Definiranje obrazovnih postignuća - ishoda učenja za nastavne cjeline i

nastavne jedinice

mr.sc. Slavko Petrinšak

Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

Sadržaj:

2

1. Što su ishodi učenja?

2. Kompetencije i ishodi učenja

3. Bloomova taksonomija

4. Radionica

Svrha radionice

3

Definiranje ishoda učenja na razini predmeta, nastavne cjeline i nastavne jedinice

4

• Opisati što podrazumijeva pojam ishoda učenja.

• Diskutirati o Bloomovoj taksonomiji i ciljevima obrazovanja.

• Primijeniti Bloomovu taksonomiju kao pomoć za pisanje ishoda učenja na razini predmetnog kurikuluma, nastave cjeline i nastavnog sata.

Nakon završenog izlaganja sudionici će biti sposobni:

Očekivani ishodi učenja izlaganja

Ishodi učenja

Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

Ishodi učenja su iskazi o tome što se očekuje da će učenik biti u mogućnosti raditi kao rezultat učenja (Jenkins and Unwin)

Ishodi učenja su znanja, vještine i sposobnosti koje učenik može demonstrirati nakon završetka programa.

•Ishodi učenja su iskazi kojima se definira što će studenti biti u mogućnosti raditi kao rezultat procesa poučavanja i učenja. Ishodi se najčešće izražavaju kao znanje, vještine, uvjerenja ili ili stavovi (American Association of Law Libraries)

Veza između ishoda kompetencija i učenja

Pod pojmom kompetencije podrazumijevaju se znanja, vještine i uvjerenja (stavovi) pomoću kojih je pojedinac osposobljen za izvršenje određenog posla.

Ishodi (rezultati učenja) označavaju sve ono što se stječe učenjem, a to su kompetencije, koje se prikazuju kroz znanja i vještine, te pripadajuću samostalnost i odgovornost.

Veza između kompetencije, vještine i ishodi učenja

KOMPETENCIJEOPĆE (generičke) STRUČNE**

• sposobnost analize i sinteze• sposobnost učenja• rješavanje problema• sposobnost primjene znanja u praksi• briga za kvalitetu• vještine upravljanja informacijama• sposobnost za samostalni i timski rad

• planiranje i priprema• izvedba nastavnog sata• vođenje i tijek nastavnog sata• razredni ugođaj• disciplina• ocjenjivanje uspješnosti• osvrt i prosudba vlastitog rada

Ishodi učenja pokazuju udio stečenih vještina i kompetencija studenta, a ocjenjivanje je način kojim se vrednuje kvaliteta tog udjela.

**Temeljna nastavna umijeća (C. Kyriacou, 1995)

7

• izrada plana i programa

• izrada nastavne pripreme

• izrada ispitnih zadataka

• primjena nastavnih metoda

• praćenje postignuća učenika

• kritički osvrt na rad

VJEŠTINE

ŠKOLSKI KURIKULUM

PREDMETNI KURIKULUM

PODRUČJA – CJELINE PREDMETNOG KURIKULUMA

PROCES UČENJA NEPOSREDNA NASTAVA NASTAVNI SAT

8

IU proizlaze iz svrhe i ciljeva školskog kurikuluma, upućuju na željene opće i stručne kompetencije

IU proizlaze iz ciljeva predmetnog kurikuluma, upućuju na željene opće i stručne kompetencije

IU proizlaze iz ciljeva nastavne cjeline, upućuju na željene opće i stručne kompetencije

IU postupci koji se kroz definirane zadatke mogu mjeriti i ocjenjivati prema zadanom kriteriju

Razine definiranja ishoda učenja

PLANIRANJE

REALIZACIJA

Proces planiranja predmetnog kurikuluma

Definiranje ishodaučenja

Izborkompetencija

Nastavne metode Postupci procjene znanja

Evaluacijauspješnosti

Nastavni sadržaji

Proces planiranja predmetnog kurikuluma temeljenog na ishodima učenja

Ciljevi predmetnogkurikuluma

9

• Benjamin Bloom (1913-1999)

• Promatrao je učenje kao proces nadogradnje prethodnih znanja u cilju razvoja složenijih razina razumijevanja.

• Proveo je istraživanje – razvoj klasifikacije razine ponašanja razmišljanja u procesu učenja.

• Radio na definiranju razina razmišljanja od najjednostavnijeg pozivanja činjenica na najnižoj razini do evaluacije na najvišoj razini.

