1

TRENDOVI I ETIČNOST NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Doc dr.sc. Julia PerićDoc.dr.sc. Marina Stanić

22.05.2018.

Literatura:

Marić, I., Menadžment neprofitnih organizacija, Ekonomski fakultet, Zagreb, Zagreb, 2018

Alfirević, N. i sur., Osnove marketinga i menadžmenta neprofitnih organizacija, Školska knjiga, Zagreb, 2013.

1. DEMOGRAFSKE PROMJENE

”It’s important to make young leaders feel like they’re a part of the big picture.”

2. SVE VEĆI INTERES ZA DOPRINOS ZAJEDNICI

3. SVE MANJE RAZLIKA IZMEĐU PROFITNOG I NEPROFITNOG SEKTORA

4. UPRAVLJANJE PROMJENAMA

5. NOVI NAČINI SURADNJE – OD SUKOBA DO SURADNJE

TEHNOLOGIJA

Jednostavne mobilne aplikacije

Web stranice – sadržajni marketing

Baza podataka donora – alati za lakše prikupljanje sredstava.

”Refusing to embrace technology can mean missed opportunities.”

https://www.slideshare.net/smaclaughlin/key-trends-in-the-nonprofit-sector

ZNAČAJNIJE KORPORATIVNO VOLONTIRANJE

PORAST DRUŠTVENIH PODUZEĆA

DOBA ”HIPERTRANSPARENTNOSTI”

“It takes 20 years to build a reputation

and five minutes to ruin it.”Warren Buffett

Iskrenost

Poštovanje

TRANSPARENTNOST

Aktivnosti za koje bi bili spremni da se nađu na naslovnoj stranici

Zajednička dobit ne individualno bogaćenje

Bez prisutnosti konflikta interesa

Financijska odgovornost

USLUŽNOST

KAKO SE ”ZLATNO PRAVILO” MOŽE IMPLEMENTIRATI U UPRAVLJANJUNEPROFITNOM ORGANIZACIJOM?

2

Osobne vrijednosti

vrijednosti koje svaki čovjek ima urođene u sebi ili vrijednosti koje čovjek stječe pod utjecajem roditelja, obitelji, prijatelja, škole, crkve itd,;

Profesionalne vrijednosti

vrijednosti koje profesionalna udruženja zahtijevaju od svojih članova da ih usvoje i primjene, žive prema njima (npr. etički kodeksi za prikupljanje financijskih sredstava, rad sa socijalnim radnicima, volonterskim menadžerima);

Organizacijske vrijednosti

vrijednosti na kojima je organizacija utemeljena, kao što je briga za bolesne, obrazovanje djece, očuvanje ljudskog dostojanstva;

Socijalne vrijednosti

vrijednosti kojima zajednica teži da ih omogući svojim građanima, npr. ljudska prava, osiguravanje zdravstvene brige;

Kulturološke vrijednosti

vrijednosti koje su predstavljene u kulturi kao što je npr. za Zapadni svijet karakteristična znanost i monoteizam ili pak za Istočni svijet važnost mudrosti i panteizma. Panteizam –religiozno –filozofsko učenje u kojem se priroda promatra kao očitovanje božanstva, učenje prema kojemu je bog sve što postoji

Zakonska usklađenost i javno objavljivanje podataka

Odgovorno prikupljanje sredstava

Odgovorno vođenje i upravljanje organizacijama

Snažan financijski nadzor

Što učiniti? Na koji način?

Koliko sredstava izdvojiti/tražiti – i za koga?

Koga zaposliti?

Kome dati prednost prilikom zapošljavanja?;

Kome dati prednost prilikom dodjele pomoći?;

Kako doći do novca?

Izvor: http://ef.sve-mo.ba/sites/default/files/nastavni-materijali/etika.pdf

stvaranje društvenih vrijednosti – sposobnost ostvarivanja društvenih vrijednosti, osiguravajući rezultat visoke kvalitete

upravljanje imovinom – sposobnost upravljanja materijalnom i nematerijalnom imovinom

ekonomska/finanancijska održivost – sposobnost preživljavanja na srednji i dugi rok

Neprofitne organizacije postoje da «čine dobro», štoznači da se njihova misija vidi kao moralnosavršena, radije nego kao predmet ekonomske

prednosti za račun cost/benefit

Uvod u DRUŠTVENO PODUZETNIŠTVO

Doc dr.sc. Julia PerićDoc.dr.sc. Marina Jeger

29.05.2017.

RAZLOZI NASTANKA DRUŠTVENOG PODUZETNIŠTVA dosadašnji način distribucije roba i usluga nije ni

učinkovit, a još manje pravedan;

stalno jačanje društvene svijesti i nekih kolektivnih vrijednosti traži korjenite društvene promjene;

sve manji broj ljudi donosi odluke koje se odražavaju na živote sve većeg broja ljudi što diljem svijeta uzrokuje rastući otpor prema globalizaciji;

potrebne su kompleksne promjene i potpuno nova strategija razvoja kako bi se učinci globalizacije što više usmjerili u pozitivnom smjeru za što veći broj ljudi.

