GODINA XIII • BROJ 125 • 15. XII. 2013 · godina xiii • broj 125 • 15. xii. 2013 issn 1333-2775 sretan boŽiĆ i nova 2014

GODI

NA X

III •

BRO

J 12

5 •

15. X

II. 20

13IS

SN 1

333-

2775

S R E TA N B O Ž I Ć I N O VA 2 0 14 .

L I J E Č N I Č K E N O V I N E 1 2 5 • P R O S I N A C 2 0 1 3

k a z a l o

L I J E Č N I Č K E N O V I N E 1 2 5 • 1 5 . p r o s i n c a 2 0 1 3 .

O R G A N I Z A C I J A I M A R K E T I N G • ” B O N A M A R K ”, A M R U Š E V A 1 0 , Z A G R E Bt e l 0 1 4 8 1 8 6 0 0 • t e l / f a x 0 1 4 9 2 2 9 5 2 • e - m a i l : b o n a m a r k @ b o n a m a r k . h r

i m p r e s u mLIJEČNIČKE NOVINE

Glasilo Hrvatske liječničke komoreADRESA UREDNIŠTVA

10000 Zagreb, Tuškanova 37, HrvatskaGLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK

Prof. dr. Željko PoljakVlaška 12, 10000 Zagreb

e-mail:[email protected] REDAKCIJE

Doc. dr. sc. Dražen Pulanić, dr. med.Naklada 18.000 primjeraka

MEDICAL NEWSFOUNDER AND PUBLISHER

The Medical Chamber of CroatiaADDRESS

10000 Zagreb, Tuškanova 37, CroatiaEditor-in-chief Professor Željko Poljak, M.D.

Published in 18.000 copies

Prim. dr. Dražen BorčićNikolina Budić, dipl. iur.

Prof. dr. Nenad IlićProf. dr. Tatjana JerenProf. dr. Vesna Jureša

Dr. Mario MalnarPrim. dr. Vjekoslav Mahovlić

Prim. dr. Hrvoje MinigoDr. sc. Vladimir Mozetič

Dr. Senad MuslićDoc. dr. Ljiljana Perić

Prof. dr. Mirjana Sabljar-MatovinovićPrim. dr. Katarina Sekelj-Kauzlarić

Doc. dr. Hrvoje Šobat

IZDAVAČKI SAVJET

Dražen Borčić • Tomislav BožekNikolina Budić • Egidio Ćepulić

• Stella Fatović Ferenčić Franjo Husinec • Josip Jelić

Slavko Lovasić • Adrian LukendaVjekoslav Mahovlić • Ingrid Márton

Hrvoje Minigo • Matija Prka Dražen Pulanić • Livija Puljak

Katarina Sekelj Kauzlarić Andreja Šantek • Ivica Vučak

UREDNIČKI ODBOR

Rukopisi se šalju na adresu:“Liječničke novine HLK“, 10000 Zagreb, Tuškanova 37,

e-mail: [email protected] ili izravno uredniku.Članci ne podliježu recenziji i uredništvo se ne mora slagati s mišljenjem autora.

Članci se mogu pretiskati samo uz naznaku izvora.Mali oglasnik je za članove Komore besplatan.

UPUTE SURADNICIMA

Temeljem odluke Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi od 12. prosinca 2005. (Klasa: 612-10/05-01/8. Ur. broj: 534-04-04/10-05/01), za sve oglase lijekova objavljene u ovom broju “Liječničkih novina”, cjelokupni odobreni sažetak svojstava lijeka te cjelokupna odobrena uputa sukladni su člancima 16. i 22. Pravilnika o načinu oglašavanja i obavje-šćivanja o lijekovima, homeopatskim i medicinskim proizvo-dima (NN br. 62/05).

“Liječničke novine“ su glasilo Hrvatske liječničke komore za staleška i društvena pitanja. Članovi ih dobivaju besplatno. Godišnja pretplata: 400,00 kn. Pojedinačni broj 50,00 kn.

Hrvatska liječnička komoraTel 01/ 45 00 830, Fax 01/ 46 55 465

Redakcija Novinarka Andreja Šantek

01/ 45 00 848, e-mail: [email protected]

Oblikovanje A. Boman Višić Tisak “Mediaprint - Tiskara Hrastić d.o.o.”

LIJEČNIČKA KOMORA NA INTERNETUwww.hlk.hr • e-mail:[email protected]

2

RIJEČ PREDSJEDNIKA HLK-a ..... 3Teška, ali uspješna godina je iza nas

RIJEČ PREDSJEDNIKA HLZ-a ..... 4Različitim stazama do istog cilja

INTERVJU S MINISTROM ZDRAVLJA ..... 5Ministar Rajko Ostojić o stanju hrvatskog zdravstva

IZ KOMORE ..... 8Okrugli stol: Aktualno u organizaciji Komore • Sedma sjednica Vijeća • 21. i 22. sjednica Izvršnog odbora

Pregled aktivnosti • Povjerenstvo Ličko-senjske županije • Osvrt na Novi model ugovaranja u PZZ-u i prijedlozi Povjerenstva za PZZ • Izvanbolnički SKZZ Sastanak s članovima saborskog Odbora za zdravstvo

PROFESIONALNA ODGOVORNOST I LIJEČNIČKA POGREŠKA ..... 25Dokazivanje krivnje i naknada štete

Osiguranje od profesionalne odgovornosti

IZ HRVATSKOG ZDRAVSTVA ..... 31Potpisan KU za zdravstvo • HZZO čeka novac iz Proračuna • HUP: Zašto se uništava privatnike?

HUBOL: Pravno nasilje nad liječnicima • Orden sestri Binaziji Kolesar Prenđa Trupec članica UO-a EHTEL-a • Medicina u Državnom arhivu

Studij nutricionizma u Osijeku • »Oživi srce!» • Savjetovanje UPUZ-a

ZDRAVSTVO U SVIJETU ..... 39Vijećanje UEMO-a u Istanbulu • TBC u Europi u 21. stoljeću

FARMAKOVIGILANCIJA ..... 41Preporuke iz HALMED-a

NOVOSTI IZ MEDICINSKE LITERATURE ..... 43

NOVOSTI SA STRUČNIH SKUPOVA ..... 58Palijativna skrb u Hrvatskoj • «Gero boom» u Hrvatskoj • Reumatolozi u Splitu

• Rješenje jodne deficijencije • Naši ginekolozi i opstetričari u Beču, Berlinu i Plzenu

COCHRANE ZANIMLJIVOSTI ..... 63Multipla skleroza

OBLJETNICE ..... 65120 godina HZJZ-a • 50 godina HD-a za medicinu rada • 50 godina dječje psihijatrije u Osijeku

40 godina Centra za hemofiliju u KBC-u Zagreb

IZ POVIJESTI HRVATSKE MEDICINE ..... 69110 godina udruživanja hrvatskih stomatologa

Morsko lječilište u Rovinju

ČESTITKA prim. GRÜNERU UZ STOTI ROĐENDAN ..... 78

LIJEČNICI UMJETNICI ..... 80Dr. Marina De Zan

LIJEČNIČKA RATNA PRIČA ..... 82Mirna Šitum: Dvosmjerna cesta

Ivica Vučak: Uz «Dvosmjernu cestu»

UREDNIKOV KUTAK ..... 87

KALENDAR STRUČNOG USAVRŠAVANJA ..... 88Slika na naslovnici: Antonio Jerković


3

r i j e č p r e d s j e d n i k a h r v a t s k e l i j e č n i č k e k o m o r e

•Nakrajusmojošjednerecesijskegodineisazebnjomočekujemoštoćesedo-gađatiusljedećoj.Hoćelinamkrenutinabo-ljeilićemoidaljepromatratikakorastebrojnezaposlenihikakonammladistručnjaciod-lazeizHrvatskeupotrazizaposlomiboljimživotnimuvjetima.Uvijek sambiooptimist.Sjećam se i težih vremena, pa vjerujem daćeipaknakonoverecesijedoćidooporavkagospodarstvaipovećanjasredstavazazdrav-stvenu zaštitu. Liječnička profesija je vrloodgovorna i zahtjevna, aosjećaj da svojempacijentunemožetepružitionoštomisliteda jenajboljezanjega,dodatnoopterećujesvakogliječnika. Ovagodinazasvenasjeznačajna,jersmonakondugotrajnihpregovorakonač-noušliuEuropskuuniju.Punosmoodtogaočekivali, ali za sadanevidimoneku izrav-nukoristzanašuprofesiju,osimštosepružalakša mogućnost zapošljavanja u inozem-stvu,natržišturadaEUizemaljaEuropskoggospodarskog prostora (EGP). S ulaskom uEUHrvatskaliječničkakomoradobilajenoveovlasti,kojesunaglopovećaleobimposlovaustručnimslužbama,pasmomoralizaposlitinoveizvršitelje:upravnogpravnikaidoktoramedicine. ZbogobvezepoštivanjaeuropskihpropisausvojilismopotpunonovPravilnikoizdavanju,obnavljanjuioduzimanjuodobre-njazasamostalanrad(licence)idefiniralisvenaputkezaprovedbunovihzadaća–prizna-vanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Pri-premili smo potpuno nov prijedlog Zakonao liječništvu i očekujemo da će uskoro bitipokrenutpostupakzanjegovodonošenje. Osimovihidrugihredovitihaktiv-nosti,Komorajeproteklegodineradilanara-zličitimzadacima,kojisuuspješnodovršeni.Spomenutćusamovažnije. Održali smo još jedan simpozij uorganizacijiKomore,kojijesvojimzaključci-ma potaknuo uvođenje obveznog osigura-njaodprofesionalneodgovornosti,aštose

ostvarilodonošenjemnovogZakonaozdrav-stvenoj zaštiti. Sudjelovali smo aktivno uizradinovogplanaiprogramapripravničkogstaža te u donošenju Pravilnika o priprav-ničkomstažudoktoramedicine.Organiziralismonapozivpojedinihžupanijskihpovjeren-stavasastankeunjihovimžupanijama,kojisubilidobroposjećeniiuspješni(Međimurska,Ličko-senjska). Posebno sam ponosan što smouspostavili još bolju suradnju s Hrvatskimliječničkim zborom i što smo u uredničkiodborLiječničkihnovina imenovali njihovepredstavnike.Odličnoiredovitosurađujemosdrugimkomoramauzdravstvu,aisudruga-maliječnika. Ovegodinebilajeizuzetnodobrai zapažena naša međunarodna aktivnost,prvenstvenozahvaljujući radunašegPovje-renstvazameđunarodnusuradnjuinjegovogpredsjednikadoc.dr.HrvojaŠobata,aliikrozbilateralnusuradnjuskomoramau regiji tekomoramasrednjeiistočneEurope,posebicesudjelovanjemnaovogodišnjemtradicional-nom20.ZEVAsimpozijuuBeču. Proveli smo anonimnu anketu ozadovoljstvu naših članova radom Komore,arezultatisubiliobjavljeniuLNinanašojweb stranici. Pokazalo seda velikpostotaknašihčlanovazapravoneznakojesuzadaćeKomore,štonamnalaževišeradanapromi-canjunjezinedjelatnosti,pa inašeg radauokvirimatihdjelatnosti.Zbogtoga,kadpriku-

pimoadreseelektronskepoštenašihčlano-va,upoznavatćemovasputemnewsletterasnajnovijimdogađanjimauKomori. Moje sudjelovanje u radu Sabor-skog odbora za zdravstvo i socijalnu skrbizuzetnojekorisnojermoguuimeKomoredatimišljenjeprilikomdonošenjazakona,alibibilokorisnijekadbismomogliaktivnijesu-djelovatiukreiranjuzakonavažnihzanašuprofesijuprijenegoštosepokrenesaborskipostupak. Vjerujemo da će se to ostvaritiprilikomdonošenjanovogaZakonaoliječniš-tvu. U ovo vrijeme božićnih i novo-godišnjih blagdana trebali bismo se svi ve-seliti izaboravitisveonoružnoštonamsedogađalouproteklojgodini,alinemogunespomenutidvavrlouvredljivačlankauJutar-njemlistu,kojiblateugledKomoreslužećiseneistinom, a koji zbog, kako kažu „interesajavnosti„želedovestiusumnjuiinkriminira-tisvenašenaporekakobiKomoranakon18godina svojegobnovljenog radamogla ne-smetanoobavljatisvojezakonompropisaneposlove. Nesmijemozaboravitidaliječnič-ka samouprava u Hrvatskoj ima povijesnutradiciju,tedajeLiječničkakomoraosnovanauSplitudavne1903.godine,samo12godinanakonštojeCarFranjoJosipIpotpisaozakon,kojimsusemogleosnivatikomoreudijeluNjemačke,Austriji,Češkoj,Poljskoj,SlovenijiiHrvatskoj.Reguliraneprofesijemorajuimatisvojukomorukako supokazala i inozemnaiskustva. Zato i mi imamo svoju Hrvatskuliječničkukomoru, koja imazakonom točnoodređene ovlasti, a Statutom svoje zadaće.Ponosansamštosmo,poštujućiupotpunostivolju svihnaših županijskihpovjerenstava isame Skupštine Komore, uspjeli kupiti po-slovniprostoruTuškanovojuliciuZagrebu,koji namvišenitkonećeotuđiti, kao što jeto učinjeno 1946. godine nacionalizacijomdijelazgradeuŠubićevojbroj9,kadajebioizabranjenradKomore. Poštovanekolegiceipoštovaniko-lege,samosuradnjomsvihliječničkihudrugaisvihliječnikaurazličitiminstitucijamamo-žemoodržatinašusamoupravuinatajnačinimatisnažnijiutjecajuzdravstvenomsustavuiudruštvu. Vamaivašimobiteljimaželimsre-taniveseoBožićtepunozdravlja,zadovolj-stvaiuspjehau2014.godini.

vaš predsjednikPrim. dr. Hrvoje Minigo

•••••

Teška,aliuspješnagodinajeizanas

r i j e č p r e d s j e d n i k a h r v a t s k o g l i j e č n i č k o g z b o r a


4

•Uovoadventskovrijemespra-vomočekujemo svekolika zadovoljstva, ve-selje, poslovnu i obiteljsku sreću i pregrštdobrihželja.Tomesunasučilinašistari,takoučimosvojenajmlađeitakobitrebalobitiisada i ubuduće. Predmnijevam da od toganećemo odustati i da će tako i biti unatočsvimnedaćamainesigurnostimakojesusepoputlavinesručilenasvekolikoliječništvougodinikojasebližikoncu.Godinajeprošlanestvarnobrzo,kaodasmojučerstavljalidarpodbožićnodrvce,kaodasmosejučervese-liliulaskuunovuiboljugodinu,puninadeivjereunadolazećedaneimjesece. Ali,nažalostodsvegatogaostalaje,nadamse,baremsrećaosobnihuspjehaidogađanja,srećaobiteljskihdruženjaistruč-nihzadovoljstava. Lijepajeibogatanašadomovina,alinikakodasenalicanjenihgrađanapovratiosmijehilibaremnada.Lutajućikrozstran-puticepovijesti domovina je i daljenekakoneostvarena, bremenita negativnim emoci-jamainezasluženotužnaiponižena.Čakiuadventsko doba pokušavaju se stvarati po-djeleipotenciratisukobi.Kaodazaboravlja-motkosmoigdjesmo,kaodazaboravljamosvojekorijene i tradiciju.Mnogisazebnjomgledajuunadolazećugodinu,kaodaseusveuvlačistrahinesigurnost.Anebitakotreba-lobiti. Našanekaduglednaprofesija,ajavjerujemdajetojošuvijek,postajepredme-tomporugeinespretnogetiketiranjabezdo-brihnamjera.Kaodaliječnicipostajudežurnikrivcizasveneuspjeheunašojdomovini,ilitosamonamatakoizgleda.Takvinaspostup-cinikakonesmijuzaustavitiunašemčasnomposlanju.Oprostitimožemo,tojeuduhuna-šegnaroda,alipamtitibismotrebali. Godinujeobilježioštrajkliječnikakojijeokončan,ilinijeokončannespretnomodlukomoradnojobvezi.Primanjaliječnikapostajusveniža,azahtjevikojisepredkole-gepostavljajusvesuvećiiveći.Nažalost,kaodaseradiopreslicisvihneuspjehanapoljuekonomije,aodlukeadministracijesupoma-lobezidejneiarhaične.Provocirajusesukobidonošenjemnespretnihinebašdobropro-mišljenihodluka.Utakosloženimprilikamastvarasepredispozicijazapodjele,zapoten-

Različitimstazamadoistogcilja-boljitkahrvatskogliječništva,svimnedaćamausprkos

ciranjenapetostimeđukolegama,rađajuseneke iracionalneambicije i zahtjevi.Rijetkokada je liječničkom staležu trebala sloga izajedništvokaodanas.Ako ibude različitihmišljenja,idejaiaktivnosti,tonetrebabitira-zlogomzapodjele.Razgovarajmomeđusob-no, družimo se, vrataHrvatskog liječničkogzborasuotvorena,aHrvatskiliječničkidomjenaraspolaganjusvimnašimkolegama. Put podjela nikako ne bi trebaobiti naš put.Nezgodno je uvijek spominjatiHipokrata,aliovdjetočinimspunimoprav-danjem.Podjelamasmoseidoveliustanjedaonašimsudbinamaodlučujudrugi,anemi sami. Bez želje da povrijedim ikoga tkočasnoobavljasvojposao,moramspomenu-tidasuosudbiniliječnikaodlučivaledrugeprofesije.Prihvatljivo?Da,akopoštujemosiluzakona,ne,akoslušamosrceirazum.Zakonoreprezentativnostikaodaimazaciljutiša-tinajizvrsnijeinajsposobnije,atozasigurnonijeuinteresučitavezajednice.Lažnimega-litarizmomiuravnilovkom,utosampotpunosiguran,nemožeseićinaprijed. Hrvatski liječnički zbor okupljabrojnohrvatskoliječništvo,HLZnijepolitič-kaorganizacijainijesindikalnaorganizacija.Aliupravozatoimapravoukazatikadastvarikrenuputemkojimoždainijenajboljiinajpo-željniji,imapravoštititiugledsvihsvojihčla-nova,liječnikailiječnikadentalnemedicine.Opetovanoističemokakojepacijentuvijekusredištusvihnašihpromišljanja iaktivnosti,tojeneštoočemunemarasprave.Tojeputkojismoprihvatiliulaskomuliječničkupro-

fesiju,brigaodrugima,posebnoslabijima inemoćnima,prečestozanemarujućisebe.Unovojgodiniproslavitićemo140.godinaHrvatskog liječničkog zbora. Časnih godi-na koje traže promišljanja i nove iskorake.Nadamsedaćemosvojimdostojanstvenimdržanjempokazati da smo iznadnametnu-tihpodjela,aaktivnostimavoditidoboljitkasvihnasizadobrobitnašedomovine. U 139 godina djelovanja HLZ-asuočavalismosesbrojnimizazovima,razli-čitimpolitičkimsustavima,čestoizrazitore-presivnimnaspramliječništvakaoprofesije.Kao vodilja svih naših aktivnosti čitavo tovrijemeostalajeskrbnesamoočlanovimaHLZ-aveć i svekolikomkorpusu liječništva,aliičitavomsustavuzdravstveneskrbi.Takoćebitiiunovojgodini,nastavitćemosak-tivnostimasvihnašihdruštavaipodružnicasvjesnisvihograničenjakojenamećesvaki-dašnjiživot. Upravo stoga intenzivirana je su-radnja sa Hrvatskom liječničkom komoromiHrvatskimliječničkimsindikatom,vremenuusprkos.Svakakodajetasuradnjaunekimsegmentimamogla i trebalabiti ibolja,aliuturbulentnimvremenimasvakasuradnjajeodnemjerljivevrijednosti. Kaoštosmoiupozoravali,otvori-losejošjednoprevažnopitanje,atojeradnastavnikamedicinskihfakultetanaklinika-maivrednovanjenjihovarada.Nadamsedaćeovaosjetljivatemabitiriješenanasvimazadovoljavajući način.U suprotnomdolaziupitanjeopstojnostmedicinskihfakultetaikvalitetanastave.Zarnam jezaistacilj ru-šenje kvalitete nastave i bijeg studenata utuđinu kako bi ostvarili svoje želje i snovei pridružili se liječničkom korpusu? Iskrenovjerujemdatonisunamjereljudikojiodluču-juoovompitanju. Prigodajezahvalitisesvimkolegi-camaikolegama,dragimprijateljimaisurad-nicimananesebičnojpomoćiivrijednimsa-vjetimatijekomoveburnegodine.Hvalavamštostevelikimmaromidragovoljnimaktiv-nostima održali brojne sastanke, simpozije,radioniceikongrese,ugostilibrojneuglednestranekolege,širilispoznajeivještine. Arslonga,vitabrevis,tojemotoskojimulazimouprofesijuikojegsmoosobitosvjesni štoviše živimonašpoziv.Zahvalju-jemsvimakojivjerujuuhrvatskoliječništvo. Drage kolegice i kolege, dame igospodo,svimavamaivašimobiteljimaže-lim svekoliki životni sklad i obilje sreće te,prijesvega,dobrozdravlje. SretanvamBožićiuspješnanova2014.godina,

predsjednik Hrvatskoga liječničkog zbora

Prof. dr. sc. Željko Krznarić

i n t e r v j u


5

•••Koliko je štrajk utjecao na rad u bolnicama?Kolikosulistečekanjaproduljene,kolikosubolniceobavileposla?Kolikoćetosta-jatipacijente,akolikoHZZO?

•Nažalost,štrajkliječnikajepotra-jaodvamjesecailistečekanjasusepovećalezatridočetiriputa.Značajanporastlističe-kanjaprvosepojaviounekimbolnicamakojesmodetektiralikaokritičnetočke,alistraja-njemštrajkalistesusepovećavaleiudrugimbolnicamaiuKBC-ima,zbogčegasmouveliiradnuobvezu.Pacijentisespravomosjećajuzakinutimaizatosusvezdravstveneustano-vedobilezadataknapravitiakcijskiplansma-njivanjalističekanja.

•••Kolikojeliječnikabilouštrajkuikolikosteuštedjelinaplaćama?

•Poznatojedasusemnogikolegeizjašnjavalidapodržavajuštrajk,štojarazu-mijem, ali su zapravo normalno radili svojsvakodnevniposao.Premanašimevidencija-maoradu,kojesmosvakodnevnodobivaliizbolnica,akojesubilidužnivoditišefoviodje-laiklinika,napočetkuseštrajkuodazvalo19posto liječnika,noposlijesetosmanjilona12posto.Velikbrojkolegaje,dakle,obavljaoposaouskladusasvojomsavješćuiodgovor-nostipremapacijentima.Zbogtogainismo

imali značajnijih incidentnih situacija te imse ovimputem zahvaljujemna tome.Mini-starstvojereagiralonaodređenbrojpritužbipacijenatazakoje smoprocijenilidabine-pružanjezdravstvenezaštitemoglodovestidopogoršanjabolestiiliinvalidnostiitakvesusituacijeukontaktimasbolnicamauspješ-norješavane.Štosetičeplaća,Ministarstvozdravljaneisplaćujeplaćeubolnicamatakodajepitanjekolikojemanjenovcaisplaćenozavrijemeprovedenouštrajkuzapravopita-njezabolničkeuprave iMinistarstvafinan-cija. Plaće su legitimno smanjene sukladnobrojusatiprovedenihuštrajku.

••• Zašto ste uveli radnu obvezu,mnogikažudajeprotuzakonita,asindikatćepravdupotražitiinasudu?

•Odlukaouvođenjuradneobvezedonesenajeuskladusazakonomiustavnimnačelom prava građana na život i zdravlje.Naravno,neosporavampravoHrvatskomli-ječničkomsindikatunatužbu,alipričekajmoda vidimo što će reći Ustavni sud. Kako ještrajkliječnikaubolnicamatrajaoskorodvamjeseca ikakosuse listečekanjapovećalezatridočetiriputa,moralismotoučinitidabiseizbjeglemogućeposljedicezbognepru-žanjazdravstvenezaštite.No,istotakoželimrećidasujedininačininakojesmonastojali,

prije radne obveze, utjecati na odustajanjeodštrajkabilipregovoriipokušajimirenjaučakdvanavrata,čimesmoušliupovijesthr-vatskog sindikalnog pregovaranja. Smatralismo,naime,cijelovrijemedajemogućepo-stićikvalitetandogovorouvjetimaradasvihzaposlenihuzdravstvu.Zato smose sasta-jali28putaipregovaralitemeljitoosvakomčlanku kolektivnog ugovora. Kolega Babići Hrvatski liječnički sindikat su, nažalost,unatočpozivimanaprekidštrajkaiotvorenidijalog odlučili štrajk liječnika u bolnicamaiskoristitikaomjerupritiskanaVladutijekompregovora,na štonismomoglipristati. I tusmonapravilipresedanjeronajtkojeprego-varaojeistovremenobiouštrajku.

•••Ajesulibolniceuštedjelezavri-jemeštrajka ili jemoždaboljekonstatiratidabolnice nisu radile nove dugove?

•Jošuvijeknemamotočnepodat-ke.Usvakomslučaju,plaćesuumanjenezalistopadizadaneštrajkaustudenom;nekesubolnice,poputDubrovnika,KarlovcaiVin-kovaca,tonapravileuvećemobujmu.Kolikonamjepoznato,smanjenjeplaćakretalosuseod500padočak14.000kuna.

••• Kakavnaputak jeMinistarstvodalooisplatiplaćazavrijemeštrajka?

•Dasepoštujuzakoniievidencijaoradnomvremenu.Tijekomrujnasmoimali30-akinspekcijakojesunamposlalisindikati,nakončegajeDržavniinspektoratbolnicamadaojasneuputekakodasevodievidencija.Mislimdasuteinspekcijeučinilemedvjeđuuslugusindikatimakojisuihpozvali.Iakoještrajk potpuno legitimno sredstvo, voditeljiklinikaizavodamoralisuvoditijasnueviden-cijurada.Drugimriječima,nijebilorazmjer-nogumanjenjaplaća.

•••A što se onda dogodilo u Dubra-vi?Naime,tamojesanacijskiupraviteljsmijeniodvojepredstojnikaklinikaupravozbogeviden-cijeoradu,odkojihjeprof.MorovićVerglesvra-ćenanasvojemjestodokjeprof.Patrljnajavioodlazakizbolnice?

•NadamsedakolegaPatrljnećeotićiizDubravebudućidajeriječovrsnomstručnjakukojitrebaraditiuvelikojkliničkojbolnicikaoštojeDubrava.Drugostupanjskaodlukasanacijskogvijećapokazala jedasuprihvaćeni argumentiprof.MorovićVergles,nakončegajevraćenanamjestopredstojni-kaklinike,dokargumentiprof.Patrljaočitonisubilidovoljni.Kolikoznam,prof.Patrljjepoduzeonekepravnekorake.

Ministar Rajko Ostojić: TijekomštrajkanijebiloincidentainatomesamkolegamazahvalanRazgovarala Andreja Šantek

6

i n t e r v j u


•••KolikoćestajatinoviKolektivniugovor? •Noviugovorstajatće75milijunakunavišenegou2011.godini,alinećedodat-noopteretitiproračunjerseplanirajuuštedeu predstojećoj reorganizaciji zdravstvenogsustava.Pritomsmoseobvezaliipostiglido-govordasesvakiprekovremenisatuzdrav-stvuevidentiraiplati,zaštoosobnojamčim.

••• Kakoseosjećatesobziromnatodajedinovašekolege,odnosnoLiječničkisin-dikat,nijepotpisaoKU?Kakomislite izgladitiodnos sa svojom strukom?

•Nisam u svađi sa svojom stru-kom, idaljesamsvakodnevnoukomunika-cijisasvojimkolegama.PotpunosammiranjersamuvjerendasveonoštosmopostigliovimKolektivnimugovorompredstavljazna-čajankoraknaprijed.PosebnosetoodnosninaglavnuzamjerkuHLS-a, skojomsamsesložionasamompočetku,atojedaprekovre-meniraddosadnijesvimabioplaćenidatugreškutrebaispraviti,štosmoiučinili.Ume-đuvremenujedonesenainovauredbakojomjeVladauvažilaveć15-godišnjumogućnostiobvezuedukacijeizsubspecijalizacije,akojudr.Babićnije riješiokaodugogodišnjipred-sjednikSindikata.Edukacijatrajepunedvijegodineipolažeseispit,ižaomijedasetodosadanijehonoriralokaonidaseSindikatnijeznao izboriti jer sugaočitosamozanimaledvije odredbe, tj. dežurstvo i pripravnost, itosamounekimbolnicama.Anačinnakojisupripravnostibileriješeneuništetnomko-lektivnomugovorupokazujedasetopitanjerješavalopartikularno,odnosnodasutobiliosobniinteresipojedinihskupina.Ižaomijedasenisubavilipitanjimasubspecijalizacija.

•••No,umeđuvremenuje,gotovoprekonoći,promijenjenPravilnikosubspecija-lizacijama, što je kod dijela liječnika izazvalonegodovanje.

•Donijeli smo novi pravilnik kojionemogućava automatsko priznavanje su-bspecijalizacije primariusima ili docentimaiprofesorimasdesetgodinaiskustva.Tajjepravilnikizmijenjenisadamorajuodslušati,odraditiipoložitiispitpredstručnomkomi-sijom.Pravilnikstupanasnaguodmah inatomesaminsistirao.Namjernosamtakopo-stupiojerjetopočelo1997.godineiimalisudovoljnovremenadatonaprave.Žaomi jedasetoautomatskipriznavalo,aliidasenijenovčanohonoriralo.

•••Stanjejemeđuliječnicimadostazabrinjavajuće,onismatrajudaihsenecijeni

dovoljno,dasupotplaćeni,auztoimseotvorilaprilikadaseokušajunaeuropskomtržišturada.Kakomislitespriječitiodlazaknašihliječnikanarad u inozemstvo ili kakomislite nadoknaditimanjak?

•Međuonimakojisuzatražilipo-tvrduodKomore,dioihjezatražioradiod-laskanadodatnuizobrazbu,amanjidionjihzbogzaposlenja,nonemapovratnihpodata-kakoliko senjih stvarno zaposlilo.Zatonemožemogovoritiotrenduodlaskazastalnoi uvjeren samda će velika većinu najboljihstručnjakaikadrovaipakostatiuHrvatskoj.

•••No,bojitelisetogasobziromnaiskustvadrugiheuropskihzemaljačijisuliječni-citakođerpotražiliposaoizvandomovine?

•Odlazakmedicinskihradnikado-godioseiudrugimdržavamanakonpristu-panjaEU,alisevećinanjihvratila.OčekivalismodaćeuprvojgodiničlanstvauEUotićiod200do250liječnikate750sestara.Ima-movrlodobrekontaktesKomoromizamoliosamjedameobavještavaobrojuonihliječ-nikakojisuzatražilidokumente,aliioonimakojisuotišli.No,iakosuplaćeliječnikauHr-vatskojniskeuodnosunanekezemljezapad-neEurope,onesugotovodvaputavišenegoplaćeliječnikauČeškojiliMađarskojkojauovom trenutku ima viši BDP od Hrvatske.Stogaočekujemo idamnogipotražeradnomjestouHrvatskoj,zaštovećpostojiinteres. Stanje najbolje ocrtava nedavnaizjavajednogbolničkogspecijalistaunovina-makojijerekaodaje‘njegovaplaćapristojnazahrvatskeuvjete,mizerijazazapad,aluksuzzaistok’.Svjesnismoproblemai intenzivnoradimonaplanuunapređenjasustavauprav-ljanjaljudskimpotencijalimauzdravstvukojićeomogućitiprivlačenjeizadržavanjekvali-tetnihljudi,štouključujestimulativansustavnagrađivanja,aliipodizanjeupisnihkvotanafakultetima.Posljednjaunizuodlukazaboljeuvjeteradajestizakonskaobvezaosiguranjaliječnikaodprofesionalneodgovornosti.No,prijedlogpojedinihliječnikadaseosiguranjeplatiizdržavnogproračunanećeproći,veććetobolniceplaćatiizsvojihproračuna.Nemabojazninitidaćepolicebitilošesobziromnatodaćeseprovoditijavnanabava,odnosnodaključniuvjetnećebiti samocijenaveć ikvalitetapolice.

••• Kakva je budućnost bolničkogsektora?Dostadugoraditenaprojektumaster-planahrvatskihbolnica,dokudastestigliikadmožemoočekivatiprezentaciju?

•Naprojektu rade konzultantskatvrtkaConseliSanteSophrecoiMinistarstvo,

abitćedovršenpočetkomsiječnja,štoznačida kasnimo šestdo sedam tjedana.Primje-na Masterplana započet će koncem prvogkvartala2014.,anekepromjeneučinitćemoi ranije. Pri prilagodbi bolničkih kapaciteta,osobitoštosetičearhitektonskihrješenja,ra-čunamoinanovacizfondovaEU.Imamo264projektau‘pipelineu’zanekolikofondova,anjihova jevrijednostoko200milijunaeura.Dioćesefinanciratiiizbudžetaministarstvaznanosti,regionalnograzvojaigospodarstva.

•••Vladajenedavnodonijelaodlu-kuospajanjudevetbolnicaučetirižupanije.Očemujetočnoriječ?

• Kao predradnja Masterplanu,Vlada jedonijelaodlukudaćeumjestode-vetbolnicaučetirižupanijebitičetiribolnice.ToznačidaseOpćažupanijskabolnicaPa-kracpripajaOpćojžupanijskojbolniciPože-ga, Opća bolnica Nova Gradiška pripaja seOpćojbolnici “Dr. JosipBenčević”SlavonskiBrod, dokseSpecijalnabolnicazakroničnebolestiNoviMarofiBolnicazaplućnebolestiiTBCKlenovnikpripajajuvaraždinskojbolni-ci.KlinikazaortopedijuLovranpripojitćeseKBC-uRijeka. Spajanje i pripajanje bolnica eu-ropski je trendu cilju poboljšanja kvalitetezdravstvenih usluga i financijskog poslova-nja.UVelikojBritanijise112bolnicaspojilodo2006.godine,uFrancuskojjebilo99bol-ničkihspajanjaizmeđu2000.i2010.godine,auNjemačkoj129.

•••Govorimolisamoospajanjuupra-va,kaoštojetoprijenekolikogodinanapravlje-nospojedinimzagrebačkimbolnicama?

•Ne.Riječjeopotpunomspajanju,tj.djelatnostikojesepreklapaju raditćesesamoujednojbolnici.Primjerice,samoćeujednojustanovibitibolničkog liječenja,dokćeseambulantniradmoćinastavitiuobje.

•••Toondapodrazumijevaimigra-ciju sestara i doktora?

•Naravno.To značida će kolegadoktor, ako se njegova djelatnost svede nakonzilijarnuuslugunakojupacijentimapravood8do16sati,ambulanturaditiujednojbol-nici,aoperiratćeiraditinaodjeluususjednojbolnici.Planiramoiuvođenjesmjenskogradapopodne,aliiradsubotomuvećemobujmunegodosada.DvijeizvanrednestvarikojejeovaVladanapravilasuodličnaprometna,alii informatička povezanost koja omogućujetransparentnost i uvid u to što svaki od li-ječnikadanasradi,atoomogućujeuvođenjeredakojeogromanbrojliječnikamaksimalno

i n t e r v j u


7

podržava.Liječnicimaćemoomogućiti ido-punskirad,iakosesindikatzatonijeborio.

•••Kakojetoreguliranoipodkojimuvjetimaćeliječnicimoćiraditidopunski?

•Donijelismonovipravilnik,agle-datćesetriaspekta:radliječnikakojiaplicirazadodatanraduodnosunaradnaodjeluiduljinulistečekanja;do50postoliječnikasodjelamoćićedobitidozvolu.Trećiuvjetbitćepotpisanasuglasnostdaćeubolniciraditiduljeod48satitjedno.

•••Akakoćeteriješitikumulativniradliječnika,zaštočujemdajevelikproblemodkadajezdravstvoprešlousustavcentralnogobračunaplaća(COP)?

•To je kompleksan problem kojitraje još od 1963. godine i koji se pokuša-valobezuspješno riješitina različitenačine.Imamočetirimedicinskafakulteta,asvisuurazličitimodnosimasprambolničkihcentara.Primjerice,sviprofesoriuSplitusuzaposle-nicibolniceiniti jedanodnjihnemaradnuknjižicunaMedicinskomfakultetu,dokjenapreostalatrifakultetastanjeobrnuto.Različitjeinačinplaćanja,kadgovorimoonastav-nomopterećenju.Ovajćemoproblemriješitiu sljedećihmjesec dana, i to u dogovoru sMinistarstvom znanosti, ali i MinistarstvomfinancijazbogulaskauCOP,kojićetakođerpridonijetiuvođenjureda.

•••VratimosejošmalonaMaster-plan bolnica. Ministarstvo je ovoga ljeta po-dijelilohrvatskebolnicenaregije.Štosetimepostiglo?

•Podijelilismozdravstveneusta-noveučetiriregijeiGradZagreb.RegijesuJužna Hrvatska, Istra i Primorje, Središnja iSjevernaHrvatskateSlavonija.Takođersuiz-mijenjeniipravilnicioustrojuiminimalnombrojukrevetanaodjelimapasutakoukinutiodsjeci,abrojkrevetaužupanijskimiklinič-kimbolnicamapovećanjena15.Noviustrojotvaravećumogućnostkonzilijarnog rada isinergijsku koordinaciju liječnika različitihspecijalnosti prema pacijentu, kojeg trebapozicioniratiusredište,zarazlikuodmodelaukojempacijentobilazi različite liječnikeurazličitimbolnicama.

•••Trebajuliliječnicistrahovatiodotkaza? •Otpuštanjauslijedovihspajanjanebitrebalobiti,alibitćepremještaja,štozbogmalihudaljenostinebitrebaloizazvativećepoteškoće.Zasigurnoćebitipoticajnog

umirovljenja,itomeđunezdravstvenimdje-latnicima.Uvjetzaovaobjedinjavanjabilisuiobjedinjenihitnibolničkiprijamikojiostajunasvimobjedinjenimlokacijama,adokrajagodine zaživjet će i umanjemdijelubolni-cagdjejošnisu.Reorganizacijaznačiidaćepojedinibolničkiodjelikojinezadovoljavajunormebitiukinuti ilipripojeninekojdrugojbolniciradipostizanjaštoboljeiskoristivostiljudskihpotencijalaiopreme.Uskloputogaplanirase i spajanje,odnosnoredukcijane-kihdjelatnosti.Želimounaprijeditikvalitetui učinkovitost bolničke zdravstvene zaštite,ato,izmeđuostalog,uključujeracionalizaci-juakutnih ležećihkapaciteta,snažanrazvojdnevnih bolnica, povećanje kapaciteta zaproduljeno liječenje te formiranje regional-nihinacionalnihmrežabolničkeskrbi.Želi-mo bolnice povezati u regionalne bolničkemreže,preraspodijelitibolničkeuslugeitakoboljeiskoristitikapacitete.Planjeidasebol-niceteritorijalnopovezujuskliničkimbolni-camauobrazovnumrežutećesedefiniratinacionalnairegionalnasredištaizvrsnosti.

••• URijeci jenedavnopokrenutainicijativazaosnivanjeSveučilišnebolnice?Štomislite o tome?

•Dokrajamandatasvakakoćupo-držatiosnivanjeSveučilišnebolnice,auskoropotpisujemo javno-privatno partnerstvo zaizgradnjuKBC-aRijeka,kaoizaizgradnjufo-renzičnogodjelauSpecijalnojpsihijatrijskojbolnici Popovača, te za bolnice Varaždin iPula.Uztokrećemoisjoščetirivelikeinve-sticije,atojeizgradnjaforenzičnogodjelauPsihijatrijskojkliniciVrapče,spinalnogcentrau Specijalnoj bolnici Varaždinske Toplice,središnjegpaviljonauBolniciSisak,teobje-dinjenoghitnogprijemauSplitu.Vrijednostovačetiriprojekta je60milijunaeura.Dru-gimriječima,bitćevelikihulaganjaubolničkisektor,aliivelikogrestrukturiranja.

•••Štotoznačizabolnice?

•Upraviteljiivijećamorajudo30.siječnjanapravitinovestatutekojimse rje-šavanoviustrojbolnica.Utvrđenojeidaćeravnatelji za sve troškove iznad 100 tisućakuna morati tražiti suglasnost sanacijskogvijeća,azatroškoveiznad300tisućaisugla-snostMinistarstva.Moratćeprovoditiijavnenabavekojesuizuzetannačinuštede.

•••Jelitočnainformacijadaćesečak40postoakutnihkrevetauregijiSlavonijapretvoritiizakutnihudnevneipalijativu?

• Konzultanti su predložili da seza40postosmanjeakutnikreveti, ali to je

još otvoreno. Masterplan je ukupno dobioocjenu-4,alinisamzadovoljansprijedlogomoutsourcingakojibihocijeniodvojkom,azaljudskeresursedaobihimjedinicu.Itojeje-danodrazlogazaštosmopustiliupostupaknovepravilnikekojimasmoreguliralipriprav-ničkistaž,radnovrijemeislično.

••• Kakvo je trenutno financijskostanjeuzdravstvu?

• Dugovi u zdravstvu su krajem2011. godine dosegli 5,7 milijardi kuna, uz677 milijuna kuna neevidentiranih dugo-ročnih obveza, a racionalizacijom su 2012.smanjeninapetmilijardi.Ovućemogodinu,bojimse,završitisnovih1,1milijardukunaduga. Masterplan će uz analizu postojećegstanjaponuditiikonkretnarješenjaireorga-nizacijubolnica,aciljnamje,međuostalim,danatajnačinubolničkomsustavutijekomidućetrigodineuštedimo400milijunakuna.Prijedvamjesecanajaviosamdarazmišljamoopovećanjuparticpacija,asadasamgotovouvjerendatomoramonapraviti.Toznačidaćemoredefiniratipravapacijenata,odnosnopovećat ćemo trenutne participacije od 10kuna,aliiosiguranja.

•••KakoocjenjujeteradHZZO-auovojgodini?Ministarstvofinancijakrenulojeuinspekcijepoministarstvimaidržavnimzavo-dimadasevidipoštujuliZakonofinancijskojodgovornosti. A koliko znam, u zdravstvu jepunosubjekatakojisenedržezakona,tj.svojeobvezeplaćajuurokovimaduljimod60dana.

•HZZOradikorektno,abudućidajesastavnidioriznice,naravnodaćepotpu-nopoštivatiZakonofiskalnojodgovornosti.Što se tičeMinistarstva zdravlja, u cijelostipoštujemo zakon i financijske obveze pod-mirujemouzakonskomroku.Kašnjenjaimaubolnicamakojejošnisudokrajasaniraneteuovomtrenutkunisuustanjudapoštivajusvezakonskerokove.

•••Kadazavršavanadzornaposlo-vanjemHZZO-akojijeodMinistarstvazatražilafarmaceutskaindustrija?Kakouopćeocjenjuje-tepreporukuHZZO-aoprepisivanjunajjeftinijihgeneričkihlijekova?

• Osnovali smo Povjerenstvo zanadzorkojejevećotišlouHZZO,alijošuvijeknemamo rezultate.A što se tičepreporuke,pravnicisumikazalidapostojenekekontra-dikcijeuodnosunazakonskeipodzakonskeakte.

•••••

8

i z k o m o r e


• Komora je 12. prosinca organi-ziralaokruglistolzakojimseraspravljalooaktualnimpitanjimaizradaliječnikaubolni-camaiugovornojspecijalističkojdjelatnosti.Uvodničari u teme bili su predstavnici Ko-more,asvojesuviđenje,prijedlogeimogu-ća rješenja dali predstavnici izvršne vlasti:ministar rada imirovinskogosiguranjaprof.dr.Mirando Mrsić,zamjenikministrazdravljaprim. dr.Marijan Cesarik, pomoćnicamini-stra zdravlja Ljubica Đukanović, dipl. iur. ipomoćnica ravnateljaHZZO-adr.Dubravka Pezelj Duliba.SkupjemoderiraopredsjednikKomoreprim.dr.Hrvoje Minigo. Jedna od tema koja se svakod-nevnonamećenakon1.srpnja,tj.odulaskaHrvatske u EuropskuUniju, jest nedostatakliječnikaibojazandabitajmogaopostatijošivećisobziromnabrojonihkojiodKomoretražepotvrdu za odlazakna radu inozem-stvo.PremariječimapredsjednicePovjeren-stvazaostaleliječničkedjelatnostiprim.dr.

Katarine Sekelj Kauzlarić,od1.srpnjado1.prosincadokumentejezatražilo197doktora,što značigotovo40doktoramjesečnokojirazmišljajuonapuštanjuHrvatske.

Radliječnikaizvanpunogradnogvremena

Zakon dopušta svim zdravstve-nimradnicima,izuzevravnateljutenjegovimzamjenicima i pomoćnicima, sklapanje po-sla iz zdravstvene djelatnosti poslodavca uzdravstvenojustanovi ilikodprivatnikakojinemasklopljenugovorsHZZO-om,tenemanepodmirene obveze prema državi (porez,prirez,doprinosidr.). „Uvjet za davanje odobrenja po-slodavcazaovakavradzdravstvenogradnikajestprethodnosklopljenugovoromeđusob-nimpravimaiobvezamaizmeđuposlodavcaidrugogpružateljazdravstveneuslugekod

kojega zdravstveni radnik namjerava raditi.Poslodavacodobrenjemožedatiuskladusmjerilima propisanima Pravilnikom o mje-rilima za davanje odobrenja zdravstvenomradniku za sklapanje poslova iz djelatnostiposlodavcanavrijemeodgodinudana“,ista-knulajeuvodničarkaMajaLacković,dipl.iur.,voditeljica Službe općih pravnih poslova uKomori.No,poslodavacmožedjelatnikudatiodobrenje samo za obavljanje zdravstvenedjelatnosti za koju je u prethodnoj godiniostvarionajmanjeprosječnoizvršenjenara-ziniHrvatskepodoktorumedicinespecijali-stu,unutarugovorenedjelatnostsHZZO-om,itozanajviše50postozdravstvenihradnikapodjelatnosti. Nakon rasprava na sjednicamaIzvršnog odbora i VijećaKomore u siječnju2011.godine,naglasila jeM. Lacković,Ko-mora je uputila dopis tadašnjem ministruzdravstva i socijalne skrbi u kojem se, usli-jed uočenih manjkavosti i neprimjenjivostiodredaba Pravilnika, moli odgoda njegoveprimjene.Komorajeiskazalazabrinutostdaće seutvrđivanjemneprihvatljivih, nejasnihilinedostatnihmjerilaonemogućitirazvidnoi svim zdravstvenim radnicima jednako do-stupnoizdavanjeodobrenjazasklapanjepo-slovazasvojračunizzdravstvenedjelatnostiposlodavca. „Praksa primjene propisa namet-nula je obvezu zdravstvenim ustanovamakao poslodavcima da izdaju odobrenja tekpo primitku izvješća o izvršenju od HZZO-a,aizvješćasustizalanajranijesredinomilikoncemgodineštojezaposljedicuimalodaneke specijalnostinikadanisumogladobitiodobrenjezaovajoblikrada“,istaknulajeM.Lacković,dodajućidaza2013.nisubilapro-pisananitinadruginačinodređenamjerilaza davanje odobrenja za ovakav oblik radazdravstvenih radnika. Također, liječnici višenisusmjelinakon25.svibnja2012.,temeljemnaputkaMinistarstvazdravlja,sklapatiugo-vor o djelu za svoj račun sa zdravstvenomustanovom,odnosnopružateljemzdravstve-nezaštiteskojimnjihovposlodavacsklapaugovoromeđusobnimpravimaiobvezama. Prim.Minigoustvrdiojedadoktorinesmijubitidiskriminiraniuodnosunadrugeprofesijeteda imsemoraomogućiti jednutrećinuradnogvremenaraditiizvanmatičneustanove. MinistarMrsićnaglasiojedanoviZakon o radu omogućuje fleksibilno radnovrijeme,adasuliječniciuprilicidodatnora-ditiunatočEUdirektivio48-satnomradnomtjednu,odnosno56-satnomvremenukolikoćedopuštatinovizakonzahvaljujućiuvođe-nju opt-outmjere.Ministar je također ista-knuodajeHrvatskajedinazemljaEU-akoja

Tekst i slike Andreja Šantek

Predsjednik Komore prim. dr. Hrvoje Minigo, zamjenik ministra zdravlja prim. mr. sc. Marijan Cesarik, tajnik Komore Nikolina Budić, dipl. iur.

Mogućejezapošljavanjeumirovljenikanačetirisatadnevno,osiguranjeodprofesionalneodgovornostizasveliječnike

i z k o m o r e


9

imaikumulativanradniodnoskojiomoguću-jedanetkoradi16satidnevnoiprimadvijeplaće. „NoviZORnepoznajekumulativanradniodnoskojije,usputbudirečeno,danasrazličitodsveučilištadosveučilišta,azatoćemoubudućnostiosiguratipravniokvirusuradnji s Komorom, Liječničkim zborom isindikatom“,naglasiojeministarMrsić. Također jedodaodanepodržavadaliječniciradeistiposaozadrugogposlo-davcajertonarušavatržišnuutakmicu,alidazakon ipakostavljamogućnostdaravnateljbudetajkojiodlučujehoćeliradnikudatido-zvoluilineće. „Također, radnici koji će dopunskiraditikoddrugogposlodavcamoratćesklo-pitiugovororaduizatogposlodavcaipod-mirivati svojeobveze, tj. plaćati doprinose“,naglasiojeministarMrsić.Onoštoseposeb-notiče liječničkestruke,dodao je,auskoroćebitireguliranonovimZakonomomirovin-skom osiguranje jest odobrenje liječnicimakoji su otišli u punu starosnu mirovinu dabezzamrzavanjastatusaumirovljenikaradedočetirisatadnevno,odnosnopolaradnogvremenanaugovororadu. UnedostatkuliječnikaskojimaseHrvatskasuočavaposljednjihgodina,ovojeocijenjenokaodobarpotezkojićeprijesvegapomoćiliječnicimauprimarnojzdravstvenojzaštitidajednostavnijenađuzamjeneuvrije-megodišnjihodmorailibolovanja. Pomoćnica ministra Ljubica Đu-kanović također je dodala da Ministarstvopripremanovipravilnikkojidopuštaradkoddrugogposlodavcapododređenimuvjetima. Prisutniliječniciiskoristilisuprili-

kudapitajuministraMrsićazaštonemogudobitistrukovnikolektivniugovortesuseža-lilinamaleplaćeikoeficijentezauvjeterada. Ministar je istaknuo da ZOR nijezakonoliječnicima,aliidasetapitanjarješa-vajukrozkolektivniugovorukojemseutvr-đujecijenarada. „Strukovniugovornepostojinitiujednojuređenojzemlji.Uzto,Hrvatskomli-ječničkomsindikatunijeonemogućenaborbazapravaliječnikaisindikalnopregovaranje,samosepostavljapitanjekoliko suu tomebiliuspješni“,kazaojeministarMrsić.

Tajnik Komore Nikolina Budić, dipl.iur., ministar rada i mirovinskog osiguranja prof.dr. Mirando Mrsić, pomoćnica ministra zdravlja Ljubica Đukanović, dipl.iur., zamjenik ministra zdravlja prim.mr.sc.Marijan

Cesarik, pomoćnica ravnatelja HZZO-a dr. Dubravka Pezelj Duliba i prim. dr. Hrvoje Minigo

Osiguranjeodprofesionalneodgovornosti

Govorećioosiguranjuodprofesio-nalneodgovornosti,tajnikKomoreNikolina Budić,dipl.iur.,naglasilajedajetozakonskaobvezakojajestupilanasnagu25.listopadaove godine. Prim.Minigo istaknuo je da seKomoravećduginizgodinazalažezakva-litetnoosiguranjekojećeštititi liječnike,aliidapacijentidobijuprimjerenunaknaduzaeventualnoučinjenuštetu. LjubicaĐukanovićupozorilajedaZakonoosiguranjupropisujedasvionikojisudjelujuupostupkuliječenjamorajubitiosi-gurani.TojeisastavnidioZakonaozdrav-stvenojzaštitiukojijeugrađenaEUdirektiva,akojazahtijevaosiguranje,alinetolikozbogzaštiteliječnika,većradipravapacijenatako-jimatrebanadoknaditištete. „Ministarstvo zdravlja je prikupi-lopodatkeoosiguranjuizhrvatskihbolnicate je donesen naputak o provođenju obje-dinjenogpostupkakrozsredišnje tijelokojećečinitipravnaslužbaKBC-aZagreb.Nakontogpostupkaprovestćesepotpisivanjepo-jedinačnih ugovora sa svakom bolnicom“,istaknula je Lj. Đukanović. Dodala je da seuvođenjemobveznogosiguranja liječnicimasmanjujepritisak zbogeventualnih tužbi teimseomogućujuboljiuvjetizarad.Lj.Đu-kanovićdodalajedasebojiubudućnostisvečešćih tužbi, te da se namjeravalo provestiovajpostupakdo1.siječnjaidućegodine,alitajroknijerealan.

