Uvod u znanstveni rad:

aspekt objavljivanja, dostupnosti i

vrednovanja znanstvenih radova

Prof. dr. sc. Maja Jokić

Prof. dr. sc. Zvonko Dragčević

Zašto pišemo znanstvene i stručne radove?

Da bi relevantnom auditoriju predstavili svoje ideje i dobivene rezultate

Da bi doprinijeli spoznaji i rješenju odreñenih problema na lokalnoj odnosno meñunarodnoj razini

Napisani rad, u tiskanom ili elektroničkom obliku, knjižnice čuvaju kao intelektualno vlasništvo za buduće generacije

Izvori znanstvenih informacija

Primarni– Donose sadržaje publikacija u izvornom obliku kako

ih je autor/i osmislio– Sadrže rezultate nove znanstvene ili stručne

spoznaje, novo tumačenje poznatih činjenica ili ideja i sl.

– Dijelimo ih na: članke u časopisima, materijale s konferencija, monografije/knjige znanstvenog ili stručnog sadržaja, disertacije, književna djela, patente, norme, zakone, izvještaje, pisma i sl.

Sekundarni – Prikupljaju, selekcioniraju, klasificiraju i obrañuju

sadržaje primarnih izvora informacija

Časopis

Serijska publikacija, koja izlazi odreñenom dinamikom, najmanje jednom godišnje

Donosi članke, koji mogu biti kategorizirani: znanstveni, pregledni, stručni, prikazi, komentari, pisma uredništvima, te razni prilozi u okviru rubrika

Može biti, od multidisciplinarnog do usko specifičnog, npr. Nature, Science,..., Tekstil

Nastanak časopisa

Prvi akademski časopis: Journal des scavans, 5. siječanj 1665. godine, Paris

• Tjednik, prvi broj 20 str.; 10 članaka, pisma i obavijesti

• http://en.wikipedia.org/wiki/Journal_des_s%C3%A7avans

• http://www.lib.uwaterloo.ca/society/history/JournaldesScavans.html

Razlozi za izdavanje Journal des scavans

• Katalogizacija i korisne informacije o knjigama objavljenim u Europi• Objavljivanje nekrologa poznatim osobama i njihovih biografija• Upoznavanje s eksperimentima u području fizike, kemija i anatomije kako bi se objasnili prirodni fenomeni, inovacije, meteorološka zbivanja• Objavljivanje odluka sveučilišta i sudova, te• Prijenos svih tekućih dogañanja koja bi mogla biti zanimljiva akademskoj zajednici

Prvi znanstveni časopis

Presudna uloga u nastanku znanstvenih časopisa: The Royal Society

– Osnutak 1662. godine, London– Neki od članova: Lord Bruckner, ..Edmund Halley

(Hallye-v komet!)…Netwton, Kelvin, Faraday, Darwin, Dalton, Maxwell..

prvi znanstveni časopis: The Philosophical Transaction, London (od 1665. godine do danas), urednik Henry Oldenberg

• http://rstl.royalsocietypublishing.org/

Razvoj znanstvenih časopisa

Journal des sçavans, siječanj 1665, Pariz

Philosophical Transactions of the Royal Society of London, ožujak 1665. god.

Njemački prijevodJournal des Sçavans,1667-71

Acta Eruditorum, 1682, prvi njemački časopis

Razvoj znanstvenih časopisa

U Hrvatskoj se časopisi javljaju ranije u usporedbi s ostalim slavenskim narodima

Prvi znanstveni časopis u Hrvatskoj je "Arkiv za povjestnicu jugoslavensku" koji je izlazio od 1851. do 1875. godine

Najstariji živući časopis je "Napredak", počinje izlaziti 1859. godine uz nekoliko izmjena naslova

Journal Growth 1665-2001

cagr 3.46%

1

100

10000

1665 1765 1865 1965

No

of ti

tles

laun

ched

an

d st

ill e

xtan

t 200

1

R&D Workers, Journals and Articles

0.8

1.2

1.6

1980 1985 1990 1995Year

Inde

x (1

981=

1.00

) US r&dworkers

journals

articles

Glavni uzroci porasta broja časopisa

Elektronički časopisi

Pojavom Interneta – publiciranje je postalo lagano, brzo i jeftino te kao medij dostupno svima i svugdje

- Časopisi koji imaju i tiskanu i elektroničku verziju (ScienceDirect, Springer, Willey…)

- Časopisi koji su isključivo u elektroničkom obliku

Open access časopisi – ideja da budu protuteža komercijalnim nakladnici!