• Izradio taksonomiju obrazovnih ciljeva za psihomotoričko područje

Bloomova taksonomija

Najčešće polazište za definiranje obrazovnih ciljeve, ishoda učenja i zadataka zasniva se na Bloomovoj taksonomiji prema kojoj se razine postignuća dijele u tri područja (kategorije):

• kognitivno (područje znanja i razumijevanja)• psihomotoričko (područje vještina – umijeća)• afektivno (područje stavova i uvjerenja)

• Svako područje sistematizirano je od niže ka višoj razini usvojenosti znanja.

• Svaka razina pojedine kategorije sadrži aktivne glagole koji se koriste za definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenik iskazuje usvojena znanja, vještine i stavove.

Kako napisati ishode učenja?

Kognitivno područje (znanje i razumijevanje)

Prihvatljiva društvena razina je razina primjene

Psihomotoričko područje (vještine i umijeća)

Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije

Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)

Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti

Značaj aktivnih glagola

precizni glagoli neprecizni glagoli

analiziratiopisati

definiratinapraviti

usporeditirazlikovati

argumentirati

znatirazumjeti

cijenitizapamtitiupoznatinaučiti

osvijestiti

Algoritam pisanja ishoda učenja• ishodi učenja predmeta trebaju proizlaziti iz ciljeva iskazanih na razini

predmeta• ishodi učenja iskazuju se uvijek u pisanom obliku• polazište za izradu ishoda učenja su jasno definirane opće i stručne

kompetencije • optimalno za predmet treba definirati 4 do 8 ishoda učenja• početak rečenice kojom definiramo ishoda treba započeti frazom: "Nakon

uspješno završenog predmeta učenik će:... ili ... : "Nakon uspješno završene teme učenik će:”

• drugi dio rečenice odnosi se na prihvatljivu razinu postignuća koja se iskazuje aktivnim glagolom prema Bloomovoj taksonomiji.

• ovako napisani ishodi osnovno su polazište za definiranje mjerila kojima će se izvršiti rangiranje prihvatljive razine postignuća ocjenom od 2 do 5 (obrazovni standard)

Kontrolna lista za pisanje ishoda učenja

• Jesam li započeo svaki ishod aktivnim glagolom?

• Izbjegavam li glagole kao što su znati, razumjeti, učiti, biti upoznat s, biti izložen, biti svjestan ?

• Jesam li uključio ishode učenja sukladno razinama Bloomove taksonomije?

• Jesu li moji ishodi učenja mjerljivi?

• Da li su svi ishodi u skladu s ciljevima i sadržajem kolegija?

• Jesam li koristio samo jedan glagol po ishodu u učenja?

Sastavnica dobro definiranog ishoda učenja treba sadržavati:

• Postupak (čin) – opis zadatka kojemu težimo izražen radnim glagolom (Bloom).

• Sadržaj – specificira predmet, temu prema kojem treba izvršiti čin

• Kriterij koji definira prihvatljivu razinu učinka očekivanu od učenika koju je moguće mjeriti i ocjenjivati.

Definiranje ishoda za učenike

RadionicaDefiniranje ishoda učenja za nastavne cjeline

i nastavne jedinice projekta po definiranim ciklusima (modulima)

Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

Tijek radionice 1/3

1. Uvod u tematiku.

2. Samostalno definiranje ishoda učenja za nastavnu cjelinu po modulima (svaki član grupe definira ishode za jednu cjelinu modula – informacije, komunikacija...).

3. Pojedinačno izlaganje čitanje ishoda.

4. Analiza i objedinjavanje ishoda unutar grupe.

5. Međusobno izlaganje ishoda za cjelinu sve grupe.

Tijek radionice 2/3

1. Izlaganje ishoda pojedine grupe ostalim grupama.

2. Analiza i objedinjavanje ciljeva za sve grupe.

Tijek radionice 3/3

1. Uvod u tematiku.

2. Samostalno definiranje ishoda učenja za nastavne jedinice po modulima (svaki član grupe definira ishode za jednu nastavnu jedinicu).

3. Pojedinačno izlaganje čitanje ishoda.

4. Analiza i objedinjavanje ishoda nastavne jedinice unutar grupe.

5. Međusobno izlaganje ishoda za cjelinu sve grupe.

Zahvaljujem na suradnji!

Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda