kompaniju za rad u Crnoj Gori - prvo mjesto u kategoriji velikih kompanija (glavna nagrada) i najatraktivniji poslodavac – prvo mjesto u istraživanju među studentima univerziteta, što se meni posebno dopalo, jer to znači da mladi ljudi smatraju da naša kompanija ispunjava izazove modernog poslovnog okruženja na najbolji mogući način.Ove prestižne nagrade pripadaju svima nama jer smo to zaslužili kroz naše zajedničke napore, lične, profesionalne i poslovne vrijednosti koje smo ugradili u našu kompanijsku kulturu, kao i kroz borbu za visok kvalitet u svakom segmentu našeg poslovanja.

Ulagali smo značajne napore u povećanje zadovoljstva zaposlenih, zato što doživljavamo naše zaposlene kao ključni faktor u našim uspjesima. U tom smislu, zadovoljstvo mi je da vas informišem o zatvaranju procesa raspodjele stambenih kredita tako što smo omogućili da 148 zaposlenih permanentno riješi ovo jako važno pitanje za njih i članove njihovih poro-dica. Takođe sam veoma srećan što smo dodatno unaprijedili saradnju sa sindikatom, koja je rezultirala uspješno organizovanim i implementira-nim programom dobrovoljnog odlaska.

Takođe smo ulagali značajne napore u povećanje zadovoljstva koris-nika. Snažna posvećenost Crnogorskog Telekoma da kontinuirano poboljša korisnički servis je reflektovana u pozitivnom razvoju indi-katora korisničke lojalnosti. Posebna pažnja u 2013. godini je bila posvećena TRI*M (korisničko zadovoljstvo) indeksu, što je rezultiralo prvim povećanjem TRI*M rezultata za fiksnu i mobilnu liniju nakon dvije godine pada, sa posebnim naglaskom na činjenicu da su pomenuti rezultati nadmašili prosječne indekse našeg glavnog konkurenta. Ali ovo je samo početak. Već su razvijene glavne preporuke za poboljšanje rezultata u 2014. godini u oba segmenta.

Crnogorski Telekom je ostvario ograničeni pad zarade prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) prije specijalnih efekata u poređenju sa prethodnom godinom u iznosu od 0,8 milliona eura (-2%) na nivo od 43,3 milliona eura. Neto profit koji je Crnogorski Telekom ostvario u 2013 iznosi 18,8 milliona eura, što predstavlja pad od 1,1 milliona eura na godišnjem nivou ili 5%. U 2013. kompanija je isplatila dividende u iznosu od 22,9 milliona eura i prinos od dividende iznosio je 10,9%.

Želio bih da iskoristim priliku da se zahvalim svim zaposlenima na njihovim predanim i stručnim naporima u 2013. godini, koji predstavljaju osnovu na kojoj možemo ostvariti naše ciljeve tokom narednih godina.

Konačno, dragi akcionari, dozvolite mi da vam se zahvalim, već treći put, za vaš doprinos uspjesima naše kompanije. Vaše povjerenje je uvijek bila velika podrška za nas i mi ćemo se osjećati slobodnim da i dalje računamo na to.

Rüdiger J. SchulzIzvršni direktor

8

izvješTaj menadžmenTa izvještaj menadžmenta za Finansijsku 2013. Godinu

Glavna postignuća

Pad prihoda ograničen na 3,6%, sa ukupnim prihodom u iznosu od 110,2 milliona eura, uglavnom kao rezultat pada prihoda od govornih usluga, kako maloprodajnih tako i velikoprodajnih, dijelom kompenzovan povećanjem prihoda u segmentima interneta, TV, ICT i prodaje uređaja.

EBITDA isključujući specijalne efekte, smanjena je za1,9% na 43,3 milliona eura, čime je ostvarena marža od 39,3%. Neto profit je manji na godišnjem nivou za 1,1 million eura ili 5,5%. Kapitalni rashodi su iznosili 14,5 milliona eura. Uglavnom se odnose na: One Billing/CRM, razvoj optičke mreže, IPTV i IMS. Isplaćena je dividenda u iznosu od 22,9 million eura.

Prihodi i profitabilnost Iako je 2013. godina bila operativno i finansijski veoma izazovna, zbog ekonomske krize i teških uslova na tržištu, Crnogorki Telekom je bio fokusiran na širenje svojih širokopojasnih usluga, na razvoj optičke mreže, na širenje ICT usluga (Integris) i na unapređenje govornih usluga. U segmentu govo-rnih usluga fiksne telefonije, CT je zadržao stabilnu korisničku bazu, dok se broj korisnika ADSL i Extra TV usluga povećao. U mobilnom segmentu, CT je zadržao vođstvo u ukupnom postpejd segmentu, kao i u poslovnom postpejd segmentu i dodatno osnažio lidersku poziciju na tržištu mobilnog interneta.

Iako je kretanje broja korisnika uglavnom bilo pozitivno, CT je doživio umjereni pad prihoda. Ograničavajući pad u odnosu na prošlu godinu na samo 3,6%, CT je ostvario bolje rezultate od većine kompanija u industriji. Ostvareni su prihodi u iznosu od 110,2 miliona eura. Pad u prihodima od malo-prodaje je ograničen na 1,7%, dok su prihodi u veleprodaji pali za 11%. Glavni efekti smanjenja prihoda u odnosu na 2012, vezani su za: prihode od interkonekcije (-14%), što je posljedica umanjenja cijene mobilne terminacije i manjeg dolaznog saobraćaja, prihode od govornih maloprodajnih usluga (-7%), koji je pod uticajem smanjenja potrošnje, i prihode u mobilnom pripejd segmentu (-11%), koji su bili pod uticajem 1EUR poreza, uvedenog 2012. godine, i generalno manje potrošnje.Ovakva situacija je djelimično nadoknađena većim: prihodima od ADSL-a (+3%), uslovljeno većim brojem korisnika prihodima od IPTV-a (+8%), uslovljeno većim brojem korisnika, prihodima od data usluga (+6%), uslovljeno Integris uslugom CT-a prihodima od prodaje opreme (+51%), poboljšano prodajom laptopova/TV-a i mobilnih telefona.

Kao rezultat kontinuiranih uspješnih napora da se poveća efikasnost i poboljša troškovna baza, operativni troškovi isključujući specijalne efekte su smanjeni za 3,3 miliona eura ili 5% na godišnjem nivou, do iznosa od 66,9 million eura.

Ograničeno smanjenje prihoda u odnosu na prošlu godinu i troškovna efikasnost rezultirali su umjerenim padom EBITDA na godišnjem nivou, isključujući specijalne efekte, za 1,9%, do iznosa od 43,3 million eura.

Operativni profit (EBIT) je bio manji za 1,0 million eura na godišnjem nivou i iznosio je 20,1 million eura, najviše iz razloga većeg iznosa otpremnina u 2013. godini. Neto profit je bio manji za 1,1 million eura i iznosio je 18,8 million eura.

9našim akCionarima

Glavni nefinansijski ključni indikatori uspješnosti (KPI) U 2013. godini, baza korisnika fiksnih govornih usluga je bila stabilna. Rast prihoda od ADSL-a je rezultat povećanja korisničke baze za 4,700 ili 7%. IPTV prihodi su takođe porasli usljed povećanja baze korisnika od 5,500 ili 10% na godišnjem nivou.

Ključni pokazatelji u fiksnoj telefoniji (u hiljadama)* 31. dec. 2012. 31. dec. 2013. Δ Δ%

Priključci fiksne telefonije, ukupno 167,8 167,2 -0,7 0

Fizička lica 145,8 145,5 -0,3 0

Pravna lica 22,0 21,7 -0,4 -2

Učešće u tržištu fiksnih govornih usluga (%) 98,1 98,3 0,1

Fiksni broadband priključci, ukupno 69,6 74,4 4,7 7

Fizička lica 62,4 66,7 4,3 7

Pravna lica 7,2 7,7 0,4 6

Učešće u tržištu širokopojasnih usluga (%) 82,6 81,8 -0,8

IPTV priključci, ukupno 56,3 61,8 5,5 10

Fizička lica 54,4 59,7 5,3 10

Pravna lica 1,8 2,0 0,2 11

Učešće u tržištu pretplatničke televizije (%) 42,0 41,6 -0,4

Na kraju 2013.godine, 352.800 korisnika je koristilo Telekom mobilne usluge, 12.800 više nego na kraju 2012. godine, što je povećanje od 4%, sa rastom u postpejd i pripejd segmentima. Glavni pokretač ovog razvoja je povećanje u bazi pripejd korisnika za 11.400 ili 1%. U isto vrijeme, učešće u tržištu pripejd SIM kartica se povećalo za 2 procentna poena na 32,1%. Iako se baza postpejd korisnika povećala za 1% na 138.100, učešće u tržištu postpejd SIM kartica se smanjilo za 0,8 procentnih poena, na 42,5%. Pored toga, Crnogorski Telekom ostaje lider tržišta u tom segmentu. Shodno tome, ukupno učešće na tržištu SIM kartica se povećalo za 1,2 procentna poena, na 32,1%. Broj korisnika mobilnog interneta na kraju 2013 se povećao za 9.800 ili 11% na godišnjem nivou.

Ključni pokazatelji mobilnih usluga (u hiljadama) 31. dec. 2012. 31. dec. 2013. Δ Δ%

Broj korisnika, ukupno 340,0 352,8 12,8 4

Pripejd 203,4 214,8 11,4 6

Postpejd, ukupno 136,7 138,1 1,4 1

Postpejd fizička lica 34,1 36,7 2,6 8

Postpaid pravna lica 102,6 101,4 -1,2 -1

Učešće na tržištu mobilnih korisnika (%) 34,3 35,5 1,2


Učešće na tržištu korisnika mobilnog

interneta (%) 39,6 40,6 1,0

Mobilna penetracija (%) 160 160 0,5

* Izvor: Agencije za elektronske komunikacije Crne Gore

10

Glavne investicije U 2013, CT je pokrenuo veliki investicioni projekat One Billing/CRM (Jedan biling/sistem upravljanja odnosima sa korisnicima), za koji je planirani budžet 12,2 milliona eura, od čega je 3,2 milliona eura potrošeno u 2013. godini (22% od ukupno utrošenih kapitalnih ulaganja u 2013). Novi biling sistem će zamijeniti postojeća tri zasebna biling sistema. To će povećati konkurentnost, omogućavajući potpuno konvergentne ponude na tržištu (pri-pejd/postpejd i fiksne/mobilne ponude) i omogućiće rejting u realnom vremenu, što će ispuniti neke regulatorne zahtjeve (prevencija “šok računa”). Takođe će podržati put CT-a ka e-kompaniji, što je i strateški pravac DT grupe.

Prateći strategiju razvoja mobilne pristupne mreže, nakon uspješne RAN modernizacije, investicije u 2013. godini u mobilnoj mreži su bile fokusirane na novim tehnologijama. Veliki projekat koji je završen u 2013 je komercijalno lansiranje LTE mreže. Nakon uspješnog pred-komercijalnog lansiranja LTE mreže u Podgorici i Kotoru u novembru 2012.godine, u prvoj polovini 2013. godine je instalirano 18 novih baznih stanica u 7 gradova i implemen-tiran je novi evolved Packet Core (ePC) i njegova integracija sa biling sistemom. Sa ovim, LTE mreža postiže 38% pokrivenosti stanovništva omogućavajući brzine protoka do 100Mbps i upload brzine do 50Mbps. LTE tehnologija podržava packet based usluge, međutim u LTE arhitekturi CT-a, implementiran je i CSFB (circuit switched fall back) funkcionalnost koja omogućava kontinuirane govorne usluge u LTE-u.

U 2013. godini, velika nadogradnja IPTV platforme, koja je počela 2012. godine, je uspješno završena u julu 2013 godine. Pored poboljšanja stabil-nosti i performansi sistema, ova nadogradnja je donijela neke nove funkcije: TVTeka nudi sadržaj 10 lokalnih kanala na raspolaganju za prethodnih 48 sati sati bez potrebe ručnog snimanja, VOD vitrina nudi kompletno novi izgled i osjećaj. Sve prethodno navedeno nam daje konkurentsku prednost u oblasti TV. Što se tiče sadržaja, broj kanala u 2013. godini je povećan na 115 kanala sa standardnom definicijom (SD) i 6 kanala sa visokom definici-jom (HD). Takođe, zajednički TV servisni centar (Shared Service Center) koji hostuje Magyar Telekom je u funkciji od 2013. kao zajednička incijativa evropskih članica DT-a da se konsoliduje TV stručnost i da se ostvare dodatne uštede troškova i ubrza vrijeme potrebno za lansiranje TV proizvoda na tržištu. Crnogorski Telekom je učestovao u njegovom osnivanju i startuje sa učešćem u 2014. godini.

Prateći Strategiju fiksnog pristupa, tokom 2013 smo nastavili sa investicijama u mrežu “optike do kuće” (FTTH). Fokus je bio na novim zonama. Planovi za 2013 su nadmašeni. Na kraju godine rezultati su bili sljedeći: 27.642 domaćinstava koja su pokrivena sa mrežom optičkih vlakana i 6.971 domaćinstava koja su zapravo priključena na mrežu, što je ekvivalentno stopi iskorištenosti od 25%.

Nakon uspješne implementacije IMS platforme u 2011. godini, u 2013. godini smo nastavili sa migracijom korisnika, paralelno sa nadogradnjom plat-forme. Nadmašili smo cilj za 2013. godinu i završili smo godinu sa više od 48 hiljada IMS korisnika ili više od 30% aktivnih korisnika govornih usluga koji su koristili tehnologiju na bazi IP (internet protocol) za govorne usluge.

Zamjena postojeće Mobile Packet Core mreže sa Evolved Packet Core (EPC) je izvršena. Glavni razlozi za zamjenu su bili: podrška rasta mobilnog in-ternet saobraćaja, spremiti mrežu za LTE i nadogradnja hardvera i softvera. Projekat je uspješno završen u julu 2013. godine. Svi korisnici su migrirani bez ikakvih problema. Ovaj projekat je preduslov za LTE imlementaciju u mobilnoj mreži CT-a.

Posljednje, ali ne i najmanje važno, CT je prvi operator u zemlji koji je uveo HD (visoka rezolucija) tehnologiju govornih usluga. Mobilni HD poziv, bazi-ran na AMR (prilagodiva multi stopa) tehnologiji širokog opsega (W-AMR) omogućava visoko-kvalitetne govorne pozive u 2G i 3G mobilnim mrežama i poboljšano korisniško iskustvo. To pruža značajno veći kvalitet poziva između mobilnih telefona koji podržavaju ovu funkcionalnost.

11našim akCionarima

12

odbor direkTora Crnogorskog Telekoma János Szabo - Predsjednik, Susanne KrogmannMelinda Szabo, Tripko KrgovićPéter ZsomThilo KuschMihály Németh

jános szabóJános Szabó rođen je u Hódmezovásárhely (Mađarska) 1961. godine. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Budimpešti 1986. godine u oblasti međunarodnih odnosa. Nakon tri godine rada u službi inostranih poslova, nastavio je karijeru na različitim finansijskim i konsalting pozici-jama u sektoru privatnog biznisa. Postao je finansijski direktor mađarske kompanije Delco Remy (podružnice američkog proizvođača automobilskih komponenti i materijala) 1995. godine. Kasnije je postao zamjenik general-nog direktora za operativno poslovanje, nadležan za prodaju, nabavku i op-erativne poslove.Godine 1998. prešao je na poziciju finansijskog direktora za Evropu, gdje je bio zadužen za finansijsko poslovanje i akvizicije za Evropu. Kasnije je postao finansijski direktor i generalni direktor udruženih kompanija (Joint Venture) kompanija Delco Remy i Hitachi. Od aprila 2003. godine je finansijski direktor segmenta servisa fiksne mreže u Magyar Telekom-u (kasnije T-Com). Uloga mu je 2006. godine proširena na mrežne i IT poslove. Od januara 2008. godine je na poziciji direktora za planiranje i kontroling Grupe u Magyar Telekom Grupi. Član je Odbora direktora Crnogorskog Telekoma, MakTel-a i kompanije TMMK.

susanne krogmannSusanne Krogmann, rođena 1964. godine, diplomirala je ekonomiju na Univerzitetu Georg-August u Gotingenu u Njemačkoj. Nakon diplomiran-ja nastavila je sa studijama evropskih integracija na Evropskom koledžu u Brižu, u Belgiji. Svoju karijeru otpočela je u Treuhandanstalt, državnoj agenciji odgovornoj za privatizaciju preduzeća i imovine bivše Njemačke Demokratske Republike.Tokom pet godina rada u Treuhandanstalt, ona je radila u kontrolingu i u sektoru upravljanja ugovorima. Posljednje dvije godine provela je na poziciji menadžwera ključnih računa za nekoliko kompanija u hemijskoj industriji. Susanne Krogmann se pridružila Deutsche Telekomu 1999. godine. U periodu od više od 8 godina radila je na različitim pozicijama u direkciji za regulatorne i javne poslove, naročito na polju regulatorne ekonomije i regulatorne strategije. Zatim je preuzela poziciju rukovodioca grupe “Strategija društvene odgovor-nosti i kontroling”, gdje je razvila novu strategiju društvene odgovornosti za Deutsche Telekom grupu. Nakon što se pojavila pojačana svijest o sigurnosti podataka i zaštiti podataka u Deutsch Telekom-u, ona je radila na projektu sigurnosti podataka sa ličnim fokusom na bezbjednost podataka korisnika. Od kraja 2009. godine nalazi se na poziciji potpred-sjednika korporativnog upravljanja u Evropi u Deutsche Telekomu. Od 2011. godine je član odbora direktora Crnogorskog Telekoma.

melinda szaboMelinda Szabo rođena je u Budimpešti, 1971. godine. Diplomirala je na Fakultetu za trgovinu i ugostiteljstvo 1994. godine, a zatim je dobila i drugi bečelor stepen u marketing na Fakultetu za Inostranu trgovinu 1997. godine. Master studije završila je na WEBSTMBA 2007. godine u oblasti poslovne administracije (MBA). Počela je da radi za Westel Mo-bile Co. Ltd. 1999. godine kao menadžer marketinga. Tokom proteklih 10 godina vodila je različite projekte u oblasti korisničkog marketinga. Nakon nekoliko poteza u karijeri, unaprijeđena je na mjesto zamjenika direktora marketinga 2005. godine. Od januara 2008. godine bila je za-mjenik direktora marketinga u jedinici za korisnike u Magyar Telekomu, odgovorna za brendove T-Home i T-Mobile. Imenovana je za direktora direkcije za korisnički marketing od 1. jula 2010. godine.Ona je član odbora za nadzor kompanije Origo Media and Communica-tion Services Plc. (članica Telekom grupe) od avgusta 2010. godine.


péTer zsomPetar Zsom je rođen u Budimpešti, Mađarska, 1973. godine. Svoju prvu diplomu stekao je na germanskim studijama na ELTE Univerzitetu 1999. godine, a nakon toga je diplomirao ekonomiju na Koledžu za spoljno-trgovinsko poslovanje u Budimpešti 2003. godine. Karijeru je počeo radeći za Poresku Upravu Mađarske u Sektoru Odnosa sa Javnošću. Pridružio se Westel-u 1999. godine i u početku je radio u Sektoru Odnosa sa Korisnicima. Od 2002. godine vodio je više prodajnih i proizvodno- razvojnih projekata kao projekt menadžer, učestvovao je u rebrendiranju T-Mobile 2005. godine, bio na čelu Sektora integrisane prodaje i menadžmenta kampanjama 2008. godine. Nakon toga radio je za Deutche Telekom u Njemačkoj kao viši menadžer za praćenje i razvoj proizvoda, gdje je bio odgovoran za međunarodno upravljanje proizvodima u okviru Deutche Telekom grupe. Po povratku u Magyar Telekom 2010. godine, vodio je više strateških projekata. Aprila 2011. godine pridružio se menadžmentu MT u Deutche Telekomu i od tada je odgovoran za Magyar Telekom.

Thilo kusChThilo Kusch (rođen 1965.) diplomirao je naTechnische Universität u Ber-linu u oblasti poslovne administracije i elektrotehničkog, specijalizirajući se u korporativnim finansijama i komunikacionom inženjeringu. Na početku njegove karijere radio je kao konsultant/menadžer u Arthur D. Little u Londonu, a zatim od 1998. – 2001. Godine radio je u Dresdner Kleinwort Wasserstein u Londonu, na poziciji pomoćnika direktora za poslove analiza akijskog kapitala u telekom industriji, a onda i na poziciji direktora u domenu marketing analitičar u telekom industriji.U 2001. pridružio se Deutche Telekom-u, T-Mobile International gdje je bio na poziciji šefa odnosa sa investitorima. 2002. godine je postao šef za odnose sa investitorima u sjedištu Deuthce Telekoma u Bonu gdje je bio odgovoran za komunikaciju sa tržištem kapitala i 2006. je postao je glavni finansijski direktor i član Odbora direktora Magyar Telekom Nyrt.Na sadašnjoj poziciji, on je odgovora za finansije grupe (kontrola, računovodstvo, porez, trezor, spajanje i akvizicije, odnosi sa investitori-ma, nabavka, nekretnine, zajedničke usluge – Shared Services). U 2008. i 2009. godini nagrađen je za najboljeg u odnosima sa investitorima i najboljeg direktora u oblasti korporativnog upravljanja.

mihály némeThMihály Németh (rođen 1974.) stekao je zvanje sertifikovanog ekonomiste na Ekonomskom fakultetu u Budimpešti, onda i sertifikovanog pravnika na ELTE (Pravni institut za visoko obrazovanje). U 2005. godini je postao CFA charterholder (ovjeren finansijski analitičar), koje predstavlja je visoko kotiranu diplomu u oblasti investicione profesije.Na početku njegove karijere je radio kao analitičar akcijskog kapitala u BudaCash, onda u K&H brokerskoj kompaniji u Mađarskoj. Pridružio se MATÁV Rt, kompaniji, preteči Magyar Telekoma, 1998.godine.Na početku je radio u telekomunikacionim kompanijama kao poslovni analitičar, zatim od 2000. godine kao šef Sektora za poslovno plani-ranje i od 2004. godine kao zamjenik direktora Kontrolinga. U 2008. godini imenovan je za direktora finansija centrale Magyar Telekom Grupe. Između 2010. i 2012. godine je radio kao direktor direktorata za Zajedničke usluge. Ova organizacija je radila kao multifunkcionalni servisni centar. Od januara 2013. on je na poziciji direktora strateškog menadžmenta imovina. Na ovoj funkciji on je odgovoran za upravljanje portfolia podružnica, spajanje i akvizicije, trezor, menadžment obrtnog kapitala i usaglašavanja partnera u Magyar Telekom. U zadnjih nekoliko godina on je preuzeo različite pozicije u bordovima direktora i nadzornim odborima u različitim kompanijama. On je trenutno predsjednik nadzor-nog odbora Origo Zrt’s and član borda direktora Vidanet Zrt.

Tripko krgovićTripko Krgović je rođen 1977. godine u Beogradu. Završio je osnovne i postdiplomske studije na Ekonomskom fakultetu u Podgorici. Njegova profesionalna karijera započela je 1996. godine u porodičnom biznisu. Od 2004. godine radi u Komisiji za hartije od vrijednosti, u Sektoru za nadzor tržišta. Godine 2005. nalazi se na poziciji investicionog menadžera u Investicionom fondu Moneta. Od 2006. do 2008. godine je izvršni direktor Moneta Broker- Dilera AD Podgorica. Od 2008. do 2011. Godine bio je član Odbora direktora u privatizacionom fondu Moneta i Otrantkomerc AD, Ulcinj. Član je Savjeta manjinskih akcionara u neko-liko najvećih crnogorskih kompanija. Od 2008 izabran je za člana Borda direktora, Komiteta za reviziju i Komiteta za kompenzacije Crnogorskog Telekoma.

14

izvršni upravni odbor Crnogorskog Telekoma


Rüdiger Schulz, Izvršni direktor i predsjednik Izvršnog upravnog odboraDr. Gabor Altmann, Pomoćnik izvršnog direktora za komercijalne poslove – rezidencijalni segmentEndre Horanyi, Pomoćnik izvršnog direktora za ljudske resurseVladan Peković, Pomoćnik izvršnog direktora za tehniku i informacione tehnologijeManfred Knapp, Pomoćnik izvršnog direktora za finansijeVladimir Beratović, Pomoćnik izvršnog direktora za korporativne posloveMilija Zeković, Pomoćnik izvršnog direktora za komercijalne poslove – poslovni segment

16

endre horanyiPomoćnik izvršnog direktora za ljudske resurse Endre Horanyi je prethodno bio HR partner jedinice rada sa pravnim korisnicima u Magyar Telekomu. Prema organizacionom modelu MT, bio je zadužen za više od 4.000 ljudi. Sa te pozicije g-din Horanyi je prešao u Magyar Telekom 2003. godine. Njegov profesionalni razvoj u oblasti upravljanja ljudskim resursima uglavnom se odnosi na karijeru u MT. Od 2003. godine do sada pokrivao je nekoliko radnih mjesta vezanih za funkciju ljudskih resursa kao što je: viši rukovodilac sektora za operativni razvoj ljudskih resursa, rukovodilac sektora za operativni razvoj ljudskih resursa, direktor za ljudske resurse u jedinici za mobilno poslovanje i najskorija pozicija: HR partner jedinice za rad sa fizičkim licima. Od juna 2010. godine radi kao pomoćnik izvršnog direktora za ljudske resurse u Crnogorskom Telekomu.

vladan pekovićPomoćnik izvršnog direktora za tehniku i informacione tehnologije

Vladan Peković je preuzeo poziciju šefa tehnike i informacionih servisa u januaru 2014. On je došao iz T-mobile Poljska gdje je bio direktor za tehniku i platforme i predsjednik nadzornog odbora mreža.Prije ulaska u DT grupu 2009. godine, stekao je bogato iskustvo tokom dugogodišnje međunarodne karijere radeći za velike telekomunikacione kompanije u projektima razvoja, implementacije i upravljanja telekomuni-kacionim mrežama u Češkoj republici, Meksiku i SAD-u.

rüdiger sChulz Izvršni direktor i predsjednik izvršnog upravnog odbora

Rudiger Schulz, biznis lider koji posjeduje međunarodno iskustvo, završio je svoje studije elektrotehnike na Univerzitetu u Hamburgu a studije biznis menadžmenta na Univerzitetu u Koblenzu. Karijeru je otpočeo službom u njemačkoj mornarici kao Glavni inženjer na brodu, nakon čega se pridružio grupi Deutsche Telekom, 1991. godine. Na početku bio je odgovoran za tehnološke platforme, a kasnije za marketing i prodaju u rezidencijalnom i korporativnom segmentu. Godine 2005. otpočeo je raditi za T-Systems kao viši izvršni potpred-sjednik za poslovne korisnike i velika preduzeća u sjeveroistočnoj regiji Njemačke, jedan od šest u Njemačkoj a pritom je razvijao svoje iskustvo u oblasti IT-a. U novembru 2006. godine pridružio se Slovak Telekomu, preuzimajući poziciju višeg izvršnog potpredsjednika za marketing, prodaju i tehnologiju, i bio član izvršnog menadžment odbora koji je bio odgovoran za portfolio proizvoda i usluga T-Com-a u segmentima poslovnih i rezidencijalnih korisnika i veleprodaje. Od jula 2010. godine, nakon spajanja Slovak Telekoma i T-Mobile-a u jednu kompaniju – Slo-vak Telekom, on je imenovan za direktora mreže i IT-a. Od oktobra 2011. godine on se pridružio Crnogorskom Telekomu na postojećoj poziciji

dr gabor alTmannPomoćnik izvršnog direktora za komercijalne poslove –rezidencijalni segment Dr Gabor Altman se pridružio Crnogorskom Telekomu u januaru 2013. kada je preuzeo poziciju pomoćnika izvršnog direktora za rezidencijalne poslove.On je došao iz Makedonskog Telekoma, sa pozicije pomoćnika izvršnog direktora za prodaju. U poslednjih 10 godina pokrivao je različite pozicije u okviru Magyar Telekom grupe uključujući Makedonski Telekom, T-mobile Makedonija, T-Systems i T-Mobile Madjarska. Njegovo pro-fesionalno iskustvo na prethodnim pozicijama većinom se odnosi na prodaju i aktivnosti korisničkih usluge, marketing, portfolio menadžment i strategiju.


manfred knapp Pomoćnik izvršnog direktora za finansije Rođen je 1955. godine u Frankfurtu na Majni u Njemačkoj. Diplomirao je Biznis administraciju i menadžment. Prije nego što je počeo da radi za Deutsche Telekom Grupu 1997. godine, Manfred Knapp je pokrivao nekoliko viših pozicija u kontrolingu i finansijskom upravljanju u različitim privrednim djelatnostima, gdje je stekao široko iskustvo iz finansijskog menadžmenta, spajanjima i akvizicijama kao i u menadžmentu poslovne promjene. Godine 1998. Manfred Knapp je prešao u Wind, italijanski mobilni operator, na mjesto direktora kontrolinga. Od 1999. godine upravljao je sektorom kontrolinga u Deutsche Telekom Carrier Services Business. U 2001. godini Manfred Knapp se pridružio Slovak Telekomu kao direktor kontrolinga i zamjenik finansijskog direktora. Od maja 2009. godine odgovoran je za oblast finansija u Crnogorskom Telekomu kao pomoćnik izvršnog direktora za finansije.

vladimir beraTovićPomoćnik izvršnog direktora za korporativne poslove

Rođen je 1970. u Podgorici. Diplomirao je međunarodni menadžment, a trenutno je na postdiplomskim studijama. Njegova 17 godina duga karijera u telekomunikacijama započela je u prvom crnogorskom opera-toru mobilne telefonije Promonte-u (današnji Telenor). Posljednjih 10 godina u Telenoru obavljao je različite direktorske funkcije i bio je član top menadžmenta. Telenor je napustio sa pozicije direktora direkcije za korporativne poslove, zadužen za odnose sa vladom, pravne i regula-torne poslove, interkonekciju i veleprodaju, i korporativnu komunikaciju. Njegova karijera u Crnogorskom Telekomu započela je u septembru 2010. godine, na mjestu savjetnika predsjednika Odbora direktora. Za direktora jedinice za korporativne poslove imenovan u novembru, 2010. godine. Sada je na poziciji pomoćnika izvršnog direktora za korporativne poslove koji uključuju i oblast veleprodaje.

milija zekovićPomoćnik izvršnog direktora za komercijalne poslove – poslovni segment

Rođen je 1971. godine. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, Univerzitet Crne Gore. Nakon završetka studija 1995. godine započeo je karijeru u preduzeću “Kartonka”, u Podgorici, gdje je radio kao menadžer proizvodnje i prodaje. 2000. godine počeo je da radi kao menadžer prodaje u T-Mobile-u (tadašnji Monet). U 2006. godini postao je direktor prodaje za rezidencijalne korisnike i mala i srednja preduzeća. U julu 2008. godine imenovan je za direktora jedinice prodaje u Crnogor-skom Telekomu. Sada je na poziciji pomoćnika izvršnog direktora za komercijalne poslove – poslovni segment.

18

naša vizija

U svijetu brzih promjenami smo vaš prvi izbor za digitalni način života,gdje god da ste i šta god da radite, sa željom da budemo najbolji.

naša sTraTegija CT nastavlja sa uspješnim sprovođenjem naše korporativne strategije bazirane na tri osnovna nivoa: Broadband, transformacija i inovacija.

svi za broadbandU cilju da ponudimo jedinstveno korisniško iskustvo ultrabrzog inter-neta i da zadržimo našu poziciju tehnološkog lidera, nastavljamo sa postepenom migracijom korisnika na IMS platformu, dok u isto vrijeme poboljšavamo mobilnu mrežu kroz 3G i 4G tehnologiju i širimo pokrive-nost optičke mreže. Naš cilj je da se zadrži i poboljša konkurentska pred-nost u ADSL, Extra TV, Extra Trio i mobilnom internetu i da se efikasno odgovori na povećane potrebe korisnika u pogledu multimedia sadržaja i digitalnih servisa.

19uvod

transFormacijom do boLjih rezuLtataU središtu programa transformacije je proces razvoja moderne e-kom-panije sa pojednostavljenim unutrašnjim poslovanjem za naše zaposlene i uspostavljanje e-poslovanja, sa efektivnim online kanalima i e-brigu za naše korisnike. Inicijative za transformacije i strategija konsolidacije bi trebalo da omogući punu IP troškovno- efektivnu mrežnu arhitekturu, op-timizaciju troškova, objedinjavanje servisa, poslovni model sa više kanala i brži i efektivniji izlazak na tržište.

nova praviLa iGreKao rezultat povećanih regulatornih zahtjeva i pritiska od konkurencije, suočavamo se sa padom prihoda, posebno za tradicionalno fiksne i mo-bilne servise. Zbog toga intenzivno istražujemo nove tržišne mogućnosti i nove poslovne modele. Kroz prilagođena ICT i cloud rješenja, CT ispunjava zahtjeve modernog poslovanja. Dalje proširenje naše ponude TV sadržaja i funkcije interaktivnosti će obezbijediti vrijednost za sve zahtjevnije potrebe korisnika. Uspješan model finansiranja korisnika omogućava dalje širenje našeg poslovnog portfolia i otvara mogućnosti partnertstva.

21uvod

reGuLatorni ambijent

Regulatorno okruženje karakteriše sprovođenje novog Zakona o elektronskim komunikacijama, zasnovan na EU regulatornom okviru iz 2009. godine, koji je posvećen obezbjeđivanju konkurentnosti na tržištu. U 2013. godini, novi proizvodi plasirani na tržište, na osnovu odluka iz 2010. i 2013. godine o operatorima sa značajnim tržišnim učešćem, nisu pušteni u rad zbog manjka interesovanja drugih strana. Jedino je pokazan interes za izajmljivanje kanalizacije.Troškovno računovodstvo i metodologija računovodstvenog odvajanja za fiksnu mrežu su implementirani u 2012. godini i Agencija za elek-tronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) je odobrila regula-torne izvještaje za 2012. godinu u septembru 2013. godine. Dodatno, troškovno računovodstvo i metodologija računovodstvenog odvajanja su takođe primijenjeni u mobilnoj liniji poslovanja i prvi revidirani izvještaji regulatora (za 2012) su takođe odobreni u septembru 2013.

U 2012. godini, EKIP je kompletirala drugu rundu tržišne analize sedam standardnih EU relevantnih tržišta koja su već analizirana u 2010. godini. CT je opet identifikovan kao operater sa značajnom tržišnom moći na svih sedam tržišta. Pored toga, EKIP je primijenio tri testna kriterijuma na dva maloprodajna tržišta: širokopojasne usluge i mobilne usluge kako bi odredio da li su ta tržišta podložna ex ante regulaciji. Ustanovljeno je da je maloprodajno tržište mobilnih usluga dovoljno konkurentno, što nije bio slučaj sa maloprodajnim tržištem BB, gdje je CT određen kao oper-ater koji ima značajnu tržišnu moć (SMP). Nakon odobrenja regulatornih izvještaja za fiksnu mrežu, EKIP će otpočeti sa regulacijom BB usluga na bazi troškovne orijentacije. Na osnovu tri SMP odluke (iz 2012. i 2013. godine) EKIP je, na kraju 2013. godine, počeo sa maloprodajnom regu-lacijom cijena fiksnog pristupa, kao i fiksnih govornih usluga (lokalni, nacionalni i međunarodni pozivi). Prilagođavanje cijena na osnovu troškovnog modela podrazumijeva smanjenje cijena govornih usluga.

Univerzalni servis

Univerzalni servis (US) je komercijalno lansiran u decembru 2011. godine, ali bez značajnog interesovanja od strane korisnika za US usluge (posebno za govorne usluge i pristup internetu). Interesovanje za usluge US informacija i imenika takođe nije tako sjajno; stoga, crnogorski operatori su kompenzovali prilično značajan neto trošak univerzalnog operatora (USO) za 2011. i 2012. godinu.

Usluga prenosa broja je komercijalno započela sa primjenom 1. de-cembra 2011. godine. Prvih godina nakon puštanja usluge pokazalo se da je oko 50% brojeva prenešeno u mrežu CT-a (dok je interesovanje za prenos brojeva u fiksnom segmentu bilo ograničeno). Novi Pravil-nik o prenosu brojeva, usvojen 2013. godine, podrazumijeva manja ograničenja pri prenosu brojeva.

Regulatorne naknade

Prema trenutno važećim propisima, Crnogorski Telekom plaća naknade za nadzor tržišta, numeraciju i korišćenje radio frekvencija.

Odabir provajdera

Usluga izbora operatora je već bila uključena Referentnoj ponudi za interkonekciju (RIO) iz 2008. godine. U skladu sa odlukom Agencije o određivanju Crnogorskog Telekoma kao značajnog tržišnog aktera na relevantnom tržištu, ažurirani RIO takođe podrazumijeva uslugu izbora operatora. Samo dva operatora su potpisala ugovor o interkonekciji sa Crnogorskim Telekomom koji uključuje ovu uslugu.

Dijeljenje infrastrukture

RIO takođe definiše uslove kolokacije za potrebe interkonekcije koja je ostvarena u prostorijama Crnogorskog Telekoma. Ovo uključuje iznajm-ljivanje prostora u zgradama, tornjevima i kanalima. RIO uslovi važeći su samo za operatore koji traže interkonekcijski pristup, dok je korišćenje infrastrukture od strane operatora za druge svrhe predmet komercijalnih pregovora. Pored RIO-a, Referentna ponuda za pristup razvezanoj lokal-noj petlji definiše (RUO) uslove kolokacije u svrhe razvezivanja lokalne petlje, uključujući i zakup prostora za kolokaciju u prostorijama CT-a i kanalizacione infrastrukture. Regulisana cijena za zakup telekomunika-cione kanalizacije ne podstiče investiranje u nove kapacitete.

Terminacija poziva

Naknada za terminaciju mobilnih poziva (MTR) je smanjena sa 7,06 centi iz 2012. godine na 4 centa od 1. januara 2013. godine. Smanjenje je bazirano na međunarodnim referentnim rezultatima EKIP-a. Cijene terminacije u fiksnoj mreži se nijesu mijenjale u 2013. godini.

Budući regulatorni razvoj

U procesu sprovođenja novog Zakona o elektronskim komunikacijama, EKIP i nadležno ministarstvo treba da usvoje 45 podzakonskih akata do kraja avgusta 2014. godine. Podzakonski akti će biti predmet javnog konsultativnog procesa.

23uvod

promoCije i ponudeFizička Lica

PostpaidPočetak godine obilježila je kampanja u kojoj su svi novi i postojeći korisnici imali mogućnost da kupe mobilni uređaj na rate, uz 3 mjeseca bez pretplate. U prvom kvartalu, CT je uveo postpejd Duete, ciljane na korisnike koji kupuju Smart pakete za dva pretplatnika sa posebnim po-godnostima. Promocije su nastavljene u maju sa kampanjom u kojoj se nude 3 mjeseca bez pretplate za sve nove korisnike, praćene ponudom za nove smart telefone. U oktobru 2013. godine CT je predstavio novu kampanju nudeći dodatne povoljnosti za sve nove korisnike. Povoljnosti su uključivale besplatne pozive i SMS poruke, zajedno sa besplatnim internetom tokom perioda od tri mjeseca.

PrepaidDa bi se bolje odgovorilo na potrebe mlađih korisnika, CT je pokrenuo NRG, novu pripejd tarifu. NRG je posebno dizajniran da zadovolji potrebe mlađe populacije i nudi odgovarajuće povoljnosti: besplatan internet, pristup streaming-u muzike i povoljne cijene SMS-a na raspolag-anju korisnicima sa svakom dopunom. Korisnici mobilnog interneta imaju pristup najboljoj ponudi na tržištu: USB uređaj za mobilni internet, zajedno sa 10 GB data podataka za samo 9 eura.

Fiksna telefonijaKljučni tehnički transformacioni projekat, IMS (IP Multimedia Subsys-tem) migracija, nastavljen je u 2013. godini. Novi sistem se bazira na IP protokolu i stvoriće uslove za novu generaciju fiksnih usluga, sa novim funkcionalnostima za korisnike. Na kraju 2013. godine 48.000 korisnika je migrirano na novi sistem.

Extra TVExtra TV korisnici su imali uzbudjivu 2013. godinu, sa novim promoci-jama tokom cijele godine, zajedno sa novim proizvodima i ponudama u sadržaju. Extra TV je kombinovano nuđen sa minutima u fiksnoj mreži, omogućavajući korisnicima da pozovu svoju najbliže besplatno tokom promocije. Broj Extra TV kanala je značajno povećan sa uključivanjem novog Pink paketa, sa preko 35 dostupnih kanala za korisnike. Glavni novi servis je TVTeka, koji korisnicima omogućava pristup prethodno emitovanih 48 sati najpopularnijih kanala kao dio njihove redovne pretplate.

Na kraju 2013. godine. bilo je 61.800 korisnika, što je povećanje od 5,5% u poređenju sa prošlom godinom. Kompanija je zadržala vodeću poziciju na tržištu sa tržišnim učešćem od 41,6%.

ADSLJake marketinške kampanje su obilježile cijelu godinu, doprinoseći povećanju ADSL korisničke baze na 74.400 korisnika, što je povećanje od 7% u poređenju sa prošlom godinom. Kao rezultat različitih marketinških i promotivnih aktivnosti, CT drži 81,8% učešća na tržištu broadband interneta.

Projekat “Optika do kuće” (FTTH) Crnogorski Telekom je nastavio snažan razvoj svoje infrastrukture optičkih vlakana, što je rezultiralo stopom iskorišćenosti od 25%. Broj korisnika optike se udvostručio, povećavši se za 3.400 na skoro 7.000 u 2013. godini. Pored postojećih prednosti koje su na raspolaganju koris-nicima optike, kao što su visoke brzine interneta, mogućnost povezivan-ja do 5 televizora u okviru IPTV usluge, besplatna dodatna telefonska linija, korisnici optike mogu sad da uživaju u punim HD kanalima.

Prodaja elektronskih uređaja

U 2013. godini, Crnogorski Telekom je nastavio sa razvojem i širenjem partnerstava sa velikim maloprodajnim lancima. Širok i bogat portfolio elektronskih proizvoda je bio dostupan korisnicima.

Programi lojalnosti

Aktivnosti oko Premium programa u 2013. godini su bile usmjerene na širenje partnerstava i kompanija koje podržavaju program. Od početnih 35 kompanija koje su davale popust T-korisnicima, do decembra 2013. godine, više od 70 kompanija je dodato na listu. Ukupan broj izdatih T-kartica na kraju 2013. godine je bio oko 10.000.

24

pravna Lica

Postpaid

U cilju poboljšanja pozicije CT-a, promotivna ponuda za mala i srednja preduzeća je pokrenuta u martu 2013. godine. Ponuda se sastojala od tri mjeseca besplatne pretplate za ugovor od 24 mjeseca, besplatni pozivi unutar grupe, uređaji na rate sa uključenim opcijama za internet u cilju povećanja korišćenja data usluga.U septembru, CT je pokrenuo sveobuhvatnu kampanju sa glavnim foku-som na srednja i mala preduzeća i SOHO privredni segment, sa postpejd ponudom kao jednom od glavnih pokretača za povećanje prihoda. Ključni elementi su bili dodatni popusti u slučaju objedinjavanja usluga sa uredjajima na rate. U cilju povećanja prihoda i povećanja tržišnog učešća u SOHO privrednom segmentu, testno je korišten kanal prodaje “od vrata do vrata”.

Roming

U cilju zaštite korisnika koji koriste usluge rominga, mi nastavljamo sa internet roming karticama za data saobraćaj za korišćenje data usluga tokom cijele 2013. godine. Broj aktiviranih dnevnih i nedjeljnih roming kartica se povećao za 138% u poređenju sa 2012. godinom.

Konvergentne ponude Poslovni kalkulator kao promotivna ponuda je nastavljena tokom 2013.godine. On predstavlja CT kao kompletnog telekomunikacionog provajdera za pravna lica integrišući sve usluge i uređaje u jednu ponudu sa kraćim prodajnim ciklusom. Ovu kampanju prati i web kalkulator, specijalna internet alatka koja omogućava korisnicima da kombinuju usluge i da samostalno izaberu najbolju ponudu.

Ljetnja ponuda za pravna lica je pokrenuta u aprilu 2013. godine i namijenjena je malim i srednjim preduzećima (SME) koja su orijentisana na biznis tokom ljetne sezone i nemaju potrebe za internet vezom tokom cijele godine. Ponuda se sastoji od fiksnih i mobilnih data usluga sa mini-malnim trajanjem ugovora od tri mjeseca. Takođe i oprema (televizori, laptopovi, mobilni uređaji) na rate je bila dio promotivne ponude.

Integris (ICT)

Integris je nastavio svoju uspješnu priču tokom 2013 godine. Veliki napredak u segmentu hotela/ljetovališta i maloprodaje nam pomaže da ostvarimo rast na godišnjem nivou većim od 100%. U novembru 2013. godine, CT je potpisao najveći ICT ugovor, sa inves-titorom u Hilton hotel u Podgorici. Ugovor vrijedi 1,4 miliona eura i biće implementiran u naredne dvije godine.Takođe jedan od važnih uspjeha je pilot projekat sa Ministarstvom pravde za nadzor kućnog pritvora koji bi trebao da se unovči u godinama koje dolaze.

25human resourCes

Ljudski resursi

HR strategija razvoja

U skladu sa obnovljenom korporativnom strategijom Crnogorskog Telekoma i trogodišnjim procesom transformacije biznisa, HR sek-tor je odlučio da redefiniše HR misiju i strateške prioritete. Ambicija trogodišnje HR strategije (2013. - 2016.) je usklađivanje organizacije sa novim poslovnim izazovima, da ubrza promjene alokacije radne snage, da ojača prilagodljivost poslovnog razmišljanja i da kreira kulturu zas-novanu na učinku. Prema tome, glavni HR fokusi u 2013. su bili: Ojačavanje snage i konkurentske prednosti naših ljudskih resursa Kultura zasnovana na učinku i liderstvu Novi program treninga i razvoja Efikasna kompanija – koristeći jednostavnost, standardizaciju i efi-

kasne principe menadžmenta sa ciljem postizanja VIŠE sa MANJE.

Istraživanje menadžmenta & pozicioniranje zaposlenih Najvrjedniji rezultat istraživanja menadžmenta u posljednjih nekoliko godina jeste snažan menadžment i odgovornosti koje podrazumijevaju različite vrste mjera poboljšanja.Mi kreiramo živopisno i dopadljivo radno mjesto koje zadovoljava naše zaposlene i privlačno je na tržištu rada, kontinuirano ulažući napore da se bude među Top 3 poslodavca u Crnoj Gori. Konačno je to i dokazano rezultatima drugog po redu istraživanja “Najbolje mjesto za rad u Crnoj Gori” 2013./2014. Crnogorski Telekom je osvojio tri nagrade:

Najbolja kompanija za rad u Crnoj Gori – glavna nagrada Najatraktivniji poslodavac –

Prvo mjesto u istraživanju među studentima Specijalna nagrada: Fer plej nagrada

Posvećenost ONE Deutsche Telekom Evropa (ONE DT EU) CT je aktivno koristio rezultate ankete zaposlenih kako bi podigao zadovoljstvo zaposlenih, angažovanje, motivaciju, svijest o strategiji i posvećenost ONE DT EU. Prema rezultatima ankete zaposlenih u 2013. godini, mi smo zabilježili najbolje rezultate u Grupi koji se odnose na: Saradnju - 80%; Čuo/la sam za ONE DT EU: 72%; Povezan sa DT Grupom: 67%.

Socijalni dijalog & povoljnosti za zaposlene Nakon sporazuma sa Sindikatom, HR je počeo sa sprovođenjem pro-grama za rješavanje stambenih pitanja zaposlenih. 148 zaposlenih (20% od ukupnog broja) je steklo pravo na stambeni kredit. Druge povoljnosti realizovane u saradnji sa socijalnim partnerima su brojne sportske i ponude za rekreaciju zaposlenih; medicinski pregledi za zaposlene i njihovu djecu uključujući i godišnji sistematski pregled dok su u toku pregovori o unaprijeđenom zdravstvenom osiguranju. I kvalitet i kvantitet proširene ponude povoljnosti zaposlenih u 2013. godini su visoko cijen-jeni od strane zaposlenih. Kultura zasnovana na učinku U namjeri da se proširi sistem upravljanja učinka, napravili smo odlučujući korak naprijed u 2013. godini u poređenju sa prethodnim godinama, kada su samo menadžeri bili pokriveni sistemom bonusa. Uvođenjem bonus šeme za zaposlene i podsticajne šeme u poslovni-cama, svi zaposleni Crnogorskog Telekoma su pokriveni adekvatnom finansijskom motivacionom šemom. Konačno, kreirali smo preduslove za naknade zasnovane na učincima za sve zaposlene u Kompaniji. Optimizacija obuke i razvojne ponude Programi za razvoj lidera ponuđeni kroz Menadžment akademiju u 2013. godini su usmjereni na povećenje znanja i vještina koje se odnose na upravljanje kompetencija i saradnju kao i na povećanje sposobnosti na sopstveni razvoj i samoocjenjivanje.Kako je Katalog za obuku zaposlenih izvanredno prihvaćen – nas-tavili smo da ispunjavamo očekivanja i potrebe zaposlenih vezane za upravljanje projektima, finansije za nefinansije, komunikacione vještine, upravljanje vremenom itd.U 2013. godini, po prvi put, HR je uveo Program za ekspertsku izvrs-nost kao treći stub u programu treninga i razvoja. Akademija prodaje koja ulazi u treću godinu je i dalje visoko podržana od strane HR-a.

Efikasna kompanija

Kako bi podržao implementaciju efikasne organizacije i poslovanja, HR je počeo sa kreiranjem okvira za buduće smanjenje složenosti i radnog pritiska: regulativa i proces revizije, standardizacija HR procesa i prije svega e-inicijative koje omogućavaju pružanje tradicionalne HR usluge onlajn putem.

E-HR Arhiva, strateški vođen projekat počeo je kao primjer vanredne saradnje sa Magyar Telekom-om. Cilj ovog projekta je da se automatizuje i digitalizuje rukovanje papirnih dokumenata propisanih zakonom.

Kako bi podržao i poboljšao ideju jednostavnosti u dnevnom poslu, HR je takođe razvio jedinstvenu aplikaciju (Ostavi svoj trag!) kako bi prikupio strateški važne ideje koje dolaze od zaposlenih.

Na ovaj način HR doprinosi transformaciji poslovanja ka e-kompaniji.

27korporaTivna odgovornosT

korporativna odGovornost

Korporativna odgovornost je dio naše korporativne kulture već dugo godina; ona uključuje i integralni je dio svih naših poslovnih aktivnosti. Kao jedna od vodećih kompanija u zemlji, Crnogorski Telekom ima za cilj da se uključi u sve sfere koje su važne za crnogorsko društvo. Pored nastojanja da nudi najsavremenije telekomunikacione usluge našim korisnicima, mi želimo da aktivno učestvujemo u razvoju zajednice u kojoj poslujemo i čiji smo dio.

U aprilu 2013.godine Privredna komora Crne Gore nagradila je Crno-gorski Telekom sa Godišnjom nagradom za društvenu odgovornost u 2012.godini.

Na tradicionalnoj godišnjoj dodjeli nagrada za filantropiju Iskra, u decembru 2013.godine, Telekom je dobio specijalno priznanje za korpo-rativnu filantropiju. Dodjela nagrada Iskra je organizovana u saradnji sa Fondom za aktivno društvo, Privrednom komorom Crne Gore, Minis-tarstvom održivog razvoja i turizma i Uprave za dijasporu u Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija.

Telekom je kompanija koja uvijek održava ravnotežu između ekonomskih i socijalnih ciljeva dok su istovremeno odgovorni za zajednicu i sopst-veno pozicioniranje na društveno odgovoran način. Oblasti na koje smo se fokusirali su: obrazovanje, zdravlje i životna sredina, kultura i podrška zajednici.

Razvoj informacionog društva u Crnoj GoriKao vodeći širokopojasni provajder u zemlji, Crnogorski Telekom ima odgovornost prvog državnog partnera na njenom putu da postane informaciono društvo.

Sedam godina za redom, Crnogorski Telekom omogućava besplatan internet pristup preko ADSL-a svim osnovnim i srednjim školama u zemlji.Tokom 2013. godine, oko 150 crnogorskih škola imalo je koristi od ovoga. Ovaj projekat je implementiran zajedno sa Ministarstvom prosvjete i nauke.

Dvije godine za redom, Telekom podržava organizaciju Hakaton, takmičenje za mlade programere. U 2013. godini, Kompanija je podržala Nacionalno takmičenje elektronike za srednjoškolce u Podgorici.

Sport, muzika i kultura pokreću ljudeNaša platforma za sponzorstva se fokusira na sport, muziku i kulturu – čime se odlično podvlači naš slogan – “Podijeli doživljaj” i omogućava da se širok spektar nezaboravnih trenutaka može podijeliti.

U okviru strategije sponzorstva kompanije, sport ima posebno mjesto jer je i ovo važno mjesto za razvoj zdravog, modernog i naprednog društva. Kompanija je zlatni sponzor crnogorske fudbalske reprezentacije i generalni sponzor Telekom Prve crnogorske fudbalske lige. Pored

toga, u 2013. godini Telekom je podržao i sponzorisao košarkaški klub Budućnost.

Kada je u pitanju muzika, kao jedna od glavnih tema strategije sponzorst-va, kao i svake godine, bili smo pokrovitelji brojnih muzičkih događaja i aktivnosti jer smatramo da je to univerzalan jezik za sve generacije. Udružili smo se sa organizacijama širom Crne Gore i podržali smo hip-hop festival “Asfaltiranje” u Podgorici, “Southern soul festival” u Ulcinju kao i koncertnu turneju Sergeja Ćetkovića.

U oblasti kulture, Crnogorski Telekom je bio partner nekoliko organizaci-ja sa ciljem podrške različitih projekata i fokusom na mlade i obrazovan-je. Aktivnosti ovih organizacija su od vitalnog značaja za crnogorsku umjetničku scenu.

U 2013. godini, Kompanija je nastavila da podržava Gradsko pozorište u Podgorici i time bila sponzor pozorišne sezone 2013./2014. Kompanija je takođe sponzor “Underhill festivala”, međunarodnog dokumentarnog filmskog festivala koji je na repertoaru imao seriju koncerata, filmskih projekata i predavanja u Podgorici. Telekom je podržao “Internacionalni TV festival” u Baru, “Međunarodni festival mode” u Kotoru, “Internaciona-lni festival lutkarstva” u Podgorici i “Durmitor Eko festival Žabljak”.

Zaštita životne sredine i energetska efikasnost

U 2013.godini, Crnogorski Telekom je nastavio da sprovodi niz mjera za uštedu energije i da učini poslovanje energetski efikasnijim. Potrošnja energije je smanjena kroz niz različitih mjera u posmatranom periodu.