- pokušaj približavanju ostarenja ideja da znanstvene informacije trebaju biti SVIMA dostupne !

Kako pronaći relevantnu znanstvenu i stručnu informaciju?

Sekundarne publikacije/izvori informacija

• Nastaju na osnovi primarnih publikacija i daju nove sadržaje kao metapodatke

• Pojava sekundarnih publikacija vezana je uz rast broja primarnih publikacija

• Nastaju kao pomagalo u lakšem snalaženju kroz literaturu

Svrha – da se u što kraćem vremenu, što lakše i cjelovitije doñe do pregleda literature iz pojedinog područja, pregleda radova nekog autora, institucije i sl.

Kako pronaći relevantni časopis?Pretraživanjem relevantnih izvora i baza podataka – sekundarnih izvora:

- Predmetno organizirane bibliografske baze: World Textile Abstracts; Chemical Abstracts

- Multidisciplinarne bibliografske: Current Contents

- Multidisciplinarne bibliografske i citatne baze :WoS, Scopus, Google Scholar,

- Full-text baze časopisa: komercijalne : ScienceDierct, Springer, Blackwell, Willey,

Oxford Press….open access – Hrčak, Fibres & Textiles in Eastern Europe

- Katalog serijskih publikacija cijelog svijeta– Ulrichsweb –International Directory of Periodicals

- Statističke baze za vrednovanje časopisa: JCR – Journal Citation Reports, SCImago Journal ranking

World Textile Abstracts

Donosi sažetke na engleskom jeziku (abstracts) znanstvenih i stručnih radova koji se odnose na područja:

– fibre-forming polymers– textile and related industries and – the applications of fibrous and textile materials in

conventional textile productsObrañuje preko 500 publikacija koje se bave problematikom tekstilne industrije od proizvodnje do problematike zaštite okoliša. Svaki bibliografski zapis sadrži autora, adresu autora, podatke o izvoru u kojem je rad objavljen i njegove bibiografske podatek: volumen, godinu, broj, stranice.

World Textile Abstracts

Pokriva sljedeća područja: – Natural fibres – Man-made fibres– Spinning and Twisting– exturing– Weaving– Knitting – Performance of textile products – Nonwovens – New machinery – Dyeing and finishing – Chemicals and auxiliaries – Industrial and medical textiles – Clothing – Geotextiles – Statistics and economics– Effluents and the environment – Energy conservation – Quality systems

World Textile Abstracts

AA= 00282235 WORLD TEXTILE NO: 2028617/TI Michell 's emphasis of new conceptsJN=,SO=,PY= Wool Record, 162/3706 (40-41), 2003CP= COUNTRY OF PUBLICATION: United KingdomDT= DOCUMENT TYPE: Journal; ArticleRT= RECORD TYPE: ABSTRACTSN= ISSN: 0263-6131TN= TRADE NAME: Optim

MN= MANUFACTURER NAMES: Woolmark Company; Michell GroupLA=,SL= LANGUAGES: ENGLISH SUMMARY LANGUAGES: ENGLISHAB Fundamental restructuring is under way at Michell Australia, the largest global buyer, processor and exporter of Australian wool. The company is evolving into a specialist fibre business targeting selected markets and working with retailers and designers to ensure consistent supply of new fibre products. Several misconceptions about the company's recent activities are dismissed, though combing has been reduced and carbonising output cut back through an inadequate supply of carding wools. Increased blending of wool is a major trend and its implications are discussed. A joint venture agreement has been signed with The Woolmark Company for Michell to supply Optim processed fibre to global textile markets. Optim is being marketed as an entirely new high-value fibre, and will feature in knitwear ranges available for the winter 2003/04 season in the northern hemisphere. Pricing is pitched between superfine wool and cashmere, and processing stages are described. Full technical support from both companies is available. More new value-add products from Michell are planned and the vast scope of activities is noted.DE DESCRIPTORS: COMPANY INFORMATION; JOINT VENTURE; BLENDING; SUPPLIER--

