GRAD2. BROJ april/travanj 2016. godine

Školske novine Osnovne škole “Novi Grad”Školske novine Osnovne škole “Novi Grad”

22

Trenutke provedene u osnovnoj školi svi pamtimo. One ružne trudimo se zaboraviti, one lijepe nosimo kroz život, rado ih se sjećamo, pričamo o njima... Učenici devetog razreda naše škole posebno će se rado sjećati septembra 2015. godine, divnog, sunčanog, punog iščekivanja, pri-premanja i planiranja.

PET DANA ZA PAMĆENJE

I konačno, 21. septembra, naši maturanti privre-meno su napustili školske klupe i u ranim jutar-njim satima uputili se ka Italiji. Razgovor, pjesma i osmijesi obilježili su početak putovanja. U popod-nevnim satima na obali mora ugledali su prelijepi gradić Lido di Jesolo. Ljubazni domaćini ugosti-li su naše učenike, a poslije osvježenja i večere uslijedila je šetnja gradom. Slijedećeg dana učenici su sa svojim nastavni-cima krenuli u obilazak Venecije. Putovanje bro-dom, posjeta Trga svetoga Marka, Mosta uzdi-saja, Duždeve palače dugo će ostati u njihovom sjećanju. Po povratku u hotel ukazala se prilika za kupanje i druženje na hotelskoj plaži. U srijedu, trećeg dana ekskurzije, čekalo ih je novo iznena-đenje zvano Gardaland - omiljeni zabavni park. Blue tornado, Raptor, Mamut, Oblivion, Space vertigo i brojne druge atrakcije izazivale su interes učenika, a strepnju njihovih nastavnika.

Narednog dana slijedila je posjeta Veroni, gdje su obišli Arenu, veliki rimski amfi teatar iz 1. sto-ljeća, Trg Piazza Bra, dvorište Julijine kuće, potpisali se na zidu, dotaknuli Juliju za sreću, ostavili katance sa svojim željama... Po povratku u hotel, nakon večere, ples, razgovor, smijeh na njiho-vim licima. Saznanje da se bliži kraj ovom prelijepom putovanju kod nekih učenika obilježeno je ponekom suzom.U petak, oko 8 sati, krenuli su prema Tuzli. Dan je bio kišan, a osjećanja pomiješana. Neki su bili tužni jer se bližio kraj ovome divnom putovanju, ali i sretni zbog stečenog iskustva i brojnih uspomena.

33

NAŠI ĐACI ČETVRTACI U SARAJEVUNAŠI ĐACI ČETVRTACI U SARAJEVU

Učenici četvrtih razreda naše škole, u sklopu projekta istraživanja kulturno – historijskih spo-menika i naslijeđa Bosne i Hercegovine, u no-vembru su posjetili glavni grad naše domovine.

Prva destinacija je bila Vijećnica. Tu su se naši učenici imali priliku upoznati sa historijatom, burnom prošlošću i značajem ove veličanstve-ne građevine, jedne od najraskošnijih građevi-na u Sarajevu iz austougarskog perioda. Ko-rištena je kao zgrada gradske uprave, zatim Okružnog suda kao sjedište Bosanskoherce-govačkog sabora i Nacionalne i univerzitetske biblioteke. Tokom augusta 1992. godine, Vijeć-nica je zapaljena, a od 1996. do 2014. trajala je njena obnova.

Obnovljena Vijećnice svečano je otvorena 9. maja 2014. godine, na Dan Evrope i Dan po-bjede nad fašizmom.

Istraživački pohod nastavljen je u Zemaljskom muzeju. U pratnji kustosa znatiželjni učenici posjetili su Etnografsku i Biološku zbirku, a potom i botaničku baštu. Naravno, kakav bi to bio odlazak u Sarajevo a da se ne pojedu ćevapi na Baščaršiji. Te snimke nemamo jer su imali pune ruke posla.

Posljednja destinacija, prije povratka u Tuzlu, bila je Pionirska dolina.