Pomoćnica ministra zdravlja Ljubica Đukanović, dipl. iur. i predsjednik Povjerenstva za PZZ Komore dr. Senad Muslić

10

i z k o m o r e


Prim.Minigoistaknuojedabina-konuvođenjaosiguranja trebalouhrvatskebolnice uvesti i postupakmirenja, odnosnomedijacije,kojimbiseizbjeglidugiiskupipo-stupcipredsudovima. Liječnikejezanimaloihoćelibol-nicemoratisameizsvojihproračunaplaćatiosiguranje,naštojeLj.Đukanovićodgovorilapotvrdno. No,dr.Trpimir Golužaupozoriojedabolniceionakovećimajupoteškoćazbogpremalihproračunatedabiihplaćanjeosi-guranja dodatno opteretilo pa je predložionekaVladaipakosiguradodatannovacuDr-žavnomproračunu.

PoložajliječnikaugovornihspecijalistaukontekstuodredabaZakonaozdravstvenojzaštiti

Tajnik Povjerenstva za privatnupraksu i ugovornu specijalističku izvanbol-ničkudjelatnostKomoreMijo Karaula,dipl.iur.,upozorio jeda jedanasstatus liječnikau izvanbolničkoj specijalističko-konzilijarnojzdravstvenojzaštitinejasnodefiniran. „Nijeujednačenpoložajuodnosuna druge ugovorne subjekte umreži javnezdravstvene službe, uvjeti nastavka rada uprivatnojpraksinisujasnikaonibudućiza-kupprostoradomazdravljaieventualnipo-vratakusustavdomazdravlja,kaoštonisujasninirokoviostvarivanjaprava“,naglasiojeM.Karaula. LjubicaĐukanovićprimijetilajedazakupizacijanijebiodobarnačinprivatizacijeprimarnezdravstvenezaštite. Na pitanje mogu li zakupci, kadpotrošelimitpropisanodHZZO-a,primatiuistomprostoruprivatnepacijente inaplaći-vati im uslugu, Lj. Đukanović je odgovorilapotvrdno,uzopaskudajetomoguće‘akoimtodozvoliHZZOiakosefiskaliziraju’. Dopredsjednik Komore dr. Mario MalnarpojasniojedaodMinistarstvafinan-cija treba zatražiti odobrenje za naplatnomjesto,čimeseomogućujefiskalizacijaordi-nacije.

•••••

Zamjenik ministra zdravlja prim. mr. sc.Marijan Cesarik, voditeljica Službe općih pravnih poslova u Komori Maja Lacković, dipl. iur,

tajnik Povjerenstva za privatnu praksu i ugovornu specijalističku izvanbolničku djelatnost Komore Mijo Karaula, dipl. iur.

Pripremamo newsletter, dostavite nam svoju e-mail adresu

•Osvomradunazaštitipravaidigniteta,tezastupanjainteresasvojihčlanovakaoiunapređenjaliječničkedjelatnosti,Komoraredovitoobavještavaliječ-nikeijavnostputemLiječničkihnovinaiwebstranice,auskoroiputemredovitognewsletterakojićestizatinavašee-mailadrese. Webstranicajeuprocesuunapređivanja,azaprimanjenewsletteramoli-movasdanamsejavitee-mailomna [email protected] ukolikoprilikomispunjavanjaobrascauKomorinisteunijelisvojue-mailadresuilistejeumeđuvremenupromije-nili.

•••••

Ministar rada i mirovinskog osiguranja prof.dr. Mirando Mrsić i tajnik Komore Nikolina Budić, dipl.iur.

i z k o m o r e


11

Oprezpripotpisivanjuugovorasosiguravateljima

•Na7.sjedniciVijećaKomoreodr-žanoj 15. studenoga Andrija Stojanović izvrtke Certitudo za zastupanje u osiguranjupredstavio je zakonske novosti koje se tičuosiguranjaodprofesionalneodgovornosti. Predsjednik Komore prim. dr.Hr-voje Minigo istaknuo jeda je većnekolikoosiguravajućihkućabilouKomoritesutražilipreporuke. „Želimokvalitetnoosiguranjekojećeomogućitikvalitetnijiiležernijiradnašihliječnika,daseizbjegnukaznenipostupci,aliidasejednostavnijemožedobitiodštetauslučaju pogreške“, naglasio je prim.Minigo,dodajući daKomora već godinama traži daosiguranje od profesionalne odgovornostibude i zakonski obvezno. Prim. Minigo jedodaodaćeKomorazajednosastručnjacimaiu suradnji sMinistarstvomzdravljaučinitisve kako bi doktori dobili najbolje osigura-nje.TajnikKomore Nikolina Budić,dipl.iur.,naglasila je kako Komora želi da i liječnik,ali i zdravstvena ustanova budu osigurani

tedatobudesastavnidioZakonaoliječniš-tvukojije,podsjetilaje,trenutnonačekanju,PredsjednikVijećaprim.dr.Marijan Cesarik,dr. med., također je naglasio da treba bitioprezanteproučitiugovorprijepotpisvanja.

Vijećničkapitanja

•Vijećnicisuponovnoraspravlja-li o preporuci HZZO-a prema kojoj liječnicitrebajuprepisivatinajjeftinijegeneričkelije-kove.Smatrajudaiakojezdravstveninovacograničen, ne mogu liječnicima određivatikojećelijekovepropisivatijerjetoograniča-vanjeliječnikauobavljanjunjegovogposla. Dopredsjednik Komore dr. Mario Malnar naglasio jedapodhitnotrebapro-mijeniti dva pravilnika prema kojima će seomogućitidalijekovičijaćesecijenasnizitiostanunaAlistilijekova,adaonilijekovikojićezadržaticijenubuduprebačeninaBlistulijekovauznadoplatuosiguranika. • Vijećnici su istaknuli da se po-jedini liječnici žale na visoke pristojbe kojeKomora naplaćuje onim liječnicima koji za-tražepotvrdu za odlazakna radu inozem-

stvo. Rizničar prim. dr.Vjekoslav Mahovlićnaglasio je da je visinu pristojbe odredioIzvršniodbortedajeod1.srpnjado1.stu-denogaizdana191potvrda,čimejeKomorauprihodovala 56.420 kuna, što iznosi 290kunapoliječniku. •ČlanoviVijećasunezadovoljnina-činom na koji je ministar zdravlja RajkoOstojićprekinuoštrajkiuveoradnuobvezu.Takođerihjezanimaloštojesministrompre-govarao predsjednik Hrvatskog liječničkogsindikata dr. Ivica Babić. Predsjednik prim.Minigo istaknuo je da je dr. Babić nekolikoputadobiopozivpainaIzvršniodborkakobiihinformiraootijekupregovora,nodr.Babićsenijeodazvao. • S obzirom na interes vijećnika imnogobrojna pitanja iz domene ministrazdravlja ili ravnatelja HZZO-a, predsjednikVijećadr.CesarikuputiojevijećnikedamoguzatražititematskusjednicuVijećailidauna-prijedpostavepitanjakakobi semoglipri-premitiodgovori.

Dopunaposlovnika

Vijećnicisuusvojili idopunuPos-lovnikaoraduVijećaHLK-aukojisudodanadvanovastavka: •UslučajuhitnostipredsjednikVije-ćamožeodlučitidasesjednicaVijećaodržitelefonomiliputeminternetskeveze •Iznimno,predsjednikVijećamožezatražitidačlanoviVijećaiznesusvojstavopojedinom pitanju putem telefona ili inter-netske veze, o čemu se sastavlja službenazabilješkakojapostajesastavnidiozapisnikaprvesljedećeredovitesjednice.

•••••

SedmasjednicaVijećaKomore


Andrija Stojanović upoznaje članove Vijeća s novostima na području osiguranja od profesionalne odgovornosti

12

i z k o m o r e


RazgovorisHZZO-om

•Prevelikbrojpregledaujednomdanu, neodgovarajući vremensko-kadrovskinormativi, individualna odgovornost uslijedpogreške, samo su neki od problema koji idaljemučeliječnikeubolnicamapaseina-dalje treba zalagati za što bolju suradnju sHrvatskimzavodomzazdravstvenoosigura-njeistručnimdruštvimaHrvatskogliječnič-kogzbora,naglasilajeprof.dr.Ljiljana Perić,dr.med.,na21.sjedniciIzvršnogodborakojajeodržana15.studenoga.Prof.Perić jekaopredsjednica Povjerenstva za bolničku dje-latnost Komore sudjelovala u razgovorimakojisusHZZO-omvođeniokopredstojećegugovornog razdoblja, kao i članovi i pred-sjednici ostalih povjerenstava. PredsjednikPovjerenstvazaprivatnupraksuiugovornuspecijalističku izvanbolničkudjelatnostdoc.dr.Vladimir Mozetič,dr.med.,naveoječetiriključnaproblemakoja treba riješiti, a to sunormativi, cijena usluge, ravnoteža između

javnogiprivatnogzdravstva,tepretvaranjeHZZO-aupravuosiguravajućukuću.Zapri-vatnijesektor,dodaojedr.Mozetič,potrebnodaugovaranjebudeotvorenoposistemuko-likojeuslugapruženotolikoseinaplaćuje,tedabinatajnačinbiliuključeniumrežu.Kaoapsurd jenaveo činjenicudaEUdirek-tiva o prekograničnoj suradnji omogućujenašimpacijentimadauzemljamačlanicamaEUpotraže liječničkupomoćnemogu li jeostvaritiuhrvatskimjavnimustanovama,alidatuuslugunemoguostvaritiuhrvatskimprivatnimzdravstvenimustanovama. Dr.MozetičjenaglasiodajesHUPUdrugom privatnih poliklinika, bolnica, lje-čilištaiustanovazazdravstvenuskrbdogo-vorenzajedničkinastuppremaMinistarstvuzdravlja. Imamomnogoproblema,odnelo-jalne konkurencije do čudnih odluka zdrav-stveneadministracije.Naglasiojedapojedi-nejavneustanoveimajuprivatnepacijente,ali iprivatneambulante iakotonijezakon-ski regulirano. Kao primjer je navedenaKBDubrava,ali iOgulinskabolnicačijigineko-

logveć19godinaizvanradnogvremenaradiu domu zdravlja. Predsjednik Povjerenstvaza primarnu zdravstvenu zaštitu dr. Senad Muslićspomenuojedasuuprimarnojpro-blemtimovibeznositelja.Riječjeoprevari,naglasio je dr. Muslić, jer je HZZO plaćaomjesečnodomuzdravljazapunitim30.000kuna,aradiojesamojedandoktorkojijeop-služivao tri, četiriordinacije i za todobivaohonorar.

ProcjenaskupaprijeKomorinihbodova

PredsjednicaPovjerenstvazame-dicinskuizobrazbuliječnikaprof.dr.Tatjana Jeren rekla je da je bilo dosta nesuglasicaokobodovanjaKongresaprirodnemedicinebudućidajetajocijenjenkaoivisokoznan-stvenikongres. Prof.Jerenjenaglasiladasebodovinemoguuzetiretrogradno,alidabiseubu-duće zbogmogućih sličnih situacija trebalorevidiratibodovanjekongresa.Predloženojeda bi članovi Povjerenstva ubuduće trebaliimatiuvidusadržajekongresa,ali je i ista-knutokakonaPovjerenstvogodišnjepristi-gne oko 1800 zahtjeva. U Povjerenstvo jeimenovannovičlan,dr.ĐelalijaizOBZadar. PredsjednicaPovjerenstvazaosta-le bolničke djelatnosti prim. dr. Katarina Sekelj-Kauzlarićčlanoveodborajeizvijesti-laosastankuPovjerenstvanakojemsusu-djelovaliimladiliječnicistažisti,anakojemseraspravljaloostažiranjuuHrvatskojteotribinikoju jeorganiziraloHrvatskodruštvomladihliječnikaHLZ-aoodlascimaliječnikanaraduinozemstvo. Komisija za izbor kandidata te-meljem raspisanog natječaja predstavila jerezultatenatječaja.Ustalniradniodnoss1.prosincemprimljenjeIvan BojčićizZagrebana mjesto stručnog suradnika – upravnogpravnika,dokseod15.prosincatimuKomorenapozicijistručnisuradnik-liječnikpridružu-jedr.Žarka RoglićizZagreba.

DopuneiizmjenePravilnikaolicenci

Tajnik Komore Nikolina Budić,dipl.iur.,predstavilaječlanovimaOdboraiz-mjeneidopunePravilnikaoizmjenamaido-punamaPravilnikaoizdavanju,obnavljanjuioduzimanjuodobrenjazasamostalanrad(li-cence).NoviPravilnikbiojeusvojenulipnjuovegodineradiusklađenjaseuropskimza-konima,asadagajepotrebnodoraditizbogprimjedbikojesusepokazaleupraksi.


21.sjednicaIzvršnogodboraKomore

Tajnik Komore Nikolina Budić, dipl. iur., predsjednik Vijeća prim. dr. Marijan Cesarik, predsjednik Komore prim. dr. Hrvoje Minigo, predsjednik Povjerenstva HLK za županiju Splitsko-

dalmatinsku doc. dr. sc. Ivo Jurić i Mijo Karaula, dipl. iur.

i z k o m o r e


13

•Izlicenceseizbacujebrojrješenjatemeljemkojegjelicencaizdanatesedodajenovi stavak: Kratice akademskih stupnjeva,znanstveno-nastavnih odnosno nastavnihzvanja te stručnih naziva stečenih u ino-zemstvu, na licenci se označavajunanačinnaznačenuizvornikuodlukeostjecanjuaka-demskogstupnja, izvornikuodlukeo izboruu znanstveno-nastavno, odnosno nastavnozvanjetenanačinnaznačenuizvornikuod-lukeostjecanjustručnognaziva. Nećesepriznavatistranetitule,alićeihsenavestinalicenci(bezprevođenja).Uslučajudanetkoželipriznavanje titule,po-trebnojeprovestipostupakpriznavanjaste-čenihinozemnihkvalifikacija. •Mijenjasepotrebanstupanjpo-znavanjahrvatskogjezikazaizdavanjelicen-cesC1naB2:Dokazopoznavanjuhrvatskogjezika izdan od licenciranog učilišta premazajedničkomeuropskomreferentnomokviruza jezike, minimalno stupanj B2 (naprednikorisnik),osimakojejezikdodiplomskeizo-brazbebiohrvatskiiliakojesrednjoškolskoobrazovanjezavršenonahrvatskomjeziku. •PostupakobnavljanjalicenceiEUplavakartaza liječnikekojidolaze iz trećihzemalja:Liječnikuseobnavljaprivremenali-cencakojajeizdanatemeljemdokumentacijeodređenepozitivnimzakonskimipodzakon-skimpropisimakojimaseuređujeradstrana-cauRH,akotajuvrijemepodnošenjazahtje-vazaobnovulicence,poreduvjetaizstavka2.ovogčlanka,udovoljavaiuvjetimakojisuodređenizakonskimipodzakonskimpropisi-makojimaseuređujeradstranacauRH.

Naputakzapriznavanjeinozemnihkvalifikacija

IzvršniodborprihvatiojeNaputakzaprovedbupostupkapriznavanjainozemnihstručnihkvalifikacijakojijeKomoripovjerentemeljemZakonaoreguliranimprofesijamaipriznavanjuinozemnihstručnihkvalifikacijaikojijestupionasnaguoddanaprihvaćanja,odnosno15.studenoga. •OvajpostupakuKomoriprovodiSlužbastručno-medicinskihposlovausurad-njisdrugimstručnimslužbama. •Rješenjaopostupkudonosipred-sjednikKomore. •Zadijelovepostupkakojisusu-kladnoZakonuozdravstvenojzaštitiunad-ležnostiMinistarstvazdravljakandidatćebitiupućendaseobratinadležnomministarstvu. •StručneslužbeKomorepotrebnućedokumentacijukandidataizravnodostav-ljatiuMinistarstvozdravlja. PostupcipriznavanjakojeKomoraprovodiuokvirusvojihnadležnostisuauto-matskopriznavanjeiopćisustavpriznavanja. •Automatskopriznavanjeodnosiseisključivo na državljane država članica EU/EGP-a koji su stekli stručnu kvalifikaciju udržaviEU/EGP-a,autvrđujesedasudokazio formalnojosposobljenosti istovrijednido-kazima o formalnoj osposobljenosti koji seizdajuuRH. •Općisustavpriznavanjaodnosisenadržavljanetrećedržavesdokazomofor-malnojosposobljenostiizdanimudržavama

EGP-atenadržavljaneRH,državljanedržavaEGP-aidržavljanetrećihdržavakojisustruč-nekvalifikacijestekliizvandržaveEGP-a. OvimNaputkomreguliranjeina-činprovedbepostupkapriznavanja,suradnjasnadležnimtijelimaitroškovipostupka. PrihvaćenjeiCjenikuslugaveza-nihuzpostupakpriznavanja,kojijeprethod-noodobrioministarzdravlja.Dodatneinfor-macijemogusepronaćinamrežnimstranica-maKomoreilikodstručnihslužbiKomore.

Razno

•ČlanovimaIzvršnogodborapre-dočene su nove zakonske obveze u vezi sosiguranjemod profesionalne odgovornostiokojimamožetečitatiunastavkuLiječničkihnovina. •ZbogproblemaudistribucijiLije-čničkih novina, posljednja dvamjeseca ovegodinenovinećedistribuiratiCityExpress,aovomjepromjenomušteđeno13.200kuna. •KBC-uRijekadoniranoje37.700kunazanabavuCO2inkubatorazaLaboratorijzabiologijureprodukcijeSpecijalističkogza-vodazahumanureprodukcijuukojemjera-dilapokojnaprof.dr.sc.Ljiljana Randić. • HLK-u Splitsko-dalmatinske žu-panijedonirano je15.000kuna,aZajednicistudenatamedicine10.000kuna.

•••••

Dopredsjednik Komore

dr. Mario Malnar i rizničar prim. dr.

Vjekoslav Mahovlić

14

i z k o m o r e


•Iakonemazakonskuobvezu,Izvršniodbor Komore je na svojoj 22. izvarednojsjedniciodržanoj5.prosincadonioodlukuoprovođenju revizije financijskog poslovanjaKomoreza2012.i2013.godinu. Premaobrazloženjurizničaraprim.dr.Vjekoslava Mahovlića,tekjeunajavipri-jedlogZakonaoneprofitnimorganizacijamakoji,akoseusvoji,stupanasnagu1.siječnja2014.TimseZakonompropisujeobvezapro-vođenja revizijezasveneprofitneorganiza-cije koje imaju prihod veći od petmilijunakuna.

OdlukomIzvršnogodbora revizijaza2012.provestćesenakonodabiranajpo-voljnijeponudeidogovoraopočetkuproved-besrizničaromiSlužbomzafinancijsko-eko-nomskeposlove. Revizijaza2013.provestćeseodožujkadolipnja2014.(rokzapredajuzavrš-nihračunaje28.veljače)uzuvjetzavršetkaprijeodržavanjasjedniceNadzornogodboraiSkupštineKomore. Zaobavljanjeposlova revizije za-tražitćeseponudeodtriovlaštenarevizoratećeseizabratinajpovoljnija.

TajnikKomoreNikolina Budić,dipl.iur., i predsjednica Povjerenstva za osta-le liječničke djelatnosti prim. dr. Katarina Sekelj Kauzlarić izvijestile su o posjetuŽupanijskompovjerenstvuKomoreuGospićunakojemsučlanoveKomoreizvijestileono-vostimavezanimuzpravnapitanjavažnazaliječnike. ČlanoviOdbora zaključili su da jevažnodjelovatinaterenuičlanstvouizrav-nimrazgovorimauputitištojenovogaveza-noguzstruku. Izvršniodborovegodinenećeor-ganiziratiBožićnidomjenak, ali će zatodo-nirati5.000kunazaHrvatskicrvenikrižkojićestimnovcemkupitipoklonpaketezasiro-mašneobitelji. Donesena je i odluka o ponište-njunatječajazaradnomjestodostavljačauKomori. Članovi Izvršnog odbora rasprav-ljali su i o tekstu objavljenom u Jutarnjemlistu28.studenogapodnazivom‘Dr.Minigoizgradiosijedvore,aodnaskrijefinancijskaizvješćaoposlovanjuKomore’. UnastavkumožetepročitatislužbenistavKomoreiod-govorenaneistineobjavljeneuspomenutomčlanku.

•••••

22. izvanredna sjednica Izvršnog odbora Komore

OdlukeIzvršnogodbora


•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

PREGLED AKTIVNOSTI HLKOD 23. RUJNA DO

15. STUDENOGA 2013.(OD19.DO21.SJEDNICEIOHLK)

23. rujna•održansastanakUredničkogodboraLiječničkihnovina

26. rujna•uKomoriodržansastanakskonzultantimaprojektaMinistarstvazdravljaIntegralniregistriuzdravstvu•prim.dr.K.Sekelj-KauzlarićuMinistarstvuzdravljanazočilasastankuuvezicjenikauslugapriznavanjainozemnihstručnihkva-lifikacija

27. rujna•prim.dr.K.Sekelj-KauzlarićuZborunazo-čilapromocijiknjige„Orijentacijskemedicin-sketablicezaprocjenusmanjenjaživotneaktivnosti“•uKomoriodržantečajreanimacijeHrvatskogdruštvazareanimatologiju

30. rujna•uKomoriod30.rujnado4.listopada2013.

održantečajzastalnesudskevještake1. listopada•prim.dr.K.Sekelj-KauzlarićiN.Budić,dipl.iur.uHrvatskojljekarničkojkomorinazočilesastankupredstavnikakomorauzdravstvuuvezicjenikauslugapriznavanjainozemnihstručnihkvalifikacija

2. listopada•prim.dr.K.Sekelj-KauzlarićiN.Budić,dipl.iur.uMinistarstvuzdravljanazočilesastankusazamjenikomministraprim.dr.M.Cesari-komradidogovoraoosnivanjuRadneskupi-nesastavljeneodpredstavnikaMZiHLKzaanalizuzahtjevazapriznavanjeinozemnihstručnihkvalifikacijazadoktoremedicine

3. listopada•nainicijativuprvogdopredsjednikaHLKdr.M.MalnarauKomoriodržanzajedničkisastanakPovjerenstavazabolničkudjelat-nost,javnozdravstvenudjelatnostiprimar-nuzdravstvenuzaštituspredstavnicimaHZZO-auveziproblemaproizašlihiznovogmodelaupućivanjaipropisivanjalijekova•osvrt:prim.dr.H.Minigo•uKomoriodržansastanakRadnegrupezaredizajnwebstraniceKomore(dr.MarioMalnar,dr.KrešimirLuetić,dr.VedranOstojić)

•osvrt:dr.M.Malnar4. listopada•prim.dr.K.Sekelj-KauzlarićiN.Budić,dipl.iur.uMinistarstvuzdravljanazočilasastankuRadneskupinezaanalizuzahtjevazapriznavanjeinozemnihstručnihkvalifikacijazadoktoremedicinenakojemsuriješenisvispornipredmetipriznanjainozemnihstručnihkvalifikacijakojesudržavljaniRHstekliutrećimzemljama

10. listopada•prim.dr.H.Minigoiprim.dr.K.Sekelj-KauzlarićuMinistarstvuzdravljanozočiliredovitojsjedniciNacionalnogpovjerenstvazaspecijalističkousavršavanjedoktoramedicine•uKomoriodržansastanakspredstavnicimatelefonskogoperateraVIPuveziracionalizacijetroškovaipoboljšanjakomunikacijenatelefonskojcentrali•osvrt:prim.dr.H.Minigo

14. listopada•prim.dr.K.Sekelj-KauzlarićiN.Budić,dipl.iur.uureduENIC/NARICodržalesastanakuvezipredstojećesuradnjenapriznavanjuinozemnihstručnihkvalifikacijazadoktoremedicine•prim.dr.K.Sekelj-KauzlarićiN.Budić,dipl.

i z k o m o r e


15

iur.uHrvatskojkomoriarhitekatanazočilesastankupredstavnikakomorareguliranihprofesija,Ministarstvaobrazovanja,znanostiisporta,MinistarstvaradaiMinistarstvavanjskihieuropskihposlovauvezidefiniranjapostupkapriznavanjainozemnihstručnihkvalifikacija

15. – 16. listopada•prim.dr.K.Sekelj-KauzlarićiN.Budić,dipl.iur.uHrvatskojobrtničkojkomorinazočilekonferenciji„Alternativnorješavanjesporova–suradnjaupraveipravosuđasgospodarstvom“

17. – 18. listopada•prim.dr.H.MinigoiN.Budić,dipl.iur.uZagrebuaktivnosudjelovaliuraduKongresahitnemedicine•osvrt:prim.dr.H.Minigo

21. – 23. listopada•prim.dr.H.Minigo,prof.dr.Lj.PerićiN.Budić,dipl.iur.uOpatijinazočilikonferencijiHospitalDays•osvrt:prim.dr.H.Minigo,prof.dr.Lj.Perić

24. listopada•uKomoriodržansastanakpredstavnikaPovjerenstvazaprivatnupraksuiugovornuspecijalističkuizvanbolničkudjelatnostspredstavnicimaUdrugeprivatnihpoliklinika,bolnica,lječilištaiustanovazazdravstvenuskrbHUP-asciljemdefiniranjazajedničkeplatformenastupanjaprematijelimanadležnimzapodručjezdravstva

•osvrt:doc.dr.V.Mozetič24. – 25. listopada•R.Rumek-Črne,dipl.iur.,M.Lacković,dipl.iur.iM.Karaula,dipl.iur.uOpatijinazočilisavjetovanju„Aktualnostihrvatskogzakonodavstvaipravneprakse“25. listopada•održanasjednicaNadzornogodboraBaslerosiguranjaZagreb•osvrt:prim.dr.H.Minigo

25. – 26. listopada•prim.dr.K.Sekelj-KauzlarićiN.Budić,dipl.iur.uBiogradunazočile6.skupuhrvatskihspecijalizanataimladihliječnikaUdruge„Mediteraneo“•osvrt:-prim.dr.K.Sekelj-Kauzlarić

28. listopada•uKomoriodržansastanakspredstavnici-maCroatiaosiguranjauveziponudeposlov-nesuradnjenapoljubudućegosiguranjaodprofesionalneodgovornosti•osvrt:prim.dr.H.Minigo

28. – 31. listopada•predstavniciHrvatskeliječničkekomoreuHZZO-unazočilisastancimazapripremeugovaranjaopće/obiteljskemedicine,zdrav-stvenezaštitežena,zaštitepredškolskedjecetespecijalističko-konzilijarneibolničkezdravstvenezaštite•osvrt:dr.S.Muslić,doc.dr.sc.V.Mozetič

30. listopada•održanatelefonskasjednicaIzvršnogod-

boraHrvatskeliječničkekomore4. studenoga•uKomoriodržansastanakspredstavnikomtvrtkeCertitudog.A.Stojanovićemradidogovoraosuradnjinaprezentacijiponudaosiguranjaodprofesionalneodgovornostinatržištu•osvrt:prim.dr.H.Minigo

6. studenoga•prim.dr.H.MinigokaočlanOdborazazdravstvoisocijalnupolitikuHrvatskogsaboranazočiosjedniciOdbora(IzvješćeoprovedbinacionalnestrategijeiakcijskogplanasuzbijanjazlouporabedrogauRHza2012.)•osvrt:prim.dr.H.Minigo•prim.dr.E.ĆepulićuZagrebunazočiosvečanomotvorenjuKonferencijehrvatskihpsihologa•osvrt:prim.dr.E.Ćepulić

7. studenoga•prim.dr.K.Sekelj-KauzlarićuZagrebukaopredstavnikHLKsudjelovalauraduokruglogstola„Položajpsihologauzdravstvenomsustavu“•osvrt:prim.dr.K.Sekelj-Kauzlarić•mr.sc.T.Babić,dipl.iur.uZagrebuaktivnosudjelovalanakongresuHrvatskogpsihija-trijskogdruštvaHLZ-a

8. studenog•naprijedlogZdravniškezborniceSlovenijeuKomoriodržanbilateralnisastanakpred-stavnikaZdravniškezborniceSlovenijeiHrvatskeliječničkekomore•osvrt:prim.dr.H.Minigo•prim.dr.D.BorčićuZagrebunazočiootva-ranjuSimpozijaHrvatskogdruštvazamedici-nuRadaHLZ-a

9. – 11. studenoga•prim.dr.H.MinigouPrištininazočioinau-guracijiLiječničkekomoreRepublikeKosovo•osvrt:prim.dr.H.Minigo

12. studenoga•prim.dr.H.Minigoiprim.dr.K.Sekelj-KauzlarićuZagrebuaktivnosudjelovalinatribini„Odlazak(mladih)liječnikaizRepublikeHrvatskeuHLZ-a•osvrt:prim.dr.H.Minigo•prim.dr.K.Sekelj-KauzlarićiT.Pilko-Koštan,dipl.fon.uMinistarstvugospodarstvasudjelovalenaradionicioIMIsustavu•prof.dr.N.ČičakuZagrebunazočiokonfe-rencijizanovinareUdrugeprivatnihpoliklini-ka,bolnica,lječilištaiustanovazazdravstve-

Prof. dr. Mirko Gjurašin, dr. Senad Muslić, doc. dr. sc. Vladimir Mozetić, doc. dr. sc. Hrvoje Šobat, prim. dr. Katarina Sekelj Kauzlarić

16

i z k o m o r e


nuskrbHUP-a13. studenoga•prim.dr.H.MinigokaočlanOdborazazdravstvoisocijalnupolitikuHrvatskogsaboranazočiosjedniciOdbora(prijedlogZakonaoradiološkojinuklearnojsigurnosti,prijedlogZakonaosocijalnojskrbi)•osvrt:prim.dr.H.Minigo

15. studenoga•dr.M.MalnaruŠNZ„A.Štampar“nazočioslužbenompredstavljanjuZakladezarazvojobiteljskemedicine•osvrt:dr.M.Malnar•dr.S.MuslićiM.Karaula,dipl.iur.sudjelo-valiuraduKomisijezarješavanjeprijepornihPitanjaHZZO-a•osvrt:dr.S.Muslić•dr.I.Zelić-BaričevićuIstanbulusudjelovalanasastankuUEMO•osvrt:doc.dr.sc.H.Šobat

U periodu između dviju sjednicapredsjednik HLK prim. dr. H. Minigo te odnjegaovlašteneosobeistupalisuumedijimavezanonaaktualnetemeuzdravstvenomsu-stavu. Komorajejavnoiskazalasvojstavo štrajku liječnikakao i izrazila svojeneza-dovoljstvo retorikompremijera RHgosp.Z. Milanovića o štrajku liječnika. O ovim ak-tivnostimačlanstvo jeobaviještenonawebstraniciHLK. NastavljenajeintenzivnasuradnjasMZtejeKomoranapodručjučitaveRHde-legiralapredstavnikeuStručnapovjerenstvaza utvrđivanje uvjeta za obavljanje zdrav-stvene djelatnosti glede prostora, radnikaimedicinsko tehničke opreme zdravstvenihustanovaitrgovačkihdruštavazaobavljanjezdravstvenedjelatnosti. Unavedenomperiodukontinuira-no su se odvijali svi redoviti poslovi struč-nih službi koji su nakon pristupanja RH EUznačajno povećanog opsega kao i poslovižupanijskihpovjerenstavauodnosunapro-vođenjepostupka relicenciranja, organizaci-jeprovođenja ispita, licenciranja liječnika izinozemstva,pripremusjednica Izvršnogod-boraHLK, stalnihpovjerenstava IOHLK, teaktivnostiusmjerenenadavanjeodgovoranaučestalapitanjačlanstvakojasuseunave-denomperioduznačajnopovećalauopseguvezanouznovuzadaćuHLK,akojaseodnosinaizdavanjepotvrdahrvatskimdržavljanimazaodlazaknaraduinozemstvokaoinanoveposlovepriznavanjainozemnihstručnihkva-lifikacija.

• Ravnateljica Gospićke bolnice dr.Sandra Čubelić, ujedno i predsjednica Žu-panijskog vijeća Komore za Ličko-senjskužupaniju, ugostila je 28. studenoga tajnikaKomoreNikolinu Budić, dipl.̧ iur., predsjed-nicuPovjerenstvazaostaleliječničkedjelat-nostiprim.dr.Katarinu Sekelj Kauzlarić,dr.med., iAndriju Stojanovića iz tvrtkeCerti-tudo za zastupanje u osiguranjima kako bičlanoveKomorestogpodručjainformiraliosvimnovostimavezanimuzliječničkuprofe-siju. Prim.SekeljKauzlarićnaglasilajedasuulaskomHrvatskeuEUnasnagustupi-lenoveodredbezakonakojimajereguliranaliječničkaprofesijatejepočelaprimjenaEUpropisaodnosnoEUdirektiveo reguliranimprofesijama, direktive o radnom vremenu idirektiveoprekograničnompružanjuusluga. SukladnopropisimaEU-a,naglasi-laje,definiranesuiodredbepotpunonovogZakona o strancima, što je utjecalo na radbrojnihliječnikaiztzv.trećihzemalja,akoji

sutemeljemradnedozvoleradiliuHrvatskoj.Uovomjeslučaju,dodalaje,Hrvatskazatvo-rila tržištezastrance temeljemEUpolitike,odnosno otežan im je dolazak u Hrvatsku.MeđunovostimavezanimuzprimjenuEUdi-rektiva jest ionakojaoslobađasvebudućedoktoremedicinekojisusenastudijupisaliod školske godine 2013/2014. obavljanjapripravničkogstaža,dokjezaostaleizrađennoviPravilnikopripravničkomstažukoji jestupio na snagu u rujnu 2013., a predviđakraćetrajanjestažaiizmijenjenstručniispit.„Komora je temeljem Zakona o zdravstve-noj zaštiti dobila i novu ovlast, odnosnopriznavanje stručnih kvalifikacija kako onihstečenih u EU-u i u Europskom gospodar-skompodručju(EGP-u),takoionihstečenihu drugim zemljama, što se smatra velikimpovjerenjem, ali i velikom odgovornošću“,istaknulajeprim.SekeljKauzlarić.DodalajedajeKomoraistodobnonadležnaizaizdava-njesvihvrstapotvrdaostručnimkvalifikaci-jamastečenimuHrvatskojiotrenutačnomprofesionalnom statusu doktora medicine.

LiječniciLičko-senjskežupanijenasastankuspredstavnicimaKomore

Informiranječlanstvaonovostimauzakonskojregulativi


Predsjednica Povjerenstva za ostale liječničke djelatnosti prim. dr. Katarina Sekelj Kauzlarić i ravnateljica Gospićke bolnice dr. Sandra Čubelić


17

i z k o m o r e

Primjena svih europskih i hrvatskihpropisakoji seodnosena radstranacauHrvatskoj,naglasilaje,dovelajedopotrebeizradepot-punonovogPravilnikaoizdavanju,obnavlja-nju i oduzimanju odobrenja za samostalanrad(licence)doktoramedicine,tedobrojnihizmjenauproceduri. Govorećiodirektivioradnomvre-

menu,prim.SekeljKauzlarićnaglasilajedajetojednaodspornihtočaka,kakouHrvatskojtakoiuEU-u,itonesamoupodručjuzdrav-stva. „Primjenomdirektiveo48-satnomradnomvremenu,liječniciuHrvatskojmoglisuseodlučitiprihvaćajuliradiznad48satitjednoilineprihvaćaju.Većinaliječnikakoji

radenamjestimagdjejedežurstvokaooblikradaneophodno,pristala jena raddulji od48 sati“, pojasnila je prim. SekeljKauzlarić.DodalajeidaKomoratražiodMinistarstvazdravlja i izmjenu Pravilnika o radu izvanpunogradnogvremenaiizjednačavanjemo-gućnosti rada liječnikasasvimdrugimpro-fesijamakoje izvansvoga redovitog radnogvremenamoguraditinaistimilisličnimpo-slovima. TajnikKomoreNikolinaBudićpred-stavilajenovostiulicenciranjutejenaglasilakakojestanjepostalosloženijebudućidajeHrvatskaušlanaeuropskotržišterada.NoviPravilniko licenciranjuusvojen je14. lipnjaove godine, ali je već 15. studenoga doži-vio izmjenekojesubilenužnenakonnekihprimjedbikojesusepokazaleupraksi.NoviPravilnik donesen je zbog nekoliko razlo-ga,međuostalimzbogobvezeusklađivanjahrvatskih propisa s pravnom stečevinomEU-a, usvajanja odredbi direktive o prizna-vanju stručnih kvalifikacija, implementacijaodredbiZakonao reguliranimprofesijama ipriznavanju inozemnih stručnih kvalifikacijate zbog obveza poštivanja načela zabranediskriminacijedržavljanaEGP-a. U odnosu na Pravilnik iz srpnja(koji smo predstavili u Liječničkim novina-mabr. 121 iz srpnja ove godine), novost jedasenahrvatskedržavljanekojisuzavršiliintegrirani curiculum studija medicine najednomodmedicinskihfakultetauHrvatskoj,odnosnouzemljamačlanicamaEU/EGP-a,neodnosiuvjetpripravničkogstažaipoloženogstručnogispitazaizdavanjelicenceusvrhuobavljanja zdravstvene djelatnosti na po-dručjuHrvatske.Drugajenovostrješavanjepitanjadozvoleiradastranacakrozinstituttzv.EUplavekarte. „Dozvola boravka i radamože seodobriti državljaninu treće države koji uzispunjavanje uvjeta iz članka 54. Zakona ostrancimapriložiugovororaduilidrugiod-govarajućiugovor zaobavljanjeposlovavi-sokokvalificiranog radnika, u vremenskomtrajanjuodnajmanjegodinudana, tedokazo visokoškolskoj izobrazbi, ili završenompreddiplomskomidiplomskomsveučilišnomstudiju, ili integriranom preddiplomskom idiplomskom sveučilišnom studiju, ili speci-jalističkom diplomskom stručnom studiju”,kazalajeN.Budić. EUplavakarta,naglasilaje,izdajesedržavljaninutrećedržaveuoblikudozvoleboravkaamožeraditiuHrvatskojsamonaonimposlovimazakojemujeizdanadozvolazaboravakirad,isamokodonogposlodavcaskojimjezasnovaoradniodnos. N.BudićjedodalaidajeuPravilnikuizmijenjen potreban stupanj poznavanja hr-

Broj liječnika u Hrvatskoj i struktura (na dan 1. lipnja 2013.)*

UkupanbrojčlanovaHrvatskeliječničkekomore: 19.044 UkupanbrojlicenciranihliječnikauRH:18.802 (100%) BrojdoktoramedicinezaposlenihusustavuzdravstvaRH:13.431 (71 posto od ukupnog broja licenciranih liječnika) Specijalistiubolničkomsustavu:5697 (30 posto licenciranih dr. med.) PrivatniciuugovornomodnosusHZZO-om:3451 (18 posto)Privatniciusvojojordinaciji,bezugovorasHZZO-om:301 (2 posto)Doktorimedicineupoliklinikama,privatnimbolnicamaitrgovačkimdruštvima:684 (4 posto) Doktorimedicineuzavodimazahitnumedicinu:540 (3 posto)Doktorimedicine(specijalistiiopćamedicina)izvanzdravstvenihustanova(ostaledje-latnosti),ubrajajuseizaposleniuZavodima,MORH-,uHZZO-u,farmaceutici,oninaraduuinozemstvu,državnojijavnojupravi,fondovimaisl.:2226 (12 posto)Umirovljeniliječnicikojipovremenorade(licencirani):3208 (17 posto) Doktorimedicinenaspecijalizaciji:1874 (10 posto) Doktorimedicine,stranci,naraduuRH:111 (0,6 posto u sustavu)

Nezaposleni liječnici na dan 30. listopada 2013.*

Ukupanbrojnezaposlenihliječnika:286Odtoga49sastručnimispitomilicencom (17 posto) Odukupnogbrojanezaposlenihliječnikaslicencom12ihjeuZagrebu (24 posto),13uRijeci (26 posto) i12uSplitu(24 posto).Ličko–senjskažupanijanemalicenciranihliječnikauevidencijinezaposlenih.

*Izpredavanjaprim.SekeljKauzlarić

Sa sastanka sa članovima HLK-a iz Ličko-senjske županije

i z k o m o r e

dinacije OM poslana ponuda prema 1669ordinacijakoncesionarai674ordinacijeuDZ-ima.Na toj prezentaciji prikazan je broj od1892potpisnikaugovora(80%svihordinacijaOM-a), tj. nepotpisnika koncesionara je 412(25%od1669)i46ordinacijauDZSplitsko-dalmatinske županije (7% od 674 ordinaci-je svih DZ-a). Prema iznesenim podacimaHZZO-a, od svih potpisnika novog modela60%ordinacija je ostvarilo bolje prihode, aostalih 40% ostalo je na razini prihoda postarommodeluugovaranja.Ukupnogledano,toznačida je samo50%odsvihordinacijaOM-aostvariloboljeprihode,aostalih50%ostalojenarazinistarihprihoda.Dakle,gle-dano čisto financijski, upitan je zaključak oboljimprihodimaordinacijaOM-a.AkojeciljNovog modela ugovaranjabiosamopokazatidrugačijinačinraspodjeleprihoda,onjeostvarenjersadaserazvidnovidi postotak stalnihprimanjapremaobav-ljenim uslugama u ordinacijama potpisnikanovogmodela.NapitanjejeliostvarenciljdasevišeuslugaobaviuOM-uidasenatajnačinsmanjipritisakpacijenatanaSKZZ,odgovorjenegativan. Naime,do1.travnjaliječniciOM-amoglisuobavitiiprikazatioko35DTP-a(do10%sredstava „glavarine“), apremaNovom modelu ugovaranjamožeseobavitiiprikaza-tivišestrukovišeDTP-akroznultu,1.,2.i3.razinu (sve do 140%-160%nove glavarine).Prezentacijom rezultata potpisnika Novogmodelaugovaranjaprikazanoje(od1.travnjado31.rujna)2,300.000posjetaordinacijamaOM-a,4,300.000DTP-anulterazine(sredstvauglavarini),860.000DTP-a1.razine(najvišesavjetovanje-105/timumjesečno,telefonskekonzultacije–55/timumjesečno,i.m.injek-

18

vatskog jezika za izdavanje licence sC1naB2, a dokaz o poznavanju hrvatskog jezikamoraizdatilicenciranoučilištepremazajed-ničkomeuropskomreferentnomokviruzaje-zike,osimakojejezikdodiplomskeizobrazbebiohrvatskiiliakojesrednjoškolskoobrazo-vanjezavršenonahrvatskomjeziku. Liječnicikojisusudjelovalinasa-stankudobilisuiinformacijeonovimzakon-skimodredbama koje se tiču osiguranja odprofesionalneodgovornosti,aprezentiraoihjeAndrija Stojanović (očemuopšrinijepiše-mouovombrojuLiječničkihnovina).

•••••


•UpretprošlombrojuLiječničkihnovinaprenesenesu informacije sa sastan-ka predstavnika Komore s predstavnicimaHZZO-avezanouztzv.Novi model upućivanja,kao i podaci o šestomjesečnim rezultatimaNovog modela ugovaranja za djelatnost obi-teljskemedicineod1.travnjado30.rujnaovegodine.ZamjenicaravnateljaHZZO-agđa.Tatjana Prenđa-Trupecsvelikimjezadovolj-stvom govorila o postignutim rezultatima.Izmeđuostalog,namjeraHZZO-abilajemo-tiviratiliječnikePZZ-adausvojimordinacija-maradevišepostupakakojimabiomogućilidapacijenti(osiguraniciHZZO-a)uPZZ-udo-bijuvišeuslugainatajnačinbisepremaidejiHZZO-a smanjio pritisak pacijenata premaSKZZ-u.Također,namjeraHZZO-abilajepro-mijenitidotadašnjinačinfinanciranjapremakojemusudobivenasredstvaovisilajedinoobrojupacijenatauskrbiordinacijaPZZ-a.Analizomrezultatapostavljasepita-njejesulipostignuticiljevikojejeHZZOželio

Andrija Stojanović, tvrtka Certitudo, tajnik Komore Nikolina Budić, dipl. iur., predsjednica Povjerenstva za ostale liječničke djelatnosti prim.dr. Katarina Sekelj Kauzlarić

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

ostvariti Novim modelom ugovaranja. Taj jemodelugovaranjapromijeniojenačinfinan-ciranjaordinacijaPZZnanačindasepriho-diostvarujutemeljemnekolikoparametara,tzv. „pentagrama“ (glavarina, hladni pogon,dijagnostičko-terapijskipostupci-DTP,ključ-ni pokazatelji uspješnosti - KPI, pokazateljikvalitete - QI). Hrvatska liječnička komoranačelnojepodržalaidejuizmjenenačinafi-nanciranja,alijesvojedobnouputilaHZZO-uprijedlogeizmjenamodelauciljuzaštitesvo-jihčlanova.HZZOtadanijeprihvatiopredlo-ženeizmjeneiNovi model ugovaranja saživiojeunepromijenjenomoblikuod1.travnjado31.prosinca2013.Uglavnomprivučeniidejomoboljojfinancijskoj dobiti, 75% ordinacija koncesi-onara obiteljske medicine, 84% ordinacijapedijatara, 94% ginekologa i skoro svi do-movizdravlja(osimDZSplitsko-dalmatinskežupanije) prihvatili su i potpisali ponuđeneugovore. Analizom rezultata za obiteljskumedicinu vidljivo je da zaukupno2343or-

Osvrtnapredstavljenerezultate«Novogmodelaugovaranja»PZZ-aod1.travnjado31.rujna2013.

Senad Muslić, dr. med., spec. OM, predsjednik Povjerenstva za PZZ HLK-a

u odnosu na starih 35 DTP-a) kojim su seopravdavala uprihodovana sredstva ordina-cije.NovouvedenimDTP-imasadasemnogoboljemožepokazaticjelokupanradliječnikauOM-usobziromnatodasedosadavrločestomogločutikakoliječniciOM-anisuni-štaradilinegosusamopisaliuputnicepremaSKZZ-u. StalanjeproblemučinjenicidasuordinacijeOM-a(štojepokazalaianketakojujeprovelaKomora)izuzetnološeopremljenemedicinsko-tehničkom opremom, a nabavaopremejedosadapadalanaleđasamihli-ječnika(kojisusredstvaunajvećempostotkuizdvajaliizvlastitihprihoda),pajepremapri-kazanimrezultatimaHZZO-avidljivodanpr.EKG aparat posjeduje 1386 svih ordinacijaOM-a(60%ordinacija),spirometar381(16%),UZVaparat100(4%).Stogajebiloneoprav-danoočekivatidasemožeznačajnijesmanjitipritisakpacijenatanaSKZZstakoslabimpo-stotkomopremljenostiordinacijaOM-a. Također, predstavljeni podaci po-kazujudasuu2013.godinismanjenasred-stva potrošena za lijekove i smanjen brojuputnicazakompletanpregled(kaopokaza-teljsmanjenogupućivanjauSKZZ),alinemastatističkiznačajnerazlikeustopibolovanjai upućivanju u primarni laboratorij. Unatočiskazanom zadovoljstvu HZZO-a, površnom

i z k o m o r e

cije,uzimanjebilo.materijala,previjanje–30/timumjesečno,…),860.000DTP-a2.razine(najvišeEKG–5/timumjesečno,pulsnaoksi-metrija,inhalacije,TENS,odstranjivanjestra-nogtijela–0,9/timumjesečno)i1.065DTP-a3.razine (najvišeUZVabdomena–0,4/timumjesečno,…). Ukupno gledano, najčešće prove-deniDTP-i uobiteljskojmedicini su redom:propisivanje lijekova na recept, kontrolnipregled,propisivanjeuputnicazaSKZZ,prvipregled,savjetovanjesbolesnikomili rođa-kom u ordinaciji, propisivanje uputnice zaprimarnilaboratorij,telefonskekonzultacijesmed.sestrom,savjettelefonombolesnikuiličlanu obitelji, konzultacije, intramuskularnainjekcija. Međunajčešćimpostupcimanematzv.preventivnihDTP-a. Prema postotku DTP-a vidljivo jepo timu OM-a prosječno izvršenje od 82%DTP-anulterazine,17%DTP-a1.razine,3%onih2.razinei0%DTP-a3.razine. Prema iskazanim podacima poNovom modelu ugovaranja omogućeno je iprikazano više usluga (u odnosu na 2012.g.), što samo po sebi ne znači i značajnijepovećanje broja učinjenih usluga. Ovdje seradiotomedajeomogućenonjihovoboljeprikazivanje(„klikanje“višestrukovišeDTP-a


19

analizomsenemožedokazatidajepostignutciljkojimsenamjeravalorasteretitiupućiva-njeuSKZZnanačindaseuOM-uobavivelikdioposlovakojesudosadaradilibolničkiko-legejer:•najvećidioDTP-apredstavljajusavjetova-nje,telef.konzultacije,i.m.injekcije,uzimanjebiol.materijalaiprevijanje(1.razina),štojeidosadabiosastavnidioposlakojiseobav-ljaouOMU;•DTP-i2.razineusvomobimunisustatistič-ki značajniucjelokupnomsustavudabi senanjimamoglabaziratiteorijaorasterećenjuSKZZ-a;•DTP-i 3. razine (UZV) su sporadični i kadsepodijelena100ordinacijakojeposjedujuUZVaparate,nemastatističkiznačajnogpo-makairasterećenjaSKZZ-a;•smanjenapotrošnjazalijekoveuvjetovanaje u dobrojmjeri sniženjem cijena lijekova,a nezaslugom novogmodelaugovaranja;• smanjenje broja uputnica za kompletanpregled nijemjerilo cjelokupnog smanjenjaupućivanjauSKZZ,već inekihdrugihčim-benika;•nepostojanjerazlikeubolovanjimaiupući-vanjuuprimarnilaboratorijjošjejedanpoka-zateljuspješnostiNovogmodelaugovaranja.

•••••

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

•PovjerenstvozaPZZHLK-asmatradajebilopotrebnonačinitiizmjenemodelafinanciranja PZZ-a i da model ugovaranjafinancijskih sredstava u vidu „pentagrama“kvalitetnijerješavaprikazradauordinacija-maPZZ-a,alidabibioprihvatljivsvimliječ-nicimakoncesionarimapredlažemostanovi-te dopune financijskomugovoru za budućeugovornorazdoblje. Prije svega dva su osnovna pre-duvjetazastrukturnuizmjenuugovaranjausljedećemperiodu: Prvijepreduvjetuvođenjetzv.“vre-menskih normativa“ za postupke i usluge

PrijedloziPovjerenstvazaPZZzabudućeugovornorazdobljeod1.1.-31.12.2014.