U martu 2013.godine, Kompanija je učestvovala u globalnim kampan-jama “Sat za planetu” i “Dan planete Zemlje” sa ciljem podizanja svijesti o pitanjima koja se tiču klimatskih promjena. Kompanija konstantno promoviše upotrebu održivih rješenja među svojim korisnicima i zapo-slenima, na primjer, promovisanje imejl računa, onlajn registraciju itd.

Crnogorski Telekom je vlasnik tri bazne stanice koje koriste obnovljive izvore energije. To je oprema vrhunske tehnologije koja koristi snagu sunca i vjetra. Ovaj projekat je dio šire inicijative Kompanije da se bavi pitanjima globalnog zagrijavanja i zaštite životne sredine.

Podrška zajednici

U 2013. godini Telekom je podržao veliki broj nevladinih organizacija i organizacija koje se bave problemima socijalno ugroženih grupa ili promovišu dobra djela i inicijative za društvo. Neke od glavnih donacija u 2013. godini: donacija dva potpuno opremljena vozila Institutu za hitnu zdravstvenu zaštitu Crne Gore, donacija televizora i besplatne IPTV pretplate za obdaništa u saradnji sa NVO Roditelji, pridruživanje kampanji za prikupljanje sredstava za kupovinu uređaja za mamografiju državnoj bolnici na Cetinju, podržavanje projekta testiranje šećera u krvi djeci u osnovnim školama u nekoliko opština (u saradnji sa Udruženjem pacijenata dijabetesa i bolesti srca), podržavanje incijativa Banke hrane Crne Gore, pridruživanje kampanji o ranoj dijagnozi i preventivnim ispiti-vanjima, iniciranoj od strane Ministarstva zdravlja i podrška nacionalnoj kampanji mjesec o podizanju svijesti o raku dojke.

28

Crnogorski Telekom a.d. podgoriCaFinansijski izvještaji sastavljeni u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja za godinu završenu 31. decembra 2013.

30

sadržaj

StranaIzvještaj nezavisnog revizora 29Izvještaj o finansijskom položaju 31Izvještaj o ukupnom rezultatu 32Izvještaj o tokovima gotovine 33Izvještaj o promjenama na kapitalu 34 Napomene uz finansijske izvještaje 35-85

31finansijska 2013. godina

izvješTaj o finansijskom položaju

Iznosi u EUR Na danNapomena 31. decembar 2013. 31. decembar 2012.

AKTIVAStalna imovinaNekretnine i oprema 5 88,326,493 96,161,284Nematerijalna ulaganja 6 17,517,186 14,894,183Dugoročni krediti i ostala potraživanja 7 8,420,618 6,686,993 Ukupna stalna imovina 114,264,297 117,742,460

Obrtna imovinaZalihe 8 2,277,817 2,615,203Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja 9 23,940,228 21,906,579Kratkoročni depoziti u bankama 10 54,000,000 32,000,000Gotovina i gotovinski ekvivalenti 11 3,684,312 26,438,865Ukupna obrtna imovina 83,902,357 82,960,647Ukupno aktiva 198,166,654 200,703,107

PASIVAKapital i rezerve pripisive akcionarimaAkcijski kapital 13 140,996,394 140,996,394Neraspoređena dobit 24,823,321 28,878,790Ukupan akcijski kapital i rezerve 165,819,715 169,875,184

OBAVEZEDugoročne obavezeOdložene poreske obaveze 17 2,076,700 2,105,814Rezervisanja 16 757,642 635,382Ukupne dugoročne obaveze 2,834,342 2,741,196Ukupne obaveze 32,346,939 30,827,923

Kratkoročne obavezeObaveze prema dobavljačima i ostale obaveze 15 26,270,623 22,868,789Obaveze za porez na dobit 2,315,364 2,615,564Rezervisanja 16 926,610 2,602,374Ukupne kratkoročne obaveze 29,512,597 28,086,727

Ukupno pasiva 198,166,654 200,703,107

Napomene na stranama od 35 do 85 čine sastavni dio ovih finansijskih izvještaja.

Ovi finansijiski izvještaji koji će biti naknadno odobreni od strane Odbora direktoraCrnogorskog Telekoma A.D. potpisani su od strane:

Ruediger Schulz Manfred KnappIzvršni direktor Finansijski direktor

32

izvješTaj o ukupnom rezulTaTu

Iznosi u EUR Za godinu završenu 31. decembraNapomena 2013 2012

Prihodi

Usluge fiksne telefonije i interneta 18 a 61,721,861 63,123,809 Usluge mobilne telefonije 18 b 47,227,529 50,953,125 Ukupni prihodi 108,949,390 114,076,934

Ostali poslovni prihodi 19 1,241,336 249,665

Troškovi poslovanjaTroškovi zaposlenih 20 (22,671,829) (20,674,655)Troškovi amortizacije i obezvređenja 21 (19,491,584) (21,432,308)Troškovi usluga drugih operatera 22 (14,972,947) (18,237,414)Nabavna vrijednost prodate telekomunikacione opreme (6,779,225) (5,784,610)Ostali troškovi poslovanja 23 (26,136,462) (27,097,037)Ukupno troškovi poslovanja (90,052,047) (93,226,024)

Dobit iz poslovanja 20,138,679 21,100,575

Finansijski prihodi 24 1,290,640 2,855,494Finansijski rashodi 24 (298,536) (845,260)Finansijski prihodi -neto 992,104 2,010,234

Dobit prije oporezivanja 21,130,783 23,110,809

Porez na dobit 25 (2,286,252) (3,170,805)

Dobit tekuće godine 18,844,531 19,940,004

Ostali sveobuhvatni prihod tekuće godine - -Ukupni sveobuhvatni prihod tekuće godine 18,844,531 19,940,004

Akcionarima društva 18,844,531 19,940,004Zarada po akciji Društva u toku perioda (izražena u EUR po akciji)

- osnovna i čista 26 0.40 0.42



izvješTaj o Tokovima goTovine

(Iznosi u EUR) Za godinu završenu 31. decembraNapomena 2013 2012

Tokovi gotovine iz poslovnih aktivnosti

Gotovina generisana iz poslovnih aktivnosti 31 35,919,610 41,629,270Plaćene kamate 24 (11,252) (144,634)Plaćen porez na dobit 25 (2,615,564) (3,080,020)Neto priliv gotovine iz poslovnih aktivnosti 33,292,794 38,404,616

Tokovi gotovine iz aktivnosti investiranjaNabavka osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja 5,6 (10,753,989) (13,898,095)Povećanje kratkoročnih depozita u bankama 19,000,000 26,900,000Smanjenje kratkoročnih depozita u bankama (41,000,000) (13,700,000)Naplaćene kamate 1,147,798 2,507,882Prilivi od prodaje osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja 174,544 252,685Smanjenje/(povećanje) dugoročnih kredita zaposlenima i ostalih potrazivanja 7 (1,733,625) 383,683Neto odliv gotovine iz aktivnosti investiranja (33,165,272) 2,446,155

Tokovi gotovine iz aktivnosti finansiranjaPlaćene dividende većinskim i manjinskim akcionarima 27 (22,882,076) (16,504,600)Neto odliv gotovine iz aktivnosti finansiranja (22,882,076) (16,504,600)

Neto povećanje/(smanjenje) gotovine i gotovinskih ekvivalenata (22,754,554) 24,346,171

Gotovina i gotovinski ekvivalenti na početku perioda 26,438,865 2,093,407Efekat kursnih razlika 1 (713)Gotovina i gotovinski ekvivalenti na kraju perioda 11 3,684,312 26,438,865

Napomene na stranama od 35 do 85 čine sastavni dio ovih finansijskih izvještaja..

34

izvješTaj o promjenama na kapiTalu

Akcijski kapital Statutarne rezerve Neraspoređena dobit Ukupno

Stanje 1. januara 2012. godine 140,996,394 8,046,359 17,392,427 166,435,180

Dividende - - (16,500,000) (16,500,000) Prenos u statutarne rezerve (Napomena 14) - (8,046,359) 8,046,359 -

Dobit tekuće godine - - 19,940,004 19,940,004

Ostali sveobuhvatni prihod tekuće godine - - - -

Stanje 31. decembra 2012. godine 140,996,394 - 28,878,790 169,875,184

Stanje 1. januara 2013. godine 140,996,394 - 28,878,790 169,875,184 Dividende - (22,900,000) (22,900,000)Dobit tekuće godine - 18,844,531 18,844,531Ostali sveobuhvatni prihod tekuće godine - - -

Stanje 31. decembra 2013. godine 140,996,394 - 24,823,321 165,819,715



1. opšTe informaCije

Crnogorski Telekom A.D. (u daljem tekstu: “Crnogorski Telekom“ ili “Društvo“), pruža usluge fiksne i mobilne telefonije, interneta i ostale telekomu-nikacione usluge u Crnoj Gori, kao i lokalne, nacionalne i međunarodne telefonske usluge, uz široku paletu drugih telekomunikacionih usluga koje uključuju mobilnu mrežu, internet, iznajmljene linije, mrežu za prenos podataka, usluge kablovske televizije i ostalih telekomunikacionih usluga u Crnoj Gori.

Društvo je akcionarsko društvo koje se kotira na Montenegro berzi (TECG). Magyar Telekom Nyrt. (u daljem tekstu: “Magyar Telekom”) je u 2005. go-dini postao većinski vlasnik sa 76,53% udjela. Skupština Akcionara Crnogorskog Telekoma A.D. je 30. aprila 2009. godine donijela odluku o spajanju njegovih kćerki kompanija T Mobile CG d.o.o. i Internet CG d.o.o. u ‘Crnogorski Telekom AD’.

Deutsche Telekom AG (“DTAG”) je krajnji kontrolni vlasnik Magyar Telekom Plc. sa 59,21% akcija u vlasništvu. Deutsche Telekom (“DT”) Grupu konstituiše više provajdera fiksne telefonije, mobilne telefonije i IT usluga širom svijeta, sa kojima Magyar Telekom Grupa ima redovne transakcije.

Sjedište Telekoma je u Podgorici, ulica Moskovska 29. Na dan 31. decembra 2013. godine, Društvo je imalo 687 zaposlenih (na dan 31. decembra 2012. godine 774 zaposlenih).

Istraga određenih konsultantskih ugovora

Kao što je i ranije navedeno, u toku obavljanja revizije finansijskih izvještaja Magyar Telekoma za 2005. godinu, PricewaterhouseCoopers Könyv-vizsgáló és Gazdasági Tanácsadó Kft. (PwC) je identifikovao dva ugovora čija priroda i poslovne namjere nisu bile jasno iskazane. U februaru 2006. godine, Odbor za reviziju Magyar Telekoma angažovao je White & Case LLP (“nezavisne istražitelje” ili “White & Case”), svoje nezavisne pravne savjet-nike, kako bi obavili unutrašnju istragu po pitanju da li je Magyar Telekom, ili neka njegova kompanija, izvršio plaćanja po osnovu ovih ili nekih drugih ugovora, potencijalno zabranjenih od strane Američkih zakona i regulativa, uključujući Dekret o postupcima strane korupcije („FCPA“), ili internu politiku društva. Odbor za reviziju je informisao američko Ministarstvo pravde („DOJ“) i američku Komisiju za hartije od vrijednosti („SEC“) i mađarski nadležni organ za finansijsku kontrolu o ovoj unutrašnjoj istrazi.

Odbor za reviziju je 2. decembra 2009. godine dostavio Odboru Direktora Magyar Telekoma „Izvještaj o istrazi Odboru za reviziju Magyar Telekoma“, od 30. novembra 2009. godine (Finalni izvještaj). Odbor za reviziju je nagovijestio da smatra da je pripremanjem finalnog izvještaja, a na bazi trenutnih dokaza, White & Case okončao svoju nezavisnu unutrašnju istragu.

36

1. opšTe informaCije (nasTavak)

Istraga određenih konsultantskih ugovora (nastavak)

Finalni izvještaj sadrži sledeće zaključke i dokaze koji su na raspolaganju Odboru za reviziju i njegovim savjetnicima:

Informacije koje je sakupio Odbor za reviziju i njegovi savjetnici u toku istrage pokazuje grubo nepoštovanje i nedostatak posvećenosti za uspostav-ljanje saglasnosti na najvišim nivoima Magyar Telekoma, Crnogorskog Telekoma i Makedonskog Telekoma tokom perioda za koji je sprovedena istraga.

Kao što je i ranije navedeno, u slučaju pomenutih ugovora, nema „dovoljno dokaza da se utvrdi da je EUR 7 miliona troškova vezanih za četiri kon-sultantska ugovora napravljeno za legitimne poslovne svrhe“ kao i da postoji „potvrdan dokaz da su pomenuti troškovi služili u neispravne svrhe“. Pomenuti ugovori nisu pravilno prikazani u finansijskim izvještajima Magyar Telekoma, kao ni njegovih relevantih zavisnih društava. Dva ugovora u ukupnom iznosu od EUR 2.88 miliona je zaključio Crnogorski Telekom i njegovo zavisno društvo, dok se druga dva ugovora odnose na druge članice Magyar Telekom Grupe.

2007. godine, Vrhovni državni tužilac Crne Gore obavijestio je Odbor direktora Crnogorskog Telekoma o svom zaključku da ugovori koji su predmet unutrašnje istrage u Crnoj Gori ne sadrže elemente koji se mogu protumačiti kao kriminalne radnje na osnovu kojih bi se u Republici Crnoj Gori mogle podnijeti tužbe. Međutim, od 2007. godine Vrhovnom Državnom Tužiocu Crne Gore je dostavljana sva nova dokumentacija, svi novi podaci, koji su postali dostupni Crnogorskom Telekomu a povezani su sa slučajem.

Takođe, Ministarstvo unutrašnjih poslova Makedonije i Kancelarija glanog tužioca Mađarske počeli su istražne ativnosti koje su prethodno bile pred-met interne istrage. Ove istražne radnje se nastavljaju i svi relevantni partneri Crnogorskog Telekoma će nastaviti da sarađuju na ovim istragama.

DOJ i SEC su takođe počele svoje istražne aktivnosti koje su prethodno bile predmet interne istrage. Tokom 2011. godine Magyar Telekom je zaključio finansijsko poravnanje sa DOJ i SEC kako bi se zatvorila njihova dalja istraga. Ovim poravnanjem je zatvorena istraga koju su DOJ i SEC vodili u vezi sa učešćem Magyar Telekoma u pomenutom slučaju. 24. januara 2014 godine SEC je dao insturkciju svom braniocu da prekine sa daljim istražnim radnjama vezanim za korupciju u Crnoj Gori.

Na dan 31. decembra 2013. godine gore pomenute istrage nisu imale uticaja na finansijske izvještaje Društva.

2. pregled znaČajnih raČunovodsTvenih poliTika

Osnovne računovodstvene politike primjenjene za sastavljanje ovih finansijskih izvještaja navedene su u daljem tekstu. Ove politike su konzistentno primjenjene na sve prikazane godine, osim ako drugačije nije naznačeno.

2.1. Osnov za sastavljanje

Finansijski izvještaji Crnogorskog Telekoma A.D. su pripremljeni u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja (IFRS) koje je ob-javio Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB), koji su bili na snazi u periodu sastavljanja finansijskih izvještaja Društva i u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji Crne Gore. Finansijski izvještaji su sastavljeni u skladu sa konvencijom istorijskog troška modifikovanog za efekte procjene vrijednosti finansijskih srestava namijenjenih prodaji.


2. pregled znaČajnih raČunovodsTvenih poliTika (nasTavak)

Sastavljanje finansijskih izvještaja u skladu sa IFRS zahtijeva primjenu izvjesnih ključnih računovodstvenih procjena. Ono, takođe, zahtijeva da ruko-vodstvo koristi svoje prosuđivanje u primjeni računovodstvenih politika Društva. Oblasti koje zahtijevaju prosuđivanje većeg stepena ili veće složenosti, odnosno oblasti u kojima pretpostavke i procjene imaju materijalni značaj za finansijske izvještaje objelodanjeni su u napomeni 4.

Društvo ima obavezu da vodi svoje računovodstvene evidencije i sastavlja finansijske izvještaje u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji Crne Gore (“Sl. list RCG”, br. 69/2005, „Sl. list CG“, br. 80/08 i 32/11), i posebno u skladu sa relevantnom zakonskom odlukom koja definiše obaveznu primjenu IFRS u Republici Crnoj Gori (“Sl. list RCG”, br. 69/2002).

Finansijski izvještaji Društva su predloženi za odobrenje od strane Odbora Direktora Društva. Godišnja Skupština akcionara, koja je ovlašćena da odo-bri i prihvati finansijske izvještaje, ima pravo da zahtijeva promjene prije prihvatanja. S obzirom da su većinski akcionari istovremeno i članovi Odbora Direktora Duštva koje predlaže finansijske izvještaje, vjerovatnoća potencijalnih izmjena zahtjevanih od strane Skupštine akcionara je mala, i takvih izmjena nije bilo u prošlosti.

Zvanična valuta u Crnoj Gori i funkcionalna valuta Crnogorskog Telekoma A.D. je Euro (EUR).

2.1.1. Uporedni podaci

Uporedni podaci predstavljaju revidirane finansijske izvještaje sa stanjem na dan 31. decembra 2012. godine.

2.1.2. Promjene u računovodstvenim politikama i objelodanjivanjima

a) Novi i dopunjeni standardi usvojeni od strane Društva

MRS 1 (revidiran) - IASB je objavio izmjene i dopune MRS 1 Prezentacija finansijskih izvještaja u junu 2011. Izmjene i dopune MRS 1 zadržavaju pris-tup ‘jedan ili dva izvještaja’ po izboru Društva i samo se mijenja način kako se prikazuje Ukupan ostali finansijski rezultat: zahtijeva posebno objelo-danjivanje podzbirova za one elemente koji mogu biti reklasifikovani u račun dobitka ili gubitka u bilansu uspjeha (koji se mogu ponovo priznati) kao i one elemente koji neće biti reklasifikovani. Društvo je počelo primjenu izmijenjenog standarda zaključno sa 1. januarom 2013. godine.

MRS 19 Primanja zaposlenih je dopunjen tokom juna 2011. godine. Dopune se uglavnom odnose na oblasti koje nijesu značajne za Društvo (planovi definisanih primanja), dok one koje su značajne za Društvo nijesu rezultirale u promjeni priznavanja, mjerenja ili objelodanjivanja primanja zaposlenih.

IASB je objavio izmjene IFRS 7 Finansijski instrumenti: Objelodanjivanja u decembru 2011. IASB i FASB (Odbor za finansijske racunovodstvene standarde) su izdali zajedničke zahtjeve objelodanjivanja koji bi trebali pomoći da se bolje procijeni uticaj ili potencijalni uticaj dogovora o prebijanju na finansijski položaj društva. Zajednički zahtjevi za objelodanjivanje poboljšavaju transparentnost u izvještavanju o tome kako kompanije ublažavaju kreditni rizik, uključujući objavljivanje datih ili primljenih kolaterala. Revidirani standard je primijenjen za finansijske periode koji počinju na dan, ili poslije 1. januara 2013. Izmijenjeni stadard nije doveo do značajnih promjena u finansijskim izvještajima Društva.

38


a) Novi i dopunjeni standardi usvojeni od strane Društva (nastavak)

IFRS 13 - IASB je objavio IFRS 13 - Mjerenje fer vrijednosti u maju 2011. kako bi jedan standard zamijenio smjernice o mjerenju fer vrijednosti u postojećoj IFRS računovodstvenoj literaturi. Ovaj standard je rezultat zajedničkih napora od strane IASB i FASB za razvojem konvergiranog okvira fer vrijednosti. IFRS 13 definiše fer vrijednost, daje smjernice o tome kako utvrditi fer vrijednost te zahtijeva objelodanjivanja o mjerenjima fer vrijednosti. Međutim, IFRS 13 ne mijenja zahtjeve u pogledu stavki koje treba mjeriti ili iskazati po fer vrijednosti. IFRS 13 nastoji povećati konzistentnost i upor-edivost mjerenja fer vrijednosti u srodnim podacima kroz ‘hijerarhiju fer vrijednosti’. Hijerarhija kategorizuje ulaze koji se koriste za validacione tehnike u tri nivoa. Hijerarhija daje najveći prioritet (nekorigovanim) kvotnim cijenama na aktivnim tržištima za identična sredstva ili obveze, kao i najniži prior-itet neprimjetnim inputima. Ako se inputi korišćeni za mjerenje fer vrijednosti kategoriziraju u različite nivoe u hijerarhiji fer vrijednosti, fer vrijednost mjerenja je kategorizovan u cijelosti na nivo najnižeg inputa koji je značajan za ukupno mjerenje (na bazi primjene procjena). Revidirani standard je primijenjen za finansijske periode koji počinju na dan, ili poslije 1. januara 2013. Izmijenjeni stadard nije doveo do značajnih promjena u finansijskim izvještajima Društva.

b) Novi standardi i tumačenja koji još nisu usvojeni u 2013 koji nisu relevantni za Društvo

IFRIC 20 - U oktobru 2011. godine IASB je objavio IFRIC 20 – Troškovi odlaganja rudarskog otpada nastalog aktivnostima površinske eksploatacije. Kako se Crnogorski Telekom ne bavi rudarskom aktivnošću, ova interpretacija neće imati nikakvog uticaja na finansijske izvještaje Društva.

IFRS 1 – u 2012 godini, IASB obavljuje dopunu IFRS 1. Kako je Crnogorski Telekom već usvojio IFRS, dopuna neće imati uticaja na finansijske izvještaje Društva.

MRS 32 (revidiran) - IASB je objavio izmjene i dopune MRS-a 32 Financijski instrumenti: Objava se desila u Decembru 2011. Izmjene i dopune MRS-a 32 pojašnjava IASB zahtjeve za prebijanje finansijskih instrumenta. Izmjene se bave nedoslednostima u tekućoj praksi prilikom primjene prebijanja koje je regulisano u MRS 32. Ovim se pojašnjava: Značenje „trenutno ima zakonsko pravo na prebijanje priznatih iznosa“; kao i Da se neki sistemi bruto poravnjanja mogu smatrati ekvivalentima neto poravnanju.

Revidirani standard je primijenjen za finansijske periode koji počinju na dan, ili poslije 1. januara 2014. Zahtijeva se retroaktivana primjena ovog amandmana. Ne očekujemo da će usvajanje izmijenjenog standarda dovesti do značajnih promjena u finansijskim izvještajima Društva. Evropska Unija je usvojila izmjene standarda.

IFRS 9 Finansijski instrumenti. Standard predstavlja prvi dio projekta zamjene MRS 39 („Finansijski instrumenti: priznavanje i mjerenje“) novim stan-dardom IFRS 9 Finansijski instrumenti. IFRS 9 odredjuje klasifikaciju i priznavanje finansijskih sredstava i obaveza. Preostale faze projekta, odlaganje sa obezvrjeđenjem finansijskih instrumentat i hedžing računovodstvo, kao i ostatak projekta vezan za prestanak priznavanja, su u toku.

Finansijska sredstva – Prilikom početnog priznvanja, IFRS 9 zahtijeva da se finansijska sredstva vrednuju po fer vrijednosti. Nakon početnog prizna-vanja, finansijska sredstva nastavljaju da se mjere na osnovu njihove klasifikacije pod IFRS 9. Gdje je finansijsko sredstvo klasifikaovano i mjereno po amortizovanom trošku, zahtijeva da se radi test obezvređenja u skladu sa MRS 39. IFRS 9 definiše pravila za klasifikaciju koja su prikazana u nastavku teksta.



b) Novi standardi i tumačenja koji još nisu usvojeni u 2013 koji nisu relevantni za Društvo (nastavak)

IFRS 9 zahtijeva da se finansijska sredstva klasifikuju na osnovu naknadnog vrednovanja ili po metodi amortizovanog troška ili po fer vrijednosti. Postoje dva uslova koja treba da budu zadovoljena da bi se sredstvo priznalo po amortizovanom trošku: (1)Potrebno je da postoji cilj društva da kroz biznis model upravlja finansijskim sredstvima kako bi bilo u stanju da prikupi ugovorene novčane tokove, kao i (2) ugovorni uslovi dovode do novčanih tokova određenih datuma koji predstavljaju isključivo otplate glavnice i kamate na preostali dio duga. Tamo gdje ovi uslovi ne mogu da budu zado-voljeni, finansijska srestva se klasifikuju po fer vrijednosti.

Opcija Fer vrijednosti: IFRS 9 dozvoljava entitetu da odredi instrumente, koji bi inače bili klasifikovani u kategoriju amortizovanog troška, da se priznaju po fer vrednosti kroz bilans uspeha ako takvo priznavanje eliminiše ili značajno smanjuje nedoslednosti u odmeravanju ili priznavanju („računovodstveno neslaganje“).

Finansijski instrumenti: Podrazumijevana kategorija za vlasničke instrumente je priznavanje po fer vreijdnosti kroz bilans uspeha. Međutim, standard kaže da entitet može učiniti neopozivi izbor prilikom inicijalnog priznavanja da prikaže sve promjene fer vrijednost za učešća u kapitalu koji se ne drže radi trgovanja u ostalom sveobuhvatnom prihodu. Ovi dobici ili gubici po fer vrijednosti se ne prijavljuju kao dio profita ili gubitka izveštajnog entiteta, čak i kada je dobitak ili gubitak realizovan. Samo dividende koje su primljene od ovih investicija se izvještavaju u dobitku ili gubitku.

Ugrađeni derivati: Zahtjevi MRS 39 kod ugrađenih derivata su izmenjeni tako da više nije obavezno razdvajanje finansijskih sredstava kod nosioca ugovora.

Reklasifikacija: IFRS 9 zahtjeva reklasifikaciju između fer vrijedsnosti i amortizovanog troška kada i samo kada postoji promjena u biznis modulu entiteta. „Kontaminaciona pravila“ koja su postojala u MRS 39 su eliminisana.

Finansijske obaveze – IFRS 9 „Finansijski Instrumenti“ postavlja računovodstvena pravila za finansijske obaveze i mijenja postojeća pravila u MRS 39 „Finansijski instrumenti: priznavanje i mjerenje“. Novo pravilo glasi:

Preuzimaju se pravila MRS 39 za priznavanje i prestanak priznavanja i ostaju nepromijenjena. Preuzima se većina zahtjeva MRS 39 za klasifikaciju i mjerenje. Eleminiše se izuzetak od vrednovanja po fer vrijednosti za obaveze za derivate koje su povezane i koje se moraju poravnati na osnovu isporuke

nekotiranog instrumenta kapitala. Mijenjaju se pravila vezana za opciju fer vrednovanja obaveza za rešenje sopstvenog kreditnog rizika.

IASB je izdao dopune IFRS 9 u decembru 2011. i u novembru 2013, i odložio obaveznu primjenu IFRS 9. Odlaganje će omogućiti da sve faze IFRS 9 projekta imaju isti datum stupanja na snagu. Izmjene takođe pružaju olakšanje uslova koji regulišu prikaz uporednih finansijskih podataka za efekat primjene IFRS 9. Ovo oslobađanje je prvobitno dozvoljeno samo kompanijama koje odluče da primenjuju IFRS 9 prije 2012. Umjesto toga , dodatna prelazna obelodanjivanja biće obavezna da bi omogućila investitorima da razumeju efekat primene IFRS 9 na klasifikaciju i merenje finansijskih instrumenata. Usvajanje novog standarda najverovatnije će dovesti do promena u finansijskim izveštajima Društva, tačan uticaj se trenutno analizira. Evropska unija još nije prihvatila standard niti njegove izmene i dopune .

