Srednja strukovna kolaTomislavgrad
Struka: ELEKTROTEHNIKAZanimanje: TEHNIAR ZA
ELEKTROENERGETIKU
MATURALNA RADNJA
Naziv teme: STUPOVI I VRSTE STUPOVA
Mentor: Uenik:Prof.Stanko amberStojko MatiTomislavgrad,svibnja
2015.g.
Sadraj:
-Razvrstavanje mrea-Prijenos elektrine energije-Podjela stubova
zavisno o mrei-Poloaj distribucijske mree u EES-u i osnovne znaajke
distribucijske mreeUvod u razdjelne mree Razdjelne (distribucijske)
Prijenosne ili visokonaponske mree-Podjela stubova prema
funkciji-Podjela stubova prema materijalu-Raspored provodnika na
stubu-Oblici glave stuba
Uvod
Elektroenergetski sustavine proizvodnja, prijenos, distribucija
i potronjaelektrine energije. Temeljna zadaa elektroenergetskog
sustava je pouzdana i kvalitetna obskrba elektrinomenergijom. To
ukljuuje proizvodnju, prijenos, distribuciju i potronju elektrine
energije. Nakon to se elektrina energije proizvede uelektranamaona
se predaje potroaima. Naselja, gradovi, upanije i cijela drava
isprepleteni su elektroenergetskim vodovima kojima se prenosi
elektrina energija. Elektro-energetski sustav je najvei,
najutjecajni, najneophodniji, najrasprostranjeniji od svih tehnikih
sustava. Samim time je i najskuplji tehniki sustav. Najvei je zbog
toga to proima itavedraveikontinente. Najvei elektroenergetski
sustav jeUCTEu koji su elektriki spojene 24 europske zemlje koje
zajedno imaju oko 500 milijuna stanovnika.Za dananji stupanj
razvoja ovjeanstva moemo zahvaliti upravo elektrinoj energiji, te
iz te injenice proizlazi da je elektro-energetski sustav
najutjecajniji. Bez elektrine energije gotovo sve bi stalo. Ne bi
ste mogli skuhati ruak, pokvarila bi vam se hrana u hladnjaku,
ugasila bi se rasvjeta, mobilne komunikacije bi stale, ne bi mogli
razgovarati na mobitel, spojiti se na internet, gledati televiziju.
Nakon nekog vremena nestalo bi i vode zbog toga to vodu u vodovodu
tjeraju elektrine pumpe. Mnoge druge udobnosti koje prua elektrina
energija stale bi. Upravo zbog ovoga je elektrina energija
najskuplja kad je nema. Elektroenergetski sustav je
najrasprostranjeniji, to sljedi iz njegove veliine. Jedini sustav
koji bi se mogao usporeivati sa elektroenergetskim sustavom
jestinternet, ali i od njega je elektroenergetski sustav
rasprostranjeniji jer postoje mjesta gdje je dostupna elektrina
energija, a internet nije. Da bi ste se spojili na internet u veini
sluajeva potrebno je da postoji elektroenergetska infrastruktura.
Vodovi i kabeli za prijenos elektrine energije nainjeni su
odbakrailialuminijimajer su to materijali koji imaju malenelektrini
otpor. Razlog je to vei elektrini otpor uzrokuje vee zagrijavanje
vodia, pa se odreena koliina elektrine energije izgubi kao
posljedica otpora prijenosnih vodova odnosno njene pretvorbe
utoplinsku energiju. Visokonaponskim prijenosnim vodovima elektrina
se energija prenosi do velikih, visokonaponskih transformatorskih
stanica u kojima se transformira s najviih na neto nie napone i
zatim odvodi do transformatorskih stanica smjetenih u blizini
industrije i kuanstava. Te se transformatorske stanice nazivaju
distribucijske (razdjelne) transformatorske stanice i u njima se
elektrina energija i dalje transformira na jo nie napone, na
srednje napone.
Razvrstavanje mrea
Ne postoji strogo odreeni nain razvrstavanja elektrinih mrea, pa
se one mogu razvrstavati prema razliitim svojstvima, kako
primjerice slijedi.
1.Prema vrsti struje: mree izmjenine i istosmjerne struje. Mree
izmjenine struje su najee trofazne mree s nul-vodiem ili bez njega.
Kao jednofazne mree se pojavljuju obino kao ogranci trofaznih
vodova. Mree istosmjerne struje su male (po snazi i konfiguraciji)
i imaju specifine namjene (uglavnom nuno napajanje). Postoje takoer
mree izmjenine i istosmjerne struje za vuu (eljeznice i sl.) koje
ovdje neemo razmatrati.
2. Prema nazivnom naponu: mree niskog i visokog napona. Mree
niskog napona imaju ogranienje da na mjestu potronje napon izmeu
bilo koje faze i zemlje ne smije biti vei od250 V. Sve ostale mree
spadaju u visokonaponske. U praksi se pojavljuje sluaj da se zbog
ispitnih napona opreme i neki drugi rijetko koriteni naponi ispod 1
kV (500, 600 i 900 V)tretiraju kao naponi niskonaponske mree. Danas
je uobiajeno da se visokonaponske mree razvrstavaju jo na mree
srednjeg napona, visokog napona i vrlo visokog napona, u jednakim
razredima kako smo naveli kod elektroenergetskih postrojenja za
opremu (samo se kod opreme uzima kao podatak najvii napon u okviru
doputenih odstupanja). U nas se u nacionalnoj mrei koriste linijski
naponi10, 20, 35, 110, 220 i 380 kV, a u tvornikim mreama jo 3 i 6
kV radi visoko naponskih potroaa. Na razini sadanjeg stanja i
budueg razvoja mree, ekonomski bi opravdan niz napona bio
380-110-20-0,4 kV i tomu se postupno teikroz obnavljanje i
proirenje mree.