Učenici IV a i IV b sa učiteljicama Senadom Ljubović i Sanelom Jusufović

44

U okviru teme ,,Porodica/Obitelj’’ učenici i učiteljice prvih razreda su u utorak, 22.12.2015. godi-ne, u holu škole realizovali projekat “Kad porastem, bit ću…”. U projekat su se uključili roditelji učenika prvih razreda naše škole, a svoj doprinos pružila je i lokalna zajednica obezbijedivši što bolje uslove za predstavljanje zanimanja. Pristigla je saobraćajna patrola sa policijskim vozilom, a demonstriran je i način rada kamiona za održavanje puteva, što je posebno obradovalo učenike. Još jednom smo pokazali da imamo izuzetnu saradnju sa lokalnom zajednicom.

PROJEKAT PRVIH RAZREDAPROJEKAT PRVIH RAZREDA “KAD PORASTEM, BIT ĆU…”

Uzbudljivo i zanimljivo bilo je našim drugarima, članovi-ma Saobraćajne sekcije, cijele protekle sedmice. Oni su 5 dana, u periodu od 18.4. do 22.4. 2016. godine, vrijed-no obavljali zadatke sa uposlenicima policije na kontroli saobraćaja na gradskim saobraćajnicama. Projekat Male školske saobraćajne patrole provode JKP „Saobraćaj i komunikacije Tuzla“ i MUP Tuzla u saradnji s našom i još nekoliko osnovnih škola u gradu.

Cilj ovog projekta je bio da učeni-ci bolje upoznaju zanimanja svojih roditelja i prijatelja naše škole. Uče-nici su se upoznali sa zanimanjima: slikar, stomatolog, policajac, defek-tolog, trgovac, poslastičar, kompo-zitor, farmaceut… Svi su izuzetno zadovoljni realizacijom projekta, a učenici su upoznali mnoga zanima-nja i usvojili dosta korisnih informa-cija.

Školska saobraćajna patrola - Saobraćajna sekcija na zadatku

Svako jutro 2 mala policajca - saobraćajca imali su posje-tu određenoj policijskoj stanici i dobili zadatke, te sa dva dežurna policajca vršili:

• radarsku kontrola brzine kretanja vozila,• kontrolu upotrebe mobilnih telefona tokom vožnje,• kontrolu vezanja sigurnosnog pojasa i korištenja sje-

dalica za djecu vozačima koji u svojim automobilima imaju djecu mlađu od 5 godina,

• prelazak pješaka na iscrtanom pješačkom prelazu.

Glavni cilj ovakve aktivnosti je podizanje svijesti građana o važnosti poštivanja saobraćajnih pravila i propisa, poti-canje razboritog ponašanja prilikom sudjelovanja u sao-braćaju i poboljšanju sigurnosti. Završna aktivnost bila je vožnja turističkim vozićem po gradu i druženje s policaj-cima u MUP-u.

55

U našoj se školi 11. novembra 2015. godine odr-žalo predavanje na temu “Prevencija ovisnosti”. Naši gosti bili su pedagog i psiholog iz Centra za rehabilitaciju ''Smoluća'' koji su se pored ogro-mnog problema ovisnosti o psihoaktivnim suop-stancama, dotakli i teme dobne granice ovisnika, koja predstavlja zabrinjavajući podatak.

Na ovom predavanju mogli smo najjasnije uočiti sa kolikim se problemima nose ovisnici o drogi, alkoholu, kocki... Takođe, psiholog ovog rehabi-litacijskog Centra spomenuo je i tzv. ''psihološlu krizu'' koja može trajati i 15-20 godina. Glavni cilj ovog predavanja bio je upoznavanje sa proble-mom zvanim ovisnost. Nadamo se da će ovakvih i sličnih projekata biti još, te da će ovo predava-nje pomoći učenicima u daljnoj izgradnji i jačanju njihove ličnosti.

PREVENCIJE OVISNOSTI

Međunarodni dan maternjeg jezika obilježava se svake godine 21. februara, s ciljem unapređiva-nja, učenja i razvoja maternjeg jezika, te njego-vanja jezične i kulturne različitosti i višejezično-sti. Obilježava se u znak sjećanja na studente koji su ubijeni u Bangladešu 1952. jer su promo-virali svoj maternji jezik.Učenici naše škole svake godine organiziraju različite aktivnosti povodom ovoga značajnog datuma. Ove godine bili smo dio jedne ozbilj-ne i velike priče o jeziku, čiji organizatori su bili studenti i profesori Odsjeka za bosanski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, u saradnji sa osnovnim i srednjim školama Tuzlanskog kantona. Članovi Dramsko-recitator-ske i Literarne sekcije naše škole prisustvovali su predavanjima koje su održali profesori i stu-denti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, a zatim su otvorili tematsku izložbu svojim recita-lom „Riječi su u svemu sadržane“.

66

Kad se mnogo malih složi, Kad se mnogo malih složi, tad se snaga stoput množi... tad se snaga stoput množi...Ovim stihovima mogli bismo započeti priču o ovogodišnjoj akciji učenika, njihovih roditelja i, na-ravno, nastavnika. Iznimno visoke temperature na kraju prošle i početkom ove školske godine navele su učenike i nastavnike na iznalaženje rješenja. “E, kako bi lijepo i ugodno bilo kada bismo imali klima uređaje u kabinetima”, bila je želja većine učenika. Ubrzo je ova želja počela poprimati realne okvire. Prva sredstva su sakupljena od prodatih školskih novina, a potom su učenici počeli sakupljati dobrovoljne priloge.

Jedna od učeničkih ideja bila je i da “rade i zara-de para”. Upravo ova ideja iznjedrila je prvi “Zim-ski sajam”, koji je ponovo potvrdio veliku snagu i jedinstvo kolektiva učenika, nastavnika, roditelja i prijatelja djece.Početkom novembra Razvojni tim trasirao je ak-tivnosti. Razrednici su u svojim odjeljenjima ka-nalisali interes i učeničku kreativnost. Određeni su prostori i termini za rad. Ubrzo, u “čudotvor-nim” radionicama počeli su se pripremati različiti proizvodi za sajam. radilo se na sve strane. Izra-đuju se plakati, oglašavamo se na web-u, štam-paju se donatorski bonovi - računi.

U petak, 18. decembra, od ranih jutarnjih sati, započinje aranžiranje štandova svih odjelje-nja u školi. Svi učenici sa svojim artiklima su spremno čekali prve kupce. U 15 sati sve je uzavrelo. Sa info-pulta spikeri su obavješta-vali posjetioce o ponudi na štandovima, škol-ski orkestar je muzikom zabavljao pojetioce, lutajući prodavci nudili svoje đerdane, pite, ekološke vrećice, slike, kafu, sokove. Skuplja se marka po marka. Uostalom, fotografi je oslikavaju veselu nesvakidašnju atmosferu u fi skulturnoj sali.

77

Rezultati sajma bili su fantastični. Tokom zimskog raspusta realizovana je druga faza ovog pro-jekta. U devet učionica na prvom spratu instalirani su klima uređaji, a preostala sredstva bit će iskorištena za nabavku klima uređaja i na drugom spratu.

88

Početkom ove školske godine pred nama je bio jedan veliki izazov. Prvo smo pomislili: „Krupan zalogaj za nas.“ A onda: „Nećemo imati vreme-na za to. Puno obaveza... Ocjene, testovi, pi-smeni zadaci, redovna nastava na prvom mje-stu...“ Koliko teških misli, koje su se u početku, u septembru, učinile kao velika prepreka! A onda smo dobili tekst, stali na scenu, počeli... I shvatili da možemo, da smo spremni pripremiti i postaviti na scenu našeg „Malog princa“, našu malu školsku predstavu. Radili smo satima, danima, ostajali nakon na-stave, vježbali, družili se, radovali zajedničkim trenucima i učili zajedno. Naši strahovi s počet-ka školske godine bili su bezrazložni. Škola i učenje nisu trpjeli, naprotiv. Časovi dramske sekcije bili su trenuci odmora i opuštanja od svakodnevnih obaveza.Predstava je bila pri-lično zahtjevna. Osim glume, govornih vježbi, vježbi kretanja po sceni, pripremali smo i mu-ziku, ples, svjetlosne efekte, kulise, kostime...

Koliko je od Koliko je od

Nestrpljivo smo iščekivali 23. decembar 2015.godine, dan premijere naše male predstave. I do-šao je. Naša školska sala bila je puna, mi pomalo uplašeni, ali spremni. Svjetla su se ugasila... Tišina... Esmeralda počinje pjevati „Jutros mi je ruža procvjetala“, svjetla se pale, treme je nesta-lo... I počeli smo. Scene su se nizale jedna za drugom, a mi svi na visini zadatka. Dijalozi, replike, igra, pjesma, sve je teklo po planu. Ne možemo opisati taj osjećaj sreće i ponosa koji smo imali na kraju predstave kada nam je publika oduševljeno aplaudirala i tražila da se fotografi še s nama.Tada smo shvatili da pred teškim zadacima ne trebamo ustuknuti, nego ih prihvatiti kao izazov i uložiti sav svoj trud, znanje, vještine, kako bismo ih odradili na najbolji mogući način. Osim toga, sretni smo jer naša predstava kritikuje negativne pojave u društvu i među ljudima, a promovira pozitivne poruke, koje se tiču ljubavi, prijateljstva i uopće odnosa među ljudima.

DANDAN NEZAVISNOSTINEZAVISNOSTI BiHBiH

99

U srijedu, 2. marta 2016. u našoj školi svečano je obilježen Dan nezavisnosti BiH. Na priredbi pod nazivom „Bosna kroz priču i pjesmu“ učenici naše škole su na svoj način domovini čestitali ovaj značajan praznik. Priredbu su otvorili članovi školskog orkestra, koji su svirali hi-mnu svoje domovine. Prisutnim roditeljima, učenicima, nastav-nicima i prijateljima škole obratio se zatim mr. sci. Sulejman Mu-lić, direktor škole, koji je u svom pozdravnom govoru ukazao na važnost obilježavanja datuma značajnih za našu domovinu, te istaknuo da su oni prilika da djeca iskažu svoje kreativne po-tencijale i istovremeno njeguju patriotizam. Članovi Literarne sekcije čitali su svoje pjesme posvećene domovini, a naši glum-ci su pripremili dramsko-recitatorski performans u kojem su se osvrnuli na kulturnu tradiciju BiH. Na značaj sevdalinke u našoj kulturi ukazali su mali veseli učenici IIc, koji su zaigrali uz pje-smu „Bosno moja, divna, mila“. „Naša Bosna raskošna je i lijepa, satkana od niza različitih niti, kultura, jezika, pjesma, igara...a kad se one spletu, dobijemo predivan ćilim bosanski. U tome i jest ljepota naše Bosne“, po-ručiše djeca na kraju i dobiše veliki aplauz.

Bosna kroz priču i pjesmuBosna kroz priču i pjesmu

iz pera učenika

Kada ti se na licu pojavi osmijehJer iz matematike izračunaš korijenKad po livadi bujnoj pot rčišKad ljubavlju sva zla skameniš

Kad se iskreno nečemu raduješI prijateljski nekome pametuješKad okolo vidiš samo leptirePtičiji let i vedro proljeće

Sjeti se nekad tih vedrih danaKad uopće nisi imao manaKad u pogledu si nosio dugine bojeI pjevao veselo pjesme svoje

Kad si prijatelja čvrsto za ruku držaoI u teškim vremenima njemu vjerovaoKad si noću posmatrao zvijezdeA danju se suncu radovao

E, to su zlatna djetinja vremena!

DJETINJSTVO

jen

e

žaovao

Maida Mehmedćehajić 7b

Ima jedna zemlja malasvakome bi ljubav dala .Njena brda i dolinei šumice zimzelene uvijek opčine i osnaže mene .

Livade cvjetne,nebo plavo,Rijeke raskošne žubore stalno.Ptičice pjevaju proljetnu pjesmu,noću zvijezde na nebu bljesnu.Putnicima one obasjaju stazejer njima dobronamjernici gaze .

Bosna je zemlja svim Bosancima,njeno srce ljubavi za sve imaVolim je bićem cijelim,domovinu svoju najviše cijenim.

Moja domovina

Zehr

a Si

nano

vić, 6

b

UČITELJKada on ili ona sjedne u klupu,tada se djeca nazad povuku.A kada još počne listati dnevnik ,tu nema šale, strah je velik .To nam je jasno odmah sad ,jer je to učitelj ozbiljan al' drag.

t

t

j

Pja

nić

Nai

da, 6

b

1010

• Joseph Justus Scaliger u knjizi „Diatriba de Europaeorum linguis“ (objavljena 1610. go-dine) u Evropi razlikuje četiri velika i osam malih jezika. Veliki su jezici: latinski, grčki, germanski i slavenski. On od slavenskih je-zika navodi: poljski, bosanski, ilirski, dalma-tinski, vindijski i rutenski jezik.

• Evlija Čelebija, turski putopisac iz XVII sto-ljeća, u poglavlju svoga čuvenog putopisa “Jezik bošnjačkog i hrvatskog naroda” hvali

CRTICE O BOSANSKOM JEZIKUCRTICE O BOSANSKOM JEZIKU

Bosance, za koje kaže ”kako im je jezik, tako su i oni čisti, dobri i razumljivi ljudi”. Govori o bosanskom jeziku koji je po njemu blizak latinskom, a spominje i bosansko-turski rječnik M.H.Uskufi je “Potur Šahidija”.

• Isusovac Jakov Mikalja (1601-1654) u predgovoru “Blagu Jezika slovinskoga” iz 1649. želi, kako kaže, da uvrsti “najodabranije riječi i najljepše narječje” dodajući da je “u ilirskom jeziku bosanski jezik najljepši” i da bi svi ilirski pisci trebali nastojati da njim pišu.

• Pojam bosanski jezik bio je u upotrebi od početka auistrougarske okupacije do 1908. godine, Godine 1890. štampana je “Gramatika bosanskog jezika” autora Frane Vuletića, koja se kori-stila do 1911, ali je 1908. promijenjen naziv u “Gramatika srpsko-hrvatskog jezika”. Naredbom Zemaljske vlade od 4.10.1907. godine određeno je da se "ima posve napustiti naziv bosanski jezik i da se imade zemaljski jezik nazivati srpsko-hrvatski jezik”.

• Gradonačelnik Mostara I. Kapetanović na jednoj sjednici 1895. godine zabranjuje da gospodin Stagner nešto kaže na njemačkom jeziku; u zapisniku je navedeno kako je rekao "da mi ovdje nismo u Beču niti Gracu, već u Mostaru i da treba da se govori bosanski, da svi razumimo".

• Dio pisaca i pjesnika je za vrijeme osmanskog perioda u Bosni stvarao na bosanskom jeziku, ali uz pomoć pojednostavljenog i prilagođenog arapskog pisma. Ta literatura, kasnije nazvana alhamijado književnost, veoma je bitna za razvoj bosanskog jezika u tom periodu.

• Ogroman doprinos buđenju djela na bosanskom jeziku na prelazu iz 19. u 20. st. dali su: prvi antologičar bošnjačkih narodnih pjesama Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak, koji je pokre-nuo prvi bošnjački časopis "Bošnjak" 1891, prvi povjesničar u modernom smislu riječi Safvet-beg Bašagić, urednik "Behara" i Kulturno društvo i istoimeni časopis "Gajret".

• U našem jeziku, kao i u drugim slovenskim jezicima, postoje tri gramatička roda: muški, žen-ski i srednji. Svaka riječ ima svoj rod. Drvo je srednjeg roda, dok je list muškog roda, a grana ženskog. Nemaju svi jezici rod. Turski, kineski i japanski nemaju rod. Engleski jezik je nekada imao rodove, ali su se oni sada izgubili. Zanimljivo je da neki afrički i indijanski jezici imaju više od tri roda.

PRAVILNO NEPRAVILNOAustro-Ugarska carevina Austrougarska carevinaAustro-Ugarska Austrougarskaaustrougarski period austro-ugarski period automehaničar auto-mehaničarautoput auto-put

(napomena: složeni pridjevi se pišu sastavljeno, kao jedna riječ)

1111

1212

TALENTI PA JOŠ NAŠISara Klopić je učenica 4a razreda, učiteljice Senade Ljubović. Odličan je učenik.Ritmičku gimnastiku počela je trenirati sa pet godina. Do sada je učestvovala na međunarodnim turnirima u Budimpešti, Pečuhu, Zagrebu, Osijeku, Sarajevu, Novom Sadu, Banja Luci, Zlatiboru i osvojila 24 medalje.Show Dance-om se bavi od 2012. godine i članica je Univerzitetskog plesnog kluba Tuzla. Godine 2013. i 2014. bila je državni prvak u solo nastupima. U kategoriji duodjeca 2, 2015. godine osvo-jila je 3. mjesto te stekla pravo da učestvuje na Svjetskom prvenstvu.Učenica je prvog razreda Osnovne muzičke škole Tuzla, u klasi profesorice Alme Hadžić, u kojoj je kao učenica pripremnog odjeljenja osvojila drugo mjesto na državnom takmičenju u Sarajevu, te drugo mjesto na Međunarodnom takmičenju u Bijeljini.

Dina Mahmud, učenica devetog razreda naše škole, karatistkinja Karate kluba Tuzla-Sinbra, osvojila je bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu na Kipru. Za treće mjesto je savladala predstavnicu Grčke rezultatom 4:1.

Ovako mi dočekujemo šampioneOvako mi dočekujemo šampione

Ponosni što među svo-jim učenicima imaju takve uspješne sportiste, ali i sa velikom željom da ih po-drže, ukažu poštovanje, motivišu za neke buduće uspjehe, učenici, nastavnici i menadžment naše škole, na čelu sa direktorom Su-lejmanom Mulićem, organi-zirali su doček našoj Dini. Direktor Mulić održao je pri-godan govor, uručio cvijeće našoj šampionki, a školom je tog dana odjekivalo „We are the champions“.

1313

MIT O NASTANKU... U vrijeme kada su Rimskim carstvom vladali teški ra-tovi, Klaudije II zabranio je sklapanje brakova zbog ne-učinkovitosti oženjenih vojnika na ratnom polju. Među-tim sv. Valentin se oglušio na ovu naredbu i u tajnosti vjenčavao sve parove koji su to od njega zahtijevali. Nakon što je Klaudije II saznao za ovo on je svećaniku ponudio da odbaci kršćanstvo, što je ovaj odbio, nakon čega je mučen, a potom i ubijen.Njegov praznik, poznatiji kao “Valentinovo”, od davnina se obilježava 14. februara kao Dan zaljubljenih.

D A ND A N Z A L J U B L J E N I H Z A L J U B L J E N I H

PRVA ČESTITKA... Vjeruje se da je prvu čestitku za Valentinovo ikad napisanu poslao francuski vojvoda Karlo Orleanski. Namijenio ju je svojoj supruzi, dok je bio u zatočeništvu u Engleskoj.SIMBOLI LJUBAVI... Iako postoje mnogi simboli ovog praznika, poput srca koje simbolično pret-stavlja ljudsko srce, ili crvenih ruža, koje predstavljaju ljubavi međusobnu naklonost, ipak Kupid pretstavlja glavni simbol ovog praznika, s kojim dolazi i teorija o Kupidovoj strelici, koja pogađa zaljubljene.AKTIVNOSTI NAŠE ŠKOLE... Kao i svake godine, u našoj školi bila je postavljena kutija za če-stitke povodom Valentinova. ostavite pismo nekome...ostavite pismo nekome...

POSJETA TEKIJI I KATOLIČKOJ CRKVI U TUZLIPOSJETA TEKIJI I KATOLIČKOJ CRKVI U TUZLIUčenici Osnovne škole „Novi Grad“ u Tuzli su 07.03.2016. godine sa nastavnicama Sumejom Karasalihović i Senadom Suljić posjetili nakši-bendisjku tekiju Ahmeda Nuruddina. Učenike je dočekao hadži šejh Edib-Ajni Kravić, te učeni-ke upoznao sa kompleksom tekije, njenim na-stankom, dobivanjem imena, funkcijom tekije u životu Bošnjaka, ibadetom u tekiji. Šejh Edib je takođe učinicima pričao o hadžu s obzirom na to da je i sam hadž obavio više puta. Sve vrijeme je vladala prijatna atmosfera i učenici su izrazili želju da ponovo dođu u tekiju jer im se svidjela dobrodošlica hadži šejha Ediba i duševni smiraj koji su osjetili boraveći u prostorijama tekije...

U crkvi je učenike dočekao fra Ivica i u kratkim crtama upoznao učenike o životu u samostanu i vjerskim obredima Franjevaca.

1414

U našoj školi 21.04 2016. bilo je svečano i ve-selo. Slavili smo njen 56. rođendan, a za tu priliku spremili smo joj mnoštvo lijepih, iskre-nih i veselih čestitki, poklonili smo joj pjesmu, poneki stih, veselu notu ... Poklonili joj topao dječiji osmijeh, zaplesali njoj u čast, sretni i ponosni što smo njeni učenici i nastavnici. Uplatili smo danas na njen račun novih 365 dana sreće, ljubavi, znanja, uspjeha..

Naš v.d. direktor mr.sci. Sulejman Mulić, prof. održao je prigodan govor, kojim je pozdravio sve prisutne:

Sretan ti 56. rođendan, moj ˝Novi Grade”Sretan ti 56. rođendan, moj ˝Novi Grade”

"Dani prijateljstva,citati, poruke, pisma o pri-jateljstvu...