3

UZROCI KRIZE?

Ekonomske

Socijalne

Vrijednosne

Okolišne

Političke

UZROK1:SUKOB RADA I KAPITALA

Greška u sustavu (kriva polazna osnova)

Rad isključivo kao trošak, iako značajno doprinosi stvaranju dobiti

Radnici uz povećane napore (duže radno vrijeme, inovativnost, cjeloživotno učenje) postaju sve siromašniji (manja kupovna moć)

Dobit odlazi isključivo vlasnicima kapitala (mali % kroz DOP vraća se zajednici)

UZROK 2: SUSTAV ODLUČIVANJA

Sve manji broj ljudi (ima moć) donosi odluke otokovima kapitala, utječe na stvaranje zakonodavnogokvira i utječe na javno mnijenje (sustavvrijednosti)

Osobni interesi ispred interesa grupe, zajednice,čovječanstva

NOVI GLOBALNI SUSTAV DRUŠTVA

Profitni sektor preuzima sve više prostora od javnog

Neformalni sektor (obitelj, prijatelji)

Javni34%

Profitni60%

Neprofitni

6%

UZROK 3: KRIZA VRIJEDNOSTI

Pošten i predani rad prestaje biti vrijednost

Niska razina socijalne kohezije (ključna zaprevladavanje kriznih situacija; ref. F.Fukuyama “Povjerenje”)

ODGOVOR

Novi pristup

Integrirani održivi razvoj

Eko-socijalna ekonomija

Partnerstvo na svim razinama

Inovacije (društvene i ekonomske)

4

ODRŽIVO DRUŠTVO

Održivost - financijska, ekonomska, održivostnataliteta, okoliša, socijalnog kapitala)

Socijalni kapital - poštivanje normi, povjerenje udruge ljude, povjerenje u institucije države i društva,udruživanje, volontiranje i filantropija)

Održivi razvoj – podijeljena odgovornost javnog,poslovnog i civilnog sektora društva

Svaki održivi razvoj mora, prije svega biti zasnovan naekonomskog razvoju, koji vodi brigu o socijalnoj iekološkoj komponenti

KONCEPT People - Planet - ProfitSOCIJALNA EKONOMIJA

Organizacije socijalne ekonomije doprinosestvaranju gospodarstva više razine uključenostiključnih dionika društva (inclusive economy)

Unapređuje život marginaliziranih skupina

Izravno utječe na razvitak lokalne zajednice

Popunjavaju prazninu nastalu djelovanjem javnog iposlovnog sektora (države i tržišta)

Popravlja nedostatke tržišnog djelovanja i javnihpolitika

SOCIJALNA EKONOMIJA područje djelovanja različitih su-dionika društva (javni,

poslovni i civilni sektor) usmjereno na unapređenjeekonomske i socijalne dobrobiti ljudi u depriviranimlokalnim zajednicama.

obuhvaća široku lepezu ekonomskih aktivnosti koje seodvijaju u prostoru između tržišta, države inetržišnog sektora (tradicionalne aktivnostiobiteljskog i susjedskog pomaganja) s ciljemostvarenja određenih socijalnih i ekonomskihpogodnosti za građane.

Dohodovne aktivnosti socijalne ekonomijeutemeljene su na solidarnosti i razvojnojodrživosti, a ne na profitu (koji dominira tržištem), ilipak na redistribuciji (kojom se služi država).

BITNE ODREDNICE

Suradnja

kolektivne aktivnosti usmjerene na proizvodnju dobara i usluga, koje se razvijaju međusobnom suradnjom svih su-dionika u procesu stvaranja dohotka

Redistribucija moći

niz struktura i pravila su-dioničkog odlučivanja, prema kojima se moć ne raspoređuje ovisno visini uloženog kapitala

Ravnopravnost ciljeva

Socijalni (udružiti se radi ostvarenja socijalnih ciljeva)

Ekonomski (poduzeti i ostvariti ekonomske učinke)

Ekološki (očuvati prirodnu ravnotežu)

Politički (stvoriti uvjete te ostvariti nešto novo i „drukčije“)

ZBRKA U POJMOVIMA

Socijalno poduzetništvo

Neprofitno poduzetništvo

Društveno poduzetništvo

Socijalna ekonomija

Eko-socijalna ekonomija

Socijalno zapošljavanje

Ekonomija zasnovana na vrijednostima

Društveno odgovorno poslovanje

SOCIJALNO ILI DRUŠTVENOPODUZETNIŠTVO?