Senad Muslić, dr. med., spec. OM, predsjednik Povjerenstva za PZZ HLK-a

unutar PZZ-a bez obzira na to što liječniciPZZ-apoznajusvojepacijenteištoserelativ-nobrzomoguorijentiratiostanjusvojihpaci-jenata.IakojeraduPZZ-uupravostogaspe-cifičan, iz nekoliko razloga nije prihvatljivakonstatacijadasemožestručnounutar3-5minuta uzeti anamneza, napraviti pregled idonijetiodlukaodaljnjempostupanju. Posebice stoga što se prema po-kazanim rezultatimaHZZO-a npr. u ordina-ciji OM-a obavi između 7–8 pacijenata nasatvremenabez telefonskihkonzultacija ilinekogdrugog rada (DTP2. i3. razine,pre-ventivni programi, horizontalno upućivanjeunutar„skupne“prakse…).Tadasesamopo

sebi povlači pitanje kvalitetnog i odgovor-nog, stručnoopravdanog radau ordinacija-ma,aposljedičnotomuivremenapotrebnogza DTP-e i preventivne aktivnosti. Pri tojfrekvenciji postoji i potencijalna opasnoststručnepogreške,posebicestogajerjeunu-tar jednogpregledapotrebnoponekad„kli-knuti“ nekolikoDTP-a i kolege su u velikojmjeriusmjerenigledanjuumonitoritraženjutihDTP-a.UvođenjemvremenskihnormativadalabiseliječnikuPZZ-amogućnostsmire-nog i koncentriranog rada unutar kojeg biimao vremena učiniti kvalitetan pregled,analizumedicinske dokumentacije, jedan iliviše postupaka, savjetovanje, preventivu ilinekidrugiradudomeniliječnikaPZZ-a. Istina je da postoje i razmišlja-nja kako to nije potrebno s obzirom da sediopregledapacijentamožeobavitizakra-će vrijeme i da bi definiranje vremenskihnormativausporiloposao, kao i da se timeotvara mogućnost formiranja lista čekanja,što je u suprotnosti s teorijom dostupnostiliječnikaPZZ-a.No, svojevrsne listečekanjapostojeidanassobziromdaHZZOdodatnostimulira mogućnost naručivanja pacijena-tanapregleduPZZ-u.Tzv.akutnipacijentimoguseuvijekprimitiipregledati.Ovdjese,

20

i z k o m o r e


izmeđuostalog,ponovootvaraipitanjeod-govornostipacijenatazaučestalokorištenjeresursa cjelokupnog zdravstvenog sustava,alitojevećpitanjenakojetrebaodgovoritiMinistarstvozdravlja. Drugi važan preduvjet je uskla-đivanje postojećih ugovora sa zakonskomregulativompremakojojseugovorisklapajudogovorom između dviju ugovornih strana.Ovdjesetoizmeđuostalogodnosinanačinreguliranjacijenaipravnesigurnostipotpisa-nogugovora. Prema sadašnjimuvjetimaNovogmodela ugovaranja postojeća sredstva popojedinom timu PZZ-a osigurana su do 31.prosinca, a za buduće razdoblje financijskeuvjete samostalnoodređujeUpravnovijećeHZZO-a,štojeusuprotnostispostojećomza-konskomregulativom.Akoliječnikkoncesio-narnijezadovoljansponuđenimfinancijskimuvjetima i nije ga stoga spreman potpisati,postojeći ugovor se ne produljuje i liječnikgubiposao.Tadajenajvjerojatnijislijeddoga-đajadaseordinacijavraćapodokriljedomazdravlja,aliječnikkojijeizgubioposaomožesenatjecatinanatječajuzaradutojordina-ciji.Dakle,75%koncesionarakojipoNovommodeluugovaranja imajufinancijskiugovordo31.prosinca,neželeliizgubitiposao,pri-siljenisuprihvatitiuvjeteza2014.god.kakoihjednostranoodrediUVHZZO-a. Na taj način su postojeći ugovoripravnonesigurnizaliječnikekoncesionare idovodeupitanjeopstojnostprivatnepraksekojasepokazalakaodobarmodelorganiza-cijePZZ-a. Jeliprikrivenanamjeratakosroče-

nogugovoradaseliječnikekoncesionarePZZ(tj. “privatne ugovorne subjekte“) ucjenjujegubitkomugovornogodnosa ipovratkomuDZakonepotpišutakavjednostranodone-senugovorzasljedećerazdoblje,paponovoza2015.itd....? Osim toga, predlažemo i sljedećeizmjene:•smanjitibrojrazinaDTP-ananačindapo-stojenulta,prvaidrugarazina,stimdaveći-naDTP-asadašnje1.razinepostanedionulterazine,adasepostupcimabudućeprveidru-ge razinemogu ostvariti dodatna sredstva,atopredlažemostogajerjenajvećibrojdosadarealiziranihpostupakabioiznulteiprverazine, koje same po sebi podrazumijevajuposao koji svakodnevno radimo – budućipostupciprverazinebilibionizakojejepo-trebnadodatnaedukacija,apostupcidrugerazinebilibionizakojesupotrebnadodat-naulaganjaumedicinskuopremuidodatnuedukaciju. NatajnačinbisekolegamaPZZ-aomogućilo sigurnije i mirnije poslovanje, apostupcimaprveidrugerazinebilibimoti-virani priskrbiti dodatna sredstva. Tek tadamoglobisegovoritiomogućemrasterećenjubolničkogsustava.AkopodjelarazinaDTP-aostaneinadaljeista,teškojezavjerovatidaćeSKZZbitirasterećen.Ovajprijedlogneizi-skujedodatnasredstva,većsemožeostvaritiunutar postojećih predviđenih sredstava zaPZZ;•osigurati sredstva zanabavkumedicinskeopremeuordinacijamaPZZ-aiedukacijuzaradsnjima;• preraspodijeliti sredstava unutar „penta-

grama“ (bez povećanja ukupnih sredstava)nanačindasekvalitetnijeizračunaievaluiraobjektivnacijena„hladnogpogona“,kojatre-babitiviša;•vratitidodatnasredstvazaplaćanjeadmi-nistratoraizvanhladnogpogona;•kvalitetnijereguliratiivrednovati„grupnupraksu“(tzv.“skupnupraksu“);•precizirati „namjensko“ (tj. “nenamjensko“)trošenjesredstava;• izjednačiti „koeficijente“ specijalistauPZZ-uiSKZZ-u;•kvalitetnijeriješitipitanjezamjenauPZZ-utijekombolovanja,godišnjihodmorailistruč-nogusavršavanja(zaonekojinisuugrupnojpraksi);• prilagoditi informatičke programe potre-bamaradaOM-a(grupiranjeobitelji,analizeučinjenogisl.);•definiratiradsavjetovališta;•redefiniratipreventivneaktivnosti;• definirati postotak obuhvata u preventiv-nimaktivnostimai• uvesti samostalno indiciranje dijagnostič-kihpretragasastraneliječnikaPZZ-a(nakondefiniranja algoritama dijagnostičke obradezanajčešćeindiciranepretrage).Zaključno,jeli„userfriendly“HZZOspreman prihvatiti modifikaciju postojećihugovornih odnosa i prije sljedećeg ugovor-nog razdoblja učiniti strukturne promjenenovog modela ugovaranja koji se osim fi-nancijskogpitanjaodnosinapitanjepravnesigurnostiugovoraidefiniranje„vremenskihnormativa“vidjetćemouskoro.

•••••

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

Izvanbolničkaspecijalističko-konzilijarnazdravstvenazaštita

•Komorajeuproteklomrazdobljuvišeputaukazivalananedefiniranstatusli-ječnika u izvanbolničkoj specijalističko-kon-zilijarnojzdravstvenojzaštitikojiradeuzaku-pljenimprostorimadomovazdravlja.Naime,unatočzakonskimodredbamakojesuzaspo-menute liječnikeuređivalemogućnostoda-biraizmeđupovratkausustavdomazdravljailinastavkaradauprivatnojpraksiuzakupuprostoradomazdravlja,bilisusuočenisbroj-

nimpoteškoćamakojesuliječnicimaonemo-gućileodabirizmeđuponuđenihmogućnosti(npr. potpuna neizvjesnost i nesigurnost upogledu uvjeta i troškova zakupa prostoradomova zdravlja te odbijanje pojedinih do-movazdravljadaraspišupotrebnenatječajeradipovratkausustavdomazdravlja). Nažalost, stanje se 2013. u tompogledu nije značajno izmijenilo niti dono-šenjem Zakona o izmjenama i dopunama

Zakonozdravstvenojzaštiti(ZOZZ),odnosnotumačenjemkojejedaloMinistarstvozdrav-lja o pojedinim zakonskim odredbama neuvažavajućičinjenicudajepoložajpojedinihskupinaliječnikakojiradeuzakupljenimpro-storima domova zdravlja zapravo reguliranrazličitimzakonskimodredbama,odnosnodasu pojedini, prethodno produljeni zakonskirokoviukinutiprestankomvaženjaUredbeoizmjeniZOZZ-a.Dodatnunesigurnoststvaraštododanašnjegdananijedonesenpodza-konskiaktizčl.49st.6ZakonaoizmjenamaidopunamaZOZZ-akojibitrebaoutvrditiuv-jetezaeventualninastavakradaspomenutihliječnikauprivatnojpraksi. Osim toga, liječnici u izvanbol-ničkojSKZZkažudasunezadovoljnisvojimstatusomjerkadatrebazbrinjavatipacijentezbogpredugačkihlističekanjatadasujavnidjelatnici,asdrugestrane ihsetretirakao‘čiste’privatnike.Nisuzadovoljnininačinom

Andreja Šantek

i z k o m o r e


21

nakojisepremanjimaodnosiHZZOkadasuupitanjunoviugovori.Problemještoseugo-voranjeneprovodikaopostupakdvijustranavećHZZOuglavnomnamećepravilaiuvjete,aliječnicitakavugovormoguprihvatitiiliod-biti,aliutomslučajuostajubezposla. Iakodosadanijebiloproblema,li-ječnicikažudanemajamstvadaćeiubudućeostatiumreži,odnosnonigdjesenespomi-

njeeksplicitnodaćedobitiugovor, štokodliječnikaizazivanesigurnost,ipravnuiegzi-stencijalnu.OizuzetnoniskojcijeniradakojuplaćaHZZO,kažu,deplasiranojeuopćevišegovoriti,kaoioneriješenompitanjuzamjenaprilikomodlazakanagodišnjiodmoriliuslu-čajubolovanjajeruproračunusvakepojedi-načneordinacijenažalostnemanovacadabisetomogloplatiti.

S druge strane, kažu, fascinantnojenerazumijevanjezdravstveneadministraci-jekojaneprepoznajeizvanbolničkiSKZZkaonajuspješnijiifinancijskinajkontroliranijidiozdravstvenezaštite.Teordinacije,naime,nedobivajupaušalodHZZO-anitiimjeplaćentzv.hladnipogonvećimseisključivoplaćaodrađeniposaopoprincipucijenaputauslu-ga.

•••••

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

TradicionalnisastanakKomoresčlanovimasaborskogodbora

• Izvršni odbor Komore ugostioje 5. prosinca liječnike članove saborskogOdborazazdravstvoisocijalnupolitikusko-jimajerazgovaraoojačanjusuradnje,posebi-cekadasuupitanjuzakonskiaktikojisetičuliječništva. Član saborskog Odbora dr. Boro Grubišić istaknuo je da je riječ o najaktiv-nijemsaborskomodborubudućidapokrivamnogotemaizrazličitihpodručja,odzdrav-stvado socijalnepolitike, te je naglasio dapredsjednikKomoreprim.dr.Hrvoje Minigoredovitoprisustvujenjegovimsjednicama. Sudionici sastanka raspravljali suopoložaju liječništva koji se većgodinamasustavnourušava,aprim.dr.Josip Jelić na-glasiojedajetotemaokojojsemoraozbilj-norazgovarati,timvišeštosmoposljednjih

mjesecisuočenisodlaskomnašihliječnikanaraduinozemstvo. „Odlazinampunoliječnikaitonijedobro, posebice zato što nam odlaze mla-di i sposobni“, naglasio je prim.Minigo. Dr.Stjepan Milinković rekao je da je saborskiOdborpotaknuoodržavanjetematskesjedni-cevezaneuzštrajkliječnikatejeneprimje-renimineprihvatljivimocijeniokomunikacijuVladekjojjeliječnikenazvalazabušantima. „Sudske uredbe su posebno pro-blematične,aakosesliječnicimaneusposta-viodnoskakavzaslužuju,bojimsedaćebitijošigore“,kazaojedr.Milinković,dodajućidajepredzdravstvomjoš jednateškafinancij-skagodinakojabizaposljedicumoglaimatimanju dostupnost i manju kvalitetu zdrav-stvenezaštite.Snjimsesložioiprim.Minigo,

kojijeupozoriodabaremtrebapoštivatiradliječnikaakozanjihnemadostanovaca. Dopredsjednik Komore dr. Mario Malnar zamolio je članove Odbora da seKomoru,aliiostalestručneudruge,konzul-tiraprijedonošenjazakonskihakatakakobiOdbormogliupozoritinaprobleme ieven-tualnamogućarješenja.Prim.Minigododaojeda Komoraželibitiuključenaodsamogpočetka,anetekondakadprijedlozizakonadođuusaborskipostupakjerjetada,upra-vilu,prekasno.„PripremilismonoviZakonoliječništvutesenadamoivašojpotpori“,do-daojeprim.Minigo. Sudionicisastankazaključilisuitodajeutjecajliječnikauovommandatuznat-nooslabio,ali idabizdravstvotrebalobitilišenopolitike. „Zdravstvo je neusporedivo važ-nijeodpolitike“,naglasiojeprim.dr.Egidio Ćepulić, naglašavajući kako liječnici danasodlazeizHrvatskenesamozbogmanjihnov-čanihprimanjaveć zbogmobinga inemo-gućnostinapredovanjaustruci. „Dužni smo čuvati dignitet svojeprofesije; moramo uzdizati vrijednosti, ali ikritičkiseosvrtatinaonoštonijevrijedno“,zaključiojeprof.dr.Mirko Gjurašin.

•••••

Prof. dr. Dražen Borčić, prof. dr. Mirko Gjurašin,

tajnica Sanja Vuletić, Bernardica Juretić,

dr. Senad Muslić, prim. dr. Hrvoje Minigo,

dr. Vladimir Mozetič, Đurđica Plančić,

dr. Boro Grubišić, prim. dr. Katarina Sekelj - Kauzlarić,

Nikolina Budić, dr. Hrvoje Šobat,

dr. Stjepan Milinković, prim. dr.

Vjekoslav Mahovlić, prim. dr. Egidio Ćepulić

Tekst i slika Andreja Šantek

22

i z k o m o r e


Izgubljene, otuđene i uništene iskaznice

Rezultati testiranja za broj 104/105 ( travanj/svibanj 2013.) •Sukladnonajavi,objavljujemopopissvihimenaliječnikakojisutočnoodgovorilinavećibroj(iznad60%)pitanjanatemu«Zdravljeikvalitetaživotažena”objavljenihučasopisuMEDIXbroj104/105travanj/svibanj2013.godine.Svikandidatitimesuostvarili7bodova,sukladnoPravilnikuHLK.Napominjemodaposebnepotvrdnicenećebitidostavljene,negoćesekaopotvrdakoristitipopisobjavljenuLiječničkimnovinamazaprosinac2013.Čestitamosvimsudionicimakojisupravodobnoodgo-vorilinapostavljenapitanja.PreporučamočitateljimaiostaletestoveznanjakojećeMEDIXredovitoobjavljivati.

Uredništvo

Trajna izobrazba u organizaciji Hrvatske liječničke komore i časopisa MEDIX

•AlfirevićHelenaAmbrušićĐuroAndrijašević-TrivićIzabela•BaboselacAnkicaBačićAnitaBajekMarinBajoDadićMargaretaBalkovićVandaBalogSandraBanjacDijanaBanjanAna-MarijaBaričevićLjiljanaBarišićAnitaBarišićMirjanaBarišićZdenkaBartulicaItaBašićIvanaBatageljMatuljaVesnaBatorIvanaBaučićMajaBekavacMaraBenčićKrunoslavBenkovićSilvijaBergerRichterSnježanaBešlićGabrijelaBilićIvicaBiškupJadrankaBlaićDinkaBlaževićDraženkaBlaževićIvankaBorićGordanaBošnjakBranimirBožićGrigićDavorkaBračunCrnkovićKristinaBrgićKlaraBriskyLiviaBriskyTiborBrodarićOliveraBubićFriščićRužicaBučevićKristijan

BudimirMarioBuljanMiroslavBusićVladoBušićTihomirBuzećanRakMoranaBužanGrižinićBarbara•CarMamićSilvijaCarMilenaCarićTanjaCecićSuleDeanaCeznerBačićJasminkaChedidJeanCiglarKarmenCopićMarijaCrnarićIva•ČaklovićMarijaČelebićIlijaČerškojKarmenČičmakSmirnjakLjiljanaČošićMajaČrneliMarijaČučakDubravkaČulinaŽeljkaČupićVladislav•ĆorićŽeljkoĆurkovićMarica•DanilovićMarijaDašićNadaDausŠebeđakDanijelaDebelecSanjaDoganNadaDolovskiZdravkoDomazetAndrijanaDomovićZlataDondurVišnjaDragojaVesnaDrašinacKurtagićSpomenkaDropuljićNediljka

DukićDavorkaDumančićNadaDumanićDunja•DžankićSanja•ĐerekPetarĐurasVelimirĐurićŠtefo•EmediVladimirErmacoraRatkoEzgetaSlavica•FilipovićDankaFilipovićJelenaFloriniDianaForsterLidija•GalićAntonGančevićBarišinIvanaGeorgijevskiDaneDarioGjirlićMajaGlavićPetričevićPaulaGložinićMilkaGolubovac-RutarMilicaGrbčić-MikuličićBiserkaGregovMiodragGrgasJosipaGrgićTinaGrgićŽeljkaGrkavecMađarevićVericaGrubešićIvanaGrubešićZdravkoGuščićMislav•HalugaVladimirHanžekIvonaHatvalićZrinkoHladinićVulićDenisHolzmannMiletićLjerkaHrastinskiMarijaHunjadiLjubica

•IličićAmilaImbriovčanDubravkaIvančićRavlićIvaIvaniševićZlatkoIvankovićMarijaIvankovićMladen•JagetićJelenaJakićMarijanaJaklinŽeljkaJančićJelenaJankovićIvaJašićBrankoJazbecVjekoslavJedvajIvanaJelićJosipJelovinaIngaJerbićBorisJerbićCeceljaMartinaJovićMilenaJovićZlatovićJosipaJozićRadovanJukićMajdaJungićAleksandraJurcaIvanaJurićBanaiSanjaJurićVitanovićAnđelkaJurkasDragutinJurkovićJakovacAnitaJurkovićKroloVesenaJurlinaHrvoje•KajganićAnaKajićMarinaKajićVioletaKajićZvonkoKalšanBrkićSanjaKatalinićNevenaKatičićVladimiraKatićĐemaKelavaKukučkaKataKešinNenad

Popis liječnika koji su točno odgovorili na više od 60% pitanja u testu MEDIX-a

•Sukladnočlanku23.PravilnikaojavnimknjigamaievidencijamaHrvatskeliječničkekomoreobjavljujemodasudr.Dragutin Lepčin,dr.Ivana Rosenzweig Jukić,dr.Bruno Škurla,dr.Tisa Papeš Lovrović idr.Danči TripaloprijaviligubitakliječničkeiskazniceHLK-a,adr.Vesna Popović Knapić uništenjeiskaznice.Urokuod30danaodobjavegubitka,otuđenjailiuništenjaliječničkeiskazniceuslužbenomglasiluLiječničkimnovinama,Komora,odnosnoizdavateljiskaznice,liječnicimaćeizdatinovuiskaznicu.

i z k o m o r e


23

KirchbaumOskarKocijanSandraKolarićBlažičkoTanjaKolarićVesnaKomljenovićKoprekAdelaKontićMašaKoprekIvanKoričićMartinaKoričićSanjaKostanjšekDianaKovačŠtefanijaKovačZorkoKraljevićGojunMilenaKraljevskiDavorkaKreberLabašPetraKretonićKsenijaKretonićKsenijaKrižanBrankaKrižanBrankaKrižanVladimirKrnićJosipaKrnićSvjetlanaKrnjakMiljančićKatarinaKrpanAntunKrpinaKristinaKrtalićGlorijaKrznarićNikolaševićSilvaKuftinecJolićNellaKukovecTamaraKukurinDajanaKunštekKučandaTatjanaKusturaLeaKutlešaDarioKuzmanićKomadinaSanja•LaburaDarkoLacićDraganjaMajaLadavacKsenijaLajterMarenićMarijaLakićTeodosijaLancČurdinjakovićVedranaLaušinVeronikaLemacMiljenkaLesandrićNedeljkaLipovacMrđenMarijaLojnaKatarinaLokinBrankaLolićIrgoValentinaLončarDaliborLončarMiloradLučićLjubicaLulićJadranka•LjubešićLuka•MadjarevićMladenMajićDavorMajsanPetraMaleševićJasenkaMarasDrobacRomanaMarešBratkoVeraMarićVeljkoMarićVioletaMarijanovićIvanMarinovićAna

MarinovićNeroMarkovićNadaMartinezIvanMartinovićIvoMarunčićSimonaMasovčićJakovMaškovićSenkaMatakPlantićMirelaMatićMandićMiroslavaMatićMihaelaMatićMirkoMedanićDarijaMeđedovićDenisMeisterBabićDanijelaMendašZvonkoMesarićKsenijaMesicekMonikaMićićJosipaMihaldinecZlatkoMijanovićPavicaMijićMelitaMijićNenadMikulčićLjubicaMikulićAdaMikušDarkoMilosavljevićGačićVesnaMilovacSilvanaMiočićJuranAnamarijaMišeStjepanMišetićMarijaMlačićBojićNikicaMladinićTadinSandraMrđenVedranaMujezinovićAlijaMuršićDavorkaMuršićMiroslavMužićTamara•NenadićZdravkoNevešćaninMarkoNikolićRužicaNikšićDubravkaNovakMarkoNovoselnikDragan•NježićRadmila•ObšivačLjiljaObućinaVesnaOčićLeljakMelitaOlujićBojanaOlujićDanijela•PaladaIvanPalaversaMusaIrenaPaunTomislavPaverIvanaPavićAntonioPavićTeaPavlovićMajaPeharMajaPerićMirjanaPerkovićMarinaPerkovićPavoPermozerHajdarović

SnježanaPetrićAnaPetrovićVanjaPicukarićZdenkaPižetaIvanPocrnićMarinPolićKljaićIvaPopićVlastaPopovićBrankaPosedelBiserkaPrekaljPetrovićVišnjaPrgešaSnježanaPrvulovićMirkovićTatjanaPunošTerezijaPuvačićSolomunJadranka•RadakovićPetarRadićMihaelRadočajČavlekMirnaRadovnikovićGoranRašić-RosoBlaženkaRendićŽeljkoReparAndrianaRepušićMijoRojnićMatejčićRobertaRomanovićDavorRosandićPiasevoliRosandaRučevićMiraRudelićZadrovićMaja•SaboAnicaSacherDraženSandukčićKrešimirSchwennerRadovnikovićJelenaSkenderOrebMarijanaSkopljakVlastaSlavičekGordanSmerdeljŽeljkaSoftićJasminSomođiBernardicaSorićMašaSrpakSabinaStakorMirjanaStanićJurašinKarmenStanićMartaStanićRikardStanimirovićLjeposavaStarčevićAlmaStaver-NikolovElizabetaStaverDijanaStipečKarmenStipkovićSnježanaSvibenDamir•ŠakićRadetićJelenaŠalićHerjavecDubravkaŠamarijaVladimirŠebekŽeljkoŠestanKatarinaŠestanMarioŠikanićSonjaŠirićIvankaŠmider-KnezovićJasminkaŠošaSilvija

ŠoštarićOpačićIvankaŠpišićTreursićDavorkaŠtanfelIvankaŠtanfelŽeljkoŠtefančićVesnaŠumberacŠaravanjaSuzanaŠunjaraDragutinŠuprahaBiserkaŠuranAndreaŠušnjarPjera•TibljašMauraTičićMarinkaTopolnjakNatalijaTothJuricaTreskaPintarićJasenkaTreščecTomislavTucićAntunTurjakJosipTurkovićBolićEtkaTurkovićVeljkaTušekLončarićJasna•UhodaBrankoUnfirerSanelaUrumovićSonjaUzelacTanja•VerbanacIraVidaićBeramSonjaVidovićŠehovićHedaVitasovićGrandićMirjanaVlačićHelenaVladisavljevićMajaVodnicaMartucciMarinaVolfMajaVuicaAnaVujevićMionaVukčevićIndiraVukelićDarioVukmanMarijaVukojevićAnaVuletićBruno•WahidMohamedJehadWinterhalterZvonarBranka•ZadravecMiljenkoZakošekFulirMajaZavidićTinaZekićBožanaZekićDanijelaZenkoSeverAnitaZoričićMarinaZubakMarićBrankaZukićŠabanZvornikLegenZrinka•ŽambokIvankaŽarkovićBranimirŽeljeznjakDubravkaŽicAlemkaŽigićZoranaŽigmundovacKlaićĐurđaŽutićDušanka

•••••

p r o f e s i o n a l n a o d g o v o r n o s t i l i j e č n i č k a p o g r e š k a


25

•NasavjetovanjuUdrugeposloda-vacauzdravstvukojejepočetkomprosincaodržano u Opatiji sudjelovao je i odvjetnikJosip Mađarić, dipl. iur., koji se specijalizi-raozaslučajevemedicinskihpogrešakatejeodržaopredavanjeoUpravljanjuspecifičnimtroškovima zdravstvene ustanove (naknadešteta,troškovizastupanjaislično). Mađarićsmatradaćebrojtužbizanaknadušteteradiliječničkepogreškeodno-snonesavjesnogliječenjaidaljerasti,dasevisinaodštetaudoglednovrijemenećebitnomijenjati,nodaćesesvremenompribližavatipraksizemaljagermanskogpravnogkruga. Mađarić je također istaknuo dasebolnicamavišeneisplatiodugovlačitisasudskim postupcima budući da je promije-njenZakonoobveznimodnosimatezateznakamata tečeoddanautuženja.Smatra idaćenagodbaspacijentommoratipostati re-dovan put rješavanja sporova, posebice upredmetimagdjejepostojanjegreškeizvje-sno,odnosnovrlovjerojatno.Mađarićsmatraidaćeobjektivnoporastipotrebazaosigu-rateljnomzaštitomliječnikaodprofesionalneodgovornosti,aliidaćebitibitnoskuplja.UnastavkunajvažnijidijeloviMađarićevaizla-ganja.

Teretdokazivanja

• tužitelj dokazuje– visinu štete i uzročnuvezuštetneradnjeištete•tuženikdokazuje–dananjemunemakrivi-ceodnosnodajeusvemupostupaouskladuspravilimastruke(legeartis)• liječnička pogreška – na bolnicama (liječnicima) je teret dokazivanja da su njihoviliječnicipostupaliuskladuspravilimastruke•sudskipostupak–nalazimišljenjeliječnikavještakaodnosnoekspertizajegotovojedininačin dokazivanja (ne) postojanja liječničkepogreške

Tkoikakodokazujekrivnjuzbogpogreškeikolikajenaknadaštete

IzpredavanjaodvjetnikaJosipaMađarićauOpatiji

Tkoodgovarazaštetu

•učl.1061.ZOO-anavodisedaza‘štetukojuzaposlenikuraduiliuvezisradompočinitre-ćojosobiodgovaraposlodavac’,aličl.1061.st.3. ZOO-a također navodi da ‘poslodavacimapravonanaknaduodosobekojaješte-tuskrivilanamjerno ilikrajnjomnepažnjomurokuodšestmjesecioddanaisplateštete’•poredustanove,odnosnopravneosobe,zaštetuodgovarainjenosnivač(država,odno-snožupanija)•liječniciprivatnicisamiodgovarajuzaštetekojepočine

Tkoplaćaodštetu

•bolniceodšteteplaćajuiztekućegposlova-nja, štopredstavlja izvanredan i neplanirantrošak•neobavljaserezervacijamogućihbudućihplaćanjaposudskimsporovimautijeku•liječniciprivatniciodšteteplaćajusami•akopostojiosiguranje,odštetuplaćaosigu-ravajućedruštvodovisinepokrića•troškovisudskogpostupkadosežuoko20do30postoukupneodštete•zateznekamatesudo2006.godinetekle

oddonošenjapresude,asadaoddanapod-nošenjatužbe

Osiguranjeliječnikaodprofe-sionalneodgovornosti

•relativnomaliobuhvat,odnosnonisuosi-guranesveustanove,nitisviliječniciprivat-nici•malesvotepokrića,niskapremija,lošaod-nosnonedostatnaosigurateljnazaštita• zdravstveni sustav nema jedinstven stavprema potrebi osiguranja, svaka ustanovasamostalnoodlučujeoopseguivisinipokrića

VisinapremijeuRH

•ovisiospecijalnostiliječnika,svotipokrićapoštetnomdogađajuiagregatnomlimitu•pojedinačnojenajskupljeosiguranjezaki-rurge(plastičnakirurgija),oko3500do4000kunazapokrićedvamilijunakuna•užupanijskojbolnicis360krevetai12ki-rurga, prosječna premija po liječniku iznosi1600kunazapokrićeodmilijunkuna•KBCSestremilosrdnicesuprimjerdobrogosigurateljnogpokrića

Specijalnostiiizloženostriziku

•sadašnjaosigurateljnapodjelarizikanaki-rurgeiostalevišenijeodgovarajuća•najvećeštete(rizik)vezanesuuzgreškepriporodu,hitnojmedicini,pedijatriji,kirurgiji iinternoj•ovosuiskustvenipodaci,jeruHrvatskojnepostojeslužbenestatistikeoizloženostituž-bamapojedinih specijalnosti, kaoni o uku-pnombrojutužbizboginesavjesnogliječenja

Visinaštetekodsmrtneposljedice–potraživanjeobitelji

•vidoviivisinaštetereguliranisuZOO-omiKriterijimaVrhovnogsudaHrvatske• kod smrtne posljedice roditelji pokojnog,bračnidrug idjeca imajupravona220.000kuna naknade neimovinske štete, a braćai sestre (ako su živjeli zajedno s pokojnim)75.000kuna•takođerimajupravoinasvetroškovepo-grebainadgrobnispomenikpocijenimjesnihprilika• djeca pokojnog na redovnom školovanjuimajupravonamjesečnurentuzboggubitka

Josip Mađarić, dipl. iur.

Andreja Šantek

28


• IzmjenamaZakonaozdravstve-nojzaštiti25. listopadastupila jenasnaguodredbaoobaveznomosiguranjuodprofesi-onalneodgovornostikojapodrazumijevadasvizdravstveniradnicibuduosiguraniodšte-tekojabimoglanastatiuprovođenjuzdrav-stvenezaštite.No,uovomtrenutkupovoljnojezahrvatskebolniceštouzakonunijepred-viđenazakonskakaznazanepridržavanjeoveodredbe. AkojesuditipremariječimaAndri-je StojanovićaiztvrtkeCertitudokojisebavizastupanjem osiguranja, koji je na savjeto-vanju UPUZ-a u Opatiji predstavio izmjene

uzdržavanja,istokaoiosobekojejepokojniredovnopomagao(uzdržavao)•najteži100-postotnislučajeviinvaliditeta(paraplegija,kvadriplegija,cerebralnakoma)naknađujusesokomilijunkuna(neimovin-skašteta),plaćajusematerijalnitroškovipri-lagodbestanazaživotteškoinvalidneosobe,mjesečnarentazatuđupomoćinjegu(oko3500do4000kuna), rentazbog izgubljenezarade(akopostojigubitakzarade)• roditelji,bračnidrug idjeca takveosobeimaju pravo na oko 220.000 kuna naknadezbognaročitoteškoginvaliditetabliskeoso-be•kodovakoteškihozljedaukupnašteta (skapitaliziranimrentama)možedosećiod trido3,5milijunakuna.

•••••


Medicinske pogreške u SAD-u

•Medicinska pogreška kriva je za ozljede

jednog od 25 pacijenata u američkim bolnicama, pokazao je izvještaj

Medicinskog instituta iz 2000. godine•

New York studija pokazala je da 98.000 Amerikanaca umire svake godine

od posljedica medicinskih pogrešaka dok je prema Colorado and Utah studiji

riječ o 44.000 Amerikanaca•

Pet posto svih američkih doktora odgovorno je za 54 posto svih odšteta isplaćenih zbog nesavjesnog liječenja

Porodništvo 16Hitna medicina 12Obiteljska praksa 7Pedijatrija 6Interna medicina 5Opća kirurgija 5Kardiologija 3Radiologija 3Anesteziologija 3Neurologija 2Ostalo 38

Odštete prema specijalnostima (% od ukupnog broja)

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

Osiguranjeodprofesionalneodgovornosti

Radnicimorajubitiosiguraniodštete,

ali nema sankcija i ako nisu

zakona,aliimogućnostiizamkekojesekri-ju u postupku osiguranja bolnica i njihovihdjelatnika, zakon je nedorečen i u drugimsegmentima, što znači da je poslodavac, uovomslučajudržava,propustilaprilikudefi-nirati‘pravilaigre’.Uzto,Zakondefiniradajeugovarateljposlodavac,aosiguranikmedi-cinskidjelatnik,daugovarateljplaćapremiju,apropustiligreškaosiguranikajeuosigura-teljnompokriću. „Nijepropisanminimalniosiguraniiznospoštetnomdogađajukaoniagregatnilimit,odnosnoukupnaobavezaosigurateljatijekomosigurateljnegodine,kaoniminimal-

ni uvjeti osiguranja, odnosno osigurateljnapokrića. Zakonom također nije definiranotko provodi nadzor nad provedbom zakon-skeobvezekaoštonijedefiniranonitiokojojodgovornosti se radi s obzirom damoguć-nostnaknadešteteproizlazi izopće (javne)i profesionalne odgovornosti“, kaže AndrijaStojanović. Kada govorimo o općoj ili javnojodgovornosti, znači da je predmet osigura-njagrađansko-pravna, izvanugovornaodgo-vornost osiguranika za štetu uslijed smrti,ozljede tijela ili zdravlja, kao i oštećenja iliuništenja stvari treće osobe. Pri profesio-nalnoj odgovornosti predmet osiguranja jegrađansko-pravna ugovorna (profesionalna)odgovornost osiguranika za štetu nasta-lu oštećenim osobama zbog neispunjenja,manjkavogispunjenjailizakašnjenjauispu-njenjuugovorneobvezeosiguranika,uzuvjetdajeosiguranikdužanuispunjenjuobvezeizsvoje profesionalne djelatnosti postupati spovećanompažnjom,premapravilimastrukeiobičajima(pažnjadobrogstručnjaka). DefiniranojetoiZakonomoobve-znimodnosimaukojemseučl.1045.,st.1navodida‘tkodrugomeprouzročištetu,du-žanjenaknaditijeakonedokažedaještetanastalabeznjegovekrivnje’(subjektivnaod-govornost),odnosnoust.3ukojemsenavodida ‘zaštetuodstvari ilidjelatnostiodkojepotječepovećanaopasnostštetezaokolinuodgovarasebezobziranakrivnju’(objektivnaodgovornosti). Osiguranje od odgovornosti jeimovinskoosiguranje, ističeA.Stojanović, aradispecifičnihkarakteristikaizdvojenojeuposebnugrupaciju. „Karakteristikeovogosiguranjasuda jeosigurani slučajdogađaj za koji jepo

Andreja Šantek

Andrija Stojanović, stručnjak za specijalizirana

osiguranja namijenjena medicinskim profesijama i

savjetnik HLK za osiguranje

bilo kojoj osnoviodgovoranosiguranik radinastale štete trećoj osobi. Prilikom sklapa-nja ugovora o osiguranju od odgovornostine utvrđuje se vrijednost predmeta već sesamoodređujegranicaobvezeizsklopljenogugovora,štoznačidasenemoguprimijenitineka načela iz imovinskih osiguranja veza-nazasvotuosiguranja.Takođeruovojvrstiosiguranjanemaprimjenepravilaproporcije,i takođeronošto jevažno jestdanaknadudobivatrećaosoba“,ističeA.Stojanović,do-dajući da ovu vrstu osiguranja pokušavajuraditisveosiguravajućadruštva,odnosnodanastojepridobitidiotržišnogudjelabezobzi-ranakvalitetusvojihproizvodaikapacitete. Osiguranje odgovornosti trebapokrivati subjektivnu i objektivnu odgovor-nost, osobnu odgovornost za djelovanje utimu,odnosnotimskirad,pružanjeprvepo-moćiihitnemedicinskepomoćiinapodruč-ju Europe, štete koje su nastale za vrijemetrajanja osiguranja, a prijavljene su nakonprestanka ugovora o osiguranju unutar za-starnihrokova,troškoveodvjetnikaisudskogpostupka u opravdanim, neopravdanim ilipretjeranimzahtjevimazanaknaduštete,uk-ljučujeisplatuodštetnogzahtjevadovisineosiguranogiznosa,uključujućitroškoveika-mate,teimovinskeineimovinskeštete. Osiguranjeododgovornostiupra-vilunepokrivanamjernoprouzročeneštete,štetekojesuposljedicagrubenepažnje(gru-bagreška),štetekojenastanukaoposljedicakorištenjaneispravnihuređaja,akojeosigu-ranikutobiloitrebalobitipoznatoilimunijemogloostatinepoznato,štetekojesunastaleprijesklapanjapoliceosiguranja,štetezakojeosiguranikpozakonuneodgovara,štetekojesunastaleizvanprofesionalnedjelatnosti(zaosiguranje od profesionalne odgovornosti),osigurateljiupraviluisključujurizikekojeneželeosigurati (npr. bolničke infekcije), štetenastaleizzakonskeodgovornostiravnateljaičlanovaupraveidrugihodgovornihosobauobavljanjunjihoveupravljačkefunkcije. „Prilikomsklapanjapoliceosigura-njaposebnotrebapazitinaopćeiposebneuvjeteosiguranja,odnosnonaosigurateljnapokrića,obavezeosigurateljaodnosnoosigu-ravajućegdruštva,isključenjeosigurateljnogpokrićazapojedinerizike,obavezeugovara-teljaosiguranja,obavezeosiguranika,osigu-raniiznosodnosnolimitpokrićapojednomštetnom događaju, agregatni limit (ukupnaobaveza osiguratelja tijekom osigurateljnegodine), trajanjeosigurateljnogpokrića (za-staranirokovi),franšizu,odnosnosudjelova-nje u šteti osiguranika, te trajanje ugovorao osiguranju (jednogodišnje, višegodišnje idugoročnoosiguranje)“,kažeA.Stojanović. •••••



29

Važno je i osiguranje pravne zaštite •Zapredstavnikemedicinskihprofesija,bezobziraukakviminstitucijamailiusta-novamadjeluju,izraženojepitanjeprofesionalneodgovornostitesuuzprofesionalnobav-ljenjezanimanjemizloženipokretanjupostupkazaprocjenunjihoveodgovornosti.Pokretačitihpostupakasunajčešćeosobekojimazdravstvenidjelatnicipružajuzdravstvenuuslugu.

Odgovornostzaštetu

Sjednestranesupropisikojiuređujupravapacijenatainjihovuzaštitu,asdrugestranezakonskipropisi,pravilastrukeietičkikodeksizdravstvenihdjelatnikakojiodređujustandardepostupanjainjihoveobvezepripružanjuuslugapacijentima.Povredapravapa-cijenataipostupanjeprotivnopropisanimobvezamaizakonskojregulativiodstranezdrav-stvenihdjelatnikapovlačizasobomobvezunaknadeštetekojajenastalaizpružanjatakvihuslugabezobziranarazličitazvanjaizanimanjakojazdravstvenidjelatniciobavljajuuokviruzdravstvenedjelatnosti;pravilazaodgovornostzaštetusuistovjetna.Odgovornostzanasta-luštetuvršenjemzdravstvenedjelatnostidovelajedoobveznogosiguranjaododgovornostizaštetukojejereguliranonovimZakonomozdravstvenojzaštiti.

NoviZakonozdravstvenojzaštiti

NoviZOZZučlanku124.kažedaje“Poslodavacobvezansvezdravstveneradnikekojineposrednouviduzanimanjapružajuzdravstvenuzaštitustanovništvuosiguratiodštetekojabimoglanastatiuprovođenjuzdravstvenezaštite”.Ovakvazakonskaodredbasvakakoidenarukupacijentimaizaštitinjihovihpravatemogućnostobjektivnenaknadezapretrplje-nuštetukojamoženastatiobavljanjemdjelatnostizdravstvenezaštite.Istotakoštitiimedi-cinskeprofesionalceodozbiljnihfinancijskihrizikakojenosisvakodnevnobavljenjesvojim,prijesvega,humanimposlomkojijeodposebnogznačajazaširudruštvenuzajednicu.

Kaznenaodgovornost

Osim obveze naknade šteta kojumogu imati zdravstveni djelatnici, čiji je riziksadapokrivenosiguranjemododgovornosti,zdravstvenidjelatniciosobnomogubitiizlože-nikaznenom,prekršajnomdisciplinskomprogonu.Smisaopostojanjakazneneodgovornostiogledaseunastojanjudruštvenezajednicedazaštititemeljnevrijednostizajednice,važnadobradruštvaipojedinca,itoizricanjemkaznenihmjerazapostupkekojisuusuprotnostisutvrđenimprihvatljivimnačinimaponašanja.Kakosupravonaživotizdravlje,kaokategorija,najvažnijevrijednostipojedincaizajednicezaštićeniiUstavomRepublikeHrvatske,KaznenizakonRHpredviđazaštituodneodgovornogponašanjaprofesionalacamedicinskestruke. Ukaznenompostupkuseprijesvegamoranepobitnoutvrditidalijezdravstvenidjelatnikpočinionekokaznenodjelovezanozaobavljanjeprofesionalnedjelatnostiilinije.Akojeutvrđenopočinjenjekaznenogdjela,propisanesankcijemogubitifinancijske(kojeseuplaćujuudržavniproračun),azatežaiteškakaznenadjela,sankcijesuzatvorske.Sudmožeuzzatvorskesankcijeizrećiisigurnosnumjeruzabraneobavljanjadjelatnosti.

Pravnazaštita

Bitnojenaglasitidasemožeugovoritiosiguranjepravnezaštiteukaznenom,pre-kršajnomidisciplinskompostupkunanačindasepokrijusvitroškovisudovanja,pobijanja,dokazivanja,vještačenja,žalbenogpostupka,troškovaodvjetnika,svedopravomoćnesudskepresude.Plaćasečakisudskajamčevinaakodođedoodređivanjapritvora,štonijerijedakslučajkadjeposrijedikazneniprogon.Pravnazaštitapružaseangažiranjemodvjetnikaek-speratazakaznenopravo,bilodaseosoba,medicinskidjelatniknađeustatususvjedoka,osumnjičenika,optuženikailiokrivljenika. Zatojepreporukadaseuzosiguranjeododgovornostiugovoriiosiguranjepravnezaštiteukaznenom,prekršajnomidisciplinskompostupku.Naime,osiguranjepravnezaštiteiuspješnoodbacivanjekaznenihdjelakojasestavljajunateretzdravstvenomdjelatniku,asamimtimioslobođenjeodkazneneodgovornosti,predstavljapravupreventivuzaparničnipostupakimogućuodgovornostzanaknaduštete. •••••

seubudućesusretatiuznatnoboljemozrač-ju“,zaključiojeministarOstojić. Sindikalne predsjednice istaknulesedanoviKolektivniugovornema‘sačekuša’,odnosnoda se svapravapočinjuprimjenji-vatiodtrenutkastupanjaugovoranasnagu,odnosnood1.prosincatekakojepravičanzasvezaposlenikeusustavu.AŠ

•••••••••••••••••UpravnovijećeHZZO-a

Očekujemo novac iz Državnog proračuna za provedenu sanaciju •Uprvihdevetmjeseciovegodi-neHrvatskizavodzazdravstvenoosiguranjeostvario jeprihoduiznosuod17,4milijardikuna dok su rashodi iznosili 18,5 milijardikuna, rečeno je na konferenciji za novinarenakonsjedniceUpravnogvijećaHZZO-akojajeodržana27.studenoga,napominjućidajeplaniraniproračunHZZO-zaovugodinu20,6milijardikuna,štojeza463,9milijunakunamanjenegou2012.godini. U strukturi prihoda najznačajnijustavkučineprihodiodDržavnogproračuna,itouiznosuod16,1milijardukuna,prihodipoposebnimpropisimaostvarenisuuiznosuod1,2milijardekuna(prihodiodpremijedo-punskogzdravstvenogosiguranja,INOosigu-ranja,obaveznogosiguranjaodautomobilskeodgovornostiiprihodiodsudjelovanjaosigu-raneosobe).Najvećidioizdataka,16,5mili-jardikuna,utrošenjezazdravstvenuzaštitu,dokjezanaknadeutrošeno1,7milijardikuna.PremaOdluciVladeo sanaciji zdravstvenih

ustanova, ubrzanim povlačenjem novca izDržavnerizniceplaćenesudospjeleobvezeHZZO-a,prvenstvenolijekovinarecepte,bo-lovanja,transfuzijskamedicinateortopedskiuređajiipomagala.Istotako,plaćenesuob-vezepremadobavljačimazalijekoveipotroš-nimedicinskimaterijal bolničkih zdravstve-nihustanovaudržavnomvlasništvuuiznosu1,3milijardekuna,kakobiseublažilanestaši-caiizmiriledospjeleobveze,kažuuHZZO-u. “PrvidiosanacijebolnicaprovedenjenateretHZZO-akojijeunaprijedpovukao3,3milijardekuna.No,utijekujerebalansDr-žavnogproračuna iočekujemodaćemotajnovacdobiti.Također,HZZObiizProračunatrebaodobitijoš600milijunakunadokrajagodine,čimebisenašeobvezepremaugo-vornimsubjektimasveleuzakonske rokoveod60dana”,istaknuojeDavor Katavić,dipl.oec.,pomoćnikravnateljazaekonomskepo-slove.UHZZO-unisuznaliodgovoritihoćeliikadausustavzdravstvastićijošpreostalih1,2milijardekunaodukupnopredviđenih5,1milijardukojejeVladaobećalaulipnjukadajenajavilasanacijubolnica. UV je izmijenilo iPravilnikopro-pisivanju lijekovana receptkoji ćeosigura-nicimaHZZO-aomogućitidaubudućesvojepropisane lijekovemogu podići i u drugimzemljama, članicama EU-a. Ova je moguć-nost,smatrajuuHZZO-u,posebnovažnazakroničnebolesnikekoji višenećemorati sasobomnositilijekoveakoidunaduljaputo-vanja.Pacijentimorajuprijeodlaskanaputsvojemizabranomdoktorunaglasitidaodla-zeudrugudržavučlanicuEU-a, iutomimseslučajuizdajepapirnatatiskanicarecepta.Troškovelijekaudrugojdržavičlaniciosigu-ranici plaćaju osobno, a nakon povratka uHrvatskuostvarujupravonapovrattroškova,pocijenamakojeutvrđujeHZZOnalistamalijekova. Nasjednicisuutvrđeneinovelistelijekovanakojesuuvrštenaukupno92novaoblikalijekova,ariječjeokliničkimparalela-ma,generičkimparalelamaidodatnimobli-cimapostojećihlijekovanalisti.NaOsnovnulistustavljenjenovilijekzaliječenjeastmeiKOPB-a, te79oblikageneričkihparalela idodatnihoblikapostojećihlijekovanalisti. NaDopunskulistustavljenasutrinovalijeka(zaliječenjeendometrioze,osteo-porozeiupaleoka)tedevetoblikageneričkihparalelaidodatnihoblikapostojećih lijeko-vanalisti. ČelniciHZZO-aizvijestilisuidajeurazdobljuodsiječnjadorujna2013.ukupnastopabolovanjamanjanegolaniuistomraz-doblju,itoza9,3postoilis3,2na2,9posto.Stopa bolovanja smanjena je kako na teretposlodavca,takoinateretHZZO-a.AŠ

i z h r v a t s k o g z d r a v s t v a


31

••••••••••••••••• Potpisan Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva •UMinistarstvuzdravljaje2.prosin-ca,nakončetirimjesecapregovora,potpisanKolektivni ugovor za djelatnost zdravstva.UgovorsupotpisaliministarRajko OstojićipredsjedniceHrvatskogstrukovnogsindikatamedicinskihsestaraiSamostalnogsindikatazdravstva i zdravstvenog osiguranjaVlasta Vuković Hoić iSpomenka Avberšek.UgovornijepotpisaopredsjednikHrvatskogliječnič-kogsindikatadr. Ivica Babić koji jetakođerdozadnjegdanasudjelovaoupregovorima. „ŽaomiještokolegaBabićdanasnijesnama,alimogućnostdaljnjekomunika-cijejeotvorenakaoimogućnostdadr.BabićubilokojemtrenutkupotpišeKolektivniugo-vor“,istaknuojeministarOstojić. Tijekompregovoraodržano je29sastanaka,naglasiojeministarOstojić,teseraspravljaloo79članakaugovora,odkojihseosvegadvakojiseodnosenadežurstvoipri-pravnost nije uspio postići dogovor izmeđuVladeiHrvatskogliječničkogsindikata. „Novčanadavanjaostat ćena ra-ziniiz2012.godine,apoboljšalismoradno-pravnistatussvihzaposlenika.Takođeronoštojevažnojestdaćesviprekovremenisatibiti evidentirani i plaćeni sukladno dobrojeuropskojpraksi“,naglasiojeministarOsto-jić, najavivši da se od sljedećegmjeseca ubolnicamaočekujeireorganizacijaposla. „Nećemo se vraćati u prošlost,očekujunasnoviizazoviinadamsedaćemo

Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek, ministar zdravlja prof. dr. Rajko Ostojić i predsjednica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara Vlasta Vuković Hoić

dogovorenomdinamikom i ravnopravno ra-spravljaopitanjima iz sadržaja svoga rada.U grupi sudjeluju najmanje tri ravnopravnasudionika,apoželjno jepetdošest,koji sesastaju jednom mjesečno, odnosno desetputagodišnje, i diskutirajuo slučajevima izsvoje prakse s ciljem edukacije i poboljša-nja procesa rada“, objašnjava dr. Dubravka Pezelj-Duliba,pomoćnicaravnateljaHZZO-azaugovaranje.KaododatnunovostnavodidaseubudućemoženasvakihpetčlanovaskupnepraksezaposlitidodatnamedicinskasestrazakojućeHZZOosiguratidodatanno-vac. Pokazateljikvalitetekojisusedo-sadsamopratili,kaoštoje,primjerice,otva-ranjepanelazadijabetes,u2014.godinićesepočetipratiti i u vrijednostima,odnosnou konkretnom slučaju dostizanje očekiva-

ne poželjne vrijednosti HbA1C. U bolničkojzdravstvenoj zaštiti, kaže dr. Pezelj-Duliba,planiramoutvrditiproračuneuskladusgra-vitacijamaosiguranihosobapojedinimbolni-camateočekivanojmedicinskojproblematici,auskladuskategorijombolnice. „Ujedno ćemopodatkeopokaza-teljimaučinkovitostiikvalitetejavnoobjav-ljivatiteihkoristitizastimulativnofinancira-nje“,kažedr.Pezelj-Duliba.DaljnjeaktivnostiokobolničkogsustavaovisitćeioprojektuMasterplanbolnicakojiizrađujeMinistarstvozdravlja.AŠ

••••••••••••••••• HUP-ova Udruga privatnog zdravstva: Zašto se uništava privatni sektor? •Novi Zakono obveznomzdrav-stvenomosiguranju i Zakono zdravstvenojzaštitikojisunasnaziod1.srpnjaovegodineodnosnooddanaulaskaHrvatskeuEU,dalisu legitimitet diskriminirajućem ponašanjuMinistarstvazdravljakakopremapacijentimatakoipremapružateljimauslugauprivatnomzdravstvu,naglasilajemr.sc.Nevenka Kovač,dr. med., predsjednica HUP-ove Udrugeprivatnih poliklinika, bolnica, lječilišta iustanovazazdravstvenuskrbnakonferencijiza novinare koja je održana12. studenoga.„Dramatična je činjenica kako se pružateljeuslugauprivatnomzdravstvustalnoignoriraimarginalizira.Stječesedojamdajeciljugasitisvaki poduzetnički pothvat te time još višeprodubitikrizuuionakoteškojgospodarskojsituaciji. Privatnom je zdravstvu novimzakonima,primjerice,onemogućenopružanjemedicinskihuslugahrvatskimpacijentimausklopu prekogranične zdravstvene zaštite“,naglasilajedr.Kovač.Pojasnilajedapacijentimoguu inozemstvu riješiti svojzdravstveniproblemakotonemoguostvaritiuHrvatskojumedicinskiopravdanomrokutećeimHZZOnadoknaditi iznos koji bi platili domaćimustanovama. No, istutuuslugu,naglasilajedr.Kovač,pacijentinemoguostvaritiudomaćimzdravstvenimustanovamanaračunHZZO-aakonisuuugovornomodnosusHZZO-om. „ToznačidajeHZZOspremanistuuslugu platiti stranim javnim i privatnimustanovama, a domaćim privatnima nije.Pacijentesestimuliradatrošenovacdržav-nogproračunaizvanHrvatske,stvarajuimsedodatnitroškoviputovanja,jernjihHZZOne


••••••••••••••••• Iz HZZO-a – što je novoga u 2014. godini •Štosetičeprimarnezdravstvenezaštite,kažuuHrvatskomzavoduzazdrav-stvenoosiguranje, u idućojgodininećebitinikakvihrevolucionarnihpromjenabudućidajetoučinjenosnovimmodelomugovaranja.Trenutnoradimonaunapređenjunovogmo-dela,kažu,uskladusprimjedbamastrukeitonanačindadodajunovedijagnostičko-tera-pijskepostupke. „Ukidamo knjigu utisaka kao po-kazateljkvalitetejer jetozakonskaobveza,auvodimosudjelovanjeupeergrupi.Riječjeogrupiistovrsnihstručnjakakojasesastaje


32

DanicehrvatskeslikomKatarineZrinskeže-namaimuškarcimakojisuvišeod70,odno-snostoputadobrovoljnodalikrv. Tomjeprigodomglavnojmedicin-skoj sestri vukovarske Ratne bolnice 1991.,Binaziji Kolesar, uručio medalju “FlorenceNightingale” koju dodjeljuje Međunarodniodbor Crvenoga križa kao najvišemeđuna-rodnopriznanjekojemoguprimitimedicin-ske sestre za iznimnu hrabrost i odanost upomaganjužrtvamaoružanogsukoba,pošti-vanjeŽenevskihkonvencijaozaštitiranjeni-kaidoprinosupodručjujavnogzdravlja. ZahvaljujućisenapriznanjuHCK-u,kojijujekandidirao,iMeđunarodnomodbo-ruCrvenogkrižakojijujeodlikovao,BinazijaKolesarprisjetilase izahvalilasvojimkole-gama iz vukovarske Ratne bolnice 1991., aposebnoravnateljicidr.Vesni Bosanac.Svo-juzahvalnostuputilajeiDubravkiHorvatizHCK-akojaje,kažeKolesar,najzaslužnijaštojenagrađena. „Bilojevišeprijedloga,konzultira-lasamsesudrugamamedicinskihsestaraisdr.Andrijom Hebrangomkojijeutoratnovrijemebioratniministarzdravstva.Kandidi-ranjemsestreKolesarželjelismosvijetujošjednomposlatiporukuotragedijiVukovara,otomekakojeHrvatskateškosteklasvojuslo-boduikakouHrvatskojimamojunakinjukojajeradilaposvimnačelimaŽenevskihkonven-cijaiCrvenogakriža“,istaknulajeDubravka Horvat. VukovarkaBinazijaKolesarzavršilajegimnaziju,apotomFakultetzamedicinskesestreuOsijeku.NakonprogonstvajavilasezaradizaposlilauzagrebačkojbolniciMer-kur,anakontogauMinistarstvuzdravstvaukojemjeustrojilaUredzasestrinstvo. Nakonkratkotrajnihdesetmjesecimirovine,godine1996.ponovnosevraćanaposao,ovajputkaoglavnasestraVukovarskebolnicepriPovjerenstvuzamirnureintegra-cijuHrvatskogPodunavlja.Ponovnojeodra-dilajedanlavovskiposao,aidanasjeanga-žirana na projektima u Muzeju Vukovarskebolnice. Predsjednik HCK-a prim. dr. Josip Jelić istaknuojedajenagradasestriKolesarujedno i nagrada svimhrvatskimbranitelji-ma i djelatnicima Vukovarske bolnice, kojisuzbogsvojehumanostiidobrotespašavaliživoteionihkojisunanjihpucali. „Priznanje koje je sestra KolesardobilaodMeđunarodnogCrvenogkrižasim-boličkejenaravijeroznačavanjezinupleme-nitostidobrotu,aliižrtvuVukovaraisveonohumanoidobroštosedogađalounajstrašni-jimtrenucimanašepovijesti“,dodaojeJosi-pović.AŠ

•••••••••••••••••Zamjenica ravnatelja HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec postala članicom Upravnog odbora EHTEL-a •Tatjana Prenđa Trupec, zamje-nica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdrav-stveno osiguranje, izabrana je za članicuUpravnogodborameđunarodneorganizacije EHTEL(EuropeanHealthTelematicsAssocia-tion)nagodišnjoj izbornojsjedniciodržanojuBruxellesu3.prosincaovegodine.Ovimsuizborom HZZO iHrvatskadobilijošjednounizu međunarodnih priznanja izvrsnosti napodručju eZdravstva te dokazali da Hrvat-ska, unatoč svojim ograničenim resursima,držikoraksastranimkolegamagradećipre-poznatljiv imidž u domeni informatizacijezdravstva. EHTEL je najznačajnija europskaud-rugaizpodručjaeZdravstvakojaokupljaeuropske zdravstvene lidere, predstavnikenajvažnijih europskih inicijativa, nevladinihudruga,predstavnikeindustrijeiostalevažnedionike.ETHELsudjelujeiupripremipolitikai preporuka Europske komisije za područjeeZdravstva. Važnimmjestom u udruzi EHTELHrvatskaćekrozmrežučlanovaimatipristup


pokriva,štojekrajnjediskriminirajućeigos-podarskineopravdano“,naglasilajedr.Kovač.Takođerjenapomenuladasepacijentimaupojedinimjavnimbolnicamanaplaćujei‘nad-standard’doktemeljnistandardnijenitidefi-niran. „Podloga tome su sporni člancinovog Zakona o obveznom zdravstvenomosiguranju koji uvode mogućnost plaća-nja nekih terapijskih i dijagnostičkih po-stupaka ‘na zahtjev osigurane osobe’, patakomožete i preskočiti duge liste čekanjaako ‘prema osobnoj želji’ platite da prijedođete na red“, naglasila je dr. Kovač, do-dajući kako je to sve u skladu s zakonom. „HrvatskaliječničkakomorapodržavanaporeHUP-Udrugeprivatnihpoliklinika,bolnica,lječilišta iustanovazazdravstvenuskrb,daseprivatnezdravstveneustanovepopravi-maizjednačesjavnimzdravstvenimustano-vama“,istaknuojeprof.dr.Nikola Čičak,dr.med.,članPovjerenstvazaprivatnupraksuiugovornu specijalističku izvanbolničku dje-latnostKomore.Prof.Čičakjenaglasiokakosesvikunuuprivatnisektor,aistovremenoradesvedagaseuništi. „ZarazlikuodMinistarstvazdrav-lja, Komora ne radi razliku između javnih iprivatnih liječnika“, naglasio je prof. Čičak,dodajućikakopacijentenezanimatkojevla-snikustanovenegokvalitetakojutamodobi-va.Iskustvanajrazvijenijihzemalja,naglasiojezamjenikglavnogdirektoraHUP-aBernardJakelić, pokazuju da je transparentna su-radnja s privatnim zdravstvenim sustavomključni način kako državamože bez dodat-nihizdatakapovećatikvalitetuzdravstvenihusluganakoristsvojihgrađana,aistodobnonapravitiiznačajneuštede. Trenutno stanje u zdravstvu, do-dao je prof. Čičak, karakterizira nedostataknovca u sustavu, višak bolnica, monopolHZZO-ainedostatakprivatnihzdravstvenihosiguranja. „Onoštotrebamoučiniti jestuki-nutimonopolHZZO-aiuključitidrugeosigu-ravatelje,smanjitirashodesmanjenjembrojabolnicateodreditikošaricuuslugaiodreditidasesve iznad togaplaćane izdžepapa-cijentanegokrozpolicudopunskogosigura-nja“,naglasiojeprof.Čičak.AŠ

•••••••••••••••••Orden medicinskoj sestri Binaziji Kolesar •PredsjednikHR Ivo Josipović je9.prosincanasvečanostiHrvatskogcrvenogkriža(HCK)uručiodržavnaodlikovanja:Red


33

Zamjenica ravnatelja HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec


panijemogućeobuhvatitisveparametrekojise žele iskazati u istraživanju.Ponekadpo-dacizaistebolestiurazličitimizvorimanisupodudarni ili dosljedni u vođenju pojedinihrubrika, osim togaprisutni su i različiti pri-stupivođenjustatističkihizvješćakaoisvihprelaznihfazanjihovogusavršavanjaimije-njanja. Naglašenojedasamodobaruvidu arhivsko gradivo te pomna kombinacijapostojećihpodatakauobjavljenimpublikaci-jama omogućuje rekonstrukciju javnozdrav-stvene i epidemiološke stvarnosti analizira-nog razdoblja i u statističkom smislu.Kakobisedobilacjelovitaslika,autoricapredava-njajeprezentiralaidijeloverezultatasvojihistraživanja ukazujući na ciklična kretanjanajčešćihzaraznihbolesti(patakoituberku-loze)naprostorukraljevinaHrvatskeiSlavo-nijeu19.stoljeću.

Drugimdijelomizlaganjajedr.Ivi-caVučakpodsjetionazaslugeRobertaKochauotkrićutuberkulatenadruštvenemehaniz-mekojisusepoduzimaliusuzbijanjutuber-kulozeuHrvatskoj.Međutim,poreakcijamapublikenajzanimljiviji jediopredavanjabioonajkojiseodnosionaljubavnupričuzagre-bačkeglumiceLjerke ŠramiliječnikaMilivo-ja Dežmana.RomantičnapričaotomekakojeglumicaLjerkaŠramoboljelaodsušice ipokušajDežmanadaiskoristisavsvojugledliječnika i ravnatelja najutjecajnijeg hrvat-skogdnevnoglista“Obzor”dapokrenegrad-njubolnice zaplućnebolesti naBrestovcu,izazvala jevelikupozornost.PričaobolnicinaBrestovcuizaslugamatadašnjeggradona-čelnikailiječnikaMilanaAmruša,ravnateljaOkružne blagajne Ivana Ancela i još nekih

34


najboljim europskim partnerima i stručnja-cima,teiskustvimaiznanjuprilikomprijaveprojekataizpodručjaeZdravstvazaEUfon-dove, što će omogućiti i lakši pristup sred-stvimaizstrukturnihfondova.AŠ

•••••••••••••••••MedicinarsketemeuHrvatskomdržavnomarhivuU povodu 170. obljetnice rođenja Roberta Kocha •KakojevećbilonajavljenouLi-ječničkim novinama (broj 123 od 15. listo-pada2013.), uHrvatskomdržavnomarhivu(HDA) u Zagrebu održano je 7. studenogapredavanjepodnaslovomTuberkulozauar-hivskimizvorimainjeneposljedicenajednuljubavnupriču.Upovodu170.obljetnicero-đenjaRoberta Kocha.AutoripredavanjasubiliDarijaHofgräff,dipl.povjesničariarhivist,imr.sc.Ivica Vučak,dr.med. Prvi dio izlaganja Darije Hofgräffprezentiraojemetodološkipristupuprouča-vanjutuberkulozeuarhivskomgradivuHDAiobjavljenimpublikacijama,poputstatističkihgodišnjaka i izvješćaostanju javneuprave,koji su pohranjeni u Knjižnici HDA. Preda-vanjemseukazaloinačinjenicudasezbogneujednačenosti i raštrkanosti zdravstvenihpokazateljauarhivskomgradivučestonailazinamnoštvoproblemaidvojbikojiseodnosenarekonstrukcijuzdravstvenihpokazateljatenanjihovuanalizuiinterpretaciju.Tojeujed-noiposljedicadazdravstvenastatistikakojajesadržanauarhivskomgradivunijecjelovita

Ljerka Šram

Dr. Milivoj Dežman

Robert Koch

Brestovac danas (foto Ž. Poljak)

za specijalističke studije u Republici Hrvat-skoj, a namijenjen je osobama koje se želeosposobitizajoškvalitetnijeobavljanjeposlakojiradeizanoveidejeiznanja. Studijjezanimljivzadoktoreme-dicine,specijalisteobiteljskemedicine,pedi-jatre i interniste jeruključujepredmetekaošto su Specifičnosti prehrane u različitimfazamaživota,Redukcijske ipersonaliziranedijete,Kliničkaprehrana,Prehranasportaša,Interakcijahraneilijekova. Završenimstudijemstječeseaka-demskinaziv„sveučilišnispecijalistnutricio-nizma“.Višeostudijumožesesaznatina:http://www.ptfos.hr/index.php/hr/specijalistiki/1330-poslijediplomski-specijalistiki-studij,uposlijediplomskojslužbi,[email protected],ilinatelefon+385(0)31224353.

Prof. dr. sc. Milena Mandić,voditeljica specijalističkog studija

Nutricionizam

•••••••••••••••••«Oživi srce!» - Najgore je ne činiti ništa •Dana16.listopadabilajecijelaEu-ropa u ritmu 100-120 umin! Toga je danaobilježenPrvieuropskidanpodizanjasvijestiosrčanomzastojuOživisrce!(RestartaHe-artDay). I u lijepoj našoj, najmlađoj članiciEU-a, ritam je bio identičan. U Koprivnici,Varaždinu,Čakovcu,SlavonskomBrodu,Rije-ci,ZagrebuiDubrovnikuvrijedni instruktoriHrvatskog društva za reanimatologiju HLZ-atijekomcijelogdanadružilisusesnašimsugrađanimanaglavnimgradskimtrgovima.CiljucijelojEuropiiHrvatskojbiojeisti:upo-znati iosvijestitištovišegrađanaopotrebipružanjakardiopulmonalnereanimacijeoso-bamaukojihjezastaoradsrca.Alitojošnijesve!Prolaznicisunaučilirabiti iautomatskivanjskidefibrilator (AVD).UHrvatskoj jenataj način oko 500 ljudi postalo svjesno dasvojimpostupkom“Zovi-masiraj-defibriliraj!”

potaknula je raspravu prisutnih o nedopu-stivompropadanjuovogaobjekta.Mnogisuiskoristiliiprisutnostdr.Vučkapostavljajućimnoštvo pitanja o pojavnosti tuberkuloze,rizičnimgrupamaiprevencijiovebolesti. Ovim interdisciplinarnim preda-vanjem autori su imali namjeru podsjetitinesamostručnuvećiširujavnostdatuber-kulozanepripadaprošlostivećda jeona idalje jedan od važnih javnozdravstvenihproblema.Nakrajupredavanjauslijediojeipozivnanovodruženje24.ožujka2014.kadaćebitiotvorenaizložbaotuberkuloziuHDApovodomSvjetskogdanaborbeprotivtuber-kuloze.

Darija Hofgräff, Hrvatski državni arhiv

•••••••••••••••••Specijalistički studij “Nutricionizam” u Osijeku • Živimo u vrijeme velikog na-pretka,brzepromjeneinformacijaipotrebeučenjaistudiranja.UNESCOje1999.godineutemeljio Tjedan cjeloživotnog učenja, kojisesvakegodineodržavapoddrugimmotom(„Uključimo s(v)e“, „Dodaj znanje iskustvu“).Nedavno je održan 7. Tjedan cjeloživotnogučenja. U godini u kojoj su državljaniRepublike Hrvatske postali i državljani Eu-ropskeUnije,potrebnojedodatnoistaknutineophodnost cjeloživotnog učenja, kakobi se smanjila razlika cjeloživotnog učenjaodraslih izmeđuHrvatske (2,9%u 2007.) irazvijeniheuropskihdržava(>30%). Prehrambeno-tehnološki fakultetOsijek napredna je visokoškolska ustanovakoja slijedi suvremene trendove i shvaćakaozadaćuomogućitigrađanimakvalitetannačin sudjelovanja u procesu cjeloživotnogučenjatejeutemeljioposlijediplomskispe-cijalističkistudijNutricionizam. Studijtraje2semestra(60ECTSbo-dova)ikoncipiranjeuskladusazahtjevima



35

moguspasitiljudskiživot.Izatodobitina-gradu–osmijeh.Petstoljudipostalojesvje-snodajenajgorenečinitiništa.Zahvaljujućijavnimmedijima,nadamosedajebrojznat-noveći. Prepoznavši važnost ove akcije,predsjednikRHIvoJosipovićponudiojesvojepokroviteljstvo, štosmosvelikimponosomprihvatili.Unašimgradovimatakosusemo-glividjetiministri,gradonačelnici,predsjedni-caipredsjednikKomora,pročelniciuredazazdravstvoimnoštvodrugihznanihineznanihljudi iznašegsusjedstva,kakosvelikimza-nimanjemižaromslušajuuputeinstruktoratepotommarljivovježbaju.Nikišaunekimnašimgradovimanijepokvarilaentuzijazamzainteresiranih. Sposebnomzahvalnostivaljaspo-menuti udrugugrađana „Veliko srce-malomsrcu“bezčijepomoćinebismouspjeliorga-niziratiovuakciju. Svakako valja istaknutimlade in-struktoreHD-azareanimatologijuHLZ-akojisusbeskrajnomljubavi,entuzijazmomina-dasveozbiljnostiprihvatilizadatakedukacijelaika. Osobito smo ponosni na našenajmlađesugrađane,djecu,kojasupotpunosvladalaosnovneinformacijeobrojutelefo-nakojitrebazvatidosamogpostupkadefi-brilacijeAVD-om(automatskimvanjskimdefi-brilatorom.Nemačovjekakojemunisuizma-milaosmijehnalicedjecakojasuspontanoisamoinicijativnopoželjelanaučitipostupkereanimacije.Da,zaista,HrvatskaiEuropasutogadanakucaleistim,zajedničkimritmom–ritmomželjedaštovišeljudinaučipostupkeoživljavanjatetakospasistotisućaljudskihživotanagodinu. Naime, „Ako spasiš jedan život,spasiosicijelisvijet“.

Ines Lojna Funtak,predsjednica HD-a

za reanimatologiju HLZ-a

Postupak za uspješno izvođenje kardiopulmonalne

reanimacije

Nazovite!•Provjeritejelisigurnoprićiosobi

sasrčanimzatajenjem•Provjeritedajeliznakoveživota

Zazovite upomoć•Nagniteosobikojureanimirateglavuuna-trag,podignitejojbraduiprovjeritedisanje

•Nazovitehitnuslužbuidajteimsvojeimeiadresu

nakojojsenalazite,teopišitesituaciju

•••••••••••••••••

S opatijskog savjetovanja Udruge poslodavaca u zdravstvuBolniceimajuneprilikasobračunimaplaća:SindikatliječnikanijezadovoljansKolektivnimugovorom

•Poslovanjezdravstvenihustano-vau2013.godini,poslovanjeHrvatskogza-vodazazdravstvenoosiguranjeizdravstveniklasteribilesusamonekeodtemaokojima

Masirajte•Stavitekorijendlananasredinuprsnogakoša

•Drugidlanstaviteprekoprvogaiisprepletiteprste

•Pritišćitenaprsnikošuritmuodotprilikepetpritisakautrisekunde,doknestigneAEDilihitnapomoć•Akostevoljni,nasvakihtridesetpritisakadvaputupuhnitezrak,

inačesamonastavitemasažusrca•Nebrinitese,

nemožeteučinitinikakvuštetu•Akojemoguće,

izmjenjujtesesnekimsvakedvijeminute•Akojenetkostigaoupomoć,

recitedadoneseautomatskivanjskidefibrilator(AED)

DefibrilirajteAkovamdonesuAVD,odmahgauključitei

slijediteupute

Učiniti nešto UVIJEK je bolje nego ne učiniti ništa

Europsko vijeće za reanimatolo-giju (ERC) neprofitna je organizacija kojojpomaže više od stotinu dragovoljaca, 400000 prijavljenih suradnika i vjerna podrškau društvenim medijima. Iz svog sjedišta uAntverpenu,ERCtijesnosurađujesnacional-nim reanimatološkim društvima i podupirenjihovuinicijativu. CiljeviERC-auključujupoboljšanjevjerojatnostipreživljavanjasrčanogazastojaputemznanstvenihistraživanjaipublikacija,tečajeva u izvedbi KPR-a koje vode iskusniinstruktori diljem Europe, te organiziranjeznanstvenihkonferencijaoreanimaciji.


su na tradicionalnom savjetovanju Udrugeposlodavacauzdravstvu(UPUZ)raspravljaliravnatelji i stručnjaci početkom prosinca uOpatiji.Okupljenisuimaliprilikečutiiprvaiskustva u primjeni Centralnog obračunaplaća (COP)koji jepočetkom2013.uvedenu tijelima državne uprave. Sredinom lipnja2013.uCOPjeušaoiKBCZagreb,kaoprvazdravstvenaustanovakojajeprešlananovnačinobračunaiisplateplaće,itozarujan2013.NedugonakontoganalogomzaulazakuCOPsplaćomzarujanproširenjeinaosta-lačetiriKBC-a.UKBC-uZagrebsuprogramzaCOPpočeli testiratikrajemkolovoza,nojošuvijek sedorađuje. Iako se smatralodaće program koji je napravljen za obračunplaća u državnim službama biti primjenjiviu zdravstvu,djelatnici kojiunosepodatkenailazenadostapoteškoćaiotvorenihpita-nja,istaknuojeDalibor Piacun,dipl.oec.,izKBC-aZagreb,dodajućidasuuradunawebaplikaciji COP-a češće blokade i ispadanjaizsustavateprekidiradanegojetobilonaposlužiteljimakorisnika.Naveojeinekolikoproblemaskojimasesusreću:satiredovnogradauturnusu,odnosnosvođenjenamjeseč-ni fond ievidencijaviška/manjkasati,nisuautomatizirani,evidencijaradaudežurstvuiprikazuOPlistiiobračunzaskraćenoradnovrijeme nije automatiziran, obračun nakna-da za bolovanje nije dovršen, nijemogućeautomatsko knjiženje po mjestima troška,obračunobustavaporješenjimaoovrsinijecjelovit,analozizauplateobustavanisurije-šeni.Piacunjetakođeristaknuodanepostojiobračunkumulativnograda,pasesnalazenanačindasetajradbilježiiustaromprogra-mu,temeljemčegaseondaradikorekcijauCOP-u. „ZadaciFINA-edaspostojećimogra-ničenimkapacitetimanastaviuvođenjeosta-lih zdravstvenih ustanova te drugih javnihinstitucija u sustavRegistra i COP-aoteža-vajuiodgađajurješavanjeotvorenihpitanja


36

Demonstracija KPR-a u Križevcima

obračuna. Zbog velike potrebe za ručnimradomteparalelnimvođenjemevidencijeoradnicima i usporednim obračunima u do-sadašnjim IT sustavima koji i nadalje nosetroškovesvojegodržavanja,financijskiefektiuvođenjaCOP-ausadašnjoj fazisuupitni ijošdalekoodpočetnoočekivanih“,istaknuojePiacun.DodaojekakojeaplikacijaCOP-adoprveisplateplaćeuKBC-imazalistopad2013.samodjelomičnoprilagođenapravnojregulativiinačelimaobračunaplaćainakna-dauzdravstvenimustanovama. OnovomKolektivnomugovoruzadjelatnostzdravstvakoji jepotpisanpočet-komprosinca,itobezHrvatskogliječničkogsindikata, govorio je njegov predsjednik dr.Ivica Babić. Naveo je da je u Kolektivnomugovoru ostao niz neriješenih pitanja kojasu liječnicima važna, kao što su plaćanje


subspecijalizacije, rad izvan punog radnogvremena, plaćanje dežurstva i pripravnosti,plaćanjeradapopozivu,položajnidodaciteplaćanjeodvojenogživota.Dr.Babićjetako-đeristaknuodaosnovnaplaćaliječnikanijeprimjerena za poslove koje obavlja, ali i dadodatakzaliječničkuodgovornosttrebado-punomUredbeugraditiukoeficijent. Naglasio je i kakosuzamandatačetirijuministrazdravlja,odkojihsusvibilidoktori,donesenečak63uredbe,aliniti je-danodnjihnijepotpisaouredbuorješavanjustatusasubspecijalista.Ponoviojekakoliječ-nicineće raditiprekovremenoako im tonebudeplaćeno,ali ipodsjetiodauHrvatskojtrenutnonedostaje4700liječnikazbogodla-zakaumirovinuinaraduinozemstvo. „Rješenjejedasepotpišestrukov-niugovorzaliječnike“,istaknuojedr.Babić,


37

dodajućidabiotomesVladomtrebaliprego-varatiHrvatskiliječničkisindikatiUPUZkaonjegovisocijalnipartneri. PredsjednikUPUZ-aMile Klepo pod-sjetiojedajeUPUZuprethodnimsindikalnimpregovorimasudjelovaonastraniposlodava-ca,odnosnoVlade,alidasubiliisključeniizposljednjihpregovora.Klepotakođersmatrada zdravstvo treba izdvojiti iz sustava pla-ćajavnihslužbi,itonovimzakonomilikrozgranskiistrukovnikolektivniugovorzaliječ-nike. Marijana Mihaljević,dipl.oec.,sa-mostalnipravnikuUPUZ-u,napravilajekom-parativni prikaz kolektivnih ugovora u dje-latnostizdravstva,itougovoraiz2011.kojijesudproglasioništetnim,ugovoraizlipnja2013.kojisupotpisaliministarzdravljaRa-jko Ostojić ipredsjednicaSamostalnogsin-dikatazdravstvaisocijalneskrbiSpomenka Avberšek,tenoviKolektivniugovorkojijenasnaziod1.prosincaovegodine.Kolektivnim

38



ugovorom,naglasilajeM.Mihaljević,naprav-ljenojeusklađivanjesodredbamaZakonaozdravstvenojzaštiti,ZakonaoraduteEurop-skimdirektivamavezanouzdežurstvo.Onosesadakaooblikradauređujenanačindasevrijemeprovedenoudežurstvusmatra rad-nim vremenom. Isto tako, ako je dežurstvoodređenounutarredovitogmjesečnogfondasati, plaća se kao redovan rad, a dežurstvoiznad mjesečnog fonda sati kao prekovre-menirad.Kolektivnimugovoromtakođer je

utvrđenaipripravnost,navodiM.Mihaljević,kaooblikradakadaradniknemorabitina-zočanuzdravstvenojustanovialimorabitidostupan radi obavljanja hitne medicinskepomoći.Naknadazapripravnostutvrđujesenaosnovnuplaćuiiznositripostoradnimapetpostosubotom,nedjeljomiblagdanom. „Provedbeniakt,vezanuzeviden-cijeradnogvremena,pripravnostiipozivanjanaradradnikaizpripravnosti,odstranerad-nikaodnosnonadslužbe,Ministarstvozdrav-

ljatrebadonijetiurokuoddesetdananakonpotpisivanjaUgovora,tj.do12.prosincaovegodine“,reklajeM.Mihaljević. Dodala je i da je ugovoromdefi-niranoipovećanjeplaćenatemeljuprihodaostvarenog na tržištu, i to samo u slučajupozitivnogfinancijskogposlovanja,sukladnoposebnompropisuiuzprethodnusuglasnostMinistarstva.UnovomKolektivnomugovorunemaodredbioisplatiregresaibožićnice.AŠ

•••••

kojihsvakiima3-4ciljaučenja.Nakrajuslije-depitanjakojimasekandidatprovjeravajelisavladaogradivo.18mjesecisemoraprove-stipobolničkimodjelima.Edukacijauprijela-znomperioduzaonekojivećradeobavljaseprekoeduciranihedukatora(njih1200)kojiradejedantjedanskandidatomidodatnojepotrebnosavladatipotrebnetečajevekonti-nuiranemedicinskeedukacije.Planjedaćedo 2020. godine svi morati biti specijalistidabi radili kaoobiteljski liječnici.Trenutnojeprosječanbrojpacijenatapojednomobi-teljskomliječniku3500,maksimumje4000pacijenata. Minimum pacijenata za koji semože dobiti ugovor je 1000. U centrimaobiteljskemedicine radi od 1-15 obiteljskihliječnika.Željastrukejedasedo2023.brojpacijenatapotimusmanjina2000-2500.Zatakvustrukturujepotrebnoodškolovati1700novihobiteljskihliječnikagodišnje.UTurskojgodišnje10000studenataupisujemedicinu.Skup jeprošaouuobičajenomrasporedu,azaspomenuti je izbornovogpredsjedništvaorganizacije. Trenutno je na čelu UEMO-amađarskadelegacijanačelusFerencomHaj-nalom,aodidućejeseniUEMO-omćepred-sjedatitalijanskadelegacijanačelusAldomLupom.Istotakobiranjeijedanodčetiripot-predsjednika (mijenjaju se jednom godišnjepojedan)tejeumjestoslovenskedelegatki-njeipotpredsjedniceNene Kopčavar Guček izabrannorveškidelegatKjartan Olafsson. AktivnostUEMO-a vezana uz po-kušajpriznavanjaspecijalizacijeizobiteljskemedicinekaoravnopravneostalimspecijali-zacijamauzemljamaukojimanijepriznata(Austrija,UK,Italija…)nastavljase.Definira-nojeizavršenopismokojebitrebalipotpisa-tipredsjedniciorganizacijačlanicaukojimajespecijalizacijaobiteljskemedicinepriznatakaoravnopravnaostalima,tekojećeUEMOposlatispomenutimzemljamaitražitiizmje-

nuovesituacije.IzradadokumentavezanogzapreporukeUEMO-aopravilimatrajneme-dicinske edukacije (CME/CPD) dovršena je itrebalabibitiprezentiranauzavršnojverzijinaidućemmitinguuZagrebu.Idejaovogdo-kumentajedasedajupreporukezaprovođe-nje trajnemedicinskeedukacije (CME)kojasezamjenjujeterminomkontinuiraniprofesi-onalni razvoj (CPD )kakobibiliujednačeniusvimzemljamaitimeomogućiliradkom-petentnih stručnjaka u dobro organiziranimordinacijama,čimebibilapruženaisigurnostpacijentima. Bit je ideje da je sam liječnikodgovoranzavlastitiprofesionalnirazvoj,adazdravstvenisustavmoraolakšatiistvoritiuvjetezato.Kontinuiraniprofesionalnirazvoj(KPR) mora voditi poboljšanju kvalitete tepoboljšavatiznanjeivještine.Nebismiobitipodničijimutjecajem,apredstavniciudruže-nja obiteljskih liječnika trebaju odlučiti štotrebabitidioedukacije.Jedanbodbisedobiozatrajanjeedukacijeod60minuta,poladanamožeimati3sata,acijelidanmaksimalno6sati.Trebapostojatipopistemabitnihzaradobiteljskihliječnika,edukacijatrebabitimul-tidimenzionalna i preporučuje se kreiranjefiksnihgrupaliječnikakojebikrozperiodičnosastajanjeraspravljaleoproblematiciuradu.Sredstva i troškovi trajnog profesionalnograzvoja trebalibiosiguratifinancijerizdrav-stvenezaštite.Elektronskiobliciučenjaimajutakođersvojuvrijednostitrebajubitiuključe-niuedukaciju. Stanje u ostalim europskim ze-mljama pod velikim je utjecajem ekonom-skekrize.UnašojsusjednojSlovenijivelikjenedostatak obiteljskih liječnika, ali unatočtomenaZavoduzazapošljavanjepostoji188nezaposlenihliječnika.Sdrugestrane,stoti-naliječnikapredalajezahtjevzaodlazakizzemljezarazlikuodprošlogodišnjih50.Špa-njolskaimavelikproblemsnezaposlenošćuliječnika,trenutno3500.Ovegodineje2626liječnikapodnijelomolbuzaodlaskomizze-mlje,štoje50%višenego2012.a80%višenego2011.TopdestinacijesuVelikaBritani-ja, Francuska, Njemačka, Brazil i Švedska. IAustrijaimaproblemasregrutiranjemnovihobiteljskihliječnika,pogotovonaselu.Poku-šavajuseprovestimjerekojimabiseprivuklimladiliječnicinaselo(debirokratizacijarada,čuvanje djece, financiranje mentorskih am-bulantikakougradutakoinaselu…).Premaanketama 64% liječnika zbog velikog brojaradnihsatiiadministrativnihobvezasmatradanećemoći raditido65.godinenasvomposlu. Domaćin idućegokupljanja vijećaUEMO-abitćeHrvatska.Skupćebitiorgani-ziranuZagrebu30.i31.svibnja2014.

•••••

39

z d r a v s t v o u s v i j e t u


•UIstanbuluje15.i16.studeno-gaodržano jednood dva redovna godišnjaokupljanja vijeća Europskog udruženja obi-teljskihliječnika(UEMO). Turska je sa sadašnjom delegaci-jom članica UEMO-a od 2012. godine. Nji-hova obiteljskamedicina je u razvoju, me-đutim,vrloambicioznoi intenzivnoradenanjenomnapretku.StimciljemsuseiučlaniliuUEMOkakobiimalipotporuusvojojborbizaizjednačavanjestatusaobiteljskemedicinesastatusomkojiovastrukaimaueuropskimzemljama. Neki oblik specijalizacije počeoje1985.godine,1990. jeosnovanoudruže-nje obiteljskih liječnika, a 1993. dozvoljenoje osnivanje katedri obiteljske medicine nafakultetima. Obiteljska medicina počela je2005.funkcioniratikaoprimarnazdravstvenazaštita,2008.oformljenojeudruženjeAHEFčijipredstavnicisuuUEMO-u,2005.samojejedangradimaooformljenuobiteljskumedi-cinudokje2010.81gradimaoimplementi-ran sustav centara PZZ-a. Probleme turskihobiteljskihliječnikaizniojeprof.Serdar Gu-rel. Posao obiteljskog liječnika u Tur-skoj usporedio je sa Supermenom jer, osimuobičajenogradakakoradimoimiuHrvat-skoj,onimorajuraditiikompletnuginekolo-giju,imajumobilnetimovekojiidupoterenu,obavljaju laboratorijskudijagnostiku,provo-deskriningprograme,npr.nakarcinome,me-dicinska istraživanja,mrtvozorstva te imajumasu izvješća koja moraju podnositi o pa-cijentima (bračni status, vožnja automobila,lov,školovanje,bavljenjesportom,služenjeuvojsci…). Specijalizacija je trenutno maloneobična– sastoji se od jednog tjedna in-dividualneobuke,tejednegodinue-učenja.E-učenje sastoji seod40modulakoječinenajčešćebolesti;svakiima60-80slajdovaod

SvijećanjaUEMO-auIstanbulu

•ZdravstvouTurskoj•Specijalizacijaopćemedicine

•IdućasjednicauZagrebu

Ines Zelić Baričević, dr. med, specijalist obiteljske medicine,članica Povjerenstva za međunarodnu suradnju HLK-a

novootkrivenih bolesnika s tuberkulozom uEuropinalazimeđumigrantima.Onidolazeizzemaljajoštežeopterećenituberkulozom,anakonuseljenjauEuropuživeirade,upravi-lu,uuvjetimaukojimaseinfekcijamikobak-terijemlakšepretvaraubolestiukojimajetuberkulozutežeotkritipaipropisnoliječiti. U Europskom je parlamentu 13.studenogazastupnicaMaria da Graça Car-valho (Portugal) bila domaćica skupa nakojem je proklamirano uvjerenje o ostvari-vosti nadzora pa čak i eliminacije tuberku-loze (uključivo i najproblematičnijih MDR/

XDRoblika).U tom je ciljunužnoosvijesti-ti potrebu za usklađenosti europskih jav-nozdravstvenih mehanizama koji bi jamčiliprekograničnu suradnju u prevenciji tuber-kuloze, njezinom ranomotkrivanju, temelji-tom liječenju i sprječavanju njezina širenja.Geslo sastanka je – Bilo tko među namamožeoboljetiodtuberkuloze.Svismodužnidoprinijetiborbiprotivtuberkuloze.

•••••

40

z d r a v s t v o u s v i j e t u


• Usprkosiskustvuprikupljenomugo-tovo tričetvrt stoljećadugomrazdobljupri-mjene djelotvornih antituberkulotika, svijetse danas suočava s nikad većomopasnostiodbolestizakojusedržalodajeriješenpro-blem. IuEuropirastespoznajadasetastarabolestponovnopojavljujeusmrtono-snom obliku tuberkuloze prouzročene ba-cilimakojisurezistentninaviše ili inasveantituberkulotike (MDR-tuberkuloza i XDR-tuberkuloza). Svjetska zdravstvena organi-zacijaprocjenjujedasevelikdiood400.000

TuberkulozauEuropiu21.stoljeću

Na sastanku u Europskom parlamentu 13. studenoga:

Kako eliminirati modernu prijetnju? Ivica Vučak

Dr.

Mar

ina

De

Zan,

Zah

valn

i

lijekatekakobiseocijenilojesulipotrebnedaljnjepromjeneunačinukorištenjaovogli-jeka. Lijek Iclusig je antitumorski lijekkojisadržidjelatnutvarponatinib. Indiciranjeuliječenjuodraslihbolesnikaskroničnommijeloičnom leukemijom (KML) te odraslihbolesnika s akutnom limfocitnom leukemi-jom (ALL) spozitivnimPhiladelphiakromo-somom(Ph+).LijekIclusigkoristiseiupacije-natakojinepodnosedasatinibilinilotinibiliimajubolestotpornunatelijekoveizakojesenastavak liječenja imatinibomnesmatraodgovarajućim.Takođersekoristiupacijena-tasgenetskommutacijomT315I,ukojih jebolestotpornanaliječenjeimatinibom,dasa-tinibomilinilotinibom. Iclusigjelijekzaliječenjerijetkihiteškihbolesti(„orphan“lijek)odobrenusrp-nju2013.godinecentraliziranimpostupkomdavanja odobrenja za stavljanje u prometlijeka za sve zemlje članice Europske unije.Navedeni lijek još nije dostupan na tržištuRepublikeHrvatske.

UsvojenapreporukazalijekoveKogenateBayeriHelixateNexGen

PRAC je na sjednici održanoj uprosincu 2013. godine zaključio da koristiprimjenelijekovaKogenateBayeriHelixateNexGen,kojisulijekovidrugegeneracijefak-

toraVIII,idaljenadmašujurizikeuprethodnoneliječenihbolesnikashemofilijomA. Ocjena PRAC-a pokrenuta je te-meljemrezultatastudijeRODIN,kaoipreli-minarnih trogodišnjih podataka EUHASS-a(European haemophilia safety and survei-llance system). Studija RODIN pokazala jeda je u prethodno neliječenih pedijatrijskihbolesnikashemofilijomAvećavjerojatnostod razvoja inhibitora faktoraVIIIuzprimje-nu lijekova druge generacije rekombinan-tnog faktoraVIII,ukoje seubrajaju lijekoviKogenateBayeriHelixateNexGen,negouzprimjenu lijekova treće generacije rekombi-nantnogfaktoraVIII.Povećanirazvojinhibi-tora faktoraVIIInijezabilježenuzprimjenudrugih lijekova s rekombinantnim faktoromVIIIilifaktoromVIIIizljudskeplazme. PRAC je ocijenio dostupne znan-stveneikliničkepodatke,uključujućipodat-keizstudijeRODINiEUHASS-a,tezaključiodaoninepotvrđujupovišenirizikodrazvojainhibitora faktoraVIIIpovezansprimjenomovih lijekova u prethodnoneliječenih bole-snikashemofilijomAuusporedbisdrugimlijekovima koji sadrže faktor VIII. Iako supostojećemjereminimizacijerizikaocijenje-neodgovarajućimaizaKogenateBayerizaHelixateNexGen te je potrebnonastaviti snjihovim provođenjem, PRAC je preporučiodaseudokumenteolijekuuvrsterezultatiizgorenavedenestudije. PreporukaPRAC-abitćeupućenaPovjerenstvu za humane lijekove (CHMP),kojećenasljedećojsjedniciusvojitikonačnoEMA-inomišljenjezasvezemlječlaniceEU-a.LijekoviKogenateBayer iHelixateNexGenodobrenisuukolovozu2000.godinecentra-liziranim postupkom davanja odobrenja zastavljanjeuprometlijekazasvezemlječlani-ceEuropskeunije. Detaljneinformacijeopreporuka-maPRAC-aizstudenogiprosinca2013.go-dinedostupnesunainternetskimstranicamaEMA-e, pod poveznicom www.ema.europa.eu.

•••••

f a r m a k o v i g i l a n c i j a


41

• Agencija za lijekove i medicin-ske proizvode (HALMED) donosi preporukePovjerenstvazaocjenurizikanapodručjufar-makovigilancije(PRAC)Europskeagencijezalijekove(EMA),učijemraduaktivnosudjelujuipredstavniciHALMED-a.

ZapočeladodatnaprocjenalijekaIclusig

PRAC je na sjednici održanoj uprosincu 2013. godine započeo dodatnu,dubinsku procjenu koristi i rizika primjenelijeka Iclusig (ponatinib) u liječenju leuke-mije.Ocjenaseprvenstvenoodnosinarizikodnastankakrvnihugrušaka ili začepljenjau arterijama ili venamakoja supovezana sprimjenomovoglijeka. Ustudenom2013.godineEMAjeocijenilanoveinformacijekojeukazujunatodasenuspojavevaskularneokluzijejavljajusvećomučestalošćunegoštojetozabilježenouvrijemedavanjaodobrenjazastavljanjeupromet lijeka Iclusig. Slijedom navedenog,ustudenomjedonesennizpreporukakakobi se umanjio navedeni rizik. Lijek Iclusignebisetrebaokoristitiupacijenatakojisuprethodnoimalisrčaniilimoždaniudarosimu slučajevima kada potencijalne koristi zapacijenta nadmašuju rizike primjene lijeka.Potrebno je procijeniti kardiovaskularni ri-zik svakog pacijenta te poduzeti mjere zaminimizaciju rizika prije početka i tijekomliječenjanavedenim lijekom.Upacijenata shipertenzijompotrebno jekontrolirati krvnitlak,aliječenjenavedenimlijekomusvakogpacijentapotrebno je trenutnoprekinutinaznakpojavezačepljenjauarterijamailivena-ma. Nastavnonanavedenepreporuke,ocijenjenojedajepotrebandodatnipregledodstranePRAC-akakobisedodatno istra-žilapitanjapovezanasrizikomodnastankakrvnihugrušakailizačepljenjauarterijamailivenamakojasupovezanasprimjenomovog

PreporukeizHALMED-a

Dr. sc. Viola Macolić Šarinić, dr. med., spec.

Sjednica PRAC-a u Londonu

Uloga metformina u liječenju karcinoma prostate•

Konzumacija kave različito utječe na karcinom jetre i pankreasa•

Peroralno vs. intravensko željezo nakon gornjeg gastrointestinalnog krvarenja•

Uloga vitamina D u upalnim bolestima crijeva•

Anemija kod upalnih bolesti crijeva•

Povezanost nealkoholne masne bolesti jetre i kolecistektomije•

Omjer površine jetre/abdomena: novi slikovni pretkazatelj prognoze ciroze•

Podjednako smanjenje GERB simptoma nakon prednje fundoplikacije od 180o i fundoplikacije po Nissenu•

Laparoskopska metoda bolja kod postoperativnih kila u medijalnoj liniji•

Urin/sediment urina dobar probir za kateterom uzrokovanu infekciju urotrakta kod trauma bolesnika u jedinici intenzivnog liječenja

•Terapija manjeg intenziteta Burkittovog limfoma u odraslih

•Faza II istraživanja ponatiniba u Ph+ leukemijama

•Rizik obolijevanja od raka među djecom rođenom nakon potpomognute oplodnje

•Je li moguća prevencija opstetričkih ozljeda analnog sfinktera?

•Postporođajna perinealna bol i gubitak krvi kod različitih tehnika epiziotomije

•Procjena međice i longitudinalna studija o postupcima šivanja razdora međice (PEARLS)

•Indukcija poroda Foleyevim kateterom ili prostaglandinom E2 - rezultati PROBAAT-P istraživanja

•Nova mikroRNA molekula smanjuje rast i metastatski potencijal stanica raka u plućima

•Radovi hrvatskih liječnika objavljeni u inozemstvu

n o v o s t i i z m e d i c i n s k e l i t e r a t u r e


44

jeftinidobropodnošljiv.Zbogovihsaznanjadanassutijekuvelikaistraživanjekojaprou-čavajuutjecajmetforminanapreživljenjepa-cijenataoboljelihodkarcinomadojke,pluća,mozga, uterusa, štitnjače, kože, pankreasa,krvnihstanicaikolorektalnogkarcinoma.(JClinOncol.2013;31(25):3069-75.)

Ana Roguljić, dr. med

•Konzumacija kave različito utječe na karcinom jetre i pankreasa •Nedavnoprovedenaistraživanjapokazala su da konzumacija kave smanjujerizik za nastanak najčešćega, hepatocelu-larnog karcinoma jetre, za čak 50%. Prematim istraživanjima konzumacija čaja, kave skofeinomilibezkofeinaznatnonepoveća-varizikzanastanakkarcinomagušterače,alismanjujerizikido50%,ovisnookoličinikojasekonzumira,zanastanakkarcinomajetre. Nirmala Bhoo-Pathy s Medicin-skogfakultetaSveučilištauUtrechtuizjavilajedarezultatistudijeokarcinomupankreasapodupirutezuAmeričkoginstitutazaistraži-vanjekarcinoma(AmericanInstituteofCan-cerResearch),tj.dajepremalodokazakojibiupućivalinapovezanostizmeđukonzumacijekaveipovećanjarizikazanastanakkarcino-mapankreasa. Njezino je istraživanje uključivalonekolikostudija,aprvajeodnjihuključivalaje865ispitanikaskarcinomomgušteračeukohortiod477312ispitanikaiz10europskihzemaljakojisupraćeni11,6godina.Ispitanicisupopunjavaliupitnikkojiseodnosionanji-hoveprehrambenenavike. Istraživalo seumedicinskimcen-trimauNjemačkoj,Francuskoj,Grčkoj,Italiji,Nizozemskoj, Švedskoj, Danskoj, Norveškoj,ŠpanjolskojiUjedinjenomKraljevstvu,akon-zumacijakavekretalaseizmeđu92ml/danu Italiji do900ml/danuDanskoj. Polovicaispitanika jekonzumirala kavuskofeinom,4%kavubezkofeina,34%oboje,a12%nijekonzumiralokavuuopće. Nakon završetka istraživanja nijepronađenaveza izmeđukonzumacijekave ipovećanjarizikazanastanakkarcinomapan-kreasa.Međutim, istraživanjekoje jepratiloodnoskonzumacijekaveirizikazanastanakhepatocelularnogkarcinoma(FrancescaBra-viisur.)pokazalojeredukcijurizikaza44%

(RR, 0,56; 95% CL: 0,42-0,75) te ovisnost odozi.Niskakonzumacija kave smanjuje rizikza28%(RR,0,72;95%CL:0,16-0,84),avećakonzumacijakavesmanjuje rizikodnastan-kakarcinomaido56%.Svakadodatnašalicakavesmanjujerizikza20%.KaoobjašnjenjeovogfenomenaponudilisuBraviisur.tezuoantioksidansimaidrugimmineralimaukavikojibimogliinhibiratiproceskarcinogenezeujetri.(ClinGastroenterolHepatol.2013;11(11):1486-92.)

Ana Roguljić, dr. med.

•Peroralno vs. intravensko željezo nakon gornjeg gastrointestinalnog krvarenja •Nevaricealnoakutnokrvarenjeizgornjegdijelagastroinestinalnog (GI) traktačestojepraćenoposthemoragijskomanemi-jomteječestproblemukliničkojgastroente-rološkojpraksi. KolegaBager P.izDepartmentofHepatology and Gastroenterology, AarhusUniversityHospital,Aarhus,Danska,publici-rao jeplacebo kontrolirano, kliničko rando-mizirano istraživanje da ispitaučinkovitostliječenja anemije preparatima željeza, kom-parirajućijednokratnuprimjenuintravenskogželjezastromjesečnimliječenjemperoralnimpripravcimaželjeza.Devedesetisedamjepa-cijenatasnevaricealnimakutnimkrvarenjemizgornjegGItraktauključenouovodvostru-koslijeporandomiziranokliničkoispitivanje.Ispitanicisupodijeljeniu3skupine:jednajeliječena jednokratnom dozom od 1000mgželjeza intravenski apliciranog, druga pero-ralnim pripravkom željeza 200 mg dnevnotijekom3mjeseca,atrećajedobivalaplace-bo.Sviispitanicipraćenisutijekomnaredna3mjeseca.Rezultatiovestudijesupokazalidasu4tjednaodpočetkaliječenjaprvedvijeskupineispitanikakojesuliječenebilointra-venskim ili peroralnim pripravkom željeza,imalesignifikantnovećurazinuhemoglobinau komparaciji sa skupinomkoja jedobivalaplacebo.Nakrajutromjesečnogliječenjabiojeudio ispitanikasanemijomznačajnovećiuskupinikojajedobivalaplacebo(P < 0,01)nego li u skupinama koje su liječene želje-zom. Rezultati istraživanja su također

•Uloga metformina u liječenju karcinoma prostate •Premanajnovijim istraživanjimametformin usporava progresiju karcinomaprostate. Mehanizam djelovanja ovog anti-dijabetikabio jedugovremenaenigma, a idanasjepredmetproučavanja.Znanstvenicismatraju da metformin vjerojatno indirek-tnoutječenasmanjenjerazineinzulinakojikanceroznastanicaunosiilidirektnonasta-ničnuproliferaciju,tj.apoptozu.Metforminjeaktivatoradenozinmonofosfatproteinkinaze(AMPK),aaktiviraniAMPKinaktiviraenzimekojisuodgovornizasintezumasnihkiselinaiproteina,asudjelujeiuprocesukarcinoge-neze.Većdugoseznadajeovajantidijabe-tikubikvitaran lijekpasekoristiu liječenjusindromapolicističnihovarija i nealkoholnemasnejetre,aretrospektivnokohortnoistra-živanjekoje suproveliMargel i suradnici sMedicinskogfakultetaSveučilištauTorontudokazalo jedausporavaprogresijukarcino-maprostate.Istraživanjejeobuhvatilo3837pacijenatakojisubilidijabetičari,asvreme-nom su razvili karcinom prostate. Srednjadobispitanikabilaje75godina,apraćenisu4,64godine.Nekiodtihispitanikakoristilisumetformin,anekidrugeantidijabetikepoputsulfonilureje, tiazolidindiona i inzulina. Oniispitanici koji su koristilimetformin nakonšto im je dijagnosticiran karcinom prostateživjelisudulje.Zasvakihdodatnih6mjese-citerapijemortalitetjebiosmanjenza24%.Kod onih ispitanika koji su liječeni drugimantidijabeticimanijeuočenosmanjenjespe-cifičnog,aniukupnogmortaliteta.Utvrđenojeidametforminnemakumulativanučinak,tj. njegova primjena prije dijagnosticiranjakarcinomaprostatenijeimalanikakavučinaknapreživljenje,alijeprimjenanakondijagno-zepokazalavisokuspecifičnost i smanjenjespecifičnogiukupnogmortaliteta.Rezultatiovog istraživanja otvorili su nove mnogo-brojne mogućnosti u liječenju karcinomaprostate, a metformin se počeo proučavatii udrugimstudijama. Jednomalo randomi-ziranoistraživanjepokazalojeipoboljšanjepreživljenja kod onih pacijenata koji imajukarcinom prostate, a nemaju dijabetes, alisupočelisuzimanjemmetformina.Danasserazmatra mogućnost uvođenja metforminakaoadjuvantneterapijekodliječenjakarcino-maprostate.Metforminbimogaobitiidealanlijekzasekundarnuprevencijujerjesiguran,

možesmanjiti frekvenciju relapsakodpaci-jenatasCrohnovombolestiukomparaciji splacebom(13%vs.29%,P = 0,06).Autoriovogpreglednogčlankazaključujudaje sve veći broj epidemioloških dokaza kojiukazuju na ulogu vitaminD deficinencije urazvojuupalnihbolesticrijeva tenanjegovutjecajna težinubolesti.Moguća terapijskaulogavitaminaDsvakakobitrebalabititemadaljnjihistraživanjakodpacijenatasupalnimbolestimacrijeva.(AlimentPharmacolTher.2013Nov17.doi:10.1111/apt.12553.[Epubaheadofprint])

Ivana Rosenzweig Jukić, dr. med.

•Anemija kod upalnih bolesti crijeva • Premadosadašnjim saznanjima,procjenjuje se da prevalencija anemije kodupalnihbolesticrijevavarirauširokomras-ponuod6-74%.Varijacijesuvjerojatnouzro-kovane razlikamaudefinicijianemije,prou-čavanompopulacijomiispitnomskupinom. KolegaHøivik MLsasuradnicimaiz Norveške, Department of Gastroentero-logy,OsloUniversityHospital,Ullevål,Oslo,tzv. the IBSEN study group, publicirala jeprospektivno-retrospektivno istraživanje saciljemodređenjaprevalencijeanemijeutre-nutno dijagnosticiranih bolesnika, te nakon1,5 i10godineprospektivnogpraćenjatihispitanika.Autorisuimalizaciljkompariratiprevalenciju anemije nakon desetogodiš-njeg trajanja bolesti, te procijeniti kliničkečimbenikepovezanesanemijomutrenutkudijagnosticiranja bolesti i daljnjeg praćenja.Novodijagnosticiranibolesnicisupalnimbo-lestima crijeva su uključeni u prospektivnokohortno istraživanje, te supraćeniu inter-valimaod1,5i10godina.Anemijajebilade-finiranapremaSvjetskojzdravstvenojorgani-zaciji.Odukupnon=756ispitanika(UC,ulce-roznikolitisn = 519andCD,Crohnovabolestn = 237),48,8%ispitanikasCD-omi20,2%sUC-omsubilianemičniutrenutkudijagnosti-ciranja(P < 0,001).Udiopacijenatasanemi-jomopadao je tijekomgodinapraćenjakodsvihispitanika,osimkodonihženskogspolakojisubolovaliodCrohnovebolesti.Nakon10godinapraćenjaporastaojerelativnirizikzaanemijukodsvihskupina,osimkodispi-tanicakojesubolovaleodulceroznogkoliti-sa.PovišenavrijednostCRP-abio jesnažanprediktorrizika.AutoriistraživanjanavodedajeanemijamnogočešćakodCrohnovebole-sti nego li ulceroznog kolitisa. Prevalencija

anemijesesmanjujetijekomtrajanjabolesti.Osobe ženskog spola s Crohnovom bolestiimajunajveći rizik zaanemiju.PovišenCRPnezavisnojepovezanspojavnošćuanemije.(AlimentPharmacolTher.2013Oct31.doi:10.1111/apt.12541.[Epubaheadofprint])


•Povezanost nealkoholne masne bolesti jetre i kolecistektomije •Za razlikuodbolestipovezanihs debljinom, čimbenici rizika za nealkohol-numasnu bolest jetre (NAMBJ) nisu dobrodefinirani. Kolega Ruhl CE sa suradnicimaizSAD-a,SocialandScientificSystems,Inc.,Silver Spring, Maryland, istraživao je pove-zanost žučnih kamenaca i kolecistektomijekodosobasNAMBJ-omuvelikojnacionalnojpopulacijskoj studiji. Ispitanici su uključe-niu istraživanje izameričkebazepodatakatijekom razdoblja od 1988-1994. godine,kolelitijaza je verificirana ultrasonografski,a na temelju ultrazvučnih videozapisa uči-njenajeprocjenazapostojanjeNAMBJ-a.Uistraživanjesuuključenan=12232ispitanikabezvirusnoghepatitisa ili značajnogunosaalkohola.Prevalencijažučnihkamenacabilaje 7,4%, kolecistektomije 5,6%, a NAMBJ-a20,0%. Ispitanici koji su kolecistektomiraniimalisuvećuprevalencijuNAMBJ-a(48,4%)od onih s kolelitijazom (34,4%) ili bez nje(17,9%) (P<0,01). Autori istraživanja navodepovezanostNAMBJ-askolecistektomijom,alineiskolelitijazom,štonavodinazaključakdasamaoperacijazasebe,kolecistektomija,možebitičimbenikrizikazaNAMBJ.(AmJGastroenterol.2013;108(6):952-8.)


•Omjer površine jetre/abdomena: novi slikovni pretkazatelj prognoze ciroze • Anegdotalno se govori kako jeveličinajetrevažnauprocjeniprognozebo-lesnikasterminalnimstadijemnjezinazata-jenja.Međutim,štokažuznanstvenidokazi? KolegaCross TJsasuradnicimaiz


pokazalikakojeintravenskiapliciranoželje-zo bilo najučinkovitiji način liječenja gledepunjenja dovoljnih količina rezervi željeza.Autori istraživanja zaključuju da je terapi-jaželjezomučinkovita ipotrebitauanemijinakon nevaricealnog akutnog krvarenja izgornjegdijelaGI trakta.Načinprimjenesu-plemenataželjezamanjejebitangledepo-rasta razine hemoglobina u krvi. Međutim,potrebno jenaglasitida sezaliheželjezauorganizmu mnogo učinkovitije pune intra-venskimnačinomprimjeneželjeza, teda jeovajputprimjeneželjezasuperioranuodno-sunaperoralnepreparateželjeza.(AlimentPharmacolTher.2013Nov19.doi:10.1111/apt.12556.[Epubaheadofprint])


•Uloga vitamina D u upalnim bolestima crijeva • Vitamin D se tradicionalno po-vezujeskoštanimmetabolizmom,auzadnjevrijeme raste broj spoznaja glede njegovaimunološkogučinkatejesvevišefokusno-vijihistraživanja.KolegaMouli VPsasurad-nicimaizIndije,DepartmentofGastroentero-logy,AllIndiaInstituteofMedicalSciences,NewDelhi,publicirao jepregledničlanakoulozivitaminaDkodupalnihbolesticrijeva.Proveojeiscrpnopretraživanjebazepodata-kaPubMed,koristećiključneriječi„Crohnovabolest“,„ulceroznikolitis“i„vitaminD“.Re-zultatipretraživanja ianalizestudijasupo-kazalidajedeficijencijavitaminaDčestakodupalnihbolesticrijevaurasponuod16-95%,uključujući i one s novootkrivenombolesti.Znanstvenidokazipodupiruimunološkuulo-guvitaminaDkodupalnihbolesticrijeva.Uslučajuanimalnihmodela,deficitvitaminaDpojačavaosjetljivostnadekstrannatrijevsul-fatkolitis,dok1,25(OH)2D3ublažavatakavkolitis. Jedna prospektivna kohortna studijaje pronašla da snižena razina vitamina Dpovećava rizik od pojavnosti Crohnove bo-lesti.Ograničenipodacigovoreuprilogpo-vezanostiniskerazinevitaminaDipovećaneaktivnostibolesti,posebnoCrohnovebolesti.TakođerjednavelikakohortnastudijanavodidajedeficijencijavitaminaD(<20 ng/mL)po-vezanaspovećanimrizikomodoperativnogliječenja Crohnove bolesti (OR 1,8, 95% CI1,2-2,5)iulceroznogkolitisa(OR2,3,95%CI1,7-3,1).Jednarandomiziranakliničkastudijanavodidaprimjena vitaminD suplemenata


45



46

pitalizacijeidužineboravkaubolnici,objavilisuautoriučasopisuAnnalsofSurgery.Uče-stalostiozbiljnostdisfagijebilajeznačajnomanja nakon 180o laparoskopske prednjefundoplikacije nego nakon laparoskopskeNissenovefundoplikacije,alinijebilorazlikeizmeđuučestalostiitežinežgaravice,učesta-lostiregurgitacije(povraćanja),korištenjain-hibitoraprotonskepumpeilistopedilatacija,odnosnoreoperacija. No, nadutost zbog crijevnih pli-nova, ‘vjetrovi’, i nemogućnost podrigivanjabili su prisutni kod značajno manjeg brojabolesnikaliječenihprednjom180ofundopli-kacijom nego Nissenovom fundoplikacijom.Rezultati su slični za 347 pacijenata s petgodinapraćenja, te za335bolesnika spra-ćenjemutrajanjudo10godina.Nakonjedneipetgodinanijebilonikakverazlikeizmeđuoperacijskogpristupaubrojupacijenatakojisubilizadovoljnisamimishodomoperacije,stopomzadovoljstvaopćenito,spremnostinapotencijalnoponovnuoperacijukaoiposto-takpacijenata sblagimsimptomima ili beznjih. Randomizirana studija iz Adelaide, za-jednosa‘sestrinskom’studijomsasjedištemu Nizozemskoj, izravno će usporediti parci-jalne fundoplikacije od180o i 270o, navodeautoriovestudije.Ovaistraživanjadatćeko-načanodgovornapitanjejeliparcijalnafun-doplikacijaod180oili270okirurškametodaizborazaGERB.Parcijalnafundoplikacijaod180onudiprednostizatrajnurekonstrukcijugastroezofagealnog ventilnog mehanizma,kontrolu žgaravice i povraćanja, bez rizikaodrazvojanepoželjnihnuspojavavezanihzaNissenovufundoplikaciju,kaoštosudisfagijai nadimanje (napuhavanje), objašnjavaTrad(GeorgeWashingtonUniversity,Washington,SAD).No,Tradpreferiradrugipristupzabo-lesnike–premanjegovuiskustvutransoral-nafundoplikacijabezincizije(transoralinci-sionlessfundoplication-TIFpostupak),kadasekoristiuodabranojskupinibolesnikasma-limhijatalnimkilama(aksijalnavisinamanjaod2cm),vrlojeučinkovitaisigurnaalterna-tiva. Trad će izvijestiti o rezultatimamulti-centričnerandomiziranestudijeTIFmetodeuusporedbisinhibitorimaprotonskepumpeu narednom razdoblju. Fisichella (LoyolaUniversityMedicalCenteriStritchSchoolofMedicine,Maywood,Illinois,USA)kojiuprav-ljatamošnjimSwallowingcentrom,ponudioje sljedećuprimjedbu. Iskustvo australskihkirurgavrlojerazličitoodameričkih.Dokjeparcijalna fundoplikacija od 180o pokazalaodličnerezultateurukamaAustralaca,rezul-tatiisteoperacijemanjesudosljedniuSAD-u i rijetkosemogu takoponoviti. Jedanodzaključakamogaobibiti,akosepretpostavida subolesnici jednakog statusa sobzirom

naGERB,dajebitnarazlikautomekakoseprovodipostupak.(AnnSurg.2013;257:850-9.)

Dr. sc. Goran Augustin, dr. med.

•Laparoskopska metoda bolja kod postoperativnih kila u medijalnoj liniji •Medijalne incizijske (postopera-tivne)kilenajboljeserješavajulaparoskopski,umjesto metodom otvorene hernioplastikerezultatisurandomiziranešvedskestudije.Utojstudijibilojeznatnovišepostoperativnihkomplikacijavezanihzaoperacijskuranukodotvorenogpristupakojiproduljujepostope-racijskioporavak,objašnjavajuRogmarkisur.(SveučilišnabolnicaSkane,Malmo,Švedska). Iakojekvalitetaživotajednakodo-brouspostavljenauobjeskupinevećnakonosamtjedana,autoriipakpreporučujulaparo-skopskeoperacijesobziromnaboljekratko-ročneishode.Incizijske(postoperativne)kilenastajunakon11%do20%medijalnihlapa-rotomija,artesekilerješavajuikodotvorenei laparoskopske rekonstrukcije s mrežicom,što jedanasstandard.Rogmark isur.uspo-redilisupostoperativnuboltritjednanakonoperacije, kvalitetu života, oporavak i kom-plikacijekod66bolesnikasincizijskomkilomumedijalnojlinijikojisubilirandomiziraniulaparoskopskuintraperitonealnu(onlay)teh-nikuidrugih69kojisupodvrgnutiotvorenojmetodis retromuskularnim(sublay)postav-ljanjemmrežice. Nešto više od polovice bolesnika(52%)imalojesamojedankilniotvor,dokje12%imaločetiriilivišekilnihotvoranamje-stuprethodneincizije.Medijanširinedefekta(5cm)imedijanveličinepostavljenemrežice(300cm2)bilisujednakiuobjeskupine.Iakoseukupnekomplikacijenisurazlikovaleizme-đudvijuskupina,učestalostinfekcijakirurškerane bila je značajno veća nakon otvoreneu nego laparoskopske rekonstrukcije (23%prema1,5%,p<0,001),objavilisuautoriovestudijeučasopisuAnnalsofSurgery.Kvalite-taživota,procijenjenapremaSF-36obrascu,nijeseznačajnorazlikovalaizmeđuskupina,ali osam tjedana nakon operacije analizapodljestvicama fizičke funkcije, fizičkihmo-gućnosti,mentalnogzdravlja i tzv. ‘physicalcomponentscore’govorilisuznatnoupriloglaparoskopskemetode.Vrijednostivizualno-

VelikeBritanije,DepartmentofHepatology,The Royal Liverpool Hospital, Liverpool,publicirao je istraživanjeo tomemože li seomjerpovršinejetreiabdominalnepovršinesasigurnošćuupotrijebitikaoprediktormor-talitetakodterminalnogstadijazatajenjaje-tre.Uretrospektivno-prospektivnukohortnustudiju po dizajnu, uključeni su ispitanici sterminalnimstadijemzatajenjajetre.Svimis-pitanicimaizračunatjeomjerpovršinejetrespovršinomabdomena,tzv.LAARomjer(engl.livertoabdominalarearatio)premaformuli:{LAAR=[površinajetre(cm(2))/abdominalnapovršina (cm(2) )] × 100}. U istraživanje jeuključenoN=316 ispitanika, od čega je njih158zadovoljilosveinkluzijskekriterije;63%biloihjemuškogspola.Rezultatistudijesupokazalidaovajomjerpovršinejetreiabdo-menapredstavljanovuparadigmuovebole-sti tedapredstavljaprognostičkutočnostsrazlikomod2godineuodnosunakompjuto-riziranutomografiju.(AlimentPharmacolTher.2013;38(11-12):1385-94.)


•Podjednako smanjenje GERB simptoma nakon prednje fundoplikacije od 180o i fundoplikacije po Nissenu • Prestanak/smanjenje simptomagastroezofagealne refluksne bolesti (GERB)slična je nakon laparoskopske prednje fun-doplikacije od 180o i fundoplikacije po Ni-ssenu, rezultati su sistematskog pregleda imeta-analize. Pacijenti koji su podvrgnutiNissenovoj fundoplikaciji imali su više ne-ugodnih nuspojava s kojima su se moraliaktivnobavitinakonoperacije.Otprilike5%bolesnika s GERB-om u konačnici zahtijevakiruršku intervenciju, objašnjavaju Broed-ers isur. (UniversityofAdelaide,Woodville,SouthAustralia,Australia).Trenutnirezultatipodupiru korištenje prednje fundoplikacijeod 180o za kirurško liječenje GERB-a u ne-selekcioniranoj populaciji bolesnika. Autorisuuanalizuuključiliosampublikacijaodpetizvornihrandomiziranihkontroliranihstudijasusporedbomgorenavedenedvijemetodelaparoskopskimpristupomkod458bolesnikas najmanje šestmjeseci praćenja. Jednogo-dišnjiishodiza448bolesnikapokazalisudanema razlike izmeđupristupa sobziromnatrajanjeoperacije,komplikacijetijekomhos-

i14 infekcijumokraćnihputevapremaCDC(CentersforDiseaseControlandPrevention)definiciji. IstraživačitvrdedaosjetljivostUAza infekcije mokraćnih puteva prema CDCdefinicijiiznosi100%,aspecifičnost65,1%.Pozitivna prediktivna vrijednost iznosila je15,5%.Važnoje,kažuautori,dajenegativnaprediktivna vrijednost UA za infekcije mo-kraćnihputeva100%-tna. Negativnu prediktivnu vrijednostUA za predviđanje negativne urinokultureiznosi98,6%.Ovirezultatipokazujudajekodtraumabolesnikaukirurškojjediniciintenziv-nenjegenegativanUAdobarnačindasebrzoisključemokraćniputevikaouzrokpovišenetemperature.Tomožeeliminiratipotrebuzaurinokulturom kodmnogih pacijenata i po-moćidasesuzemogućnostiuzrokatefebril-nosti.Akoseuzmenjihovpregledbolesnika,kod 61%bi urinokultura bila nepotrebna–tvrdeautori-odnosnonebibilarađenajerjenalazbionegativanUA,štopovlačizasobomda je daljnja analiza urotrakta nepotrebna.Jedandioovihpodatakaizvornojepredstav-ljenustudenomprošlegodinenasastankuWestern Surgical Association u ColoradoSpringsu,Colorado,SAD. Iako su priznali ograničenja svoj-stvena retrospektivnoj studiji, autori kažudaovipodaciopravdavajukorištenjeUAkaoprobirazaotkrivanjekateteromuzrokovanihinfekcijatijekomlaboratorijskeobradefebril-nogstanjatraumabolesnikaukirurškimjedi-nicamaintenzivnogliječenja.AkojeUApozi-tivan,urinokulturabitrebalabitiučinjenadaseutvrdipostojiliinfekcijamokraćnihputevaiodredilabakterijskiuzročnikkao iantibio-gramzaciljanoliječenje.AkojeUAnegativaninepostojedrugenaznakeilisumnjedain-fekcijapotječeizurina/urotrakta,liječnikvrlobrzomoženastavitidijagnostikukaodaurinnijeizvorinfektivnefebrilnosti.(JAmCollSurg.2013;217:162-6.)


•Terapija manjeg intenziteta Burkittovog limfoma u odraslih • Burkittov limfompoznat je kaoagresivanlimfomB-staničnepopulacije,kojisejavljaudjeceiodraslihiuglavnomjeiz-lječiv uporabom intenzivnih i toksičnih ke-moterapeutika.Postojećiprotokolimanjesu


analogne skale boli, ograničenje kretanja iumor nisu se razlikovali između skupina, asličanjeomjerpacijenatausvakojgrupikojisuprestalikoristitianalgetiknakon10danai 23 dana nakon operacije.Nije bilo razlikemeđuskupinamasobziromnastopureope-racijailikozmetskogrezultata.Autoristudijepodsjećaju da je kirurgija incizijskih (posto-perativnih kila) imala lošu reputaciju, kojajeuvelikepoboljšanauvođenjemoperacijasmrežicomtijekomposljednjadvadesetljeća.Uzpovećanopreživljavanjenakonoperacijazloćudnihtumoraprobavnogtrakta,svevišećesepacijenatamoratirekonstruiratimreži-com.IakoRogmarkisur.dajuprednostlapa-roskopskim operacijama u većini slučajeva,kažudapreporučajuotvorenuoperacijukodpacijenatasvelikimkilnimotvorimakojiza-htijevajuvelikurekonstrukcijutrbušnogzidas odstranjenjem kožnog ožiljka ili atrofijekože,ilikadočekujuizbočenjenisulirektusi(m.rectusabdominis)približeniumedijalnojliniji.(AnnSurg.2013;258:37-45.)


•Urin/sediment urina dobar probir za kateterom uzrokovanu infekciju urotrakta kod trauma bolesnika u jedinici intenzivnog liječenja • Negativan urin/sediment urina(urinalysis-UA)pouzdanoisključujekatete-romuzrokovaneinfekcijemokraćnogsustavau febrilnih trauma bolesnika u jedinicamaintenzivnogliječenja,navodiseuretrospek-tivnojstudijiobjavljenojuučasopisuJournalofAmericanCollegeofSurgery.Ovojeprvastudijakojajepokazalakorisnostanalizeuri-nauovojpopulacijibolesnika,tvrdeStovallisur.(UniversityofColoradoSchoolofMedici-ne,Denver,Colorado,SAD).Onisupregledalisvetraumapacijenteusvojojkirurškojjedini-ci intenzivnogliječenjakojisuimalitempe-raturuvećuod38,0oC,urinarnikateter,UAi urinokulturu tijekom kalendarske godine2011.Autorisuanalizirali232UAkod112bo-lesnika,odkojihsutričetvrtinebilimuškarci.Od232uzetaUA,90jebilopozitivno(38,1%).Odtih90imaloje19pozitivnuurinokulturu


51

učinkoviti i imajuvišeneželjenihnuspojavauodraslihipacijenatasimunodeficijencijom,negoudjece. U studiji Dunleavyja i suradnikaistraženjeučinakterapijemanjegintenziteta,kojasesastojalaodinfuzijeetopozida,dok-sorubicina te ciklofosfamida s vinkristinom,prednizonomirituksimabom(EPOCH-R)kodpacijenata s netretiranim Burkittovim lim-fomom. TestiranasudvaEPOCH-R režima:standardna,dozomprilagođenakombinacijau HIV negativnih pacijenata (DA-EPOCH-Rskupina)iniskodoznakratkotrajnakombina-cijasduplomdozomrituksimabakodHIVpo-zitivnihpacijenata(SC-EPOCH-RRskupina). Od 30 tretiranih pacijenata 19 ihjebilouskupiniDA-EPOCH-R,a11uskupi-ni SC-EPOCH-RR. Medijan dobi pacijenataiznosioje33godine,40%ihjeimalobolestumjerenogrizika,a10%visokorizičnubolest.Primarnitoksičnidogađaji,vrućica ineutro-penija,zabilježenisutijekom22%ciklusaDA-EPOCH-Rtretmanaitijekom10%SC-EPOCH-RRprotokola.Sindromlizetumorajavioseujednogpacijenta,anijezabilježenanitijednasmrtpovezanasterapijom. Medijani kumulativnih doza dok-sorubicin-etopozidaiciklofosfamidaprimije-njenihuSC-EPOCH-RRprotokolubilisu47%i57%nižiodonihadministriranihuDA-EPO-CH-Rskupini.Sprosječnimrazdobljempra-ćenjaod86mjeseciuskupiniDA-EPOCH-Ri73mjesecauskupiniSC-EPOCH-RR,stopeoslobođenostiodprogresijebolestiisveuku-pnopreživljenjebilesu95%i100%uskupiniDA-EPOCH-Ri100%i90%uSC-EPOCH-RRskupini. Nijedan pacijent nije preminuo odBurkittovoglimfoma. U ovoj prospektivnoj studiji tre-tmanniskogintenzitetabazirannaEPOCH-Rprotokolu pokazao se visoko učinkovitim uliječenjuodraslihsasporadičnimBurkittovimlimfomomiliBurkittovimlimfomomudruže-nimsimunodeficijencijom.(NEnglJMed.2013;369:1915-1925.)

Ana Tečić Vuger, dr. med.

•Faza II istraživanja ponatiniba u Ph+ leukemijama •Ponatinibjepotentanoralniinhi-bitortirozinkinaze,nemutiranogimutiranogBCR-ABL,uključujućiiBCR-ABLsmutacijomtreonin u izoleucin na lokaciji 315 (T315I),koja je refraktorna na inhibitore tirozin ki-

•Rizik obolijevanja od raka među djecom rođenom nakon potpomognute oplodnje •Oduvođenjainvitrofertilizacije1978.svakejegodinerastaoudiodjecero-đenenakonpotpomognuteoplodnjeidanasbrojka iznosipreko5milijuna.Nekeperina-talne komplikacije, poput niske rodne teži-ne,prematurnostiisličnodobrosupoznate.Međutim,nedostajepodatakaorijetkim,alivažnim zdravstvenim ishodima, poput mo-gućnosti povećanog rizika od raka. Otpri-je suprepoznati razlozi za takvuhipotezu,poput izmijenjenihepigenetskihobrazacauljudskomzametku,krviizpupkovineiposte-ljicama, nakon asistiranog začeća. Potrebnisu, međutim, točniji, na populaciji baziranipodacioincidenciji.VelikomstudijomuBri-tanijiuspoređenisupodacisvedjecerođeneizmeđu1992. i2008.nakonpotpomognuteoplodnje, s podacima Nacionalnog registradječjihtumoraUjedinjenogKraljevstva,kakobiseutvrdiobrojdjecekodkojesetumorra-zvioprije15.godineživota. Stope oboljenja istraživane ko-horte uspoređene su s onima u populacijiu istomvremenskomrazdoblju,uzdodatnustratifikacijupremadobiutrenutkupostav-ljanjadijagnoze,premaspolu, rodnoj težini,višeplodnojtrudnoćiiporodu,dobiroditelja,tipupostupka asistiranog začeća, te uzrokuroditeljskeneplodnosti.Kohortasesastojalaod106013djecerođenenakonasistiranogzačeća. Prosječno trajanje praćenja bilo je6,6godina.Sveukupnojeuočeno108sluča-jeva raka (u usporedbi s očekivanih 109,7).Potpomognuta oplodnja nije se pokazalapovezanom s povećanim rizikom od leuke-mija,neuroblastoma, retinoblastoma, tumo-rasredišnjegživčanogsustava,bubrežnihilitumorazametnihstanica.Udruženajespo-većanimrizikomhepatoblastomairabdomi-osarkoma,gdjesehepatoblastomrazviou6djece,arabdomiosarkomunjih10.Povećanrizik hepatoblastoma najčvršće je vezan uznisku rodnu težinu. Dakle, nema porasta usveukupnomrizikuodrakauovojpopulaciji.Zabilježenisupovećanrizikhepatoblastomairabdomiosarkoma,noapsolutnirizicisuma-leni.(NEnglJMed.2013;369:1819-1827.)

Ana Tečić Vuger, dr. med.


naze.Poduzetajefaza2studijeponatinibakodpacijenataskroničnommijeloičnomle-ukemijom(CML)iakutnomlimfoblastičnomleukemijom s pozitivnim Philadelphia kro-mosomom(Ph+ALL).Uključenoje449inten-zivno pretretiranih pacijenata s CML-om iliPh+ALL-omsrezistencijomilineprihvatljivimnuspojavamanadasatinib inilotinib, ilikojisu imaliBCR-ABLT315Imutaciju.Ponatinibjeadministriranuinicijalnojdoziod45mgje-danputdnevno.Prosječnorazdobljepraćenjaiznosilo je 15mjeseci.Od 267 pacijenata sCML-omukroničnojfazi,56%jeimaloglavnicitogenetičkiodgovor (51%s rezistencijom/neprihvatljivim nuspojavama na dasatinib/nilotinibi70%sT315Imutacijom),40%ima-lojekompletancitogenetičkiodgovor(40%i66%uobjepodgrupe)i34%imalojeglavnimolekularniodgovor(27%i56%upodskupi-nama). ReakcijesupromatraneneovisnooosnovnomstatusumutacijekinaznedomeneBCR-ABL ibilesutrajne:procijenjenastopaneprekidnogglavnogcitogenetskogodgovo-raodbarem12mjesecibilaje91%-tna.NijedetektirananitijednamutacijaBCR-ABLkojanosirezistencijunaponatinib.Među83pa-cijentaufaziakceleracijeCML55%jeimaloglavni hematološki odgovor, a 39% glavnicitogenetski odgovor. Među 62 pacijenta ublastnojfaziCML31%ihjeimaloglavnihe-matološkiodgovor,a23%glavnicitogenetskiodgovor.Od32pacijentasPh+ALL-omimaloje41%glavnihematološkiodgovor,a47%glavnicitogenetskiodgovor.Uobičajenenus-pojavebilesutrombocitopenija(u37%paci-jenata),osip(34%),suhakoža(32%)iabdomi-nalnabol(22%).U9%pacijenatazamijećenisuozbiljniarterijskitrombotski incidenti,za3%njih smatra seda suvezaniuz terapiju.Ukupnoje12%pacijenataprekinulotretmanzbogodređenihneželjenihnuspojava.Nave-denirezultatiosiguravajuzaključakoponati-nibukaolijekuznačajneantileukemijskeak-tivnostiuraznimkategorijamastadijabolestiistatusamutacije.(NEnglJMed.2013;369:1783-1796.)

Ana Tečić Vuger, dr. med. ••••••••••••


53

•Je li moguća prevencija opstetričkih ozljeda analnog sfinktera? • Katariina Laine i suradnici izDepartment of Obstetrics and Gynecology,Ullevål,OsloUniversityHospital,Oslo,Nor-veška,istražilisupromjeneincidencijeopste-tričkihozljedaanalnogsfinktera(engl.obste-tricanal sphincter injuries,OASIS)unordij-skim državama (Danska, Finska, Norveška iŠvedska),kaoimeđurodilištimauNorveškoj.Uretrospektivnustudijusuuključenisvivagi-nalniporođaji(n=574175)iznacionalnihre-gistaraspomenutečetiridržaveurazdobljuod2004.do2010.godine. Tijekom istraživanog razdobljabilajeincidencijaOASIS-auFinskojzamjet-no niža (0,7-1,0%) nego u ostale tri nordij-ske države (2,3-4,2%). Značajno i stalnosmanjivanje incidencijeOASIS-azabilježenojesamouNorveškoj (s4,1%2004.na2,3%2010.,p<0,001).OnojenastalouNorveškojsimultano s uvođenjem nacionalnog pro-gramapoboljšanjatehnikaporađanjakojemjeciljupravobiosmanjenje incidencijeOA-SIS-a.Tajintervencijskiprogramsastojaoseodsljedećihkoraka:1) jedna rukaprimalje/opstetričarausporavaporađanjefetalnegla-vice,2)istovremenodrugarukaštitimeđicu,3)rodiljanetiskadokglavicaizbočujeinapi-njemeđicu,te4)epiziotomijaseizvodisamouzindikaciju.OscilacijeuincidencijiOASIS-ameđurodilištimauNorveškojbilesuznačaj-ne,strostrukomrazlikomizmeđurodilištasnajnižominajvišomincidencijom.Uzaključ-kuseističedaseOASISmožeznačajnopre-venirati, štopokazuje rapidno i trajno sma-njivanjeincidencijeOASIS-anakonuvođenjaprogramaperinealneprotekcijeuNorveškoj.(ActaObstetGynecolScand.2013;92:94-100.)

Matija Prka, dr. med.•••••••••••••••

•Procjena međice i longitudinalna studija o postupcima šivanja razdora međice (PEARLS) •Perinealnatraumakaoposljedicaporoda,nažalostpogađamilijuneženaširomsvijetausvakomtrenutku.Radištopotpuni-jegrazumijevanjaovogproblemaoformljenjetzv.PEARLSprogram,studijaranedetekci-jeperinealnetraumeilongitudinalnastudijanjenogkirurškogzbrinjavanja.Cilj jetakvogprograma ne samo pravovremena dijagno-stika raznovrsnih, do sada često podcjenji-vanih lezija perineuma već i unapređivanjematernalnog stanja tijekom inakonporodapomoću multiprofesionalnog programa.Istraživanje, koncipirano kao randomiziranokontroliranoistraživanje,predvodiojeKha-ledIsmail,aukupnoje3681ispitanica,izne-kogod22britanskihrodilištasverificiranomozljedomperineuma2. stupnja,podvrgnutaistraživanju. Skupine su randomizirane nanačin, da zbrinjavanjemeđice bude ili brzonakonporoda (skupinaA) ilikasno (skupinaB).Ishodiunutarsvakeskupineprocjenjivanisuprijebilokakveintervencije(faza1),nakonintervencijegrupiA(faza2)igrupiB(faza3).Fokusiranjemnafazu2,daklenapacijenticekojesukirurškizbrinuteubrzonakonporoda,primarni cilj bio je detektirati ukupni udioženakojeidaljepateodbolovatijekomsje-denjailihodanja10do12danapostpartal-no.Sekundarniciljeviistraživanjateskupineodnosilisusena:upotrebuanalgetika10do12danapostpartum,potrebuzaodstranje-njemšava,trajanjedojenjaieventualnopo-stojanjeperinealneinfekcije.Praktičnemjerezahtijevaju primjenu medicine utemeljenenadokazimausvakodnevnukliničkupraksu!Prof. Ismail nije našao statistički značajnurazlikuizmeđuboliuzrokovanesjedenjemilihodanjem10do12danapostpartalno,nore-zultatinedvojbenodokazujupotreburanijegkirurškogzbrinjavanjaperinealnetraume,po-sebiceradiprevencijeinfekcijeiskidanjašavi.AutoriporučujukakojePEARLSprvarando-miziranakontroliranastudijakojaprocjenjujeefekteuvođenjatzv.medicinezasnovanenadokazimauliječenjuperinealnetraume.(BMCMed.2013.)

Dr. sc. Ingrid Márton, dr. med. ••

•Indukcija poroda Foleyevim kateterom ili prostaglandinom E2 - rezultati PROBAAT-P istraživanja •UrujanskombrojuEuropeanJour-nalforObstetrics,GynecologyandReproduc-tiveBiologyobjavljenisurezultatitzv.PRO-BAAT-Pistraživanja.Radisevrlozanimljivom,konstruktivnomistraživanjuinadasveupora-bljivomusvakodnevnojkliničkojpraksi.Ciljistraživanjabiojeistražitisigurnostprimjeneiusporeditiefikasnostdvijurazličitihmetodaterminske indukcije poroda: transcervikal-nom insercijom Foleyevog katetera, ili pri-mjenomvaginalnogprostaglandinskoggelaE2. Studija je dizajnirana kao prospektivno,randomizirano istraživanjeprovedenoupetbolničkih ustanova u Nizozemskoj. Uvjetiistraživanja bili su dobro definirani: jedno-plodna trudnoća, ploduzdužnoglavom, in-taktniplodoviovoji, imaturnicerviks,odno-snonepovoljanBishopbodovniindeks(score,op.pr.),isključenastanjanakoncarskogreza.Ispitanicesurandomiziranepomoćuweb-di-zajniranogaplikacijskogsistemazaindukcijuporodabiloinsercijom30mlFoleyevogka-tetera ili aplikacijom sporootpuštajućeg 10mgvaginalnogE2prostaglandinskoggela,uodnosu1:1.Analiziraniprimaranishodistra-živanjajestprocjenabrojaporodadovršenihcarskimrezovimauobjeskupine.Sekundar-nicilj istraživanjabiojeutvrditieventualnopostojanje razlike u maternalnom i neona-talnommorbiditetu,teprocijenitivrijemeodintervencijedoporoda. Istraživanjemjeobuhvaćenouku-pno226rodilja,odkojihjeunjih107zapo-četa indukcijaporodaFoleyevimkateterom,aunjih119prostaglandinomE2.Učestalostcarskih rezova izmeđudvije skupine bila jepotpuno upotrebljiva (20% versus 22%; RR0,90).Sekundarni ciljevi istraživanjanisuserazlikovali između uspoređivanih skupina.Takođernijeuočennikakavznačajnijiporastmaternalnog ili neonatalnog morbiditeta.Meta-analizajeukazalanaznatnousporedi-vuučestalostcarskihrezovaizmeđuskupina,aliznatnomanjibrojevidentiranihslučajevahiperstimulacije u skupini indukcije Foleye-vimkateterom. U zaključku grupa autora navodikako,unatočrelativnomalenojpromatranojgrupi,nisunašlistatističkiznačajnurazlikuu


•Postporođajna perinealna bol i gubitak krvi kod različitih tehnika epiziotomije •Postojemišljenjada tehnika la-teralneepiziotomijeuzrokujevišepostporo-đajneperinealneboli igubitkakrviuuspo-redbistehnikamamedijaneimediolateralneepiziotomije.Kathrine FodstadisuradniciizDepartment of Obstetrics and Gynecology,Ullevål,OsloUniversityHospital,Oslo,Nor-veška,istražilisupovezanostpostporođajneperinealneboliigubitkakrvimeđurazličitimtehnikamaepiziotomije. Kliničkaprocjenaepiziotomijeuči-njenajeuprvatridanaposlijeporođajana300pacijentica.Tehnikeepiziotomijeklasifi-ciranesuudaljenošćutočkeincizijeod6hnaintroitusu umilimetrima (točka incizije kodmedijane imediolateralne±3mm,akod la-teralne≥10mmod6hnaintroitusu),tekutomepiziotomijepremasredišnjojsagitalnojlinijiu stupnjevima (kodmedijane 0°-25°, a kodmediolateralneilateralne45°-60°odsrediš-njesagitalnelinije).Perinealnabolvrednova-najevizualnomanalognomljestvicomprvogpostporođajnogdana.Gubitakkrviizračunatje iz medicinske dokumentacije. Nije pro-nađena razlika između tehnika medijane,mediolateralne i lateralne epiziotomije uperinealnojboliprvogpostporođajnogdana(p=0,74), kao ni gubitku krvi (p=0,38). Kutmediolateralneepiziotomijebio jeznačajnomanji nego kut kod lateralne epiziotomije(p<0,005).Liječnicisuradilidužeepiziotomijenegoprimalje (p<0,005),alikutepizotomijenijebiorazličitmeđuprofesijama(p=0,075).U zaključku autori kažu da nije pronađenarazlikaupercepcijiperinealneboliprvogpo-stporođajnogdana,teprocijenjenomgubitkukrvimeđu istraživanim tehnikamaepizioto-mije.(IntUrogynecolJ.2013;24:865-72.)

Matija Prka, dr. med.•••••••••


55

efikasnosti i sigurnosti indukcije poroda iz-međupromatranih skupina.Meta-analiza jetakođerpotvrdilausporedivbrojcarskih re-zovaizmeđudvijuskupinairazmjernomanjibrojhiperstimulacijauterusauskupiniukojejeindukcijazapočelaFoleyevimkakaterom.(EJOG.2013;(1):137-145.)

Dr. sc. Ingrid Márton, dr. med.

•Nova mikroRNA molekula smanjuje rast i metastatski potencijal stanica raka u plućima • Danas znamo za preko tisućuraznihmikroRNAilimiRNAmolekulauljud-skom organizmu koje imaju važnu ulogu upatogenezi raka. Njihova je funkcija vezatise na molekulu glasničke RNA ili mRNA itime potaknuti njezinu razgradnju, čime se


56

novumikroRNAmolekulumiRNA-487bkojaposjeduje tumor supresorsko djelovanje. Unjihovominvitromodelu,spomoćukojegsupromatrali utjecaj duhanskog dima na nor-malan humani respiratorni epitel i stanicekarcinomapluća,detektiralisusignifikantnosmanjenuekspresijumiRNA-487b.DaljnjomanalizomotkrilisudajeupravotamikroRNAodgovorna za post-translacijsku regulacijuekspresije mnogih protoonkogena, kao štosu MYC i KRAS. Represija miRNA-487b ukorelaciji je s pojačanom ekspresijom ovihprotoonkogenakoji supovezani s razvojemkarcinomapluća. Istraživači su također primijetilida konstitutivna ekspresija ovemikro RNA,izazvana kondenzatom cigaretnog dima,inhibiraproliferaciju i invazijustanicakarci-nomaplućainvitro,kaoidasmanjujerastimetastatskipotencijalstanicarakapluća invivo.Ove činjeniceukazujunamogućupri-mjenuovakvihmikroRNAmolekula, poputmiR-487bubudućojterapijikarcinomaplućaučovjeka.(JClinInvest.2013;123(3):1241-1261.)

Prof. dr. sc. Ljiljana Šerman, dr. med.•••••


•UsuradnjisčasopisomCroatianMedicalJournaldonosimopopisrecentnihpublikacijahrvatskihautoraobjavljenihuugledniminoze-mnimznanstvenimistručnimmedicinskimčasopisimaindeksiranimuCC,SCIiliSSCI.

Mlinac K, Fabris D, Vukelic Z, Rozman M, Heffer M, Bognar SK. Structural analysis of brain ganglioside acetylation patterns in mice with altered ganglioside biosynthesis. Carbohydr Res. 2013;382C:1-8.DepartmentforChemistryandBiochemistry,SchoolofMedicine,UniversityofZagreb;CroatianInstituteforBrainResearch,SchoolofMedicine,UniversityofZagreb,Croatia

Lukic A, Lukic IK, Malcic I, Batinic D, Milosevic D, Rozmanic V, Saraga M, Subat-Dezulovic M, Metlicic V, Malenica B, Jelusic M. Childhood-onset systemic lupus erythematosus in Croatia: demographic, clinical and laboratory features, and factors influ-encing time to diagnosis. Clin Exp Rheumatol. 2013;31(5):803-12.DepartmentofPaediatrics,UniversityHospitalCentreZagreb,UniversityofZagrebSchoolofMedicine,Zagreb,CroatiaandDepar-tmentofAnaesthesiology,ReanimatologyandIntensiveCare,VarazdinGeneralHospital,Varazdin,Croatia.

Flego V, Ristic S, Devic Pavlic S, Matanic Lender D, Bulat-Kardum L, Kapovic M, Radojcic Badovinac A. Tumor necrosis factor-alpha gene promoter -308 and -238 polymorphisms in patients with lung cancer as a second primary tumor. Med Sci Monit. 2013;19:846-51.DepartmentofPulmonology,ClinicalHospitalCentreRijeka,Rijeka,Croatia.

Ivancev B, Carev M, Pecotic R, Valic M, Pavlinac Dodig I, Karanovic N, Dogas Z. Remifentanil reversibly abolished phrenic long term facilitation in rats subjected to acute intermittent hypoxia. J Physiol Pharmacol. 2013;64(4):485-92.DepartmentofAnesthesiologyandIntensiveCare,UniversityHospitalSplit,Split,Croatia.

Kirac I, Matosevic P, Augustin G, Simunovic I, Hostic V, Zupancic S, Hayward C, Antoljak N, Rudan I, Campbell H, Dunlop MG, Velimir Vrdoljak D, Kovacevic D, Zgaga L. SMAD7 Variant rs4939827 Is Associated with Colorectal Cancer Risk in Croatian Population. PLoS One. 2013;8(9):e74042. DepartmentofSurgicalOncology,UniversityHospitalforTumours,SestremilosrdniceUniversityHospitalCentre,Zagreb,Croatia.

Radovi hrvatskih liječnika objavljeni u inozemstvu

sprečavanjenatranslacija.Smatrasedaot-prilike60%glasničkihmRNAmolekulakojestvaramonikadanedospijukodiratisintezusvojihproteinskihproizvoda,većprethodnorazgradizahvaljujućidjelovanjumiRNA. Do sada su u karcinomima plućaotkrivenebrojnemiRNAkoje imajuuloguuprogresijiiliusupresijirazvojaraka,štoovisiovrstiproteinačijusintezuometaju.VećinatihmiRNA u direktnoj je vezi s duhanskimdimom.Takojeotkrivenodajeustanicamakarcinomapluća,kaoiunormalnomrespira-tornom epitelu pušača, povećana aktivnostmiR-31 imiR-26a, štopojačavaproliferacijui invazivnost tih stanica. Smanjena aktiv-nost miR-200 i miR-205 inducira epitelnomezenhimskutranziciju imijenjafenotipskekarakteristike matičnih stanica u humanimbronhalnim epitelnim stanicama podvrgnu-timdjelovanjuduhanskihkarcinogena.Činje-nica da supromjeneumiRNAu stanicamakarcinomaplućanađene iunormalnimteutumorskimmatičnimstanicama, sugeriradaje embrionalno reprogramiranje ekspresijemiRNAčestapojavau plućnojkarcinogenezi. Skupina znanstvenika iz Nacio-nalnoginstitutazarakuBethesdiotkrilaje

58

n o v o s t i s a s t r u č n i h s k u p o v a


•UorganizacijiHrvatskogdruštvazapalijativnumedicinuHrvatskogliječničkogzbora(HDPM/HLZ)iukoordinacijisMinistar-stvomzdravljauOpatijijeod21.do23.stu-denogodržanapodvisokimpokroviteljstvompredsjednikaRepublikeprof.dr.IveJosipovi-ća,ministrazdravljaprof.dr.Rajka OstojićainadbiskupaRiječkenadbiskupijemons.dr.sc. Ivana Devčića. Mons.Devčićiizaslanikpredsjed-nikaRepublike,prof.dr.Izet Aganovićodržalisuizapaženapredavanjaupetak22.stude-noga.Skupsupozdraviliu imeHLK-aprim. Egidio Ćepulić,izaslaniciHKMS-aiHZZO-a Usrpnju2013.Ministarstvozdrav-ljadonijelojeStrateškiplanrazvojapalijativ-neskrbi2014.-2016.sciljemdaosiguranaj-boljumogućuzdravstvenuzaštituoboljelimaodneizlječivihbolestiipomoćiobitelji. Nakon objave ovako značajnogdokumenta, sa sve većim brojem uspješnihprojekatakojiserazvijajuupalijativnojskrbidiljemHrvatsketesaznanjadobivenihnado-

I.NacionalnakonferencijaopalijativnojskrbiuHrvatskoj:Kakodalje?

sadašnjimstručnimsavjetovanjimažupanija,odlučili smo održati konferenciju pod nazi-vomPalijativnaskrbuRH–kakodalje? Cilj je ove konferencije bio pred-stavitiStrateškiplanrazvojapalijativneskr-bi,definiratiuspjeheiproblemeteuskladitidaljnjeplanoverazvoja.Osimprikazamodelaiiskustvadobrepraksekrozplenarneraspra-ve,fokusgrupeteprezentacijadokumenatai preporuka, zaseban dio bile su radioniceo kompetencijama zdravstvenih djelatnikanužnezaradupalijativnojskrbi.Kakojeuti-jekuizradaStrateškogplanarazvojaljudskihresursa u zdravstvenom sustavu RepublikeHrvatske (rok dovršetka: prosinac 2013.),smatramo da važan prilog tom dokumentumoraju biti i strateške smjernice za razvojljudskihresursaupalijativnojskrbi. Ovažnostipalijativneskrbidoistanijepotrebnoposebnopisati.Ipak,valjaspo-menutidahrvatskapopulacijastari,dajesvevišesamačkihdomaćinstavatedajemnogimgrađanimaprijekopotrebnaskrbovakvevr-

ste,panijeni čudnodadomoviza starije inemoćneničunasvestraneidasestacionaripuneterminalnimbolesnicima.No,palijativ-naskrbjošnijereguliranazakonskimpropi-sima. Zaključke s ove konferencije nastojatćemougraditiuzakonskuregulativukakobištoprijezaživjelapomoćpotrebitima. HDPMje,kaostručnodruštvoHLZ-aobaveznodatiobjedinjeneobrasce,prepo-ruke i smjernice,uključujućionevećdefini-rane iz relevantnih područjamedicine (bol,prehrana,kroničnaranaidr.)tetimepomoćisvimauprimarnojisekundarnojzdravstvenojzaštitiuprovedbipalijativnemedicine,kojaunastekutiresvojput. Palijativna skrbmože svakog tre-nutkazatrebati svakomeodnas!Da jeonapostala i značajan društveni problem po-kazuju i visoka pokroviteljstva ovog skupa.Vjerujemo da je suradnja struke, državnih ilokalnihvlastiidruštvenihzajednicanajboljiinajbržiputdouspjeha.

•••••

Dr. Vlasta Vučevac, predsjednica HDPM HLZDr. sc. Aleksandar Džakula, koordinator

Prof. Izet Aganović i nadbiskup mons. Ivan Devčić u živoj raspravi

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

187.Gerontološkatribinao«geroboomu»

• UN procjenjuje da će najstarijaskupinapučanstvaudubokojstarostiod85ivišegodinado2025.godinenasvjetskojra-zinidoseći19postoudjelastarijepopulacije.„Babyboom”svjetskageneracijaurazdobljuvisokestopefertilitetaizmeđu1947. i1967.

godinesuočavasesvećdanašnjimalarman-tnimudjelomstarijepopulacije„Geroboom”generacijom, koja donosi najizraženiju eko-nomskuimplikacijuzasvekolikopučanstvo. ZbogtogajedanodzaključakaMi-nistarskekonferencijaoekonomijistarenjas

UN-oveSvjetskeskupštineuBerlinu jošod2002. godine upozorava da gospodarstvenirazvojnajrazvijenijihdržavasvijetamorabitiusmjerenupravonanovupotrošačkupopu-laciju starijih osoba, a u cilju zadovoljenjanjihovihekonomskihpotreba. Prema popisu stanovništva iz2011.Hrvatskaima794.840,odnosno17,71postostanovnikastarijihod65godina.Spol-nadiferencijacijapokazujeprevalencijuženastarijihod65godina,kojihima20,84posto,dokjemuškaraca14,33posto.Očekivanotra-janježivota,kojemjeriočekivaniekvivalentnibroj godina života od rođenja, uzimajući uobzirsadašnjustrukturumortalitetaipreva-lencijubolestiuhrvatskojpopulaciji,u2011.godiniiznosiloje74godinazamuškarcei80godinazažene. UorganizacijiCentrazazdravstve-nugerontologijuZavodazajavnozdravstvo

Radnakonumirovljenjasmanjujerizikzapogoršanjebolesti

Prim. dr. sc. Spomenka Tomek-Roksandić, voditeljica Referentnog centra MZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba

gamadarovatiedukacijskitečaj.Uputilismozahtjev za novčanu potporu Ministarstvuznanosti obrazovanja i sporta (MZOS), kojejeprepoznalokvalitetusadržajaipotrebitostedukacije te nam pružilo novčanu potporu.MEFuSplituosiguraonamjeprostoritehnič-kupodršku.Organizatoriivoditeljitečajabilisu prof. dr. Dušanka Martinović Kaliterna



59

Bolnica Al hekma

„Dr.AndrijaŠtampar“,ReferentnogcentraMi-nistarstvazdravljazazaštituzdravljastarijihljudi, naMeđunarodni dan starijih osoba 1.listopadaodržanaje187.Gerontološkatribi-na,unazočnosti170liječnikaigerijatrijskihsestara tedrugihstručnjaka izskrbizasta-rije.Natribinijesudjelovaoiministarradaimirovinskogsustavaprof.dr.Mirando Mrsić,kojijenaglasiodajeprogramzaproduljenjeradnogvijeka sukladaneuropskommodelu.Prijedlogjenapravljentemeljemgerontološ-kedatotekeofunkcionalnojsposobnostihr-vatskih65-godišnjaka,kojimsepredlažepro-duljenjeradnogstažaod40godina,odnosnodobnipomakzaumirovljenjena67godina,uzuvjetgospodarskestimulacijezaposlodavcakoji zadržava funkcionalnosposobnestarijedjelatnikeiovisnoospecifičnostimazanima-nja.Argument za takavprijedlognije samoneodrživ omjer koji pokazuje da na jednoghrvatskogumirovljenikau2012.godinidola-zineštovišeodjednogosiguranika(N=1,27),

negoizbogosiguranjakorisnogpotencijalastarijih djelatnika prijenosom znanja, umi-jeća ivještina te radnog iskustvanamlađedjelatnikekakosenebiopetovalepogreškeiz prošlosti rada. Na taj način omogućit ćese ivećezapošljavanjemlađihdjelatnika,aneukidanje radnogmjestasodlaskomdje-latnikaumirovinu.Tržišteradaotvaraseurazvijenom svijetu posebice u skrbi za sta-rije, uz osiguranje aktivnog, produktivnog ikreativnog starenja cjelokupnog pučanstva,te smanjenje broja preuranjeno “otjeranih”zaposlenikaumirovinu.Sadašnjikontingentumirovljenihstanovnika(1,127.587)uključu-jeumirovljenikesprijevremenomstarosnommirovinom (N=141.434), invalidskom miro-vinom (N=242.333) iobiteljskommirovinom(N=236.273), dok je starosnih umirovljenikasamo 507.547. Odnos hrvatskih osigurani-ka i umirovljeničkogpučanstvaHrvatske jealarmantan(1,27)te imazabrinjavajuće im-plikacijenagospodarskisustavHrvatske,što

zahtijeva dodatan njegov ubrzani razvoj, aposebice preustroj primjene mirovinske re-formekaotrajnogprocesauzobvezujućupri-mjenu Programa preventivnih zdravstvenihmjerazastarijeuciljunjihovaočuvanjafunk-cionalnesposobnostiteosiguranjaaktivnogazdravogstarenja. Brojna gerontološka istraživanja,osobitouSAD-u,Njemačkoj,Austriji iskan-dinavskimzemljamapotvrdilasudajeuonihstarijihosoba,kojesunastavileraditiinakonumirovljenja,pogoršavanjezdravljačakdvaputa rjeđenegouonih koje suprekinule sradnomaktivnošću.Topotvrđujuihrvatskai zagrebačkagerontološka istraživanja, kojaupozoravaju na potrebu osiguranja progra-matrajnetjelesne,psihičkeiradneaktivnostistarijihosobauciljuočuvanjanjihovefunkci-onalnesposobnostiiunapređivanjazdravljauranijoj,srednjojidubokojstarosti.

•••••

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

Tečaj˝Reumatologijaukliničkojpraksi˝održanuSplitu

•Svesevišegovorioautoimunimzbivanjimačakikodklasičnihbolestipoputateroskleroze.Bazičničimbeniciupaleiimuniodgovoruplićuseusvazbivanjauorganiz-mu.Paletaautoimunihzbivanjasveješiraiprisutnijaukliničkomradu.Stres,zagađenjeokoliša, brojni kemijski dodaci hrani, novioblicibakterijskihivirusnihinfekcija,različitioblicihiperosjetljivostizajednosprirođenimsklonostima pridonose pojavnosti autoimu-nih bolesti.Ove bolesti jednako se sreću uordinaciji liječnikaobiteljskemedicinekao iu jedinicama intenzivnog liječenja.Valjanezanemaritiburaniponekadfatalantijekpo-jedinihvaskulitisailikatastrofičniantifosfoli-pidnisindrom. Nove spoznaje o bolestima kao iuspostavljeni ikorigiranidijagnostičkikrite-riji pomažunamuprepoznavanju i zbrinja-vanju ovih bolesti. Sjetimo se samo davnekompliciraneklasifikacijevaskulitisa,izmjenatijekom godina te novih spoznaja i podjela

kojesuznačajnopridonijelebržemprepozna-vanjuipromptnomliječenjuvaskulitisa. Prije dvije godine smo u SplitupodpokroviteljstvomMEF-auSplituodržaliposlijediplomski tečajukojemsmoobradilipojedinapoglavljaizreumatologije.Bilismozadovoljniodjekomovogtečajameđu liječ-nicima,svojasmoizlaganjapretočiliupisa-niteksttejetakonastalaknjiga“Odabranapoglavlja iz reumatologije”.Osjećali smosedužnima teme koje nismo obuhvatili prvimtečajem obraditi kroz sljedeći tečaj, što jeurađenood10.do12.listopada2013. Pošto klinička reumatologija po-drazumijevaširokspektarautoimunihbolestikojesesvevišeistražujuteseprilagođavajukriterijiinačiniliječenja,edukacijskitečajevisunajboljinačinpribližavanjanovihspoznajastruci. Stogasmouovomvremenuukojemsećuterecesija,neizvjesnostradnogmjestaiorganizacijskiproblemi,odlučilinašimkole-

Dr. Ela Škorić, tajnica tečaja

Voditelji tečaja prof. T. Vlak i prof. Martinović Kaliterna

60



(Odjelzakliničkuimunologijuireumatologi-juKBC-aSplit)iprof.dr.Tonko Vlak (Odjelzafizikalnumedicinu,rehabilitacijuireumatolo-gijuKBC-aSplit),dokjeoadministrativnimidrugimorganizacijskimpotrebamarevnoskr-bilatajnicatečajadr. Ela Škorić.Brojsudioni-kapremašiojesvaočekivanja–registriranojeih125,apristiglisuizraznihkrajevaHrvat-ske: Zagreba, Dubrovnika, Knina, Makarske,Šibenika, srednje-dalmatinskih otoka, Splitainjegovešireokolice. MEFuSplituomogućiojesvojimna-stavnicima i svim polaznicima besprijekor-ne tehničke uvjete za trodnevnu edukaciju.OtvorenjeipočetakTečajauNovojsvečanojdvorani pozdravnim govorom uveličao je

dekanMEF-aprof.dr.Dragan Ljutić ističućivažnostpristupačnostiedukacije. Među polaznicima tečaja bilo jespecijalista i specijalizanata raznih specijal-nosti.Uspješnojerealiziranpolazniplan,kojijepredvidioukupno27predavanjautrajanjuod 36 nastavnih sati, uz zadovoljstvo svihsudionika,anaponossvihpredavačaiorga-nizatora.Tečaj jebiobezkotizacije,štoviše,uspjelismoorganizirati iprikladnedomjen-ke u lijepom prostoru nove zgrade MEF-ate svima osigurati CD-ove s predavanjima.Nakon polaganja ispita svi su polaznici bilidobrodošli na probi vina u Dioklecijanovimpodrumima. Posebno moramo istaknutikvalitetno pripremljena predavanja i preci-

znopridržavanjesatnicekaoibesprijekornutehničkupomoćMEF-a.Čestitamoizahvalju-jemosesvimpredavačima,posebnonano-viminformacijamakojesuustupilikrozsvojapredavanja.Tako ističemonovuklasifikacijuvaskulitisa,kaoiprimjenurituximabakaono-vostuliječenjuANCAvaskulitisa,tenovostiuprimjeniterapijskihpostupakaufizikalnojmedicinikodreumatološkihpacijenata. U razgovoru spolaznicimanakonTečajadobilismopregrštpohvalazaizvrstanizbortema,jasnaizanimljivaizlaganjadobroprilagođenomvremenuvećineliječnika.

•••••[email protected]

•UBeču,zakojenetrebaposebanrazlogdabigaseposjetilo,održanjeod24.do27.studenogajedanodtradicionalnodo-brokoncipiranihkongresa-ContraversiesinObstetrics,Gynecology&Infertility(COGI). Od brojnih tema za istaknuti jesvakakodasuautoritetinaglasilidajeope-

racija incizije septuma uterusa vrlo jedno-stavnaimožeseraditiambulantno,pabijepreporučilisvakojpacijenticikojojseseptumdijagnosticira, a naglašava se i operativnipristupuliječenjuadenomiozeteordiniranjeulipristala prije miomektomije. Perinatolozisunaglasipotreburacionalnijegstavaprema

carskim rezovima, posebice u pretilih paci-jentica,uzevšiuobzirkojesvekomplikacijemožemoočekivatiuzpovišenindekstjelesnemase. Prof.Isaac Blicksteinimaojeizvr-snopredavanjeomodusuporađanjablizancate, iakoje izniodobroznanepodatkeosla-bijemishodudrugogblizancabezobziranavaginalniilioperativninačinporoda,sugeri-raopovratakvaginalnommodusuporađanja.Invazivna placentacija ne može se uvijeklaganodijagnosticirati,amožeimatifatalneposljedice,stogasemogloosvježitiznanjesdobrimpredavanjimanatutemu.Bilojego-voraiohormonskomnadomjesnomliječenju.