AUSTRALIA; WOOL FIBER; ORGANIZATIONAL STRUCTURESC=,SH= CLASSIFICATION CODE(S) AND DESCRIPTION: 75.80.6 (COMPANY AND

COMMERCIAL INFORMATION) RECORD HISTORY: COMPLETED RECORD - August 29, 2003

Chemical Abstracts

The CA SEARCH®: Chemical Abstracts® database includes over 20 million citations to the worldwide literature of chemistry and its applications from 1967 forward. CA SEARCH corresponds to the bibliographic information and complete indexing found in the print Chemical Abstracts® published by CAS® (Chemical Abstracts Service). The controlled vocabulary CA General Subject Index Headings, related general subject terminology from the CA Index Guide, andCAS® Registry Numbers, each with its modifying phrase are included. Chemical substances are represented by CAS® Registry Numbers, unique numbers assigned to each specific chemical compound: corresponding substance information may be searched in the DIALOG chemical substance files such as CHEMSEARCHTM (File 398). http://www.cas.org/

Current Contents (CC)

Osnovna funkcija Current Contents-a je da znanstvenike informira o najnovijim zbivanja u njihovom području.

Ta je uloga bila znatno izraženija prije masovnije upotrebe interneta i dostupnosti velikom broju elektroničkih izvora informacija.

Šezdesetih godina, a za veći dio svijeta i do devedesetih godina XX stoljeća, CC je bio osnovni izvor informacija o zbivanjima u znanosti, koji su dobivali tjedno u obliku tiskanih sveščića, naravno, ako je institucija bila pretplaćena.

Current Contents (CC)

Časopisi koje obrañuje Current Contents svi su zastupljeni u citatnim bazama podataka, SCI, SSCI i A&HCI odnosno u bazi podataka WoS (Web of Science).

Uloga Current Contents-a kao zasebne baze podataka, ukoliko je znanstvenoj zajednici dostupna baza WoS, koja pokriva sva tri spomenuta citatna indeksa, nije potrebna.

Za usporedbu, što u svijetu danas znači Current Contents, ova je baza podataka u elektorničkom obliku i to u klasičnoj online verziji dostupna tek od 1990. godine, a SCI je dostupan retrospektivno od 1900. godine!

Current Contents (CC)

Kao pokazatelj vrednovanja znanstvene produkcije u cijelom svijetu koristi se zastupljenost radova u citatnim bazama, a pokazatelj potencijalne vrijednosti i utjecaj nekog rada mjeri se kroz broj citata, odnosno status časopisa s obzirom na njegov faktor odjeka (IF).

Ovi pokazatelji mogu se dobiti isključivo na temelju podataka i sadržaja ISI-jevih citatnih baza podataka.

U Hrvatskoj dostupna od 1998 do danas, preko CarNet online baze!

Citatni indeksi – SCI - WoS

William Adair je 1953. godine predložio Eugenu Garfieldu da izradi citatni indeks kao pomagalo za lakše snalaženje u sve većem broju publikacija, čiji je broj rastao eksponencijalno. Adair je radio na Shepardovom citatnom indeksu (Shepard's Citations), utemeljenom 1873. godine, za područje prava. Taj se indeks temelji na činjenici da svaki pravni slu čaj ima svu dokumentaciju koja je na bilo koji na čin bila povezana s njim.

Citatni indeksi – SCI - WoS

Garfield je pošao od slične pretpostavke, da je veza izmeñu znanstvenog članka i referenci na koje se autor poziva u tekstu, izravna . Odnosno, da se u članku citiraju dokumenti koji ga potkrjepljuju, nadopunjuju, ilustriraju ili elaboriraju ono što je autor htio poručiti!

Prvi takav proizvod bio je Genetics Citation Index, koji su zajedno 1959. godine izradili Garfield i nobelovac J. Lederberg.

Citatni indeksi – SCI - WoS

Proširenjem Genetics Citation Index, kao multidisciplinarne baze podataka za prirodne i primijenjene znanosti nastao je Science Citation Index (SCI) 1963. godine, a uključivao je literaturu iz 1961. godine.

Početni korpus časopisa u SCI-ju bio je 600, danas je oko 8.000 časopisa čime je pokriveno oko 160 znanstvenih disciplina STM

• Princip selektivnosti - Bradfordov zakon raspršenosti literature - tzv. jezgra znanja – do 10% svjetske znanstvene produkcije!

• na temelju podataka o radovima i njihovoj citiranosti ekcerptira se statistička baza JCR – Journal Citation Reports

WoS – Web of Science

WoS – komercijalni proizvod koje nudi pristup i pretraživanje trenutno tri citatne baze (SCI, SSCI i A&HCI, koje indeksiraju cca 12.000 časopisa:

Potencijalno zanimljive baze SSCI i A&HCI – društveni i umjetnički aspekt odjeće i odojevanja!

U Hrvatskoj dostupan u razdoblju od 1955-do danas, inače od 1900. godine

Scopus(Elsevier Publishing Co.)

Studeni 2004 … "the world's largest abstract and indexing database," reputedly spanning the full spectrum of science-technology-medicine (STM) literature plus more limited coverage of the social sciences.

Omogućava i pretraživanje citiranosti i citata, što je bilo ekskluzivno pravo ISI-jevog WoS-a

Bibliografska i citatna baza Scopus

– Drugačiji princip selektivnosti (Nearly 19,500 titles from 5,000 publishers worldwide)

– Uključuje materijale s konferencija, knjige, web stranice etc. – obuhvatnost!

– SCImago - sustav vrednovanja časopisa, područja, zemalja http://www.scimagojr.com/

Pretraživanje citiranosti u Scopus-u

Praćenje citiranosti pojedinog autora:– Ukupno– Po radovima i po godinama, vrlo pregledno!– Isključivanje samocitata !!!

Praćenje citiranosti časopisa odnosno pojedinog članka iz časopisa (NEMA instrumentarij kao što je JCR’s)!

Pretraživanje citiranosti ograničeno je na razdoblje od 1996. godine nadalje http://www.scopus.com/scopus/home.url

Google Scholar (GS)

• Kreiran kao beta-verzija studeni 2004. godine

• Javno dostupan servis koji prati i uključuje sve vrste

publikacija

• Selektivnost nije jasno izražena i definirana!?

• Preuzeti podaci često sadrže površne i teže provjerljive

informacije

• S idejom open access-a potencijalno rješenje problema

dostupnosti znanstvenih informacija !!!

Google Scholar (GS)

• GS postupno razvija mjerni sustav u smislu

prihvatljivosti npr. znanstvenik može napraviti

svoj profil, selekcionirati svoje radove

• GS nudi indikatore citiranost, h-indeks, i10-indeks,

limitiranje po godinama,…

• razvija indikatore kojima se može dobiti uvid u

najtraženije, najcitiranije časopise s izravnom

poveznicom na radove koji su ih citirali, i sl.

Open Access

– Fibres & Textiles in Eastern Europehttp://www.fibtex.lodz.pl/inden.htm

– Hrčak: http://hrcak.srce.hr/

Komercijalni nakladnici:• ScienceDirect (Elsevier) –

– Dyes pygments (ISSN 0143-7208)http://www.sciencedirect.com/

• EBSCO – Fibre Chemistry (0015-0541)http://web.ebscohost.com/ehost/detail?vid=1&hid=3&sid=f34035d

3-6fc3-4183-ac36-826796191034%40sessionmgr9

Ulrichsweb – International Directory of Periodicals

Ulrich’s Periodicals Directory™- baza podataka tipa “adresara”, kataloga koja donosi podatke o serijskim publikacijama iz cijelog svijeta.

Pokriva sva područja znanosti i djelatnosti, uključujući i serijske publikacije koje izlaze redovito, neredovito, koje se plaćaju i koje su besplatne, koje su aktivne i koje su prestale izlaziti, a izlazile su od 1932. godine.

Ulrich’s je prvi put izašao kao tiskana publikacija 1932. godine i predstavlja svjetski izvor periodičkih publikacija od 1932. godine

Prednosti i nedostaci Ulrichsweb-a

Jedina cjelovita baza podataka koja prati periodičke publikacije iz cijelog svijetaOpisi su standardiziraniPretraživanje i struktura baze podataka je dobra; npr. Limitiranje pretraživanja na pojedine parametre, academic/scholarly journals, active, refereed, online itd.Nedostatci:

– rijetko se ažurira– podatke daju uredništva– nije pouzdana za bibliometrijska istraživanja!

ULRICH’S International- časopisi koji se bave problematikom tekstila

– 259 časopisa koji se bave svim znanstvenim i stručnim aspektima tekstilne tehnologije

– 140 časopisa – uključeno u relevantne svjetske sekundarne izvore informacija, baze podataka (Worldwide Textile Abstract)

– 19 časopisa vodi se kao znanstveni časopisi

Statističke baze za vrednovanje časopisa: JCR –Journal Citation Reports, SCImago Journal ranking

JCR – Journal Citation Reports:

- Total number of articles 2004

-Total number of cites 2004

-Journal Impact Factor – faktor odjeka

-Journal Immediacy Index – faktor brzine citiranja

-Journal Cited Half-Life – poluvrijeme citiranja

- Eigen factor

- Faktor odjeka članka - odreñuje odjek članka kroz prosječnu citiranost unutar posljednjih pet godina od objavljivanja

Faktor odjeka (Impact Factor (IF) ISI

Faktor odjeka časopisa je mjera za frekvenciju kojom je “prosječni članak” u časopisu citiran u odreñenom razdoblju!

Faktor odjeka časopisa pomaže u vrednovanju relativne važnosti časopisa, naročito kad se usporeñuje s časopisima iz istog područja!

Faktor odjeka (Impact Factor (IF) ISI)

Primjer IF za neki časopis u 2012. godini računa se na sljedeći način:

C=A/B = Faktor odjeka (IF) časopisa u 2012. godini

• A= broj citata dobiven u 2012. na članke objavljene u 2010. i 2011. godini

• B= broj radova objavljen u 2010. i 2011. godini• C= 2012. godini

Faktor odjeka i predmetna područja

Problem točnog odreñivanja područja, npr. časopis New Scientist posvećuje oko 30% svog sadržaja društvenim znanostima Primjer časopis Collegium antropologicum koji se bavi biološkom i sociološkom antroplogijom.

• JCR Social ScienceEdition obrañuje ga u predmetnom području Antropologija.

• U bibliometrijskim analizama taj časopis bi se tretirao kao časopis iz područja društvenih znanosti, a on zapravo u najvećem postotku obrañuje problematiku biološke antropologije.

Faktor odjeka i vrste članaka

Kod interpretacije faktora odjeka časopisa važno je znati i koju vrstu članaka časopis objavljuje. Nije svejedno radi li se o preglednim ili isključivo znanstvenim radovima. Pregledni radovi prosječno imaju najveći broj citata i časopisi koji donose većinu preglednih radova obično su meñu najviše pozicioniranim časopisima na rang listi faktora odjeka unutar predmetnog područja.

Kvaliteta članka i IF časopisa

Često se IF časopisa izjednačava s vrijednošću individualnog članka, i računa se kao mjera za kvalitetu članka!!

– Španjolskoj i Finskoj službeni indikator u vrednovanju nacionalne znanstvene produkcije je rad objavljene u časopisu odreñenog IF.

– Kod većine časopisa 20% članka doprinosi oko 80% citata , veliki postotak članka ne bude nikada citiran (Gisvold, 1999).

– Distribucija citata članaka iz časopisa Nature (Colquhoun, 2003), 69% članaka iz njegovog uzorka bilo je citirano manje od prosjeka.

– Analizom citata u 2001. godini na 858 članaka koje je objavio časopis Nature u 1999. godini pokazao je da 16 % najcitiranijih radova nosi više od polovice svih citata.

– Autor na primjeru članka koji je objavio u časopisu Nature (IF 27,9) dobio je 57 citata , a članak istog autora objavljen u časopisu Philosophical Transactions of the Royal Society, (IF 3,1) dobio je više od 400 citata.

– Često se zanemaruje vrlo važna činjenica da je Faktor odjeka odre ñen individualnim člancima a ne obrnuto!!

Faktor odjeka i ukupan broj citata

Nesporazumi zbog nerazumijevanja uloge ukupnog broja citata u tekućoj godini.

– Po ukupnom broju citata dobivenih u tekućoj godini časopis može biti visoko rangiran dok njegov IF ne mora biti relativno visoko.

– Ukupan broj citata u godini kojoj izračunavamo IF može biti značajan, ali broj citata na radove objavljene u posljednje dvije godine nije nužno da bude visok, primjer: Collegium antropolgicum,

Faktor odjeka i ukupan broj citata

Kod računanja IF, npr. za 2010. ne uzima se ukupan broj citata koje je časopis dobio te godine, nego broj citata na članke objavljenje u 2008. i 2009.IF časopisa Collegium antropologicum za 2002. godinu bio je 0,306, iako je za jedno tromjesečje bio najcitiraniji u cijeloj skupini.Na ljestvici časopisa rangiranih po padajućem nizu IF za područje društvenih znanosti, Collegium antropologicum je bio na 1305. mjestu od 1709 časopisa!

Faktor odjeka i samocitatiVrste citata nisu zanemariv pokazatelj kod analize faktora odjeka, iako se u izravnom izračunavanju faktora odjeka ne uzimaju zasebno.

JCR za svaki časopis donosi i popis samocitata časopisa, kao i popis ostalih časopisa koji ga citiraju.

O samocitatu časopisa govorimo kada članak u časopisu A citira prethodne radove iz istog tog časopisa.

Samocitati časopisa prosječno iznose oko 13% u odnosu na ukupan broj citata koje časopis primi (Garfield, 1994a).

Svako predmetno područje ima svoje specifičnosti u odnosu na samocitate.

O problematici koju obrañuju časopisi s visokim udjelom samocitata može se s dozom sigurnosti reći da se radi o malom ili izoliranom području, npr. Scientometrics, ali i ne i biomedicina!

Multidiciplinarni časopisa imaju relativno mali udio samocitata

Faktor odjeka i samocitati

Samocitiranost časopisa dijelom je prirodan proces, u nekim slučajevima postoji i negativna strana

– Poznato je da uredništava nekih časopisa, u težnji da njihov časopis bude što bolje pozicioniran na JCR-ovoj rang listi nastoje povećati faktor odjeka sugeriranjem autorima rukopisa da citiraju radove iz tog časopisa.

• Gowrishanker i Divakar (1999) zaključuju da je moguće pojedinim vrstama članaka i povećanjem samocitata časopisa vrlo značajno utjecati na porast IF.

• Weingart (2003) navodi primjer časopisa Shock, gdje je uredništvo kroz recenzentski postupak tražilo da se citiraju radovi iz ovog časopisa čime se moglo utjecali na porast citiranosti odnosno IF tog časopisa.

Faktor odjeka i vremenski rasponČeste primjedbe od strane znanstvenika dolaze na račun vremenskog raspona, od dvije godine, kod izračunavanja standardnog faktora utjecaja.

Važno je imati na umu da postoje razlike u učestalosti i navikama u citiranju izmeñu pojedinih disciplina i područja.

Za neka područja puno je primjereniji IF za petogodišnje razdoblje nego IF za dvogodišnje razdoblje ili tzv. standarni IF.

– A=broj citati u 2012. na članke iz 2007-2011– B= broj članaka objavljenih u razdoblju 2007-2011– C=A/B = petogodišnji IF

Redovitost izlaženja časopisa za IF je prilično važno.

Faktor odjeka i časopisi iz pojedinih zemlja

Na faktor odjeka časopisa utječe veliki broj čimbenika, a jedan od njih je i zemlja porijekla časopisa.

Naročito treba biti oprezan kad se govori o statusu časopisa malih zemlja zastupljenih u JCR-u.

Većina malih zemalja je uglavnom sa znanstvene periferije i slabo je zastupljena sa svojim časopisima, bilo brojčano bilo po njihovom statusu na rang listi faktora utjecaja.

Većina tih časopisa ima relativno nizak IF

Časopisi zastupljeni u JCR (Journal Citation Reports) Science Editon 2011. u predmetnom području Material Science –Textile - 21

Skraćeni naziv

časopisa

ISSN IF 2011 (Impact

Factor/faktor

odjeka

5-godišnji IF

CELLULOSE 0969-0239 3.600 3.685

DYES PIGMENTS 0143-7208 3.126 3.280

TEXT RES J 0040-5175 1.122 1.356

COLOR TECHNOL 1472-3581 0.959 1.048

J VINYL ADDIT TECHN 1083-5601 0.878 0.704

IND TEXTILA 1222-5347 0.291

FIBER POLYM 1229-9197 0.836 0.966

J IND TEXT 1528-0837 0.769

J ENG FIBER FABR 1558-9250 0.889 1.071

Skraćeni naziv

časopisa

ISSN IF 2010 (Impact

Factor/faktor odjeka

5-godišnji IF

WOOD FIBER SCI 0735-6161 0.752 1.123

FIBRES TEXT EAST EUR 1230-3666 0.629 0.741

J SOC LEATH TECH CH 0144-0322 0.561 0.476

J AM LEATHER CHEM AS 0002-9726 0.538 0.562

INT J CLOTH SCI TECH 0955-6222 0.529 0.912

J NAT FIBERS 1544-0478 0.393

J TEXT I 0040-5000 0.381

AATCC REV 1532-8813 0.315 0.384

FIBRE CHEM+ 0015-0541 0.269 0.223

Skraćeni naziv

časopisa

ISSN IF 2011(Impact

Factor/faktor odjeka

5-godišnji IF

TEKST KONFEKSIYON 1300-3356 0.245

SEN-I GAKKAISHI 0037-9875 0.140 0.202

TEKSTIL 0492-5882 0.086 0.118

Hrvatski časopisi s IF za 2010. (indeksirani u SCI Expanded) – 36 hrvatskih časopisa

Skraćeni naslov časopisa ISSN Broj radova IF 2010 5-godišnji IF

ACTA BOT CROAT 0365-0588 149 0.386

ACTA CLIN CROAT 0353-9466 104 0.384

ACTA DERMATOVENER CR 1330-027X 86 0.272

ACTA PHARMACEUT 1330-0075 638 1.312

ARH HIG RADA TOKSIKO 0004-1254 233 0.826

AUTOMATIKA 0005-1144 20 0.108

BIOCHEM MEDICA 1330-0962 292 1.085

BRODOGRADNJA 0007-215X 12 0.037

CHEM BIOCHEM ENG Q 0352-9568 304 0.483 0.583

CROAT CHEM ACTA 0011-1643 1143 0.713 0.936

CROAT J FOR ENG 1845-5719 38 0.412

CROAT MED J 0353-9504 1011 1.455 1.419

DRVNA IND 0012-6772 26 0.146

FOOD TECHNOL BIOTECH 1330-9862 827 0.976 1.704

GEOD LIST 0016-710X 6 0.038

GEOFIZIKA 0352-3659 58 0.500

GLAS MAT 0017-095X 172 0.475

GRADEVINAR 0350-2465 71 0.047

KINESIOLOGY 1331-1441 61 0.525

MATH COMMUN 1331-0623 52 0.176

MATH INEQUAL APPL 1331-4343 521 0.524 0.656

METALURGIJA 0543-5846 166 0.348 0.407

NEUROL CROATICA 0353-8842 21 0.125 0.113

OPER MATRICES 1846-3886 69 0.542 0.644

PAEDIATR CROAT 1330-1403 49 0.153

PERIOD BIOL 0031-5362 161 0.117 0.215

PROMET-ZAGREB 0353-5320 34 0.125

PSYCHIAT DANUB 0353-5053 216 0.554

SIGNA VITAE 1334-5605 12 0.200 0.194

STROJARSTVO 0562-1887 45 0.222 0.198

SUMAR LIST 0373-1332 44 0.132

T FAMENA 1333-1124 13 0.143

TEH VJESN 1330-3651 14 0.083

TEKSTIL 0492-5882 114 0.050 0.098

Hrvatski časopisi indeksirani u SSCI

COLLEGIUM ANTROPLO 0350-6134 1127 0.491 0.632

DRUS ISTRAZ 1330-0288 97 0.094 0.135

EKON ISTRAZ 1331-677X 12 0.118

GOVOR 0352-7565 3 0.000

JEZIKOSLOVLJE 1331-7202 2 0.000

KINESIOLOGY 1331-1441 61 0.525

LJETOP SOC RADA 1846-5412 29 0.216

ODGOJNE ZNAN 1846-1204 2 0.035

PSYCHIAT DANUB 0353-5053 216 0.554

REV SOC POLIT 1330-2965 18 0.158

SOCIOL PROST 1846-5226 11 0.200

SUVREM PSIHOL 1331-9264 18 0.050

ZB RAD EKON FAK RIJE 1331-8004 7 0.111

Faktor odjeka i vrednovanje znanstvenika

Garfieldu (1999) u Europi se faktor odjeka počeo koristiti osim za vrednovanje časopise i za vrednovanje autora, što je često izvor nesporazuma!!!

