2 KAIROS

ALBUM

K R O Z Š K O L U I G R A D

3KAIROS

K A Z A L OUVODNIK

KAIROSList SSŠ "Blaž Jurjev Trogiranin"Dr. Franje Tuđmana 1 - TROGIRTel.: 021/882511, e-mail: ss-trogir-502@skole.t-com.hrhttp://ss-strukovna-bjtrogiranin-trogir.skole.hr

Glavni urednk: Borna TreskaVoditeljica: Zdravka Marjanica, prof.Lektor: Marija Balić, prof.

Uredništvo: Klara Jurčević, Matea Baran, Valerija Čamber, Ana Geić, Mia Grozdanić, Ivana Perić, Ivana Žaja i Andrea Konsa

Naslovna strana - Kairos uz jubilarni brojZadnja strana - Slika Blaža Jurjeva Trogiranina

Izdavač: SSŠ "Blaž Jurjev Trogiranin"Ravnatelj: Ivan Grga, prof.

Naklada: 200 primjeraka

Slike, kompjutorska obrada i grafi čka pripravaza tisak: Ivan Marjanica, dipl. ing.

Tisak: Grafi čki studio IGSSMEDIA

Uvodna riječ

Drage učenice i učenici, profesori, roditelji i svi koji rado čitate ovaj list, zadovoljstvo mi je predstavi� vam jubilarni 20. broj našeg školskog blaga – Kairosa. Ovaj broj donosi vam mnogo razonode, ali ima i onu drugu, poučnu stranu. Za početak, naš ravnatelj prof. Ivan Grga i voditeljica školskog lista prof. Zdravka Marjanica izrekli su vrlo duboke i lijepe riječi o našem Kairosu. Upravo zahvaljujući njima, možemo ponosno reći kako ćemo jednoga dana bi� zabilježeni u povijes� Tro-gira. Uredništvo se potrudilo pruži� vam razno-lik sadržaj kako bi ovaj broj bio što zanimljiviji i obuhva� o različite interese učenika naše škole. Svih nas pogodila je nemila vijest o gubitku našeg slavuja Vinka Coce, a on će uvijek bi� s nama u srcu. Kroz razgovor pobliže se upoznajemo s prof. Draganom Medarom koji nam je ovom prilikom otkrio svoj vrlo zanimljiv i svestran karakter. Tu je i primarna tema mladih – ljubav. Gastronomsko natjecanje u našem gradu upućuje nas na zdravu prehranu, a naći će se tu još poneka tema od koris� za mentalno i tjelesno zdravlje. Prije nego što odlučite otrgnu� komadić papira iz bilježnice i napisa� poruku simpa� ji, pročitajte što naš rukopis govori o nama. A nakon ljubavi, vrijeme je da razbistrite glavu kojom mudrom izrekom ili šalom. Ako još uvijek niste pronašli što vas zanima, pokušajte barem u mislima o� ći malo do Tajlanda…

Nadam se da ste se odmorili � jekom zimskih praznika i da ćete bi� vrlo uspješni u ovoj godini. Maturan� ma bih poručio da se potrude i "ras-ture" ispite na Državnoj maturi te upišu željeni fakultet, a svima nama da se ugledamo na Blaža Jurjeva Trogiranina, vrijednog slikara i poštenog čovjeka po kojem je nazvana nša škola.

Vaš urednik

ALBUM............................................................................2

UVODNIK........................................................................3

PRIGODNI GOVOR......................................................4

BLAŽ JURJEV TROGIRANIN.......................................5

RAZGOVOR...........................................................6

PUTOVANJA - TAJLAND.............................................9

4. MEĐUNARODNA BAKALARIJADA...............10

MUDROSTI.......................................................11

STRANI JEZICI............................................................12

ŠTO NAŠ RUKOPIS GOVORI O NAMA?....................14

ALBUM.....................................................................15

TROGIRSKA LJEKARNA........................................19

PONOS HRVATSKE...................................................20

PROBIOTICI............................... ..................21

LITERATI... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .22

ŠTO JE MODA?............................................................28

MUDRE MISLI.............................................................28

EPITAFI.............................................................29

DJEČJI BISERI............................................................29

ŠALE... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30

ALBUM........................................................................31

4 KAIROS

AKTUALNO

P R I G O D N I G O V O R

Ravnatelj Ivan Grga

- Za ravnatelja sam izabran 2013. godine. U programu Školskog odbora bilo je da se obnovi školski list te mu je iz-abran naziv Kairos – bog sretnog trenutka, što je za školu jedna nit vodilja. Cilj je bio prezen� ra� sva događanja u školi i okruženju pa list predstavlja jedan vreme-plov kroz prethodno desetljeće. Zadovoljan sam s uredništvom i smatram kako je Kairos pun po-godak za našu školu. To je ujedno svjedočanstvo koje će budućim generacijama biti dragocjeni izvor podataka o našoj školi. Ovaj školski list je zapravo trajni do-kument koji se čuva u knjižnici naše škole, Muzeju grada Tro-gira te u Gradskoj knjižnici. Us-prkos fi nancijskim poteškoćama, list izdajemo dva puta godišnje - jedan u svakom polugodištu. To je trenutno i jedini list koji izlazi na ovom području. Naši učenici su tomu dali veliki doprinos tek-stovima na materinskom i stra-nim jezicima, crtežima, šalama i mudros� ma, događanjima i us-

pjesima… Za angažman posebno zahvaljujem voditeljima lista – trenutno prof. Zdravki Marjanici za prethodnih 17 brojeva te prof. Sanji Bašić za prva tri broja. Imali smo izuzetno dobre učenike koji su uređivali školski list. Svi su oni naknadno upisali studij, pokazali se kao dobri studen� pa su tako ponos našoj školi i gradu.

Hvala svima koji su dali svoj doprinos – uredništvu, profe-sorima, tehničkom osoblju… Nadam se kako će se taj kon� nu-itet održa� i nakon mog odlaska u mirovinu jer Kairos je ujedno i simbol grada Trogira.

Voditeljica Zdravka Marjanica

- Izdanje 20. broja školskog lista Kairos za našu je školu uis-� nu velika stvar. Mnogo toga, što bi s vremenom bilo zaborav-ljeno, zabilježeno je u Kairosu. Svi uspjesi naše škole, ostva-renja na natjecanjima te brojna događanja � jekom niza godina ovjekovječeni su u školskom listu. Učenici naše škole surađuju dobrovoljno iskazujući svoje tal-ente, a vrata su svima otvorena.

Cilj nam je promica� sve što je pozi� vno te se tako odu-prije� današnjem trendu koji je suprotno nastrojen, a sve kako bi učenici razvili kulturu čitanja. Gotova rješenja nisu za njihovo dobro - jer dok čovjek čita dotle je i mlad!

Čast mi je bi� voditeljica našeg školskog lista i na � m po-slovima radim blizu deset go-dina. Sve što je vrijedno, na svoj je način i teško te traži veliki angažman. List po sebi jest zaba-

van i rekrea� van, ali je nezavidno radi� na tome za vrijeme re-dovne nastave, naročito kako se polugodište bliži kraju. Naime, u ovaj se projekt treba uroni� i pre-da� mu se potpuno. Gotovo sam istovremeno angažirana na svim instancama: među učenicima, mentorima, urednikom, lek-torom i tehničkim osobljem te tako budno pra� m � jek izdavanja lista, od početka do kraja. Tomu doskočim na način da jedan dio posla odradim i preko praznika, zimskih i proljetnih.

Veliko hvala prethodnoj urednici prof. Sanji Bašić koja je postavila temelje našem Kai-rosu. Hvala svima koji su na bilo koji način dali svoj doprinos, a posebno hvala ravnatelju Ivanu Grgi koji je prepoznao vrijednost ovog projekta i dao mu zeleno svjetlo jer on, kao povjesničar, zasigurno zna što to znači za budućnost.

Uredništvo

5KAIROS

AKTUALNO

B L A Ž J U R J E V T R O G I R A N I N

Budući da naša škola nosi naziv navedenog umjetnika, dobro je nešto više saznati o njemu.

Blaž Jurjev rodio se po svoj prilici u osmom desetljeću 14. st. Nije sa sigurnošću riješeno pitanje njegovog rodnog mjesta, a pretpostavlja se da je to Lapac u Lici. On je putujući slikar koji je najbliže povezan sa tri dal-matinska grada: Trogirom, Du-brovnikom i Zadrom sjedinjujući svojim životom i djelom cijelu ovu regiju. Najveći period svog života proveo je u Trogiru pa mu otuda i naziv Trogiranin. Blaž je bio najtraženiji živući slikar ne samo u dotičnome gradu nego i diljem priobalja. Njegova de-taljna oporuka, diktirana 1448. u Zadru, daje nam mnogo po-dataka o Blažu kao čovjeku i kao umjetniku. Mnogi odlomci oporuke pokazuju nam njegove veze s Trogirom. Bratovštini Sv. Duha u Trogiru ostavio je svoju kuću kod ženskog benediktin-skog samostana sv. Petra i jednu „muraliam“ kod iste kuće. Is-tovremeno dodjeljuje 10 malih solada za podizanje trogirskih gradskih zidina, a istu tu svotu daje i za trogirsku bolnicu sv.

Duha, dok treću svotu daje tro-girskom biskupu.

Naš slikar se ženio dva puta. Prva žena Draga bila je Trogirka, kćerka „časne gospođe“ Katarine koja je još 1421. stajala na čelu sestara oltara sv. Uršule u tro-girskoj katedrali. Njegova druga žena Anka bila je udova Klišanina Ivana iz plemenita roda Neorić. Ona je po svoj prilici umrla kratko vrijeme prije svog supruga, jer Blaž ostavlja u oporuci njeno odijelo svojoj nećakinji Kati. Blaž je bio imućan, što se vidi iz popisa njegove ostavštine što je u trogirskoj općinskoj pisarnici zaveo u knjige trogirski građanin Ivan de Munda koji je izvršilac i povjerenik slikareve oporuke. Iz tog dokumenta doznaje se da je Blaž umro početkom 1450. bez nasljednika.