PriznanjeHrvatskojzaponajboljerješenjejodnedeficijencije

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

•USanJuanu,Portoriko,od16.do20. listopadaodržanje83.godišnjikongresAmeričkog društva za štitnjaču (AmericanThyroidAssociation-ATA)nakojemjesudje-lovaoipredsjednikHrvatskeakademijezna-nosti i umjetnosti akademikZvonko Kusić,ujedno i predsjednik Hrvatskog društva zaštitnjačuikoordinatorzaHrvatskuMeđuna-rodnogvijećazakontroluporemećajauzro-kovanih nedostatkom joda (InternationalCouncilforControlofIodineDeficiensyDis-orders–ICCIDD).

Generalni koordinator ICCIDD-azaEuropu John Lazarus (VelikaBritanija)usvom je plenarnom izlaganju 17. listopadapodnaslovomIodineStatusofEurope2013istaknuoprimjerHrvatskekaozemljekojajeponajbolje riješila problem jodne deficijen-cije ipritomsepozvaona izlaganjeakade-mikaKusića7.rujnanagodišnjemkongresuEuropskogdruštvazaštitnjačuuLeidenuuNizozemskoj,kada je predstaviouspjehhr-vatskogmodelaurješavanjuproblemajodnedeficijencijeizmeđu34zemlje.Sveeuropske

državeiznijelesurezultatesvojih istraživa-nja. (Albanija,Belgija,Bosna iHercegovina,Bugarska,Cipar,Češka,Danska,Estonija,Fin-ska,Francuska,Njemačka,Grčka,Mađarska,Irska, Izrael, Italija, Latvija, Litva, Luksem-burg, Makedonija, Nizozemska, Norveška,Sjeverni Cipar, Poljska, Portugal, Rumunj-ska, Srbija, Slovačka, Slovenija, Španjolska,Švedska,Švicarska,Turska,VelikaBritanija).Hrvatska je prošla put od stanja teške en-demskegušavostiskretenizmompedesetihgodina 20. stoljeća dopotpune eliminacijegušavosti i svih poremećaja uzrokovanihnedostatkom joda, od kojih je najvažnijezaostajanje u psihomotornom razvoju, štojeodneprocjenjivogznačenjazasvakupo-pulaciju. Time se Hrvatska uvrstila međudržavekojesunajuspješnijeriješileovajva-žanjavnozdravstveniproblem,štojepriznaoi ICCIDD. Problem jodne deficijencije nisupotpunoriješilenimnogerazvijenezemlje,poputNjemačke,VelikeBritanije,ItalijeiBel-gije,akolikojetovažnogovoripodatakdajejodnideficitvažanuzroknižegkvocijentainteligencije.

•••••

KontroverzeuBečuDr. sc. Ingrid Márton, dr. med.

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••



61

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

Na22.KongresuEuropskogdruštvazaginekološkuendoskopiju

•UBerlinujeod16.do19.stude-nog održan kongres Europskog društva zaginekološku endoskopiju (European SocietyforGynaecologicalEndoscopy-ESGE)išestiforum operativne ginekologije, u suradnji snjemačkomakademijomginekologaiopste-tričara.OdržanjeuvrlougodnomambijentuhotelaMaritimuneposrednojbliziniKultur-foruma. Organizatorisuodržavalinaporanritamistovremenihvrlozanimljivihsjednica,videoprezentacijaiproetcontrasučeljavnjatakodajebiloneizvedivoistovremenobitinavišemjestaiposlušatisveonoštobismoui-stinuželjeli. Osim prilike da se sretnu doaje-niendoskopijepoputprof.Harryja Reicha iChrisa Suttona, profesorice Rubič-Pucelj iostalih, uživali smou predavanjimabrojnihvelikihimenakaoštosu:Rudi Campo,aktu-alnipredsjednikESGE-a,Lieselotte Mettler,Arnaud Wattiez, Frédéric Kridelka, Jörg Keckstein, Resad Pašić, Stefano Bettoc-chi, Javier Magrina, kao i drugih vodećih

endoskopičaradanašnjice.Ujutarnjemdijeluprogramavećidiopublikemogao jeuživatiprijenosu„uživo“operacijaikomentarimaonjima,štojeuistinubilovrloedukativno. Velik (možda čak i prevelik izbor)predavanja iz užeg područja reproduktivneginekologije,uroginekologije,liječenjaendo-metrioze,ginekološkeonkologije,jednodnev-ne kirurgije, iako je varirao u kvaliteti, ipakje tendirao visokoj razini prenošenja novihspoznaja,promišljanja,smjernicaiprijedlogabudućihpostupnika. Više predavača, posebice iz Nje-mačkeiSAD-a,prikazalojeukupanbrojuči-njenih histerektomija prema tipu operacijekroz određeni razdoblje, pa je tako uočljivpadbrojaabdominalnihiporastbrojalaparo-skopskih(irobotskih),kaoivaginalnihhiste-rektomija.Odnovitetaspominjeseprimjericeupotrebadušičnogoksidaumjestougljičnogoksidauendoskopskojkirurgiji,hijaluronskihpreparata u svrhu prevencije sinehija, kakointraabodminalnihtakoi intrakavitarnih. In-dicirasenakonmiomektomijaiincizijavećih

septumateresekcijasinehija(sy.Asherman).Videoprezentacijebile suvrlo instruktivne,jerzapravopokazujuzornoštokolegeradeiskakvomsekazuistikomsusrećuurealitetu.Naravno,prednjačeistočnjacisasvojimjedin-stvenimpristupomradikalnosti,zavidnojvje-štiniitzv.„singleport“preferiranompristupu. Vodile su se brojne rasprave, odkojihjednanatemumoželioperativnateh-nika histerektomije prevenirati kasniji pro-laps. Dosadašnji studije ne govore u prilogsubtotalne histerektomije kao „poštednog“postupka,alinaglašavajuvažnostprijesvegasuspenzijesakrouterinihligamenata, igoto-vonikakvukoristodsuspenzijelig.rotunda.Debatesupokušaleodgovoritinanekaaktu-alnapitanja;Izdvajamonekojeseodnosenaekstenzitetoperativnogliječenjabolesnicasdubokomzdjeličnomendometriozomipita-njesvrsishodnostisalpingektomijeueventu-alnojprevencijituboovarijskogkarcinoma. Hrvatske predstavnike predvodioje prof. dr. Dubravko Barišić, potpredsjed-nik Hrvatskog ginekološkog endoskopskogdruštva.PredstavilismoseuBerlinusaslo-bodnimpriopćenjemInes Krištofićetal.:Uri-narycomplicationsandfunctionaldisrodersaftertotallaparoscopicradicalhysterectomy(TLRH):ourexperience,videoprezentacijomMagdalene Karadže, et al.: Large parasiticmyoma arising after laparoscopic myomec-tomy: a case report, i poster prezentacijomIngridMarton,et.al.:Laparoscopichysterec-tomy does not substitute vaginal hysterec-tomy, shown by results from two differentCroatianinstitutions.

•••••

Dr. sc. Ingrid Márton, dr. med.

Otomesugovorili internisti,kardiolozi,kojismatrajudasmozanemariličinjenicudaženeumiruodkardiovaskularnihbolestiidasmoprerestriktivniuordiniranjuhormonsketera-pije.Hrvatskaskupinabila jebrojna ipred-stavljenasčetiriposterprezentacije:•HabekD,etal.:B-Lynchsutureinthetre-atment of peripartal haemorrhage due touterine atony during cesarean section- a 5yearexperience,•HabekD,etal.:Intrapartalresectionofdo-ublecervixandlongitudinalvaginalseptumafterhysteroscopicresectionofthecomple-teuterineseptum,resulting inatermvagi-naldelivery:acasereport;BlagaicV,etal.:Abdominal dystocia as a consequence ofundetectedfetalabdominaltumor;MartonI,etal.:Threecasesofcervicaldysplasiaaftervaccination with qudrivalent recombinantvaccine.

•••••

Slijeva: Ingrid Marton,

Gordana Horvat, Vladimir Blagaić,

Ulla Marton

Rotterdam,Nizozemska,pozabaviosetemelj-nim pitanjem s aspekta perinealne traume:„Predstavlja li mediolateralna epiziotomija(MLE) liječenje ili rizičničimbenik?“;Katha-rina Jundt, München, Njemačka, kritički seosvrnulanaprimjenuKristelleroveekspresi-je;VladimirKališ,Pilsen,Češka,predstaviojenovostivezaneuzmanualnuperinealnupro-tekciju(MPP);Katariina Laine,Oslo,Norveš-ka,istaknulajekompleksnostčuvanjameđi-ceusvakodnevnojkliničkojpraksiivažnostprevencijeopstetričkihozljedaanalnogsfin-ktera(engl.obstetricanalsphincterinjuries,OASIS)teKhaled M. K. Ismail,Birmingham,VelikaBritanija,kojijepokazaomogućenači-nepredviđanjaOASIS-a. Uzaključcima radionice istaknutojesljedeće:• Definicija prolongiranog II. porođajnog doba ovi-si o paritetu i epiduralnoj analgeziji (EPA): 1h za višerodilje bez EPA, 2h za višerodilje s EPA i prvo-rodilje bez EPA, te 3h za prvorodilje s EPA.• Prerano poticanje tiskanja rodilje u II. porođaj-nom dobu povezano je kasnijom prekomjernom aktivnošću detruzora.• Povišen rizik razdora međice III. i IV. stupnja do-kazan je u više studija (OR 1.3-3.6) kod prolongira-nog II. porođajnog doba (≥60 min sve do 180 min).• Rutinska epiziotomija (kod praktično svake prvo-rodilje?!) odbačena je, a znanstveno je opravdana isključivo restriktivna epiziotomija, (temeljena na medicinskoj indikaciji, uz individualnu procjenu kako kod prvorodilja, tako i kod višerodilja).• U tercijarnim perinatalnim centrima s restriktiv-

nim pristupom preporuča se stopa epiziotomije do 30%.• MLE se urezuje pod kutom od 45-60%, jer u slu-čaju manjeg kuta značajno raste rizik za OASIS, osobito kad je taj kut ≤30%.• Kad je u pitanju primjena MLE-a kod instrumen-talnog porođaja, vrijedi pravilo: „Razmisli dvaput ako misliš da će rodilji biti bolje bez MLE-a!“.• Kristellerova ekspresija predstavlja kontroverzan manevar koji se i dalje često nekritički koristi, ali se ne dokumentira zbog straha od forenzičkih po-sljedica.• Kao opstetrički postupak Kristellerova ekspresija ne postoji u britanskim ili njemačkim smjernicama, a predstavlja potencijalni rizik za: rupturu uterusa, abrupciju posteljice, rupturu jetre, prijelom rebra, OASIS, frakture kod novorođenčadi ili pak feto-ma-ternalnu transfuziju.• Upotrebom biomehaničkog modela utvrđeno je da MPP značajno smanjuje stres perinealnog tijela i na taj način ima pozitivan učinak na prevenciju i sniženje stope perinealne traume.• MPP u kliničkom smislu predstavlja potencijalno jeftinu i lako primjenjivu tehniku koja ne zahtijeva velika financijska ulaganja, već samo prikladan trening.• Tri najznačajnija rizična čimbenika za OASIS su: prvorodnost, hipertrofično/makrosomno novoro-đenče i instrumentalni porođaj.• U Norveškoj se incidencija OASIS-a u posljednjih desetak godina rapidno smanjila s više od 4% na oko 2%, zahvaljujući nacionalnom programu po-boljšanja tehnika porađanja (za pojedinosti vidjeti tekst „Je li moguća prevencija opstetričkih ozljeda analnog sfinktera?“ u rubrici Novosti iz medicinske literature u ovom broju).• OSIRIS (Obstetric Sphincter Injury Risk Identifi-cation System) i TIPS (Third Degree Intrapartum Prediction System) novi su modeli izračunavanja rizika za OASIS, a klinička istraživanja o njihovoj učinkovitosti su u tijeku. Nakon završetka ove zanimljive ikorisneradionice,ukazananamječastdausvibnjusljedećegodineuHrvatskojorganizi-ramoprvi„PEERSInternationalWorkshoponPerinealTrauma“zaprimalje i liječnike,kojićesadržavatiukupnotritečajasteoretskimipraktičnimdijelomosljedećimtemama:MPP,endoanalniultrazvukireparacijameđice.Tkoželisudjelovatiuovomdogađajuvišemožedoznatiodautoraovogteksta(e-mail:[email protected]).

62



• U sklopu češkog nacionalnogkongresaDruštvabolničkihginekologaipo-rodničara (Sdružení Nemocničních Gyneko-logůaPorodníků,SNGP)uPlzeňuod22.-24.studenogodržanajeradionicaourogineko-loškompogledunaopstetričkeintervencijeiperinealnutraumu.Naradionicis50-aksudi-onika,uglavnomprimaljaiginekologaizČeš-keisusjedneSlovačke,sudjelovalasuitrigi-nekologaizHrvatske,zaposlenauKB-u„SvetiDuh“,Zagreb:prof.dr.Dubravko Habek,prim.dr.sc. Ingrid Marton idr.Matija Prka.Njihtrojepozvao jeprim.dr. sc.Vladimir Kališ,zamjenikpredstojnikaKlinikezaginekologijuiporodništvouPlzeňu,dakaonjegovigostisudjelujuuraduradionice.Tomejeprethodioboravakprim.KališakaogostapredavačauKB-u„SvetiDuh“od26.do28.rujna2013.,kadaseonupoznaoskvalitetomradaurađa-oniciiodržaopredavanjezaprimaljeiliječni-keKlinikepodnazivom:„Episiotomyfromtheurogynecologicalperspective“. Predavačinaradionici,kojajeuklju-čivala6predavanjaipraktičanradnafanto-mima,bilisuugledniopstetričari iurogine-kolozi, redom svjetski priznati istraživači izovogpodručjaičlanovimeđunarodnePEERSgrupe(PerinealTraumaPrevention,Evaluati-on,EducationandRepairStudyGroup),osno-vaneustudenom2011.godineuBirmingha-mu. Renaud de Tayrac, Nîmes, Francuska,obrazložio jepostupanjekodprolongiranogII.porođajnogdoba; Jan Willem de Leeuw,

Opstetričkeintervencijeiperinealnatrauma

Matija Prka, dr. med.

Slijeva: Jan Willem de Leeuw, Khaled M. K. Ismail, Vladimir Kališ, Katariina Laine, Magdalena Jansová, Ingrid Marton, Jana Kališ, Dubravko Habek

•••••


63

c o c h r a n e z a n i m l j i v o s t i

Prof. dr. sc. Livia PuljakMedicinski fakultet u Splitu

[email protected]

Cochrane knjižnica objavljuje sustavne pregledne članke koji se bave procjenom djelotvornosti intervencija u medicini. Na mrežnoj stranici www.thecochranelibrary.org mogu se pretraživati sažetci ovih članka. Pristup punim tekstovima Cochrane članaka u Hrvatskoj osigurava Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa korisnicima iz biomedicinskog konzorcija na mrežnoj stranici Centra za online baze podataka: www.online-baze.hr. Na ovoj stranici potrebno je izabrati pretraživačko sučelje Ovid SP, unutar kojeg se nalazi poveznica na Cochrane Database of Systematic Reviews. Kad u tražilici ove baze pronađete članak koji vas zanima, punom tekstu pristupate preko poveznice EBM Topic Review.

••••

Imunomodulatori i imunosupresivi za multiplu sklerozuSažetak rezultata •Različitesuimunoterapijezamulti-plusklerozue(MS),alinjihovarelativnaučinko-vitostnijejasnazbogograničenogbrojadirek-tnihusporedbirazličitihvrstatihlijekova. Autori Cochrane sustavnog pregle-daprocijenilisuučinkovitostinuspojaveimu-noterapijakojesečestopropisujuiistražili11lijekova, uključujući interferonß-1b (IFNß-1b),IFNß-1a,glatirameracetat,natalizumab,mitok-santron,metotreksat,ciklofosfamid,azatioprin,imunoglobulinidugoročnuuporabakortikoste-roida.Uovajsustavnipregleduključenasu44kliničkaistraživanjaobjavljenado2010.godine,ukojimajesudjelovalaukupno17401odraslaosobasrelapsno-remitentnommultiplomskle-rozom(RRMS)iprogresivnimoblicimamultipleskleroze (PrMS). U analiziranim istraživanjimaliječenjejebilokratkotrajno,amedijantrajanjaistraživanja24mjeseca. Rezultatianalizekliničkih istraživa-njapokazalisusljedeće:•Postojevisokokvalitetnidokazidanatalizu-mabiIFNß-1amogusmanjitirelapsipogorša-njeinvalidnostiuusporedbisplacebom;tako-đersuučinkovitijinegoIFNß-1auoboljelihodRRMS-a.Natalizumabmožeuzrokovatiprogre-sivnumultifokalnuleukoencefalopatiju,osobi-

toakoliječenjetrajeduljeod2godine.• IFNß-1b, glatiramer acetat i mitoksantronmogutakođerspriječitirelapsipogoršanjein-validnostiuoboljelihodRRMS-a.Tisulijekovipovezanismogućimsrednjoročnimidugoroč-nimnuspojavama,aomjerkoristiirizikamogaobibitinepovoljan.•IFNß-1a,intravenskiimunoglobulini,ciklofos-famididugoročnodavanjekortikosteroidaima-junepovoljanomjerkoristi irizikazaoboljeleodRRMS-a.•Nepostojidovoljnovisoko-kvalitetnihdokazakojibirazjasnilipostojilipovoljanomjerkoristiirizikazakorištenjeazatioprina.•Devet lijekova (IFNß-1b, IFNß-1a,glatirameracetat, mitoksantron, metotreksat, ciklofosfa-mid, intravenski imunoglobulini i dugoročnodavanje kortikosteroida) također je istraženou oboljelih od PrMS-a.Malen broj studija biojevisokekvaliteteinitizajedanlijeknijepo-kazana učinkovit u sprječavanju pogoršanjainvalidnosti u oboljelih od PrMS-a. Važno jenaglasitidasuučinkovitostiomjerkoristiiri-zikaurazdobljuduljemoddvijegodinezasvenavedeneterapijedvojbeni,atojevrlovažnozadoživotnubolestkakvajeMS.Stogajehitnopotrebnoprovestidugoročnakliničkaistraživa-njaoučinkovitostiisigurnostiimunoterapijazaMS.Takođerjevažnoimatinaumudajevišeod70%uključenihkliničkihstudijasponzoriralafarmaceutska industrija, što bimoglo utjecatinarezultateovogasustavnogpregleda.

Opis bolesti MSjeupalnabolestsredišnjegživča-nogsustava(SŽS)kojanastajezbogmeđudjelo-vanjanedefiniranihokolišnihčimbenikaigena.Za MS je karakteristično nekoliko patološkihprocesa, uključujući aktivaciju imunološkogsustava,mehanizmeposredovaneTiBlimfo-citima,demijelinizaciju,upalnuozljeduaksonaiglije,post-upalnugliozuineurodegeneraciju.Postupno uključivanje tih procesa utječe nakliničkitijekbolesti,kojukarakterizirajunapa-dajisoporavcima,pričemunapadajiostavljajutrajneposljedice,iprogresijukojauzrokujetraj-nufizičkuikognitivnuinvalidnost.MSjejedanod najčešćih neuroloških uzroka invalidnostiumladihljudi,sincidencijomkojasekrećeod2-10slučajevana100000osobagodišnje.Nje-nekliničkemanifestacijeobičnosepojavljujuudobi između20 i40godina,sasimptomima iznakovimakojiuključuju različite regijeSŽS-a(optičkiživac,moždanodeblo,malimozak,he-misferevelikogmozga,kralježničnumoždinu).MSjekroničnabolestkojamožetrajati30do40godina.SprječavanjedugoročneinvalidnostinajvažnijijeciljuliječenjuMS.

Opis intervencija Rekombinantni interferon ß-1b (IF-Nß-1b),IFNß-1aiglatirameracetatodobrilesubrojneregulatorneagencijeidostupnisupaci-

jentimaubrojnimzemljamauokviruzdravstve-nogosiguranja. Natalizumab je rekombinirano mo-noklonsko antitijelo odobreno za liječenjeRRMS-a.Otkadsuotkrivenadvaslučajarazvojaprogresivnemultifokalneleukoencefalopatijeuoboljelihkojisuprimalinatalizumab,njegovajekomercijalizacijazaustavljena.Ulipnju2006.jereklamiranje natalizumaba nastavljeno nakonistragemeđupacijentimakojisubiliuključeniu kliničke studije, uključujući onekoji supro-vedenimeđuoboljelimaodCrohnovebolesti.Natalizumabjeodtadadostupanširomsvijeta. Mitoksantron je u SAD-u odobren2000.kaolijekzasmanjenjeneurološke inva-lidnostiiučestalostikliničkihrelapsauobolje-lihodMS-a.Uožujku2005.jeuSAD-uupozore-nodalijekmožebitikardiotoksičaniuzrokovatiakutnuleukemiju. Azatioprin se koristi umnogim ze-mljama za liječenje MS-a, međutim otkad jeIFNßodobren za istu indikaciju, azatioprin senepreporučujekaolijekprvogaizbora. Intravenskiimunoglobulinimogusekoristitiubolesnikasteškimiučestalimrelap-sima,kodkojihsudrugilijekovikontraindicirani,alisenebitrebalikoristitirutinski.Zabilježenesu teškenuspojavekojedovodedoprestankakorištenja terapije intravenskim imunoglobu-linima, uključujući trombozu jugularne vene,alergijskureakcijuiretrosternalnipritisak.Ciklofosfamidimetotreksatmogukoristitiobo-ljelimaodprogresivnogMS-a,alioviselijekovirjeđekoristezbognjihoveveliketoksičnosti. Dugoročna terapija kortikosteroidi-mamožebitikorisnazaMSzbognjihovadu-gotrajnogimunosuprimirajućegefekta.Uztosenavodnodobropodnoseisigurnisu,uzmanjenuspojavekojeoviseodozi.

Kako djeluju intervencije Imunomodulatorniiimunosupresiv-niučinakzajedničkijesvimlijekovimauključe-nima u ovaj sustavni pregled. Točanmehani-zamdjelovanja imunomodulatoranijepoznat,alisesmatradadjelujunarazličiteimunološkestanice ili citokine koji su važni u patogeneziMS-a. IFNßlijekoviutječunastvaranjecitoki-nakoje izlučujuTpomagački limfociti,migra-cijuleukocitaprekobarijerekrv-mozakiimajuantivirusnu aktivnost. Glatiramer acetat imakombiniraniučinaknaprotu-upalnupopulacijuT-limfocitaipredočnestanice.Natalizumabjeamonoklonalnoantitijelokojedjelujena inte-griniblokiraprianjanjeiprijenoslimfocitakrozendotelkrvnihžilatesenatajnačinizbjegavaupala. Imunosupresivni lijekovi potiskujuimunološkufunkcijuna jedanodnekolikona-čina,aistotakoimajuiprotu-upalnuaktivnost.Azatioprin,ciklofosfamid,mitoksantronimeto-treksat suklasični citotoksični imunosupresivikojidjelujunainhibicijusintezeDNA.AzatioprininhibirafunkcijuT-limfocita;ciklofosfamidpoti-


64

terapija,kaoikomparativnasigurnostrazličitihlijekova.KakosebrojlijekovazaMSpovećava,uključujućibiologike,pacijentimaikliničarimana raspolaganju je velik broj terapijskih mo-gućnosti. Bez komparativnih kliničkih studija,nacionalniimeđunarodniregistriidrugevrstevelikihnerandomiziranihistraživanjamogubitirelevantniizvoriukojimaćesepronaćipodatciodugoročnojučinkovitostiisigurnostiimuno-terapijazaMS.Cochranesustavnipregled:FilippiniG,DelGiovaneC,VacchiL,D’AmicoR,DiPietrantonjC,BeecherD,SalantiG.Immunomodulatorsandimmunosuppres-santsformultiplesclerosis:anetworkmeta-analysis.Cochrane Database of Systematic Reviews 2013,Issue6.Art.No.:CD008933.DOI:10.1002/14651858.CD008933.pub2.

•••••

skujestaničnuihumoralnuimunost;mitoksan-tronsmanjujebrojB-limfocita,inhibiraT-limfo-citeipospješujesupresorskuaktivnostT-limfo-cita;metotreksatinhibiraaktivacijuT-limfocitaipotiskujemeđustaničnoprianjanjeT-limfocita.Kortikosteroidiimajubrojneimunološkeučinke– inhibiraju proliferaciju limfocita i stvaranjevećinecitokinakojipospješujuupaluimolekulakojesunužnezaimunološkufunkciju.Mehani-zamdjelovanja intravenskih imunoglobulina idaljenije jasan, iakobimogaopridonijetipo-novnojmijelinizacijidemijeliniziranihaksonauSŽS-udjelovanjemnacitokine.

Zašto je važan ovaj sustavni pregled?

Iakosustručnjacisuglasnidaimuno-terapijesmanjujuučestalostrelapsakodMS-a,

Pearls

c o c h r a n e z a n i m l j i v o s t i

njihovarelativnaučinkovitostuprevencijinovihnapadajaiodgađanjupogoršanjainvalidnostiidalje je dvojbena. Te nejasnoće postoje zbogograničenogbrojadirektnihusporedbirazličitihlijekova,kojibipružilinajrigoroznijeivrijednedokazeorelativnojučinkovitostiisigurnostira-zličitihterapijazaMS.

Preporuka za buduća istraživanja

Autorinavodedajeubudućimistra-živanjima potrebno postaviti dva prioriteta.Prvo,potrebnasuvelikarandomiziranakontro-liranaispitivanjaukojimaćesedirektnouspo-reditirazličitilijekovi.Izravnausporedbanata-lizumabaiIFNß-1ailiazatioprinaiIFNß-1atre-balabibitinajvećiprioritet.Drugo,potrebnojevišeistraživanjaukojimaseispitujesrednjoroč-naidugoročnaučinkovitostisigurnostimuno-

Pitanjebroj289Učinkovitost akamprosata u podržavanju apstinencije

od alkohola

KliničkopitanjeKoliko je učinkovit akamprosat

u podržavanju stalne apstinencije nakon detoksikacije od alkohola?

Sržproblema U usporedbi s placebom, akamprosatpridružen strategiji psihosocijalnog tretmana zna-čajnojesmanjiorizikuzimanjaalkohola(NNT*=9) iznačajnoproduljiokumulativnotrajanjeapstinencije,doksekundarniishodi(gamalutamiltransferaza,teškialkoholizam)nisudostiglistatističkuznačajnost.Naj-češćanuspojavalijekabiojeproljev. Sveukupnogledano,nuspojavenisubilerazlogčešćegprekidanja liječenjaakamprosatomuusporedi splacebom. Iakosečinidasuučinci lije-čenjaskromni,valjaihrazmatratiukonteksturelap-sirajućenaravialkoholizmaiograničenihterapijskihmogućnostikojestojenaraspolaganju. Učinciakamprosatanisuserazlikovaliuistraživanjimakojajesponzoriralafarmaceutskain-dustrijauodnosunaistraživanjakojasufinanciraleneprofitneorganizacije. Trisustudijeuspoređivaleakamprosatsnltreksonom i nisu pokazale superiornost nijednogodlijekovakakouponovnompovratkupijenjuiliteš-kompijenju,takonikumulativnomtrajanjuapstinen-cijeodalkohola.*NNT-brojispitanikakojetrebaliječitidabisekodjednogapostigaopovoljanučinak

Ograničenja Veličina učinka pokazala se kad je psi-hosocijalnom tretmanu pridodan akamprosat, dokučinkauodnosunaplacebonijebilo;tasečinjenicačestonerazmatrapriinterpretacijiučinkaliječenja.

Trajanjeliječenjavariralojeodosamtjedanadogo-dinudana,anajčešćejeiznosilošestmjeseci.

Kontekst Ovisnostoalkoholuspadameđuvodećečimbenikerizikazazdravljeuvećinirazvijenihize-maljaurazvoju.U2004.godini3,8%općesmrtnostii 4,6% gubitka godina života zbog nesposobnostipripisujesealkoholizmu1.Uspjehliječenjapsihoso-cijalnim programima kojima se sprječava relaps jeskroman,alibisemogaopovećatiadjuvantnimlije-čenjemantagonistomglutamata,akamprosatom.

LiteraturaRosnerSetal.Acomprosateforalcoholdependen-ce. Cochrane Reviews, 2010, Issue 9. Article No.CD004332.DOI:10.1002/14651858.CD004332.pub2.Sustavnipregledsadrži24studijesukupno6915is-pitanika.

Ostalereferencije1.RehmJetal.Lancet2009;373:2223-33.

Izvornik:Pearlsbroj289,studeni2010.,napisaoBrianRMcAvoy

Prevela doc. dr. sc. Davorka Vrdoljak, dr. med., speci-jalist obiteljske medicine

Pitanjebroj288Nedovoljno dokaza za

učinkovitost mirovanja u krevetu radi sprečavanja pobačaja

KliničkopitanjeKoliko je učinkovito mirovanje u

krevetu protiv rizika od pobačaja?

Sržproblema Nema dovoljno dokaza damirovanje ukrevetu,ubolniciilikućisprečavapobačajuženakod

kojihjeutvrđenaviabilnostfetusaivaginalnokrva-renjeuprvojpolovicitrudnoće.Uprvomistraživanjubiojevećirizikodpobačajauženakojesumirovaleukrevetunegougrupikojajebilanaterapijihumanimkorionskimgonadotropinom(HCG),abezmirovanja.

Ograničenja Razlogzaštonijemogućčvrstzaključkajestmalibrojispitanicaustudijamakojesuuvršteneupregled.Trenutnonemadovoljnodokazadabisemoglosasigurnošćupreporučitimirovanjeukreveturadisprečavanjapobačajajernijednaodovihstudijanijeproučavalaeventualnenegativneučinke takvepreporuke(tromboembolijskeincidente,stresmajke,depresijuitroškove).

Kontekst Pobačaj se dogodi u 10-15% trudnoća,ovisnoodobimajkeibrojuporoda.Povezanjeskro-mosomalnimdefektimauotprilikepolovicedodvijetrećineslučajeva.Koristesemnoge intervencijezasprečavanjepobačaja,amirovanjeukrevetuvjerojat-nojenajčešćapreporukaonimženamakojimaprijetipobačajilisuvećprijeimalepobačaje.

LiteraturaAlemanAetal.Bedrestduringpregnancyforpre-ventingmiscarriage.CochraneDatabaseofSystema-tic Reviews, 2010, Issue 10. ArticleNo. CD003576.DOI:10.1002/14651858.CD003576.pub2.Sustavnipregledsadrži2studijesukupno84ispi-tanica.

Izvornik:PEARLSbroj288,studeni2010.Autor:BrianRMcA-voy.Prevela Ita Delija, dr. med.

•••••

Novi broj Cochrane novosti možete pronaći na:

http://croatia.cochrane.org/sites/croatia.cochrane.org/files/uploads/Glasnik/

HCO-Novosti-10.pdf ( www.cochrane.hr)


65

jateljiHZJZ-a.Suvremenodruštvovrločestoprepoznajesofisticiranetehnologijekaoonekojemogunajvišedoprinijeti zdravlju i izli-ječitinasodbolesti, nonajveći zdravstveniučinci leže upravo u naokomalim i jedno-stavnimstvarima,preventivikojomseHZJZbaviikojauspješnospašavamnogeživoteuHrvatskojvećvišeod12desetljeća. Uglednigostizasigurnosudodat-napotvrdada inajvišedržavne,društvene,stručne i znanstvene strukture prepoznajuvažnost javnog zdravstva i preventive op-ćenitoteHZJZ-akaonjihovogpredvodnikaikoordinatorananacionalnojrazini. Povijest HZJZ-a seže unazad svedo19.stoljeća.Godine1891.Kraljevskaze-maljskavladaKraljevineHrvatskeiSlavonijedonijela je Zakon o obvezatnom cijepljenjui docjepljivanju protiv velikih boginja te je1893. osnovala „Kraljevski zemaljski zavodzaproizvodnjuanimalnogcjepivaprotivbo-ginja“ koji, kao preteča današnjeg HZJZ-a,djelujedo1928godine.„Humanomedicinskimikrobiološki i kemijski zavod“, koji poslijepreuzimaVladapodimenom„Kraljevskike-mijskibakteriološkizavod“,osnovanje1907.,a1923.gajeAndrijaŠtamparpreimenovaou„Epidemiološkizavod“. Štamparosnivai„Institutzasoci-jalnumedicinu“teseopćomreorganizacijomsveoveustanovespajajuu„Higijenskizavodsaškolomnarodnogzdravlja“. TijekompovijestiHZJZdjelujepodraznimnazivimaizajednosdrugimustano-vamakao„Zdravstvenizavod“,„Higijenskiza-vod“,„Centralnihigijenskizavod“,„Republički

zavodzazaštituzdravlja“,„ZavodzazaštituzdravljaRepublikeHrvatske“,a1993.dobivasadašnjeime,„Hrvatskizavodzajavnozdrav-stvo“. Za osnivanje današnje mreže za-voda za javno zdravstvo zaslužan je prof.Andrija Štampar,pionirupreventivnojme-dicini,tejedanodosnivačaiprvipredsjednikopćeskupštineSZO-a. Štamparjeotacpreventivnemedi-cinenesamouHrvatskojnegoiusvijetu,anjegovadefinicijazdravljakaostanjapotpu-nogfizičkog,mentalnogidruštvenogblago-stanja,anesamoodsustvabolestiilinespo-sobnosti,održalasedodanašnjihdana. Tijekom120godinaHZJZ-amnogisustručnjaci,znanstveniciidjelatniciulagalisvakodnevnenaporeupreventivuiunapre-đenjezdravljapopulacije.HZJZsukroznjego-vupovijestvodilidr.Adolf Fodor,dr. Ljudevit Gutschy,dr.Berislav Borčićstariji,dr. Živko Prebeg,dr.Eugen Nežić,dr.Josip Rasuhin,dr. Ivo Brodarec, dr.Hinko Emili, dr. Ante Hrabar,dr.Mate Ljubičić,dr.Berislav Borčićmlađi,dr.Marija Strnad,dr.Vlasta Hrabak Žerjavić, dr. Marijan Erceg, dr. Krunoslav Capakidr. Željko Baklaić. U predvorju Muzeja suvremeneumjetnostislužbeHZJZ-a(Službazamikrobi-ologiju,Službazaepidemiologiju,Službazajavnozdravstvo,Službazazdravstvenueko-logiju,SlužbazapromicanjezdravljaiSlužbazamedicinskuinformatikuibiostatistiku)po-stavilesuizložbunakojojsunjihovidjelatniciukratkoprikazalipoljasvogaradainajvažnijadostignuća. Osimtoga, izložbajeuključivalaimodelkolonaveličine6puta1,80metaraipoligon za vježbanje, a i kuriozitetepoputstare vage imikroskopa, epruveta i brojnihdrugihmedicinskihpomagala.Prikazanajeiprilagodbanovouređenewebstranicewww.hzjz.hrpotrebamaosobaoštećenavidaiupu-teopristupuosobamasinvaliditetom. Posjetitelji i gosti imali su prilikuposjetiti HIV savjetovalište, testirati se naHIV, izmjeritišećerukrvi, tlak,visinuiteži-nu,savjetovatiseonamirnicamailisecijepitiprotivgripe. VišeoaktivnostimaHZJZ-amože-tepronaćiinanjegovojstraniciwww.hzjz.hrteunajnovijembrojuHrvatskogčasopisazajavnozdravstvowww.hcjz.hr.

Dr. sc. Tamara Poljičanin, ravnateljica HZJZ-a

•••••

•Hrvatski zavod za javno zdravstvo slavi 120 godinaŠtamparovmodelprevencijeiorganizaciježiviidanaskrozmrežuzavodazajavnozdravstvo • Hrvatski zavod za javno zdrav-stvo(HZJZ)ovegodineslavi120godinapo-stojanjairadaštojesvečanoobilježeno25.studenoganaskupuuzagrebačkomMuzejusuvremeneumjetnosti. Uzbrojnegosteiuzvanike,sadaš-njeibivšedjelatnike,svečanostisuuzpred-sjednika Vlade Zorana Milanovića prisu-stvovaliipotpredsjednicaVladeiministricasocijalne politike imladihMilanka Opačić,ministar zdravlja Rajko Ostojić, ministarpoljoprivrede Tihomir Jakovina, predsjed-nikHAZU-aakademikZvonko Kusić,ravna-teljHZZO-aSiniša Varga, voditeljicaUredaSZO-a u Hrvatskoj, ravnatelji županijskihzavoda za javno zdravstvo, čelnici vodećihhrvatskih ustanova, instituta i društava temnogobrojnidrugiuvaženiidragigostiipri-

o b l j e t n i c e

Ravnateljica HZJZ-a dr. Tamara Poljičanin, ministar zdravlja prof. dr. Rajko Ostojić, predsjednik Vlade Zoran Milanović, ministrica obitelji i socijalne politike Milanka Opačić

66

o b l j e t n i c e


Novetehnologijeiinformatizacijadonijelisunoveopasnostiištetnostiodelektromagnet-skihzračenja,štetnostinanočestica,statičkihnaporaislično.Promjeneuorganizacijirada,strukturiposlovaiusamojstrukturiradnika;smjenskirad,radnoćukojisesmatrajednimodkancerogenihfaktora,migracijskiisezon-skiradnicipredstavljajunoveizazovename-dicinurada.Strukturaradnikaurazvijenijimzemljama se mijenja, radnici su sve stariji,svejevišeinvalidnihosobaiženakojerade.Nadalje,WHOGlobal status report iz2010.govori o36milijuna smrti u svijetuodne-zaraznih bolesti, od čega je devet milijunaumrlihosobamlađihod60.godina,aštosemogloprevenirati.Vodeći javnozdravstveniproblemi u svijetu su, dakle,multifaktorskebolesti,odnosnobolestizakojepostojivišeuzroka. Dokazano je da rad, odnosno radniuvjeti,utječunapojavui/ilimodificirajutijekniza bolesti, a specijalistimedicine rada sunajčešćeprvikojidijagnosticirajuzdravstve-neproblemekodradnikaiupućujunadaljuobraduiliječenje. ILOjeprihvatiostrategijupromoci-jezdravljanaradnomumjestu,ameđuosta-limargumentimavažanjebioionajekonom-ski.Naime,ILOprocjenjujedajezazajedniculiječenjebolestidvadotriputaskupljenegoulaganjeuneophodnuprevenciju. Zdravstveninadzorpojedinihgru-pacija radnika u Hrvatskoj obavlja se većdulje od 50 godina kao logična i potrebnazdravstvena aktivnost koja se bazirala natemeljima prethodnih iskustava i zakonskeregulative.Kolegesu1984.objaviliPravilniko utvrđivanju opće i posebne zdravstvenesposobnostiradnikaisposobnostiradnikazaobavljanjeposlovasposebnimuvjetimaradakojijeidanasnasnazi.Ipak,novetehnologi-je,zajednosopćominformatizacijom,dono-senoveopasnostiištetnostitepredstavljajunoveelementedjelovanjairadazamedicinurada, što svakako zahtijeva korigiranje svihelemenata postojećeg Pravilnika. Stoga jeHDMRprethodnegodine izradiloSmjerniceza zdravstvene preglede zaposlenih, a priizradi smo se vodili s naprijed navedenimčinjenicama i strateškim odlukama SZO-a injegoveGlobalnestrategijeZdravljenaraduzasve. Djelovanjemedicine rada je uskopovezanosciljevima inastojanjimaVlade iministrazdravljadaosiguraiomogućiprven-stveno preventivne mjere posebno radnojpopulaciji i primjerenu zdravstvenu zaštitunanajvišimeuropskimstandardimauskladusNacionalnomstrategijomrazvojazdravstva2012-2020 iNacionalnimprogramomzašti-tezdravljanaradukojipredstavljastrateškidokument,aciljmuje„zdravoradnomjesto“,

odnosno rad na siguran način i u uvjetimakoji ne oštećuju zdravlje. Na zdravstvo bisemoglaprimijenitionanarodna‘kakosuupostolarapoderanecipele’, jer je zaštitanaradu zdravstvenihdjelatnikadugovremenabilazanemarena.Svijestkolegaozaštitinaradu,saznanjeo„zdravomuradnommjestu“za većinu naših kolega je potpuna nepo-znanica. Štoviše, zdravstvena djelatnost jepobrojuprofesionalnihbolesti i ozljedanaradumeđu vodećim djelatnostima. ČlanoviHDMR-astogasuaktivnosudjelovaliuizradiNacrtaNacionalnogprogramzaštitezdravljazaposlenihu zdravstvu.Značajandio struč-nihradovanašihkolegaanalizirauvjeteradaimjerezaštitezdravstvenihradnika,okojimajebilogovorainaSimpoziju. Prihvaćanjem principa i metodamedicinske prakse zasnovane na dokazimadolazi se do poboljšanja kvalitete rada uslužbamamedicineradatepridonosistvara-njučvrsteznanstveneiprofesionalneosnoveupodručjumedicinerada.Cost–efectivpre-ventivnihmjera promocije zdravlja na raduje dokazan u smanjenju dugoročnog bolo-vanjauslučajevimabolauleđima,stogajeHDMR izradioPriručnik koji smoupravonaSimpozijuipredstaviliVježbezaradnikeizlo-žene statodinamičkim opterećenjima trupanaradnommjestu. Simpozij je također bila prigodada planiramo, analiziramo i utvrdimo vizijedaljnjeg djelovanja i pozicioniranja medici-neradaunovimokolnostima,kakouradnotehnološkim,takoiudruštvenoekonomskimuvjetima.Simpozij jeponovno istaknuopo-trebu našega jačeg društvenog angažmanazastvaranjezakonskihpodlogazapotpunudostupnost medicine rada svom aktivnomradnom stanovništvu u skladu s Aktom izCancunaiz2012. UlogaHDMR-akrozovih50godi-nabila je značajna.HDMR jemjesto struč-nog okupljanja, zajedničkog rješavanja nizastručnih, organizacijskih i egzistencijalnihproblemaspecijalistamedicineradakojičinespecifičnuzdravstvenuzaštitukakojetode-finiranounašemtemeljnomZakonuozdrav-stvenojzaštiti.Medicinari radasuspecifičniipotomeštonjihovradodređujuiodredbekojedonosedrugaministarstva, ane samoMinistarstvo zdravlja. Osnovni je zadatakstručnoga društva trajno stručno i znan-stvenousavršavanječlanovaorganiziranjemstručnih iznanstvenihsastanaka.Dijapazonstručnihpredavanjajevelik,odupoznavanjas novim tehnologijama i njihovim opasno-stima i štetnostima za radnike, zakonskimpropisima,prekoprimjeraizprakse,donovihznanstvenihprojekata,novihznanstvenihsa-znanja iz stručnih časopisa, posebicenašeg

• Pedeset godina Hrvatskog društva za medicinu rada HLZ-a • Hrvatsko društvo za medicinurada HDRM) početkom studenoga sveča-no je obilježilo 50. godišnjicu rada te je uHrvatskom liječničkom domu organiziralosimpozij„Novialatiumedicinirada“podpo-kroviteljstvom predsjednika Republike prof.dr.IveJosipovića,ministraradaimirovinskogsustava prof. dr. Miranda Mrsića, ministrazdravljaprof.dr.Rajka Ostojića,Hrvatskeli-ječničkekomoreinjenogpredsjednikaprim.dr. Hrvoja Miniga, te naše matične kućeHrvatskog liječničkog zbora i predsjednikaprof.dr.Željka Krznarića. Velikom jubileju koji je, izmeđuostaloga,pokazaoizuzetnuvažnostmedicineradaukontinuitetu,akojutakođerimaida-nas,nazočilisuministarradaprof.dr.Mirando Mrsić,gostiizinozemstva,predsjednicidruš-tva specijalista medicine rada iz Slovenije,BosneiHercegovine,CrneGore,Makedonije,tepredsjednicaUEMS-oveSekcijezamedici-nuradaass.mag.Alenka Škerjanc. Medicinaradajejavnozdravstve-nadjelatnostsnažnogpreventivnogdjelova-nja,okrenutaprvenstvenoradnojpopulacijiinastojanjudasenjezinozdravstvenostanjepoboljša.Zaštita zdravlja radnika i briga zanjihovozdravljejeuskladusnajvišimstan-dardimauEuropiiuskladusastremljenjimarazvijenih zemalja svijeta i Svjetske zdrav-stvene organizacije (SZO), te Međunarodneorganizacijerada(ILO).Sponosomsmokon-statirati da smo postigli izuzetne rezultateuprovođenjuzdravstvenezaštiteradnepo-pulacije,što jenaglasio iu izvještajumisijeSZO-a2009.prof.dr.Ratanen.Tijekomovih50godina,zahvaljujućipredanomraduspeci-jalistamedicinerada,osmišljenojzdravstve-nojpolitici,najkvalitetnijojedukacijiinašimnajeminentnijim stručnjacima, predvodilismouizradiiprovođenjunajvišihstandardaiorganizacijemedicinerada. Uvjetiradabitnosusepromijeniliuzadnjimdesetljećimaidovelidosmanjenjafatalnihnesrećaiekspozicijanaradnommje-stu. U zadnjem desetljeću u razvijenim ze-mljamanemadaljegsmanjenjafatalnihne-sreća,jerjevećnaniskojrazini,međutim,ja-vilisusenovizdravstveniprobleminaposlu.

o b l j e t n i c e


kojih su mnogi dali značajan, neprocjenjivi izuzetan doprinos medicini rada. HDMRzahvalilo se svojim umirovljenim kolegamaprigodnimZahvalnicama,kao i radnoaktiv-nim članovima koji su bili na rukovodećimpozicijama u HDMR-u tijekom proteklih 50godina.Značajanjubilejbiojeiprilikadasezahvalimoiosvrnemonaradsvojihučitelja,profesora koji senalazeumirovini prof. dr.Dunje Beritić-StahuljakiakademikaMarka Šarića tepokojnihprof.dr.Fedora Valića iprof.emeritusEugenije Žuškin.

Prim. dr. sc. Azra Huršidić-Radulović, dr. med., specijalist medicine rada,

predsjednica HDMR-a•••••

Arhivazahigijenuradaitoksikologiju.HDMRjeorganiziraopetkongresasmeđunarodnimsudjelovanjem. Članovi aktivno sudjeluju isurađuju u davanju mišljenja na zakonskei podzakonske akte, strateške i nacionalneprogramekojisuizdomenenjihovogdjelo-vanja.Predlažemo imjerezaunapređenje ipoboljšanjeradaspecijalistamedicineradaisporta. NasimpozijuNovialatiumediciniradagovorili smoopovijestimedicine radai formiranjuHDMR-a, ali i o promjenamauedukacijispecijalista.Ukazalismonaznača-jan znanstveni doprinos u istraživanju opa-snostiištetnostikojeradmožeimatinarad-nike isvjetskiznanstvenidoprinos Instituta

67

zamedicinska istraživanja i medicinu rada.UlogajeHrvatskogzavodazazaštituzdravljaisigurnostinaradusveintenzivnijepoveziva-njesvihkojisebavezaštitomzdravljanaraduinjihovaedukacija. HDMR je član Internacionalnogudruženjastručnjakakojisebavezdravljemna radu (ICOH) i Europskog udruženja spe-cijalista medicine rada (UEMS - Section ofoccupational medicine) od osnutka 1997.HDMRjepokrenuosvojuwebstranicuusklo-puwebstraniceHLZ-a(http://www.hdmr.hlz.hr/index.php). Na jubileju osnivanja i godišnjicipridružili sunamsemnogenašekolegice ikolegekojisedanasnalazeumirovini,aod

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

•50 godina Kliničkoga odjela za dječju i adolescentnu psihijatriju u Klinici za psihijatriju u Osijeku • Pod visokim pokroviteljstvomMinistarstva zdravlja i Ureda predsjednikaRepublike Hrvatske, kao i MEF-a u Osijekui KBC-aOsijek, 12. studenoga obilježena je50.obljetnicaosnivanjaKliničkogaodjelazadječjuiadolescentnupsihijatrijuuKlinicizapsihijatrijuuOsijeku.Ovo jenajstariji takavodjeluHrvatskoji jediniodjelsastacionar-nimkapacitetom (12 ležaja), čime sepokri-vajupotrebepraktički svihžupanija istočneHrvatske. UvelikojvijećniciHGKGospodarskekomoreOsijekupriličeno jekaodioprogra-ma predstavljanje sveučilišnog udžbeni-ka Psihopatologija dječje i adolescentnedobi. To je prvi udžbenik takvoga tipa uHrvatskoj,aliiširojregiji,kojinasveobuhva-tan način prikazuje mentalne poremećajei važnost mentalnog zdravlja mladih, pro-movirajući suvremeniji i tretiranje ovakvihproblemamladepopulacije.Glavniurednicisudoc.dr.Katarina Dodig-Ćurković i prof.Kristina Kralik, dok su recenzenti bili prof.dr.Goran Dodig,prof.dr.Dubravka Kocijan

Hercigonjaiprof.dr.Željka Vukšić;14koau-tora,440stranica,32poglavlja. Ovom je prilikom kratku povijestrazvojaKlinikezapsihijatrijuuOsijekupred-staviopročelnikKatedrezapsihijatrijuipsi-hološkumedicinu prof. dr.Pavo Filaković.O radu Kliničkoga odjela govorila je dr. sc.Mirela Delalle, a udžbenik je predstaviladoc. dr.Katarina Dodig-Ćurković. Skup supozdravili zamjenik župana Dragan Vulin,u ime KBC-a OsijekBranko Šegec i u imeKlinike za psihijatriju v.d. predstojnika prof.dr.Željka Vukšić. SkupjeokupiopredstavnikeGrada,Županije,MUP-a,sudstva,Agencijezaodgoji obrazovanje, Pravnog fakulteta, SOS selaLadimirevci, centara za socijalnu skrb, od-gojno-popravnihustanova,škola,akademskezajednice,MEF-auOsijeku,kolegesdrugihkliničkihodjelainizostalihstručnjakanapo-ljuskrbiizaštitemladih.Nakonskupaodržanjeiprigodnidomjenak.

Doc. dr. Katarina Dodig-Ćurković[email protected]

•••••

•40 godina Centra za hemofiliju Republike Hrvatske u KBC-u Zagreb • Centar za hemofiliju RepublikeHrvatske osnovan je 1973. uKBC-uZagreb-Rebroiovegodinenavršava40godinadje-lovanja.Osnovalagajeskupinahematologaitransfuziologaprim.dr. Perica FicovićkojajebilavoditeljicaCentrasvedosvojesmrti1989. godine. Nakon toga od 1989. Centarvodiprof.dr.sc.Silva Zupančić Šalek,speci-jalistinternistihematolog. Centar predstavlja stručno-or-ganizacijski ustroj koji se temelji na načelucentraliziranog zbrinjavanja bolesnika s po-remećajima zgrušavanja krvi. Uzor današ-njegustroja i razvojaCentrabio jekonceptsveobuhvatnog zbrinjavanja bolesnika sporemećajimahemostaze,koji jepostavljensredinom1960-ihgodinauEngleskojikojiseproširio svijetom. Takav sustav omogućavabolesnicimasveobuhvatnu, racionalnu iop-timalnunjegu i najnoviji pristupu liječenjubolesnikashemofilijom.Većinamedicinskihaktivnosti odvija se u polikliničkom dijeluZavoda za hematologiju Klinike za unutar-njebolestiKBC-aZagreb,krozAmbulantuzahemofilijuiporemećajehemostazeiliputemDnevnebolnicezahematologiju,doksebo-lesnicikojizahtijevajuhospitalizacijuliječeuOdjeluzahemostazuitrombozutebenigne


68

o b l j e t n i c e

bolesti krvotvornog sustava Zavoda za he-matologijuKBC-aZagreb.OsobljeCentrazahemofilijučineliječnicispecijalistiinternisti-hematolozi:prof.dr.sc.SilvaZupančićŠalek,doc.dr.sc.Dražen Pulanić,dr.sc.Ana Bobanidr.Marijo Vodanović,temedicinskesestreJosipa Belev, bacc. med. techn., Nevenka Parać i Vesna Poldrugač, svi usko specija-liziranizaporemećajekoagulacije.SuradniciCentrasuliječnicirazličitihspecijalnosti(or-toped, fizijatar, gastroenterolog, ginekolog,neurokirurgitd.),posebnoeduciranifiziotera-peut,stomatolog,socijalniradnik,psiholog... Osnovna je uloga Centra točno ibrzodijagnosticiratikoagulacijskiporemećajkakobiseštobržepružilaoptimalnaterapija.Osimtočnedijagnostikeiliječenja,educirajusebolesniciinjihoveobiteljiobolestiinjezi-nojtežini,onačinusigurnogliječenjaiživota,mogućimkomplikacijama,načinuprenošenjabolesti unutar obitelji, hitnom zbrinjavanjuakutnihkrvarenjaidrugo. UCentrusebolesnikeduciraopri-mjeni lijeka za kontroliranu samoprimjenukojuprovodisamkodkuće.Mogućajeipre-natalnadijagnostikahemofilijeunositeljicabolesti. Od 1993. liječnici Centra aktivnosurađujusCentromzahemofilijuuOxfordu(Velika Britanija), Tel Avivu (Izrael), Bonnu(Njemačka), Bratislavi (Slovačka) i drugiminozemnimcentrima.Uskameđunarodnasu-radnjaomogućilajekvalitetnudijagnostikuiprimjenunajmodernijihterapijskihprograma.MeđuprvimcentrimauovomdijeluEuropeinašjeCentarprimijeniojetzv.kućnoipro-filaktičko liječenje kao najsuvremeniji pro-gramliječenjahemofilije.Kućnoliječenje jezapočetounas jošosamdesetihgodina20.

stoljećakakobibolesnicinaprviznakbolestisamiprimijenililijekispriječilidaljnjirazvojkrvarenja i komplikacija. Sredinom devede-setihgodina20.stoljećazapočetojeunasiprofilaktično liječenjedjece, tj. redovitapri-mjenakoncentratačimbenikazgrušavanjaupravilnimrazmacimaukućnimuvjetimana-konobavljeneedukacijeuCentru. Liječnici Centra su educirani zaliječenje i zbrinjavanje bolesnika s najkom-pliciranijim akutnim epizodama krvarenja sinhibitorima na čimbenike zgrušavanja, kaoi za provođenje perioperacijske profilaksesvih oblika poremećaja zgrušavanja u vrlo

složenih operacija. U sklopu Zavoda za he-matologijuKlinikezaunutarnjebolestiKBC-aZagrebdjelujeiReferentnicentarzanasljed-neistečenebolestihemostazeMinistarstvazdravlja Republike Hrvatske, gdje se liječebrojnibolesnicisdrugimnasljednimisteče-nim koagulacijskim poremećajima, uključu-jućitromboembolijskebolestitenasljednuistečenutrombofiliju. Povodom40.obljetnicepostojanjaCentraodržanjeuhoteluWestinuZagrebusvečani simpozij 2. prosinca, s prigodnimprogramom u kojem su sudjelovali uglednidomaćiiinozemnipredavači.Tomprigodompredstavljene su i nacionalne Smjernice zadijagnostikuiliječenjehemofilije,publikacijakojaćekoristitiuradustomrijetkomalivrlokompleksnomnasljednombolesti.

Prof. dr. sc. Silva Zupančić Šalek•••••Osoblje Centra za hemofiliju, s lijeva na desno: dr. Marijo Vodanović, Josipa Belev, bacc. med. techn.,

prof. dr. sc. Silva Zupančić Šalek, doc. dr. sc. Dražen Pulanić

Medicinske sestre Centra za hemofiliju: Josipa Belev, bacc. med. techn., Nevenka Parać i Vesna Poldrugač

i z p o v i j e s t i h r v a t s k e m e d i c i n e


69

•Strukovna stomatološkaudrugau Hrvatskoj nastala je 1903. godine nakonprethodnih dogovora o osnivanju ZadrugehrvatskihliječnikazazubeiustasasjedištemuZagrebu,kojabiimalazadatak: a) da javnim predavanjima i pu-blikacijama upozna obćinstvo sa hygienomustakanoprevažnomgranomobćehygieneidashodnimnačinomuznastoji,daseiuhr-vatskimzemljamaodmjerodavnihfaktoratavažnostprizna, b)daproizvadjaiuprometstavljaznanstvenoizpitanekozmetičkepreparatezanjegovanjezubiizahygienuusta; c) da siromašnim slojevima pu-čanstva, u prvom redu siromašnoj školskojmladežipružabezplatnoliečenjezubi,ukojusvrhuglavnaskupštinaopredieljujejedandiočistogadobitka. Članom zadruge može postatisamo zakonito priznati doktor sveukupnogliečništva, koji u području kraljevinaHrvat-ske-Slavonije-Dalmacije,u Istri,Bosni iHer-cegovini vrši praksu zubara. Svaki zadrugarimadeuplatitiposlovnidiood500K.Premapravilimazadrugemožemosenadati,daćeod nje biti koristi javnom zdravstvu našedomovine,asdrugestranemislimo,dajav-napredavanjaipopularnepublikacijenećetolikozaokupitisilenašihzubara,adanebimogliraditiiusboru,gdjesusenjihovapre-davanjauviekzanimanjempratila. Istotakoočekujemo,daihnećeodsboraotudjiti,štoseobjavezadrugeimaduoglašavatiuslužbe-nomlistukr.hrv.vlade,aneuorganusboraliečnika.“

„Sastalisusenižepodpisaniliečni-cizazubeiusta: •Dr.ŽigaAltstädteruZagrebu •Dr.ŽigaFriedrichuZagrebu •Dr.ŽigaHercoguZagrebu •Dr.AdolfMülleruZagrebu •Dr.AntePavelićuZagrebu •Dr.EugenRadouZagrebu •Dr.ArturReicheluZagrebu •Dr.EdoSpitzeruVaraždinu •Dr.IvanIzidorVinskiuKarlovcu •Dr.MartinWolffuZagrebuukonstituirajućuskupštinu,terpoštosupri-sutniizabralidr.Adolfa Müllerazapredsje-datelja,adr.ŽiguHerzogazabilježnikapred-lože potonji pravila zadruge, koja sunakon

razpraveprimljenauredakcijikonačnousta-novljenojuizpravipodA.Kojususviprisut-ni u imeprihvata podpisali.“ „Ravnateljstvokonstituiraloseizabravšizapredsjednikadra.Rada,azamjenikomdra.Pavelića,dočimdr.Hercogpreuzimljevodjenjezapisnikaravna-teljstva. Tajsvečaničinodigraoseu„hygi-enskom zavodu kr. Sveučilišta u Zagrebu“(danas je to zgrada Rektorata Sveučilišta uZagrebu,TrgmaršalaTitabr.14)unedjelju

StoidesetgodinastrukovnogaudruživanjastomatologauHrvatskoj(1903.–2013.)

PrilogpovijestidentalnemedicineuHrvatskoj

Zvonimir Kaić*

*AkademijamedicinskihznanostiHrvatskei Hrvatskakomoradentalnemedicine;[email protected] Tlocrt partera zgrade današnjega Rektorata, strelica pokazuje prostorije Hygienskog zavoda

Adolf Mueller, plaketa, autor Ivo Kerdić, 1910.



70

20.prosinca1903.godinespočetkomu11,00satiprijepodne.Znanstvenasjednicaodrža-najeuistomprostoru. Prisutnidri.O. Alexander, Ž. Her-cog, M. Joanović, B. Malec, A. Müller, A. Pavelić, E. Rado, Reichl, E. Spitzer (Varaž-din)iM. Wolff. Dr.VinskiizKarlovcapozdraviojekolege brzojavom, te izpričao svoju odsut-nost. Predsjednikdr.A.Müllerotvoriojesjednicuu5satipopodnesliedećimriečima:

Štovanagospodokolege! Nakondugotrajnihpripravasasta-lismosedanas,dasepobližedogovorimoonačinu,kojimbimogliuspješnoširitihygienuusta,tesvremenomsveslojevepučanstvaovažnostiisteuvjeriti. Nijedovoljnoakomiliečnicimedjusobomkodsvakeprilikeiztičemokakojeovoširenjehygienepotrebito,negovaljadako-rakdaljeučinimo.Dosadasupojediniodnasokotoganastojali,tojestoni,kojimasejezatoprilikapružila,tesejepredavaloilipisaloo tom,nuto jesvepremalenuspjeh imalo.Zaključci liečničkih kongresa glede njegeustakodškolskemladeži,ostalisužalibožekodnasbezuspjeha, aako je tko ipriznaovažnosttoga,daljeipakdošlinismo.Napokonsmozaključili,damiliečnicimoramostupitiuzajednicu,kojaćeneumornoraditidoknedo-djedoželjenaciljaietonasprviputzajedno. Posaoštogaimamopredsobomtakoje velik i zamašan, da će nam danas samomogućebitiovomupoduzećutemeljpoložiti,anastojanjemsvakogapojedinogaisvihnaszajednodograditćemozapočetusgradu. Sjećamse,dasamvišeputapoveorazgovor u liečničkim i neliečničkim krugo-vimaotomu,kakobisemoglahygienaustaosobitouškolamaširiti,tesmouviekzavršilirazgovortime,daneimakodnaszatono-vaca.Nusadatrebadanastavimonesamorazgovornegoiposao.Započetakuložitćesvakiodnaskolikomože,adakasnijeuspije-monašlismozatoshodanput,atajputjest,da pružimo obćinstvu valjane preparate zanjeguusta,preparateznanstvenoobrazlože-

ne,gledekojihsmosvisložni,daodgovarajusvrsi.Timćemoujednoriešitidrugidionašezadaće,jerćemozapriečitinerazumnočišće-njezubikojekakovimsredstvima,kojasenaštetuustnihorganauvelikojmnožinirabe. Oddohodka,kojićeizaćiodnaše-garadadobitćemonovčanasredstvazašire-njehygieneusta,zabezplatnupomoćonima,kojijudosadaodnikudanedobiše,temora-došestradati. Kakonamjepotrebitosavjetaido-govora,dariešimosvojuzadaću,poslušajmopredavanja,kojasebavepitanjimaohygieniusta,tezapočmimodjelovanjenašezajedni-cesaželjom,danambudeuspješnoiblago-tvorno. Pošto smo s dolazkom članovastanujućih izvan Zagreba računali, ne mo-gosmo držati ova predavanja kod redovitesjednicesboraliečnikakraljevinaHrvatskeiSlavonije,teodredismoovajsastanakune-djelju,apoštoneželimo,daseosboralieč-nikakraljevinaHrvatske iSlavonijeodružu-jemo,negosmodapačedužnidakaočlanoviistoga u sboru i sa sborom radimo, pozvalismouZagrebustanujućečlanoveistoga,tesveseljemvidimo,dasuistipomogućnostiodazvalinašemupozivu.Javas,gospodo,svezajednopozdravljamimolimdasezapočnupredavanja.“

Dr.Ž.Hercog:„Kozmetikazausta“prikazaojeodpovijesnograzvojadoonovre-menogznanstvenogstajališta. „Zadaća,kojuimaizvršitipreparatzanjeguzubijesliedeća: •Onmorazube iustaočistitiodostatakajela,odstagnirajućeslineiodluplje-nihepithelija. •Moraprepriečitiprocesgnjiloće. • Mora neutralizovati eventualnekiseline,zakojesezna,dauzrokujucariozniproces. •Nesmijebitiškodljivnitizubima,nitiustimanitičovječjemtieluuobće. •Morabitidobrogokusaimirisa.“ Svaki nabrojeni postulat potankojeobradio,tenakrajusvojegaizlaganjapo-nudio recepturu za vodu za ispiranje& gr-gljanjeusta,izubnepraške. Dr. E. Rado: Četke za zube, izjed-načiojeponjihovojvažnostisapraškomzazube ivodomzausta.Kritički seosvrćenamanekojejeopisaonazubnimčetkamado-stupnimna tržištu.Osobno je1897.godinedao načiniti svoju četkicu za zube, koju je

Zubi, naslovnica popularne upute za njegu i čuvanje zubi, autor med. univ. dr. Eugen Rado, Zagreb, 1900.

„O važnosti zubala i njegovoj njezi, popularna higijenska crtica“ Zadruga hrvatskih liečnika

zubara, Zagreb, 1906.

Zubna četkica, patent E. Rado, Zagreb



71

pokazao prisutnim slušateljima. „Nisam ni-kadapomišljao,dasamovimoblikomčetkeostvario neki ideal, stvorio nešto savršena,naprotivpriznajem,daseuhygienskomobzi-rumožečetkimojekonstrukcijeprigovarati.“E.Radonajavljuje„nastavaksvojegaistraži-vanjametodehygienskogčišćenjazubiinadasedaćeunajkraćedobamoćiusavršitiisasvojimpovoljnimrezultatimadonajbližepri-likepriobćiti“. Dr.A.Müller:Trebalizanjeguustaupotrebljavatipreparate,kojisadržajusapu-na?,„Današnjamojazadaćajest,dagovorimopreparatimazanjeguzubi,kojisadržavajusapuna, a ja tvrdim nakon višegodišnjegaznanstvenogistraživanja,daseovasredstvanesmijuzanjeguustaupotrebljavatiunijed-nomobliku.“ Dr.E.Spitzer:Važnostčišćenjazubi,kaozadnjipredavač,ističeda„moramonašaustaizubevišeputnadančistitiitoujutroinavečer,aosobitoizasvakogajela.Vremenazačišćenjeustaizubitrebadauviekimade-mo.Jednivoleujutro,druginavečer,svakakobinajboljebilo,dabaremujutroinavečer.Nekolikočasaka,kojihtimezamudimo,nado-knaditćemosisvakakočistoćom,kaonajja-čimsredstvomprotibakterijama.“ Sva održana predavanja temeljilasusenasaznanjimaizliterature,navlastitimiskustvima, na poduzetim istraživanjima, tenasuradnjiskemičarima,fizičarima,farmace-utimaitvorničarima. Kritičkistavoviautoraovihpreda-vanjaonovremenisuiodrazsubitnogapra-ćenjarazvojastomatologijekaoravnopravnemedicinskegrane. Zadrugajedjelovalasljedećihdva-naestakgodinadolikvidacije27.ožujka1916.Ostvarilajeidejuoproizvodnjiprokušanihiznanstvenopripravljenihpreparatazanjeguusnešupljinepodnazivom„Sanator“.Ljekar-nikHinkoBrodjovinuZagrebu,TrgNikoleŠu-

bićaZrinskoga20,proizvodiojetepreparatezapotrebeZadrugesvedonjezinelikvidacije.Najvećidiodohotkaodprodajetihpreparata„posvećujesebezplatnomzubarskomlieče-njusiromašnihučenika“. Zadrugajebilaijedanodorgani-zatora„Prvehrvatskehigijenskeizložbe“odr-žaneuZagrebugodine1906. Vodičkroztuznačajnu izložbu iz-dala je Zadruga pod naslovom „O važnostizubalainjegovojnjezi“,popularnahigijenskacrtica TiskaraMile Maravića, Zagreb, 1906.godine. Komentator Sokolske izložbe zatjelesniodgojiškolskuhigijenu,dr.ŽigaHer-cog,iscrpnojeopisaotajdogađajuLiječnič-komviestniku(1906.,br.12.str.426–428).Izmeđuostaloganavodi...“popunjena je bilaova izložba mnogobrojnim upravo idealnolijepim anatomskim preparatima gornje idolnječeljustiizpoznatesbirkebečkogsve-učilištnogzubarskogzavoda,kojenamjepri-poslaoprofesorScheff.Odanlesubiliikrasniuzorciraznihsrebrnihizlatnihplomba.

Bečkapoliklinikaposudilanamjeza našu izložbu glasovitu sbirku profesoraCarabellia.Tosuraznespravezareguliranje,proteze,modeličeljusti,sverezanoizslono-vekosti.To jeupravoremek-djelo iunikumsvojevrste.“„Anapokonćuspomenutiito,dasuizloženadvaslučajasumjetnimkorenomizemailanapodloziizplatine,kojisučvrstourasli u umjetnonapravljenualveolu. To jenajmladjiuspjehnašestruke,auspijulipoku-siidalje,moglibismodoživjetičitavprevratunašojstruci“. Kako li je bilo hrabro predvidjetitakovumogućnostustomatologiji1906.go-dine,kadajezubniimplantatdanasrutinskizahvat. „Treba pomisliti, da je to bila uobćedrugazubarskaizložba.PrvajebilaovegodineuBeču,iskoroizatoganašakaodru-ga.“! Uloga Zadruge hrvatskih stoma-tologaunašojsredinionogavremenabilajegolema.Bitnaječinjenicadautovrijemenijepostojalopokrićetroškovastomatološkogli-ječenjapučanstva.Idejadaseproizvodekoz-metički preparati priređeni na znanstvenojosnoviunašojsredinibilajekorisnaihuma-na.Većinaostvarenogadohotkaodprodajekozmetičkih preparata „Sanator“, usmjera-valasenapokrićetroškovaliječenjaškolskemladeži, na način da je novac upućivan naravnatelje škola koji su koordinirali slanjesiromašneškolskemladežinastomatološkuskrb. Pripadnoststarijojliječničkojudru-zi, tj. Sboru liječnika kraljevina Hrvatske iSlavonije,bilajeostvarenainakonzavršetkaPrvogsvjetskograta,pasvedonašihdana. URijecije1909.osnovanoStoma-tološkodruštvozaPrimorje. Nakon Prvoga svjetskog rata uZagrebu je 1919. osnovana Sekcija zubnihliječnika,kojaposlijemijenjanazivuStoma-tološkodruštvoSavskebanovine, a1939.uBanoviniHrvatskoj,uHrvatskostomatološkodruštvo. Nakon Drugoga svjetskog rataobnavlja se radStomatološke sekcijeZboraliječnika Hrvatske 1947. u suradnji sa Sto-matološkomklinikomMedicinskogfakultetau Zagrebu. Nakon diplomiranja prvih osamstudenatanaOdontološkomodsjekuMEF-auZagrebu,u1954.godini, javljasepotrebapromjene Pravila Zbora liječnika Hrvatske,kojabiomogućilaprijemidoctoramedicinaestomatologicae–stomatologa,usvojepuno-pravnočlanstvo. Naime,potadavažećimPravilima,redovitičlanoviZLH-amoglisubitisamoli-ječniciopćemedicine.Stomatološka sekcijaZLH-a pokreće 10. veljače 1956. postupak

Akademik Ivo Čupar, dr. med., dugogodišnji predstojnik Stomatološke klinike Medicinskog fakulteta u Zagrebu

Prof. dr. sc. Bojan Baletić, DIA,

prorektor Sveučilišta u Zagrebu, otvara

pano posvećen osnutku Zadruge

hrvatskih stomatologa,

8. veljače 2010.



72

predlaganjapromjenetihPravila.NaGodiš-njoj skupštini Stomatološke sekcije ZLH-a8. veljače 1957. Maksimilijan Paspa, njezintadašnjipredsjednik,predlažedaseizmjenePravilaZLH-a,takodaistomatolozibudure-dovitičlanoviZbora,nesamodefacto,većideiure. U prijedlogu nacrta Pravila ZLH-aizreka„daredovitimčlanommožepostatisvakiliječnikdržavljaninFNRJ”,Stomatološ-kasekcijaZLH-adopunilajeprijedlogdasenaročitonaglasi„svakiliječnikopćemedicineiliječnikzubnemedicine–stomatolog“,sob-ziromnatodapostojedvasmjeramedicinskenastavenanašimfakultetima,aujednodaseizbjegneeventualnokrivotumačenjePravila. Taj dopunjeni prijedlog nosi nad-nevak 3. marta 1958. godine u Zagrebu, apotpisaogajeGjuroVirag,uizvještajutajnikaSekcijeza1957/1958.g.TeknakonpromjenetihnormativnihakataHrvatskogliječničkogzbora&Zbora liječnikaHrvatske,mogli sustomatolozi školovani u programima odvo-jenimodopćemedicinepostatipunopravni

članoviZbora.Porastombroja liječnikasto-matologapočinjuseosnivatiogranciSekcije(npr.Rijeka,Split,Osijek,Čakovec,Karlovac,Gospić,Sisakitd.). Hrvatsko stomatološko društvoHLZ-aishodišnajeudrugasvihkasnijihspe-cijalističkih društava. Uvođenjem pet spe-cijalizacija u stomatologiji od 1970. godinenaraslajepotrebazautemeljenjemspecija-lističkihsekcija,danasdruštava. Ortodonti su prvi osnovali speci-jalističku sekciju 1966. godine. Danas je toHrvatskoortodontskodruštvo(od1997.kaosamostalna udruga). Hrvatsko društvo or-todonataponovnojeosnovanouZboru28.travnja2010. Stomatološkiprotetičariutemeljilisusvojusekciju1972.(danassezoveHrvat-skodruštvozastomatološkuprotetikuHLZ-a). Specijalisti dječje i preventivnestomatologije, pedodonti, strukovno su seorganiziralipodimenomDruštvozadječjuipreventivnu stomatologiju HLZ-a od 1974.;

danasdjelujupodnazivomHrvatskodruštvozadječjuipreventivnustomatologijuHLZ-a.Oralni kirurzi organiziraju 1975. strukovnuudrugukojadanasdjelujepodnazivomHr-vatskodruštvozaoralnukirurgijuHLZ-a. • Hrvatsko endodontsko društvoHLZ-a utemeljeno je 1993. a danas djelujekaosamostalnaudruga. •Hrvatskodruštvozaoralnume-dicinuipatologijuHLZ-aosnovanoje1997. • Hrvatsko parodontološko druš-tvoHLZ-aosnovanoje1999. • Hrvatsko društvo za estetskustomatologijuHLZ-aosnovanoje2000.(po-slijeseugasilo). • Hrvatsko društvo za dentalnuimplantologijuosnovanoje20.ožujka2004. Izvan okrilja Zbora samostalnodjeluje Hrvatsko društvo za dentalnu trau-matologijuod1992. Akademija medicinskih znanostiHrvatskeodsvojegaosnutka1961.brineseodentalnojmedicinikrozsvojKolegijstomato-loškihznanosti. Krovna udruga dentalne medici-neuHrvatskojjeHrvatskakomoradentalnemedicineutemeljena26.lipnja1995.kaoHr-vatskastomatološkakomora. Komora je samostalna i neovisnastaleškaistručnaposlovnaorganizacijadok-toradentalnemedicine(4.538članova),den-talnihtehničara(1.702)identalnihasistena-ta (649)napodručjuRepublikeHrvatskesasvojstvompravneosobeijavnimovlastima.Osnovanajesciljemdaštitipravaiinteresesvojihčlanova(6.889)tedasebrineougleduiunapređenjunjihovestruke.Zastupaipred-stavljasvoječlanovepreddržavnimtijelimaidrugimtijelimauzemljiiinozemstvu.

Zaključci

Strukovno udruživanje doktoradentalnemedicineuHrvatskojmožesepra-titiukontinuitetuduljeodstoidesetgodina.Pravcidjelovanjaudruženestrukebilisuupr-vomredupreventivni,krozkontinuiranisto-matološkiodgojpučanstvaozaštitiihigijeniusta,isamihstomatologauopćimispecija-liziranimpodručjimasvakodnevnogarada,ukasnijimprogramimatrajnogaodgoja. Znanstveno-istraživački radutkanje u same temelje organiziranosti dentalnemedicineuHrvatskojod1903.godine. Svijest o potrebi prikladne znan-stveno-istraživačkeopremeiorganiziranogaistraživačkog instituta bila je i ideja vodilja„Zadrugehrvatskihstomatologa“,koja,naža-lost,nijeostvarenadodanas. Profiliranje stomatologije & den-



73

talnemedicineupojedinesamostalnegranedovelojedoosnutkaspecijalističkihdrušta-va,štoneminovnouvjetujeistrukturnepro-mjeneuHrvatskomstomatološkomdruštvu,kaojednomodnajstarijihstrukovnihdrušta-vauHrvatskomliječničkomzboru. Hrvatskakomoradentalnemedici-ne,kaokrovnaudruga,vodibriguoukupnojorganiziranosti dentalne medicine u RH i,poprvi put uopće, objedinjuje dentalni tim-doktoredentalnemedicine,dentalnetehni-čareidentalneasistente. Harmoničan i usuglašen razvojprofila struke dentalne medicine u Hrvat-skojmoranadićimodnetrendovei interesepojedinca,kakobiopćedobro idobrokori-snikadentalnomedicinskeskrbiistruke,bilouspješnoostvareno.

([email protected])

LiteraturaZapisnikosnutkazadrugehrvatskihstomatologa,20.prosin-ca1903.godine,DržavniarhivZagreb,(1904)ZapisnikglavneskupštineZadrugehrvatskihstomatologaulikvidacijiodržane27.ožujka1916.godine.DržavniarhivuZagrebu(1916)Anonimno,Liječn.Vjes.SastanakhrvatskihstomatologauZagrebudne20.prosinca1903.(1904),26.1;26-27HercogŽ.Kozmetikazausta,Liječn.Vjes.(1904),26;1,27-32RadoE.Ćetkezazube,Liječn.Vjes(1904),26;1,32-33MüllerA.Trebalizanjeguustaupotrebljavatipreparate,kojisadržajusapuna?,Liječn.Vjes.(1904),26,1,33-35Anonimno,LiječnVjes.(1904)26,1,45SpitzerE.Važnostčišćenjazubi,Liječn.Vjes.(1904),26;2,79-81HercogŽ.Sokolskaizložbazatjelesniodgojiškolskuhigije-

nu.Izložbazadrugehrvatskihliječnikazubara,Liječn.Vjes.(1906),28;12,426-428Kaić Z. Stomatologija Zagreba u 19. stoljeću, Medicinar,(1964)15;1,5-12KaićZ.65godinaZadrugehrvatskihstomatologa,ActaSto-matolCroat,(1968)3:3,164-8Kaić Z. 95 godina od osnutka „Zadruge hrvatskih stoma-tologa“, pismo prof. dr. sc. Vjekoslavu Jerolimovu, dekanuStomatološkogfakultetaSveučilištauZagrebu,20.Prosinca1998.godineKaićZ.,Stotaobljetnicaosnutka„Zadrugehrvatskihstoma-tologa“,pismoprof.dr.sc.VladiCareku,dekanuStomatološ-kogfakultetaSveučilištauZagrebu,7.srpnja2003.godineKaićZ.,ĆatovićM.Stomatološkozdravstvenoprosvjećiva-njeukontinentalnomdijeluHrvatskeoddrugepolovice18.stoljećado1914.godine.Medicinar(1974)25;6,487-99KaićZ.RazvojstomatologijeuHrvatskoj.ActaStomatolCro-at(2002)36,1;5-18Naš glavni socijalno higijenski stomatološki rad. Glasnik,MjesečnikSavezastomatološkihdruštavaJugoslavije(1933)2,9;8-13ČuparI.DesetgodinaStomatološkeklinikeuZagrebu.Foliastomatologica(1949)10;34:1-16Staleškevijesti,ZapisnikglavneskupštineDruštvaStoma-tologaSavskeBanovineodržane25.II.1934.UprostorijamaLiječničkekomoreuZagrebu,Stomatološkiglasnik (1934)3;3:93-5Staleškevijesti,ZapisnikredovitegodišnjeskupštineSavezaStomatološkihdruštavaKraljevineJugoslavije,održanedne25.X. 1936.UprostorijamaLiječničke komoreuZagrebu,Stomatološkiglasnik,(1936)5;12:385-97Društvenevijesti,ZapisnikredovitegodišnjeskupštineSa-vezastomatološkihdruštavaKraljevineodržane31.Januara1937.UprostorijamaLiječničkekomore,Šubićevaul9,Foliastomatologica,(1937)6;1:55-7Društvenevijesti,Zapisnikglavne redovitegodišnje skup-štineSavezastomatološkihdruštavaKraljevineJugoslavijeodržane u Ljubljani 8. oktobra 1939. Folia stomatologica(1939)4;4:183-7NjemirovskijZ.IzpovijestiStomatološkesekcijeZboraliječ-nikaHrvatske,ActaStomatolCroat(1971)6;2:107-11HrasteJ.StaleškoudruženjestomatologauRijecipočetkomXX.Stoljeća.ActaStomatolCroat(1971)6;2:107-11

BeliczaB.,OrlićD.„Hrvatskiliječničkizbor.Predsjedniciod1874.do2004“,Hrvatskiliječničkizbor(2004),ZagrebKaić,Z.PočecistrukovnogaudruživanjastomatologauHr-vatskoj,Hrv.stomatol.Vjes.(2005),12;3,45-48Kaić,Z.PočecistrukovnogaudruživanjastomatologauHr-vatskoj,uBaracFurtingerV.,BlažićPotočkiZ.Ur.Hrvatskastomatološkakomora1995.–2005.,Hrvatskastomatološkakomora,Zagreb,2005,19-27Kaić Z., Stomatološko školstvo u Hrvatskoj, PowerPo-int, „Uvod u stomatologiju“, 338. Akademska godina,2006./2007., I. sem., Stomatološki fakultet Sveučilišta uZagrebu,StatutHrvatskestomatološkekomore,pročišćenitekst,NN13/10.Čl.2.,(2010)Kaić,Z.Otkrićepanoa„OsnutakZadrugehrvatskihstoma-tologa“,RektoratSveučilištauZagrebu,TrgmaršalaTita14,ponedjeljak,8.veljače2010.godineu17,30satiKaićZ., JurićH.,PrvastomatološkaznanstvenasjednicauHrvatskoj,Zagreb,20.prosinca1903.godine,Dansv.Apo-lonije,Klovićevidvori,9.veljače2010.godineu19,30sati,PowerPointprikazJerolimovV.PovezanostHrvatskogastomatološkogdruštvaHLZ-aiStomatološkogfakultetaSveučilištauZagrebutije-kompovijesti,ActaStomatolCroat.(2012);46(3):184-194Knežević,G.UzpedesetuobljetnicusamostalostiStomato-loškogfakultetaSveučilištauZagrebu:ActastomatologicaCroatica46godinauslužbinastave,strukeiznanosti,pismouredniku,ActaStomatolCroat.(2012);46(3):172-175Škrinjarić, I. Klinička stomatološka djelatnost i studij sto-matologijeuHrvatskoj,ActaStomatolCroat.(2012);46(3):195-201Kaić,Z.OdKatedrezastomatologijuizubarstvodosamo-stalnog Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uKeros J.,gl.ur.VodanovićM.,ur.,50godinasamostalnostiStomatološkogfakultetaSveučilištauZagrebu–65godinastudija stomatologije, Stomatološki fakultet Sveučilišta uZagrebu,Zagreb,2013.,13–26Jerolimov, V. Hrvatsko stomatološko društvo od Austro-UgarskemonarhijedoEuropskeunije–stotinuidesetgo-dinapovijesti društva,Hrvatski liječnički zbor–Hrvatskostomatološkodruštvo,Zagreb,2013.

•••••

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

MorskolječilišteuRovinjuPočecidječjeortopedijeuHrvatskoj

•Bečkodruštvozapoticanjeirazvojmorskihhospicijaiazilazabolesnudjecu,po-sebnoonuoboljeluodskrofuloze i rahitisa,kupilojeusvibnju1886.zemljištezabolnicu,apokroviteljstvojeprihvatilanadvojvotkinjaMarija Terezija.Novčanasredstvaosiguralajedijelomdržava,adijelomsutobiliprilo-zi pojedinaca i ustanova. Temeljni kamenprvegrađevinepostavljenje1887.apotomsupodizanadrugazdanjanapaviljonskina-čin.Hospicijjesvečanootvoren22.svibnja1888.kaoklimatskomorskolječilišteErzher-zogin Maria Theresia Seehospiz der Stadt Wien(SeehospizundAsylfürkranke,insbesondersscrophulöseundrhachitischeKinder).Inicija-tivombečkihprofesora Luigija Alois Montija

i Eduarda Alberta bolnica je osnovana pouzorunaprvuustanovu zadugotrajno lije-čenjeHospitalmaritimeBercksurMer(Nor-mandija)ikaotakvapostalajeprvaustanovatogtipanatluAustro-Ugarske. Eduard Albert (1841. Češka –1900. Češka), profesor, češki kirurg i povje-sničarbio jepionir istraživanjauortopediji.Posebno su poznati njegovi radovi o veziartrodeze stopala te artrodeze ramena kodparalizairekurentnihluksacija.Međupozna-

Dr. Oleg Nikolić, spec. ortopedije

Lječilište danas



74

timmuučenicimabilisuAdolf Lorenz (1854-1946) iAntonio Grossich (Draguć/Buzet,1849-1926.)kojije1908.prviprimijeniotin-kturujodanaoperativnompolju. Alois Luigi Monti(Italija,1839.–1909.), bečki profesor, pedijatar, bio je emi-nentan član Akademie derWissenschaften,AkademijeznanostiRiodeJaneiraiSociétédes sciences naturelles at Brussels, autormnogihčlanakaiknjigaizpodručjapedijatri-je i zaraznihbolesti teprvi ravnateljbolni-ceod1888.do1909.(http://www.zeno.org/

nid/20008025630). BolnicajesmještenausjevernomdijelurovinjskelukeValdiboraupredjeluSv.Pelagija(SanPelagio),poluotokMuccia.Oda-birzamjestobolnicebilisublizinaželjeznič-keprugeipovezanostsasjedištemMonarhijeteodgovarajućiklimatskiuvjeti.Odpočetkasepratenajsuvremenijadostignuća:nabav-ljenjerendgenaparat,upotrebljavaseFin-senovoliječenjetuberkulozekože(Nobelovanagrada1903.)tesepoondašnjimmjerilimabolnicaopremanajmodernijomoperacijskomsalom.Odsamogpočetkavrijedilojepravilodasenemoguzaprimatidjecaoboljelaodtuberkulozepluća,ostalihzaraznihbolestiilispsihičkimporemećajima.OsimdjeceizAu-stro-Ugarskeunjojsuseliječiliibolesniciudobiodnavršenetrećedonavršenedvanae-stegodine(uziznimke)izNjemačke,Rusijeikolonija.Prvegodine(1888.)bolnicajeimala73bolesnika.

DjecaizIstreod1987.do1908.

Odsamogotvaranjabolniceliječi-lasusedjecadomicilnogstanovništva,odno-snodjecasistarskogpoluotoka.Udokumen-tacijinalazimodjecuizsvihgradovaIstre,anajviše iz Rovinja, Vodnjana i Pule. Godine1897.liječenasu23djeteta,aveć1906.39.

Brojnostdjeceizpojedinihgradovagovoriilioraširenostibolesti,suradnjiregijaigradovateotruduliječnikaiztihsredinadaseuključeuradbolnice.

Izvještaji Iznepotpunihizvještaja(nedosta-jedesetinagodišnjihizvještajakojisenalazeuArhivigradaBeča)možesepratitibrojbo-lesnika i operativnogprograma.God. 1901.biloje246operacija,većinomortopedskih,a

Lječilište 1910.

Alois Luigi MontiEduard Albert



75

već1907.542operacije.Od1880.do1907.liječenoje7926djece,odkojeje6637potpu-noizliječeno,811poboljšanoaumrlasu234.Prosjekležanjapodjetetubioje120dana. Važnost rovinjske bolnice bila jevelikapasenetrebačuditidajeunjojvjero-jatnoboravioiR. Koch(Brijuni,1900/1901.).Kako je privlačila ne samo pacijente već iposjetitelje,njezinimjeotvaranjemobilježenipočetak rovinjskoga turizma, isprvazdrav-stvenogkaraktera.Do1912.Rovinjnijeimaodrugih smještajnih kapaciteta, osim dvorcaobiteljiJ.G.Hütterott. Prim.dr.Enoch Zadrobiojerav-nateljemnakonsmrtiprof.Montija,od1909.do1947.godine. UstanovajedjelovalapodbečkomopćinskomupravomdopočetkaPrvogsvjet-skograta,kadaprivremenoprestajesradom.Poslije rata nazvana je OspizioMarino SanPelagio i kroz nju je zbogposljedica ranja-vanjauPrvomsvjetskomratuprošlomnogopacijenata.Utravnju1919.ustanovaseod-lukom Komesarijata u Trstu otvara i prima250 djece pristigle iz svih istarskih općina.Zahtjevzaprimanjedjecetrebaojesadržava-ti:rodnilist,uvjerenjeocijepljenjuiliječničkapotvrdadauobiteljinemazaraznihbolestiposljednjih20dana.Uztosusiromašnadjecamoralapriložitiidopuštenjesvojeopćinezaprihvatuhospicij,aposebnasepozornostpo-svećivaladjecipoginulihvojnika.HospicijjeuprijelaznomposlijeratnomrazdobljuvodiocivilnikomesarijattepotomprefekturaTrstaiPule. UgovoromizmeđuAustrijeiItalije1926.priznatojevlasništvoGradaBečanadlječilištem.ProvincijaIstrajedobilapravona50kreveta.Lječilištepočinjeprimatipacijen-tesvihdobnihskupinačijabolestnijevezanaza ortopediju, pedijatriju i tuberkulozu. Re-konstruira se operacijska sala, sterilizacija inabavljanovirendgen.Visokistandardzadr-žanjeikrozdrugisvjetskirat.Nakonkapitu-lacijeItalijeulječilištuneboravebečkadjecavećbolesnicispodručjakraljevineItalije.Dooslobođenjajejujeokupiralanjemačkavoj-skaikoristilazasvojepotrebe.Od1947.godinedodanas Ubolnicusu1947.godineprese-ljenavojnalječilištazakoštano-zglobnutu-berkulozuizValdoltreiAnkarana(Slovenija)radiformiranjazoneAizoneBuIstri.Bolnicase,osimbavljenjarehabilitacijompacijenatasposljedicama ratnih ranjavanja, usmjerilanaliječenjekoštano-zglobnetuberkuloze. Stoga ju je Sabor NR Hrvatskeproglasio1954.bolnicomzakoštano-zglob-nu tuberkulozu. Kako se incidencija tuber-kuloznepatologijesmanjivala,djelatnostsevraćalaopćojortopediji,zbogčegaje1971.

preimenovanauBolnicuzaortopedskukirur-gijuirehabilitaciju.Ravnateljjeod1949.do1972.bioprim.dr.Martin Horvat.Njegovoje imedodanonazivubolnice1973.godineteganosiidanas.Utovrijemebolnicado-bivanaprosperitetuobjavljivanjemradovauinozemnimčasopisimaikongresima.Radseunjojdijelionadjelatnostzaortopediju(cje-lokupnaortopedija i traumatologijasustavazakretanje,ugradnjaumjetnihzglobova,ar-troskopija itd.) i rehabilitaciju (helioterapija,talasoterapija, hidroterapija, kineziterapija,elektroterapija). U 1974. potpisan je spora-zumsKlinikomzaortopedijuKBC-aZagrebostručnojsuradnji.Od1971. jedanpaviljonu ljetnim mjesecima popunjavaju pacijentiizAustrije, temeljemugovoraodugoročnojsuradnjisAustrijskimosiguravajućimzavo-dom(AllgemeineUnfallversicherungsanstaltWien) o rehabilitaciji invalidnih osoba, kojapostoji idanas.U rujnu1983.održava seubolniciČetvrtijugoslavenskiAOtečajizoste-osinteze. Nažalost, 1996. je ugašena kirur-gija ibolnica svedenanastacionarnu reha-

bilitaciju te polikliničko konzilijarnu službuortopedije i fizikalnemedicine, uz24-satnutraumatološkuambulantu.Takoradiidanas. Knez Albert od Monakaje2009.sufinancirao nevladinu organizaciju DianePleštinekojajedobilauzakupnarazdobljeod 35 godina nekadašnji „Kinderaj“, zgra-dudječjeg odjela, gdje se osniva CentrumM.A.R.E.(Modelaktivnerehabilitacijeiedu-kacije)uRovinju.

Liječničkeplaće1900.godine Liječnici voditelji odjela imali suuzplaćenistan,hranuigrijanjegodišnjido-hodakoko1.200fiorina(danasoko26.100€,odnosno2.175€mjesečno).Odjelni liječnikprimaojeplaćuodoko1000fiorinamjeseč-no(oko1.812€).Primariusjeimaoplaćuod2000–3000fiorina(prosječnooko4.530€mjesečnoiligodišnje54.375€).Izračunjena-pravljenpoprincipuvrijednostiuzlatu-tadaisada.Naravnodasestimnovcimatadamo-glopunovišenegodanasjerjecijenahraneirada(obrtničkog,manualnogisl.)bilaznatnoniža.

•••••

Izložba o Morskom lječilištu u Rovinju

UZavičajnommuzejuGradaRovi-njaotvorenajeizložbaoMorskomlječilištuuRovinjuod1888. do1947.nastalunakondugogodišnjih istraživanja.Uprizemljumu-zejamogusevidjetipovećanereplikebroj-nih pronađenih fotografija, dokumenata,knjiga,brošura, instrumenata iopremekojaseupotrebljavalauliječenju.Usklopuizložbenačinjenjepretisakspomeniceizdane1910.godine,kojaproširenaskomentarimanatrijezika.

Literatura1.Špicije–SpomeninaMorskolječilišteuRovinju,grupaautora,izdavačZavičajnimuzejGradaRovinja2. Arhiv i knjižnica Bolnice za ortopediju i rehabilitaciju“Prim.dr.MartinHorvat”,RovinjEnoch Zadro

Bolesnik 1910. godine

s t o t i r o đ e n d a n


78

••• LN: Poštovani primarius Grüner, zahvaljujem vam što ste pristali na ovaj razgo-vor za “Liječničke novine”. Među rijetkim ste ko-legama koji su doživjeli časne godine tako svježi i aktivni. Bili ste među osnivačima današnjeg Hrvatskog društva umirovljenih liječnika HLZ-a (HDUL) i vaša je zasluga što se naše društvo već godinama okuplja četvrtkom na kavi u Klubu za nas gostoljubive Židovske općine u Zagrebu. Upravo je u tom Klubu bila organizirana lijepa proslava vašega stotog rođendana, na kojoj je bila popunjen cijeli Klub. Tu vas je pozdravio predsjednik Op-ćine prof. dr. OgnjenKraus, prim. Jaroslav Ma-leček koji je pročitao pismo Predsjednika Repu-blike prof. dr.IveJosipovićaupućenog vam po-vodom “okruglog” rođendana, a pozdravio vas je i predsjednik HLZ-a prof. dr. ŽeljkoKrznarić koji vam je uručio zlatnu značku HLZ-a te prim. Peter Brinar, predsjednik HDUL-a koji vam je uručio i posebnu povelju HDUL-a. Ne smijemo zaboraviti ni na dječicu iz dječjeg vrtića Općine, koja su vam otpjevala “Happy birthday”. Imate li rodbine? •Imaosamsestru,kojajerođena1922.,studiralajepjevanjeiljeti1942.odve-denauAuschwitztenestala. ••• LN.: Kada i gdje ste upoznali svo-ju suprugu Matildu koja je bila redovna profe-sorica Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta a po struci biokemičar i biotehnolog? •UpoznaosamjeuZagrebu1940.kaostudenticu1.godineagronomije.Kadsunjuiroditeljeodveli1941.uspiosamjepoduvjetomdajeoženimosloboditiiztransportaimismoseusrpnjuodmahoženili.NjenisuroditeljiubijeniuJasenovcu,odnosnoStarojGradiški1941.i1942.Suprugamije,naža-lost,umrla1996. ••• LN: A kako su vaše kćerke?? •MojasekćerJuditarodila1943.,

aMiriam1951.Juditasadaživisamnom,di-plomirana je inženjerka agronomije i imauZagrebusinaiunuku,kojajenedavnomatu-rirala.MiriamživiuNovomSaduipovremenomeposjećuje.Tekstilnijetehničariimadvojedjeceitriunuka. ••• LN: Bili ste među osnivačima Kluba umirovljenih liječnika HLZ-a, današnjeg HDUL-a. Što nam možete reći o tome? •Godine1983. bilo je 28 suosni-vača tadašnjegKlubaumirovljenih liječnika-Spitzer,Krstić,Zimolo,Bedekovićitd.Zavri-jemeŠimunićabiosamdopredsjednikčetirigodine. ••• LN: Objavili ste 57 stručnih ra-dova i 30 članaka o povijesnim i filozofskim temama, među njima radove o antisemitizmu,

o Sumerima i knjižicu “O protokolima sionskih mudraca”. Recenzirali ste mnogo knjiga, pogo-tovo onih s područja judaizma i drugih religija. Imate li još što neobjavljenoga u ladici? • Nisamdovršiodvačlanka: “Sha-kespeare,Heineižene”i“Mletačkitrgovac–jelitoantisemitskodjeloilinije?”. ••• LN: Možete li ponoviti ono što ste rekli predsjedniku HLZ-a prof. Krznariću u svojoj zahvali na svoj stoti rođendan 4. ožujka ove go-dine? •Akosamzaslužioovopriznanje,hvalavama,profesoreKrznariću,iHLZ-unatome.Kaopedijatarcijelisamsvojživotpo-svetiosvojimmalimpacijentimaibrinuosezanjihovoozdravljenje. Dasamutomeuspiomoguupr-vom redu zahvaliti mojim učiteljima i izvr-snim profesorima Medicinskog fakulteta uZagrebu.Nikad za svoj rad nisam očekivaopriznanjavećsamunjemuuživao. ••• LN: Hvala i vama na odgovorima, siguran sam da će to zanimati naše čitatelje.

•••••

Prim. dr. Teodor Grüner (Nitra,Slovačka,4.3.1913. - ), liječnik,pedijatar, ži-dov.OtacBernard,nadkantoruBudimpešti,Székesfehèrváru(Mađarska)iod1929.uZa-grebu,gdjejeumro1955. ZavrijemeNDHbiojeuhićen,alijeoslobođenzalaganjemAlojzijaStepinca.SinTeodorzavršiojeMEF1937.uZagrebuispe-cijaliziraopedijatriju.ZaNDHpremješten jeuBosnukaočlanekipezasuzbijanjeendem-skogsifilisa.UNOVstupiojeurujnu1944.izBanjaluke. Biojereferentsaniteta9.BrigadeXkrajiškedivizije,azatimšefsanitetatedivi-zijeuPožegi,BjelovaruiKragujevcudo1947.aodtadapedijatarupoliklinicigeneralštabaJNA. Godine1949.osnovaojepedijatrij-skuslužbuuVojnojbolniciuZagrebu ibionjezinšef.Tejegodinepoložiospecijalističkiispitizpedijatrije. Godine 1956. demobiliziran je navlastiti zahtjev kao sanitetski potpukovnik,osnovaoDječji dispanzerMUP-a i razvio tuslužbu.Godine1971.stekaonazivprimariusa,a1973. jeumirovljens41godinomradnogstažai60godinaživota. BiojepredsjednikpodružniceZLH-aZagreb1963.–1964.i1970.-1971,potpred-sjednikPedijatrijskesekcije1963.-1964,pot-predsjednik stručnog odbora za zaštitu do-jenčadiimaledjeceZavodazazdravstvenuzaštituZagreb1965.-1968.,članIODruštvaprehraneSRH1965.–1967.,odbornikSkup-štineopćineTrešnjevka1963.–1965., član

Prim.dr.TeodorGrüner

Povodom stotog rođendana

Razgovarao 13. lipnja 2013. dr. Dragutin Kremzir

s t o t i r o đ e n d a n


79

Savjeta za zdravstvenu i socijalnu politikuSkupštine grada Zagreba 1963.–1965., šefdječjegdispanzeraDomazdravljaRSUPSRH,član UO-a tog Doma 1959.–1960.), njegovpotpredsjednik i predsjednik1962.-1963.) tepredsjednikRadničkogsavjeta1963.–1965. Biojehonorarnipredavačzapred-met predvojničke obuke na Medicinskom iStomatološkomfakultetuuZagrebu. Stekao jeOrdenzavojnezaslugeIIIreda,MedaljuJA,OrdenzaslugazanarodIIIredaiPoveljuHLZ-a.Objavioje54stručnihčlanaka.

•••••

Intervju s dr. Dragutinom Kremzirom

Predsjednik HJZ-a prof. Krznarić slavljeniku uručuje priznanje

Prof. Grüner 7. III. 2013 s prijateljima i kolegama

l i j e č n i c i u m j e t n i c i


80

•Dr.MarinaDeZanrođenaje8.si-ječnja1960.uZagrebu.ZavršilajeIVGimnazi-juiMedicinskifakultetuZagrebu.LiječnicajeobiteljskemedicineuDomuzdravljaZagreb-Zapad.Educiranajeizobiteljskepsihoterapi-je i liječenjaalkoholizma idrugihovisnosti.Sudjeluje u radu Međusveučilišnog centraza poslijediplomske studije u Dubrovniku,tijekomstudija„Factorsaffectingearlyemo-tionaldevelopmentMother-Infantinterac-tionand itsdisturbances“.Školovalasekaostipendistica nizozemskog RIAAG RijmondNoord West, Rotterdam, Holland, te ondjei uCentrumu45–NationalCentre for thetreatmentofmembersoftheresistanceandvictimsofwar–steklaznanjaiprakticiralapsihoterapiju oboljelih od posttraumatskogstresnogsindroma.Stručnejeradoveobjavi-laučasopisu«Psihoterapija».Ukoautorstvusasuprugom,DamiromDeZanom,objavljujestručnuknjigu„Psihodinamskipristupdjeciimladežisteškoćamaučenja“(Hrvatskipeda-goško-književnizbor,Zagreb,1997.). Fotografijomsebaviodsrednjoš-kolskih dana. Članica je nekoliko svjetskihudrugazapromicanjeumjetničkefotografije:BlackandWhitePhotography,SeeinMono,Abstract Photography, Minimal Art Photo-graphy, Minimalism Art Photography, Mini-malism II Art Photography, Newer III ColorPhotooftheDayteYouPic.Uistimudrugamaiizlaže. Udataje,majkajetrojedjece.

