Travanj 2009

Stari grad Konjskih i crkva Sv. Dominika

vv

Travanj 2009. •• broj 4 • besplatni primjerak

PODMLADAK DVD KONJŠČINA 1999-2009. PODMLADAK DVD KONJŠČINA 1999-2009.

RADOVI NA PČELINJAKU U TRAVNJURADOVI NA PČELINJAKU U TRAVNJU

GODIŠNJA SKUPŠTINA UDRUGE PČELARA„NEKTAR“ KONJŠČINA


PUTOPIS: KORZIKA-SARDINIJA PUTOPIS: KORZIKA-SARDINIJA

KONFERENCIJA ZA MEDIJE OO HDZ KONJŠČINA 21.TRAVNJA 2009.

KONFERENCIJA ZA MEDIJE OO HDZ KONJŠČINA 21.TRAVNJA 2009.

19. GODINA HDZ-A U KONJŠČINI19. GODINA HDZ-A U KONJŠČINI

PROGRAM IZGRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE U OPĆINI KONJŠČINA

PROGRAM IZGRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE U OPĆINI KONJŠČINA

KOALICIJSKI SPORAZUM HDZ - HSS - ZDS - ZSKOALICIJSKI SPORAZUM HDZ - HSS - ZDS - ZS

str . 2

str . 4

str . 2

str . 6

str . 7

str . 10

str . 11

str . 12

www.hdz-konjscina.comwww.hdz-konjscina.com

v

2

PODMLADAK DVD KONJŠČINA 1999-2009. PODMLADAK DVD KONJŠČINA 1999-2009. O početku U veljači 1999. predložili smo

djeci naših članova prerušavanje u „ gasilanare“ iz 1926. za sudjelovanje u fašničkoj povorci u organizaciji Osnovne škole Konjščina što je prihvaćeno s velikim veseljem. U maškarama su osvojene simpatije mještana Konjščine. Mladima je bilo lijepo i zabavno, zainteresirali su se za vatrogastvo, uključili u Društvo s ciljem „biti pravi vatrogasac“. Predano se radilo (ali i igralo, šalilo, smijalo) i u vatrogasnoj vježbi u Galovcu 30.05.1999. Podmladak izvodi vježbe s brentačama (uz bok o d r a s l i m v a t r o g a s c i m a ) . O s m i š l j a v a m o „ N e d j e l j n o poslijepodne s malim vatrogascima“ da pokažemo naučeno. Prvo je održano 25.07.1999. uz veliku potporu roditelja, rodbine, prijatelja i sumještana.

Članovi podmlatka 1999. pripravni za pokaznu vježbu u Galovcu. U gornjem redu: Marija Svrtan, Mario Mokos-Pazman, Emilija Pazman, Valentina Kosovec, Filip Ivanek i Marko Hanžek. U donjem redu: Darko Pazman, Mihaela Kosovec, Dominik Ivanek, Patrick Kosovec, Tajana Hanžek, Karlo Pazman i Siniša Slukan.

Godina je završila s vedrim pogledom i s puno planova, želje i volje za budući rad. Sve više djece se uključivalo u Društvo, bilo je veselije i dinamičnije. Školski praznici bili su „vatrogasni termini“ sa zadacima: usvajati vatrogasna znanja i vještine, vježbati, igrati se, prijateljevati i učiti biti solidaran.

Natjecanja, vježbe, osposobljavanja, kamp Podmladak je organiziran u dvije skupine: djeca u dobi

od 6 do 12 godina i mladež dobne skupine od 12 do 16 godina. Svaka od skupina ima poseban program vježbi. Natjecateljske skupine uspješno su sudjelovale na natjecanjima u Beloslavcu, Bedekovčini, Zaboku, Krapinskim Toplicama, Mihovljanu, Kučan Marofu (Varaždinska županija), Krištanovcu ( Međimurje), Banovoj Jaruzi (Sisačko-moslavačka županija) i Fažani (Istra). Pripremljene su i izvedene pokazne vježbe: gašenje početnoga požara trave metlanicama, brentačama i naprtnjačama te vježbe s hidrantom (suha i mokra). U dva osposobljavanja za zvanje pripadnik vatrogasne mladeži (

2005. i 2008.) školovanje su završila 32 člana. U dva navrata, 2004. i 2007. podmladak je bio u kampu vatrogasne mladeži u Fažani, gdje se uz vatrogasna i sportska nadmetanja druže mladi vatrogasaci iz cijele Hrvatske. Uspomene i stečena prijateljstva traju.

Nagrada za humano djelo 2003. Biti dobrovoljni vatrogasac pretpostavlja humanost i

požrtvovnost. Podmladak DVD Konjščina i pojedinačni članovi nagrađeni su za humano djelo u akciji Plavog telefona i Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. Iva Ferenčak, Natalija i Suzana Lugar, Martina Ričko, tada učenice 3.i 4. razreda OŠ, pokrenule su sakupljanje pomoći za dvoje djece kojima je u požaru izgorio dom. Već istoga dana dio najnužnijih potrepština bio je prikupljen i dostavljen stradaloj obitelji. Valentina i Mihaela Kosovec, Karlo i Darko Pazman te Patrick Kosovec su kod požara krovišta gospodarskog objekta primijenili vatrogasna znanja: uzbunili su telefonom

www.hdz-konjscina.com

v

3

(93!) javnu vatrogasnu postrojbu i članove DVD, zbrinjavali stoku i pomagali u čišćenju opožarenog objekta.

Izleti, kazališta, igrokazi Izleti su svakogodišnja nagrada

za rad: posjetili smo Muzej vatrogastva u Varaždinu, Tehnički muzej u Zagrebu, Javnu vatrogasnu postrojbu grada Zagreba, vlakom išli u Kotoribu. Bili smo stalni posjetitelji Vatrogasne olimpijade održane u Varaždinu 2005. Često smo posjećivali kazališne predstave. Ponukani zgodama iz vatrogasnoga života napisali smo, režirali i glumili u igrokazima „Vesela večernja vatro-gasna škola“ i „Predskupščina“ .

Od člana podmlatka do vatrogasca U prosjeku je u rad uključeno 40-

tero djece i mladeži. Ove godine su nagrađeni Vatrogasnim spome-nicama za 10 godišnji rad, sada aktivni članovi (punoljetni): KARLO PAZMAN, vatrogasac, član postrojbe, VALENTINA KOSOVEC, vatrogasac, MARIJA SVRTAN, MIHAELA KOSOVEC, HELENA FOLNEGOVIĆ, EMILIJA PAZMAN, TAJANA HANŽEK, te članovi podmlatka: DARKO PAZMAN, MATIJA PREPOLEC I PATRICK KOSOVEC.

U dobnoj skupini od 16 do 18 mladi su uključeni u natjecateljsko odjeljenje odraslih. Na pragu za pristup u redovno članstvo pripremni su srednjoškolci: Dominik Ferenčak,

Ivan Starinec, Darko Pazman, Kristijan Šipak, Matija Prepolec, Marko Janečić, Marko Malek-Solgat, Suzana i Natalija Lugar, Martina Ričko, Iva Ferenčak, Sanja i Josipa Mrnjavac...

Zajedno smo dijelili radost ali nažalost i bol i tugu.Vatrogasci su jedna velika obitelj.

Porukom, sretna mladež- sretno društvo, završavam osvrt na deset godina djelovanja vatrogasnoga podmlatka DVD-a Konjščina.

Ponosna potpisujem ove retke, radujem se svakom susretu sa sadašnjim i l i bivšim članom podmlatka.

Karolina Kleković�


v

4

Travanj je period kada je sve teže dati suvisle upute, pa i početniku. Do sada je došlo do diverzifikacije pčelaca, pa mogu postojati jaki, srednji i slabi. Pletare i jaki pčelci su u rojevnom nagonu, a ove «bezimne» godine, već bi se mogli i rojiti, pogotovo ako su uz vrbike ili divlju trešnju, ponekad glog i maslačak koji mogu dati čak i prvo vrcanje. Srednje jaki pčelci se još stignu proširiti, a slabe doista više ne treba imati i krajnje je vrijeme spojiti ih. Oni s manje pčelaca, mogu sebi dopustiti pojedinačni i «filozofijski» pristup, pa je «igra» sa svakom košnicom zabavna. Međutim, onaj tko pčelce broji u pedesecima i više, mora postupati u tehnološkim koracima inače će «prolupati». Zato mu je cilj da su svi pčelci ujednačeni u brojnosti pčela i zalihama. Uz to, sada se počinju razlikovati i postupci onih koji idu «na med» i onih koji idu «na pčele», ali s obzirom da su ovakvi tekstovi važniji onima s manjim iskustvom, vratit ću se na rojenje. Travanj je uz svibanj najrojevniji mjesec i stoga valja znati osnovne «okidače» rojenja, jer ono je čisti gubitak za pčelara (ipak dobitak za prirodu):

1. Pelud je kvasac rojenja (J.Belčić) 2. Dangubljenje mladih pčela 3. Kišno vrijeme (klima)

PeludUglavnom ga u proljeće ima više od

potreba, ali svaki višak dobro će doći u ljetu. Može blokirati plodište i uzrokovati probavne smetnje. Rješenje je u proširenom plodištu i pojilicama u blizini pčelinjaka (voda iz nektara koji puta nije dovoljna).

Dangubljenje mladih pčela Do ove pojave dolazi zbog lijenosti

pčelara jer nije na vrijeme zaposlio mlade pčele. U suprotnom bi u plodištu bile 1-2 satne osnove, ali i drugi trutovnjak. Naime, ishrana trutovskog legla je pravi ispušni ventil za mlade pčele i kada se unutar 2 dana trutovnjak poklopi, u košnici nastaje kaos. Zato predlažem držati u košnici dva trutovnjaka; u fazi zalege i fazi izgradnje, tako da postoji uvijek otovrenog trutovskog legla za hraniti. Prije nego oni s većim brojem pčelaca bace ovaj časopis nekome u glavu zbog ovog prijedloga, preostaje im jedino pojačano dodavanje osnova i rotacija plodišta. Da završim o trutovskom

RADOVI NA PČELINJAKU U TRAVNJURADOVI NA PČELINJAKU U TRAVNJUleglu; ovaj dupli pristup osigurava dovoljno voska, ali i dobar prirodni odljev varooe, pod uvjetom da se ne zakasni, pa postanete njen uzgajivač (varogojac). Neki će prigovoriti zbog povećanog troška hrane, ali smatram da je bolje to nego gubitak roja.