Na temel ju poznat ih arhivskih dokumenata možemo u mnogim aspektima upoznati Blažev lik i njegov životni put. Nepoznata roda, bio je očito pučkoga porijekla, što izlazi i iz njegove pripadnosti trogirskoj pučkoj Bratovštini sv. Duha, dok su mu obje supruge pripadale uglednim porodicama. Njegov ugled i razgranatost posla dovo-

dili su ga u vezu s mnogim pred-stavnicima dalmatinskog starog plemstva poput dubrovačkih Gučetića i trogirskih Vitturija i Kažotića, s uglednim članovima obitelji iz obalnih gradova i iz Zagore, s poznatim suvremenim obrtnicima, s predstavnicima cr-kava, samostana i bratovština, s građanima svih rodova i staleža. Nemiran i dinamičan, često je mijenjao boravišta uzduž čitave dalmatinske obale, tako da ga nalazimo u Splitu, Dubrovniku, Korčuli, Trogiru i Zadru. Aktivnost njegove slikarske radionice ne vidi se samo iz mnogih sačuvani ili dokumentiranih radova već i po relativno velikom broju đaka koji su znali dugo biti s njim u poslovnom kontaktu, što bi nam svjedočilo da je Blaž bio dobar pedagog i prijatan suradnik. Nje-gova nam ga oporuka jasno po-kazuje kao imućna građanina, pobožna i milosrdna čovjeka, a vraćanje dugova učenicima i kaparâ za nezavršene radove crkvama i samostanima otkriva nam ga i kao poštena radnika.

I z n jegova bogata umjetničkog opusa možemo izd-vojiti najpoznatija djela:

- Raspelo iz Crkve sv. Nikole u Stonu;

- Bogorodica s djetetom i svecima;

- Bogorodica s djetetom u ružičnjaku;

- Gospa od Kaštela;- Oplakivanje sa svecima…

Uredništvo

6 KAIROS

RAZGOVOR

K V I Z O M A NU našem hramu znanja prof.

Dragan Medar motivira učenike, ali i kolege profesore na kontinu-irano usvajanje znanja. Naime, profesor Medar redovito pokazuje svoje znanje u brojnim kvizovima pa počujmo što nam kaže nakon nedavnog sudjelovanja u jednom od njih.

Koliko dugo radite u SSŠ „B. J. Trogiranin“ i što preda-jete?

Ovdje radim od siječnja 1992. Predajem strojarsku grupu pred-meta. Napominjem da predajem više programa i predmeta. Svo-jevremeno, za vrijeme Domovin-skog rata bilo ih je12-ak, a istovre-meno sam bio i razrednik jednog razreda koji je brojio 48 učenika koji su pohađali čak 3 zanimanja, i to jedno četverogodišnje i dva trogodišnja, što je zaista veliko opterećenje i nikome ga ne bih poželio.

Možete li nam još ponešto

reći o sebi? Najteže je sebe opisati.

Mogu reći da sam miran obiteljski čovjek,otac triju kćeri s neza-poslenom suprugom. U mladosti sam trenirao nogomet, karate te u fakultetskoj dobi dizanje utega gdje sam postigao najveće us-pjehe. Naime, 3 puta sam bio državni prvak te jednom drugi i to u 3 težinske kategorije. Kako su se kategorije u međuvremenu promijenile, moj državni rekord će ostati zapisan za sva vre-mena.

Da niste upisali FESB, koji biste fakultet upisali?

Dvoumio sam se između strojarstva i elektrotehnike na FESB-u. Razmišljao sam i o računalstvu, ali prije 30 godina

to nije bilo moguće studirati u Splitu. Nisam htio otići od kuće jer sam volio da mi je sve na gotovo, mada ponekad pomislim kako sam pogriješio jer bih se ranije bio osamostalio. Kako u to vrijeme nisam imao potporu ni fi nancijske uvjete za studij, tih godina radio sam preko Student-servisa gdje sam skupio više od 3 godine radnog staža koji nažalost ne ulazi u mirovinski staž. Bilo je veoma naporno, npr. radio bih noćnu smjenu do 6 h ujutro u Željezari, kući bih došao oko 7 h, u 8 h bih imao ispit koji bi trajao do 14 h, zatim bih putovao u Šibenik zbog niza obveza te se na kraju vraćao u Željezaru na noćnu smjenu. Naravno, podra-zumijeva se da upotreba stimu-lansa nije dolazila u obzir.

Znamo da ste u više navrata sudjelovali u kvizu na državnoj televiziji? Biste li nam nešto rekli o tome?

Negdje pri kraju srednje

škole išao sam na testiranje za Kviskoteku, a poslije i Izazov, ali nisam prošao. U prvom kvizu, ali ne televizijskom, sudjelovao sam prije 30 godina u JNA vo-jsci na temu Tito, revolucija i mir. Jedan Crnogorac i ja pri-javili smo se samo zato što je nagrada bila 7 dana nagradnog odsustva. Uspjeli smo pobijediti u napetoj završnici. Prvi TV-kviz mi je bila Najslabija karika gdje sam osvojio 41 400 kn. Zatim je slijedio Milijunaš s 125 000 kn, 1 protiv 100 s 14 000 kn i na kraju Sve u 7 gdje sam osvojio 45 000 kn.Svi ovi kvizovi su bili na HTV-u, a u međuvremenu sam bio na kvizu Nove tv koji se zvao Ona i on. To je jedini kviz na kojem nisam ništa osvojio iako sam bio u fi nalu. Najnovije sudjelovanje je ono s kolegom Goranom Krnićem na kvizu RTL-a Tog se nitko nije sjetio. Tu smo bili pobjednici te smo kao profesori predstavili našu školu u najboljem svjetlu, što je bilo na televiziji pred Novu godinu.

7KAIROS

RAZGOVOR

kvizovima, a za ovaj mi je trebao partner. S kolegom Krnićem sam u odličnim odnosima, a uz to smo još i susjedi u zgradi pokraj Jokera u Splitu. Bez obzira na to, na jedvite jade se odazvao.

Kako Vam se sviđaju uvjeti rada u SSŠ „B. J. Trogiranin“ i biste li što mijenjali?

Uvjeti rada su sada znatno bolji nego ranije, pogotovo otkad se napravila nova zgrada, ali moglo bi se to još poboljšati. Naravno, trebalo bi se štošta promijeniti po pitanju obrazovne politike, ali nemam iluzija da će se to dogoditi.

Kako Vam je raditi s kole-gama i učenicima?

Sad mi je to postala rutina. Još se sjećam kako sam probli-jedio i drhtao dan prije odlaska na prvi sat nastave. Što se tiče kolega,većina ih je pravih i njima svaka čast!

Drhti li danas netko pred Vama, jeste li strog profesor?

Ima učenika koji me se boje iako mi to nije cilj, a i među

Smatrate li da je pravda dostižna i da Vam život na ovaj način vraća za one nedaće iz studentskih dana?

U većini slučajeva da, ali nažalost ne uvijek. Iz priloženog možemo dokučiti da se zaista isplati biti strpljiv i uporan.

Treba li za kviz imati veliko znanje i kako se pripremate za to?

Svakako treba imati znanje. Neki to imaju, ali nemaju hrabrosti pojaviti se pred velikim tv-auditorijem. Osobno ne vidim u tome neku hrabrost, važno je imati vjere u sebe i samopouz-danja te biti opušten. Ponekad treba i riskirati iako baš i nisam sklon pretjeranom riziku. Što se tiče priprema, osim interneta tu je prije svega čitanje knjiga i pisanje skraćenog koncepta na temu, zatim izrezivanje članaka iz novina za koje smatram da su zanimljivi, rješavanje križaljki te gledanje samih kvizova.

Kako ste se odlučili s kole-gom Krnićem na kviz?

Često sam sudjelovao na

većinom kolega kotiram kao onaj koji je strah i trepet. Stvar je u tome da se pravila igre znaju i od toga nema odstupanja makar se radilo i o ponavljanju godine. Dakle, nerad i neznanje kad-tad dolaze na naplatu. Također ne dozvoljavam nered na satu i to oštro kažnjavam, a što će učenik raditi to je njegova stvar jer on je tu radi sebe. Često učenicima kažem da im je strah veliki ne-prijatelj, a ako su pristojni i rade barem malo, nema razloga stra-hovati za željenu „duju“ koja im je nažalost jedini cilj. Naravno, za tehničare se ipak traži malo više.

Kakva je današnja gener-acija učenika u usporedbi s onima prije desetak godina?

Današnja generacija, čast iznimkama, ne želi učiti ni raditi, ali želi rezultate. Uz to, imaju previše prava, malo obaveza, a neki bi željeli biti i zaštićeniji od ličkih medvjeda. Problem nam predstavlja što iz osnovne škole dolaze s malo znanja i skloni su neradu.

Koji vam je dio posla najdraži, a koji najgori?

Najdraže mi je vidjeti bivšeg učenika koji je završio studij, za-poslio se, osnovao obitelj i tako uspio u životu. Teško mi je raditi u popodnevnoj smjeni i lijepo bi bilo kad bismo imali uvjete za rad u samo jednoj smjeni.

Koja je po vama formula za uspjeh u školi i općenito u životu?

Bojim se kako nisam baš prava osoba za govoriti o uspjehu u životu za one koji uspjehom smatraju isključivo bogaćenje. Za ostale, savjet bi bio: budite uporni i vjerujte u sebe i svoje mogućnosti, a svakako se tre-bate znati organizirati.

8 KAIROS

RAZGOVOR

Što još radite u slobodno vrijeme i kako se opuštate?

U slobodno vrijeme volim šetnje s obitelji, picigin i kartanje s prijateljima, čitanje novina, pripremanje za kvizove, igru s djecom, a kupio sam i bicikl za malo rekreacije jer otkad mi se rodila druga kćer, koja ima go-tovo 10 godina, više ne idem u teretanu.

Što Vam je na prvom mjestu u životu i što još smatrate bit-nim?

Na prvom mjestu mi je svakako obitelj, zatim rodbina i prijatelji, ali oni pravi. Još je svakako bitno imati temeljne ljud-ske i životne vrijednosti.

Provodite li dovoljno vre-mena sa svojom djecom i jeste li dobar otac?

Smatram da sam dobar otac. S djecom provodim vrijeme kad god mogu iako je to po meni malo, pogotovo tijekom radnog tjedna. Pomažem im oko školskih

obveza, ali najstarija kćer to malo koristi, posebno kad je riječ o matematici pa su joj zato i loši rezultati. Prema njoj se odnosim kao i prema svojim učenicima: ako hoćeš, onda ću ti sve pružiti što se tiče stjecanja znanja, a ako nećeš - tvoj izbor!

Jeste li kao mladić bili za-ljubljive naravi ili ste pak bili čvrsto usmjereni na školske obveze?

Do fakulteta sam bio zaljubljive naravi, a poslije zbog ranije nave-denih razloga nisam baš imao puno vremena za to.

Što nam možete is-taknuti kao najzanim-ljivije u svom radu i životu?

To ovisi o tome što netko smatra zanimljivim. Možda to što sam s 4 godine preživio utapljanje u moru zahvaljujući po-

kojnom djedu. Također, kad sam imao 15 godina, u zadnji sam čas zaustavio kopilota da mi ne zatvori avionska vrata na kraju pokretnog hodnika aerodroma Heatrow u Londonu. Otprilike u istoj dobi upao sam s konjskom zapregom u kanal za navodn-javanje u Slavoniji te pokušao spavati na groblju u Grahovu za vrijeme Oluje. Što se tiče za-nimljivosti s posla, ima ih dosta. Dovoljno je reći da sam kojim slučajem zapisivao smiješne situ-acije s učenicima,Večernja škola Željka Pervana tomu ne bi bila ni sjena.

Što biste poručili učenicima i profesorima za kraj?

Učenicima bih poručio da se s više poštovanja odnose prema svojim profesorima, a u prvom redu prema profesoricama. Većina profesora ne traži od vas previše za pozitivnu ocjenu, ali postoji granica ispod koje se ne smije ići. Najlakše je reći kako se nešto ne može. Istina je doduše da se ne može baš sve što se hoće, ali od nečega treba početi iako je svaki početak težak.

Razgovarao: Borna Treska 3.a

9KAIROS

PUTOVANJA

T A J L A N DTajland ili Taj, rjeđe Tajska,

službeno Kraljevina Tajland je država u jugoistočnoj Aziji. Na jugu izlazi na Tajlandski za-ljev, dio Južnog kineskog mora. Glavni grad: Bangkok;Pozivni broj: 66;Valuta: tajlandski baht;kralj: Rama IX., tajland-ski kralj; premijerka: Yingluck Shinawatra;stanovništvo: 66,79 milijuna (2012.); Svjetska banka; zanimljiva mjesta: Grand Palace, Wat Pho, Ko Samet…

Tajland, ili po starom imenu Siam, očaravajuća je zemlja u srcu jugoistočne Azije. Suvre-meni Tajland je zemlja razvi-jenog turizma, a razlog tome su tisuće prekrasnih budističkih hramova i samostana, raskošni pejsaži, kristalno čiste plaže i odlična hrana.

Veći dio Tajlanda zauz-imaju planine i šume. Središnji dio ove prekrasne destinacije jest široka riječna dolina Chao Phraya. Naravno, baš zbog te činjenice, tu živi veći dio stanovništva (Tajci i Laošani) te planinski narodi koji su ug-lavnom budisti.

Ako planirate putovanje u Tajland, ovdje ćete saznati sve što trebate znati. Vjerojatno se pitate kakvu odjeću treba ponijeti, što posjetiti ili gdje izaći. Iako je klima u dijelu Tajlanda tropska, nije na odmet imati i malo duži rukav jer kiša je učestala. Touropia, svjetski poznat blog putovanja, je izd-vojila sljedeće atrakcije kao top deset mjesta u Tajlandu: Ko Phi Phi, Koh Tao, Phang Nga Bay, Railay, Chiang Mai Night Bazaar, Smilian Otoci, Velika Palača, Ko Chang, Ayuthaya i Ko Tarutao.

Ko Phi Phi je mali arhipelag

na jugu Tajlanda, a sastoji se od Koh Phi Phi Don i Koh Ph Phi Leh. To su manji otoci koji zajedno čine jednu od najbit-nijih atrakcija jer su se baš tu na nekoliko lokacija snimali fi lmovi. Još je jedna atrakcija u Tajlandu poznata po snimanju fi lma je Phang Nga Bay gdje se snimao „James Bond: Čovjek sa zlatnim pištoljem“. Ali Phang Nga Bay je poznata i po prekras-nim špiljama koje prožimlju ovaj maleni dio raja. Railay je atrak-cija koju defi nitvo trebaju pos-jetiti avanturisti koji se žele okušati u penjanju ili pak žele uživati u tihom okruženju jer vam se sve to pruža u jednom.

Što se tiče smještaja u Tajlandu, postoje brojni luksu-zni hoteli, jet-set resort u Ray-

avadeeu, hosteli ili apartmani.Odmor u Tajlandu ne bi

bio potpun bez gastronomskih noviteta. Veoma je poznata taj-landska tjestenina u bezbroj različitih boja, kao i jastučići od šarenog tijesta, a od pića nudi vam se kokosovo mlijeko, čajevi, pivo i bezalkoholni kok-teli po povoljnim cijenama. Kok-tele možete naručiti u brojnim koktel barovima, klubovima i odlično se zabaviti uz veseli noćni život Tajlanda.

Zvuči preskupo? Ne, Taj-land je upravo poznat po tome što se uvijek nađe nešto za svačiji ukus, ali i za svačiji džep.

Mia Grozdanić 3.a

10 KAIROS

DOGAĐANJA

4 . M E Đ U N A R O D N A B A K A L A R I J A D A

Zadruga „Rašeljka“ i Udruga „VELUR“ iz Trogira organizirali su 4. međunarodnu bakalarijadu koja se održala 7. prosinca u hotelu „Medena“. Bakalarijada ima za cilj očuvanje tradicionalnih vrijednos� i proizvodnju ekološke hrane, što doprinosi očuvanju kvalitete života i zdravlja. Manifestacija je održana u suorganizaciji sa Zadružnim sav-ezom Dalmacije, pod pokroviteljst-vom Ministarstva poljoprivrede te uz podršku Županije splitsko-dalma-� nske, Grada Trogira, općina Ma-rine i Okruga, hotela „Medena“, Tro-girholdinga, TZ Grada Trogira i TZ Splitsko-dalma� nske županije.

U kongresnoj dvorani hotela ot-varanje je počelo u jutarnjim sa� ma. Prisutne je pozdravio gradonačelnik Ante S� pčić ne krijući zadovoljstvo što se ovakva manifestacija odvija na trogirskom području. U ime župana Splitsko-dalma� nske županije Zlatka Ževrnje, Manifestaciju je prigod-nim riječima otvorio Visko Haladić. Cijelo vrijeme bile su tu vrijedne hostese Andrea Konsa i Ana Geić – učenice naše škole (3.razreda ho-telijersko-turis� čkog smjera) koje su imale priliku odradi� dio svoje prak� čne nastave. Naravno, sa zadovoljstvom je i naš ravnatelj Ivan Grga pra� o cijeli � jek događanja. U prigodnom programu nastupili su izvođači iz Trogira, Boke Kotorske, Trogirske zagore, Kaštela i Marine. Za vrijeme održavanja Bakalari-jade, na kojoj su sudjelovali pred-stavnici s područja cijele Hrvatske, Slovenije, Crne Gore i Njemačke, posje� telji su imali priliku posluša� stručna predavanja (Sljubljivanje vina s jelima od bakalara, Bijeli luk kao lijek, Kemijsko-prehrambena svojstva maslinovog ulja, Kemijsko-prehrambena svojstva crnog vina s naglaskom na mali plavac, Zlatna oblica) i obići prodajno-izložbene štandove s ekološkim proizvodima.

Natjecanje u pripremanju jela od bakalara, uz izvorne domaće začine i priloge odvijalo se u tri kate-gorije: kuhari amateri, kuhari učenici i kuhari profesionalci. Jela je ocjen-jivao sud predstavnika Hrvatskog kuharskog saveza uz predsjedanje našeg poznatog gastronoma Veljka Barbierija koji je istaknuo kako su o pobjedniku odlučivale nijanse. - Dobar bakalar prepoznaje se po perajama koje idu naprijed i bijele je boje (ženka), dok je mužjak smeđe boje i lošiji je, kazao je Barbieri.

U kategoriji "kuhari amateri" zlatnu medalju osvojila je Vanja Aranza iz Kaštel Štafi lića, učiteljica u mirovini koja je bakalar spre-mala „po trogirsku“. Zahvalna je mamama i bakama koje su svoje recepte prenosile na djecu, a oni pak svojoj učiteljici.

Drugo mjesto zauzela je Nena Mamić iz Vrlike, a treće članovi Oj-kavice klape Labišnica iz Prapatnice, Ljubitovice, Labina i Segeta Gornjeg, dok su četvrto mjesto dijelili: Tonka Munjiza iz Pozorca - Marina, Nikola Miličević iz Zvečanja – Poljička Re-publika (zaleđe Omiša), Davor Kostović iz Vinišća i Josip Plazibat iz Pos� nja Donjeg - Muć

Prvo mjesto u kategoriji "kuhari

Hostese: Andrea Konsa i Ana Geić

Sv. Nikola sa suhim bakalarom te uzvanici u kočiji Pave Bilića

Izaslanik župana Visko Haladić otvara Manifestaciju

11KAIROS

AKTUALNO

učenici" zauzeli su polaznici SŠ „Jure Kaštelan“ iz Omiša, drugo učenici privatne SŠ „Wallner“ iz Splita, treće mladi kuhari SŠ „Biograd“.

Utješne nagrade brončanog sjaja dobili su učenici SŠ „Ivan Goran Kovačić“ iz Herceg Novoga i SŠ „Braća Radić“ iz Kaštel Štafi lića.

Na pobjednički tron u "kate-goriji kuhari profesionalci" zasjeo je pozna� hvarski kuhar Petar Hure. Srebrom se oki� o nesuđeni master-chief Robert Predrag Žmire iz Tro-gira, a članice „Bokeške kužine“ sa šefi com Vlastom Mandić iz Kotora zauzele su visoko treće mjesto, dok su četvrto mjesto dijelili Pero Juras i Markiša Majstorović iz Gradaca te Udruga Prvi Ročnik HV-a iz Ploča.

KUD „Ante Zaninović“ iz Kaštel Kambelovca otplesao je po jednu točku uz mandolinski sastav istog KUD-a nakon svake podjele odličja. Potom su nastupili članovi klape

M U D R O S T I

- Imam gomilu mana, ali mi nekako sve savršeno stoje.

- Slava mi je udarila u glavu.

Sad ne znam jesam li slavna, ili udarena.

- Ne radim greške često u životu.

Ali kad ih napravim, to je remek-djelo!

- Kad se muškarac povlači, on se uistinu povlači.

Kad se žena povlači, ona to radi samo kako bi uhvatila bolji zalet.

- Nikad ne odustajem od onoga što želim.

Ili dobijem ili se predomis-lim.

- Ili imam problem ili napravim problem.

U oba slučaja mi ide savršeno.

- Muškarci su trodimenzion-alni. Jedno misle, drugo govore, treće rade.

- Nikada ne odlaži za sutra, sve odloži za jučer.

Jučer sigurno neće doći.

- Kažu da se na greškama uči.

Ja, evo, već spremam dok-torat.

Labinšnica s Ojkavicom i KUD An-drija Ma� jaš – Pauk – sekcija Ojka-vica iz Marine. Medalje je podijelio gradonačelnik Ante S� pčić. Kao šlag na kraju nastupila je ženska klapa Bisernice Boke pod vodstvom Vlaste Mandić.

Uz nastup Cima benda sudion-

ici, uzvanici i gos� 4. međunarodne bakalarijade, njih oko 350, uživali su u balu šampiona do kasno u noć uz dobru spizu i vrhunska vina.

Ana Geić i Andrea Konsa

Jelo od bakalara - kuhara profesionalca Roberta Žmire

12 KAIROS

STRANI JEZICI

Ice-hockey: the sport we are ge� ng to know

Ice-hockey is a very popular sport in the USA and Canada. It is a sport played on ice which was fi rst developed in North Amer-ica, and which is known as ‘then fastes game on Earth’. It is such a popular sport that is has spread across many countries all over the world including our country as well. Even though mostly boys play this sport, there are girls that play it, too!

A lot of people see ice-hockey as a fun sport, especially in win-ter � me when lakes are covered in ice and hockey is played out-side. It is an exci� ng way to do both: exercise and learn to keep your balance because it is very hard to skate on ice. Ice- hockey also helps develop your mindset. It boosts up your confi dence, in-creases the ability to focus, and encourages you to train harder. So, ice-hockey is not only fun, it is also helpful.

While people see this sport

as funny and useful, they tend to forget that it is also dangerous. Ice-hockey is played with a puck, which is a kind of very heavy ball, and s� cks, which are used to hit, pass on the puck, etc. The play-ers do wear helmets and protec-� ve equipment, but if they are caught in a situa� on in which the puck could hit them in the face, for example, they could end up in hospital very easily because the consequences could be seri-ous. Equally so, it is dangerous to slip on ice or bump into another player while ska� ng very fast.

Everyone have their own opinions about ice-hockey as a sport. Some people think it is a funny and safe sport to play while others belive the opposite. In my opinion it is very interest-ing sport recently becoming very popular in our country, and it is a fun sport as long as you are playing it safely, playing by the rules, and wearing your protec-� on gear.

Jelena Ljubičić, 3.b

Was du nicht willst, dass

man dir tu, das füg auch keinem Anderen zu.

Što ne želiš da se tebi čini, ne čini ni � drugomu.

Du bleibst doch immer, was du bist.

Budi uvijek to što jesi.

Keiner ist so blind, als wer nicht sehen will.

Nitko nije tako slijep kao onaj tko ne želi vidje� .

Nimm dich in acht vor Wein und Liebe, sie machen beide blind.

Oprez s vinom i ljubavi, oboje zasljepljuju.

Jahre lehren mehr als Bücher.Životna škola nas uči više nego

knjige.

Hat der Bauer Geld, hat’s die ganze Welt.

Ako je bogat seljak, bogato je cijelo društvo.

13KAIROS

STRANI JEZICI

Die heutige JugendDie heutige Jugend ist ganz

anderes als die vorgehenden Generationen. Die heutige Ju-gend ist mehr unabhängig und selbstbewusst. Sie hat meh-rere Möglichkeiten, ihre Aus-bildung an den verschiedenen Schulen und Universitäten in ganzer Welt zu machen, aber sie ist leider auch mehr ag-gressiv, barsch und zu toler-ant. Heutige Jugend hat mehr Möglichkeiten als die vorge-henden Generatioen, aber sie hat auch mehr Konkurenz. Heute genϋgt nicht nur Abitur, sondern man muss Diplom oder Zertifi kat dazu haben, aber es ist besser, an einer Universität zu studieren.

Die heutige Jugend nϋtzt ihre Freizeit sehr verschieden aus. So treiben viele von ihnen verschiedene Sportarten, sie sehen gern fern, sie mögen Computer, Musik und Handys. Sie besuchen sehr oft Dis-cos und verschiedene Clubs und Cafes, weniger Restau-rants. Sie mögen lieber Bars und Kneipe, denn sie sind billiger als Restaurants. Am meisten reisen die Jugendli-chen in die gröβten Städte in Umgebung ihrer Häuser. Sie reisen sehr gern und wollen Ausland besuchen, aber sie haben winig Ged. In die aus-ländischen Länder fahren sie meistens mit ihren Eltern und Verwandten. Zur Zeit ist groβe Mode, im Auslad Sprachkurse zu besuchen. Die Erwachsene verstehen nicht die heutige Jugend.

Ivana Perić 4.a

L’ invidia è proprio una brutta cosa

L’ invidia è una delle più brutte cose del nostro mondo. Perché invidiamo qualcuno? La ragione pos-sibile è ciò che non siamo sempre contenti con quello che abbiamo.

Inoltre, tutti di noi abbi-amo molto e chiediamo di più, ma dall’ altra parte alcuni non hanno molto e vogliono solo un po’ per vivere una vita felice. „Guarda! Lui ha comprato la nuova TV... Ah, no! Ora tutti andranno da lui per guardare delle partite la domenica. Devo comprarne una piú bella e grande!“ Molti vogliono essere migliori, in-dossare l’ abbigliamento e le calzature costose e guidare la Ferrari o Audi. Secondo me, queste non sono le cosu che fanno un uomo buono e caro. Penso che queste cose possono fare male a tutti di noi. Fanno parte dei caratteri brutti, ma non sono le cose necessari.

Dobbiamo essere più felici con quello che abbiamo perchè nel nostro mondo ci sono tantissimi altri che vo-gliono il nostro aiuto. Dob-biamo dividere quello che abbiamo, almeno un po’, con quelli che non hanno tanto. Alla fi ne, molti non hanno gli amici, la famiglia e una casa dove possono essere durante le vacanze che seguono.

Borna Treska 3.a

Ana Geić 3.a

14 KAIROS

RAZMIŠLJANJE

ŠTO NAŠ RUKOPIS GOVORI O NAMA?

Prema osnovnim načelima grafologije, naš rukopis je za-pravo poruka nesvjesnog i ot-kriva mnoge naše potisnute i neotkrivene želje i strahove, vr-line i mane. Nagib slova, njihova debljina, veličina i povezanost govore mnogo o našoj osobnosti pa stoga ne čudi to što gra-fologija pomaže mnogim znanst-venim granama.

Zanimljivo je da začetke grafološke analize možemo pronaći u starome Rimu. Naime, već je u prvom stoljeću prije Krista rimski biograf Sueton-ius Tranquillus primijetio neke posebnosti u Cezarovim rukopi-sima.

Danas se pak grafologijom služi policija pa ponekad i sav-jetnici za profesionalnu orijent-aciju, koristi se i u proučavanju mentalnih poremećaja i u dijag-nozi bolesti, a u novije vrijeme mnogi poslodavci traže mišljenje

grafologa o rukopisu budućih djelatnika.

Grafolozi u obzir uzimaju mnogo značajki - promatraju veličinu i širinu slova, raz-mak, petlje i vitice, naglašenost određene zone, nagib pisanja, udaljenost margina i još mnogo toga.

"Pročitati’"nečiji karakter samo na osnovi rukopisa itekako je za-nimljiva vještina. Uos-talom, tko ne bi volio da može samo malim za-virivanjem u bilježnicu "skužiti", primjerice kakva je njegova simpa-

tija ili prijatelj.Uz pomoć naše male analize

rukopisa, možda otkrijete nešto više o karakteru vama zanim-ljivih osoba. Pravila su zapravo vrlo jednostavna:

Slova koja se naginju u različitim smjerovima - označavaju svestranost i prila-godljivost.

Slova koja se nepravilno naginju - označavaju nedostatak fl eksibilnosti.

Jako utisnuta slova (s druge strane se pod prstima osjeća utis-nut rub slova) - osoba je uznemi-rena.

Srednje utisnuta slova (ruko-pis je taman, ali se ne osjećaju rubovi slova s druge strane papira) - pokazuje sposobnost nošenja sa stresom.

Lagano utisnuta slova - označavaju nekoga tko je površan, tko ništa ne shvaća ozbiljno.

Tanka slova - osoba nema mnogo samopoštovanja, ali je in-teligentna.

Sitna slova - oznaka su tihih, analitičnih osoba koje paze na detalje i imaju dobru koncen-traciju.

Krupna slova - oznaka je povjerljivih i pristupačnih osoba.

Jako krupna slova - označavaju teatralnu osobu, često glasnu koja želi neprestano biti u centru pažnje.

Široka slova (njihova širina i visina su otprilike iste) - oznaka otvorenih i druželjubivih osoba.

Uska slova - ukazuju na pomalo sramežljivu i sputanu osobu koja je vrlo disciplini-rana.

Slova koja se ne dodiruju - ukazuju na strastvenu i nepraktičnu umjetničku dušu.

Neka slova se dodiruju - osoba spaja logiku (razum) i in-tuiciju.

Sva slova se spajaju - poka-zuju vrlo opreznu osobu.

Savinuto prvo slovo - tradi-cionalna osoba koja se drži pravila.

Produžena početna linija slova - pokazuje samovoljnu osobu koja ne voli autoritete.

Produžena završna linija slova - osoba je oprezna.

Zadnje slovo u rečenici za-vija se prema gore - pokazuje velikodušnost.

Savršeno čitljiv rukopis - oznaka komunikativne osobe.

Nečitljiv rukopis - tajanst-vena, zatvorena osoba koja voli svoje misli držati za sebe.

Borna Treska 3.a

15KAIROS

ALBUM

K R O Z Š K O L U

16 KAIROS

ALBUM

D A N G R A D A T R O G I R A I B L A G D A N S V. I V A N A T R O G I R S K O G

Uzvanici s dobitnicima osobnih i skupnih nagrada Grada Trogira

Dobitnici osobnih i skupnih nagrada Grada Trogira Procesija preko rive

Domjenak na Trgu Ivana Pavla II.

Zakonodavna i izvršna vlast grada Trogira

17KAIROS

ALBUM

Zdravica šampiona s gradonačelnikom Trogira i upraviteljom Zadruge Rašeljka sa pjenušcem Misal dr. sc. Peršurića iz Poreča

"Kuhari profesionalci" sa šampionskim jelom i dio izložbeno prodajnih štandova te inovativni zadružni proizvod KUL

Marko Perić, Davor Kostović i Visko Haladić s Priznanjem za unaprijeđenje Bakalarijade

Izložbeno prodajni štand PZ Putnikovići s Pelješca te Udruge Prvi ročnik HV iz Ploča

Dolazak kočije Pave Bilića sa uzvanicima, sv. Nikole s bakal-arom i prijatelja Ojkavice s kruhom ispod peke te tikvama vina

Prijatelji Ojkavice iz Kaštel Staroga i Visko Haladić s prigodnim poklonom koji su mu uručila djeca u narodnim nošnjama

4 . M E Đ U N A R O D N A B A K A L A R I J A D A

18 KAIROS

ALBUM

K R O Z Š K O L U

19KAIROS

AKTUALNO

TROGIRSKA LJEKARNA - PRVA U EUROPI

Ljekarna u našem gradu otvorena je 29. listopada 1271. godine i prva je u Eu-ropi što potvrđuje originalni dokument sačuvan u privat-nom vlasništvu, čija se kopija čuva u Muzeju grada Tro-gira. Upravo je to razlog što se taj dan obilježava Dan ljekarništva u Hrvatskoj.

Prema zapisu oca hrvatske povijesne znanosti Trogiranina Ivana Lucića, prva ljekarna u Trogiru na-lazila se na gradskom trgu nedaleko od katedrale, a prvi ljekarnici bili su Muccius, Ro-landini i Venturi koji su došli iz Italije.

U 16. stoljeću u Trogir se doselio engleski ljekarnik i alkemičar Seymour, mlađi brat Jane Seymour, jedne od žena Henrika VIII koji je studirao u Italiji, a koji je zbog vjersko-političkih trzavica koje su potresale Englesku odlučio potražiti

mirniju sredinu te se kao ljekarnik skrasio u Trogiru. Otvorio je svoju ljekarnu, a iznad ulaznih vrata istaknuo plemićki grb s dva velika krila i natpisom „Seymour Count of Somerset“ želeći njime dokazati svoje plemićko po-drijetlo sumještanima koji su u to sumnjali. Seymour je pokazivao povelje s teškim

pečatima i potpisima Henrika VIII.

Prvi domaći ljekarnik u Trogiru bio je iz obitelji Kreljutić koja prema nekim istraživanjima potječe up-ravo od Seymoura.

Namještaj trogirske ljekarne čudnim je okolnos-tima završio u Šestanovcu, odakle ga je sedamdesetih godina prošloga stoljeća dovezao ondašnji direk-tor Biljane Ante Svalina i smjestio u predvorje pogona Bilje – Pliva u Planom. Koncem devedesetih taj namještaj je posuđen za jednu Plivinu izložbu u Zagrebu te je za tu prigodu i restauriran. Iako su Trogirani pretpostavljali da će namještaj biti vraćen u Trogir odmah nakon izložbe, on je odnedavno u prostoru ljekarne "Grad" na trogirskoj rivi kao muzejski eksponat.

Matea Baran 2.b

Stari namještaj

Novi namještaj

20 KAIROS

RAZMIŠLJANJE

P O N O S H R V A T S K E

Svakodnevno na televiziji čujemo: „Ovaj čovjek spasio je život.“, „Ova gospođa žrtvovala je sve kako bi pomo-gla drugima“, „Ovi ljudi su riskirali svoj život za tuđi.“ Oni su zaslužili biti ponos Hrvatske.

Što je to zapravo „Ponos Hrvatske“?

„Ponos Hrvatske“ naziv je udruge i na-grade koja se svake godine dodjeljuje građanima Hrvatske za hrabra i nesebična djela, postupke i sl.

Nagradu je 2005. go-dine utemeljio dnevni list 24sata, a 2008. go-dine osnovana je udruga „Ponos Hrvatske“ koja okuplja dobitnike te prestižne nagrade. Dobit-nici nagrade heroji su iz susjedstva, skromni ljudi koji su uvjereni da bi na njihovome mjestu svatko reagirao jed-nako. Pa ipak, oni su ponos ove zemlje u

punom smislu tih riječi i ugledni građani kakvima svi težimo biti.

Spasiti ljudski život ne mareći za sebe, pomoći nepoznatom čovjeku u nevolji, biti pošten kada to nitko ne očekuje ili cijeli život posvetiti pomaganju dru-gima - sve su to marljivo činili i svake godine čine dobitnici nagrade Ponos Hrvatske.

Visoki pokrovitelj nagrade je predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović.

Partner nagrade 2008. godine bila je RTL televizija koja je prika-zala reportaže o hero-jima u svom programu i pratila svečanu dodjelu iz gradske palače Dverce u Zagrebu. Partner na-grade 2009. godine bila je Hrvatska televizija koja je uz prikazivanje reportaža o dobitnic-ima izravno prenosila dodjelu. Dodjela nagrade

2009. godine bila je u zagrebačkom Hrvatskom Narodnom Kazalištu 6. prosinca.

Statua “Srce na dla-nu”

Oduševljen i duboko dirnut pričama dobit-nika nagrade, ugledni umjetnik Ivica Pro-padalo odlučio je osmis-liti statuu koja će sim-bolizirati sve ono što čini heroje, dobitnike nagrade. Tražeći gestu koja bi ih najbolje prika-zala, iskristalizirala se ideja o srcu na dlanu, jer što istinski heroj simbolično nudi onome kome pomaže ili koga spašava od smrti, nego svoje srce? Propadalo se odrekao autorskog hon-orara, a škola Steklar-ska Nova iz Rogaške Slatine prema njegovoj ideji izradila je kristalnu, pjeskarenu statuu.

Borna Treska 3.a

21KAIROS

ZDRAVLJE

Probiotici su živi mikroorga-nizmi koji imaju povoljne učinke na zdravlje. Riječ probiotičan znači podržavati život. Kako bi živjeli i bili zdravi, ljudi u crijevnoj flori moraju imati probiotičke kulture i mikro-organizme. S „dobrim“ kulturama mikroorganizama u crijevima naš je imunitet snažan, razina kolesterola je niža, nemamo problema s pro-bavom, a i naše će se tijelo moći bolje zaštititi od određenih vrsta zloćudnih bolesti.

Nasuprot probioticima su an-tibiotici – lijekovi stvoreni kako bi uništili mikroorganizme koji uz-rokuju različite bolesti. Liječnici su ih svakome od nas propisali u nekom određenom trenutku. Nažalost, antibiotici često unište ne samo štetne mikroorganizme nego i one „dobre“ koji koriste našem tijelu. Kada uzimamo antibiotike često se osjećamo slabo i patimo od dijareje. Ovi štetni učinci anti-biotika vjerojatno su najuvjerljiviji dokaz da su probiotičke kulture jednostavno nužne našem tijelu i zato se preporuča uzimanje pro-biotika tijekom i nakon liječenja

antibioticima. Savjet: Ako ti liječnik propiše

antibiotike, nemoj uzeti probio-tik barem dva do tri sata nakon korištenja antibiotika. U protivnom, učinak probiotičkih organizama bit će oslabljen pa čak i uništen.

Probiotici u hraniProbiotici se nalaze u mlijeku

i mliječnim proizvodima što po-drazumijeva i neke vrste sireva, kao što su ovčji nepasterizirani sir te ostali fermentirani mliječni proizvodi.

Ipak, našem zdravlju ne mogu koristiti sve bakterije potrebne za fermentaciju mliječnih proizvoda, a neke nemaju utjecaj na zdrav-lje. U drugim slučajevima u hrani nekad bude tako malo probiotika da oni ne uspiju preživjeti vrijeme potrebno da iz želuca dođu u tanko crijevo gdje ih naše tijelo treba. Zato se danas proizvodi „funk-cionalna hrana“ – hrana umjetno obogaćena probioticima. Ona značajno povećava vjerojatnost da neki proizvod sadrži dovoljno pro-biotika kako bi od njih bilo koristi za zdravlje.

Dakle, probiotičke kulture možemo unijeti u organizam kroz hranu. Najčešće ih se dodaje ukiseljenim mliječnim proizvodima tako da bismo svaki dan trebali pojesti jogurt, kiselo mlijeko ili kefir, osobito ako na takvim proizvodima stoji da sadrže probiotičke kul-ture. No, probiotici u hrani moraju preživjeti i to nije tako jednostavno. Proizvođači proizvoda na kojima stoji da sadrže probiotike moraju jamčiti da su probiotici prisutni u količinama dovoljnim da prežive kiselost u želucu, kao i nekoliko tje-dana (u trgovinama i haldnjacima) prije toga.

Koga bi probiotici trebali posebno zanimati?

Svatko čiji je imunitet osla-bljen, netko tko je često bolestan ili ima probavnih problema trebao bi uzimati probiotike – u idealnom slučaju svaki dan i to ne samo kroz hranu nego i kao tablete.

Ljudi koji su na dijeti također bi trebali uzimati probiotike jer je njihov unos hrane donekle osiromašen. Budući da tijelo dobiva manju količinu antioksidansa i ostalih zaštitnih elemenata, redovni sva-kodnevni unos probiotika značajno utječe na zdravlje. Problemi s nere-dovitom stolicom su smanjeni, a imunitet je ojačan. Što je dijeta za smanjenje težine stroža to je veće opterećenje imunološkog sustava. Intenzivna vježba ima sličan učinak te je i u tom slučaju dobro uzi-mati probiotike. Probiotici djeluju kao imunomodulatori, što znači da mogu utjecati na imunološki sus-tav.

Pripremila: Ivana Žaja 1.a

P R O B I O T I C I

22 KAIROS

LITERATI

Radost života

Svi ljudi na ovoj planeti stvoreni su da žive i vole. Dajemo i primamo ljubav – ljubav prema svojim roditeljima, djevojci, djeci i svima koji nas okružuju.

Izgleda da je ljubav tako usko vezana uz čovjeka i pi-tanje je može li se uopće živjeti bez nje. Ako može, onda je zasigurno sve u životu isprazno. Mnogi umiru kad izgube ljubav, ali i ožive kad je nađu. Ona je savršenija od jezika kojim se izražavamo. Vjerujem da je u ljubavi svima dana mogućnost da budu kompletni ljudi iako je malo onih koji u tom uspijevaju. Tako se sjetim nekih nesret-nih, ali i sretnih ljubavi koje sam vidio na ulicama, u par-kovima, na autobusnim kolod-vorima... Vidim samo ljudska lica u jesenskom pejsažu, na osunčanoj ulici. Vidim ih zagledane jedne u druge i nejasno im je ono veliko u nji-hovoj ljubavi, onaj fl uid koji ih odvaja od okoline i pušta niz stanja uzajamnih osjećaja. Je li to zov krvi, navika ili strah od usamljenosti?

Svi ponekad osjećamo neku vrstu usamljenosti i želimo pobjeći iz kolotečine nemoralnog svijeta. Svi se bojimo samoće, pustoši i siromaštva ispraznog života, a sve to nastaje isključivo kao posljedica života bez ljubavi. Bježimo ne znajući ni kamo ni od čega, ali upoznajući svu njenu ljepotu i ono što nam ljubav pruža, nas malo po malo napušta strah te nas tako ljubav rastvara kao neke

uspavane školjke, obogaćuje nas i oslobađa. Postajemo slobodni poput ptice. Ni jedna prepreka nam ne smeta pri letu i širom otvorenih krila le-timo prema suncu. Steknemo ogromnu snagu i hrabrost i do kraja prihvaćamo ljubav kamo god nas ona vodila. Shvaćamo kako ona neprestano raste, obogaćuje nas, a znamo da su siromašni svi oni koji ne mogu ili ne žele prihvatiti nju koja nas vodi ka cilju kojemu svi mi težimo, a to je da smo voljeni i da volimo.

Ljubav nemilosrdno uzima sve iz naših života i hrani se time pružajući nam neizmjernu ljepotu pred kojom se otvar-amo kao cvijet na suncu, ali kad nas napusti, mi smo tada samo nepregledna pustinja od pijeska kojeg vjetar raznosi na sve strane bez cilja. Bez ljubavi nam je život beznađe i jad.

Matko Marinović 2.f

Biti sretan

Cijeli smisao života svodi se na traženje sreće. Što je to sreća i kako je pronaći?

Pohlepa je glavni razlog nesreće jer ljudi smatraju kako je sreća povezana s materijalnim. Misle da će biti sretni ako imaju bogat-stvo. Za sreću je potrebna jedna druga vrsta bogatstva. Veoma bogati ljudi često su usamljeni i nesretni. Imaju sve, a nemaju ništa! Cijelo to bogatstvo nemaju s kim po-dijeliti. Biti sretan je stanje uma. Sretan čovjek je onaj komu se ono što misli slaže s onim što čini. Mnogi ljudi se zatvaraju u sebe tijekom cijeloga života. Čine ono što je prihvaćeno od društva te svoje stavove drže za sebe. Ne izražavaju se javno i lako je njima vladati. Neki se čak izgube u moru koje ih udal-java od stvarnoga svijeta. Iz dana u dan oni žive u svojim snovima. Misle kako će jed-nog dana sve biti savršeno. Bježe od istine, tako da im laž postane istina i obrnuto. Žive u svojem imaginarnom svijetu. Koriste opojna sred-stva koja im bar na kratko vrijeme uljepšaju život. To im stvara iluziju sreće koja se veoma brzo pretvori u prah. Bježanje od stvarnosti nije sreća. Sretan čovjek ne mrzi. Ne vodi svoje un-utarnje ratove. On voli svog bližnjega te je sretan kad su i drugi sretni.

Biti sretan znači biti slobodan, a slobodu imaju pravedni. Sretan je onaj koji čini ono što on sma-Andrea Konsa 3.a

23KAIROS

LITERATI

tra pravednim i ne zanosi se tuđim mišljenjem, čista je srca i život mu je onakav kakav on želi da bude.

S. L.

Voli je kad to naj-manje zaslužuje

Šeta... Čeka da je ulice opiju tišinom noći. Više joj ni to ne uspijeva. Zaboravio je! Sve! I ona je zaboravila! I to ju zaboli s vremena na vrijeme. Ponekad se sjeti onih lijepih trenutaka s njim i pita se: ‘’Što bi bilo, kad bismo...?‘’ Glupost! Ništa ne bi bilo. Možda i nije bio njena srodna duša, ali je bio je-dina duša koju je ona htjela uza sebe. A lijepo je bilo pripadati nekome, onako kao nikome do tada! Pot-puno! Ni sama ne zna zašto je dopuštala lagani ulazak u život. Iz nekih nepoznatih razloga joj je odgovaralo, mamilo osmijeh, i tako su tekli dani. Samo on je znao sve, sve njene ispade, pi-janstva, razdoblja kada je bila slomljena, ranjiva. No, onda su se umiješali drugi. Uništili su im sreću. Nemojte se ništa čuditi jer stvarnost ima dva lica, ljudi također. Samo je tražila nekog da je voli, a svi su bili samo ludo zatreskani u nju. Ljepota je pokora! Znala je to odu-vijek. Srce žedni pored sto čaša!

Sve je bilo protiv njih! Šteta. Započeli su divnu

priču, ali su im drugi pisali kraj. On ju nije volio kad joj je ljubav bila najpotrebnija. Umorna je od svega, došlo je napokon vrijeme i za to! Nema slučajnog susreta. Svaka osoba u našem životu nama je ispit, kazna ili dar sudbine. Sada je među njima nastupila tišina. Postoje dva razloga zašto ljudi sude o nečemu – to im ne znači ništa ili im znači sve. To ti je, prijatelju, glupo žensko prokletstvo! Sve znamo, a ne prestajemo plakati. Niti voljeti. Ali ne traži je više pogledom, neće ti ga uz-vratiti. Neće ti se nasmi-jati kao svaki put do sada kad god si ju pogledao. Neće te čak nazvati idiotom ili kretenom kao svaki put do sada kad god si ura-dio nešto loše. Uključila je razum i stvari se mijen-jaju – sve što je nekad bilo važno više nije. Sada ona tebi okreće leđa. Biti smeće to je najlakše. Barem si je ti tako naučio!

Sad se pitaš kako ona može nakon jedne loše stvari zaboraviti milijun li-jepih koje si joj pružio? -To ti je kao da izgradiš grad s deset nebodera pa onda baciš atomsku bombu i sve to srušiš, objasnila mu je. Sada, nakon svega, njen plan je sve zaboraviti i oprostiti. Oprostiti sebi što je dozvolila da joj se netko takav približi. Želi zabo-raviti da si ikad postojao. Slatko ti se nasmije i onda shvatiš da si svoju priliku prokockao!

Marija Jurić 2.b

Jesen

Na prstima se lagano došuljala jesen,

negdje u blizini prvi pade kesten.

Šuškanje lišća kad po njemu hodaš,

Jesen zavoliš čim je jednom probaš…

Podsjećaju na ljubavi bivše,

prve jesenje kiše.

Na nove ljubavi što tek dolaze

podsjeća na sunce, a kiše prolaze.

Na prstima lagano jesen odlazi i stari,

ni pri samom kraju ne gubi svoje čari.

N. N.

24 KAIROS

LITERATI

Serije

Televizijska serija „Sulejman Veličanstveni“ zasigurno je najgle-danija i najpoznatija turska serija o poznatom osmanskom vladaru Sule-jmanu I. Veličanstvenom, njegovu život u, ali i o običajima u njegovoj palači i haremu. Pored Sulejmana, osoba koja je uspjela zaintrigirati širu javnost i publiku bila je sultanija Hurem. Hurem je rođena u tatar-skoj obitelji, a tijekom ratnih pohoda zarobljena je i prodana u palaču na ot oku Krimu. Odatle je došla u os-mansku prij tolnicu gdje je ubrzo postala sultanova žena i rodila mu š tero dj e. Svojim burnim karak-terom i spl kama uspjela je odgurati sve svoje suparnice u stranu i postati najutj ajnija žena svoga vremena.

Osim „Sulejmana Veliča-nst-venog“, tu je i duži repertoar turskih, španjolskih, ali i hrvatskih serija. Ove godine emitirati se počinju „Zora dubrovačka“ (snimana u gradu Du-brovniku) koja govori o ljubavi između muškarca i žene razdvojenih ratom te serija „Tajne“ koja prikazuje buran odnos dviju obitelji 90-ih godina 20. st.

Za one koji vole humor tu su „Krv nije voda“, „Teorija velikog praska“, „Dva i pol muškarca“, „Raymond“ i sl., a za pam ne glavice koje vole razmišljati imamo CSI!

P.S. Gledanje na vlastitu odgovor-nost. Prije upot rebe pažljivo pročitati TV raspored. Za obavij ti o indikaci-jama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog prof ora.

Borna Treska 3.a

Osjećaj hladnoće

Al‛ onda, odjedanput, ni otkuda, dolazi prokleta hladnoća. Znaš da je gubiš, a bespomoćan si napraviti bilo što. Ona odlazi. Gubiš nešto što nisi znao da će ti trebati. Pritom glumiš kako te ništa ne dotiče, da tako mora biti u životu. Ljudi od-laze, ti ostaješ - jedan kraj, novi početak. Praviš se hra-bar dok ta žena za koju si mislio kako je još samo jedna u nizu, odnosi dio tebe sa sobom. Poželiš je zaustaviti, reći joj da ostane, priznati da ti je posebna, zagrliti je. Ali ostaješ na mjestu ukočen, s ‘‛ frajerskim‛‛ osmjehom, na izgled potpuno ravnodušan što odlazi. Ponos te još jednom ukopava na mjestu, izdaje te. Gubiš sebe, gubiš nju, gubiš "šansu" za ljubav. I kada i posljednji trag nje izgubiš iz vida, shvatiš - to je kraj. Uh-vati te nespremnog, bez da ti da drugu "šansu"¸. Dobiješ ponos, a izgubiš sve ostalo. Ljubav je nešto posebno, ali većina ljudi ne zna kako je cijeniti. Mnogi tek shvate kad sve završi, kad je kraj, a sve počinje tek od jednog čudnog osjećaja hladnoće!

Karlo Bilić 2.b

Zašto?

Ponekad kad sam mislima u tuđini,kao da vidim nešto u daljini,pak i sebe na hrpi slomljenih snovai pitam se hoće li svanuti nada nova.

Pitam se hoće li itko ispravit’ grešku ljudskoga roda,to što smo jeli od zmijinog ploda.Zašto? O, Bože, zašto?

Zašto, pokolj i rat?

Zašto neimaština i glad?

Zašto djeca umiru gladna?

Zašto nad njima plače majka jadna?

Zašto ne vidimo pravi put?Je li je to ljudski usud?

Je li to stvarno želja tvoja i moja?

O, Bože! Neka bude volja tvoja!

Marija Šarić 4.a

25KAIROS

LITERATI

Božić

Božić je najbolje razdo-blje u godini. Tada vlada mir i veselje, a obitelj je na okupu. Na Badnjak se svi pripremamo da nam dom što ljepše izgleda, da sve bude što šarenije. Mama kuha slasnu večeru koju jedemo prije polnoćke. Prije toga ja odem k mojoj baki okititi bor. Najdraži običaj, koji se odvija također prije večere, jest unošenje slame. To je uvijek moj posao. Odem na dvorište, svetom vodom poprskam kokošinjac, svinjac i drugo, a nakon toga vratim se u kuću i počnem govoriti: “Svinje se prasile, zečevi se kotili, mačke se omacile“, a onda netko na mene baci kukuruz, bombone i slično. Zatim svi sjedamo za stol, pomolimo se te večeramo. Obožavam kada moja obitelj i ja zajedno idemo na polnoćku. Tada sve svi-jetli, sve je okićeno šarenim žaruljama. Sutradan, na sam Božić, idemo na svetu misu, onu jutarnju, a poslije doručkujemo slasnu pečenicu. Svi smo raspoloženi i veseli.

Nakon ručka odemo rod-bini čestitati Božić te se za-jedno s njima proveselimo, družimo se s prijateljima radujući se rođenju Isusa Krista. Za mene je Božić najljepši blagdan i najbolje razdoblje u godini. To je vrijeme ljubavi, sreće, mira i veselja kada je obitelj na okupu i svi se zajedno radu-jemo.

Marija Ljulj 1.b

Ni tisuću noći nakon...

Bila je to stvarno pametna djevojka, poprilično glasna, puna životne energije i optimizma. Imala je onaj specifi čan smijeh. Među masom učenika što se sli-jevala prema školskim vratima, uvijek bih ju prvu opazio. Nju i njen osmijeh ne bi smele ni prve jesenske kiše niti hladne zime. Bilo je mnogo njenih osobina koje sam volio, ali joj to nikada nisam htio reći smatrajući kako nju i njene osobine nikada neću izgubiti. Uostalom, mrzio sam to što mi je postala potrebna, nisam htio priznati sebi, a kamoli njoj ili kome drugome. Mislio sam kako ovaj svijet neće izgubiti nekoga poput nje, nekoga tko nam treba i u dobrim i u lošim vremenima, nekoga tko će se boriti.

Promatrao sam je već neko vrijeme. Bilo je nešto u njoj što me fasciniralo, mada nisam siguran što me to fasciniralo, nisam siguran zašto me fascini-rala nečija tuga, posebno njena. Ali u načinu njenog tugovanja bilo je nečeg prekrasnog i poseb-nog. Približavajući se školi više se nije isticala svojom galamom, poprilično je zaostajala za vese-lom družinom, sa slušalicama u ušima (siguran sam kako je slušala nekakvu srceparajuću baladu). Imala je taj običaj, kada je neraspoložena, samu sebe još jače dotući tužnim pjesmama. Sjetivši se toga, iskrao mi se jedan osmijeh shvaćajući koliko zapravo detalja znam o njoj. Ali i dalje, valjda po staroj navici, opazio bih je prvu. S onom dugom narančastom kosom, neuredno razbacanoj po njenim krhkim leđima, s onim hodom i onim očima koje bih prepoznao u moru drugih, iako sam se bojao tog pogleda. Bojao sam se onoga

što mi je moja podsvijest govorila da u njoj vidim. Promotrio bih je dok je u školskoj klupi odsutno gledala u kapljice kiše što su se polako, ali neumorno slijevale niz prozorsko staklo. Promatrao bih je i kada bih na trenutak pomis-lio kako ju ne vidim, pa bi me gledala onako sjetno, zasigurno se suzdržavajući što od suza, što od bijesa. Znam ja, i odviše nego li dobro razlog njene tuge. Nije ni ona mali borac kad je tolike go-dine u sebi mogla opraštati, prela-ziti preko svega, šutjeti boreći se protiv mene i moga ponašanja. Boreći se povrh svega sa samom sobom i svojim ponosom kojeg je toliko puta zgazila poradi mene. Zaklinjala se kako joj suze neće pokvariti maskaru na dugim tre-pavicama, a ja bih se dao kladiti da je noću, daleko od pogleda, plakala. Šutjela je. Premišljala se. Zatim me je pogledala. Stidljiva, umiljata i odlučna. Tim pogledom mi je rekla sve. Umorila se jureći mene skitnicu. A ja, one večeri na maturalnom plesu htio sam joj priznati sve. Sve što sam tajio... ali nisam. Ni tada, ni na noć njenog vjenčanja. Ni tisuću noći nakon...

Klara Jurčević 2.b

26 KAIROS

SJEĆANJA

V I N K O C O C EPozna� pjevač Vinko Coce,

trogirski slavuj, preminuo je u 59. godini 27. listopada 2013. u KBC Split, nakon višemjesečne bitke s teškim dijabetesom i povišenim krvnim tlakom. Posljednji ispraćaj legende hrvatske glazbe bio je na groblju u Trogiru.

Vinko Coce dolazi iz jedne od najstarijih obitelji sa čiovske strane današnjeg Trogira. Prema povijesnim izvorima, preci obitelji Coce su se ovdje nastanili još u 16. stoljeću. Njegova glaz-bena nadarenost zamijećena je već u osnovnoj školi. S 13 godina dopunjuje solfeggio kod maes-tra Marinka Lukasa, satovima za klarinet, a sa 15 godina kao tenor pjeva u vokalnom kvintetu Mali kan� , osnovanom s ciljem izvođenja malih glazbenih formi iz 15. i 16. stoljeća: villanela, frotolla itd.

Coce je rođen u Trogiru 22. prosinca 1954. godine. Nakon završene srednje škole radi u trogirskom brodogradilištu, a njegovo zanimanje za glazbu raste pa 1972. godine počinje surađiva� s klapom Trogir uz koju ostaje sve do početka sa-mostalne karijere. Paralelno s pjevanjem u klapi, Coce razvija svoj glazbeni talent u glazbenoj školi “Josip Hatze” u Splitu na odjelu solo pjevanja. Školu uspješno završava potkraj osam-

dese� h godina. Godine 1983. primljen je za zborskog tenora u profesionalnom mješovitom zboru HNK Split gdje pet godina uspješno pjeva cjelovi� operni repertoar.

Samostalnu karijeru Coce počinje 1991. godine. Dvije go-dine poslije snima svoj prvi album “Mirno spavaj, ružo moja” koji je donio nekoliko hitova. Iste godine osvaja i Grand Prix na Splitskom fes� valu zabavne glazbe pjes-mom “Sićaš li se, Lungomare”. Zajedno s klapom Trogir dobiva i nagradu Porin. Ovi su mu uspjesi osigurali popularnost na nacio-nalnoj razini.

Zbog uspješne solis� čke kari-jere, Coce 2000. postaje članom Hrvatske glazbene unije te dobiva status slobodnog umjet-nika. Pored toga, Coce je stalni član komornog zbora samostana sestara benedik� nki i sv. Nikole u Trogiru.

U lipnju 2003., u Trogiru je organiziran samostalni koncert

“Vinko i prijatelji” na kojem su nastupili i Oliver Dragojević, klapa "Trogir", "Tragos" te, kao pratnja, grupa "Delfi ni".

U kolovozu 2003. Coce or-ganizira predstavljanje svjetskih, manje poznatih tenora pod nazivom “Prvo međunarodno natjecanje mladih tenora”, uz medijsku pozornost i pokrovi-teljstvo predsjednika RH S� pe Mesića.

Nagrade i priznanja• 1993. – Grand Prix Splitskog fes� vala za interpretaciju pjesme Sićaš li se, Lun-gomare• 1998. – diskografska nagrada Porin za najbolji album folklorne glazbe (zajedno s klapom Trogir)

Diskografi ja• Mirno spavaj, ružo moja (1993.)• Mama, adio (1995.)• Ljubav je ka i cvit (1998.)• Okruk selo (1999.)• Dalmacija, more, ja i � (2000.)• Ribarska noć (2001.)• Ane, jel’ te baca (2002.)• Odriši mi dušu (2003.)• Sounds of Dalma� a Megamix (2004.)• More sinje (2006.)• Zlatna kolekcija (2006. - kompilacija)• Na mostu ljubavi (2008.)• Morska svitanja (2013.)

Uredništvo

27KAIROS

SJEĆANJA

Nelson Rolihlahla Mandela rođen je 18. srpnja 1918. Bio je južnoafrički političar, prvi predsjed-nik koji je izabran demokratskim putem te prvi crnac koji je obavljao ovu funkciju (svibanj 1994. − li-panj 1999.). Karijeru mu je obilježila borba protiv apartheida.

U mladosti je studirao pravo. Bio je aktivan u političkom pokretu za ostvarenje prava crne većine u Južnoj Africi. Godine 1961. bio je jedan od osnivača vojnog krila Afričkog nacionalnog kongresa koje je organiziralo sabotaže. Zbog ove aktivnosti bio je optužen za teror-

Paul William Walker IV. rođen je u Kaliforniji (Glendale) 12. rujna 1973. Bio je američki fi lm-ski glumac. Prvi zapaženi uspjeh na fi lmu ostvario je 1999. godine fi lmom Varsity Blues. Najpozna� ji je po ulozi u fi lmu Brzi i žestoki (2001.) i njegovim nastavcima Prebrzi i prežestoki (2003.), Brzi i žestoki: Povratak (2009.) i Brzi i žestoki 5 (2011.). Među ostalim fi lmovima u kojima je glumio is-taknu� ji su Running Scared i Into the Blue.

Umro je kao suvozač u prometnoj nesreći 30. studenog 2013. u Valenciji (Kalifornija), zajedno sa svojim fi nancijskim savjetnikom koji je upravljao au-tomobilom.

Marija Ljulj 1.b

N E L S O N M A N D E L A PA U L W A L K E R

izam te je proveo 27 godina u zat-voru (1964. − 1990.).

Nakon oslobađanja iz zatvora ponovno se bavio politikom. Bio je poštivan zbog svog pomirljivog stava prema bijelcima i zbog napora koje je uložio kako bi ujedinio Južnoafrikance koji su vjekovima živjeli rasno i ple-menski podijeljeni.

Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1993. godine, nagrade Sa-harov 1988. godine i mnogih drugih nagrada.

Nelson Mandela umro je 5. pros-inca 2013. u 95. godini života.

Marija Ljulj 1.b

28 KAIROS

ZABAVA

Što je moda?Ljudi često čuju riječ moda

i još je češće koriste mada u potpunosti ne znaju što ona znači. U užem smislu te riječi, moda je način odijevanja ljudi, prolazna je i mijenja se, a u datom trenutku prihvaćamo ju zbog njezine ljepote ili priklad-nosti. Moda se mijenja zajedno s onima koji je prihvaćaju. Neki modu slijede, a neki ju stvaraju i uvode. Brojni kreatori često ne razmišljaju o tome hoće li novi trend proljepšati ženu. Ljepota nije samo u lije-pom licu i lijepom tijelu. I žena prosječna izgleda može biti uspješnija u životu od lijepe žene ako je dobro odjevena, što ne znači da mora slijediti sve modne trendove. Tajna dobrog izgleda je u držanju tijela, u tome kako žena nosi odjeću, bila ta odjeća u modi ili ne. Moda se ne koristi samo u svrhu odijevanja, ali je njen važan dio te kao takva, moda se razvija u okviru sociologije, a ne u okviru umjetnosti kako mnogi misle. Istina, postoje zanimanja koja obuhvaćaju modu i odjeću, a temelje se na umjetničkim vještinama (modni dizajneri, stilisti, kos-timografi ...), ali moda kao društveni fenomen strogo je sociološka disciplina. No, kako god bilo, svijet je danas nezamisliv bez mode. Bila ona materijalna ili duhovna, mi ju volimo.

Ana Geić 3.a

M u d r e m i s l i

- Ne idi nikamo dva put po istom tragu.

- Ono što je konju najslađe, najviše mu škodi.

- Borba nije sama sebi svrhom, ona je samo put kako bi se ostvario postavljeni cilj.

-Pobjeda u kojoj nisi vidio svoj poraz, nije pob-jeda.

- Od pepela nema ništa.

- Ako je suđeno, dogodit će se.

- Psihološke studije su pokazale da kada nekog ne možete „izbaciti“ iz glave, to je zato što i ta osoba misli na vas.

- Ono što čuješ ne mora biti točno, ali ono što vidiš uvijek je.

- Ma koliko bježali jedno od drugog, sudbina nas spaja na neki čudan način.

- I tišina ima neko značenje, neki pogledi su rekli više od riječi.

- Sve se na kraju svede na osobu na koju pomisliš pred spavanje.

- Ništa na svijetu se ne događa slučajno, ništa ne naučimo pukim čitanjem knjiga, već kroz „udarce“ koje smo primili.

- Ponekad se treba prestati brinuti i početi vjero-vati kako će sve biti dobro. Možda ne onako kako si planirao, ali sigurno onako kako treba biti.

- Ne sudi situacijama u kojima nikad nisi bio.

- Izgubljeno je samo ono čega smo se odrekli.

- Ne traži savršenog, traži sebi sličnog.

- Čim prestaneš za nečim žuditi, to ćeš i dobiti.

Pripremila: Marija Jurić 2.b

29KAIROS

RAZBIBRIGA

D J E Č J I B I S E R I

o Ne znam koliko imam godina. To se stalno mijenja.

o Tata je odrastao na selu. On je kravu vidio uživo!

o Jako sam se uplašio kad se mama razboljela. Pomislio sam da će nam tata kuhati.

o Ja se ne svađam s roditeljima. Nisu moj nivo.

o Kad se mama posvađala s tatom, prvi put sam vidio leteće tanjure.

o Životno osiguranje je novac koji dobije onaj tko preživi smrtni slučaj.

o Usvajanje je bolja mogućnost. Tako roditelji mogu sami izabrati svoje dijete i ne moraju prihvatiti baš ono koje su dobili.

o Krave ne smiju brzo trčati da ne bi izlile mlijeko.

o Crvi ne grizu jer imaju rep i naprijed i nazad.

o Breskva je kao jabuka s tepihom.

o Psi obično vole vodu, a neki čak toliko da u njoj i žive. To su morski psi.

o Papa živi u Vakuumu.

o Za djevojčice je bolje da se ne udaju, ali dječacima treba netko tko će im čistiti i kuhati.

o Što moji roditelji imaju zajedničko? Paaa… oboje ne žele imati više djece.

o Ti u stvari ne odlučuješ sam kad trebaš stupiti u brak. Bog to odlučuje odavno unaprijed i ti na kraju vidiš što ti se do-godilo.

o Prvo moraš naći nekoga tko voli iste stvari kao i ti. Ako na primjer ti voliš nogomet, onda se i njoj to mora sviđati i onda će ti donositi čips i pivo.

Epitafi

- Ovdje leži tko ne bježi.

- U ovom grobu leže kosti moje žene. Vječni san: mir kod nje, ali i kod mene.

- Bože, smijala bih se, ali nemam života.

- Ovdje leži Ivan jer ne može stajati, umro je.

- Ovdje počiva onaj koga više nema.

- Život teče i odjednom stane. Ti si lego mrtav, za nas ima nade!

- Dođite živi u posjet mrt-vima prije nego što smrt pos-jeti vas.

- Tamo gdje si ti,jednom sam bio ja, a ovdje gdje sam ja,jednom ćeš biti ti.

- Ovdje ležim ja, a gledaš ti. Bilo bi bolje da ležiš ti, a gledam ja.

- Kad sam umro, moji zbog toga i dan-danas pate, jer sam prije smrti podigao kredit, a oni otplaćuju rate.

Pripremila: Viktorija Vukorepa 1.a

30 KAIROS

RAZBIBRIGA

Š A L EOD JUČER - Draga, što ima za

ručak?- Ništa, mili!- Pa i jučer je bilo „ništa“!- E, pa skuhala sam za

dva dana…

ORIJENTACIJAOdlučio Mujo riješiti se

mačke pa je strpa u auto i iz-baci u drugom kvartu.

Mačka se, naravno, odmah vratila kući.

Sutradan Mujo odveze mačku u udaljeniji kraj grada i tamo je ostavi.

Mačka se opet isti dan vratila kući.

Poludi Mujo, odveze mačku u šumu daleko od grada i izbaci je. Na povratku kući, normalno, zaluta i izgubi se u šumi. Poslije nekog vre-mena nazove Fatu:

- Fato, je l’ stigla mačka?- Jest.- Daj mi je malo na tele-

fon…

GDJE SVE NISAM BIO…Sjeli Mujo i Suljo u kavanu,

i nakon par piva povede se priča o godišnjim odmorima. Suljo se pohvali kako je ljetos bio na Jadranu, a Mujo će frajerski:

- E moj Suljo, gdje ti ja sve nisam bio! Havaji, Sejšeli, Kanari, Bora-Bora, Aus-tralija…

Suljo ga zadivljeno gleda i upita:

- I gdje još?Mujo se zamisli, pa reče:- E, da, nisam bio ni u Ja-

panu, Americi…

KOBNI SMSRazgovaraju dva pri-

jatelja:- Zamisli, sinoć oko ponoći

stigne mi SMS: „Trebaju li Vam drva?“

- Ja odgovorim: „Ne treabaju!“

- I?- I jutros pogledam iza

kuće, kad ono nema drva!?

OBITELJSKISinoć mi crk’o Internet pa

sam malo sjedio s obitelji.Fini neki ljudi…

BABA, BABAOstavila sam danas laptop

na podu.Baba je pomislila da je to

vaga.Ukratko, baba mi je teška

600 eura.

ANONIMUSJavi se Mujo u radijsku

emisiju i voditelj mu kaže:- Recite nam svoje ime.- Ja bi‛ ost‛o anoniman.- Zašto?- Pa da ne bude poslije:

Mujo rek‛o ovo, Mujo rek‛o ono!

SLUŽBA JE SLUŽBASubota, rano jutro, trči

žena za tramvajem, maše i viče na sav glas

- Stani, staniiiii! Molim te, stani, zakasnit ću na posao! Primijete je putnici u tramvaju i uz pogrde viknu vozaču da zaustavi. Vozač uspori, otvori

vrata i ona uspije ući. Nakon što je došla do daha, klimne vozaču i reče:

- Ajmo, karte na pregled!

DOKTOREEEEE!Ponedjeljak, sedam ujutro. U

tramvaju gužva. Iznenada, između s� snu� h

ljudi, začuje se Mujin glas:- Doktora! Ima li ovdje dok-

tora?!S druge strane tramvaja javi

se čovjek i počne se probija� prema Muji:

- Evo me!Konačno se doktor probije do

Muje i uplašeno ga pita:- U čemu je problem? Kako

Vam mogu pomoći?A Mujo će rješavajući

križaljku:- Bolest grla, šest slova, znate

li?

N A J B R Ž I O T A C Tri dj aka pričaju čiji je ot ac

najbrži.Jedan kaže: Moj ot ac je nogom aš

i tako je brz da, kada šutne loptu na gol s 11 m ara, ot rči i sam je uhvati.

Drugi kaže: Moj ot ac je još brži, on baci kamen s brda i strči dolje pa ga uhvati.

Tr i r e: Moj ot ac je najbrži. On radi u općini do tri sata, a v u pola tri je kod kuće.

31KAIROS

ALBUM

K R O Z Š K O L U