[email protected]

Dr.Marina De Zan –psihoterapeutifotograf

Damir i Marina De Zan

Pogled

Pogled

Izvan ograde

l i j e č n i c i u m j e t n i c i


Damir i Marina De Zan

Nemoguće Izvan ograde

Pod teretom

Predvečerje

81

l i j e č n i č k a r a t n a p r i č a


82

•Lukaje1991.sjošdesetsubora-cazarobljenubliziniKnina,kojisupobunjeniSrbiokupirali.Nekoliko jemjeseciproveoukninskoj zatvorskoj samici, prvih dana bezvode i hrane. Zatočeni suborci iz susjednihtamnica,godinamasunakon togaprepriča-valikakojeLukačuvarimastalnoprkosio,aonibigaodvelinazadnjikatitamotuklidoksenebi onesvijestio. Potombi ga zanogevuklinizstubenekolikokatova,aglavamujekaomrtvaudaralaobetonstuba.Usami-cusugabacaligologaitakoostavljaliprekonoći.Ujutrosuga,polusvjesnog,jedvaživog,ubacivalikaovrećuuzajedničkućeliju.Zato-čenisuborciunjojsubiliuvjerenidaćeumri-jeti.Savuranamakaooguljen,stragovimačizamapocijelomtijelu,potpunonemoćan,ležao je pred njima, slomljen, jedva dišući.Pažljivoisastrahom,bojećiseidodirnutiga,polijevalisugavodom,brisaliosušenukrvsusanaiLukabiuskrsnuo.Polakobisedizaopodržavan njihovim rukama i kao u transuponavljaokakonizaštonijekriv,danijekrao,danijeklao,dasesamoboriozaslobodnuHrvatsku.Svisusepitalijelitomoguće?Štoodržavaživotutomslabomtijelu?Izarninaštodrugonemislinegonasvojudomovinu?Nemojimvišeprkositi,govorilisumu.Akotejoš jednomovakopretuku, nećešpreživjeti,ponavljali sumu. Ali su ga nakon nekolikodanaopetodveli.Ponovnosepredprijatelji-mavratioizsmrti. Uskorosusviizzajedničketamnicedobili enterokolitis, zbog kojega je zatvor-ski liječnikodrediodaseodveduukninskugradskubolnicu,velikimdijelompretvorenuuzatvorskubolnicu.ILukajetamoležao.Bo-lesniciizistesobepričalisudaganitijedanliječnikpetnaestdananijepregledao,dasuganavizitamazaobilazili,dasumukaopsubacalihranu.Spasilagajenenadanaprilikaukojojsesvenašezatočenesuborcerazmije-nilizazdrave,dobrouhranjeneipremasvimratnimpravilimaikonvencijamatretiraneza-robljeneneprijatelje. Mojsanitetjeišaonaturazmjenu.AvetinjskimršavoinatečenoLukinotijelonanosilimasmounijeliusanitetskovozilo.VišejeputanaputuodKninadoSplitagubiosvi-jest.Usplitskojbolnicidijagnosticiranjeniz

Dvosmjernacesta

Mirna Šitum

teškihizaživotopasnihozljeda.Subduralnihematomglave,kontuzijaplućashemopto-om,napukla slezena i jetra sa subkapsular-nim hematomima, subkapsularni hematomobadvabubrega imakrohematurija, serijskafraktura rebara obostrano, prijelom kostijudesnepodlakticeipotkoljeniceiinflamiraneoguljotinehematomimaprožetekoženacije-lomtijelu. Sve je to Luka preživio, zaliječioraneibezslezenesevratioupostrojbu.Vra-tio se samos jednomželjom–vratiti seuslobodni povijesni hrvatski kraljevski gradKnin,kojijenekolikoratnihgodinabioglavnigradtakozvaneinepostojeće,niodkogapri-znate„republikesrpskekrajine“.Cestakojomjeonuovomnepravednomratuželioićibilajedvosmjerna. Želeći ga bar na kratko vrijemeosloboditi od pravih vojničkih obveza, za-povjednikmujedaozadatakvozačaumomsanitetu. Izvrsno smo surađivali, ali duboknemirunjemuvojnikutražiojestalnuakciju.Ponašaosekaodajenajzdraviji,nikadaseninaštoniježalioiopetse,kaoobičanvojnikbezikakvihbeneficija,vratiousvojupješačkudesetinu. Jednehladnezorepreuzeo jepo-ložaj na najisturenijoj i najvišoj koti našeobrane, obavijenoj magličastim oblacima.Tijekomdanazapuhalajejakabura.Upod-nožjuplaninetemperaturajebilaispodnule.Kadasesmračilo,atojebilouobičajenovri-jemesmjenenaistureniminajopasnijimko-tama,suborackojijetrebaoodLukepreuzetipoložaj dojavio nam je da Luki nije dobro,danemožehodati, ali danije ranjen. Prvosam pomislila da se obnovila neka ozljedananjegovuprebijenomtijelu,adrugoda jemožda promrzao. Takav mršav i iscrpljen,vlažneodoreiizloženjakomvjetrunaniskimtemperaturama,uskučenomprostorumeđustijenama,međukojimasenemožeinesmi-jekretati, lakosemogaopothladiti idobitiozebline. Dok smo se penjali prema Luki,većsugadvojicasuboracaspuštalinizliticu.Čvrstosugapridržavaliispodruku,nosećigai vukući dok sumunogebeživotno visjele.Biojeprisvijesti.Čimmejeugledao,drhta-

vimglasomjerekaodasesmrznuo.Položilismogananosila,umotaliuvojničkedekeiprivezališirokimremenjemdanamnavelikojkosiniliticenapadnesnosila.Unijelismogau sanitetsko vozilo koje je naš vozačMilanupaliodaseštoprijezagrijeikrenulipremanašemratnomstacionaru.Unjemunasječe-kalasestraTonkastoplimčajem,naloženomvatromitoplomkupkomuvjedrukojejeslu-žiloumjestokade. Onoštosamodmahzapazilabilojepodbuhlo i ljubičastoLukino lice, lividanvratišake,naopipledenohladni.Doksmomupomaloskidalivlažnuiporubovimaza-mrznutuodjeću,zapažalasamostalepromje-nenakoži.Kožaprsištabilajedijelomcrvena,adijelomblijeda.Kožatrbuha,osobitotamogdjejebilapritisnutateškimopasačem,bilajeljubičasta.Kakosmomuskidalikomadpokomadodoretakosmoga,uvećtoplomvo-zilu, presvlačili i utopljavali. Pogledala samrektalnutemperaturunatermometru,iznosi-laje350C.Sveštosamdotadamoglazapazi-tibilajeprvafazasmrzavanja,apromjenenakožiglave,gornjegdijelatijelairuku,bilesuprvogastupnja.PovremenosuLukinotijeloprožimaledrhtavicaitresavica,ipremdanebašzainteresirano,komuniciraojesnama. Skinuvšimudonjidioodoreičiz-me, zapazila sam jake edeme potkoljenica,osobitodesne.Naobjepotkoljenicekoža jebila cijanotična, anadesnomstopalu iokoskočnog zgloba vidjeli su se mjehuri. Doksmomu podizali noge u povišeni položaj iprevijali desno stopalo, iako sammisliladaje to cijelo područje kože anestetično, nalicumusepojaviobolnigrč.Kadasmoko-načno došli u stacionar, stavili smo Lukukratkovrijemeu toplukupku,priključilimuinfuziju 5%-tne glukoze zagrijane na sob-nojtemperaturiistalnomudavalitopličaj.Budući da smo sve radili u improviziranimuvjetima,mjehure na stopalu nisam bušila,većsamosterilnoprevila,azaonepuknuteodlučilasamsenakonzervativandebridman0,9%-tnomotopinomnatrijevaklorida.Bilojevažnoimobiliziratitunogu,teobjestavitiupoložajumjereneelevacije. Iznadeleviranihnogurazapelismonekakvužičanumrežu,atekiznadnjepokrivačeradiizbjegavanjadi-rektnogpritiskananoge.Očekivalasamdaće,nakonpočetnogutopljavanja,Lukapočetiosjećatiboloveucijelomtijelu.Dalasammuanalgetike i blagi sedativ. Nakon nekolikosatizapazilismoblagizraznanjegovuusnu-lomlicu. Dok sam mijenjala isteklu bocuinfuzijezanovu,pomaloustrahurazmišljalasamomogućemnastupuporemećajafunkci-jebubrega.Unatočtomeštojevećinaklinič-keslikeodgovaralaprvomstupnjusmrzotina,



83

zbogopsežnihdestruktivnihpromjenanatki-vupotkoljenicakojesubiledrugogstupnja,postojala jeprijetnjapojačanihkataboličkihprocesaproteina.Inesamoto.Nakonuspo-stavljanjavećihpodručjacirkulacijemoglojedoćidoinfekcijezbogkontaminacijeogoljelekoženastopalima. Sutradan,čimsmouspostavilitran-sportniputpremaMetkoviću,Lukusmood-vezliuratnukirurškubolnicu. ZaštosesveovodogodiloLuki? Svako povećanje gubitka toplinetražikompenzaciju.Nadoknadasevršikon-trakcijommišića,činjenjempokretaipoveća-njemminutnogvolumenasrca.Lukasenekovrijemeusvomstisnutomitijesnomprivre-menom staništu prisiljavao raditi čučnjeve,sklekove, trčati i tapkati u mjestu, stiskatišake imasiratimišiće,ali jenakonnekolikosati izgubio snagu iprepustio sene tražećipomoć.PunotogajeuLukinuslučajuprido-nijeloovomstanju.Njegovozdravljejenakonmnogihozljedabilonarušeno,bio jemršavkaoprutianemičan,biojeumoraniiscrpljenkao i svimi. I jošk tome,na tojplaninskojvisiniudisaojezrakukojemjebiosnižentlakkisika.Starapolusintetičnaodorakojasepo-putkrutekabaniceodvajalaodtijelanijebiladovoljno topla, a čizme izlizanih potplata iprejakozategnuteotežavalesucirkulacijuuobje potkoljenice.Osobitomu je bila ugro-ženadesnapotkoljenicanakojojjezbogvećpretrpljenetraumeimaolezijuperonealnogživcaipoplitealnearterije.Zbogsvegaovoga,kodLukesuseistrošilikompenzatornimeha-nizmiidošlojedoizmjenetkivnihtekućina,hipovolemije ihipoksijerazličitog intenzite-ta.Bezobzirananjegovugolemumotivaciju,

nijemogao izdržatihladnoću ifizičkinaporistovremeno. Kada je u kolovozu 1995. krenu-laoslobodilačkaakcija, slomljeni i smrznutiLuka je ponovno krenuo sa svojom deseti-nom.Rekaoje–zadnjiput.Biojenagranicismrti,navratimasudbine,inijemubilodo-sta.Samopovratakuovajnašgradizkoje-gasugaizbacilipoputživoglešazanjegajeznačilo biti slobodan, živjeti u slobodi.Nijetubilonibijesanisrdžbe,tekushita.Bilojenekorisnouvjeravatiga.Uostalom,slobodajestanjeukojemučovjeksvečinibezprisile.Idanenaškodidrugome. Kadasamdošladovojarneuoslo-bođenomgradu,ugledalasamLukukakosje-dinakamenompraguulazauzatvorukojemjerobovao,ipreživio,inijezaboravio,ipamtitćedosmrti.Pohvaliosekakojesamoiščašioskočnizglob,naravno,desnenoge.Ikakoćesvakogpetogkolovozapredovavratadovo-ditisvojukći.Ipodučitćejekakosvakace-staimadvasmjera,onajkojimodlazišionajkojimsevraćaš.Samojepitanjekolikoželiš,kolikovolišikolikosispremanžrtvovati.Za-teklameovanjegovasabranost.Dugosamposlijepamtilaovajprizornavratimaknin-skogzatvoraionuganutostkojameprožela. Većdužemiseuovomratu,aipri-jenjegauradunahitnojpomoći,činilojasnokakočovjekumire.Ividjelasam,ičinilosedatonijeteško.AlinakonLukesamuvidjeladanijenilako. IdanasLukuviđam,uvijekkaopri-jatelja iz rata, a često i kao dermatološkogbolesnikanamomodjelu.Smrzotinenano-gamaostavilesuposljedicenakožiuoblikukronične upale i čestih dermatomikoza na

stopalima.MojseLukauzadnjihpetgodinavinuouakademskepravničkevisine,postigaojošjedancilj.Ajajošnidanas,nakontolikoakademskihgodina,nisamsebiuspjeladoka-zatiniti seuvjeritida je svakacestakojomhodamdvosmjerna.

Prof. dr. Mirna Šitum

Rođenaje1962.uCistiProvokrajImotskog,redovnajesveučilišnaprofesoricaiznanstvenasavjetnica.NaMEF-uuZagrebudiplomiralaje1985.,adoktorirala1998.Odlistopada1986.dolistopada1991.radilajeuStanicizaHMPuSplitu. Kao dragovoljac DomovinskogratapristupilajeIV.GardijskojbrigadiuSpli-tuiodlistopada1991.doprosinca1993.kaodjelatna časnica Hrvatske vojske obnašaladužnostizapovjednicesanitetskedesetineupostrojbi,referenticesanitetskeslužbeHV-a,načelnicesanitetabrigade,glavnogsanitet-skoginspektoratevoditeljicebrigadnogsta-cionarailjekarnenaprvojcrtibojišnice.ZbogranjavanjanaprvojcrtibojišniceimastatusHRVI. Specijalistica je dermatovenero-logije i subspecijalistica dermatološke on-kologije.Od2000.g.predstojnica jeKlinikezakožneispolnebolestiKBC-aSestremilo-srdnice,od1999.pročelnicaKatedrezader-matovenerologiju Stomatološkog fakultetaSveučilištauZagrebu,nakojemjepomoćnicadekanazakliničkemedicinskepredmete.Odsvibnja2013.pročelnica jeUreda za zdrav-stvouPoglavarstvugradaZagreba. Objavilaje430publikacija,odko-jih76uCCčasopisima.Članicajetrijuuredni-štavaznanstvenihčasopisa,voditeljicadvajuznanstvenihprojekatatementoricazaizradušestmagisterijaisedamdisertacija,aodržalaje25pozivnihpredavanjanameđunarodnimskupovima. Predsjednica je Hrvatskog der-matovenerološkog društva HLZ-a i članicapetmeđunarodnihstručnihdruštava.Utjeca-la jena izdvajanjedermatološkeonkologijeiz općedermatologije, nanastanak i razvojdermatokirurgijeipsihodermatologijeuRHiujugoistočnojEuropi.Osnovalajeivodire-ferentnecentrezamelanomikroničneraneteCentar za teledermatologijuMinistarstvazdravljaRH. DobitnicajeNagradeGradaSplitapodručjemedicineza1991.iNagradeHrvat-skeakademijeznanostiiumjetnostizapod-ručjemedicinskihznanostiza2005. NositeljicajeivišeodličjaDomo-vinskograta.

•••••Prvo postrojavanje 4. Gardijske brigade HV-a u splitskom Dračevcu



84

•PripovijetkomDvosmjernacestaprof.Dr.Mirne ŠitumotvaramouLiječničkimnovinamanovurubriku.PodnaslovomLiječ-ničkaratnapričaobjavljivatćemouratkena-šihkolegicaikolegaonjihovimdoživljajimatijekomdomovinskograta1991.-1995. Iovajegeneracijahrvatskihliječ-nikamorala,nažalost,proćikroz tonajgorerazdobljeuživotusvakogačovjeka.Jošmeđunamaimaonihkojimajetobilodrugoratnoiskustvo,avećsustasalenovegeneracijeli-ječnikakojimajeratoduzeodjetinjstvo. Uratujepoginulošestliječnika,dr.Ivan Šreter jeodvedenunepoznato,mnogisuliječniciranjeni.Srećajedanijesvakiodnas,usvakomdijeluHrvatske,biopogođentimzlomujednakojmjerinosvimipreživjelinosimoožiljkeratnihgodina. Nažalost, i u desetljećima prednamamnogo toga bit će obilježeno prote-klim ratom. S posljedicama rata nosimo senarazličitenačine,neznajućikojijepravi,anadajućisedaodabiremoodgovarajuće. Iu

normalnomvremenimanaš je liječničkipo-zivvezanuzborbuprotivsmrti,bolesti,ranaiporemećaja.Uratusesvetointenzivira–povećavasebroj,skraćujevrijeme,zgušnjavaprostor–rasteintenzitetopterećenja. Ovlastitimdoživljajimaratavećjevišekolegicaikolegagovoriloipisalourazli-čitimprigodama.Pozivamonjihisveostaledanampošaljusvojeratnepriče.Željelibi-smobaremuprosinačkombrojuLNsvakego-dinepodsjetitinažrtvuhrvatskihliječnikaudomovinskomratu.Svetosciljempravovre-menogprepoznavanjaprvihklicakojevodeurat,reagiranjanapravinačintakodaseratnikadvišeneponovi. Tijekomakademskegodine2005/2006.,nakonpredavanjaizkolegijaPovijestimedicinezastranestudentenaMedicinskomfakultetuuZagrebujaviomisemladiKana-đanin,pomajcihrvatskihkorijena.Pokazaomi jezbirkupripovjedakaprof.dr.MirneŠi-tum“OrangesandDeadFish” tiskaneuZa-grebu,kojajenanjegaostaviladubokdojam.

Studentprvegodine,pričaomijeoonomeštojeuKanadiprijedesetakgodina,ontadapetnaestogodišnjak,doznavaooratuu Hrvatskoj slušajući djeda i baku, njihoveprijateljeigledajućiTV.Bilomijelakoodgo-varatimunapitanjaotojknjiziioliječnikuudomovinskomratujersamje,uhrvatskomprijevodu“Narančeimrtveribe”,dobiouko-lovozu2005.godine.Biojetopoklonsuborcakojegasamupoznaotijekomrataunovoza-grebačkoj102.brigadi.Onjetvrdiodamidu-gujezaliječničkuintervencijukojomsammu,nakonranjavanjauakciji“Oluja”1995.,spasioživot,ajaznačajnijimdržimsvojdoprinosunjegovomizvlačenju,dosada,odPTSP-a. Pojedine priče iz ove zbirke pro-čitao sam već prije. Listajući lipanjski brojnajuglednijeg hrvatskog medicinskog časo-pisa “CroatianMedical Journal” (CMJ) 2000.godinenašaosamukolumni“Liječnikuratu”tekstdr.MirneŠitum (1962.)podnaslovom“Mogulijato”. Privukla me iskrenost autorice uopisu vlastitih osjećaja tijekom spašavanjaranjenikaspneumotoraksomprveratnezime1991./1992. “Zapravosamprviputuovihneko-likomjeseciizgubilaosjećajstrahazavlastitukožu.Prviputsamosjetilaistinskusigurnostu sebe i pamtim i sada taj osjećaj snageuvlastitimrukama.Osjećalasamdateretkojimsamzaduženanijebiopretežakzamene,dasamsvojuobvezumoglapodnijeti i izvršiti.Svesamčinilabeznaporaiprisile.Zaboravilasam sebe bivšu, utopljenu u dosadno pre-dratnovrijeme,isveštomijenekadapunoznačilozaturilasamkaostareigračke.Ostalojesamopitanjehoćeli,kadasveprođe,akopreživim,isplivatirazbijeniostaciiolupine”. Nuždom interveniranja na terenuispašavanjemživotaprvom“pravom”dakleteškom ranjeniku18. listopada1991. zapo-čeojezadoktoricuŠitumpravirat.Pročitavšito,postidiosamse,sjećajućisekakosamsetog dana u Zagrebu ja ponosio svojim do-prinosomobraniHrvatske iprimaočestitkeprijatelja i kolega zbog “Apela iz Hrvatske”objavljenogadanprijeučasopisu“Nature”…A tamo, u meni dragom dalmatinskom ka-menjaru, jedna mlada žena, s medicinskimstažomkraćimodmoga,radilajepraviposaoliječnikauratuiradilagaje,poreddilema,iusprkospoteškoćama,dobro. U tome su razdoblju Ćelije, Dalj,Kijevobiliporušeni,aVukovariŠkabrnjajošsuodolijevaliagresoru.Novinesujavljaleoprvim tisućama stradalih. Od Uskrsa1991.do12. siječnja1992.ubijenasu3023,a ra-njeno16102čovjekajersusenašlinaputuagresoru.Međuubijenimabiloje48%civila,ameđuranjenima31%.Višetisućabilježilo

Uz«Dvosmjernucestu»MirneŠitumIvica Vučak



85

sekaonestalih,abrojod600.000bezdomaiprognanihrastaojeizdanaudan.Novelikbrojčinioihjebezimenimistogabezličnim,paondailakšezaboravljivim. Doksuseratnici,urazdobljimaza-stoja između ratnih operacija, mogli nakončišćenjaoružjaodmarati,spavatiilisanjariti,doktorica je sa suradnicima u sanitetu po-punjavalapričuvelijekovaizavoja,ažuriralaprotokoleiratnidnevnik. Pisalajeizvješća,pokušavalaobjek-tivnoanaliziratiiunaprijeditisvojrad.Uložilapunotrudadokje,zajednoskolegama,prire-dilazauglednisvjetskivojno-medicinskiča-sopisraščlambusmrtonosnihranapoginulihboraca 4. gardijske brigade hrvatske vojsketijekomdomovinskog rata.Bilo jepotrebnokompletiratimedicinskudokumentacijuveli-kogbrojaranjenika, razvrstativrste i težinurana. Uspoređivanje s prije objavljenimpodacima donijelo je doktorici Šitummije-šane osjećaje, bila je i rastužena, jer “našeratnegodineionamukaodštaka,batrljakaiinvalidskihkolicasvelesusenadvijeobičnetablicekojemoždanikadanećebitiniobjav-ljene”(Trijaža,2003). Članak je ipak objavljen 2004. u“MilitaryMedicine”2004.godine,adr.Šitumjeodlučilabilježitiipojedinačnesudbineljudikojejeupoznavalainakojejeutjecala,akojesuostavljaletrajnogatragainanju.“Moždazatoštosamodavalasigurnostipovjerenjeiondakadaihnisamimala. Znala sam se pokajati zbog togosjećaja koji potičem oko sebe, zbog preu-zetog tereta koji sam jedvamoglaponijeti.

Osjećala sam se razapetom između onogašto moram i onoga što mogu” (Brada). Napozivprof.dr.Matka Marušića,pokretača idugogodišnjegurednika“CMJ-a”,ubroju1odožujka2000.godineobjavilajepripovijetku“Nedirnutasjećanja”ukojojjeopisaladubokoproživljenoiskustvosvogahrabrogistupanjaiz svakodnevice te požrtvovnog stavljanjasvojemladosti,entuzijazma,svogaznanjauslužbutadanajugroženijih,svihonihkojisuse nalazili u prvim ratnim linijama bespo-štednog,aneobjavljenograta. Isamajebilaranjena,alijetonijemogloudaljitiod4.gardijske“splitske”briga-de,nitiodbojišnice.Dokraja2003.objavila

je23kolumnesvojihrazmišljanjaiuspomenaizrata.Pomoglisujojnjezini“službeniratnidnevnici,intimnaratnakazivanja,ratnekarte,šifrarnici,zapovijedi, liječničkinalazi,osmrt-nice,brzojavisnajgorimvijestima,fotografi-je,isječciiznovina,pismanjihovedjeceislikenjihovihdjevojaka”ipitanje“smijemliijesamlipripravnapočetiizvlačitiizrazbacanihladi-cadubokopohranjena,jošnesložena,sveli-kimnaporomzaključavanaratnasjećanja?” Zatimsutiprozniuradciprikupljeniiobjavljeniuknjižiciod107stranicaunakla-di“Medicinskenaklade”2004.podnaslovom“OrangesandDeadFish”.Tojenaslovpričeobjavljeneu“CMJ-u”uprosincu2003. Idejuzanaslovdobilajedr.Šitumnajednojizložbiuljeto2003.Poglednaslikunakojojsunakamenomstolubilemrtveribepokrajzdjelesvježihnarančivratiojujejedanaestgodinaunatrag,podsjetionaprizoridoživljajteškoggranatiranjauambijentuljetnikovcapretvo-renoguprihvatilištezaranjenikenajužnombojištu,uMalomZatonupokrajDubrovnika. Pred očima čitatelja pojavila setakogalerijahrvatskihbraniteljaraznovrsnihposvojempodrijetlu,dobi,karakterima,tem-peramentimaizanimanjima.Autoricaonjimapišesmnogosimpatija.Pažljivoje ispunorazumijevanja zabilježila i primjer stradanjahrvatskogvojnikazbognestrpljivostiizabo-rava,zapravonedostatneprofesionalnosti. Nije propustila opisati ni pakaokroz koji je prošao ovisnik o opijatima kojisenašaomeđuhrvatskimbraniteljima,ali iteškog ranjenika koji je zbog bezizglednogstanja oštećene kralježnice potonuo u al-kohol. Jer “onoštonasčini slabim ljudskimbićimapuno jesloženije, jačeodonogaštonasčiniherojima“(Rov,2002.).Opisanilikovii sudbinepotvrđujuda je iudomovinskomratusvatkoodnasdaosvojmaksimum.Našisedoprinosi razlikujuupravoonolikokolikoseimirazlikujemomeđusobno. Zatim je knjižica doktorice Šitumobjavljena2004.nahrvatskomjezikuu“Na-kladiSlap”podnaslovom“Naranče imrtveribe” (125 stranica) za koju je sliku na na-slovnici izradio akademski slikar Vladimir Meglić.Knjizisupriloženiizvatciizrecenzijakoje vrijedi parafrazirati: “Uvjerljivo i potre-snopripovijedanjeopoginulimiranjenimsu-borcima,otjeskobamaistrahovima,tugamaiponosima”(Julijana Matanović,književnica). “Staloženo, sasvim jednostavno,posveobičnopripovijedanjeovišenegoneo-bičnimdogađajima,doživljajimaisudbinamaprivlačičitateljateseisampočinjeosjećatinjezinimsudionikomisvjedokom”(Dubravko Jelčić,povjesničarknjiževnosti). “UosobiMirneŠitumutjelovljenajemedicinskastručnostidomoljubljeiskaza-

Prof. dr. Božo Vojniković, oftalmolog, predsjednik Društva za neionizirajuće zračenje „Albert Einstein“ (lijevo) pri predaji slike profesorici Šitum koju je izradio prema fotografiji u njezinoj knjizi; desno akademik Pavao

Rudan, glavni tajnik HAZU-a i glavni urednik Collegium Antropologicuma



86

no u njezinim ratnim djelima i poznato svima koji su sudjelovali ili na bilo koji način dopri-nosili obrani Hrvatske 1991. - 1995., a napose u južnoj Hrvatskoj” (Matko Marušić, liječnik, sveučilišni nastavnik, književnik, jednom ri-ječju doktor, tj. onaj koji poučava). Za predstavljanje na stranicama “Liječničkih novina”, u novoustanovljenoj ru-brici “Liječnička ratna priča”, odabrao sam pripovijetku “Dvosmjerna cesta” jer mi upra-vo ona najbolje oslikava ono što je bio domo-vinski rat – “otvaranje puta nade”. Jer, uistinu je u razdoblju 1991. – 1995. bilo smrti, puno krvi i boli, jest, bilo je mraka i hladnoće, smrzavanja, ali i nepodno-sivih vrućina sa sunčanicom. Bilo je grubosti i nevolje, ali svaki je dan otvarao perspektivu. Bio je to put iz mraka u razbuđivanje. I premda se danas, u razdoblju po-slijeratnom i razdoblju postsocijalističke gos-podarske i društvene transformacije, počesto čini kako je ono lijepo i plemenito u ljudima, prigušeno, zapreteno gomilom loših vijesti i emocija, istina je drugačija – oko nas je ipak više ljudi poput Luke iz te pripovijetke koje je rat očvrsnuo, a pretrpljene muke i patnje učinili još boljima. Premda nosi posljedice ranjavanja i smrzavanja, Luka je nakon rata izgradio akademsku pravničku karijeru. I za njega je rat bio Linkolnov kamen na cesti, na njemu se spotaknuo, ali nije pao nego mu je poslužio kao odskočna daska. Poučeni njegovim primjerom ne bismo smjeli zaboraviti da preživjelima “sva-ka cesta ima dva smjera, onaj kojim odlaziš i onaj kojim se vraćaš. Samo je pitanje koliko želiš, koliko voliš i koliko si spreman žrtvova-ti”…. U tome je prava vrijednost ovih za-pisa prof. dr. Mirne Šitum. Ne znam nalazi li se koja od ovih pripovjedaka u školskim čitanka-ma, ali držim sasvim opravdanim uvrštavanje knjige “Naranče i mrtve ribe” u školsku lekti-ru. Preporučujem je studentima medicine kao i drugim zdravstvenim profilima. Preporuču-jem je i liječnicima, uz poziv da i oni napišu svoje uspomene iz rata te ih objave u Liječ-ničkim novinama.

•••••

Dr. M

arina De Zan

Iz uredništva

Liječničke novine ne izlaze

u siječnju 2014. godine.

•Sljedeći broj izlazi 15. veljače 2014.

godine•

Sretan Božić i Nova godina!

Uredništvo

u r e d n i k o v k u t a k


87

•Zašto šutnja čitatelja? •Cijenjenigospodineuredniče,mo-ramsekratkoosvrnutinavašukritikumojegapismauredniku(vama)uLiječničkimnovina-mabr.124odstudenogao.g.. Izgledadajedošlodonesporazu-maokotemeokojojsampisala,jernisamnitiunaslovukaoniutekstupostavljalapitanje:“za”ili“protiv”.Izmojegsepismajasnovididaseslažemsprof.Marušićem(kojitakođeruspomenutomčlankunijepostavljaotakvapitanja). Moje pitanje se odnosi na šutnjučitatelja LN u odnosu na pitanja profesoraMarušićauspomenutomčlanku.Dakle,nijeriječomojoj “bojažljivosti” ili strahu “dasenekomenezamjerim”,aorazličitimukusimanijanećuovdjeraspravljati.

S poštovanjem, Željka Znidarčić

•Isprika •Pošt.kolegice,poznatojeVašestru-čno idruštvenodjelovanje i zaslužujeopćepriznanje.UvrstiosamVašodgovor,premdamisečinidasetimeponižavatejerjeVašepismobiloozbiljantekst,zarazlikuodmoga–priznajem–vulgarnogčaskanja. MojkomentarnijeimaosvrhudasVamapolemizirampazatonisamnispome-nuoVaše ime.Naprotiv, iskoristiosamVašepismosamokaoprilikudasepridružimupo-zorenjunašutnjunašegliječništva(odstra-ha?). Istina,učiniosamtonasebisvoj-stven sarkastičan način. Siguran sam da bitakotoshvatioiprof.Marušićkojijesvojimtekstomdaopovodnašemdopisivanju.

S poštovanjem, Željko Poljak

•Kako se zaposliti u inozemstvu? •Poštovani,uLiječničkimnovina-mabroj124temabrojabilaje“KakozadržatiliječnikeuHrvatskoj”.

PoštosuLNnašenovine, siguransam da velik broj liječnika zanima zapravokakva je situacija vani, kako se radi, koliko,kakvasuprimanja,kojijeputzavanvezanozaadministraciju,kojesunamdržavenaklo-njenije,otvorenepozicijeitd. Time predlažem da obradite jed-nomi tu temu jer samsigurankakobibilamnogimainteresantna.

Hrvoje Falak

•Odgovor: jesmo li pijani bogataši? •Poštovani,dalistemimisliti.Od-govaram Vam jer ta tema sigurno zanimamnogenašečitatelje(imene,alineradieg-zodusa). Željajesvakogurednikadanjegovlistbudečitan,alijepitanjebilitoštotraži-teKomoradopustilatiskatijerkodnjeibeztogaprevišenašihliječnikatražidokumentepotrebnezaegzodusizHrvatske. Jesmolimiludazemlja?Ponašamosekaopijani bogataši:besplatnoškolujemoliječnike zemljama mnogo bogatijima odnaše,ukojimase, jošk tome,studijdebeloplaća, doduše povoljnim kreditom. Sve štoVammoguobećatijest,akomistignetakavrukopis,uvrstitćugaudnevniredsastankauredničkogodborapanekaodlučištoćemosnjim.

S poštovanjem, Željko Poljak

•Pošt. kolegice dr. Dijana Heder! •PročitaosamuJutarnjemlistuod6.prosinca,17.stranica,Vašoglasoimuno-terapijikarcinomakojisteukrasilisvojimpor-tretom(slikadolje). ŽivosamzainteresiranzaVašuimu-noterapijujermijeimunologijasubspecijal-nostpasamodmahpogledaoučlanskiime-nik Liječničke komorenebih li našaoVašuadresu.AlinemaVasuimenikupasamsadatužanižalostan.Nemamadresu,alijeuogla-suvašaslika!Vidimdastestrašnoseksi,alitovjerojatnonemavezesVašomterapijom.Ilimoždaipakima,jerčemubiinačeuoglasuslužioVašportret? Odmahsampomisliodaijaobja-vimtakavoglassasvojomslikompasamuLiječničkojkomorizamoliosavjetodSlužbezaliječničkimarketing.Noonameuvjeravadabitobilokontraproduktivnojerbihova-kostar,ružanigadankakavjesamprivukaojedinopristašenekrofilije,anjihjetakomalodasijošnisuuspjeliizboritinisasvimnevinu«prideparadu». Budućidanuditebesplatnesavje-te,štojevrlogalantno,lijepoVasmolimodaj-temibaremtajnukakosemožeordiniratibezlicencijeLiječničkekomorejerbihsitako–ovo,molim,poddiskrecijom-prištediodajojneplaćamčlanarinu.

Vaš fan Željko Poljak

Izkorespondencije

?

88

k a l e n d a r s t r u č n o g u s a v r š a v a n j a


Hrvatsko psihijatrijsko društvo – Prepoznavanje i liječenje depresije i anksioznih poremećaja – uloga liječnika PZZ - 140 radionicaDr.PatricijaDelimar,tel.:01/2481-234

Primjena harmoničnog rezača u kirurgijiKBCSplit,KlinikazakirurgijuKrižineJandraRafanelli,tel.:021/557-4811.200,00knTečaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinikazatraumatologiju,RTGodjelZagreb,tijekomcijelegodineDr.DinaMiklić,mob.:098/235-713,VeraRakić-Eršek,mob.:098/235-718,e-mail:[email protected],00kn

Tečaj trajne pedijatrijske izobrazbeKBCZagreb,KlinikazapedijatrijuZagreb,jednommjesečnoDr.D.Milošević,tel.:4920-013,mob.:091/7213-113

EPI Centar seminari «Epilepsija i neuroznanost»KB«Sestremilosrdnice»,KlinikazaneurologijuZagreb,svakizadnjičetvrtakumjesecuDr.sc.HrvojeHećimović,tel.:01/3787-731,e-mail:[email protected]

Kompjutersko navođenje u kirurgiji koljenaKlinikazaortopedijuLovranLovran,tijekomcijelegodineNatašaMožetić,tel.:051/710-212200,00kn

Kongresi, simpoziji i predavanja

Upućujemo organizatore da stručne skupove prijavljuju isklju-čivoputemwebstraniceHrvatskeliječničkekomore(www.hlk.hr)nakojojsenalaziaplikacijazapostupaktrajneizobrazbe.Unavedenojaplikacijipotrebnojeispunitisveobvezatnerubrike.ZasvapitanjavezanauzpristupaplikacijimožeteseobratitikodgđeTatjane Babić,dipl.iur.igđe Fulvie AkrapuKomoru,natele-fon:01/4500830ifax01/4655465.•Organizatorikojistručneskupovejošuvijekprijavljujunaobras-cimaKomore,morajuispunjeneobrasceposlatiizravnouHrvat-sku liječničku komoru, Povjerenstvu za medicinsku izobrazbuliječnika,Šubićeva9,Zagrebilinafax:01/4655-465.

• E D U K ACI JA T I J E KO M CI J E L E G O DI N E •T j e d n o a ž u r i r a n i r a s p o r e d t r a j n e m e d i c i n s k e i z o b r a z b e n a l a z i s e n a w e b s t r a n i c i : w w w. h l k . h r

ZaprijavustručnogskupauKalendaru”Liječničkihnovina”molimoorganizatoredanagornjebrojevetelefonailinae-maildostaveslijedećepodatke:nazivskupa,organizatora,mjestoidatumodržavanjaskupa,kontaktosobu,telefon,fax,e-mailikotizaciju.•Organizatori koji žele više prostora ili žele priložiti pro-gramkaoumetak ”Liječničkih novina”, pogotovo s logo-tipomiilustracijama,trebajuistodogovoritispoduzećemzamarketing ”Bonamark” (Zagreb,Amruševa10, tel/fax:014922952,tel01/4818600)itopopostojećemcjenikuzaoglašavanjeu”Liječničkimnovinama”.

UREDNIŠT VO NE ODGOVARA ZA PODATKE U OVOM K ALENDARU JER SU TISK ANI ONAKO K AKO SU IH ORGANIZATORI DOSTAVILI

KRATICEAMZH-AkademijamedicinskihznanostiHAZU-HrvatskaakademijaznanostiiumjetnostiHD, genitiv HD-a-HrvatskodruštvoHLK, gen. HLK-a-HrvatskaliječničkakomoraHLZ, gen. HLZ-a-HrvatskiliječničkizborHZJZ-Hrvatskizavodzajavnozdravstvo

KB-KliničkabolnicaKBC-KliničkibolničkicentarMEF, gen. MEF-a-MedicinskifakultetMZSS-MinistarstvozdravstvaisocijalneskrbiRHOB-OpćabolnicaPZZ -PrimarnazdravstvenazaštitaSB -Specijalnabolnica

Tečajevi kardiopulmonalne reanimacije Europskog vijeća za reanimatologiju za odrasle i djecu u organizaciji Hrvatskog društva za reanimatologiju HLZ-aTrodnevnitečajevinaprednogodržavanjaživotazaodrasle(ALS-AdvancedLifeSupport)idjecu(EPLS-EuropeanPaediatricLifeSupport)EuropskogvijećazareanimatologijuHLZ-aTrodnevnitečajzbrinjavanjaozlijeđenogbolesnika–Europskitraumatečaj(ETC–EuropeanTrumaCourse)Jednodnevnitečajeviosnovnihpostupakaodržavanjaživotaodraslihuzupotrebuautomatskogvanjskogdefibrilatora(KPR/AVD)itečajneposrednogodržavanjaživota(ILS–Immediatelifesupport)TijekomcijelegodineuZagrebu,Rijeci,Splitu,SlavonskomBrodu,Dubrovniku,Koprivnici,Zadru,PožegiiŠibenikuSvedetaljneinformacijenalazesenawww.crorc.orgKardiopulmonalna reanimacija (CPR) - 5 modularnih tečajeva tijekom 2013.god.BLS(Basiclifesupport–Osnovnoodržavanježivota),kotizacija300,00knOpskrbadišnogputauCPR-u,kotizacija400,00knVenskiputilijekoviuCPR-u,kotizacija300,00knDefibrilacijaimonitoring,kotizacija400,00knKatedrazaanesteziologiju,reanimatologijuiintenzivnoliječenje,MEFSveučilištauRijeciRijeka,Kabinetvještina,tijekom2013.godineDianaJavor,tel.051/407-400,fax./tel.:051/218-407,e-mail:[email protected]

Edukacija iz neurofiziološke tehnike – Evocirani potencijaliKBCZagreb,Rebro–KlinikazaneurologijuKontinuiranaindividualnaedukacijaPapoŽeljka,tel.:01/2388-352200knpodanuedukacije

Edukacija iz elektroencefalografije i epileptologijeKlinikazaneurologijuMEFSveučilištauZagrebuiKBCZagreb,ReferentnicentarMZRHzaepilepsijuKontinuiranaindividualnaedukacijatijekomcijelegodineutrajanjuod30radnihdanaProf.dr.sc.SanjaHajnšek,tel.:01/2388-344,2388-374e-mail:[email protected]

Gerontološke tribine za liječnike PZZNastavnizavodzajavnozdravstvoPrimorskogoranskežupanijeHelenaGlibotićKresina,dr.med.,tel.:051/358-728Tijekom2013.god.

Javnozdravstveni stručni sastanci u HZJZ-uHZJZZagrebMjesečno,tijekom2013.god.Dr.IvanPristaš,tel.:01/4863-243,e-mail:[email protected],www.hzjz.hr

Unapređenje zdravlja ljudi treće životne dobi (gerontološke radionice)NastavnizavodzajavnozdravstvoPrimorsko-goranskežupanijeGradCres,tijekom2013.god.HelenaGlibotićKresina,dr.med.,tel.:051/334-728

Trajna pedijatrijska edukacija – Pedijatrijska sekcijaKBCRijeka,KlinikazadječjebolestiRijeka,jednommjesečnoMr.sc.NevenČače,dr.med.,tel.:051/659-111 Izobrazba kandidata za stalne sudske vještakeHLKZagreb,tijekom2013.god.TajanaKoštan,TatjanaBabić,tel.:01/4500-83010.500,00kn

Farmakoepidemiološka tribina “Lijekovi i …” ReferentnicentarzafarmakoepidemiologijuMZRH,Nastavnizavodzajavnozdravstvo“Dr.AndrijaŠtampar”Tijekom2013.,drugasrijedaumjesecuDr.MarcelLeppee,tel.:01/4696-166,fax.:01/4678-013e-mail:[email protected]

Tečaj trajne edukacije iz ehokardiografijeKB„Sestremilosrdnice“,Kl.zainternumedicinu–ZavodzakardiovaskularnebolestiZagreb,tijekom2013.–trajnaedukacijaProf.dr.sc.VjeranNikolićHeitzler,dr.med.,tel.:01/3787-93712.000,00kn

Tečaj iz osnova medicinske akupunktureHrvatskodruštvozaakupunkturu(HLZ)Zagreb,10mjeseci(+1),jednasubotainedjeljamjesečno(18sati)Dr.DaliborVeber,e-mail:[email protected],GSM:091/4748493http://www.medicinska-akupunktura.com/Cijena:15.000,00kuna

Endokrinološki bolesnik u ordinaciji obiteljske medicineKBCZagreb,Klinikazaunutarnjebolesti,Zavodzaendokrinologiju,MEFSveučilištauZagrebuZagreb,tijekomcijelegodineDr.sc.TinaDušek,mob.:091/5434-014,www.endokrinologija.com.hr250,00kn

Online tečaj za autore Cochrane sustavnih preglednih članaka – I. i II. dioMEFSveučilištauSplituon-line01.01.-31.12.2013.Dr.sc.DavorkaVrdoljak,tel.:021/557-823

Kardiopulmonalna reanimacija uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatoraHLZ,HDzareanimatologijuZageb,01.01.-31.12.2013.PandakTatjana,mob.:091/5618-814500,00kn

Smjernice u liječenju akutnih i kroničnih ranaHLZ,HDzaplastičnu,rekonstrukcijskuiestetskukirurgijuZagreb,01.01.-31.12.2013.FranjoFranjić,mob.:098/9829-360

30. hrvatska proljetna pedijatrijska škola - on-line tečaj HLZ,Hrvatskopedijatrijskodruštvo,HDzaškolskuisveučilišnumedicinu,KBCSpliton-line–02.05.2013.–28.02.2014.Prof.dr.sc.VjekoslavKrželj,tel.:021/556-793,e-mail:[email protected],http://hpps.kbsplit.hr700,00kn

Značaj i primjena samokontrole glikemijeMedilabon-line,21.09.-31.12.2013.VlatkaOrhanović,tel.:01/2356-722

MSD akademija on-lineDedalkomunikacijed.o.o.on-line–09.10.2013.–31.01.2014.ZoranMilas,tel.:01/3866-905

Erektilna disfunkcijaPlivaHrvatskad.o.o.on-line,01.02.-01.06.2014.Dr.IvanaKlinar,mob.:098/499-925www.plivamed.net

Respiratorni kontinuumPlivaHrvatskad.o.o.on-line20.12.2013.do01.05.2014.www.plivamed.netDr.IvanaKlinar,mob.:098/499-925


89


92



Ultrazvučna dijagnostika razvojnog poremećaja kuka kod djeceMEFSveučilištauZagrebuZagreb,trajanje20dana,tijekomcijelegodinePrim.dr.sc.GordanaMiličić,dr.med.,mob.:091/4600-108,e-mail:[email protected],00kn

Osnovni i napredni tečaj endoskopije gornjeg i donjeg dijela probavnog traktaKBMerkurZagreb,02.12.2013.-31.12.2014.,kontinuiranoDr.BrunoŠkurla,mob.:098/238-337

PROSINAC

Trening osoblja izvanbolničke hitne medicinske službeHrvatskizavodzahitnumedicinuMarijaBistrica,12..-14.12.2013.AnaBokulić,tel.:01/4677-362

Stručno predavanje za djelatnike ZZJZ IŽZJZžupanijeIstarskePula,13.12.2013.LorenaLazarić-Stefanović,mob.:091/5317-111

18. simpozij HD za regionalnu anesteziju i analgeziju – HLZHLZ,HDzaregionalnuanestezijuianalgezijuZagreb,13.12.2013.DavorkaStošić,tel.:01/3712-049

Komplikacije, nuspojave i pogreške u dermatološkoj terapijiHAZU,KBC“Sestremilosrdnice”,Kl.zakožneispolnebolestiZagreb,13.12.2013.HrvojeBeclin,dipl.politolog,tel.:01/3787-422200,00i500,00kn

Pedijatrija danas 2013.MEFSveučilištauZagrebuZagreb,13.-14.12.2013.BrankaŽižić,tel.:01/2367-432600,00kn

13. poslijediplomski tečaj I.ktg. iz regionalne anestezije i analgezijeHLZ,HDzaregionalnuanestezijuianalgezijuZagreb,14.12.2013.DavorkaStošić,tel.:01/3712-359,01/4648-120600,00knspecijalisti,450,00knspecijalizanti

Demencije – da ne zaboravimo!KBDubravaZagreb,14.12.2013.Dr.BranimirNevajda,mob.:091/1767-777

Merck Akademija 2013 – Pristup bolesniku s kroničnom nezaraznom bolešću u ordinaciji liječnika obiteljske medicineMerckd.o.o.Zagreb,14.12.2013.JadrankaJančićBabić,tel.:01/4864-127,mob.:099/3117-082

Osmi pregled najvažnijih infekcija u kliničkoj praksiHLZ,HDzaurogenitalneispolnoprenosiveinfekcijeZagreb,14.12.2013.ArijanaPavelić,tel.:01/2826-190

Uloga magnetske rezonance u dijagnostici mikrokalcifikata dojkeHLZ,HDradiologa,SekcijazaradiologijuSplitSplit,16.12.2013.Prof.dr.sc.StipanJanković,mr.sc.IvanŠimundić,tel.:021/556-243,fax.:021/556-592,e-mail:[email protected]

Prevencija kroničnih komplikacija šećerne bolesti i CroDiab registarKBMerkurVinkovci,16.12.2013.VilmaKolarić,mob.:099/4888-833

Kontinuirano usavršavanje liječnika za rad u izvanbolničkoj hitnoj službiZavodzahitnumedicinuIstarskežupanijePula,17.12.2013.Dr.GordanaAntić-Šego,mob.:098/9396-877

Metabolički pristup liječenju KBSServierPharmaZagreb,17.12.2013.BrankaPerišaVrbljanin,mob.:091/6551-532

Tumorska kaheksija – spriječiti ili liječitiKoordinacijahrvatskeobiteljskemedicineOsijek,17.12.2013.MirtaOlvitz,mob.:091/6260-676

12. Gerontološka tribina: Pneumonija u trećoj životnoj dobiNastavnizavodzajavnozdravstvoSDŽSplit,17.12.2013.Dr.IngaVučica,tel.:021/480-489

Optimizacija liječenja bolesnika sitagliptinomMerckSharp&Dohmed.o.o.Zagreb,17.12.2013.AleksandraIvošević

Oralni hipoglikemici u liječenju šećerne bolesti tipa 2Bauerfeindd.o.o.Zagreb,17.12.2013.JuricaŠiklić,mob.:091/6542-872



Tečaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinikazatraumatologijuZagrebZagreb,20.–24.01.2014.Dr.DinaMiklić,mob.:098/235-713;dr.VeraRakić-Erštek,mob.:098/235-7183.500,00kn

Tečaj kliničke endokrinologije i dijabetologije za liječnike obiteljske medicineOBPulaPula,21.01.2014.Dr.DanielaFabris-Vitković,tel.:052/376-252;376-146;376-148200,00kn

Kronična venska insuficijencijaKBCSplitSplit,21.-22.01.2014.Dr.AntoanelaCarija,mob.:098/242-895

Biopsihosocijalni koncept depresije: sistemski pristupUdrugaBrezaNašice,24.-25.01.2014.BožidarPopović,mob.:092/1602-920Do15.11.2013.–550,00kn,poslije15.11.2013.–650,00kn

Simpozij u povodu obilježavanja Globalne godine protiv orofacijalne boli GodišnjisastanakHDzaliječenjeboliHLZ,HDzaliječenjeboliZagreb,25.01.2014.AndreaMršo,tel.:031/511-531,fax..031/512-237,e-mail:[email protected]

Razvoj zdravog djetetaPolikl.zafizikalnumedicinuirehabilitacijuprof.dr.sc.MilenaStojčevićPolovinaBizovac,25.-26.01.2013.DanijelaVišak,mob.:091/5773-686500,00kn

Benigna hiperplazija prostate – simptomi i terapijaUdrugaMedikusZagreb,27.01.2014.Dr.VesnaVučičević,mob.:091/5044-766

Referral 05Abbvied.o.o.Osijek,29.01.2013.AdrianoBaručić,mob.:098/308-772

VELJAČA

Smjernice u pedijatrijskoj gastroenterologiji i hepatologijiKlinikazadječjebolestiZagrebZagreb,01.02.2014.IvaHosjak,tel.:01/4600-130

94

Novosti u liječenju dijabetesa tipa 2 i novosti u liječenju hipertenzije u ordinacija liječnika opće medicineServierPharmaBjelovar,18.12.2013.DunjaBrestovac,MPharm,mob.:099/2648-431

Oralni hipoglikemici u liječenju šećerne bolesti tipa 2Bauerfeindd.o.o.Virovitica,18.12.2013.DraženkaSalopek,mob.:091/6542-063

Metabolički pristup u liječenju koronarne bolesti srcaServierPharmaZagreb,19.12.2013.DunjaBrestovac,MPharm,mob.:099/2648-431

Sistemska skleroza i pojavnost u DalmacijiHLZ,PodružnicaSplitSplit,19.12.2013.MarijaRadmanLivaja,tel.:021/348-033

Respiratorni kontinuumPlivaHrvatskad.o.o.on-line20.12.2013.do01.05.2014.www.plivamed.netDr.IvanaKlinar,mob.:098/499-925

2014. SIJEČANJ

Lijekovi i …ZJZ„Dr.AndrijaŠtampar“,Ref.centarzafarmakoepidemiologijuZagreb,08.01.2014.Dr.MarcelLeppee,tel.:01/4696-166,fax.:01/4678-013,e-mail:[email protected]

Traumatska ozljeda mozgaZavodzahitnumedicinuIstarskežupanijePula,13.01.2014.Dr.GordanaAntić-Šego,mob.:098/9396-877

Osnovni tečaj za liječnike za rad u izvanbolničkoj hitnoj službiZavodzahitnumedicinuIstarskežupanijePula,16.-19.01.2014.Dr.GordanaAntić-Šego,mob.:098/9396-8771.500,00kn

Praktične vještine za pisanje stručnih publikacijaPučkootvorenoučilišteCentarZagreb,18.01.2014.MladenKerstner,prof.,mob.:099/4683-962750,00kn



95




Upale sinusa – smjernice u dijagnostici i liječenjuKBCSplitSplit,15.02.2014.Dr.DraškoCikojević,tel.:021/556-414,mob.:098/9957-053200,00kn

Traumatska ozljeda mozgaZavodzahitnumedicinuIstarskežupanijePula,17.02.2014.Dr.GordanaAntić-Šego,mob.:098/9396-877

Tečaj kliničke endokrinologije i dijabetologije za liječnike obiteljske medicineOBPulaPula,18.02.2014.Dr.DanielaFabris-Vitković,tel.:052/376-252;376-146;376-148200,00kn

Prevencija kardiovaskularnih bolestiMEFSveučilištauSplituSplit,21.-22.02.2014.DuškaGlavaš,mob.:091/5345-088

3. hrvatski rinološki kongres s međ.sud.HLZ,HDzaORLZagreb,20.-22.02.2014.AndreaDragičević,Spektarputovanjad.o.o.,tel.:01/4862-615,e-mail:[email protected],00kn

Posttraumatski stres i/ili posttraumatski uspjehUdrugaBrezaBrodskiStupnik,21.-22.02.2014.Dr.BožidarPopović,mob.:092/1602-920,e-mail:[email protected];www.breza.hrdo15.12.2013.–550,00kn,poslije15.12.2013.–650,00kn

Tečaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinikazatraumatologijuZagrebZagreb,24.-28.02.2014.Dr.DinaMiklić,mob.:098/235-713;dr.VeraRakić-Erštek,mob.:098/235-7183.500,00kn

Odabrane teme iz dijalizeKB„Merkur“Zagreb,28.02.2014.VesnaMlinarić,PoliklinikaAvitum,tel.:01/2399-290

OŽUJAK

Lasersko liječenje glaukomaMEFSveučilištauOsijekuOsijek,07.03.2013.EOQQMMišoDebeljak,univ.bacc.oec.ec.,tel.:031/399-612600,00i400,00kn



Laboratorijska dijagnostika parazitarnih infekcijaHLZ,HDzamedicinskumikrobiologijuiparazitologijuZagreb,17.-18.03.2014.Dr.MarioSviben,tel.:01/4863-2692.000,00kn


Simpozij – Klinička uporaba opioidaHLZ,HDzaliječenjeboliSplit,19.03.2014.Dr.MarkoJukić,mob.:091/5739-049

25. znanstveno-stručno-edukativni seminar s međunarodnim sudjelovanjempodnazivom-DDDiZUPP’14Korunićd.o.o.Split,25.-28.03.2014.JavorkaKorunić,tel.:01/2308-3411.000,00kn+PDV

TRAVANJ



96


Tečaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinikazatraumatologijuZagrebZagreb,07.-11.04.2014.Dr.DinaMiklić,mob.:098/235-713;dr.VeraRakić-Erštek,mob.:098/235-7183.500,00knLijekovi i …ZJZ„Dr.AndrijaŠtampar“,Ref.centarzafarmakoepidemiologijuZagreb,09.04.2014.Dr.MarcelLeppee,tel.:01/4696-166,fax.:01/4678-013,e-mail:[email protected]

Najčešće neuropatije i miopatijeKBCZagreb,Kl.zaneurologiju,MEFSveučilištauZagrebu,HLK,HLZZagreb,11.04.2014.MilicaJug,vft,tel.:01/2376-408;e-mail:[email protected];[email protected],00knspecijalisti,300,00knspecijalizanti,umirovljenicineplaćajukotizaciju

SVIBANJ

5. kongres hrvatskih dermatovenerologa s međunarodnim sudjelovanjemHDVDHLZ-aZagreb,08.-11.05.2014.AndreaDragičević,tel.:01/4862-615,4862-622,www.croderma2014.orgzačlanoveHDVD-a1.500,00kndo31.01.;2.000,00knnakon01.02.;specijalizanti500,00kndo31.01.,750,00knnakon01.02.zaostale1.700,00kndo31.01.;2.200,00knod01.02.;specijalizanti600,00kndo31.01.;850,00knod01.02.

8. međunarodni kongres HD za nuklearnu medicinuHDzanuklearnumedicinu,O-toursd.o.o.Šibenik,09.-12.05.2014.Prof.dr.sc.DraženHuić,KBCZagreb,tel.:01/2388-587O-toursd.o.o.,TatjanaJurčić,tel.:01/4831-444,mob.:098/9805-716,e-mail:[email protected]




3. hrvatski kongres iz liječenja boli s međ.sud.HLZ,HDzaliječenjeboliOsijek,22.-24.05.2014.AndreaMršo,tel.:031/511-531,fax..031/512-237,e-mail:[email protected],00knspecijalisti,1.500,00knspecijalizanti

LIPANJ




RUJAN



LISTOPAD


2nd International Congress of hepatobiliary and Pancreatic SurgeryUdrugazapromicanjekirurgijejetre,gušteračeižučnihvodova–HPVSplit,08.-12.10.2014.www.2nd-hpb-split.conventuscredo.hrConventusCredod.o.o.,[email protected],tel.:01/4854-696,mob.:099/3406-728




Mobility and Infection: Diagnosis and Management, ESCMID Postgraduate Education CourseESCMIDStudyGroupforInfectionsinTravellersandMigrants(ESGITM)ESCMIDStudyGroupforInfectionsintheElderly(ESGIE)CroatianSocietyofInfectiousDiseases(CSID)oftheCroatianMedicalAssociationInfectiousDiseasesandClinicalMicrobiologySpecialtySocietyofTurkey(EKMUD)UniversityofZagreb,SchoolofMediicneAndrijaStamparSchoolofPublicHealthWHOCollaboratingCentreforOccupationalHealthDubrovnik,16.-17.10.2014.NevenkaJakopović,e-mail:[email protected]

97

STUDENITečajizosnovamuskuloskeletnogultrazvukaKlinikazatraumatologijuZagrebZagreb,10.-14.11.2014.Dr.DinaMiklić,mob.:098/235-713;dr.VeraRakić-Erštek,mob.:098/235-7183.500,00kn


PROSINACTečaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinikazatraumatologijuZagrebZagreb,01.-05.12.2014.Dr.DinaMiklić,mob.:098/235-713;dr.VeraRakić-Erštek,mob.:098/235-7183.500,00kn

Dr. M

arina De Zan, U zagrljaju


98

Dr. Marina De Zan

Documents

GODINA XIII • BROJ 125 • 15. XII. 2013 · godina xiii • broj 125 • 15. xii. 2013 issn 1333-2775 sretan boŽiĆ i nova 2014