Kišno vrijeme (klima)E, tu nema puno pomoći. Travanj je

uglavnom kišan i znade proći tjedan dana uz laganu rosulju. Tada svi postupci na svijetu koji puta ne mogu pomoći. Pčele jednostavno ne izgrađuju osnove jer nemaju dovoljno nektara koji ih inače potiče na to, trutovi ne mogu i z l i j e t a t i i d o d a t n o p o d i ž u «temperaturu» svojim «živčanim» zujanjem i bezglavim trčkaranjem amo tamo po okvirima. Uz to znade i prilično zahladiti, pa matica nevoljko prelazi iz donjeg u gornji nastavak i nakon kišnog perioda možete zateći rojevne matičnjake s polupraznim gornjim nastavkom. Oni koji «ciljaju» bagrem, 15-tog su ograničili maticu u jedan s dodatkom osnova, pa će rojevno stanje krajem travnja upropastiti medober, ali i izvedeni matičnjaci su nekvalitetni jer su stvoreni u stisci i žurbi.

Kako spriječiti?Predlažem, da skuhate smjesu

literature, prakse i strpljenja. Naime, u poplavi knjiga nalazi se ista takva poplava boljih i manje dobrih prijedloga što učiniti. Koji je najbolji, odlučit ćete sami ovisno o vašem interesu, m i k r o k l i m a t s k i m u v j e t i m a i infrastrukturi koju imate. Kako god, budite strpljivi pri primjeni bilo kojeg p r i s tupa j e r j ed ino n j egov im provođenjem do kraja, moći ćete utvrditi da li je prihvatljiv za vaše prilike. Tek s nekoliko godina iskustva, uvidjet ćete potrebne korekcije u pristupu. No, ako zateknete pčelca u rojevnom nagonu, neće mu pomoći niti proširivanje, niti dodavanje sastnih osnova. U blažoj fazi (otvoreni matičnjaci) može pomoći izmještanje košnice na drugo mjesto, pa će se njene zbiračice razdijeliti u košnice s lijeve i desne strane. Tako pojačane pčelce treba adekvatno proširiti, jer će obogaćeni zbiračicama trebati više prostora za nektar. Izmaknutom pčelcu treba porušiti matičnjake (nemojte bacati matičnu mliječ) i proširiti ga te eventualno oduzeti koji okvir legla, ali ne pretjerati kako se ne bi oslabio.

Izmicanje je zgodan način i za pojačavanje pred pašu. Naime, izmicanjem pčelaca zaostalih u razvoju dodatno ćete pojačati glavne pčelce zbiračicama, bez njihovog opterećenja s leglom. Oslabljivanje onih zaostalih nije gubitak, pa ih i kasnije možete spojiti.

U k o l i k o j e r o j e v n i n a g o n uznapredovao u toj mjeri da su matičnjaci pred zatvaranje, jedini način sprječavanja rojenja jest razrojavanje, tako da se matica s 2-3 okvira zatvorenog legla i 2-3 puna medno-peludna okvira prebaci na novu lokaciju. Potom stresite pčele s 1-2 okvira otvorenog legla stare pčele će se vratiti, ali mlade će ostati radi njege novog legla uz maticu. Na staroj lokaciji se ostatak okvira s leglom približi uz dodatak punih medno-peludnih okvira sa strane. Pri tom zahvatu treba ostaviti 2-3 najveća i najpravilnija matičnjaka, a ostale valja porušiti. Tako će pčele hraniteljice obilnije dohraniti samo odabrane matičnjake. Takva matica uglavnom bude dobre kvalitete, ali se može i naknadno zamijeniti.

Tim postupkom možda nećete uspjeti ostvariti optimum medobera, jer tako drastična promjena kod pčelca izaziva šok, ali barem ne ćete izgubiti pčele.

Ukoliko travanj bude kišan a između cvatnje voćaka i bagrema nema ozbiljnije paše (jasen, javor), može se dogoditi da velike količine legla potroše većinu zaliha, pa uz eventualni rojevni nagon, na bagremu pčele skupe taman onoliko koliko treba njima, a za vrcanje ostaje malo ili ništa. Stoga, pokušajte dopuniti zalihe bolje mednim okvirima, a samo u nuždi i šećernim sirupom.

Prvi i deseti plodišni okvir, koji su uglavnom puni medom i peludom, nikada ne odvajajte od legla, a ukoliko su sa starim saćem, onda ih svakako treba zamijeniti, ali također punim. Naime, to je najmanje što daje pčelama sigurnost, a bilo bi dobro kada biste u košnici imali još 5-8 kg meda koji bi bio samo njihov. Tako ćete osigurati kontinuitet u nesenju i manje stresa, koji je vrlo izražen kada se pčelama oduzme sav med (pogotovo kada je plodište puno legla) što, kao i kod čovjeka, s vremenom dovodi do opadanja otpornosti i iscrpljenosti.

Darko Milinković

�


v

5

Vrijedni članovi DVD-a Gornja Konjščina organizirali su turnir u beli 28. veljače 2009. godine. Na početku turnira prijavljena su 24 para a prihod je namijenjen za nabavku nove vatrogasne opreme. Turnir je trajao do sitnih jutarnjih sati uz odlično piće te srneći gulaš.

U z a n i m l j i v o j i n a d a s v e neizvjesnoj igri prvo mjesto i 600 kn te besplatno sudjelovanje na idućem turniru osvojili su Nikola Curiš i Dominik Jantolek. Drugo mjesto i 450 kn osvojili su Stjepan Kereša i Dragan Gudek. Treće mjesto i 350 kn osvojili su Vjekoslav Svrtan i Dražen Čukelj.

Stjepan Kereša

�

Vuzmeni cajti trebaju nam biti vrieme gda sami sebe pitanje morame povedati- kakvi sme te mi sami? Vuzmene vrieme trebale nam bi za primer biti hutom teroga navek trebame se držati i ž njega nigdar nie smeti skrenuti. I unda gda ova je več vuzmena doba, povedati da največ bi nam h življenju trebale biti - familijica jedina i najljepša.

VUZMICA VU KLIMNU

TURNIR U BELI - GORNJA KONJŠČINATURNIR U BELI - GORNJA KONJŠČINA

Sake lete vu našem selu Klimnu dobri i pobožni ljudi odnavek vužižeju vuzmicu. Klimenci a i njihovi pajdaši i pajdašice do ranega jutra, do zornice pri ognju, do paljenja Vuzmice vesele z pesmu slaviju najvekši krščanski svetek. Pa tak i ljetes bili sme v Klimnu i to veselje vam prenašame vu par sličic.

Mirko Krznar�


Baka Barica z najmlajšemi

Veselje z mužiku

Trunir je počeo!

Vrijedni konobari Pobjeda je naša! Malo osvježenje

v

6

Godišnja skupština Udruge pčelara „ Nektar“ iz Konjščine održana je 27.02.2009.g. Godišnjoj skupštini prisustvovalo je 58 članova udruge te sljedeći gosti: pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Marija Roksandić, izaslanica županice KZŽ, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Martin Kranjec, član Općinskog vijeća Jasna Lugarić, predsjednici susjednih udruga pčelara, te predstavnici udruga koje djeluju na području općine Konjščina.

Na godišnjoj skupštini raspravljalo se po sljedećemDNEVNOM REDU:

1. Otvaranje godišnje skupštine,2. Izbor radnih tijela (radno predsjedništvo,zapisničar, dva ovjerovitelja zapisnika),3. Izvješće o radu udruge, izvješće blagajnika, izvješće nadzornog odbora, izvješće inventurne komisije za 2008.g.,4. Rasprava o izvješćima,5. Usvajanje izvješća,6. Davanje suglasnosti o pristupanju udruge u Savez udruga KZŽ,7. Imenovanje tri zastupnika za sudjelovanje GS HPS-a,

Drvo, mada može poprimiti i formu grma. Kora stabla je siva i ispucala. Grane su tanke i dosta savitljive, mada često dolazi do lomljenja grana zbog krhkosti. List je većinom uzak i zašiljen na vrhu, tamnozelene boje na licu i nešto svjetliji na naličju.

Vrba je dvodoma biljka koja ima "muške" i "ženske" cvjetove. Na jednom drvetu mogu se naći cvjetovi samo jednog spola, dakle ili muški ili ženski cv jetovi . P lod sadrži mnogobrojne sjemenke koje se lako rasijavaju, a koje sazrijevaju prije ili istovremeno s cvjetanjem.

Raste obično na plavnim područjima, uz ri jeke i l i na vodenastim tlima.

Vrba posjeduje i l jekovita svojstva. Njena kora se od davnina koristi za spravljanje čaja koji ublažava bolove i pospješuje

VrbaVrba

izlučivanje otrovnih tvari iz organizma. Osim kore koriste se i mladice s pupoljcima na vrhu.

Vrba je vrlo dobra proljetna paša jer sadrži dosta nektara i dobra je za proljetni razvoj pčela.Vrbova paša pojavljuje se u isto vrijeme kada i voćna. Vrbe su rasprostranjene uz sve

velike rijeke i riječne doline u Hrvatskoj, rastu uz kanale, nasipe, na z a p u š t e n i m i b r e ž u l j k a s t i m predjelima, gotovo svuda. Oko 20 000 hektara vrbove šume nalazi se u Podunavlju i Podravini, velike površine nalaze se u Kopačkom ritu i Lonjskom polju. U nižim dijelovima ritskih šuma prevladava bijela vrba rakita i topola, a na višim poljski jasen, brijest i hrast. Sve su vrbe medonosne i u povoljnim uvjetima osiguravaju prvu proljetnu pašu i vrcanje. U području Nebojana i Male Gorice (dio Pokuplja), zabilježio sam 2002. godine sljedeće pašne prilike: Nebojan: 28. 1. 2002. srednja dnevna

Otemperatura zraka bila je +15 C, srednja mjesečna temperatura u

Oožujku iznosila je 14,5 C. Prvi rojevi iz pletara izrojili su se 29. ožujka, a 2. travnja zajednice su imale dva LR nastavka i jedan polu nastavak pun pčela i meda. Prosječan prinos voćno-vrbovog meda iznosio je 16,5 kg po košnici!

Darko Milinković�

8. Riječ gostiju,9. Prijedlog programa rada za 2009. godinu,10. Prijedlog financijskog plana za 2009. godinu,11. Pitanja i prijedlozi.

Skupština je bila izvještajnog karaktera, a rasprave po izvješćima su bile konstruktivne i dinamične.Sva izvješća jednoglasno su prihvaćena, kao i program rada za 2009.godinu te prijedlog financijskog plana prihoda i rashoda za 2009.godinu.S obzirom da je naša udruga inicijator osnivanja Saveza udruga pčelara Krapinsko-zagorske županije, na skupštini je donesena i odluka o pristupanju u Savez.Naša udruga ima pravo prema broju članova Hrvatskog pčelarskog saveza na tri izaslanika koji će sudjelovati na godišnjoj skupštini HPS-a, koja će se održati 28.03 2009. g. u Zagrebu. Na njoj će sudjelovati sljedeći članovi udruge: Darko Milinković, Ivan Kožić i Nenad Martinjak.Po završetku službenog dijela rada skupštine za sve članove i goste organiziran je mali domjenak uz glazbu i ugodno druženje.

PREDSJEDNIKDarko Milinković

�




v

7

Nakon putopisa Sicilija-Tunis u prošlom broju „Lampaša“ evo nas s putopisom Korzika-Sardinija2004. g. Ekipa ista ko i iz prošlog broja. Tri motora i tri bračna para: Renata i Ivan Martinjak(Renči i Gido) Yamaha XJR 1300,Milojka i Tihomir Rataić(Mici i Vida) Yamaha XJR1300 i Draženka i Krešimir Babok(Dada i Kreš) - Yamaha TDM 850. Dan polaska je određen unaprijed, nedjelja 15. 08. 04. Svi smo jako nestrpljivi. Dogovor je bio da se vozimo brodom u 22 sata iz Zadra za Anconu. Okupili smo se poslije ručka oko 14 sati kod Gide,gdje su nas već čekali prijatelji motoristi (Ceba,Nena,Alen itd.) da nam zažele sretan put. Veseli smo, puni neizvjesnosti, krećemo, kad odjedanput Ceba vikne! „Gido, prazna ti je guma“!!. Kaj sad?! Čavel v gumi!? Pumpamo gumu na benzinskoj i krećemo nadajući se da će izdržati 300 km do broda jer inače nećemo stići na ukrcaj. Uz nekoliko stajanja i dopumpavanja gume evo nas u Zadru. Kupujemo karte za „avionska“ sjedala, prolazimo carinu i eto nas na brodu. Zajedno s mornarima vežemo motore u potpalublju i „gas“ u bar na pivice. Zasad je sve o.k. Mislili smo da ćemo se izvaliti u „avionskim“ sjedalima, a kad tam ne daju se spustiti nasloni. No na sve smo spremni. Polijegali smo po podu k'o na „francuskom“ krevetu,cugnuli rakijice i za čas evo jutra.

16. 08. 2004.U Ankonu smo stigli oko 7 sati,a iskrcali se tek oko 9. Praznik je

povodom Velike Gospe. Ankona spava,a mi u velikoj frci! Guma na motoru je skoro prazna. Vulkanizeri ne rade, ali tko traži taj i nađe .Pokrpali smo gumu, usput doručkovali domaće specijalitete (špek,sir,luk) i „andjamo ragaci“. Danas nam je cilj posjetiti najmanju republiku u Europi,SAN MARINO. „Paše” nam vožnja na motorima pošto nam je noć bila naporna,ali ne ludujemo. Vozimo se prema Riminiju,a zatim u San Marino. Od samog ulaska u Republiku ne možemo se načuditi tolikom broju Ferraria, Lamborginija, Porschea i ostalih „bijesnih“ vozila. Penjemo se na brdo Titani gdje smo htjeli vidjeti tvrđavu Rocca, sam centar San Marina. Odmah po dolasku sukob s

PUTOPIS - FREE RIDERS KONJŠČINA

15.08.-25.08.2004.

policajcem na glavnom parkingu. Upozorava nas da u San Marinu nema niti metra vožnje na motoru bez kacige na glavi ili ???. Tjera nas dalje na 6. nivo prema kojem se penjemo strmim serpentinama,s kacigama na glavama . Predivan pogled na Republiku. Užurbano razgledavamo i slikamo. Naišli smo na najoriginalniji kafić koji smo ikad vidjeli. Cijeli kafić iskopan je u stijeni -caffe „Spilja“. Izvanredno, no tu nema ispijanja kave cijeli dan. Popi piće i kreći. Benzin je jeftiniji nego u Italiji. Sve je o.k. ali ipak malo prestrogo za naše balkanske navike. Umorni smo od razgledavanja,ali nema odmora za današnji dan,sjedamo na motore i „gas“. Čeka nas još najmanje 250 km do Livorna na drugoj strani Italije. Vozimo se ponovo prema Riminiju,zatim prolazimo Cesenu,Forli te dolazimo u malo planinsko selo Portico,a kad tamo... U tom malom selu velika crkva sv. Roka, kraj crkve veliko „prošćenje“ u čast Velike Gospe. Vino u „potocima“,meso,kolači, ljudi nas zaustavljaju i nude svim tim delicijama. Pitaju nas o Hrvatskoj i našem moru,a mi odgovaramo punih

usta nastojeći im se zahvaliti na gostoprimstvu te im objašnjavamo da ipak moramo krenuti jer cilj nam je Livorno. Punih trbušina penjemo se na makine te vozimo prma Firenzzi. U Firenzzu stižemo u sumrak te nemamo vremena za razgledavanje. Firenzza je ogroman grad pa malo lutamo po njenim ulicama,divimo se svemu što vidimo, ali moramo dalje. Vozimo po noći i to sve brže i brže,sve umorniji i nestrpljiviji da stignemo. U Livorno smo stigli u 22,30 i tu počinju problemi. Dolazimo u luku i raspitujemo se za brod za Bastiu na Korzici. Brod za Francusku ide sutra u 8,00 sati. Livorno je ogroman lučki grad s puno hotela,ali svi pristupačni po cijeni su puni . Kaj sad? Pada ideja da nađemo neki kamp i zbilja za čas evo nas u kampu „Miramare“s tri zvjezdice. Prvi put smo u Livornu i čeka nas spavanje u vrećama na „šudru“ pod vedrim nebom i to za 13 eura po grlu. Sreća, bilo je vedro. Večeramo „pajcek“ specijalitete, ali kaj bumo pili jer su već sve trgovine u kampu zatvorene. Riješenje je u Krešinom kovčegu. Litrica „jegera” ha, ha, ha… Tuširanje i spavanje.

17. 08. 2004.Budimo se poslije sedam, brzo se pakiramo i žurimo u luku, bojeći se

da ne zakasnimo na brod. Dolazimo u zadnji tren,kupujemo karte i upadamo na brod posljednji. Super, stigli smo. Naš brod za Korziku je ogroman ali kad smo se našli kraj cruisera „Star Princess“ vidjeli smo da smo mali k'o „praljuska“, kak' veli Vida . Vrijeme do Bastie smo proveli u brodskom baru zadovoljno ispijajući pivice. U Bastiu smo stigli oko 12,30. Jupi, na Korzici smo!!! Za danas smo odredili da stignemo u Sisco odakle potječe Gidina baka. Stali smo na prvoj benziskoj pumpi i uvjerili se da smo u Francuskoj. Nitko ne govori ništ' osim francuskog,a cijene benzina i svega ostalog su stvarno visoko francuske. Na pumpi kupujemo auto kartu Korzike i gas prema Siscu. Nakon tridesetak km tabla Marina de Sisco. Tu smo. Sjedamo u prvi restoran na obali mora i naručujemo jelo, ali opet taj francuski! Pola sata se nadmudrujemo s konobaricom,a tek onda uz pomoć jednog gosta koji na sreću govori engleski uspijevamo se dogovoriti. Bilo je izvrsno,ali to nije sve. Nakon ručka našli smo mali, jeftini hotel na vrhu brijega u selu Crossciano(Krošijano). Nakon što smo se smjestili u sobe, išli smo se kupati na Mediteransko Tirensko more. S gazdom hotela dogovaramo susret s njegovim prijateljem koji poznaje Gidinu sestričnu. Bingo! S prozora naše sobe vidimo njenu kuću na suprotnom brijegu. Juppi!!! Nakon toga sve je išlo lako i ubrzo smo stupili u kontakt s rodbinom.

18. 08. 2004.Nakon duge pijane noći budimo se mamurni,ali jako znatiželjni i

brzo krećemo u razgledavanje kraja. Palimo motore i vozimo se prema Siscu. Pejzaži su fantastični. Bez obzira što smo na otoku, sve je zeleno i pitomo. Posebno su nas se dojmile grobnice koje su razbacane cijelim krajem, a ne samo na groblju. Na puno mjesta su grobnice u dvorištima kuća gdje su ti isti ljudi živjeli. Nakon obilaska mjesne predivne crkve krećemo za Bastiu, glavni grad cijele regije. Bastia je lučki grad, veoma star, ali u novije vrijeme moderno dograđivan. Bastia je kao i svaka metropola glavno ekonomsko, kulturno, sportsko, zdravstveno i duhovno središte. Ceste kojima se vozimo nas oduševljavaju jer su široke,potpuno ispravne bez i jedne grabice,super obilježene. Semafori su samo u centrima gradova,a svugdje gdje je to moguće izgradili su rotore. Sjeli smo na kavice i pivice u nekom caffe-u u te malo porazgovarali s nekim Korzikancima o krvnoj osveti koja je stoljećima prisutna na otoku. Iznenadili smo se kad nam je sugovornik rekao da je krvna osveta i danas prisutna,no u mnogo manjoj mjeri. Korzikanci su se svetili jedni drugima najviše zbog preljuba,a manje zbog zemlje i mejaša(tu smo mi Zagorci jači). Nakon još malo vožnje po Basti-i krećemo prema jugu Korzike. Put nas vodi preko visokih planina u oblasti Korte. Ceste po kojima se vozimo su odlične, pune serpentina,

Zadar- prije ukrcaja na brod

KORZIKA-SARDINIJA

U Basti-i


v

8

idealne za vožnju motorima. Cijelim putem vožnje kroz planine,a nerijetko i na visinama iznad 2000 m,moramo posebno paziti na svinje, ovce, koze, i poneku kravu koje slobodno lutaju šumama i travnjacima. Odjedanput predivan prizor. Došli smo na mjesto s kojeg se pruža pogled na veliku dolinu u kojoj je smješteno ogromno plavo jezero. Spuštajući se serpentinama došli smo u mali gradić Casamaccioli na obali već spomenutog jezera.. Vrijeme je popodnevnog odmora,a Korzikanci znaju odmarati (k'o i naši „Dalmoši“) pa u gradiću niti psa na ulici. Stravično! Nakon vožnje kroz sablasni gradić opet se penjemo u planine. Put nas je doveo u mjesto Col de Vergio na 1473 m n/m gdje Korzikanci zimi skijaju. Žedni smo i treba nam malo odmora te zaustavljamo naše „pile” Uživamo u prirodi i u igri sa svinjama koje ovdje slobodno lutaju te zabavljaju turiste. Slikamo se kraj velebnog spomenika te nas tav l jamo da l j e p rema moru . U popodnevnim satima dolazimo u turistički gradić Sagnone na obali Sredozemnog mora, nalazimo bungalove u nekom kampu u kojima ćemo noćiti te odlazimo na kupanje. Pješčana plaža je prekrasna,a more čisto. Oduševljeni smo, iako umorni od dugoga puta.

19. 08. 2004.Ustajemo rano i žurimo na doručak i

kavice jer danas imamo mnogo kilometara pred sobom, a najvažnije nam je da obiđemo Ajaccio, Napoleonov grad. Podmazujemo lance na motorima,punimo rezervoare i gas. U Ajaccio stižemo oko podne i bez imalo lutanja stižemo pred sam NAPOLEONOV muzej. Muzej smo obišli bez vodiča da ne gubimo puno vremena te da možemo prošetati gradom. Najviše nas se dojmila tržnica u samom centru. Na tržnici nema čega nema, od mesa, prerađevina, začina, sireva(100 vrsta),kruha i do 1 metar dužine, bombona,čokolada i svih drugih delicija. Sve se može kupiti na dekagrame ili kilograme,sve se može probati, a to je naš Vida itekeko iskoristio(ha,ha,ha). Ajaccio je gl. grad Korzike s oko 55000 stanovnika, gl. političko, gospodarsko i kulturno središte cijele Korzike. S Europom i svijetom povezan je velikom morskom lukom u središtu grada, te zračnom lukom Campo dell Oro na periferiji grada. Sjećamo se našeg pilota Kunovića koji je poginuo u avionskoj nesreći u planini iznad Ajaccia. Nakon razgledavanja Ajaccia sjedamo na motore i krećemo prema Bonifacciu koji se nalazi na najjužnijoj točki Korzike. Sad se vozimo po nizinskim cestama koje su dobre ali ne tako interesantne kao one u planinama. Vrućina je nesnosna i puše neugodan vrući vjetar pa su nam ispucale usnice te smo non stop žedni, ali evo spasa! Naišli smo na česmu s pitkom vodom hladnom kao led. Tu se malo krijepimo i umivamo te

nastavljamo dalje. Želimo doći u Bonifaccio prije noći kako bismo pronašli sobe za spavanje, u tome i uspijevamo. Stigli smo oko 16 sati i odmah se dali u potragu za sobama,ali k'o za inat nema niti jedne slobodne. Tražeći sobe razgledavamo neobičan grad. Grad je na litici 50 metara iznad mora što svakom turistu oduzima dah. Inače Bonifaccio je zadnji grad na Korzici i samo sat vremena brodom dijeli nas od Sardinije. Usput nailazimo na luku i

i uspijevamo dobiti sobe u pola cijene. Nakon tuširanja večeramo na terasi hotela. Bilo je fantastično i relativno jeftino. Našli smo i „vino roso“koje podsjeća na naš brajdaš. Potrajalo je do jutra,a kako smo došli u sobe toga se mi muški ne sjećamo, a žene možda samo malo (hahahaha).

20. 08. 2004.Okupljamo se na doručku oko 10 sati i

skoro se ne poznajemo kak' smo natečeni i mamurni. Danas se vozimo prema jugu Sardinije pa kad dođemo dođemo. Sardinija se jako razlikuje od Korzike. Ceste su široke ali ne tako dobre kao na zelenom otoku. Pejzaži su suhi,jako spaljeni, uz cestu nepregledne kolone kaktusa i raznih bodljikavih biljki. Ne bi bilo ugodno izletjeti s ceste. Vrućina je strašna i vozimo se samo u kratkim majicama i lajbekima. Prolazimo kroz tri povezana gradića Sorso,Sennori i Sassari. Malo lutamo kroz Sassari,ali imamo sreću da smo nabasali na jednog sredovječnog Talijana koji je bio izuzetno ljubazan te nas izveo iz grada i još k tome iz auta izvadio demižonku njegovog domaćeg vina. Litru smo popili odmah, a litru

nam je dao za put. Prozvali smo ga Isus Krist Superstar što ga je jako nasmijalo te nam je

Col de Vergio

Bungalovi Sagnone

raspitujemo se za brod prema Sardiniji,a kad tamo brod kreće za 10 min. Odluka je pala Kupujemo karte za brod i već se ukrcavamo. Na Sardiniju stižemo nakon sat vremena,u mali lučki gradić Santa Teresa di Gallura. Nemamo vremena za razgledavanje već se odmah bacamo u potragu za sobama. Nakon dobre vure nalazimo jedan simpatični hotelčić na izlasku iz grada. Tu se cjenkamo za cijene soba

22. 08. 2004.Nakon 15 sati plovidbe i ljuljanja iskrcali

smo se u Civitavecchi-i, velikoj luci nedaleko Rima. Danas nam je cilj obići Rim,a normalno i Vatican. Nakon, burne skoro neprospavane noći na brodu, danas nismo nešto posebno orni,ali vječni grad će nam popraviti raspoloženje. Vozeći se prema Rimu stajemo na nekoj pumpi da pripremimo piknik doručak

Stali smo na mjestu odakle smo mogli vidjeti avione kako slijeću na aerodrom. To nas je fasciniralo jer se svaku minutu spustio jedan avion. U Rim smo stigli već puno bolje raspoloženi te se odmah bacamo na razgledavanje. Prva stanica Emporium.Ostaci rimskog carstva nas fasciniraju.

Nakon Emporia obilazimo Panteon te Coloseum. Obilazak bi mogao trajati dugo,ali mi nemamo vremena te se žurimo u Vatican. Jedva nalazimo tri jadna mjesta za parkiranje naših motora i to u neposrednoj blizini Trga Svetog Petra.Odmah se bacamo u razgle-davanje i razilazimo se k'o „rakova djeca“. Renči i Mici penju se na kupolu odakle se vidi cijeli Vatican, Kreš i Dada u Sikstinsku kapelu ,a Vida i Gido direktno u caffe na pivice. Pa

Bonifaccio

Ljubazni Talijan nas časti vinom


v

9

netko mora čuvati motore,zar ne? No začas se mijenjamo tako da smo svi vidjeli i obišli sve.

Imali smo malu nezgodu pri samom ulasku u crkvu jer je Mici imala majicu bez rukava što se smatra nedoličnim oblačenjem. Taj smo problem riješili tako što je ona obukla Vidinu majicu „Žuja je zakon“,a što je vrlo primjereno (ha,ha,ha). Već je kasno popodne te se moramo snaći za spavanje. Sjedamo na motore i odlučujemo izaći iz Rima kako bismo našli neki jeftiniji hotel ili motel. Nedaleko Orvieta nalazimo povoljan hotel. Zadovoljni smo cijenom i sobama pa i restaurantom. Napokon jedemo prave talijanske pizze koje smo obilno zalili nekim finim talijanskim

rizlingom.

23. 08. 2004.Za danas smo se odlučili za puno vožnje

jer bismo htjeli doći u Veneziju ili blizu nje. No to ne će biti nimalo lako pošto smo prethodnu noć dobro zalumpali. Odredili smo da ćemo voziti što manje autocestama te da izbijemo na Jadransko more. Put nas je vodio kroz Tarni, Perugiu, Cesenu, Ravenu i mnoga druga poznata i nepoznata mjesta. Taj smo cijeli dan proveli na motorima,a silazili smo samo

tankirati i nešto prigristi. Predvečer smo stigli u malo mjesto Taglia di Po (na rijeci Po) uz cestu za Veneziju, gdje smo našli neki motel i odlučili tu prespavati. Normalno, uz malo čaščenja brzo dođe jutro.

24. 08. 2004.Ostvarili smo i posljednji cilj-stigli u

Veneziju. Na samom ulasku u Veneziju evo problema. Nema se gdje parkirati, ali nakon sat vremena ipak nalazimo slobodno parking mjesto. Uredno parkiramo sva tri motora na jedno obilježeno parking mjesto kad evo „parking majstora“koji hoće 9 Eura po motoru. Skoro smo ga „stamburali“,ali smo onda ipak shvatili da smo još daleko od doma te mu

teškog srca platili. S motora smo uzeli samo laganu odjeću i „fotiće“ jer „parking majstor“ čuva motore te krenuli u obilazak Venezije. Odmah smo se ukrcali u „vapor“(motorni brodić)i dali se u obilazak kanala s ciljem da dođemo na Trg Svetog Marka. Glavni kanal zove se Grande kanal i dubok je oko 2 m. Iz njega se može u stotine manjih kanala,zapravo ulica. Vožnja tim brodićem nam bila je ugodna i zanimljiva. Posebno su nas se dojmile gondole s gondolijerima koji i danas nerijetko pjevaju poznate arije zaljubljenim parovima koje

prevoze. Nakon dvosatne turističke vožnje vaporom stigli smo na Trg Svetog Marka. Crkva sv. Marka koja se nalazi na istoimenom trgu je možda najljepša crkva koju smo ikada vidjeli. Ne isplati ju se opisivati jer je to riječima nemoguće,zato evo slike u prilogu. Nedaleko crkve posluje neki fini restaurant iz kojeg dopiru zvuci Bečkih valcera tako da nismo mogli odoljeti,a da ga ne posjetimo i malo zaplešemo. Ostat će nam dugo u sjećanju jer tak' skupe kave još nismo pili(ha,ha,ha). Venezija je prekrasna,osim što mirisi kanala nisu dobri(smrdi), ali moramo se pakirati jer danas nam je cilj stići u Hrvatsku. Vrijeme je oblačno i bojimo se kiše koja bi nas mogla znatno usporiti. Vozimo se autocestom prema Trstu i imamo sreću jer što smo bliže Trstu vrijeme je ljepše. Odlučili smo se voziti doma kroz Gorski kotar tako da u Sloveniju ulazimo na Kopar. Gladni smo te se sve brže vozimo kako bismo pregazili Sloveniju i stigli u Rijeku gdje smo odlučili jesti. U Rijeci pada ideja da ostanemo prenoćiti negdje u Gorskom kotaru jer već smo dosta umorni, a imamo i kuna za još jednu veselicu. Tu Kreš dolazi na scenu, naime on ima prijatelje u Zalesini gdje je dom šumarskog fakulteta,te nam dogovara besplatno noćenje. Juhuhu!!! U obližnjem restaurantu smo organizirali tulum za sretan povratak jer konačno smo doma!

25. 08. 2004.Uz ozbiljne bolove u našim glavama

nakon cjelonočnog tulumarenja teško se spremamo na put,ali to je neizbježno. Vozimo se doma puni dojmova, veseli. Bilo nam je to veliko iskustvo koje smo kao grupa uspješno savladali.

Vidimo se na nekom drugom putovanju!!!

Ivan Martinjak

�

Rim - Coloseum

Venezzia ispred crkve Sv. Marka Na povratku


v

10

Predsjednik Općinskog odbora HDZ Konjšćina otvario je konferenciju za medije.

Uvodno bih se želio zahvaliti našim koalicijskim partnerima HSS-u, ZDS-u i ZS-u na ukazanom povjerenju i podršci koju nam, pružaju i čvrsto vjerujem da ćemo zajedničkim snagama uspjeti izboriti pobjedu na predstojećim izborima.

Kao što ste prethodno upoznati koalicijskim sporazumom koji smo potpisali, HDZ Konjščine daje zajedničkog kandidata za načelnika općine dok liste kandidata za vijeće općine idu samostalno. Stoga je OO HDZ-a Konjščina na svojoj XI. sjednici održanoj 03. travnja jednoglasno donio odluku da Mirko Krznar, predsjednik OO, bude zajednički kandidat za načelnika općine Konjščina te da bude nositelj liste kandidata za vijeće općine Konjščina.

Lista kandidata za općinsko vijeće rađena je po dogovorenim kriterijima a to su:

-broj birača u mjestu, izbornoj jedinici -broj birača koji je glasovao u toj

izbornoj jedinici za HDZ -postotak glasova za HDZ u izbornoj

jediniciTakvim načinom smo došli do liste

naselja odnosno sela iz kojih su kandidati.1. Konjščini 2. Jertovec3. Bočadir4. Gornja Konjščina5. Turnišče6. Klimen7. Bočaki8. Donja Konjščina9. Sušobreg10. Jertovec11. Konjščina12. Galovec13. Predstavnik mladeži

Izbor kandidata iz pojedinih sredina nije bio lagan. Rukovodili smo se kriterijima aktivnosti ljudi te stručnom spremom i godinama članstva u stranci.

Naravno da je prije četiri godine bilo puno lakše odabrati kandidate za listu općinskog vi jeća kad smo imali osamdesetak članova, danas je to bilo puno teže jer imamo preko dvije stotine članova od kojih je velika većina veoma aktivna i odaziva se na razne akcije i druženja.

Stoga sam kao predsjednik OO preuzeo odgovornost predlaganja kandidata poimenično po gore navedenom redu naselja i to:

1. Mirko Krznar nositelj liste2. Ivica Crneković Pjer3. Krešo Frčko4. Stjepan Kereša5. Zdravko Malek Solgat6. Anđelko Vlahek7. Alojz Majdak8. Vjekoslav Mokos Pazman

KONFERENCIJA ZA MEDIJE OO HDZ KONJŠČINA 21.TRAVNJA 2009.KONFERENCIJA ZA MEDIJE OO HDZ KONJŠČINA 21.TRAVNJA 2009.

9. Darko Cerovec10. Željko Lugarić11. Dubravka Džaja Hajduk12. Ivica Čićek13. Arijana Mačković

Ovako predložena lista kandidata jednoglasno je usvojena od strane članova OO HDZ-a Konjščina.

Osvrnuo bih se malo i na list Lampaš koji je pokrenuo HDZ Konjščine u svrhu što boljeg informiranja našeg građanstva o pojedinim događajima i događanjima u općini Konjščina. Naravno da smo očekivali burnu reakciju uvijek istih ljudi koji su protiv svega i svakoga tko pokušava napraviti nešto i razbiti žabokrečinu. Kritika je uvijek dobro došla i samo budala misli da je najpametnija, no nas kritiziraju uvijek iste osobe a razlog je njihova nesposobnost da poduzmu ili stvore bilo što. Svoju nesposobnost, lijenost, duhovnu nepokretljivost, osobni animozitet spram HDZ-a ali i spram nekih ljudi iz naših redova koji pokazuju da je moguće napraviti nešto i s minimalnim sredstvima, prikrivaju kritikama o nekompetentnosti, nestručnosti i lažnim navodima u člancima našeg lista.

Kao što je vama svima kao novinarima poznato koliko je teško pronaći sredstva za tiskanje ovakvog lista još je teže pronaći osobe voljne i vične pisanju za list. Ja sam kao urednik lista Lampaš uspio nagovoriti drage i nadasve stručne ljude da nam pomognu u stvaranju lista pisanjem i raznim idejama oko izgleda dok smo financiranje tiskanja i grafičkog dizajna pronašli kod dobrih ljudi iz Varaždinske županije. Pošto se list Lampaš bavi problematikom i temama isključivo vezanim za područje općine Konjščina, logično je da smo ponudili općinskoj vlasti

da list postane općinski a ne isključivo HDZ-ov. Naravno da je to u proteklom razdoblju bila nemoguća misija jer su u poglavarstvu i vijeću većinu imali „sposobni i kompetentni“, te nisu dozvolili da naš list preraste u općinsko glasilo.

Što se tiče nekompetentnosti.Iz primjeraka lista koje ste dobili

vidljivo je tko i što piše, pa tako je očigledno da g. Branislav Plenar glavni trener karate kluba Konjščina, „nije kompetentna osoba“ da piše o karateu , prof. Dragan Roksandić, profesor povi jest i , također „ni je kompetentan“ pisati o povijesti, mr.sc. Darko Domišljanović „nije kompetentna“ osoba za pisanje o vitezovima templarima, gđica. Karolina Kleković, tajnica DVD-a Konjščina, „nije dovoljno kompetentna“ da bi pisala o vatrogascima, pa na kraju krajeva "kakve veze ima dr. med. Dragutin Zajec sa medicinom". Pa tako iz svega možemo zaključiti da u našoj općini nema kompetentnijih, stručnijih i nadasve poštenijih ljudi od naših dragih kritičara gospodina Ivana Kruheka i drage nam gospođe Marije Ocvirek i njihovih istomišljenika.

Nećemo o njihovim „zaslugama i nemjerljivom doprinosu“ koji su pružili za boljitak općine Konjšćine i njezinih građana. Mislim da djela govore više od riječi i da će građani na predstojećim izborima svojim glasovanjem pokazati koliko vrijede njihove puste priče i naklapanja o zaslugama i trudu njih samih a i njihovih istomišljenika.

Sve informacije o kandidatima, listu Lampaš te o aktivnostima OO HDZ Konjščina možete dobiti na Internet adresi: www.hdz-konjscina.com

Mirko Krznar

�

dr.sc. Dubravka Džaja-Hajduk, predsjednica nadzornog odbora HDZ-a Konjščina, Mirko Krznar, predsjednik OO HDZ-a Konjščina, Ivica Crneković, podpredsjednik OO HDZ-a Konjščina


v

11

Dragi predstavnici medija, dragi prijatelji, kolegice i kolege. Zadovoljstvo mi je i čast da u ime koalicijskih partnera HDZ-a, HSS-a, ZDS-a te ZS-a mogu priopćiti da je naša koalicija sklopljena još početkom veljače, točnije 8. veljače te vam podijeliti kopije okvirnog koalicijskog sporazuma.U javnost nismo izlazili s informacijama o potpisivanju koalicijskog ugovora jer nismo htjeli otežavati funkcioniranje vlasti našim partnerima iz HSS-a do početka predizborne kampanje.

Za današnje javno predstavljanje koalicije i koalicijskog ugovora stekli su se i dodatni uvjeti, a to je potpisivanje koalicije na nivou Krapinsko-zagorske županije i početak kampanje.

Smatramo da je ovakva koalicija, sastavljena od dvije stožerne stranke desnog centra HDZ-a i HSS-a , čiji dužnosnici obnašaju najviše funkcije u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti Republike Hrvatske, a uskoro i županije K rap insko -zagorske , po tpomognuta regionalnim strankama ZDS-om i ZS-om, jedina politička opcija u Konjščini koja je sposobna ostvariti nužno potreban brži napredak u gospodarstvu a samim tim i u svim

KONFERENCIJA ZA MEDIJE 21.TRAVNJA 2009.KONFERENCIJA ZA MEDIJE 21.TRAVNJA 2009.

19. GODINA HDZ-a U KONJŠČINI19. GODINA HDZ-a U KONJŠČINIOd osnivanja Hrvatske demokratske

zajednice u Konjščini prošlo je 19 godina. Upravo u 4. mjesecu 1990. g. održana je osnivačka skupština u Hrvatskom vatro-gasnom domu uz prisustvo preko sto članova, simpatizera i znatiželjnika. Iz središnjice HDZ-a u osnivačkoj skupštini sudjelovao je Ante Kutle ( sada predsjednik udruge „Lijepa naša“ krovne udruge EKO škola među kojima je i OŠ Konjščina (zelene zastave) te lijepo uređenih plaža koje su nositeljice plavih zastava.

Pri je osnivačke skupštine bio je organiziran još jedan skup u kojem je iz središnjice sudjelovao i govorio Đuro Perica, jedan od osnivača HDZ-a i dugogodišnji politički zatvorenik kojeg je Savez komunista zatvorio zbog domoljublja. Na osnivačkoj skupštini sudjelovao je i profesor Lovro Jovan iz Zagreba koji nam je mnogo pomogao u osnivanju HDZ-a u Konjščini.

U Konjščini su u osnivanju HDZ-a paralelno pomagali, iz Zagreba, Lovro Jovan (sada Lovro Ivan profesor; 1990. promijenio je prezime) te domoljubi iz Zlatara, pokojni Radek Škrlec i Josip Pavleković koji su jedini pravi i prvi osnivači HDZ-a u Hrvatskom zagorju. Spomenuvši ove osobe vrijedne poštovanja moramo se vratiti u 10. mjesec 1989. kad su zapravo i počele aktivnosti na osnivanju HDZ-a. U ovom sjećanju na dane osnivanja ne ću spominjati imena i prezimena domoljuba Hrvatske nam domovine, iz Konjščine, da nekog ne bih zaboravio ili netko možda ne želi da bude spomenut. Kako je zapravo sve počelo? Počelo je već davno prije 1989.g.! To svi znamo: Antu Starčevića i 1918. godinu, vrijeme stare Jugoslavije, II svjetski rat, križni put, komunizam, te posebno 1971. g., 1989. godina je početak sloma i poraza komunizma u svijetu, a kod nas godinama je već bila teška ekonomska situacija u trgovinama nije bilo ničega, već tamo od 1981.g.zbog nestašice benzina automobilima se vozilo par nepar. Plaće su bile od 50 100 maraka. Kad bismo skupili 100 200 maraka, otišli bismo u Austriju nabaviti nužne nam potrepštine za obitelj. Kad bismo se vraćali, satima smo čekali na Šentilju na ulazak u Jugoslaviju.Izmislili smo čekajući i pjesmu „ Od Vardara pa do Triglava nema kave nema šećera, pred dućanom stoji rulja čeka si na kilu kruha, čeka si na litru ulja“. No bilo je lijepo i Austriju, prisilno, upoznati jer kad smo naišli u Šentilju na veliku kilometarsku ( do 5 km) kolonu okrenuli bismo auto pa preko vinske ceste išli prečicom na Sv. Juraj gdje su i carinici bili blagi. Svi smo hrvatski rodoljubi znali,- nešto se mora dogoditi tako ne će dugo..... I dogodilo se - Poljska, Gorbačov, Ivan Pavao II., pad berlinskog zida...

Shvatili smo! Okovi popuštaju! Svemu komunističkom dolazi kraj ! To je trenutak davnog sna- stvaranje Hrvatske države a ne samo slom komunističkog sistema. Treba ostvariti jedno i drugo. To nismo željeli samo mi u Hrvatskoj nego i cijela iseljena Hrvatska. Pogotovo mi ovdje koji smo na razne načine bili kažnjavani i šikanirani za domoljublje! Čak i za pjevanje domoljubnih pjesama. I počelo je ... kasnije smo saznali da je sve započeo dr. Franjo Tuđman osnivanjem HDZ-a. U 10. mjesecu 1989.g. Joža Pavleković počeo je okupljati domoljube koji bi pristupili HDZ-u. Pokojni Radek Škrlec bio je zadužen za cijelu bivšu Zlatar-bistričku općinu. Nije nas trebalo dugo nagovarati. Program je bio jasan. Hrvatska samostalna država. Počela su okupljanja i sastanci. Bilo je i straha da li će biti hapšenja i progona. U 10., 11. i 12. mjesecu pa početkom 1990. radili smo sve poskrivečki. Gospodin Joža

Pavleković imao je u svojem dvorištu, uz obiteljsku kuću, malu brvnaru. Ona je bila uvijek otvorena za sastanke i dobro opskrbljena za okrjepu bez obzira da li je bio kod kuće ili na radu u Njemačkoj. G. Pavleković donosio nam je štampu i propagandni materijal iseljene Hrvatske. Drugo mjesto sastajanja bio je župni dvor župe Hrašćina kod vlč. Željka Kasala. Uvijek smo bili dobrodošli i lijepo se sjetiti trenutaka provedenih radno i opušteno kod njega. Bio je velik domoljub.Vjera i domovina bili su mu na prvom mjestu. Odmah iza toga prijateljstvo. Okupljali smo se i u trgovini obitelji Hanžek „ Trudbenik“ u Crkvenom gdje smo dogovarali sve aktivnosti vezane za Konjščinu. Prema potrebi okupili bismo se i u nečijem stanu ili obiteljskoj kući a najdraže je bilo u domaćoj kleti negdje v trsju na bregu.

Članstvo se svakim danom povećavalo. U II. mjesecu počela su i javna okupljanja. Nije više bilo straha. Hrvatska je krenula prema samostalnosti i demokraciji. Savez komunista Hrvatske nije više imao snage silom spriječiti demokraciju. Jugoslaviju još uvijek nisu dali. No, nas ništa nije moglo zaustaviti mi smo zna

se bili samo za samostalnu Hrvatsku. Savez komunista proglasio nas je strankom opasnih namjera jer želimo razbiti Jugoslaviju. Danas nisu Savez komunista već SDP ali promijenili se nisu jedino što znaju je napadati HDZ jer smo im razbili njihovu domovinu - Jugoslaviju. Možda i nisu svi takvi, ali su se na njihovim skupovima pjevale komunističke pjesme pjesme režima koji je pobio na desetke tisuća hrvatskih domoljuba. Da mogu, najradije bi opet zatvarali ljude koji vole ili pjevaju domoljubne pjesme Marka Perkovića Thompsona kojemu je moto : vjera, domovina i obitelj.

No, HDZ ne želi gledati unazad, već samo naprijed, te na lokalnoj razini surađivati sa svima koji žele dobro svojoj sredini. I tu, na toj suradnji naći put ; što kraći put do sredstava, da Konjščina bude mjesto i sredina ugodna i prosperitetna za sve svoje građane! Spremni smo svima i nakon 19 godina postojanja pružiti ruku za dobrobit svih nas u Konjščini.

I zato znaj, svi i sve za konjščinski kraj!!!

Ivan Jurina

�

ostalim sferama društvenog života.Pomoću naših ljudi u državnoj vlasti ali i vlastitom pameću i entuzijazmom naših članova jedini smo sposobni učiniti potreban iskorak i privući kapital nužan za razvoj općine Konjščine.

Dogovorom koalicijskih partnera, zajednički kandidat za načelnika općine Konjščina bit će iz redova HDZ-a, zajednički kandidat za zamjenika načelnika bit će iz redova HSS-a dok će zajednički kandidat koalicijskih partnera za predsjednika općinskog vijeća biti iz redova ZDS-a ili ZS-a zavisno o broju mandata.HDZ i HSS ići će sa zasebnim listama za općinsko vijeće dok će ZDS i ZS nastupiti sa zajedničkom listom.

Koalicijski sporazum koji je pred vama navodi i smjernice djelovanja ove koalicije na vlasti u sljedećem četverogodišnjem razdoblju.

Sam program rada, koji razrađuje detalje djelovanja u narednom razdoblju, je u finalizaciji te se usklađuje među koalicijskim partnerima.

Sve dodatne informacije možete dobiti na internet adresi HDZ-a Konjščina: www.hdz-konjscina.com

Mirko Krznar

�

Stjepan Curiš HSS, Mirko Krznar HDZ, Željko Kranželić ZDS


v

12

kao što Vam je poznato, živimo u globaliziranom svijetu i trenutku globalne krize. Sve to nije i ne smije biti razlog naše apatije i očaja jer mi živimo sada i ovdje u našoj Konjščini.

Mirko Krznar, kandidat za načelnika općine Konjščina ispred koalicije

HDZ, HSS, ZDS i ZS

KONJŠČINA CENTAR-dogradnja i adaptacija dječjeg vrtića-rekonstrukcija kanalizacijske mreže, dovršetak kanalizacijske mreže uz D24 s izgradnjom nogostupa, proširenje mostova prema Jertovcu u suradnji s Hrvatskim cestama

-sanacija i dogradnja kinodvorane te izrada KIC-a u njoj

-rekonstrukcija sportske dvorane te izgradnja i obnova sportskih terena oko škole

-intenzivirati rekonstrukciju starog grada te izgradnju kulturno sportskih sadržaja na okolnom prostoru

-stavljanje bajera i ribićke kuće u kvalitetniju sportsku i turističku funkciju

-uređenje ulica, pješačkih staza i zelenih površina u naselju Konjščina

-rekonstrukcija rasvjete-nastavak ulice Ivice Gluhaka i Vukovarske(braniteljska zgrada)

JERTOVEC-dovršetak vodovodne mreže -asfaltiranje nerazvrstanih putova i regulacija slivnih voda i potoka

-izgradnja kanalizacijske mreže i spajanje na kolektor

-rekonstrukcije niskonaponske mreže i rasvjete

KLIMEN-asfaltiranje nerazvrstanih putova (Svrtani-200m; Kucljaki-450m; Starinci-Lugari-750m) i regulacija slivnih voda i potoka

DRAGI SUMJEŠTANI I SUMJEŠTANKE,DRAGI SUMJEŠTANI I SUMJEŠTANKE,Konjščina se trenutno nalazi u stanju letargije i svi smo pomalo zabrinuti za vlastitu budućnost i budućnost naše djece, no to ne mora i dalje biti tako.

Iz navedenih razloga trebamo na predstojećim izborima, koji su po prvi put neposredno za načelnika ili načelnicu općine, voditi računa o osobnoj kvaliteti kandidata, a ne samo o stranačkoj pripadnosti. Očekivanja su velika, potrebna su velika ulaganja u infrastrukturu i pokretanje industrijske proizvodnje čime ćemo pokrenuti i zapošljavanje te povećati prihode općine. Dobrim planiranjem, racio-nalnom potrošnjom, dobrom komuni-kacijom s pojedinim strukturama vlasti, prije svega sa županijskom i državnom, te znanjem koje posjedujemo, sva očekivanja i potrebe su ostvarive.

Ov im Vam putem skrećem pozornost na slatkorječivost pojedinih kandidata koji se u dosadašnjem životu općine ničim nisu dokazali niti su

pokazali potrebnu organizacijsku i komunikacijsku sposobnost vođenja općine. Svi mi možemo obećati sve i svašta, no samo su neki kandidati i neke stranke sposobni prihvatiti teret vlasti i ostvariti potreban zamah u razvoju naše općine.

HDZ, zajedno sa koalicijskim partnerima HSS-om, ZDS-om i ZS-om, te ja kao kandidat koalicije za načelnika općine Konjščina, spremni smo odgovoriti na izazove koji nas čekaju.

Vašim glasom potpore na pred-stojećim izborima, našim znanjem te dobrim odnosima s vrhom državne vlasti možemo ostvariti zacrtane ciljeve.

Ovim Vas putem pozivam da date glas za koaliciju HDZ, HSS, ZDS te ZS i mene kao kandidata za načelnika općine Konjščina.

S poštovanjem,Vaš Mirko Krznar

PROGRAM IZGRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE U OPĆINI KONJŠČINA-priključak plina na društveni dom

BOČADIR-asfaltiranje nerazvrstanih putova (Bačaneki-100m; Gredlji-120m; Frčki-150; Hanžeki-50m; Mačkov put-100m)

-izgradnja kanalizacijske mreže s nogostupom od D24

-produžetak javne rasvjete prema D24-dovršetak nogometnog igrališta-izgradnja puta Bočadir-batinska cesta

TURNIŠĆE-asfaltiranje nerazvrstanih putova i regulacija slivnih voda i potoka

-izgradnja kanalizacije-dovršetak rasvjete-priključak plina na društveni domSUŠOBREG-uređenje društvenog doma-asfaltiranje nerazvrstanih putova te regulacija potoka

GORNJA KONJŠČINA-izgradnja vodovodne mreže-dovršetak vatrogasnog doma i priključak na vodovodnu mrežu

-popravak i asfaltiranje nerazvrstanih putova(Donji Kereši-750m; Kralji-600m;Gornji Kereši-100m) s regulacijom potoka

DONJA KONJŠČINA-rekonstrukcija električne mreže i rasvjete-regulacija potoka Bočadir-Donja Konjščina -izgradnja nogostupa od crkve do groblja

BOČAKI-izgradnja kanalizacijske mreže s nogostupima

-regulacija potoka i slivnih voda-asfaltiranje nerazvrstanih putova i presvlačenje asfaltom puta za Donje Bočake

GALOVEC-uređenje vatrogasnog doma-uređenje i sanacija lokalnih putova i potoka

PEŠĆENO-završetak vodovodne mreže-dovršen je d ruš tvenog doma s priključcima na plinsku,električnu i vodovodnu mrežu

-izgradnja kanalizacijske mreže-asfaltiranje nerazvrstanih putova-dovršetak javne rasvjete Šavorići

JELOVEC-dovršetak društvenog doma-izgradnja kanalizacijske mreže i nogostupa uz D24

-asfaltiranje nerazvrstanih putova (Morti 100m; Trdaki-150m; Pavlići-150-m)

DONJA BATINA-asfaltiranje i popravak lokalnih putova-regulacija potoka i slivnih voda

KRAPINA SELO-dovršetak javne rasvjete-sanacija i asfaltiranje nerazvrstanih putova


v

13

KOALICIJSKI SPORAZUM HDZ - HSS - ZDS - ZSKOALICIJSKI SPORAZUM HDZ - HSS - ZDS - ZSPolazeći od odrednica sadržanih u statutima i političkim

programima svojih političkih stranaka: Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska seljačka stranka, Zagorska demokratska stranka i Zagorska stranka na razini Općine Konjščina sklapaju sljedeći

K o a l i c i j s k i s p o r a z u m

IPotpisnici ovog Sporazuma utvrđuju postojanje interesa i

potrebe stvaranja čvrstih temelja političkog partnerstva na razini Općine Konjščina a sve u cilju gospodarskog, kulturnog i socijalnog napretka Općine Konjščina.

IIOvim Sporazumom političke stranke načelno definiraju svoje

partnerstvo koje će posebnim dodacima konkretnije razraditi i definirati okvirne rokove provođenja.

Potpisnici ovog Sporazuma (HDZ, HSS, ZDS, ZS) kao partneri dogovarat će se o zajedničkom nastupu u pripremama za izbor članova predstavničkog tijela Općine Konjščina kao i za izbor nositelja izvršne vlasti u Općini Konjščina.

IIIU aktivnostima vezanim za izbor i konstituiranje tijela

lokalnih vlasti kako u tijeku aktualnog mandata tako i u novom mandatnom razdoblju sudionice ovog Sporazuma u potpunosti će se ponašati sukladno načelima političke demokracije te pravodobno dogovarati i usklađivati stajališta vezana za izbor i konstituiranje lokalne vlasti i u svezi s tim sva personalna pitanja u odnosu na:

-sastav nadzornih odbora i upravljačkih vijeća u društvima i ustanovama čiji je

osnivač ili suosnivač općina-izbor uprava trgovačkih društava iz područja

komunalnog gospodarstva i drugih institucija-imenovanje ravnatelja ustanova,odnosno drugih

institucija sukladno posebnim zakonimaStranke će u posebnom dodatku ovom Sporazumu urediti

pitanja predizborne i postizborne koalicije, razraditi i usuglasiti kriterije bitne za personalna pitanja iz prethodnog stavka, te se obvezati da ih provedu najkasnije u roku 30 dana od dana konstituiranja predstavničke vlasti.

IVStranke sporazumno predlažu zajedničke kandidate za

općinskog načelnika i njegovog zamjenika te kandidata za predsjednika općinskog vijeća.

Zajednički kandidat za općinskog načelnika je iz redova HDZ-a.

Zajednički kandidat za zamjenika općinskog načelnika je iz redova HSS-a.

Zajednički kandidat za predsjednika općinskog vijeća je iz redova ZDS-a ili ZS-a zavisno o broju mandata koje će osvojiti na predstojećim izborima.

VUkoliko tijekom važenja ovog Sporazuma, odnosno i prije

lokalnih izbora 2009. godine nastupe okolnosti zbog kojih će se birati nova izvršna vlast u Općini Konjščina, sudionici sporazuma dogovorno će utvrditi partnerski nastup.

VICiljevi koje sudionici Sporazuma žele ostvariti i sugrađanima

osigurati pretpostavke za kvalitetniji život ovise o ostvarenju programskih zadaća koje će stranke nastojati realizirati, a odnose se na:

-usmjeravanje maksimalne pozornosti na poduzimanje mjera poticanja gospodarskog razvitka, osobito poduzetničkih zona i odobravanje kreditnih linija i sl.

-poticaj poljoprivredne proizvodnje putem aktivne zemljišne politike, te proizvodnje ratarskih, povrtlarskih i drugih proizvoda, poticanja razvoja voćarstva, vinogradarstva i sl.

-praćenje i u okviru svoje nadležnosti pomaganje postojeće industrijske proizvodnje

-zapošljavanje i postizanje pune zaposlenosti osobito mladih i stručnih ljudi

-izgradnja infrastrukturnih objekata (prometnica, opskrba vodom, odvodnja, plinofikacija), vodeći računa da se u svim dijelovima Općine Konjščina građanima osiguraju isti ili približno isti uvjeti korištenja infrastrukture,

-komunalno gospodarstvo, osobito u odnosu na komunalno poduzeće „KOMUNALAC“ ,gdje će se posebno inzistirati na uređenju njihove djelatnosti kako u pružanju usluga tako i u odnosnu na razvojnu komponentu,

-obrazovanje i razvoj školstva osobito srednjeg gdje će se voditi politika i predlagati mjere da se razvoj srednjoškolskog obrazovanja odvija u pravcu osiguranja uvjeta i standarda propisanih za osnivanje novih smjerova te razvoj Općine Konjščina kao centra srednjoškolskog obrazovanja istočnog dijela Krapinsko-zagorske županije,

Uvođenje novih smjerova u Srednju školu Konjščina mora biti izraz potrebe gospodarstva s jedne strane i mogućnosti školovanja na visokim ustanovama u blizini naše općine kako bi se što većem broju djece pružila šansa za zaposlenje i ostanak u našoj općini

-ostala područja društvenog života u kojima građani mogu zadovoljiti svoje potrebe i interese (zdravstvo, socijalna skrb, kultura, šport i sl.)

VIISudionici Sporazuma se obvezuju dosljedno provoditi okvirni

sporazum, te da će na temelju istog u posebnim dodacima detaljnije razraditi i konkretizirati mjere iz pojedinih područja.

VIIIU provođenju Sporazuma kao i dodataka Sporazumu polazit

će se i od zajedničke politike koalicijskih partnera na razini države utvrđene Koalicijskim sporazumom.

IXU javnost će pisanim i elektroničkim medijima sudionici

Sporazuma zajednički istupati uz usuglašena mišljenja i izjave koje će odašiljati.

XSporazum potpisuju predsjednici općinskih organizacija

HDZ-a, HSS-a, ZDS-a i ZS-a.

XIOvaj Sporazum stupa na snagu kad ga potpišu predsjednici

svih političkih stranaka-koalicijskih partnera.

U Konjščini, 08. veljača 2009.


v

14

Od samog početka godine karate klub „Konjščina“ osnovao je sekciju za malu djecu, uglavnom predškolske dobi, koji dva puta tjedno (ponedjeljak i četvrtak od 18 19. 30 ) u maloj sportskoj dvorani osnovne škole, marljivo uz igru izvode početne tehnike karate sporta, uz njihove trenerice Nikolinu i Tenu, koje se trude da što lakše savladaju zahtjevne pokrete kata i borbi.

Uz redoviti i uporni trening već sada se nazire dobar napredak, posebice u m o t o r i č k i m s p o s o b n o s t i m a , d o k psihofizičke će zasigurno s vremenom doći; ne smijemo zaboraviti da su to ipak djeca predškolske dobi, koja će kasnije zasigurno postati dobri sportaši, te u svojoj sredini širiti sportski duh.

Kao svaki drugi sport, nije u cijelosti sport ako nema sportskih susreta. Naši m a l i š a n i m o g u s e p o h v a l i t i s a sudjelovanjem na dva karate turnira i to u Klenovniku i Novom Marofu, gdje su se susreli sa svojim vršnjacima iz drugih klubova, zasigurno ostvarili prva takmičarska iskustva, te uz sportsko druženje stekli nova poznanstva i prijateljstva.

Sve to ne bi bilo ostvarivo da nema njihovih roditelja koji ih uporno prate te bodre u njihovim nastupima. Za njih nema

"CRO CUP 2009""CRO CUP 2009"

MALI ZALJUBLJENICI U KARATEMALI ZALJUBLJENICI U KARATE

STRELIČARKI KLUB "GROFOVI KONJSKI"

STRELIČARKI KLUB "GROFOVI KONJSKI"

veće sreće, kad im dijete ostvaruje neke zapažene rezultate.

Već ove nedjelje 26. travnja u Zlatar Bistrici za dane proljeća održat će se karate turnir u organizaciji k.k. Zl. Bistrice pod nazivom „Zlatar Bistrica cup 2009.“ gdje će oni uz sudjelovanje klubova iz drugih sredina predstavljati svoje mjesto kao i svoj matični karate klub“Konjščina“. �

Naše trenerice


U Rijeci 4. travnja održano je državno prvenstvo za kategoriju mlađih kadeta 12 14 godina starosti, te 18. travnja u Nedelišću veliki međunarodni karate turnir pod nazivom „Cro Cup 2009“.

Na državnom prvenstvu, gdje svi karate klubovi iz čitave Hrvatske žele što bolji bodovni rejting, naši predstavnici TENA PRODANOVIĆ i JOSIP PRUGOVEČKI nisu osvojili odličja, ali su ipak s dvije pobjede došli do četvrt-finala, jer su u toj iznimno jakoj konkurenciji od 20 30 takmičara u njihovim katagorijama, zauzeli poziciju oko desetog mjesta.

Ne smijemo biti nezadovoljni tim rezultatom jer moramo sagledati činjenicu da postoje jaki klubovi koji imaju daleko bolje kako financijske tako i organizacijske sposobnosti.�

Pripremio: Nenad Štabek

v

15

vv

Travanj 2009. • broj 4besplatni primjerak

Za nakladnika:Općinski odbor HDZ-a Konjšćina

Glavni urednik:Mirko [email protected]

Pomoćnik glavnog urednika:Emil Martinjak

Lektor i korektor: Katica DžajaDizajn: Kristijan Remenar

Suradnici:mr. sc. Darko Domišljanović Ivan Jurina Stjepan Kereša Karolina Kleković Mirko Krznar Ivan Martinjak Darko Milinković Dražen Mokosek Branislav Plenar Nenad Štabek

Tisak: XM studioNaklada: 1200 kom.

RADOVI U VINOGRADUOvih mjeseci u vinogradu ima

najviše posla: od rezidbe, kopanja do ranog proljetnog prskanja. Prilikom rezidbe izbacujemo osušene čokote te pripremamo jame za sadnju novih.

CRNA PJEGAVOST VINOVE LOZEU proljeće mnogi pupovi nisu

potjerali ili su djelomično potjerali zbog zaraženosti loze crnom pjegom.Kora lucnjeva sive je boje s obiljem crnih točkica koje vire iz kore.Uzrok bolesti je gljiva Phomopsis viticala.

OPIS BOLESTIVeć pod jesen uočavamo da kora

pojedinih dijelova ovogodišnjih mladica, u fazi dozrijevanja, nije za dotičnu sortu normalne boje. Kora tih mladica više-manje je sivopjegasta i na njoj se do proljeća razvije veliki broj crnih točkica.Takve mladice ostavljene

KUTAK ZA VINOGRADAREKUTAK ZA VINOGRADAREkao lucanj ili reznik u proljeće ne potjeraju ili potjeraju samo pojedini pupovi.Time je gubitak direktan jer nedostaju predviđeni izbojci na lucnjevima i reznicima.Kod nas se bolest pojavljuje u zadnjem desetljeću dok je u svijetu poznata preko stotinu godina.Jačanje bolesti uzrokuje:

-obilno gnojenje zbog čega je loza bujnija pa preparati prilikom prskanja ne dopiru do rozge-moderni preparati za prskanje vinove loze danas , zbog ekoloških zahtjeva,u manjem postotku sadrže bakrene fungicide-loza se danas rjeđe prska protiv peronospore

SUZBIJANJE BOLESTIMjere kemijskog suzbijanja bolesti

skupe su i naporne pa se ne primjenjuju u slabije napadnutim vinogradima.

U prvom redu , pri rezidbi valja paziti da se (ako je moguće) ostave samo potpuno zdravi lucnjevi i reznici, tj.

oni koji pokazuju zdravu i normalnu boju kore.

Sve izbojke koji imaju promijenjenu boju kore (siva, pepeljasta) treba odrezati i spaliti. Osim toga staru koru na starijoj rozgi i panju treba skinuti.

Međutim, ako je bolest jače napala lozu, potrebno je suzbijanje fungicidima, stoga nakon rezidbe a prije kretanja pupova lozu treba prskati plavim sredstvima (2-3% bordoškom juhom).

To „proljetno“ prskanje treba odmah čim prolistaju 1-2 lista dopuniti prskanjem jednim od organskih fungicida protiv peronospore, a s prskanjem u razmacima od 10 dana treba nastaviti sve do njezina suzbijanja.

Kako vidimo, takvo suzbijanje bolesti je dosta skupo i provodi se samo u jako napadnutim vinogradima. Dovoljno je samo provesti prskanje bordoškom juhom pred kretanje pupova.

Dražen Mokosek�

Otkriveno je da mješavina meda i c i m e t a l i j e č i m n o g e b o l e s t i . Proizvodnjom meda bavi se većina zemalja svijeta. Ayurvedska i Yunani medicina koriste med kao glavni lijek već stoljećima. Znanstvenici danas također prihvaćaju med kao vrlo efikasan lijek za sve vrste bolesti. Med se može koristiti bez sporednih efekata za sve vrste bolesti. Današnja znanost kaže da med, iako je sladak, ako se uzme u pravoj dozi kao lijek ne šteti dijabetičarima. Poznati magazin po imenu Weekly World News koji je objavljen u Kanadi 17. siječnja 1995. godine dao je listu bolesti koje se mogu liječiti medom i cimetom u skladu s istraživanjima zapadnih znanstvenika.

Kolesterol• Ako se pacijentu koji ima povišen

kolesterol daju dvije žlice meda i tri čajne žlice cimetovog praha pomiješane sa 4,5 dcl čaja, smanjit će se nivo kolesterola u krvi za 10% u roku 2 sata

• Kao što je navedeno za pacijente koji boluju od artritisa, ako se uzima 3 puta dnevno, liječi se bilo koje kronično povišenje kolesterola

• Što se tiče informacije iz spomenutog magazina, uzimanje čistog meda dnevno uz hranu smanjuje kolesterol

Prehlade• Oni koji pate od uobičajenih ili

ozbiljnih prehlada trebaju uzimati 3 dana po jednu žlicu mlakog meda sa čajnom žlicom cimetovog praha dnevno

• Ovaj proces će izliječiti većinu kroničnih kašljeva, prehlada te iščistiti sinuse

Umor• Nedavne studije su pokazale da je

šećer sadržan u medu više koristan nego štetan za snagu tijela

• Ljudi srednje dobi koji uzimaju med i cimetov prah u jednakim dijelovima su pokretljiviji i fleksibilniji

• Dr. Milton koji je radio istraživanje kaže da uzimanje pola žlice meda u jednoj čaši vode sa posutim cimetovim prahom, ujutro te nakon tri sata popodne kada vitalnost tijela počinje da opada, povećava vitalnost tijela u roku tjedan dana.

Nastavak u slijedećem broju..

Darko Milinković

�

Med i cimet kao lijekMed i cimet kao lijek


v

sitne umišljene dušeokovane primitivnošćuzahrđalog ljudskog jalaodgurnuše knjiguodgurnuše svojegodgurnuše svojeprijateljegrobove

sitne izgubljene dušezarobljene primitivnošćuraskrivenih lažnih ljubaviodgurnuše stoljećaodgurnuše godineodgurnuše svojeprijateljesjećanja

sitne umišljene dušerazapete primitivnošćubiserjem istkanog križaodgurnuše djetinjstvoodgurnuše rodni krajodgurnuše svojeprijateljesebe

mr. sc. Darko Domišljanović

Ne, ne bih rekla. Iako jedna od najboljih moralnih vrlina biti iskren znači biti neshvaćen, po nekima čak i glup.

No kada bismo zapitali nekoga KAKAV SAM JA, mnoge bi iskreni odgovori iznenadili, poneke duboko uvrijedili. JER ISTINA BOLI, ZAR NE?

Umijeće pretvaranja i laganja otkriva ono najgorje u ljudima. Ipak, nadam se da ljudi gledaju oko sebe i vide.

Ima onih koji gledaju a ništa ne vide, onih koji vide i uvijek su spremni na kritiku ( naravno negativnu). No ipak me više zanima što je s onima koji vide? Slijepi kod zdravih očiju rekli bismo, no nadam se da nisu i gluhi?!

Zabavlja me gledati kako neki ljudi doživljavaju sebe, kao najbolje, kao odabrane, kao najvrednije, pa čak kao i najpametnije i to na tako ružan i licemjeran način obezvrjeđujući druge.

Kao društvena bića sposobni smo razlučiti dobro od zla. Pa, jesmo li zaista? Vjerujem da svatko od nas dobro osjeća teret svog vlastitog grijeha pa se pitam što se to događa s ljudima da izgube sebe, svoj ponos.

Kad smo bili mali, učili su nas poštenju, radinosti, iskrenosti ( da, iskrenosti, rijetki je imaju), odvraćali nas od laži, krađe, govorili nam da cijenimo druge, da ne budemo licemjerni, da pomažemo drugima ( no ne samo riječima, gospodo, HALO !!! rekli su djela govore više od riječi).

Pa, ljudi, izgleda da neki odrastanjem nisu pola toga upamtili. Odrasli ljudi koji bi danas svojoj djeci trebali biti primjer i davati im iste takve savjete koje smo dobili od svojih roditelja.

I gdje ste sada istomišljenici moji , vi koji iskreno mislite samo u sebi, nikad ali nikad naglas i ne javno. Vi koji pazite šta, gdje i kome govorite, obazrivo iz nekih samo Vama znanih razloga da ne bismo rekli ciljeva.

Pa recite konačno ISTINU, maknite na stranu svoje osobne interese, ne trebate se baš svakom dopasti i impresionirati ga. Jednostavno, ne uvlačite se ljudi, BUDITE SVOJI I IMAJTE MIŠLJENJE.

"Nekompetentna"

�

Sastojci:8 srnećih medaljona (ili goveđeg filea otprilike 70 g svaki)1 žlica maslacasol, paparUmak:1 mali crveni luk3 žlice mednog octa ili boljeg vinskog octa2 žlice suhog bijelog vina6 zrna crnog papra2 dl jače goveđe juhe 1 žlica meda40 g maslacasol, papar

Sitno isjeći luk te ga zajedno sa zdrobljenim paprom, vinom i octom kuhati 10 minuta. Sve kroz cjedilo procijediti, a luk propasirati. Dobiveni umak nastaviti kuhati dok ne iskuha na pola, zatim dodati juhu i kuhati dok ne iskuha jedna trećina. Dodati med i prokuhati. Maslac isjeći na manje kockice, dodati umaku i na laganoj temperaturi uz stalno miješanje rastopiti dok umak ne postane sjajan.U drugoj tavi rastopiti maslac i peći medaljone sa svake strane 4-5 minuta.U umak umiješati sok koji je u međuvremenu izišao iz mesa, zatim ga posoliti, zapapriti i dobro izmiješati. Meso položiti na tople tanjure, zaliti ga umakom. Servirati uz rižu pirjanu na crvenom luku i maslacu.�

Je li iskrenost na cijeni??Srneći medaljoni u umaku od meda i mednog octa

sitne dušesitne duše VICEVIVICEVIŠTEF I ŠKARETrči Štef po cesti sa škarama u ruci ko sumanut.Zaustavi ga Jura: -Stani malo, Štef, kam bežiš? -Vu bolnicu bežim. -Vu bolnicu?A kaj će ti škare? -Javili su mi da puničin život visi o niti.

TKO MU JE KRIV KAD NE SLUŠANa vijest da mu je Bara rodila sina, Štef sav sretan dotrči s cvijećem u rodilište.Međutim debelo se iznenadio kad je pokraj Bare ugledao tamnoputo novorođenče! -Barek draga, za ime Božje, kaj je to? -A kaj se sad čudiš kak pura dreku?Pak kaj ti nisam navek govorila da ne

gasiš svetlo!

UŽIVANCIJALegli Štef i Bara u krevet.Štef navali seksati da se sve iskri, a Barek samo šuti niti glasa ne pušča. -Čuj Barek, kaj ti uživaš?Zakaj male ne javčeš? -A kaj se to mora? -Pa se razme. -Onda dobre. Joj, joj, joj,…..

SVEČANA VEČERA Štef je Baru prvi put u životu odvel u restoran na večeru. Bara je bila jako uzbuđena i nakon što im je servirana juha sva ustreptala od razdraganosti nagne se prek stola Štefu pak veli: -Štefek moj dragi,ja ti nemrem opisati kolike sam srećna da si me dopelal sim na večerju. Znaš oko srca mi je sve toplejše i toplejše. -Čuj, Bara, ja bi ti savetoval da si cicu z juhe zvadiš.

U POVJERENJU -Čuj, Štef, nek to ostane med nami, daj mi posudi 100 eura. -Niš se ne brini, Jura, kak da nisam ni čul.

Ivan Jurina

�

Documents

Travanj 2009