IFRS 10, IFRS 12, MRS 27 (dopunjen) kao i MRS 28 (dopunjen) – IASB je objavio IFRS 10 – Konsolidovani finansijski izvještaji, IFRS 11 – Zajednički aranžmani, IFRS 12 - Obelodanjivanje udjela u drugim pravnim licima”, kao i izmjene MRS 27 – Zasebni Finansijski Izvještaji i MRS 28 – Ulaganja u pridružne subjekte od maja 2011. godine.

40



IFRS 10 mijenja uputsva konsolidacije koja su važila u MRS 27 Konsolidovani i pojedinacni finansijski izvještaji kao i SIC 12 Konsolidacija - entiteta za posebne namjene uvođenjem jedinstvenog modela za konsolidaciju svih subjekata na osnovu kontrole, bez obzira na prirodu ulaganja (tj. , da li je entitet kontroliše preko glasačkih prava investitora ili preko drugih ugovornih aranžmana kao što je uobičajeno kod entiteta za posebne namjene). Prema IFRS 10, kontrola se zasniva na tome da li investitor ima:

Moć upravljanja nad investiciojom Izloženost ili prava na varijabilni povraćaj po osnovu njegovog udjela u investiciji kao i sposobnost da kosisti moć na investiciojom da bi uticao na

iznos povraćaja.

IFRS 11 uvodi nove računovodstvene zahtjeve za zajedničke aranžmane, zamjenjujuci MRS 31 - Učešća u zajedničkim poduhvatima. Opcija da se primenjuje metod proporcionalne konsolidacije kada je u pitanju računovodstvo zajednički kontrolisanih entiteta je ukinuta. Pored toga, IFRS 11 eliminiše zajednički kontrolisana sredstva i uvodi razliku samo između zajedničkih operacija i zajedničkih poduhvata. Zajednička operacija jezajednički aranžman kojim stranke koje imaju zajedničku kontrolu imaju prava na imovini i obavezama u odnosu na zajdničke obaveze. Zajednički poduhvat je zajednički aranžman, kojim su stranke koje imaju zajedničku kontrolu imaju pravo nad neto imovinom.

IFRS 12 zahtjeva objelodanjivanje o oba entiteta kako konsolidovanih tako i nekonsolidovanih subjekata u kojima entitet ima učešće. Cilj IFRS 12 je da zahteva informacije, tako da korisnici mogu da ocenjuju finansijski izveštaj na osnovu kontrole, ograničenja na konsolidovanom aktivom i pasivom, izloženosti riziku koja proističe iz učešća u nekonsolidovanim pravnim licima i ne kontrolisanim držaocima interesa u aktivnostima konsolodivanih entiteta. Zahtjevi koji se odnose na posebno finansijsko izveštavanje su nepromenjeni i uključeni su u izmenjenom MRS 27 - pojedinačni finansijski izveštaji. Ostali delovi MRS 27 se zamenjuje IFRS 10.

MRS 28 - Investicije u pridružene entitete i zajedničke poduhvate mijenja se u skladu za promjene na osnovu publikacije IFRS 10, IFRS 11 i IFRS 12 .

IASB je izdao izmjene i dopune IFRS 10, IFRS 11 i IFRS 12 u junu 2012. Izmjene pojašnjavaju smjernice tranzicije prema IFRS 10 konsolidovanih finansijskih izveštaja i pružaju dodatna tranzicionai olakšanja u IFRS 10, IFRS 11 Zajednički aranžmani i IFRS 12 objelodanjivanje interesa u drugim entitetima, ograničavajući uslov da se pruže uporedni podaci za samo korigovanog prethodng uporednog perioda. Osim toga, za obelodanjivanja koja se odnose na nekonsolidovana pravna lica , amandmani se ukloni uslov prikaza uporednih podatka za period prije prve primjene IFRS 12.

Društvo će primjenjivati paket od pet novih i revidiranih standarda za godišnje periode koji počinju na dan ili nakon 1. januara 2014. Ne očekuje se da će njihovo usvajanje dovesti do značajnih promena u finansijskim izveštajima Društva. Evropska unija je usvojila nove standarde i amandmane iz maja 2011 .

MRS 36 (dopunjen) - IASB je objavio Objelodanjivanja vezana za nadoknadiv iznos nefinansijsku imovine, izmjene i dopune MRS 36 - Umanjenje vrijednosti imovine u maju 2013. Izmjene se bave obelodanjivanjem informacija o nadoknadivom iznosu obezrijeđenih srestava ako je taj iznos zas-novan na fer vrijednosti umanjenoj za troškove raspolaganja. Prilikom izrade IFRS 13 Merenje fer vrijednosti, IASB je odlučio da izmjeni MRS 36 tako da zahtjeva objelodanjivanje u vezi nadoknadivog iznosa obezrijeđenih srestava. Izmjene pojašnjavaju IASB prvobitne namere: daobim tih obelodan-jivanja je ograničena na nadoknadivog iznosa obezrijeđenih srestava koja se zasniva na fer vrednost umanjenoj za troškove raspolaganja. Potrebna je retrospketivna primjena izmjena i dopuna za godišnje periode koji počinju na dan ili nakon 1. januara 2014 . Ne očekuje se da će usvajanje amand-mana dovesti do značajnih promena u finansijskim izveštajima Društva. Evropska unija još nije usvojila dopunu standarda.




MRS 39 ( dopunjen ) -IASB je objavio «Obnovu derivata i nastavak računovodstvo zaštite» , izmjene i dopune MRS 39 - Finansijski instrumenti: prizna-vanje i odmjeravanje u junu 2013. Izmjene će omogućiti računovodstvo zaštite da nastave u situaciji u kojoj derivat, koji je određen kao instrument zaštite, je obnovljen da izvrši poravnanje sa centralnim ugovaračem kao rezultat zakona ili propisa, ako se ispune posebni uslovi (u ovom kontekstu, obnova ukazuje da su strane u ugovoru su saglasne da se zamijeni prvobitni komitent sa novim). Ovo oslobađanje je uvedeno kao odgovor na zako-nodavne promene u mnogim jurisdikcijama koje bi dovele do široko rasprostranjene obnove ovakvih derivatiova. Ove zakonske promene su izazvane na osnovu preuzete obaveze od G20 da poboljša transparentnost i regulatorni nadzor nad derivativima na međunarodno konzistentan i nediskrimi-natoran način. Slične olakšice će biti uključeni u IFRS 9 Finansijski instrumenti. Primena amandmana je potrebana za godišnje periode koji počinju na dan ili nakon 1. januara 2014. Ne očekuje se da će se usvajanjem amandmana dovesti do značajnih promena u finansijskim izveštajima Društva. Evropska unija još nije usvojila dopunu standarda.

IFRIC 21 – IASB je izdao tumačenje IFRIC 21: dažbine, tumačenje o računovodstvu za dažbina nametnutih od strane vlada u maju 2013. IFRIC 21 je tumačenje MRS 37 Rezervisanja, potencijalne obaveze i potencijalna imovina. MRS 37 propisuje kriterijume za priznavanje obaveza, od kojih je jedan uslov za entitet da ima sadašnju obavezu kao rezultat prošlih događaja (poznat kao obavezujući događaj). Novo tumačenje pojašnjava da obavezujući događaj koji dovodi do obaveze plaćanja poreza je aktivnost opisana u relevantnim zakonima koji izaziva plaćanje dažbine. Primena IFRIC 21 je potrebno za godišnje periode koji počinju na dan ili nakon 1. januara 2014. Ne očekuje se da će donošenje novog tumačenja dovesti do značajnih promena u finansijskim izveštajima Društva - naša interpretacija je u skladu sa nedavno objevljenim IFRIC-om . Evropska unija još nije prihvatila tumačenje .

c) Novi standardi, dopune i implementacija koji još nisu stupili na snagu i koji nisu relevantni za Društvo

IFRS 10, IFRS 12, MRS 27 (dopunjen) – IASB je objavio “Investiciona Društva” (Dopunu IFRS 10, IFRS 12 i MRS 27) u oktobru 2012. Amandmani se odnose na posebne vrste poslovanja koje se mogu klasifikovati u investiciona Društva. Kako je Crnogorski Telekom jedno društvo i nema u svom sastavu investicionih društava iz zajedničkih sporazuma, dopunjeni standard nema uticaja na finansijske izvještaje Društva.

MRS 19 ( dopunjen ) -IASB je objavio izmjene i dopune MRS 19 - Primanja zaposlenih u novembru 2013 . Izmjene se odnose na doprinose od zaposlenih ili trećih lica na definisanim davanjima koji nisu relevantni za Društvo. Stoga dopunjeni standard neće imati nikakav uticaj na finansijske izveštaje Društva. Evropska unija još nije usvojila dopunu standarda.

2.2. Izvještavanje o segmentima

O poslovnim segmentima se izvještava na način koji je konzistentan sa internim izvještavanjem za potrebe glavnog donosioca poslovnih odluka. Glavni donosilac poslovnih odluka koji je odgovoran za raspodjelu resursa i procjenu rezultata poslovanja poslovnih segmenata je identifikovan kao Izvršni Upravni Odbor koji donosi strateške odluke. Do kraja 2012. godine u Društvo je izvještavalo o fiksnom i mobilnom segmentu, jer je interno izvještavanje bilo zasnovano na podjeli u okviru pristupne mreže. Tokom 2013. godine, međutim, Društvo je sprovelo internu reogranizaciju, koja je dovela i do promjene u internom izvještavanju prema glavnom donosiocu poslovnih odluka. Članovi Izvršnog Upravnog Odbora dobijaju i analiziraju izvještaje na nivuo Društva, umjesto po segmentima zasnovanim na mrežnoj podjeli. Poslijedično, u Crnogorskom Telekomu ne postoje segmenti koji se mogu identifikovati jer se sve relevantne odluke donose na nivou Društva.

2.3. Preračunavanje stranih valuta

Zvanična valuta u Crnoj Gori i funkcionalna valuta Crnogorskog Telekoma A.D. je Euro (EUR).

Transakcije u stranoj valuti se preračunavaju u funkcionalnu valutu primjenom deviznih kurseva važećih na dan transakcije. Pozitivne i negativne kursne razlike nastale iz izmirenja takvih transakcija i iz preračuna monetarnih sredstava i obaveza izraženih u stranim valutama na kraju godine, iskazane su u okviru finansijskih prihoda/(rashoda) u izvještaju o ukupnom rezultatu.

42


2.4. Nekretnine i oprema

Nekretnine i oprema Društva iskazani su po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za akumuliranu ispravku vrijednosti i trošak po osnovu obezvrjeđenja.

Nabavna vrijednost nekretnine i opreme se sastoji od nabavne vrijednosti sredstva, uključujući uvozne dažbine i povezane takse, umanjene za even-tualne popuste, kao i troškove neophodne za puštanje u rad datog sredstva, kao i troškova stavljanja sredstva van upotrebe ukoliko je neophodno.

Nabavna vrijednost telekomunikacione opreme se sastoji od svih direktno povezanih troškova, uključujući polaganje kablova do prostorija pretplat-nika kao i eventualne troškove pozajmljivanja. Trošak takođe uključuje i interno generisani rad za pojedine stavke nekretnina i opreme.

Naknadni troškovi se uključuju u nabavnu vrijednost sredstva ili se priznaju kao posebno sredstvo, u zavisnosti od toga što je primjenljivo, samo kada postoji vjerovatnoća da će Društvo u budućnosti imati ekonomsku korist od tog sredstva i ako se njegova vrijednost može pouzdano utvrditi. Svi drugi troškovi tekućeg održavanja terete bilans uspjeha perioda u kome su nastali.Dobici i gubici po osnovu otuđenja sredstva utvrđuju se kao razlika između novčanog priliva i knjigovodstvene vrijednosti i iskazuju se u bilansu uspjeha u okviru ’Ostalih prihoda/(rashoda)’. Nekretnine i oprema u pripremi obuhvataju rad trećih lica kao i interno generisani rad za nekretnine i opremu koja još nisu završena. Ova stavka uključuje ulaganja izvršena (ali ne i završena) u tekućoj i/ili prethodnoj finansijskoj godini. Po kompletiranju ovih sredstava, odnosni iznosi iskazani kao dati avansi ili nekretnine i oprema u pripremi se priznaju kao nekretnine i oprema.

Kada sredstva u sebi sadrže elemente i materijalne i nematerijalne imovine, u odabiru računovodstvenog tretmana u skladu sa MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema ili MRS 38 Nematerijalna ulaganja, rukovodstvo procjenjuje koji je element značajniji za sredstvo i u zavisnosti od toga vrši klasifikaciju.

Zemljište se ne amortizuje. Amortizacija drugih sredstava se obračunava primjenom proporcionalne metode kako bi se rasporedila njihova nabavna vrijednost do njihove rezidualne vrijednosti tokom njihovog procijenjenog vijeka trajanja, kao što slijedi:

Glavne grupe nekretnina i opremeProcijenjeni korisni vijek

(godina)

Zgrade 40Mjesne mreže 20Optički kabl 20Telefonska centrala sa pripadajućom opremom 7Prenosni sistemi i oprema za prenos 10Računari i računarska oprema 3Mipnet mreža 5, 6Ruteri i prekidači 5-8

Rezidualna vrijednost i korisni vijek upotrebe sredstva se revidiraju, i po potrebi koriguju, na datum svakog bilansa stanja.Knjigovodstvena vrijednost sredstva svodi se odmah na njegovu nadoknadivu vrijednost ukoliko je knjigovodstvena vrijednost veća od njegove proci-jenjene nadoknadive vrijednosti.



2.5. Nematerijalna ulaganja

a) Goodwill

Goodwill nastaje sticanjem (kupovinom) zavisnih pravnih lica te predstavlja višak novčane vrijednosti koji se prenosi kroz učešće tj. udio Društva u neto fer vrijednosti identifikovanih sredstava, obaveza i potencijalnih obaveza stečenog zavisnog pravnog lica i fer vrijednosti manjinskog tj. nekontrol-nog udjela u stečenom pravnom licu. Društvo je prepoznalo goodwill prilikom sticanja zavisnog pravnog lica Internet Crna Gora d.o.o., 7. marta. 2005. godine koji je naknadno pripojen Društvu.

Goodvill se odmjerava oduzimanjem neto imovine stečenog pravnog lica od zbira naknade za sticanje, vrijednosti nekontrolnog udjela u stečenom pravnom licu i fer vrijednosti učešća u stečenom pravnom licu neposredno prije datuma sticanja.

Za potrebe testiranja umanjenja vrijednosti, goodwill stečen u poslovnoj kombinacije raspodjeljuje se na svaku od jedinica koje generišu gotovinu, odnosno grupe jedinica koje generišu gotovinu za koje se očekuje da će ostvariti korist tj. priliv od sinergije nastale po osnovu poslovne kombinacije. Svaka jedinica ili, pak, grupa jedinica na koje se goodwill raspodjeljuje predstavlja najniži nivo na kojem se goodwill prati za interne potrebe rukovod-stva. Praćenje goodwill-a vrši se na nivou poslovnog segmenta.

Provera umanjenja vrijednosti goodwill-a vrši se jednom godišnje ili češće ukoliko događaji ili izmijenjene okolnosti ukažu na eventualno postojanje umanjenja vrijednosti. Knjigovodstvena vrijednost goodwill-a poredi se sa njegovom nadoknadivom vrijednošću koja predstavlja vrijednost veću od vrijednosti u upotrebi i fer vrijednosti sredstva umanjene za troškove prodaje. Svako umanjenje vrijednosti odmah se priznaje kao trošak i naknadno se ne ukida.

b) Licence

Zasebno stečene licence iskazuju se po istorijskoj nabavnoj vrijednosti. Licence imaju ograničen vijek trajanja i iskazuju se po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za akumuliranu ispravku vrijednosti. Amortizacija se obračunava primjenom proporcionalne metode kako bi se troškovi licenci raspodelili u toku njihovog procijenjenog vijeka upotrebe.

Stečene licence za računarski softver kapitalizuju se u iznosu troškova nastalih po osnovu sticanja i stavljanja u upotrebu odnosnog softvera. Ovi troškovi se amortizuju tokom njihovog procijenjenog vijeka upotrebe.

c) Kompjuterski softveri

Izdaci vezani održavanje kompjuterskih softverskih programa priznaju se kao trošak u periodu u kome nastanu. Troškovi razvoja direktno povezani sa dizajniranjem projekta i testiranjem prepoznatljivih i unikatnih softverskih proizvoda koje kontroliše Društvo i koji će vjerovatno generisati ekonomsku korist veću od troškova duže od godinu dana, priznaju se kao nematerijalna ulaganja kada su zadovoljeni sledeći uslovi:

tehnički je izvodljivo kompletirati softverski proizvod tako da bude raspoloživ za korišćenje; postoji namjera rukovodstva da kompletira softver i da isti koristi ili proda; postoji mogućnost korišćenja ili prodaje softvera; moguće je demonstrirati kako će softver generisati vjerovatne ekonomske koristi u budućnosti raspoloživi su adekvatni tehnički, finansijski i ostali resursi potrebni za finalizaciju razvoja, upotrebe ili prodaje softvera, i trošak koji se pripisuje softveru u toku njegovog razvoja može pouzdano da se utvrdi.

Troškovi koji su mogu direktno povezati sa softverom se kapitalizuju i priznaju kao njegov dio uključujući troškove razvoja od strane zaposlenih kao i adekvatan procenat prekovremenog rada.

Ostali troškovi razvoja koji ne ispunjavaju navedene kriterijume priznaju se kao trošak u periodu u kome nastanu. Troškovi razvoja koji su prvobitno priznati kao troškovi ne mogu se priznati kao sredstvo u narednom periodu.

44


Amortizacija nematerijalne imovine, osim goodwilla se obračunava po linearnoj metodi od trenutka kada su sredstva stavljena u funkciju i primjenjuje se u toku ekonomskog vijeka trajanja sredstava kao što slijedi:

Nematerijalna ulaganja Korisni vijek (godina)

Telekomunikaciona licenca - (obavljanje javnih fiksnih telekomunikacionih usluga) 25

Telekomunikaciona licenca - (obavljanje međunarodnog saobraćaja) 23

IPTV licenca 10

Licenca za mobilnu telefoniju 15

3G licenca 15

Internet mreža 10

Kupljeni softveri 5

Microsoft licenca 5

2.6. Umanjenje vrijednosti nefinansijskih sredstava

Sredstva sa neograničenim korisnim vijekom upotrebe ne podliježu amortizaciji i testiraju se na umanjenje vrijednosti jednom godišnje. Za sredstva koja podliježu amortizaciji provjera da li je došlo do umanjenja njihove vrijednosti vrši se kada događaji ili izmijenjene okolnosti ukažu da knjigovod-stvena vrijednost možda neće biti nadoknadiva. Gubitak zbog umanjenja vrijednosti se priznaje u visini iznosa za koji je knjigovodstvena vrijednost sredstva veća od njegove nadoknadive vrijednosti. Nadoknadiva vrijednost je vrijednost veća od fer vrijednosti sredstva umanjene za troškove prodaje i vrijednosti u upotrebi. Za svrhu procjene umanjenja vrijednosti, sredstva se grupišu na najnižim nivoima na kojima mogu da se utvrde odvojeni prepoznatljivi novčani tokovi (jedinice koje generišu gotovinu). Nefinansijska sredstva, osim goodwill-a, kod kojih je došlo do umanjenja vrijednosti revidiraju se na svaki datum izvještavanja zbog mogućeg ukidanja efekata umanjenja vrijednosti.Rukovodstvo kvartalno vrši procjenu da li postoje pokazatelji umanjenja vrijednosti i izvještava rezultate analize matičnom preduzeću. Nisu identi-fikovani pokazatelji umanjenja vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme i nematerijalne imovine na dan i za godinu završenu 31. decembra 2013.

2.7. Finansijska sredstva

Društvo klasifikuje svoja finansijska sredstva u sledeće kategorije: krediti i potraživanja i finansijska sredstva raspoloživa za prodaju. Klasifikacija zavisi od svrhe za koju su finansijska sredstva pribavljena. Rukovodstvo vrši klasifikaciju svojih finansijskih plasmana u momentu inicijalnog priznavanja.

2.7.1. Klasifikacija

a) Krediti i potraživanja

Krediti i potraživanja su nederivatna finansijska sredstva sa fiksnim ili utvrdivim plaćanjima koja nisu kotirana na aktivnim tržištima. Uključuju se u tekuća sredstva, osim ukoliko su im rokovi dospijeća duži od 12 mjeseci nakon datuma bilansa stanja. U tom slučaju se klasifikuju kao dugoročna sredstva.

Sledeća sredstva spadaju u kategoriju „kredita i potraživanja“: potraživanja iz poslovnih odnosa, krediti zaposlenima i ostala potraživanja, kratkoročni depoziti u bankama i gotovina i gotovinski ekvivalenti.

Potraživanja od kupaca su potraživanja za robu ili obavljene usluge u redovnom poslovanju. Ako se naplata očekuje u jednoj godini ili manje (ili u uobičajenom radnom ciklusu poslovanja ako je duže), oni su klasifikovani kao tekuća sredstva. Ako ne, oni su predstavljeni kao dugotrajna imovina. Potraživanja od kupaca početno se priznaju po fer vrijednosti, a naknadno se mjere po amortizovanom trošku upotrebom metode efektivne kamatne stope, umanjena za ispravku vrijednosti.



2.7.1. Klasifikacija (nastavak)

a) Krediti i potraživanja (nastavak)

Dugoročni krediti predstavljaju kredite odobrene zaposlenima za stambene potrebe. Ovi krediti sa sobom nose značajno nižu kamatnu stopu od preovlađujuće na tržištu, ili su beskamatni. U finansijskim izvještajima su inicijalno prikazani po svojoj fer vrijednosti koja se određuje kao sadašnja vri-jednost svih budućih priliva u gotovini, diskontovana za iznos preovlađujuće tržišne kamatne stope za slične instrumente (slične po valuti, roku otplate, vrsti kamatne stope i drugim faktorima), sa sličnim kreditnim rejtingom. Razlika izmedju novčanog transfera i fer vrijednosti predstavlja vrijednost koju Društvo priznaje kao naknadu zaposlenom i u izvještaju o ukupnom rezultatu se prikazuje ravnomjerno u toku perioda na koji je kredit odobren ili očekivanog radnog vijeka zaposlenog, u zavisnosti koji je kraći.

Kratkoročni depoziti u bankama su u Izvještaju o finansijskoj poziciji prikazani kao depoziti po svojoj nominalnoj vrijednosti sa dospijećem od 3 do 12 mjeseci. Potraživanja po osnovu kamata iz depozita prikazana su odvojeno u Izvještaju o finansijskoj poziciji kao ostala potraživanja. Zajednički prihodi od kamata prikazani su u izvještaju o ukupnom rezultatu kao ostali finansijski prihodi.

Gotovina i gotovinski ekvivalenti uključuju novac iz blagajne, novac na bankovnim računima i sve kratkoročne visoko likvidne depozite sa osnovnim dospijećem do tri mjeseca ili manje.

b) Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju

Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju predstavljaju nederivativna sredstva koja su svrstana u ovu kategoriju ili nisu klasifikovana ni u jednu drugu kategoriju. Uključuju se u dugoročna sredstva, osim ukoliko rukovodstvo ima namjeru da ulaganja otuđi u roku od 12 mjeseci od datuma bilansa stanja.

Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju sastoje se od učešća u kapitalu stranih društava koja se ne kotiraju na aktivnim tržištima kapitala.

2.7.2 Priznavanje

Redovna kupovina i prodaja finansijskih sredstava se priznaje na datum trgovanja - datum kada se Društvo obavezalo da će kupiti ili prodati finansi-jsko sredstvo. Ulaganja se inicijalno priznaju po fer vrijednosti uvećanoj za transakcione troškove.

Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju se vrednuju po fer frijednosti, dok se krediti i potraživanja vrednuju po amortizovanoj vrijednosti korišćenjem metode efektivne kamatne stope.

Promjene u fer vrijedsnosti monetarnih i nemonetarnih hartija od vrijednostikoje su klasifikovane kao raspoloživi za prodaju priznaje se u ostalom sveobuhvatnom prihodu.

Kada su hartije od vrijednosti klasifikovane kao hartije od vrijednosti raspoložive za prodaju ili kada su obezvrjeđene, kumulirane korekcije fer vrijednosti priznate u kapitalu uključuju se u bilans uspeha kao „dobici ili gubici od ulaganja u hartije od vrijednosti“. Kamata na hartije od vrijednosti raspoložive za prodaju obračunata metodom efektivne kamatne stope priznaje se u bilansu uspjeha kao dio ostalih prihoda. Dividende na hartije od vrijednosti raspoložive za prodaju se priznaju u bilansu uspjeha kao dio „ostalih prihoda“ kada se utvrdi pravo Društva na naplatu.

Finansijska sredstva se prestaju priznavati kada je pravo na priliv novca od udjela isteklo ili je prenešeno i kada je Društvo prenijelo sve rizike i koristi od vlasništva.

2.7.3 Prebijanje finansijskih instrumenata

Finansijska sredstva i obaveze kao što su prihodi od interkonekcije i potraživanja se prebijaju a neto iznos se izvještava u bilansu stanja kada postoji zakonski osnov za prebijanje priznatih iznosa i kada postoji namjera da se obaveze poravnaju na neto osnovi, ili da se istovremeno realizuju sredstva i izmire obaveze.

46


2.7.4 Obezvređenje finansijskih sredstava

a) Sredstva koja se vode po amortizovanoj vrijednosti

Na svaki datum bilansa stanja Društvo procenjuje da li postoji objektivan dokaz da je umanjena vrijednost nekog finansijskog sredstva ili grupe finansi-jskih sredstava.

Rezervisanje za obezvrjeđenje potraživanja iz poslovnih aktivnosti određuje se u slučaju kada postoje objektivan dokaz da Društvo neće biti u mogućnosti da naplati sve iznose u skladu sa inicijalnim uslovima naplate potraživanja. Značajni finansijski problemi dužnika, mogućnost bankrota ili finansijske reorganizacije dužnika, greške ili nepravilnosti u naplati predstavljaju indikatore obezvređenja potraživanja iz poslovnih odnosa.

Iznos gubitka se odmjerava kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti sredstva i sadašnje vrijednost procijenjenih budućih tokova gotovine, diskontovanih po prvobitnoj efektivnoj kamatnoj stopi za to finansijsko sredstvo. Knjigovodstvena vrijednost imovine umanjuje, kroz upotrebu konta obezvrjeđenja, a iznos gubitka se priznaje u bilansu uspujeha u okviru „ostalih poslovnih rashoda – trošak obezvredjenja potraživanja“.

Društvo, kao prvi korak, utvrđuje pojedinačne indikatore obezvređenja za finansijska sredstva koja su materijalno značajna, kao i kolektivne za finan-sijska sredstva koja su manjih pojedinačnih vrijednosti. Iznos rezervisanja po osnovu ispravke vrijednosti potraživanja je obračunat na bazi procjene o njihovoj naplativosti, uzimajući u obzir istorijske podatke naplate potraživanja. Ukoliko ne postoji objektivan indikator obezvređenja prilikom pojedinačne ocjene finansijskih sredstava, Društvo uključuje potraživanje u grupu finansijskih sredstava sa sličnim kreditnim rizikom, i vrši kolektivnu ocjenu indikatora obezvrijeđenja. Sredstva koja su, prilikom pojedinačne ocjene, obezvrijeđenja, nisu uključena u kolektivnu ocjenu indikatora obezvrijeđenja.