Spajanje suprotnosti ili povrat skladu

Poduzetništvo = stvaranje nove vrijednosti kroz inovacije (Schumpeter)

Poslovanje vođeno misijom

Princip TROSTRUKOG DOBITKA

(Triple Bottom Line)

= istovremeno postizanje ekonomskih, društvenih i ekoloških ciljeva

5

SLIČNOSTI I RAZLIKE

TRADICIONALNO

poduzetništvo

DRUŠTVENO

poduzetništvo

CILJEVI

Ek

on

om

ski

Stjecanje dohotka

PROFIT

Stjecanje dohotka

Održivost

So

cija

lni

DOP

IMAGE = PROFIT

Zapošljavanje i

zbrinjavanje socijalno

isključenih

RASPODJELA

DOBITI

96,5 - 100% vlasnicima

0 – 3,5% zajednici

100% zajednici /

dionicima

(reinvestiranje i novo

zapošljavanje)

ŠTO JE DRUŠTVENO PODUZETNIŠTVO?

Vrijednosti (etičnost u poslovanju)

Ravnopravno zadovoljavanje društvenih,

ekonomskih i ekoloških ciljeva

Ravnopravno zadovoljeni interesi ključnih dionika(osnivači/radnici/kupci/dobavljači)

Poduzetništvo (stvara poziciju i ostvaruje dobit natržištu)

www.nesst.org

NESsTMisija: Rast društvenih poduzeća za rješavanje kritičnih društvenih problema

Definicija: Društveno poduzeće je poslovna djelatnost kreirana kako bi potpomogla društvenoj svrsi na financijski održiv način.

OECD

“Društveno poduzetništvo je inovativan poslovnimodel koji spaja ekonomske i društvene ciljeve iznačajno doprinosi integraciji tržišta rada, društvenojinkluziji i ekonomskom razvoju.”

DRUŠTVENA PODUZEĆA NAJČEŠĆE SE DEFINIRAJU

kao poduzeća koja posluju na tržištu zbog socijalnih/društvenih i ekoloških razloga.

Iako prvenstveno teže ostvarivanju socijalnih/društvenih i ekoloških ciljeva,

društvena poduzeća trebaju se ponašati kao poduzeća izprivatnog sektora te trebaju ostvarivati financijske i

komercijalne ciljeve.

Spear R., Cornforth C., AIKEN M. (2009), The Governance Challendes of Social

Enterprises: Evidence from a UK empirical study. Annals of Public and CooperativeEconomics, Vol 80, No 2., Oxford UK, Blackwell Publishing

SLUŽBENA HRVATSKA DEFINICIJA

“Društveno poduzetništvo je poslovanjetemeljeno na načelima društvene, okolišne iekonomske održivosti,

kod kojeg je stvorena dobit/višak prihoda ucijelosti ili većim dijelom ulaže za dobrobitzajednice”.

6

MOGUĆI KRITERIJI?

Nabrojite moguće kriterije prema kojima bi se moglo odrediti tko je DP

MOGUĆI KRITERIJI:

Autonomija

Kontinuitet u poslovanju

Djelovanje na tržištu/poduzetništvo

Demokratičnost u upravljanju

Ograničena raspodjela dobiti

Razni izvori financiranja (donacije/subvencije/tržište)

Podrška zajednici

Mjerenje društvenog učinka/društvena revizija

DP ostvaruje ravnotežu društvenih, okolišnih i ekonomskih ciljeva poslovanja.

DP obavlja djelatnost proizvodnje i prometa roba, pružanja usluga ili obavlja umjetničku djelatnost kojom se ostvaruje prihod na tržištu, te koja ima povoljan utjecaj na okoliš, doprinosi unapređenju razvoja lokalne zajednice i društva u cjelini.

DP stvara novu vrijednost i osigurava financijsku održivost na način da u trogodišnjem razdoblju poslovanja najmanje 25% godišnjeg prihoda planira ostvariti ili ostvaruje obavljanjem svoje poduzetničke djelatnosti.

DP najmanje 75% godišnje dobiti, odnosno višak prihoda ostvaren obavljanjem svoje djelatnosti ulaže u ostvarivanje i razvoj ciljeva poslovanja, odnosno djelovanja.

DP odlikuje dobrovoljno i otvoreno članstvo te autonomija poslovanja, odnosno djelovanja.

Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili tijelo javne vlasti ne može biti isključivi osnivačdruštvenog poduzetnika.

DP odlikuju demokratski način odlučivanja (uključenost dionika u transparentno i odgovorno upravljanje), odnosno odlučivanje nije isključivo vezano za vlasničke udjele ili članske uloge većobuhvaća ključne dionike: radnike, članove, korisnike ili potrošače te suradničke organizacije.

DP prati i vrednuje svoje društvene, ekonomske i okolišne učinke i utjecaj te rezultate vrednovanja koristi u planiranju svog daljnjeg poslovanja i vodi računa o njihovu poboljšanju.

7

Društveni poduzetnik u slučaju kada prestaje obavljati djelatnost, svojim općim aktima ima definiranu obvezu svoju preostalu imovinu, nakon pokrića obveza prema vjerovnicima i pokrića gubitka iz prethodnog razdoblja, prenijeti u vlasništvo drugog društvenog poduzetnika s istim ili sličnim ciljevima poslovanja, ili u vlasništvo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koja će je upotrijebiti za razvoj društvenog poduzetništva.