Ispunjen radošću, sve vas pozdravljam. Čast mi je i zadovoljstvo obratiti vam se sa par iskrenih riječi.

Djeca su Božiji dar, jedinstvena su i posebna. Vrelo radosti. Blagoslovljena. Snaga u životu i neprolazna ljubav. Ona su i svjetlost moga dana i razlog zbog čega ja dolazim sretan i zadovoljan na posao.

Ovakve svečanosti su povod za neskrivenu nostalgiju. Javna ustanova Osnovna škola „ Novi Grad“ 23. 4. slavi 56. godinu postojanja i plodonosnog rada. Ove godine su svjedočan-stvo o njenom razvoju, životu, radu, problemi-ma i svijetlim uspjesima, o njenim učenicima, učiteljima, nastavnicima, profesorima, rodite-ljima, penzionerima, prijateljima škole, dona-torima, administrativnom i tehničkom osoblju, te o sredini u kojoj je kao obrazovna i vaspitna ustanova djelovala.

Ovim povodom želim podsjetiti sve bivše i sa-dašnje učenike ove škole na bojažljive počet-ke, prepisane zadaće, prve simpatije, zvuke školskog zvona, a budućim učenicima dati podstrek za nove uspjehe i za očuvanje ugle-da škole. Želim da postanete dobri ljudi i odlič-ni đaci. Sadašnjim generacijama i učiteljima, nastavnicima, profesorima i svima vama že-lim uspješan rad i upućujem iskrene čestitke."

1515

U utorak, 22. 03. 2016. godine, u okviru pripreme za polaganje eksterne mature u osnovnim ško-lama, provedeno je probno testiranje učenika devetih razreda naše škole.

Probno / pilot testiranje - Eksterna matura u našoj školi

Cilj probnog testiranja je da se polaganje eksterne mature što više približi učenicima u smislu upoznavanja sa samim proce-som provođenja mature, kao i da učenici saznaju na kojim oblastima bi eventualno trebali dodatno raditi. Nadamo se da će ovo probno testiranje olakšati samo pola-ganje mature i doprinijeti ostvarivanju što boljih rezultata prilikom testiranja na zva-ničnoj eksternoj maturi.

S M J E H T E K AS M J E H T E K A

Kaže ćevap sarmi: “U, ala si smotana!”.

Šetaju mrav i slon džunglom. Tek će mrav: “U, kako tutnji kad mi hodamo!”

Trkaju se dva magarca i jedan kaže: “Ko zadnji – magarac.”

Zaustavi policajac vozača kamiona i kaže mu:- Pa ja ću sada stvarno da ti napi-šem kaznu.

Sjedi Mujo na obali i baca cigle u vodu.Šta to radiš? - upita ga Haso.Čudim se!Što se čudiš?Cigla četvrtasta, a kad je bacim u vodu, pojave se krugovi!

Pita Haso Muju:- Šta bi volio: da si glup ili lijep?Mujo:- Glup.Haso:- Što glup?Mujo:- Pa ljepota je prolazna.

Učitelj objašnjava vrste glagola i na kra-ju upita Muju:- Kakav je glagol kihnuti? Mujo:- Zarazni.

Izdavač: Novinarska sekcija JU OŠ “Novi Grad”, Tuzla - Urednici: Senada Ljubović, prof. i Lejla Tupkušić, učenica - Članovi sekcije: Lejla Musić, Mujčević Ema, Huremović Iman, Softić Harun, Kravić Kenan, Karabegović Ahmed, Suljanović Amna, Eljšan Maja, Mehinović Kanita, Husović Emira, Husić Denisa, Pjanić Naida, Merdić Asja i Klopić Vanesa - Lektor: Maksida H.Hasanović, prof. - Adresa: Dr. Ivana Ribara 17, 75000 Tuzla - tel/fax: 38735 250 851, 250 852 - e-mail: ngrad@bih.net.ba

Peti put te zaustavljam da ti kažem da ti nešto curi iz kamiona. Ne, ne, sad mo-ram da ti napišem kaznu.Kamiondžija ga pogleda čudno i kad je policajac završio, kaže mu:- A koliko ja tebi puta treba da kažem da ja perem ulice?