3. Prema svrsi: prijenosne i distributivne mree. Podjela se
mijenja ovisno o razini i prostornoj gustoi potronje u pojedinim
EES. Mree napona do ukljuivo 110 kV smatrat emo kod nas
distributivnim mreama, a prijenosnim mreamaone iznad tog
napona.
PRIJENOS ELEKTRINE ENERGIJE
Za prijenos elektrine energije najee se koristi izmjenina
trofazna elektrina prijenosna mrea koja se sastoji od
visokonaponskih vodova i kabela, transformatora i druge opreme radi
smanjenja gubitaka prijenos se vri na visokim naponskim razinama
Visina naponskih razina odreuje se prema veliini potrebe snage pri
prijenosu i udaljenosti prijenosa u Hrvatskoj se za prijenos
elektrine energije koriste naponske razine od 110, 220 i 400 kV
najvie prijenosne naponske razine u svijetu su 1100 kV (u pogonu) i
1500 kV (u razvoju). Elektroenergetski sustav je sustav koji
obuhvaa proizvodnju, prijenos, raspodjelu i potronju elektri
potronju elektrine energije. Osnovni zadatak - pouzdana, sigurna,
kvalitetna i ekonomi ekonomina opskrba potroaa na opskrba potroaa
elektrinom energijom Sustav ine: elektrane troila (potroai)
prijenosni vodovi distribucijski vodovi rasklopna postrojenja
transformatorske stanice sustavi za upravljanje (nadzor i voenje)
sustavi za telekomunikacije (prijenos podataka) sustavi zatite
Prijenos- transport velikih koliina elektrine energije od centara
proizvodnje (elektrane) do centara potronje (gradovi, regije), pri
visokom naponu, na velike udaljenosti Distribucija -razdioba
elektrine energije unutar centara potronje (gradovi, regije) do
krajnjih potroaa srednji i niski napon manje udaljenosti Dalekovod
(eng. transmission line, overhead transmission line, high-voltage
line, power transmition line) elektrini energetski nadzemni vod
izmjenine ili istosmjerne struje visokog napona za prijenos
elektrine energije velike snage na velike udaljenosti. Osnovna
svrha dalekovoda je transport elektrine energije od mjesta
proizvodnje do potroakih centara. Upotrebljavaju se neizolirani
vodii, pa su zbog opasnosti od visokog napona postavljeni visoko
iznad zemlje. Na dalekovodima su vodii neizolirani zbog ega moraju
biti kemijski otporni protiv korozije. Da bi se poboljala mehanika
svojstva upotrebljavaju se legure ali se time pogorava vodljivost
vodia. Aluminij slabije vodi elektrinu struju nego bakar ali je
jeftiniji i znatno laki, stoga je skoro u potpunosti potisnuo bakar
iz upotrebe. Kod postavljanja vodia na dalekovode, posebnu
pozornost obraa se na mehaniki proraun vodia. Pretpostavljaju se
odreeni klimatski uvjeti (stezanje i rastezanje vodia). Temperatura
(svaka zemlja ima svoje kriterije) Dodatni teret (intenzitet
dodatnog tereta izraunava se po uvjetima na terenu) Uzemljenje : -
osigurava dijelove voda koji nisu pod naponom od pojave nedoputenog
potencijala na njima i time titi okolicu od opasnog napona. Ujedno
je vaan element za elektriku pogonsku stabilnost voda Zatitno ue :
- (jedno i vie) jo nazvano gromobranskim ili dozemnim uetom,
uzemljeno je ue koje prati fazne vodie, poloeno je iznad njih i
sastavni je dio zatitnog sustava uzemljenja voda.
Poloaj distribucijskih mrea u EES-u i osnovne znaajke
U prijenosnoj mrei Hrvatske koriste se vodovi nazivnog napona
400kV, 220kV i 110kV, dok se u distribucijskoj mrei koriste vodovi
nazivnog napona 35kV, 30kV, 20kV, 10kV i 0.4kV. U razliitim
industrijskim postrojenjima (pogonima) koriste se i naponi 6 kV,
3kV i 1kV, a u elektranama se za nazivne generatorske napone
koriste i naponi 4kV, 12kV, 16kV, 25kV itd.
Osnovne znaajke distribucijske mree: Distribucijska mrea napaja
se (preuzima elektrinu energiju) iz prijenosne mree u
transformatorskim stanicama VN/SN tj. 110/35(30)(20)(10)kV, te slui
za distribuciju elektrine energije do krajnjih(srednjih i malih)
potroaa. Dio elektrine energije distribucijska mrea preuzima i iz
manji elektrana koje su prikljuene na distribucijsku mreu. Osnovne
karakteristike distribucijskih mrea su: Nie
naponskerazineuodnosunaprijenosnumreu(Un