Kolektivna ocjena indikatora obezvrijeđenja se, u skladu sa politikom Društva, vrši na bazi starosne strukture potraživanja, usled velikog broja sličnih tipova korisnika. U slučaju kada se utvrdi da je potraživanje iz poslovnih odnosa u potpunosti nenaplativo, otpisuje se na teret već izvršenog obezvređenja vrijednosti. Naknadna naplata prethodno otpisanih potraživanja iz poslovnih odnosa evidentira se u bilansu uspjeha u okviru smanjenja „ostalih poslovnih rashoda – trošak obezvredjenja potraživanja“.

Za kredite i potraživanja, iznos gubitka se odmjerava kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti sredstva i sadašnje vrijednost procijenjenih budućih tokova gotovine (isključujući buduće kreditne gubitke koji nisu nastali) diskontovanih po prvobitnoj efektivnoj kamatnoj stopi za to finansijsko sredstvo. Knjigovodstvena vrijednost sredstva je umanjena i iznos gubitka se priznaje u izvještaju o ukupnom rezultatu. Ako kredit ima promjenjivu kamatnu stopu, diskontna stopa za mjerenje gubitka od umanjenja vrijednosti je tekuća efektivna kamatna stopa utvrđena ugovorom.

Ako se u sljedećem periodu iznos gubitka od umanjenja vrijednosti smanji i smanjenje se može objektivno povezati s događajem koji je nastao nakon što je priznato umanjenje vrijednosti (kao što je poboljšanje u kreditnog rejtinga dužnika), povlačenje prethodno priznatog gubitka od umanjenja priznaje se u izvještaju o ukupnom rezultatu.

b) Sredstva klasifikovana kao raspoloživa za prodaju

Na kraju svakog izvještajnog perioda Društvo procjenjuje da li postoji objektivan dokaz da je umanjena vrijednost nekog finansijskog sredstva ili grupe finansijskih sredstava. Dokaz da su sredstva obezvrijeđena, osim kriterijuma iz a) je takođe značajno ili odloženo smanjenje fer vrijednosti sredstava is-pod nabavne vrijednosti. Ukoliko postoji bilo koji od tih dokaza za finansijska sredstva raspoloživa za prodaju, kumulirani gubitak – utvrđen kao razlika između troškova sticanja i tekuće fer vrijednosti, umanjene za bilo kakav gubitak zbog umanjenja vrijednosti finansijskog sredstva koji je prethodno priznat u bilansu uspjeha – prenosi se sa kapitala i priznaje u bilansu uspjeha. Gubici zbog umanjenja vrijednosti vlasničkih instrumenata priznati u bilansu uspjeha ne mogu se ukinuti kroz bilans uspjeha..

Sa stanjem na dan 31. decembra 2013., ova sredstva su u potpunosti obezbredjena iz razloga što se od njih ne očekuju budućni novčani prilivi.



2.8. Zalihe

Zalihe se vrednuju po nižoj od nabavne vrijednosti i neto prodajne vrijednosti.. Nabavna vrijednost podrazumijeva sve troškove nabavke i ostale troškove koje podrazumijevaju dovođenje zaliha u upotrebno stanje. Neto prodajna vrijednost je cijena po kojoj zalihe mogu biti prodate u normalnim uslovima poslovanja, nakon umanjenja cijene za troškove prodaje.

Mobilni telefoni se često prodaju za vrijednost nižu od nabavne što je povezano sa promotivnim aktivnostima, u cilju dobijanja novih pretplatnika. Takav gubitak na prodaji opreme se priznaje samo u slučajevima ukoliko nabavna vrijednost prodatih mobilnih telefona dostigne iznos prihoda aloci-ranih na mobilne telefone.

2.9. Akcijski kapital

Obične akcije se klasifikuju kao kapital. Dodatni eksterni troškovi koji se direktno pripisuju emisiji novih akcija ili opcija prikazuju se u kapitalu kao odbitak od priliva, bez poreza.

2.10. Dividende

Obaveze za dividende akcionarima Društva i manjinskim interesima se evidentiraju kao obaveze i odbitna stavka kapitala (zadrzane dobiti) u finansijs-kim izvještajima Društva, u onom periodu u kom je isplata dividendi odobrena od strane akcionara.

2.11. Odloženi porez i tekući porez na dobit

Troškovi poreza za period uključuju tekući i odloženi porez. Porez se priznaje u bilansu uspjeha, osim u slučajevima kada je priznat u ostalom sveo-buhvatnom prihodu.

Tekući porez na dobit se obračunava u skladu sa usvojenom poreskom regulativom na dan sastavljanja Izvještaja o Finansijskom položaju. Rukovod-stvo periodično procjenjuje poreske pozicije sa osvrtom na situacije definisane usvojenom poreskom regulativom i gdje ima osnova Rukovodstvo određuje rezervisanja za iznose koje očekuje da će platiti Poreskoj upravi.

Odloženi porez na dobit je obezbjeđen u potpunosti, korišćenjem metoda obaveze, koji se usredsređuje na privremene razlike koje se pojavljuju između poreske osnovice dijela imovine ili obaveza i njihovih knjigovodstvenih iznosa u finansijskim izvještajima. Odloženi porez na dobit se određuje korišćenjem poreskih stopa (i zakonima koji regulišu porez na dobit) koje su u primjeni ili za koje se očekuje da će biti u primjeni u periodu kada se sredstvo realizuje ili obaveza izmiruje.

Odložena sredstva i obaveze po osnovu poreza na dobit se prebijaju u slučajevima gdje je postajalo zakonsko pravo na netiranje tekućih poreskih sredstava i tekućih poreskih obaveza i kada se odložena poreska sredstva i obaveze odnose na porez na dobit obračunat od strane istih poreskih organa u slučaju da postoji namjera da se odradi netiranje.

48


2.12. Naknade zaposlenima

a) Kratkoročne naknade zaposlenima

Kratkoročne naknade zaposlenima se priznaju kao tekući rashod u periodu kada su zaposleni obavljali svoje usluge. To uključuje plate, doprinose za socijalno osiguranje, bonuse, plaćeni odmor, snižene telefonske račune, obrok i odmor doprinosa i druge beneficije i ostale poreske nadoknade. U skladu s potpisanim Kolektivnom ugovoru, Društvo je takođe obavezno da isplati zimnicu u iznosu od četiri minimalne mjesečne kompanijske zarade. Uplate po definisanim planovima priznaju se kao rashod u periodu u kojem su ostvareni od strane zaposlenog.

b) Porezi i doprinosi za obezbjeđenje socijalne sigurnosti zaposlenih

U skladu sa propisima koji se primjenjuju u Republici Crnoj Gori, Društvo je u obavezi da plaća doprinose državnim fondovima, kojima se obezbjeđuje socijalna sigurnost zaposlenih. Ove obaveze uključuju doprinose za zaposlene na teret poslodavca u iznosima obračunatim po stopama propisanim relevantnim zakonskim propisima. Društvo je takođe, obavezna da od bruto plata zaposlenih obustavi doprinose i da ih, u ime zaposlenih, uplati tim fondovima. Doprinosi na teret poslodavca i doprinosi na teret zaposlenog se knjiže na teret rashoda perioda na koji se odnose i priznaju se u okviru Troškova zarada, naknada zarada i ostalih ličnih rashoda.

Društvo nema daljih obaveza, po ovim osnovama, prema zaposlenima osim mjesečne uplate doprinosa penzionom fondu.

c) Otpremnine za odlazak u penziju

Društvo posjeduje definisani plan doprinosa, na osnovu koga plaća fiksne doprinose na obaveznoj osnovi na bazi javno administriranog plana osigu-ranja. Društvo nema pravne ili izvedene obaveze da plaća druge doprinose ukoliko plan ne posjeduje dovoljno sredstava da se isplate nadoknade svim zapolsenima a koje su vezane za njihov radni vijek u tekućem ili ranijim periodima.

Doprinosi na osnovu javno administriranog plana osiguranja se priznaju kao trošak benificija zaposlenih kada su dospjela.

Kako je definisano Zakonom o radu, starosna granica za penzionisanje je 67 godina kao i minimum 15 godina radnog staža. Kako je definisano Pojedinačnim kolektivnim ugovorom, Društvo se obavezalo da isplati optremnine u iznosu od 10 minimalnih zarada u zemlji svakom zaposlenom koji zadovolji kriterijume za penzionisanje. Plaćanje dospijeva na dan penzionisanja, ali ne kasnije od 30 dana nakon prestanka radnog odnosa zaposle-nog.

Definisana obaveza isplate naknada po osnovu otpremnina obračunava se godišnje od strane nezavisnog ovlašćenog aktuara korišćenjem metoda projektovanih jedinica kreditiranja (napomena 4.f)). Aktuarski dobici i gubici proistekli iz prethodnih korekcija i promjena u aktuarskim očekivanjima se priznaju u kapitalu u okviru ostalog sveobuhvatnog prihoda u periodu u kome su nastali. Troškovi naknada zaposlenih stečenih po osnovu izvršenog rada se priznaju direktno do nivoa do koga su naknade već iskorišćene.



2.12. Naknade zaposlenima (nastavak)

d) Jubilarne nagrade U skladu sa potpisanim Pojedinačnim kolektivnim ugovorima u okviru Drustva, Crnogorski Telekom je u obavezi da isplati otpremnine u iznosu od 10 minimalnih mjesečnih zarada ostvarenih u društvima između 3 i 9 minimalnih mjesečnih zarada po osnovu jubilarnih nagrada za rad ostvaren u društvu. Broj minimalnih mjesečnih zarada po osnovu jubilarnih nagrada u zavisnosti od godina radnog staža zaposlenih prikazan je u sljedećoj tabeli:

Godine radnog staža u Društvu Broj najnižih cijena rada

10 320 530 739 9

Obaveze po osnovu jubilarnih nagrada se obračunavaju na isti način kao definisani planovi beneficija, osim za aktuarske dobitke i gubitke proistekle iz jubilarnih plaćanja, kao i troškovi naknada zaposlenih stečenih po osnovu izvršenog rada se priznaju direktno u izvještaju o ukupnom rezultatu u periodu u kojem su nastali.

e) Stambeni krediti

Dugoročni krediti predstavljaju kredite odobrene zaposlenima za stambene potrebe. Ovi krediti sa sobom nose značajno nižu, ili bez kamatne stope od preovlađujuće stope na tržištu. U finansijskim izvještajima su inicijalno prikazani po svojoj fer vrijednosti koja se određuje kao sadašnja vrijednost svih budućih priliva u gotovini, diskontovana za iznos preovlađujuće tržišne kamatne stope za slične instrumente (slične po valuti, roku otplate, vrsti kamatne stope i drugim faktorima), sa sličnim kreditnim rejtingom. Razlika izmedju novčanog transfera i fer vrijednosti predstavlja vrijednost koju Društvo priznaje kao refundaciju zaposlenom i u izvještaju o ukupnom rezultatu se prikazuje ravnomjerno u toku perioda na koji je kredit odobren ili očekivanog radnog vijeka zaposlenog, u zavisnosti koji je kraći.

Ovo je zato što Društvo očekuje buduće ekonomske koristi koje će omogućiti prilive Društvu tokom loyalty perioda, ili u suprotnom, prekid ugovora od strane zaposlenog (u smislu završetka ugovornog odnosa prije isteka ugovorenog razdoblja) će voditi povraćaju novca na osnovu zaključenog ugovora. Amortizacija unaprijed plaćenih beneficija zaposlenih se priznaje kroz izvještaj o sveobuhvatnom prihodu u okviru ostalih poslovnih rashoda.

f) Otpremnine za prekid radnog odnosa

Otpremnine za prekid radnog odnosa dospijevaju za isplatu kada Društvo okonča radni odnos zaposlenog prije datuma ispunjavanja uslova za dobi-janje otpremnine za odlazak u penziju ili kada zaposleni prihvati u bilo koje vrijeme da dobrovoljno napusti radno mjesto u zamjenu za te beneficije. Društvo priznaje otpremnine za prekid radnog odnosa, kada je odlučeno da se raskine ugovor o radu sa postojećim zaposlenim na osnovu detaljnog formalnog plana bez mogućnosti povratka na posao ili u slučaju kada je potrebno obezbijediti otpremnine za prekid radnog odnosa kao rezultat ponude zaposlenima napravljene kako bi se ohrabrilo dobrovoljno napuštanje radnog mjesta. Naknade koje dospijevaju nakon više od 12 mjeseci nakon datuma Izvještaja o finansijskom položaju se diskontuju i svode na njihovu sadašnju vrijednost.Otpremnine su obračunate na osnovu posebnih uslova sadržanih u detaljnom formalnom planu koji je komuniciran zaposlenima.

50


2.12. Naknade zaposlenima (nastavak)

g) Srednjoročni podsticajni plan (MTIP)

U toku 2007. godine Društvo je pokrenulo Srednjoročni podsticajni plan (MTIP) za viši menadžment. Rezervisanje se obračunava na osnovu vjerovatnoće ostvarenja ciljeva. Na početku plana svakom učesniku je ponuđen bonus. Ovaj bonus će biti isplaćen na kraju perioda u zavisnosti od ostvarenja fiksno postavljenih ciljeva.

e) Program varijabilnih bonusa(VAR II)

Takođe tokom 2011. godine Društvo je pokrenulo Var II program za viši menadžment na period od 4 godine. Rezervisanje se obračunava na osnovu vjerovatnoće ostvarenja ciljeva. Na početku plana svakom učesniku je ponuđen bonus. Ovaj bonus će biti isplaćen na kraju perioda u zavisnosti od ostvarenja fiksno postavljenih ciljeva.

2.13 Obaveze iz poslovanja i ostale obaveze

Obaveze prema dobavljačima se u momentu inicijalnog priznavanja iskazuju se po fer vrijednosti, a kasnije se iskazuju po amortizovanoj vrijednosti korišćenjem efektivne kamatne stope. Amortizovana vrijednost obaveza prema dobavljačima je jednaka njihovoj fer vrijednosti, usled kratkog roka dospjeća.

2.14. Rezervisanja i potencijalne obaveze

Rezervisanja se priznaju i vrše kada Društvo ima zakonsku ili ugovorenu obavezu kao rezultat prošlih događaja i kada je vjerovatno da će odliv resursa koji stvaraju ekonomske dobiti biti potreban da se izmiri obaveza i kada se može pouzdano procijeniti iznos obaveze. Rezervisanja se ne priznaju za buduće poslovne gubitke.

Rezervisanja se odmjeravaju po sadašnjoj vrijednosti izdataka koji će nastati kada se takve obaveze izmire korišćenjem stope prije oporezivanja koja odražava tekuće tržišne procjene vremenske vrijednosti novca i rizika specifičnih za obavezu. Povećanje rezervisanja usljed isteka vremena priznaje se kao rashod po osnovu kamata.

Troškovi rezervisanja se priznaju u bilansu uspjeha u liniji procijenjenih troškova. Kada rezervisanje bude neiskorišteno, ono se otpušta na teret iste pozicije bilansa uspjeha za koju je originalno napravljeno. Rezervisanja za obaveze koje se očekuju da će se desiti u stranoj valuti se priznaju u izvještajnoj valuti po važećem kursu, dok se promjene na rezervisanjima pod uticajem promjene kursa priznaju na teret Ostalih finansijskih troškova u neto iznosu.

Potencijalna obaveza je obaveza koja proizilazi iz prošlih dogadjaja i čije će postojanje biti potvrdjeno kroz dešavanje ili nedešavanje jednog ili više nesigurnih dogadjaja koji nisu u potpunosti pod kontrolom Društva; ili tekuća obaveza koja proizilazi iz prošlih dogadjaja ali nije prepoznata jer nije vjerovatno da će odliv sredstava biti potreban da riješi obavezu ili iznos obaveze ne moze biti pouzdano izmjeren. Nema rezervisanja po pitanju poten-cijalnih obaveza.



2.15 Porezi, doprinosi i druge dažbine koje ne zavise od rezultata poslovanja

Porezi, doprinosi i druge dažbine koje ne zavise od rezultata poslovanja Društva uključuju poreze na nekretnine, doprinose na teret poslodavca po osnovu zarada, kao i razne ostale poreze i doprinose plaćene na osnovu republičkih i opštinskih propisa. Sve prethodno pomenute vrste poreza i doprinosa su uključene u bilans uspjeha kao dio ostalih poslovnih rashoda.

2.16. Prihodi

Prihodi se priznaju po fer vrijednosti primljene nadoknade ili potraživanja, i predstavlja iznos potraživanja za prižene usluge i isporučenu robu, uman-jene za diskonte i povraćaje kao i porez na dodatu vrijednost. Društvo priznaje prihod kada je vjerovatno da će doći do priliva budućih ekonomskih koristi kao i u svim ostalim slučajevima priznavanja kako je to definisano MRS 18 u slučaju prodaje proizvada i usluga od strane Društva. Društvo zasniva svoje procjene povraćaja na osnovu istorijskog troška, uzimajući u obzir tip kupca, tip transakcije i specifičnosti svakog ugovora zasebno.

Prihod se primarno ostvaruje od usluga koje se pružaju pretplatnicima i trećim povezanim licima upotrebom mreža fiksne i mobilne telefonije.

Telekomunikaciona pretplata predstavlja nadoknadu za korišćenje telefonskih linija. Pretplata se korisnicima fakturiše mjesečno i prepoznaje kao pri-hod na kraju svakog mjeseca, bez obzira na njihovo korišćenje mreže. U konekciju i ostale prihode spadaju usluge od priključaka, telekomunikacione takse i dodatnih usluga, koji se priznaju u trenutku pružanja usluge.

Ugovori o korisčničkoj pretpalati obično uključuju aktivacionu naknadu, prodaju opreme, kao i mjesečnu pretplatu za korišćenje usluga. Društvo uzima u obzir različite elemente ovih ugovora prilikom odvajanja procesa iz kojih se dobit generise kako se to zahtijeva prema IFRS. Ove stavke su identifikovane i odvojene, obzirom da imaju zasebnu vrijednost i nisu prodate jedino zajedno već i pojedinačno takođe. Stoga Društvo prepoznaje pri-hode uzimajući u obzir sve ove elemente korišćenjem rezidualnog metoda koja predstavlja iznos ukupne alokacije na pojedinačne ugovorene stavke umanjenu za fer vrijednost koja nije alocirana.

Društvo sprovodi program lojalnosti u kome kupac prikuplja poene za nabavku kojima stiče pravo na diskonte u budućim kupovinama. Nagradni poe-ni se identifikuju kao komponenta koja se može zasebno izdvojiti u inicjalnoj kupovini, na način što će se alocirati fer vrijednost primljene nadoknade od nagradnih poena i ostalih komponenata prodaje, na način da su nagradni poeni piznati kao odloženi prihod po fer vrijednosti. Prihod od nagradnih poena se priznaje u trenutku kada su iskorišćeni. Podjela je priznata u trenutku iskorišćenja nagradnih poena na osnovu očekivanih otkupnih stopa. Nagradni poeni ističu nakon 24 mjeseca od inicijalne prodaje.

Prihod od odlaznih poziva unutar Crne Gore, i odlazećih internacionalnih poziva su naplaćeni od korisnika Telekoma, i knjiženi su po njihovoj fakturi-sanoj vrijednosti umanjenoj za efektivni diskont i PDV, u trenutku rezervisanja za ugovorene usluge.

Prihodi po osnovu domaćih i međunarodnih dolaznih poziva uključuju prihode po osnovu ostvarenog međunarodnog saobraćaja .

52


2.16.1. Prihodi fiksne telefonije

Prihodi po osnovu direktnog međunarodnog saobraćaja i obračuna odnose se na prihode od međunarodnih dolaznih poziva ostvarenih sa zemljama koje imaju direktan međunarodni obračun sa Društvom. Dio ostvarenih prihoda po navedenom osnovu, evidentiran je na osnovu procjene izvršene u skladu sa internim obračunima ostvarenog saobraćaja.

Prihodi od dolaznih domaćih poziva se prije svega odnose na prihode od interkonekcije koji obuhvataju prihode po osnovu ostvarenog dolaznog telefonskog saobraćaja mobilnih operatera Telenor d.o.o., Podgorica i M-tel d.o.o., Podgorica koji tranzitira preko ili se završio u mreži Telekoma.

Kupci i treća lica ostvaruju saobraćaj na osnovu njihovog stvarnog korišćenja mreže, nakon što su iskoristili besplatne minute uključene u pojedinačne pretplatne pakete pomnoženo sa ugovorinom cijenom minuta.

Ostali prihodi prije svega uključuju usluge iznajmljivanja telefonskih kapaciteta, tj telefonske linije, dial up usluge prema biznis korisnicima, usluge od web prezentacije, Asymmetric Digital Subscriber Line (ADSL), MIPNET (Montenegrin IP Network) usluge, Informaciono Komunikaciona Tehnologija (ICT), IPTV usluge, prihode od prodatih internet pristupa, prihode od prodaje opreme, govorne pošte, listinga poziva, telegrame i ostale usluge. Pravila priznavanja prihoda za ove usluge su opisana u tekstu iznad.

2.16.2. Prihodi mobilne telefonije

Odlazni saobraćaj predstavlja upotrebu telekomunikacione mreže Društva od strane korisnika i ostalih trećih strana. Prihodi se priznaju u trenutku pružanja usluge.

Post-paid pretplata predstavlja nadoknadu za korišćenje mreže mobilne telefonije. Pretplata se novim post-paid pretplatnicima fakturiše za mjesec u kom su aktivirani, dok se za postojeće post-paid pretplatnike fakturiše za mjesec na koji se i odnosi.

Prihodi od pre-paid usluga se evidentiraju u trenutku prodaje pre-paid bonova (vaučera), kao razgraničeni prihod u bilansu stanja u trenutku prodaje i kao prihod u bilansu uspjeha s tim što se na kraju obračunskog perioda vrši razgraničenje prihoda po osnovu neutrošenih minuta.

Prihodi od prodaje mobilnih telefona se evidentiraju se u trenutku prodaje. Nabavna vrijednost prodatih mobilnih telefonskih aparata se evidentira u trenutku prodaje.

Prihodi po osnovu roaming-a nastaju po osnovu dolaznog a troskovi po osnovu odlaznog roming saobracaja od i prema roming operatorima mobilne telefonije sa kojima Društvo ima sklopljen Ugovor o međunarodnom GSM roaming-u iskazani su po fakturisanim vrijednostima operatora mobilne telefonije. Prihodi od roaminga se priznaju u bruto iznosu u trenutku pružanja usluge.

Finansijska klirinška kuća Mach (bivši Cibernet) prati saobraćaj, usaglašen i potvrđen od tehničke klirinške kuće Syniverse, i u ime Društva, vrši naplatu odnosno plaćanja po osnovu usaglašenih potraživanja i obaveza od i prema operatorima mobilne telefonije.

Prihodi interkonekcije obuhvataju prihode po osnovu ostvarenog dolaznog telefonskog saobraćaja mobilnih operatera Telenor d.o.o., Podgorica i M-tel d.o.o., Podgorica koji tranzitira preko ili se završio u mreži Telekoma.

Rashodi interkonekcije obuhvataju rashode po osnovu ostvarenog odlaznog saobraćaja korisnika Telekoma upućenog korisnicima pojedinih kompanija mobilne i fiksne telefonije unutar Crne Gore i dolaznog saobraćaja iz inostranstva koji je upućen Crnogorskom Telekomu a tranzitira ili se završio u mreži drugih kompanija mobilne telefonije unutar Crne Gore.

Budući da Društvo ukida i inicira saobraćaj u i iz svoje mreže, djeluje kao upravitelj i u skladu sa navedenim, prihodi i rashodi interkonekcije su prika-zani u bruto iznosima u ovim finansijskim izvještajima. Prihodi i rashodi interkonekcije se priznaju u trenutku njihovog nastanka odnosno u trenutku pružanja usluge. Prihodi su prikazani po nabavnoj vrijednosti, umanjenoj za PDV i eventualne popuste.



2.17. Lizing

2.17.1. Troškovi operativnog zakupa

Operativni zakup predstavlja zakup u kojem su značajan dio rizika i koristi povezani sa vlasništvom zadržani od strane zakupodavca. Troškovi zakupa najvećim dijelom se odnose na zakup interneta, vodova, poslovnog i skladišnog prostora i ostalih troškova zakupa. Troškovi zakupa iskazani su u izvještaju o ukupnom rezultatu u stvarno nastalim iznosima, odnosno primjenom proporcionalne metode, tokom trajanja ugovora o zakupu.

2.17.2. Troškovi finansijskog lizinga

Društvo kao Zakupac - Iznajmljivanje nekretnina, postrojenja i opreme u kojima Društvo preuzima suštinski sve rizike i koristi koji proizilaze iz vlasništva sredstva klasifikuje se kao finansijki lizing. Finansijski lizing se priznaje se po fer vrijednosti imovine ili ukoliko je niže po sadašnjoj vrijdnosti procijenjenih budućih minimalnih rata. Svaka lizing isplata se alocira između finansijske obaveze i rashoda kamata da bi se dostigla ugovorena kamatna stopa preostalih finansijlhih obaveza. Obaveze po osnvovu finansijskog lizinga umanjene za finanskijke nadoknade su uključene u Izvještaj o finansijskom položaju (Ostale finansijske obaveze). Dio lizinga koji se odnosi na plaćanja kamata se uključuje u dobit tekuće godine (Rashodi kamata) u tokom perioda trajanja lizinga. Nekretnine, postrojenja i oprema kupljeni po osnovu finansijskog lizinga se amortizuju tokom ugovora kraće od trajanja lizinga ili vijeka trajanja imovine.

Društvo kao Zakupodavac - Zakup je sporazum po kome zakupodavac prenosi na zakupca pravo korišćenja sredstva tokom dogovorenog vremen-skog perioda u zamjenu za jedno ili više plaćanja. Kada se sredstva daju u zakup po osnovu finansijskog zakupa, sadašnja vrijednost plaćenih zak-upnina se priznaje kao potraživanje. Razlika između bruto iznosa potraživanja i sadašnje vrijednosti potraživanja se iskazuje kao nezarađeni finansijski prihod. Prihod od zakupa se priznaje tokom perioda trajanja zakupa primenom metode neto ulaganja koja odražava konstantnu periodičnu stopu povraćaja. Kada je sredstvo dato u operativni zakup to sredstvo se iskazuje u bilansu stanja zavisno od vrste sredstva. Prihod od zakupnine priznaje se na proporcionalnoj osnovi tokom perioda trajanja zakupa.

2.17.3. Neotiđivo pravo korišćenja optičkog kabla – Dark fiber

Ugovori kojima su regulisana prava na korišćenje posebnog dark fibera su zakupi koji prenose pravo korišćeja spcifične mrežne imovine, sa eksluz-ivnim pravom korišćenja izuzimajući ostale operatere, uključujući i Crnogorski Telekom.

Plaćanja za korišćenje dark fajbera je urađeno unaprijed i nije varijabilno u zavisnosti od stvarnog korišćenja od strane kupca. Priznavaje se na osnovu neto iznosa koji isključuje pripadajuće troškove kao prihod od dugoročnog zakupa dark fajbera.

Sadašnja vrijednost dark fajbera se je isknjižena iz sredstava društva u istom trenutku kada je prihod priznat.

2.18. Prihodi/rashodi od kamata

Prihodi i rashodi po osnovu kamata knjiže se u korist Izvjestaja o sveobuhvatnom prihodu obračunskog perioda na koji se odnose, korišćenjem metode efektivne kamatne stope.

54

3. upravljanje finansijskim rizikom

3.1 Faktori finansijskog rizika

Poslovne aktivnosti Društva izlažu Društvo različitim finansijskim rizicima, uključujući kreditni rizik, rizik likvidnosti, rizik promjene deviznih kurseva i rizik kamatnih stopa. Društvo ne koristi derivativne finansijske instrumente niti bilo koje druge instrumente obezbedjenja od ovih rizika.

Ne postoji formalni okvir za upravljanje rizicima koji je uspostavljen u Društvu. Izvršni upravni odbor uglavnom se fokusira na kreditni rizik i rizik likvid-nosti i djeluje od slučaja do slučaja kako bi ublažio rizik i minimizirao gubitke.

Kreditni rizik

Kreditni rizik se odnosi na gotovinu i gotovinske ekvivalente, depozite kod banaka, i na kreditnu izloženost korisnicima. Kreditni rizik predstavlja rizik da će jedna ugovorna strana izazvati finansijski gubitak drugoj strani, jer neće uspjeti da ispuni svoje obaveze.

Principi upravljanja kreditnim rizikom usaglašeni su sa politikom rizika matične kompanije Društva. Da bi izbjegli značajnu koncentraciju kreditnog rizika, kratkoročni plasmani plasirani su u različitim bankama. U skladu sa politikom rizika matične kompanije Društva, oročeni depoziti su dodatno obezbijeđeni garancijama stranih banaka sa ciljem obezbjeđenja odgovarajuće sigurnosti plasmana. Svi depoziti su garantovani od banaka iz EU zemalja sa minimalnim kreditnim rejtingom BBB+. Rukovodstvo Društva vjeruje da je adekvatno procijenilo nadoknadivost kompanijskih depozita položenih kod banaka. Upravljanje kreditnim rizikom uključuje sastavljanje detaljnih mjesečnih izvještaja o upravljanja sredstvima koji se podnose višem rukovodstvu sa svim neophodnim podacima o gotovini i kratkoročnim plasmanima.

Kada je u pitanju izloženost kreditnom riziku od kupaca, Društvo nema značajnu koncentraciju kreditnog rizika iz razloga što je diverzifikovalo bazu kupaca.

Društvo nadalje ograničava rizik kroz skraćeni kreditni period (fakture su dospjele za plaćanje u roku od 15 dana) dok je segmentni pristup naplativo-sti postavljen u različitim vremenskim intervalima. Kreditni rizik koji proističe od pojedinačnog pretplatnika je limitiran na 4 mjeseca. Prinudna naplata se pokreće za kašnjenja preko 240 dana (fizička lica) i 180 dana (pravna lica).

Rukovodstvo prati izloženost kreditnom riziku na mjesečnom nivou. Potraživanja iz poslovnih odnosa između 6 i 12 mjeseci su pokrivena sa 69% uku-pnog stanja. Potraživanja starija od 12 mjeseci su u potpunosti pokrivena. Kreditni rizik koji proizilazi iz transakcija sa Magyar Telekomom i Deutsche Telekomom je minimalan i za njih nije obračunata ispravka. Takođe kreditni rizik koji je vezan za strana potraživanja koja proističu iz interkonekcionih i roaming transakcija je minimalan zato što dospjeli iznosi i potraživanja od interkonekcije i roaminga su prikazana neto gdje postoji pravo međusobnog pribijanja.

Za one stambene kredite gdje Društvo ne posjeduje hipoteku nad nepokretnosti kao sredstvo obezbjeđenja, dospjela potraživanja su u potpunosti ispravljena. Kod potraživanja od opština Društvo je obračunava ispravku vrijednosti na bazi prethodnog iskustva i očekivanih budućih priliva. Naplata potraživanja od Vlade Crne Gore se takođe prati na mjesečom nivou. Sa stanjem na dan 31. decembra 2013 godine, maksimalna izloženost kredit-nom riziku koja proizilazi iz potraživanja iz poslovnih odnosa i ostalih potraživanja iznosi EUR 21,370 hiljada (2012: EUR 19,462 hiljada).


3. upravljanje finansijskim rizikom (nasTavak)

3.3 Rizik likvidnosti

Rizik likvidnosti predstavlja rizik da preduzeće neće uspjeti da ispuni svoje obaveze vezane za finansijske obaveze.

Trezor radi monitoring na mjesečnom nivou pozicija likvidnosti Društva i izvještava ih CFO-u jednom mjesečno. Rizik likvidnosti menadžment održava na osnovu visokog iznosa gotovine i gotovinskih ekvivalenata kao i bankarskih depozita. Dospjeće svih obaveze je manje od godine dana.

3.4 Valutni rizik

Društvo posluje na međunarodnom nivou, te je izloženo određenim rizicima deviznih valuta, koji proističu iz različitih izlaganja deviznim valutama u pogledu Specijalnih prava vučenja i US dolara, korišćenih za obračun dijela međunarodnih prihoda i rashoda po osnovu ostvarenog telekomunika-cionog saobraćaja.

U tabeli ispod sumirana je valutna podjela sa stanjem na dan 31. decembara 2013. godine:

USD SDR EUR Ostalo UkupnoGotovina i gotovinski ekvivalenti 14 - 3,684,298 - 3,684,312Kratkoročni depoziti u bankama - - 54,000,000 - 54,000,000Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja - 895,071 20,475,331 - 21,370,402Obaveze prema dobavljačima i ostale obaveze (75,438) (576,108) (22,097,898) - (22,749,444)

(75,424) 318,963 56,061,731 - 56,305,270

U tabeli ispod sumirana je valutna podjela sa stanjem na dan 31. decembara 2012. godine:

USD SDR EUR Ostalo UkupnoGotovina i gotovinski ekvivalenti 29,254 - 26,409,611 - 26,438,865 Kratkoročni depoziti u bankama - - 32,000,000 - 32,000,000 Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja 39,912 1,541,364 17,881,600 - 19,462,876Obaveze prema dobavljačima i ostale obaveze (49,474) (661,002) (18,828,105) (4,993) (19,543,574)

19,692 880,362 57,463,105 (4,993) 58,358,166

Na dan 31. decembar 2013. godine, da se EUR uvećao/umanjio za 5 % u odnosu na SDR, gdje su ostale varijable ostale nepromijenjene, godišnji porez na prihod nakon oporezivanja bi bio uvećan/umanjen za iznos 49,690 EUR (2012. godina: 169.223 EUR), što bi uglavnom bio rezultat povećanja/smanjenja deviznog kursa SRD prilikom denominacije potraživanja i obaveza iz poslovnih aktivnosti. Na dan 31. decembar 2013. godine, ukoliko bi se EUR uvećao/umanjio za 5 % u odnosu na USD, gdje su ostale varijable ostale nepromijenjene, godišnji porez na prihod nakon oporezivanja bi bio uvećan/umanjen za iznos 24,761 EUR (2012. godine: 5,281 EUR) što bi uglavnom bio rezultat prihoda/rashoda prilikom de-nominacije ostale aktive i obaveza iz poslovnih aktivnosti izraženih u USD.

3.5 Rizik kamatne stope

Društvo ima ograničene kamatonosne pozajmice. Kamatonosna aktiva predtsvlja kredite odobrene zaposlenima po fiksnim kamatnim stopama (Na-pomena 2.5.1.1) i kratkoročne bankarske depozite

U pogledu kratkoročnih depozita u bankama, kreditni rizik se svodi na najmanju mjeru uz fiksnu kamatnu stopu koja se ne može mijenjati tokom ugovorenog perioda. Dalje, ukoliko bi Društvo htjelo da povuče svoja sredstva prije dospijeća, kamatna stopa bi ostala na istom nivou tokom cijelog perioda; ne postoji zatezna kamata ili smanjenje početne kamatne stope.

56

3. upravljanje finansijskim rizikom (nasTavak)

3.6 Fer vrijednost

Rukovodstvo koristi tehnike vrednovanja po fer vrijednosti u određivanju naplativosti finansijskih sredstava namijenjenih prodaji i stambenih kredita. Finansijska sredstva namijenjena prodaji se ne kotiraju na aktivnim tržištima kapitala, tako da ovdje nisu dostupni tržišni podaci. Budući da rukovod-stvo ne očekuje buduće prilive od ovih insturmenata, oni su u cjelosti ispravljeni sa stanjem na dan 31. decembra 2012. godine. Kada su u pitanju stambeni krediti Društvo posjeduje hipoteke nad predmetnim nekretninama koje su uzete kao obezbjeđenje koje se razlikuju po tipu i veličini i locirani su u različitim djelovima Crne Gore. Fer vrijednost ovih sredstva nije moguće pouzdano izmjeriti na kraju svakog izvještajnog perioda iz razloga što ne postoji dovoljno tržišnih informacija na osnovu kojih bi se vrednovanje sprovelo. U odrađivanju naplativosti stambenih kredita i fer vrijednosti kolat-erala, rukuvodstvo koristi procjene opisane u napomeni 4.

3.7. Upravljanje rizikom kapitala

Namjera Društva u okviru upravljanja kapitalnim rizikom jeste obezbjeđivanje nastavka poslovanja na neodređeno vrijeme sa ciljem isplate prihoda većinskim vlasnicima i beneficija ostalim dioničarima i održavanje optimalne strukture kapitala sa ciljem smanjenja nabavne vrijednosti kapitala.

Kako bi se održala postojeća ili dalje prilagodila struktura kapitala, Društvo može da prilagodi iznos dividendi koje se isplaćuju većinskim vlasnicima, vraća ulog većinskim vlasnicima, emituje nove akcije ili da prodaje imovine da bi se smanjila dugovanja. Takođe, Društvo kontroliše da li je njen kapital iznad minimalnih zakonskih zahtjeva. Budući da je Društvo poslovala sa dobitkom, ne postoji mogućnost da se nivo njenog kapitala spusti ispod onog koji je zakonski regulisan.

Društvo ne raspolaže pozajmljenim sredstvima, te zato ne nadgleda odnos sopstvenog kapitala i pozajmljenih sredstava.

Ukupni kapital, kojim Društvo upravlja, iznosi EUR 165,819,715 na dan 31. decembar 2013. godine je (31. Decembra 2012.: EUR 169,875,184).

4. kljuČne raČunovodsTvene proCjene i prusuĐivanja

Prezentacija finansijskih izvještaja zahtijeva od rukovodstva Društva korišćenje najboljih mogućih procjena i razumnih pretpostavki, koje imaju efekta na prezentirane vrijednosti sredstava i obaveza i objelodanjivanje potencijalnih potraživanja i obaveza na dan sastavljanja finansijskih izvještaja, kao i prihoda i rashoda u toku izvještajnog perioda.

Procjene i vrednovanja se konstantno provjeravaju, oslanjajući se na prethodna iskustva i druge faktore, uključujući realna očekivanja razvoja budućih događaja. U pojedinim slučajevima Društvo se oslanja na mišljenje nezavisnih stručnjaka. Društvo vrši procjene i pretpostavke uzimajući u obzir buduće događaje. Rezultirajuće računovodstvene procjene će, po definiciji, rijetko biti jednake stvarnim rezultatima. Procjene i pretpostavke, koje nose značajan rizik uzrokovanja materijalnih razlika, su razmotrene u tekstu koji slijedi:

a) Korisni vijek trajanja sredstava

Određivanje korisnog vijeka trajanja sredstava se zasniva na prethodnom iskustvu sa sličnim sredstvima, kao i na anticipiranom tehničkom razvoju i promjenama na koje utiče veliki broj ekonomskih ili industrijskih faktora. Adekvatnost određenog korisnog vijeka trajanja se preispituje na godišnjem nivou ili kada god postoji indikacija da je došlo do značajne promjene faktora koji su predstavljali osnov za određivanje korisnog vijeka trajanja. Vjeru-jemo da su računovodstvene procjene koje se odnose na određivanje korisnog vijeka trajanja sredstava, od izuzetnog značaja, obzirom da uključuju pretpostavke o tehnološkom razvoju u inovativnoj industriji. Zbog materijalne značajnosti stalne imovine u okviru aktive Izvještaja o finansijskom polozaju, uticaj bilo kakvih promjena na navedene procjene korisnog vijeka trajanja mogu materijalno značajno uticati na finansijski položaj i ostvareni poslovni rezultat. Na primjer, ukoliko Društvo smanji korisni vijek trajanja za 10%, doći će do dodatnog povećanja troškova amortizacije na godišnjem nivou u iznosu od EUR 1,949 hiljada (2012: EUR 2.143 hiljada).


4. kljuČne raČunovodsTvene proCjene i prusuĐivanja (nasTavak)

b) Obezvredjenje gudvila

Test obezvredjenja gudvila se vrši jednom godišnje ili češce. Nadoknadivi iznos operativnog segmenta (CGU) je obračunat na bazi fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje, određene diskontovanjem projektovanog 10-godišnjeg toka gotovine CGU. Ove pretpostavke sadrže veliki stepen procjene, što nosi potencijalni rizik pogrešnog obračuna upotrebne vrijednosti, ukoliko bi se dokazalo da korišćenje pretpostavke nisu reprezenta-tivne. Rukuvodstvo koristi najbolje procjene zasnovane na pretpostavkama i očekivanjima tržišnih učestika, uzimajući u obzir slične transakcije i razvoj indusrtije.

Na dan 31. decembra 2013. i 31. decembra 2012. godine gudvil je alociran na jedinice koje generišu gotovinu Društva identifikovane u skladu sa poslovnim segmentima. Nadoknadivi iznos jedinica koje generišu gotovinu Društva je određen na osnovu proračuna fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje nakon poreza koji su određeni na osnovu CAPM (capital asset pricing model) korišćenjem prosječne beta grupe, stopa rizika se prim-jenjuje primjenom Svensson metoda uvećan za iznos rizika zemlje, racio zaduženosti je usaglašen sa prosječnim stopama zaduženosti posmatranih telekomunikacionih kompanija i debt risk premium je u liniji sa prosječnim premijumom grupe. Stopa rasta je usklađena sa dugoročnom prosječnom stopom rasta u telekomunikacionoj industriji.

Glavne pretpostavke koje su korišćene za obračun fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje prikazane su u pregledu koji slijedi:

2013 2012

EBITDA 40.6% 44,4%Beta 0.89 0,89Stopa rasta 2.0% 2,0%Diskontna stopa (WACC) 9.56% 9,00%

Rukovodstvo je utvrdilo planiranu bruto maržu na osnovu ranijih rezultata i očekivanja u razvoju tržišta. Korišćena prosječna stopa rasta je konzis-tentna sa procjenama uključenim u izvještaje o industriji. Diskontne stope su prikazane prije odbijanja poreza i reflektuju specifične rizike vezane za odgovarajuće segmentime.

Ukoliko se WACC poveća/smanji za 0,5% sa ostalim nepromijenjenim pretpostavkama, procijenjena vrijednost kapitala će se povećati/smanjiti za EUR 6,436 hiljada ili EUR 2.746 hiljada, retrospektivno.

Ukoliko se stopa rasta poveća/smanji za 0,05% sa ostalim nepromijenjenim pretpostavkama, procijenjena vrijednost kapitala će se povećati/smanjiti za EUR 12,995 hiljada ili EUR 1,650 hiljada, retrospektivno.

c) Obezvređenje potraživanja iz poslovnih odnosa i ostalih potraživanja

Obezvređenje potraživanja iz poslovnih odnosa i ostalih potraživanja je zasnovano na bazi procijenjenih iznosa gubitaka koji nastaju kao posljedica nemogućnosti naših korisnika da redovno izmiruju svoje dospjele obaveze. Procjena je bazirana na starosnoj analizi potraživanja i prethodnom iskustvu kada su u pitanju otpisi potraživanja, analizama boniteta korisnika i promjenama odobrenih rokova dospijeća. Ovi faktori se periodično pregledaju, i kada je to neophodno, vrše se promjene u obračunu iznosa obezvrjeđenja. Obračunavanje obezvrjeđenja uključuje i formiranje pret-postavki o budućem ponašanju korisnika i iznosu buduće naplate. Ako se finansijski položaj naših korisnika pogorša, aktuelni iznosi otpisa postojećih potraživanja mogu biti veći od očekivanih i mogu preći nivo iznosa obezvrjeđenja priznatih do sada. Rukovodstvo procjenjuje dospjela potraživanja koja nisu potpuno ispravljena na bazi istorijske naplate u prethodnim periodima.

Dugoročna potraživanja uključuju specifična potraživanja od Vlade Crne Gore (Napomena 8) za koje Društvo procjenjuje da su u potpunosti naplativa i da se ne očekuje obezvrjeđenje ovih potraživanja. Ova procjena je zasnovana na prethodnom iskustvu u naplatama.

58

4. kljuČne raČunovodsTvene proCjene i prusuĐivanja (nasTavak)

c) Obezvređenje potraživanja iz poslovnih odnosa i ostalih potraživanja (nastavak)

U specifičnom slučaju potraživanja od opština, Društvo procjenjuje dodatan iznos ispravke koji je takodje zasnovan na prethodnom istorijskom iskustvu.

U procjeni naplativosti potraživanja od stambenih kredita instrumentima osiguranja imovine hipotekama, rukovodstvo koristi fer vrijednost kolaterala koja je utvrđena na početku stambenih kredita od strane nezavisne agencije za vrednovanje. Za ona potraživanja čija knjigovodstvena vrijednost na dan 31. decembra 2012. je iznad početne fer vrijednost, Društvo primjenjuje ispravku od 50-35% (2012: 35%) do fer vrijednosti kolaterala da bi utvrdili iznos umanjenja vrijednosti. Tamo gdje je knjigovodstvena vrijednost potraživanja od stambenih kredita na dan 31. decembra 2013. ispod početne fer vrijednost kolaterala, nema umanjenja vrijednosti. Za stambene kredite koji nisu pokriveni kolateralom, dospjela potraživanja su u cijelosti ispravljena.

d) Fer vrijednost stambenih kredita

Stambeni krediti su dati po kamatnoj stopi od nula do 2%. Prilikom procjene njegove fer vrijednosti, rukovodstvo koristi prosječnu efektivni kamatnu stopu od 6% (2012: 7,5%). Ukoliko bi se tržišna kamatna stopa povećala/smanjila za 1%, efekat na finansijki prihod/trošak bi iznosio EUR 40 hiljada (2012: EUR 31 hiljda).

e) Rezervisanja

Rezervisanja su velikim dijelom predmet procjene, pogotovo kada je riječ o sudskim sporovima. Društvo procjenjuje mogući nepovoljni razvoj događaja kao rezultat zbivanja u prošlosti i ukoliko je vjerovatnoća preko 50% da će spor biti izgubljen, Društvo vrši rezervisanje kojim se u cjelini obezbjeđuje pokrivanje iznosa potencijalne obaveze po osnovu negativnog razrješenja spora. Zbog visokog nivoa neizvesnosti, u nekim slucajevima procena moze odstupati od stvarnog ishoda. Da bi odredila verovatnocu konacnog ishoda, Drustvo koristi usluge internih i eksternih pravnih savet-nika.

f) Otpremnine za odlazak u penziju i jubilarne nagrade

Primanja zaposlenih kao što su otpremnine za odlazak u penziju i jubilarne nagrade, su obračunate na bazi aktuarskih pretpostavki o očekivanom preostalom radnom vijeku zaposlenih. Usled velikog nivoa neizvjesnosti, u nekim slučajevima postoji mogućnost da očekivani odliv ne bude u skladu sa stvarnim odlivom po osnovu beneficija zaposlenih.

Sledeće pretpostavke su korištene od strane aktuara prilikom obračuna otpremnina za odlazak u penziju i jubilarnih nagrada (napomena 17):

2013 2012Diskontna stopa 5.5% p.a. 6,5% p.a.Stopa inflacije 3% 3,6%Starosna granica za penzionisanje 67 67Stopa mortaliteta Common mortality tables for 2005 in Croatia Tablice moraliteta u Hrvatskoj 2005 godine

Sadašnja vrijdnost budućih beneficija se obračunava pod pretpostavom da će se baza benefita povećavati u skladu sa rastom stope inflacije, koja trenutno inosi 3%. U slučaju da promjene diskontne stope (povećanje/smanjenje) za 1% efekat na finansijske prihode/rashode bi iznosio EUR 57 hiljada za godinu koja se završava 31. decembra 2013. (2011: EUR 50 hiljada)


5. nekreTnine i oprema

Zemljište Građevinski objektiOprema i ostala

imovinaNekretnine i oprema

u pripremi UkupnoNabavna vrijednost Stanje, 1. januara 2013. 2,994,682 88,571,158 136,609,084 2,625,373 230,800,297Povećanja - - 2,221,996 7,468,948 9,690,944 Prenos - 2,109,041 4,833,543 (6,942,584) -Prenos sa Nematerijalnih ulaganja - - - (764,379) (764,379)Otuđenja i rashodovanja - (256,624) (24,706,705) - (24,963,329)Stanje, 31. decembar 2013. 2,994,682 90,423,575 118,957,918 2,387,358 214,763,533 Ispravka vrijednostiStanje, 1. januara 2013. - 34,741,215 99,705,669 192,129 134,639,013Amortizacija za period (Napomena 21) - 4,005,985 12,580,160 - 16,586,145Obezvređenje - - - 667 667Otuđenja i rashodovanja - (124,584) (24,664,201) - (24,788,785)Stanje 31. decembar 2013. - 38,622,616 87,621,628 192,796 126,437,040

Sadašnja vrijednost31. decembar 2013. 2,994,682 51,800,959 31,336,290 2,194,562 88,326,493 31. decembar 2012. 2,994,682 53,829,943 36,903,415 2,433,244 96,161,284

Zemljište Građevinski objektiOprema i ostala

imovinaNekretnine i oprema

u pripremi UkupnoNabavna vrijednost Stanje, 1. januara 2012. 2,959,682 85,538,729 155,500,625 9,308,472 253,307,508Povećanja - - 1,179,660 11,743,732 12,923,392Prenos 35,000 3,036,599 13,268,069 (16,339,668) -Prenos sa Nematerijalnih ulaganja - - - (2,087,163) (2,087,163)Prodaja opreme – RAN modernizacija - - (21,606,357) - (21,606,357)Otuđenja i rashodovanja - (4,170) (11,732,913) - (11,737,083)Stanje, 31. decembar 2012. 2,994,682 88,571,158 136,609,084 2,625,373 230,800,297 Ispravka vrijednostiStanje, 1. januara 2012. - 30,980,076 117,893,577 - 148,873,653Amortizacija za period (Napomena 21) - 3,765,309 14,898,677 - 18,663,986Obezvređenje - - - 192,129 192,129Prodaja opreme – RAN modernizacija (21,465,197) - (21,465,197)Otuđenja i rashodovanja - (4,170) (11,621,388) (11,625,558)Stanje 31. decembar 2012. - 34,741,215 99,705,669 192,129 134,639,013

Sadašnja vrijednost31. decembar 2012. 2,994,682 53,829,943 36,903,415 2,433,244 96,161,284

60

5. nekreTnine i oprema (nasTavak)

U sadašnju vrijednost nekretnine i opreme je uključeno zemljište u vrijednosti od EUR 61,085 i građevinski objekti u iznosu EUR 371,759 za koje Društvo ne posjeduje kompletnu dokumentaciju vezanu za vlasničke listove nad zemljištem i objektima u navedenom iznosu. Društvo je u postupku pribavljanja vlasničkih listova za ovo zemljište i građevinske objekte nad kojima posjeduje kontrolu.

U ukupnim otuđenjima i rashodovanjima u 2013 godini iznos od EUR 24,485,987 se odnosi na rashodovanja potpuno amortizovane opreme, za koju je rukovodstvo procijenilo da nije upotrebljiva.

Takođe, u ukupnim otuđenjima u 2013. godini je uključeno i otuđenje Dark fiber-a sa u iznosu od EUR 132,040, koji predstavlja sadašnju vrijednost optickog kabla koji je dat pod neopozivi zakup na period od 15 godina (napomena 15).

U 2012. godini Društvo je prodalo staru opremu u iznosu od EUR 141,160, odnosno za njenu sadašnju knjigovodstvenu vrijednost u trenutku prodaje.

U 2012. godini Društvo je napravilo obezvređenje Investicija u toku u iznosu od 192,129 EUR. Obezvređenje se odnosi na procjenu menadžmenta da ova oprema neće moći da se koristi u budćnosti.

Naknadni pregled korisnog vijeka je uradjen tokom 2011 godine i rezultirao je skraćenjem korisnog vijeka Radio pristupne opreme. Smanjenje je izvršeno na bazi promjene očekivanja, tehnološkog razvoja, budžeta i planova u narednim periodima itd. Uticaj promjene korisnog vijeka trajanja na finansijske izvještaje jeste kako slijedi:

2011 2012 2013 2014 poslije 2014povećanje / (smanjenje) u amortizaciji 2,789,370 (142,757) (1,258,881) (1,044,331) (343.400)


6. nemaTerijalna ulaganja

Gudvil Licence Softveri Interno razvijeni softveriNematerijalna

ulaganja u pripremi UkupnoNabavna vrijednost Početno stanje, 1. januar 2013. 941,624 18,202,882 14,411,293 410,092 188,085 34,153,976Povećanja - - - - 4,763,396 4,763,396Prenosi - 237,117 2,385,589 182,266 (2,804,972) -Prenosi na Nekretnine i opremu - - - - 764,379 764,379Smanjenja - - (163,443) - - (163,443)Stanje, 31. decembra 2013. 941,624 18,439,999 16,633,439 592,358 2,910,888 39,518,308

Ispravka vrijednostiPočetno stanje, 1. januar 2013. - 8,953,559 10,168,243 137,991 - 19,259,793Amortizacija (Napomena 21) - 1,151,263 1,653,506 100,003 - 2,904,772Smanjenja - - (163,443) - - (163,443)Stanje, 31. decembra 2013. - 10,104,822 11,658,306 237,994 - 22,001,122

Sadašnja vrijednost31. decembar 2013. godine 941,624 8,335,177 4,975,133 354,364 2,910,888 17,517,18631. decembar 2012. godine 941,624 9,249,323 4,243,050 272,101 188,085 14,894,183

Gudvil Licence Softveri Interno razvijeni softveriNematerijalna

ulaganja u pripremi UkupnoNabavna vrijednost Početno stanje, 1. januar 2012. 941,624 17,367,708 11,670,000 276,909 222,097 30,478,338Povećanja - - - 1,625,424 1,625,424Prenosi - 835,174 2,778,242 133,183 (3,746,599) -Prenosi na Nekretnine i opremu - - - - 2,087,163 2,087,163Smanjenja - - (36,949) - - (36,949)Stanje, 31. decembra 2012. 941,624 18,202,882 14,411,293 410,092 188,085 34,153,976

Ispravka vrijednostiPočetno stanje, 1. januar 2012. - 7,770,022 8,879,245 71,282 - 16,720,549Amortizacija (Napomena 21) - 1,183,537 1,325,947 66,709 - 2,576,193Smanjenja - - (36,949) - (36,949)Stanje, 31. decembra 2012. - 8,953,559 10,168,243 137,991 - 19,259,793

Sadašnja vrijednost31. decembar 2012. godine 941,624 9,249,323 4,243,050 272,101 188,085 14,894,18331. decembar 2011. godine 941,624 9,597,686 2,790,755 205,627 222,097 13,757,789

62

6. nemaTerijalna ulaganja (nasTavak)

Zaključno sa sa stanjem na dan 31. decembra 2013. godine nematerijalna imovina u pripremi se najvećim dijelom odnosi na Sotvere za koje se očekuje da će biti implementirani u 2014 godini.

Najznačajnije licence i njihov komercijalni period trajanja su prikazane u tekstu ispod: Telekomunikaciona licenca fiksne telefonije

Dana 1. januara 2002. godine Agencija za Elektronske Komunicakcije i Poštansku djelatnost Crne Gore (“Agencija”) je izdala Društvu licencu za obav-ljanje javnih fiksnih telekomunikacionih usluga na period od 25 godina. Sadašnja vrijednost licence sa stanjem na dan 31. decembra 2013. godine iznosi EUR 3,303,720 (2012: EUR 3,539,700).

U skladu sa Pravilnikom o izmjenama i dopunama uputstava o utvrđivanju visine naknade za registraciju i licence telekomunikacionih operatora i pružalaca telekomunikacionih servisa od 5. novembra 2004. godine, Ministarstvo ekonomije Vlade Crne Gore propisalo je i posebnu jednokratnu naknadu za obavljanje međunarodnog saobraćaja. Navedena naknada plaća se jednokratno u iznosu utvrđenom od strane Agencije. Licenca za obavljanje međunarodnog saobraćaja je odobrena na period od 23 godine. Sadašnja vrijednost licence sa stanjem na dan 31. decembra 2013. godine iznosi EUR 1,560,000 (2012: EUR 1.680.000 ).

Licenca za obavljanje javnih fiksnih telekomunikacionih usluga se kapitalizuje i amortizuje ravnomjerno tokom procijenjenog vijeka korišćenja licence.

Agencija za radio-difuziju Crne Gore je u oktobru 2007. godine izdala Društvu na period od 10 godina licencu za izgradnju i korišćenje distribucije / emitovanja radio i televizijskih programa korisnicima (IPTV licenca ). Društvo je platilo naknadu za registraciju u iznosu od EUR 75.000. IPTV licenca se kapitalizuje i amortizuje ravnomjerno tokom procijenjenog vijeka korišćenja licence.

Telekomunikaciona licenca mobilne telefonije

Telekomunikaciona licenca odnosi se na opštu licencu za vođenje GSM 900 Mhz mobilne telefonije, izdatu od strane Agencije za telekomunikacije Crne Gore na period od 15 godina, počevši od 1. januara 2002. godine. Po isteku navedenog roka telekomunikacione licence T Mobile će imati opciju da obnovi licencu na 10 godina po cijeni koje je jednaka nominalnoj vrijednosti. Sadašnja vrijednost licence sa stanjem na dan 31. decembra 2013. godine iznosi EUR 893,208 (2012: EUR 1.182.940).

Na osnovu odluke Agencije za Elektronske Komunikacije i Poštansku djelatnost br. 0505-545/1 od 31. jaunara 2012. godine Telekomu je dodijeljena licenca koja garantuje eksluzivno pravo korišćenja dodatnog radio spektra u mobilnim komunikacijama na frekvencijama 900MHz, 1800MHz and 2100MHz. Licenca je dodijeljena na period od 5 godina nakon plaćanja od strane Društva u iznosu 549,833 EUR koje je zasnovano na sprovede-nom tender br. 505-5043/1 objavljenom dana 1. novembra 2011. godine od strane Agencije za Elektronske Komunikacije i Poštansku djelatnost. Sadašnja vrijednost licence sa stanjem na dan 31. decembra 2013. godine iznosi EUR 339,064 (2012: EUR 449,030). .

Dana 28. Marta 2007 godine Agencija je dodijelila Društvu 3G licencu na period od 15 godina. Sadašnja vrijednost licence sa stanjem na dan 31. decembra 2013. godine iznosi EUR 1,333,357 (2012: EUR 1,493,359).

Licenca za obavljanje javnih mobilnih telekomunikacionih usluga se kapitalizuje i amortizuje ravnomjerno tokom procijenjenog vijeka korišćenja licence.

Licenca za pružanje servisa internet mreža

Licenca za pružanje servisa internet mreža odnosi se na opštu licencu za pružanje servisa mreža na teritoriji Crne Gore, izdatom od strane Agencije za telekomunikacije Crne Gore na period od 5 godina, počevši od 16. januara 2002. godine. Licenca za pružanje servisa internet mreža omogućava servise elektronske razmjene podataka, elektronske pošte, konverzije protokola, pristupa bazi podataka ili servisima mreža za upravljanje podacima, govorne pošte videokonferencija i druge telekomunikacione servise. Licenca je obnovljena 13. februara 2007. godine na period od 10 godina.

Društvo je u obavezi da plaća godišnju naknadu Agenciji za telekomunikacije Crne Gore koja se obračunava u iznosu od 1% od ukupno ostvarenih prihoda fiksne i mobilne telefonije u prethodnoj kalendarskoj godini. Navedeni troškovi Agencije za telekomunikacije Crne Gore prikazani su u bilansu uspjeha u okviru „ostalih poslovnih rashoda“.


6. nemaTerijalna ulaganja (nasTavak)

Gudvil

U skladu sa Odlukom Odbora direktora Društva od 19. februar 2004. godine i 7. marta 2005. godine, Telekom je iskoristivši pravo preče kupovine zaključio ugovor o kupovini dijela kapitala Interneta Crna Gora d.o.o., Podgorica za iznos EUR 1.750.000 2004. godine i EUR 435.700 2005. goidne, čime je postao vlasnik 100% kapitala Internet Crna Gora d.o.o. Sadašnja vrijednost Gudvila sa stanjem na dan 31. decembra 2013 godine je EUR 941.624 (2012: EUR 941.624). Društvo je sprovelo test obezvrjeđenja, koji je imao za rezultat u većoj naknadivoj vrijednosti o sadašnje, tako da dodatno obezvrjeđenje nije obračunato (Napomena 4).

7. dugoroČni krediTi i osTala poTraživanja

31. decembar 2013. 31. decembar 2012.

Stambeni krediti dati zaposlnima 3,612,615 1,861,761Stambeni krediti dati bivšim zaposlenima 2,314,818 2,188,442Dugoročna potraživanja od Vlade - 600,935Dugoročna potraživanja od kupaca 1,085,112 754,775Ukupno finansijska potraživanja 7,012,545 5,405,913 Unaprijed plaćene beneficije zaposlenima 939,451 743,555Unaprijed plaćen zakup GSM lokacija 468,622 537,525Ukupno ostala potraživanja 1,408,073 1,281,080Ukupno 8,420,618 6,686,993

Krediti dati zaposlenima

Tokom 2007. godine, u skladu sa Statutom Društva i Pravilnikom ispunjenja uslova za rješavanje stambenog pitanja zaposlenih, Izvršni odbor Društva je donio odluku o odobrenju stambenih kredita zaposlenima u iznosu od EUR 1.282.000. Ovi krediti su odobreni na period od 5, 7, 10 i 20 godina, sa godisnjom kamatnom stopom u rasponu od 0% do 2%. Ukupan iznos kredita obračunat po zaposlenom kreće se u rasponu od EUR 5.000 do EUR 50.000. Uslov za realizaciju kredita jeste da zaposleni bude radno angažovan u društvu na period od najmanje tri godine. Ukoliko zaposleni napusti društvo prije isteka navedenog roka, on je u obavezi da odjednom otplati preostali dio kredita. Ukoliko zaposleni ne izmiri svoju obavezu prije trogodišnjeg uslova, glavnica i kamata automatski dospijevaju.

Radi obezbjeđenja uredne otplate kredita, Drustvo je obezbijedilo hipoteke na stambene jedinice korisnika kredita.

Dospijeća nediskontovanih dugoročnih kredita odobrenih zaposlenima prikazana su u pregledu koji slijedi:

Iznosi u EUR31. decembar 2013. 31. decembar 2012.

- od dvije do pet godina 2,164,199 1,915,026 - preko pet godina 6,708,009 4,312,992 Nediskontovani krediti dati zaposlenima 8,872,208 6,228,018 Diskont (2,005,324) (1,434,260)Fer vrijednost kredita datih zaposlenima 6,866,884 4,793,758

64

7. dugoroČni krediTi i osTala poTraživanja (nasTavak)

Društvo je sa stanjem na dan 31. decembra 2013. godine promijenilo diskontu stopu za stambene kredite, usljed promjena trižišnih uslova u pogledu finansijskih instrumenata uporedivih sa stambenim kreditim za zaposlene. Diskonta stopa na dan 31. decembra 2013. iznosi 6.5% (2012:7.5%).

Efekat promjene je prikazan u pregledu koji slijedi:

2013 2014 2015 2016 After 2016Povećanje / (smanjenje) diskont za stambene kredite od bivših zaposlenih (154,847) 17,707 15,018 14,425 107,696Povećanje / (smanjenje) diskont za stambene kredite od zaposlenih (199,022) 17,289 16,530 16,243 148,960Povećanje / (smanjenje) benefita zaposlenima 168,448 (13,046) (13,647) (13,402) (128,353)Ukupno (185,421) 21,950 17,901 17,266 128,303

Dospijeća nediskonovanih dugoročnih potraživanja prikazana su u pregledu koji slijedi:


- od dvije do pet godina - 707.234- 707.234

Potraživanja od Vlade Crne Gore u iznosu od EUR 600.935 sa stanjem na dan 31. decembar 2012. godine predstavljaju nediskontovanu vrijednost očekivanih budućih priliva koje bi Društvo ostvarila u skladu sa Ugovorom o prenosu udjela (prenosu osnivačkih prava u Radio-difuznom centru d.o.o., Podgorica) zaključenim 10. decembra 2004. godine između Telekoma Crne Gore i Vlade Crne Gore. U skladu sa pomenutim ugovorom, RDC je postao vlasništvo države.

Navedenim Ugovorom, Vlada Crne Gore se obavezala da plati Društvu kupoprodajnu cijenu preciziranu Ugovorom o prenosu udjela u iznosu EUR 5.943.937 u roku od deset godina od dana zaključenja ovog Ugovora sa grejs periodom od 18 mjeseci na koji se ne zaračunava kamata. Kao što je dalje navedeno u Ugovoru, po isteku grejs perioda, a do isteka druge godine od dana zaključenja Ugovora, Vlada Crne Gore je dužna da isplati Društvu iznos od EUR 300.000 u jednakim mjesečnim ratama i to svakog prvog u mjesecu za nastupajući mjesec. U trećoj i četvrtoj godini otplate Vlada Crne Gore se obavezuje da plati Društvu godišnje iznose od EUR 600.000 u jednakim mjesečnim ratama i to svakog prvog dana u mjesecu za nastupajući mjesec.

U skladu sa Odlukom rukovodstva Društva, osnova za obračun sadašnje vrijednosti očekivanih budućih gotovinskih tokova je jednaka primjeni godišnje kamatne stope od 7.5%, koja odgovara stopi korišćenoj od strane nezavisnog procjenitelja. Ukupni efekti prihoda priznatog korišćenjem efektivne kamatne stope evidentirani su na teret dobiti za period od 1. januara do 31. decembra 2013. godine iznosili EUR 77,998 (31. decembra 2012: EUR 87.793).

Dugoročna potraživanja od kupaca se odnose na potraživanja od prodaje opreme EUR 1,085,112 (2012: EUR 754,775) pojedinačnim kupcima na period od 24 mjeseca.


8. zalihe


Kablovi, žice i ostali materijal 1,044,196 1,181,062 Zalihe za preprodaju 2,165,885 2,390,339

3,210,081 3,571,401

Ispravka vrijednosti zastarjelih zaliha (932,264) (956,198)

2,277,817 2,615,203

Promjene na ispravci vrijednosti zaliha za godinu koja se završava 31. decembra 2013. i 2012. prikazane su u sljedećoj tabeli:

2013 2012

Stanje, 1. januara 956,198 887,960 Povećanje / smanjenje ispravke u toku godine (napomena 23) (23,934) 68,238

932,264 956,198

66

9. poTraživanja iz poslovnih odnosa i osTala poTraživanja

December 31, 2013 December 31, 2012

Potraživanja od kupaca u zemlji 33,895,574 32,605,287 Potraživanja od kupaca u inostranstvu 1,234,176 1,319,399 Ispravka vrijednosti (19,733,879) (19,180,078)Potraživanja od kupaca, neto 15,395,871 14,744,608 Potraživanja od Magyar Telekom Grupe 96,516 23,302 Potraživanja od Deutsche Telekom Grupe 2,053,750 1,671,985 Ukupna potraživanja od kupaca, neto 17,546,137 16,439,895 Kratkoročni dio dugoročnih potraživanja po osnovu kredita odobrenih zaposlenima 164,049 567,100 Kratkoročni dio dugoročnih potraživanja po osnovu kredita odobrenih bivšim zaposlenim 152,865 123,551 Dospjela ispravljena potraživanja od stambenih kredita 466,049 252,818 Dospjela neispravljena potraživanja od stambenih kredita 54,661 110,173 Ispravka vrijednosti stambenih kredita (466,049) (252,818) Kratkoročni dio dugoričnih potraživanja od Vlade 712,357 712,357 Kratkoročni dio dugoročnih potraživanja od kupaca 2,740,333 1,509,800 Ukupno kratkoročni dio dugoročnih potraživanja 3,824,265 3,022,981 Ukupna finansijska sredstva 21,370,402 19,462,876 Avansi plaćeni za obrtnu imovinu 210,142 134,631 Unaprijed plaćeni zakup za GSM lokacije 232,491 252,894 Ostala unaprijed plaćena potraživanja 356,258 163,392 Ostala potraživanja 2,900,265 2,579,551 Ispravka vrijednosti ostalih potraživanja (1,129,330) (686,765)Ukupna ostala potraživanja, neto 2,569,826 2,443,703 Ukupna potraživanja iz poslovnih odnosa i ostala potraživanja, neto 23,940,228 21,906,579

Struktura ostalih potraživanja na dan 31. decembar 2013. i 2012. godine je kao što slijedi:


Potraživanja za lokalne komunalne takse 1,642,389 1,526,145 Potraživanja za plaćenu dividendu 847,699 754,737Potraživanja za više plaćene poreze i doprinose 277,133 137,071Potraživanja za kamatu na oročene depozite 45,531 77,550Ostala potraživanja 87,513 84,048

2,900,265 2,579,551 Ispravka vrijednosti ostalih potraživanja (1,129,330) (686,765)

1,770,935 1,892,786


9. poTraživanja iz poslovnih odnosa i osTala poTraživanja (nasTavak)

Starosna stuktura tekućeg dijela dugoročnih potraživanja i ostalih potraživanja

Naredna tabela pokazuje starosnu stukturu tekućeg dijela dugoročnih potraživanja i ostalih potraživanja. Sadašnja vrijednost dospjelih potraživanja je prikazana u bruto iznosu.

Iznosi u EURStanje na dan

31. decembra 2013.od čega

nedospjelo

od čega dospjelomanje od

30 dana30 – 60

dana61 – 90

dana91 – 180

dana181 – 360

danaover 360

danaOstala potraživanja 1,770,935 1,267,563 9,687 9,687 19,374 29,061 48,435 387,128Stambeni krediti - zaposleni 164,049 164,049 - - - - - -Stambeni krediti- bivši zaposleni 207,526 152,865 - - - - - 54,661 Kratkoročni dio dugoričnih potraživanja od Vlade 712,357 712,357 - - - - - - Kratkoročni dio dugoročnih potraživanja od kupaca 2,798,974 2,798,974 - - - - - -Ukupno 5,653,841 5,095,808 9,687 9,687 19,374 29,061 48,435 441,789

Iznosi u EURStanje na dan 31. decembra 2012.

od čega nedo-spjelo


30 dana30 – 60

dana61 – 90

dana91 – 180

dana181 – 360

danaover 360

danaOstala potraživanja 1,892,786 1,053,406 5,328 10,987 21,011 21,311 93,149 687,594Stambeni krediti - zaposleni 567,100 567,100 - - - - - -Stambeni krediti- bivši zaposleni 233,724 123,551 - - - - - 110,173 Kratkoročni dio dugoričnih potraživanja od Vlade 712,357 712,357 - - - - - - Kratkoročni dio dugoročnih potraživanja od kupaca 1,509,800 1,509,800 - - - - - -Ukupno 4,915,767 3,966,214 5,328 10,987 21,011 21,311 93,149 797,767

68


Potraživanja za isplaćene dividend (fizička lica) odnose se na dividendu plaćenu preko Crnogorske Komercijalne Banke a.d. koja još uvijek nisu podignuta sa računa banke, a raspoloživa su akcionarima.

Ispravka vrijednosti potrazivanja od opštna u iznosu od EUR 1,129,300 (2012: EUR 686.765) napravljena je na bazi procjene rukovodstva da dio potraživanja neće biti naplaćen. Crnogorske opštine su napravile povlačenje sa bankarskog računa Društva na ime naknade za korišćenje opštinskog zemljišta za telekomunikacionu mrežu. Društvo se nije složilo sa iznosom naknade i pokrenulo je sudske sporove tokom 2009. godine. Kako Društvo još uvijek nije uspjelo da naplati ova potrazivanja rukovodstvo je odlučilo da obračuna i napravi dodatnu ispravku vrijednosti u 2013. godini.

Potraživanja iz poslovnih odnosa i ostala potraživanja su denominovana u sledećim valutama:


EUR 23,045,157 20,325,303 SDR (Specijalna Prava Vučenja) 895,071 1,541,364USD - 39,912

23,940,228 21,906,579

Fer vrijednost potraživanja iz poslovnih odnosa i ostalih potraživanja, prikazana je u sljedećoj tabeli:


Potraživanja od kupaca 15,395,871 14,744,608Potraživanja od povezanih lica 2,150,266 1,695,287Potraživanja od datih stambeih kredita 371,575 800,824 Kratkoročni dio dugoričnih potraživanja od Vlade 712,357 712,357 Kratkoročni dio dugoročnih potraživanja od kupaca 2.740.333 1,509,800Ukupna finansijska sredstva 21.370.402 19,462,876



Starosna stuktura potraživanja iz poslovnih odnosa

U narednim tabelama je prikazana starosna struktura domaćih i stranih potraživanja po danima dospjeća. Sadašnja vrijednost dospjelih potraživanja je prikazana neto umanjena za ispravku vrijednosti.


od čega nedospjelo


30 dana 30 – 60 dana 61 – 90 dana 91 – 180 dana181 – 360

danaover 360

danaKupci u zemlji 14,775,713 10,790,816 1,860,058 1,000,917 493,404 394,583 145,479 90,456Kupci u inostranstvu 2,770,424 2,398,932 128,058 123,095 34,618 29,001 51,676 5,044Ukupno 17,546,137 13,189,748 1,988,116 1,124,012 528,022 423,584 197,155 95,500


od čega nedospjelo

od čega dospjelomanje od 30

dana 30 – 60 dana 61 – 90 dana 91 – 180 dana181 – 360

danaover 360

danaKupci u zemlji 13,943,674 9,347,985 1,765,343 987,705 490,455 393,123 192,799 766,264Kupci u inostranstvu 2,496,221 1,147,098 589,102 126,105 328,342 65,861 124,040 115,673Ukupno 16,439,895 10,495,083 2,354,445 1,113,810 818,797 458,984 316,839 881,937

Promjene na ispravci vrijednosti potraživanja za finansijsku godinu završenu 31. decembra 2013. i 2012. prikazane su u sljedećoj tabeli:

Kupci u zemlji Kupci u inostranstvu2013 2012 2013 2012

Stanje, 1. Januara 19,348,378 17,024,029 518,465 496,427Dodatna ispravka u toku godine 1,332,067 1,077,898 95,553 49,026 Dodatna ispravka u toku godine – ispravka za opštine 442,565 369,649 - - Naplata ispravljenih potraživanja u toku godine (250,629) (78,608) - (26,988)Efekti pozitivnih/negativnih kursnih razlika - - - -Penali fakturisani kupcima (5,427) 955,410 - -Prodaja potraživanja (617,763) - - -Stanje, 31. decembra 20,249,191 19,348,378 614,018 518,465

70

10. kraTkoroČni depoziTi u bankama


Kreditna klasifikacija A2 (Moody’s) 21,000,000 16,000,000Kreditna klasifikacija Baa1 (Moody’s) 33,000,000 16,000,000

54,000,000 32,000,000Kratkoročni depoziti u bankama pretstavljaju depozite sa rokom dospjeća od tri mjeseca do godine dana sa prosječnom kamatnom stopom od 1,23% u 2012 (2012: 3,73%). Svi kratkoročni depoziti su denominirani u EUR. U periodu koji se završava sa 31. decembrom 2013, ukupan iznos depozita je obezbijeđen adekvatnim garancijama od strane kredtinih institucija koje imaju rejting A2, Baa1 (2012: kreditni rejting A2, Baa1).

11. goTovina i goTovinski ekvivalenTi


Gotovina u blagajni 511 2,462 Gotovina u bankama 3,683,801 4,436,403 Kratkoročni depoziti sa rokom dospjeća do 3 mjeseca - 22,000,000

3,684,312 26,438,865

12. finansijski insTrumenTi

a) Finansijski instrumenti po kategorijama

Računovodstvene politike koje se odnose na finansijske instrumente se primijenjene na sledeće pozicije:

Krediti i potraživanja 31. decembar 2013. 31. decembar 2012.

Dugoročni krediti i potraživanja 6,953,904 5,405,913Kratkoročni depoziti u bankama 54,000,000 32,000,000Potraživanja iz poslovnih odnosa i ostala potraživanja 21,429,043 19,099,885Gotovina i gotovinski ekvivalenti 3,684,312 26,438,865Ukupno 86,067,259 82,944,663

Obaveze iskazane po amortizovanoj nabavnoj vrijednosti 31. decembar 2013. 31. decembar 2012.

Finansijske obaveze 22,749,444 19,543,573 Ukupno 22,749,444 19,543,573


12. finansijski insTrumenTi (nasTavak)

b) Kreditni kvalitet finansijskih sredstava Kreditni kvalitet finansijskih sredstava koja nisu dospjela niti ispravljena su prikazana u pregledu koji slijedi: Dugoročni krediti i potraživanja 31. decembar 2013. 31. decembar 2012.

Ugovorne strane sa eksternim kreditnim rejtingom Ba3 - 600,935 Ugovorne strane bez kreditnog rejtinga 6,953,904 4,804,978

6,953,904 5,405,913

Ugovorne strane bez kreditnog rejtinga uključuju dugoročna potraživanja od kupaca i dugoročna potraživanja za stambene kredite.

Potraživanja za stambene kredite su obezbijeđena hipotekama koje predstavljaju preduslov za inicijalno odobrenje kredita. Dugoročna potraživanja od kupaca se odnose na prodaju opreme na rate. Društvo radi provjeru kreditnog kvaliteta svih kupaca prije same prodaje.

Gotovina i gotovinski ekvivalenti 31. decembar 2013. 31. decembar 2012.

Gotovina i gotovniski ekvivalenti bez kreditnog rejtinga 3,484,265 4,229,321 Ugovorne strane sa eksternim kreditnim rejtingom A1 (Moody’s) 200,047 209,544Ugovorne strane sa eksternim kreditnim rejtingom Ba2 (Moody’s) - 22,000,000

3,684,312 26,438,865

Gotovina i gotovinski ekvivalenti bez kreditnog rejtinga predstavljaju gotovinu u crnogorskim bankama.

Kratkoročni depoziti u bankama 31. decembar 2013. 31. decembar 2012.

Garantovani kratkoročni depozit od kreditne institucijekreditna klasifikacija A2 (Moody’s) 21,000,000 16,000,000kreditna klasifikacija Baa1 (Moody’s) 33,000,000 16,000,000

54,000,000 32.000.000

Potraživanja iz poslovnih aktivnosti koja nisu dospjela niti ispravljena 31. decembar 2013. 31. decembar 2012.

Ugovorne strane bez eksternog kreditnog rejtingaDomaći kupci (napomena 9) 10,790,816 9,347,985Strani kupci (napomena 9) 2,398,932 1,147,098

13,189,748 10,495,083

72

13. akCijski kapiTal

Na dan 31. decembra 2013. Na dan 31. decembra 2012.Broj akcija % Vrijednost Broj akcija % Vrijednost

Upisani, uplaćeni kapital - Magyar Telekom 36,177,950 76.53 107,902,165 36,177,950 76.53 107,902,165Pravna lica i custody 5,851,965 12.38 17,454,071 5,562,860 11.77 16,591,786Fizička lica 5,244,025 11.09 15,640,158 5,533,130 11.70 16,502,443

47,273,940 100.00 140,996,394 47,273,940 100.00 140,996,394Na dan 31. decembra 2013. i 2012. godine nominalna vrijednost po akciji je iznosila EUR 2,98254. Akcije Crnogorskog Telekoma se kotiraju na Montenegroberzi. Tržišna vrijednost po akciji na dan 31. decembar 2013. godine iznosila je EUR 4,1865 (31. decembar 2012: EUR 3,2133).

14. sTaTuTarne rezerve

U skladu sa statutom, Društvo je imalo obavezu da izdvaja najmanje 5% ostvarene dobiti na ime statutarnih rezervi sve dok iznos ovih rezervi ne dostigne 1/10 akcijskog kapitala Društva. Navedene rezerve su bile namijenjene za pokriće gubitaka i ne mogu se distribuirati akcionarima osim u slučaju likvidacije Društva.

Društvo je promijenilo statut na Skupštini akcionara održanoj 18. maja 2012 godine kako bi primijenilo promjenu u zakonu o Privrednim društvima. Ove rezerve više nisu obavezne da se izdvajaju, pa je samim tim ukupan iznos statutarnih rezervi alociran na neraspoređenu dobit.

15. obaveze iz poslovanja i osTale obaveze

31. decembar 2013. 31. decembar 2012. Obaveze prema trećim licima 13,432,881 11,614,777Obaveze prema Magyar Telekom Grupi 461,169 492,574Obaveze prema Deutsche Telekom Grupi 2,452,671 2,083,470Ukupno poslovne obaveze 16,346,721 14,190,821Razgraničeni troškovi 3,907,462 3,315,651 Obaveze za dividiendu 940,590 844,540Bonusi 1,266,844 915,170Ostale obaveze 287,827 277,393 Ukupno ostale finansijske obaveze 6,402,723 5,352,754 Ukupno finansijske obaveze 22,749,444 19,543,575Primljeni avansi po osnovu pre-paid vaučera 806,938 942,194 Obaveze po osnovu primljenih avansa i unaprijed naplaćeni iznosi 129,335 122,709Obaveze za ostale poreze i doprinose 217,851 208,948 Obaveze za porez na dodatu vrijednost 868,652 737,032 Loyalty Programi za kupce 665,631 625,306 Razgraničeni prihodi 832,772 689,026 Ukupno ostale obaveze 3,521,179 3,325,215Ukupno obaveze iz poslovanja i ostale obaveze 26,270,623 22,868,789


15. obaveze iz poslovanja i osTale obaveze (nasTavak)

Razgraničeni troškovi uključuju sledeće:


Razgraničeni marketing troškovi 443,648 312,846 Razgničene poštanske usluge 85,012 114,698 Razgraničeni troškovi održavanja 988,042 720,827 Procjena obaveza za IPTV usluge 258,320 346,998 Ostale procijenjene obaveze 2,132,440 1,820,282

3,907,462 3,315,651

Obaveze iz poslovanja i ostale obaveze su iskazane u sledećim valutama:


EUR 22,097,898 18,828,105SDR 576,108 661,002USD 75,438 49,474CHF - 1,449GBR - 3,544

22,749,444 19,543,574

Fer vrijednost obaveza iz poslovanja i ostalih obaveza jednaka je njihovoj knjigovodstvenoj vrijednosti. Ugovoreno dospijeće obaveza iz poslovnih aktivnosti i ostalih obaveza je do 45/60/90 dana.

74

16. rezervisanja Promjene na rezervisanjima za finansijske godine završene 31. decembra 2013. i 2012. godine prikazane su u sledećoj tabeli:

2013 2012

Stanje, 1. Januara 3,237,756 2,572,854Povećanja u toku godine 3,296,296 2,131,474 Ukidanje u toku godine - (1,035,660)Iskorišćeno u toku godine (4,849,800) (430,912)Stanje, 31. decembara 1,684,252 3,237,756Umanjeno za: dugoročni dio 757,642 635,382 926,610 2,602,374

Promjene na računima rezervisanja prema vrsti rezervisanja prikazane u sljedećoj tabeli:

Sudski sporovi OtpremnineNaknade

zaposlenimaSrednjoročni

Podsticajni plan (MTIP)Program Varijabilnih

bonusa (VAR II) UkupnoStanje, 1. januara 2012. 997,572 355,388 447,305 695,356 77,233 2,572,854

Povećanja u toku godine 25,245 1,626,484 - 339,148 140,597

2,131,474 Ukidanja u toku godine (373,623) (355,388) - (306,649) - (1,035,660)Iskorišćeno u toku godine - (260,161) (8,937) (161,814) - (430,912)Stanje, 31. decembara 2012. 649,194 1,366,323 438,368 566,041 217,830 3,237,756

Stanje, 1. januara 2013. 649,194 1,366,323 438,368 566,041 217,830 3,237,756Povećanja u toku godine 301,029 2,748,499 36,311 113,704 96,753 3,296,296Ukidanja u toku godine - - - - - -Iskorišćeno u toku godine (367,124) (4,114,822) - (367,854) - (4,849,800)Stanje, 31. decembara 2013. 583,099 - 474,679 311,891 314,583 1,684,252

Umanjeno za: dugoročni dio - - (443,059) - (314,583) (757,642)Kratkoročno rezervisanje 583,099 - 31,620 311,891 - 926,610

Glavni sudski sporovi se odnose na spor oko vlasništva nad imovinom u Cetinju u iznosu od EUR 251,752 kao I na spor vezan za zakup satelitskog sistema u iznosu od EUR 200,000.


16. rezervisanja (nasTavak)

Primanja zaposlenih

Rezervisanja za jubilarne nagrade Rezervisanja za otpremnine za odlazak u penziju Ukupno

Stanje, 1. januara 2012. 336,830 110,475 447,305Rezervisanja u toku godine - - -Iskorišćeno u toku godine (24,224) 15,287 (8,937) Stanje, 31. decembar 2012. 312,606 125,762 438,368

Stanje, 1. januara 2013. 312,606 125,762 438,368Rezervisanja u toku godine 31,355 4,956 36,311Iskorišćeno u toku godine - - - Stanje, 31. decembar 2013. 343,961 130,718 474,679

Umanjeno za: dugoročni dio (312,341) (130,718) (443,059)

Kratkoročno rezervisanje 31,620 - 31,620

Rezervisanja za primanja zaposlenih izvršena su na osnovu sadašnje vrijednosti očekivanih budućih isplata zaposlenima po osnovu jubilarnih na-grada i otpremnina za odlazak u penziju, koje su predviđene Pojedinačnim kolektivnim ugovorom društava unutar Društva (napomena 2.15)

17. odložena poreske obaveze

Sa stanjem na dan 31. decembra 2013. godine i 31. decembra 2012. godine Društvo nema odoženih poreskih sredstava koji bi proistekla iz privre-menih razlika ili prenijetih poreskih gubitaka.

Odložene poreske obaveze se odnose na privremene razlike između osnovice po kojoj se nekretnine, oprema i nematerijalna ulaganja priznaju u poreskom bilansu i iznosa po kojima su ta sredstva iskazana u finansijskim izvještajima Društva. Oporeziva privremena razlika proističe iz alocirane poreske amortizacije i priznavanja sredstava manjih od 300 EUR.

Kretanje odloženih poreskih obaveza tokom godine može se vidjeti u narednoj tabeli:

Odložene poreske obaveze UkupnoStanje 1. januara 2012. 2,159,942Efekat na izvještaj o sveobuhvatnom prihodu (54,128)Stanje 31. decembra 2012. 2,105,814Efekat na izvještaj o sveobuhvatnom prihodu (29,114)Stanje 31. decembra 2013. 2,076,700

76

18. prihodi

a) Usluge fiksne telefonije i usluge interneta31. decembar 2013. 31. decembar 2012.

Telekomunikaciona pretplata, konekcija i ostali prihodi 12,726,936 12,719,843

Prihodi od odlaznih domaćih poziva 6,395,303 7,425,179Prihodi od odlaznih međunarodnih poziva 1,280,772 1,543,288Ukupni prihodi od odlaznih poziva 7,676,075 8,968,467

Prihodi od dolaznih domaćih poziva 987,400 986,463Prihodi od dolaznih međunarodnih poziva 12,096,275 13,129,853Ukupni prihodi od dolaznih poziva 13,083,675 14,116,316

Zakupljene linije i prenos podataka 2,716,298 3,344,277Prihodi od web prezentacije i hostinga 52,104 58,692 ADSL prihodi 12,014,413 11,673,177 MIPNET prihodi 1,913,663 2,202,644 IPTV prihodi 6,564,562 6,088,292Prihodi od prodatih internet pristupa 453,567 560,867Prihodi od prodaje opreme 1,799,066 1,463,008 ICT prihodi 2,191,938 1,023,500Ostali prihodi 529,564 904,726 Ukupni ostali prihodi 28,235,175 27,319,183

Ukupni prihodi od pružanja usluga fiksne telefonije i interneta 61,721,861 63,123,809

b) Usluge mobilne telefonije

31. decembar 2013.31. decembar

2012.Post-paid prihodi- odlazni domaći i međunarodni pozivi 8,790,007 10,576,377 - mjesečna pretplata 9,876,111 9,014,516

18,666,118 19,590,893

Prodaja paketa i pre-paid usluga 12,979,430 14,650,980Prodaja mobilnih telefona 2,909,008 1,591,510

15,888,438 16,242,490

Prihodi po osnovu interkonekcije 6,250,107 8,423,994Prihodi od roming-a 5,451,144 6,253,431 Ostali prihodi 971,722 442,317

Ukupni prihodi od pružanja usluga mobilne telefonije 47,227,529 50,953,125


19. osTali poslovni priohdi


Prihodi od dugoročnog zakupa optičkog kabla –“Dark Fiber” 896,210 -Kapitalni dobici od prodaje osnovnih srdstava 27,437 177,698Ostali poslovni prihodi 317,689 71,967

1,241,336 249,665

Iznos od EUR 896,210 se odnosi na prihode od zakupa optičkog kabla –“Dark Fiber”. Ugovori o pravu korišćenja “Dark Fiber” slicni su lizingu zato što podrazumijevaju pravo korišćenja specifičnog mrežnog sredstva, koje isključuje korištenje od strane ostalih operatera, uključujući i Crnogorski Telekom. Plaćanje koje se odnosi na njegovo korišćenje je avansno i ne zavisi od stvarne upotrebe od strane kupca. Zakup je zaključen na period od 15 godina.

20. Troškovi zarada, naknada zarada i osTali liČni rashodi


Troškovi neto zarada i naknada zarada 9,262,549 10,912,368 Troškovi poreza na zarade i naknade zarada 3,182,908 1,755,146 Troškovi doprinosa za penzije 3,323,864 3,338,628 Troškovi socijalnih i ostalih doprinosa 2,385,433 2,344,633 Jubilarne nagrade i otpremnine (napomena 17) 2,748,499 1,271,095 Rezervisanja za penzionisanje i jubilarne nagrade (napomena 17) 121,086 23,562 Ostali troškovi zaposlenih 1,647,490 1,029,223

22,671,829 20,674,655

21. amorTizaCija i obezvrjeĐenje


Amortizacija osnovnih sredstava (Napomena 5) 16,586,145 18,663,987 Obezvređenje (Napomena 5) 667 192,128 Amortizacija nematerijalnih ulaganja (Napomena 6) 2,904,772 2,576,193

19,491,584 21,432,308

22. Troškovi korišćenja usluga drugih operaTera


Troškovi korišćenja usluga fiksnih i mobilnih operatera u zemlji 9,052,332 11,846,159 Troškovi korišćenja usluga fiksnih i mobilnih operatera u inostranstvu 5,920,615 6,391,255

14,972,947 18,237,414

78

23. osTali poslovni rashodi


Troškovi materijala, održavanja i naknade za izvršene usluge 7,435,283 7,148,263 Marketing 2,743,954 2,977,593 Ispravka vrijednosti potraživanja 1,619,556 1,390,977Zakup 2,717,208 3,489,357Troškovi telekomunikacione licence 1,658,485 1,678,420Sponzorstva 435,600 381,400Opštinske takse 1,582,750 1,581,321Provizija dilera 1,471,071 1,534,688Naknade 126,024 275,147Revizija završnog računa 89,100 89,100Konsalting usluge Magyar Telekoma 27,265 -Konsalting usluge Deutsche Telekoma 273,481 284,472Ostale konsalting usluge 9,881 444,977Električna energija 1,617,810 1,385,059Poštanske usluge 659,676 713,645 Ostale neproizvodne usluge 659,609 715,431Neto efekat dodatne vrijednosti zaliha i ukidanja ispravke vrijednosti zaliha (23,934) 68,238Smanjenje rezervisanja priznatih u izvještaju o ukupnom rezultatu (napomena 16) 301,029 (348,378)Ostali poslovni rashodi 2,732,614 3,287,327

26,136,462 27,097,037

Troškovi zakupa se u najvećoj mjeri odnose na zakupe telekomunikacionih vodova u iznosu od EUR 1,059,549 (2012: EUR 1.302.172) kao i na zakup mjesta za bazne stanice od Radio Difuznog Centra u iznosu od EUR 629,858 (2010: 702.652 EUR)

Troškovi sponzorstva koji su iznosili 435,600 EUR (2010: 300.000 EUR) predstavljaju najvećim dijelom troškove sponzorstva FSCG i ženskog rukomet-nog kluba “Budućnost”. Ostatak troškova sponzorstva se odnosi na kulturu, sport i obrazovanje.

U okviru ostalih poslovnih rashoda prikazani su troškovi dodatnog PDV u iznosu od EUR 1.493.579 zasnovani na nalazu Poreske Uprave koji pokriva period od maja 2009. godine do decembra 2011. godine, kao i dodatni porez na dobit obračunat u za isti period u iznosu od EUR 609.369. Dodatni PDV je obračunat na prodaju supstituisanih telefona na razlici između nabavne cijene telefona i njegove prodajene cijene, za slučaj kada je prodajna cijena bila niža od nabavne.

Dana 18. februara 2013. godine Društvo je dobilo rešenje Ministarstva Finansija koje se odnosi na dodatno obračunati PDV i porez na dobit za sub-vencionirane telefona, kao odgovor na prigovor Društva iz Septembra 2012. godine.

Ministarstvo Finansija je potvrdilo nalaz Poreske uprave koji se odnosi na dodatno obračunati PDV u iznosu od EUR 1.493.579. Pored ovoga, Ministarstvo Finansija je prihvatilo prigovor Društva koji se odnosi na obračunati porez na dobit u iznosu od EUR 609.369 i naložilo Poreskoj Upravi ponavljanje procesa. Iako je Ministarstvo odlučilo u korist Društva, nije moguće pouzdano predvidjeti uticaj ponovljenog nalaza, Društvo je procijenilo iznos od EUR 609.369 dodatnog poreza na dobit i uključilo ga u finansijske izvještaje sa stanjem na dan 31. decembra 2012. godine.

Crnogorski Telekom je pokrenuo sudski sport žalbom koja je upućena Upravnom sudu Crne Gore u martu 2013 godine.


24. finansijski prihodi i rashodi, neTo

31. decembar 2013. 31. decembar 2012.Finansijski prihodi Prihod od kamata od: Kratkoročni depoziti u bankama 1,052,764 2,411,844 Krediti odobreni zaposlenima 95,034 96,038Prihod od ukidanja diskonta na dugoročna potraživanja 83,384 251,207Pozitivne kursne razlike 59,458 96,405

1,290,640 2,855,494Finansijski rashodiRashodi kamata (11,252) (144,634)Negativne kursne razlike (130,468) (223,370) Ostali finansijski rashodi (156,816) (477,256)

(298,536) (845,260)

Neto finansijski rashodi 992,104 2,010,234

25. porez na dobiT

31. decembar 2013. 31. decembar 2012.Porez na dobit - tekući porez 2,315,364 3,224,933 Porez na dobit - odloženi porez (29,112) (54,128)Ukupno 2,286,252 3,170,805

Usaglašavanje pretpostavljenog poreza na dobit i poreza na dobit iskazanog u poreskom bilansu

Usaglašavanje pretpostavljenog poreza na dobit po finansijskim izvještajima i poreza na dobit po poreskom bilansu prikazano je u sljedećoj tabeli:

31. decembar 2013. 31. decembar 2012.Dobit prije oporezivanja 21,130,783 23,110,809 Porez na dobit po stopi od 9% 1,901,770 2,079,973 Troškovi koji se ne priznaju za poreske svrhe 179,106 268,874 Dodatni porez za periode od 2009-2011 (napomena 23) - 609,369 Ostale korekcije 205,376 212,589

2,286,252 3,170,805

80

26. zarada po akCiji

(Iznosi u EUR) 31. decembar 2013. 31. decembar 2012.

Profit akcionara Društva 18,844,531 19,940,004 Prosječan ponderisan broj izdatih akcija 47,273,940 47,273,940 Broj akcija iz redovnog poslovanja 47,273,940 47,273,940 Osnovna zarada / (gubitak) po akciji - iz redovnog poslovanja 0,40 0,42 Osnovna zarada po akciji 0,40 0,42

Društvo nema potencijalnih smanjenih zarada po akciji.

27. plaćanja dividende

Tokom 2013. godine, objavljene su i isplaćene dividende po osnovu raspodjele dobiti za 2012. godinu u iznosu od EUR 22,900,000 (2011: EUR 16,500,000). Dividenda po akciji je iznosila EUR 0.46326 (2011: EUR 0.34903).

Neto dividenda Porez Ukupno dividendaUkupno objavljena dividend iz raspodjele rezultata 2012 godine 21,539,025 1,360,975 22,900,000Umanjeno za Obaveze za isplatu dividende iz rezultata 2012 gidine (3,522) (23,051) (26,573)Ukupno plaćena dividenda iz raspodjele rezultata 2012 godine 21,535,503 1,337,924 22,873,427Dividenda plaćena u tekućoj koja se odnosi na prethodnu godinu - 8,649 8,649Ukupno paćena dividend u 2013 godini 21,535,503 1,346,573 22,882,076

28. TransakCije sa povezanim pravnim liCima

Magyar Telekom Nyrt. je u 2005. godini postao većinski vlasnik sa 76,53% udjela, od kada se udio nije mijenjao. Deutsche Telekom AG (“DTAG”) je krajnji kontrolni vlasnik Magyar Telekom Plc. sa 59,21% akcija u vlasništvu. Deutsche Telekom (“DT”) Grupu konstituiše više provajdera fiksne telefonije, mobilne telefonije i IT usluga širom svijeta, sa kojima Društvo ima redovne transakcije.

Krajnji kontrolni vlasnik Društva je Deutsche Telekom AG (sa sjedištem u Njemačkoj). Akcionari Deutsche Telekom AG su Investicone institucije (57%), KfW Bankengruppe (17%), Savezna Republika Njemačka (15%), i ostali investitori sa (11%)

Savezna Republika Njemačka je indirektni akcionar DTAG i posjeduje 32% acijskog kapitala. Ako se uzme u obzir prosječno prisutsvo na skupštini akcionara, Savezna Republika Njemačka ima solidnu većinu na skupštini akcionara DTAG iako raspolaže manjinskim paketom akcija, što čini DTAG zavisnom od Savezne Republike Njemačke. Stoga, Savezna Republika i kompanije koje su kontrolisane od strane Savezne Republike ili kompanije nad kojima Savezna Republika može da izvrši značajan uticaj, se klasifikuje kao povezano lice DTAG i Magyar Telekoma, a samim tim i Crnogorskog Telekoma.

Ostala povezana pravna lica sa kojima Društvo ima transakcije u periodu od 1. januara do 31. decembra 2013. i 2012. godine uključuju: Makedonski Telekom (ćerka kompanija Mahyar Telekoma), OTE group (ćerka kompanija Deutsche Telekoma), i Hrvatski Telekom (ćerka kompanija Deutsche Telekoma)

Sve transakcije sa povezanim licima proističu iz tekućeg poslovanja i njihova fer vrijednost se ne razlikuje materijalno od fer vrijednosti koja bi bila ostvarena u standardnim transakcijama.


28. TransakCije sa povezanim pravnim liCima (nasTavak)

Transakcije sa povezanim licima uključuju korišćenje i pružanje telekomunikacionih usluga kao i zakupe vodova.

I ObavezeIznosi u EUR

31. decembar 2013. 31. decembar 2012.Magyar Telekom Interkonekcija po osnovu usluga fiksne telefonije 236,848 340,342Usluge mobilne telefonije - 46,973

236,848 387,315Makedonski telekomunikacii Interkonekcija po osnovu usluga fiksne telefonije 224,321 105,259Ukupno - Magyar Telekom Grupa 461,169 492,574Deutsche Telekom Interkonekcija po osnovu usluga fiksne telefonije 1,378,197 1,734,995Usluge mobilne telefonije 748,538 220,943

2,126,735 1,955,938Ote TelekomInterkonekcija 63,734 61,771T - Hrvatski telekom Zakup linkova 262,202 65,760Ukupno - Deutsche Telekom Grupa 2,452,671 2,083,469Ukupno 2,913,840 2,576,043

II Potraživanja31. decembar

2013.31. decembar

2012.Magyar Telekom Zakup linkova 32,614 23,302

32,614 23,302Makedonski telekomunikacii Usluge mobilne telefonije 63,902 -Ukupno - Magyar Telekom Grupa 96,516 23,302Deutsche Telekom Interkonekcija po osnovu usluga fiksne telefonije 1,256,648 1,397,735Usluge mobilne telefonije 448,703 76,920

1,705,351 1,474,655Ote TelekomZakup linkova 134,773 135,348T – Hrvatski telekom Zakup linkova 213,626 61,982Ukupno – Deutsche Telekom Grupa 2,053,750 1,671,985Ukupno 2,150,266 1,695,287

82


(Iznosi u EUR)III Prihodi 31. decembar 2013. 31. decembar 2012.

Magyar Telekom Interkonekcija 61,800 44,860Usluge mobilne telefonije 11,246 25,874

73,046 70,734Makedonski telekomunikacii Usluge mobilne telefonije 19,473 36,215Ukupno - Magyar Telekom Grupa 92,519 106,949Deutsche Telekom Interkonekcija 9,550,751 10,025,433Usluge mobilne telefonije 145,810 143,746

9,696,561 10,169,179Ote TelekomZakup linkova 80,365 85,080Hrvatski telekom Interkonekcija 23,302 58,709Zakup linkova 46,028 37,090Ukupno - Deutsche Telekom Grupa 9,846,256 10,350,058Ukupno 9,938,775 10,457,007

IV Troškovi 31. decembar 2013. 31. decembar 2012.Magyar Telekom Konsultantske usluge 27,265 -Usluge mobilne telefonije 8,051 10,216Zakup linkova 481,534 570,308Ostali troškovi 108,056 113,800

624,906 694,324Makedonski telekomunikacii Usluge mobilne telefonije 7,069 10,992Ukupno - Magyar Telekom Grupa 631,975 699,636Deutsche Telekom Interkonekcija 4,132,590 4,506,850Konsultantske usluge 273,481 284,472T brand 276,288 285,048Održavanje telekomunikacione opreme 330,331 332,400Usluge mobilne telefonije 19,694 78,937Ostali troškovi - 3,510

5,032,384 5,491,217T - Hrvatski telekom InterkonekcijaOdržavanje telekomunikacione opreme 30,285 43,906Zakup linkova 184,005 356,994

214,290 400,900Ukupno - Deutsche Telekom Grupa 5,246,674 5,892,117 Ukupno 5,878,649 6,597,433



Ugovori sa visokim Rukovidstvom

Društvo je tokom 2013. godine odobrilo rukovodstvu kratkoročne naknade, koje su iznosile EUR 927,286 (2012: 1.137.674 EUR) za neto zarade i bonuse koji su članovi ili stalni gostujući članovi Upravnog Izvršnog Odbora Telekoma, i EUR 583,469 (2012: 774,592EUR) za pripadajuće poreze i doprinose.

Takođe, tokom 2013. godine Društvo je isplatilo višem rukovodstvu MTIP “Srednjoročni podsticajni plan” u bruto iznosu EUR 367,854 (napomena 16) (2012: EUR 161,814).

29. poTenCijalne obaveze

Potencijalni sporni ugovori

U skladu sa kupoprodajnim ugovorom zaključenim 15. marta 2005. godine između Vlade Crne Gore i Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, kao Prodavca i Magyar Telekom, kao Kupca, Kupac je u obavezi da omogući Društvu zaključivanje ugovora sa Radio Difuznim Centrom za zakup optičkih vlaknastih kapaciteta za transmisiju TV i radio signala i Univerziteta Crne Gore o obezbjeđivanju kapaciteta za konekciju. U oba slučaja predviđeno je da ugovorne strane neće platiti bilo kakvu naknadu za korišćenje ovih kapaciteta. Rukovodstvo Društva porcjenjuje da neće biti materijalnih troškova po ovom osnovu u budućnosti.

Zaštita životne sredine

Propisi koji se odnose na zaštitu životne sredine usvajaju se u Republici Crnoj Gori i Društvo sa stanjem na 31. decembra 2012 i 2011. godine nije iskazala bilo kakve obaveze za predviđene troškove, uključujući pravne i konsultantske naknade, studije lokacija, osmišljavanje i implementaciju pla-nova restauracije koji se odnose na zaštitu životne sredine. Troškove vezane za zaštitu životne sredine rukovodstvo ne smatra materijalno značajnim.

30. poreski rizik

Poreski zakoni u Crnoj Gori su predmet različitih interpretacija i čestih izmjena. Interpretacija poreskih zakona od strane poreskih vlasti može da se razlikuje od inerpretacije od strane rukovodstva Društva. Kao rezultat, neke transakcije mogu biti osporene od strane poreskih vlasti na način da se zahtijeva od Društva da plati dodatne poreze, kazne i kamate. Poreske obaveze zastarijevaju nakon pet godina. Ovo znači da poreske vlasti imaju pravo da utvrde neplaćene poreske obaveze u toku petogodišnjeg perioda. Rukovodstvo procjenjuje da je Društvo platilo sve poreske obaveze koje su se dogodile zaključno sa 31. decembrom 2013. godine.

84

31. preuzeTe obaveze

a) Preuzete obaveze po osnovu operativnog lizinga – Društvo kao zakupac

Sklapanjem ugovora o operativnom lizingu Društvo zakupljuje veliki broj maloprodajnih i poslovnih prostora, skladišta, zatim internet pristup i mrežne linije. Lizing je ugovoren od jedne godine do neograničenog vremenskog perioda, i većina zaključenih ugovora o lizinga mogu se produžiti po isteku lizinga po aktuelnim cijenama na tržištu.Iznosi minimalnih plaćanja zakupnina na dan bilansa stanja koja se odnose na operativni lizing za koji se procjenjuje da se ne može otkazati prikazan je u tabeli ispod:

ne duže od godine 2,630,391 od dvije do pet godina 4,512,807 duže od pet godina 836,586 Ukupno 7,979,784

Ugovor o zakupu sa Radio Difuznim Centrom je potpisan na neodređeno vrijeme za zakup mjesta za bazne stanice na njihovim tornjevima. Iznos zakupa je varijabilan u zavisnosti od iskorišćenosti prostora na tornjevima. Godišnji troškovi lizinga su prikazani u izvještaju o ukupnom rezultatu kao što je prikazano u Napomeni 23.

b) Ostale preuzete obaveze

Preuzete obaveze po ugovorima do datuma Izvještaja o finansijskom položaju koje nisu objelodanjene u finansijskim izvještajima su sljedeće:

31. decembar 2013. 31. decembar 2012.Ugovorene obaveze po osnovu:- kupovine nekretnina i opreme 2,392,414 2.142.759- kupovine nematerijalne imovine 749,551 662.868- održavanje i tehničke aktivnosti 942,557 861.519- marketing i sponzorstvo 176,300 30.780Ostale ugovorene obaveze troška 1,549,388 197.076 Ukupno 5,810,210 3.895.002

c) Upotrebne dozvole Na osnovu kupoprodajnog ugovora zaključenog 15. marta 2005. godine između Vlade Crne Gore i Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, kao Prodavca i Matav Hungarian Telecommunication Company, kao Kupca, Prodavac je u obavezi da omogući Društvu dostavljanje kompletiranih molbi relevantnoj javnoj instituciji za obezbjeđivanje svih preostalih dozvola za nastavljanje i) obavljanja poslovanja i/ili ii) vlasništva i/ili poslovanja sa njihovim sredst-vima postojećim na datum potpisivanja Ugovora. Menadžment kompanije procjenjuje da u budućnosti neće biti značajnih troškova povezanih sa ovim slučajem.


32. devizni kursevi

Zvanični kursevi valuta koji su korišćeni za preračun deviznih pozicija Izvještaja o finansijskom položaju u EUR na dan 31. decembar 2012 i 2011:


SDR 1.1183 1,1658USD 0.7255 0,7586

33. goTovina generisana iz poslovanja

Napomena 31. decembar 2013. 31. decembar 2012.Dobitak za godinu 18.844.531 19,940,004Korekcije:Porez na dobit 2.286.252 3,170,805Amortizacija 22 19,491,584 21,432,308Neto finansijski prihod 24 (992,104) (2,010,234)Povećanje/(smanjenje) ispravke vrijednosti zaliha priznatih u okviru prihoda/rashoda 23 (23,934) 68,238Povećanje/(smanjenje) ispravke vrijednosti spornih potraživanja priznatih u okviru prihoda/rashoda 10 1,176,991 1,021,328Promjene u okviru obrtnog (radnog) kapitala: Promjene na obavezama (3,401,834) (816,567)

Promjene na zalihama

361,320 551,838

Promjene na potrazivanjima

(2.033.649) 870,672 Rezervisanja za sudske sporove 66,095 (348,378) Rezervisanja za benefite zaposlenih (36,311) (8,937) Nadoknada za dodatni porez 23 - (2,102,948)

Ostale negotovinske stavke 180,669 (138,859)

Gotovina generisana iz poslovanja 35,556,620 41,629,270

34. dogaĐaji nakon daTuma bilansa

Na osnovu zahtjeva manjinskih akcionara Skupština akcionara je pokrenula procedure smanjenja kapitala. Dana 5. marta 2014 godine Skupština akcionara je donijela odluku o smanjunju kapitala na način što će se smanjiti nominalna vrijednost akcije sa 2,98255 EUR na 2,62001 EUR. Ukupan broj akcija ostaje isti 47,273,940. Rezultat je smanjenje kaptala za 17,138,694 EUR.

dodaTne informaCije

Kontakt

Crnogorski TelekomMoskovska 2981000 PodgoricaMontenegroTel: + 382 20 433 433Fax: + 382 20 225 752e-mail: [email protected]

inFormacije o berzanskom posLovanju:

Berzanski simbol Crnogorskog Telekoma: TECG

Montenegroberza a.d.PodgoricaMoskovska 7781000 PodgoricaMontenegroTel/Fax: +382 20 228 502E-mail: [email protected]

Objavio:Crnogorski Telekom © 2014

www.telekom.me

Documents

2013. godina