IF časopisa je sasvim nešto drugo u odnosu na mogući faktor odjeka autora!

Za izračunavanje IF časopisa obično je na raspolaganju veliki broj i citata i članaka.

Prema Vinkleru (2000) vrednovanje znanstvenog rada i promocija znanstvenika kroz objavljivanje znanstvenih radova u časopisima s odgovarajućim faktorom utjecaja je jako dobar sustav!?

Objektivnost Faktor odjeka

Kreator faktora odjeka, Eugene Garfield naglašava da uspjeh časopisa ovisi o kvaliteti članaka, distribuciji, dostupnosti i masi drugih kompetitivnih čimbenika uključujući čak i cijenu.

Na IF može utjecati puno artefakata što rezultira s mnogo donesenih pogrešnih zaključaka!

Faktor odjeka je pomagalo u odreñivanju kvalitete časopisa unutar predmetne kategorije

Faktor odjeka časopisa nije pomagalo u odreñivanju kvalitete pojedinog članka

Faktor odjeka časopisa nije pomagalo u procjeni kvalitete pojedinog znanstvenika a priori!

Procjena kvalitete članka, pojedinog znanstvenika ili grupe znanstvenika može se mjeriti citatnim analizama

Citatna analiza ne mora nužno biti u korelaciji s procjenom recenzenata (časopisi s visokim IF)

Citatna analiza se a posteriori može koristiti kao indikator uspješnosti znanstvenika.

Journal Cited Half-Life

Poluvrijeme citiranja predstavlja broj godina računatih unatrag u odnosu na tekuću godinu, koje čine 50% od ukupnog broja citata što ih je dobio taj časopis u tekućoj godini.

Primjer, u JCR 2004, časopis Crystal Research and Technology je imao poluvrijeme citiranja od 7.0. To znači da članci obavljeni u razdoblju od 1998-2004 (uključujući i 2004) čini 50% svih citata u odnosu na članke iz tog časopisa objavljene u 2004. godini.

Indeks brzine citiranja (Immediacy index)

Definira se kao omjer broja citata koje je dobio časopisa u istoj godini u kojoj su članci objavljeni i broja članaka objavljenih u istoj toj godini

– IB = indeks brzine citiranja– IB (A) = C/S– IB (A)= indeks brzine citiranja časopisa A u

kalendarskoj godini – C = broj dobivenih citata u istoj godini– S = broj članaka objavljen u istoj godini

Indeks brzine citiranja (Immediacy index)

Primjer časopisa Collegium antropolgicum koji je prema ISI Essential Science Indicators 2003, bio proglašen najcitiranijim časopisom u trećem kvartalu 2002. za područje društvenih znanosti.

U 2002. godini objavio 81 članak, a na te članke je dobio 3 citata tijekom 2002.

Indeks brzine citiranja je 3/81 = 0,03 za 2002. godinu.

Časopis je zaista zaslužio status najcitiranijeg, ali je starosna struktura citata bila u korist radova objavljenih prije 2002. godine.

Eigen faktor

Izračun vrijednosti Eigen factora temelji se na broju citata u JCR godini, npr. 2012., koje su dobili članci objavljeni u odreñenom časopisu u 5-godišnjem razdoblju.

Kod izračuna vrijednosti Eigen faktora uzima se u obzir koji su časopisi doprinijeli citiranosti. Vrijednost Eugen faktora časopisa veća je ako su citiranosti doprinijeli citiraniji časopisi.

Isključeni su samocitati časopisa!

SCImago Journal & Country Rank

The SCImago Journal & Country Rank is a portal that includes the journals and country scientific indicators developed from the information contained in the Scopus® database (Elsevier B.V.).

These indicators can be used to assess and analyze scientific domains.

This platform takes its name from the SCImago Journal Rank (SJR) indicator, developed by SCImago from the widely known algorithmGoogle PageRank™.

This indicator shows the visibility of the journals contained inthe Scopus® database from 1996.

Vrednovanje časopisa

–Analize korištenosti

–Citati/ Faktor odjeka (Impact factor, IF)

–Zastupljenost u relevantnim sekundarnim izvorima informacija, bazama podataka

–Financijski aspekt

Analize korištenosti

Klasični načini s tiskanim časopisima

Praćenje na serveru:

• Pregledavanje sadržaja

• Čitanje• Spremanje (download)

• Ispis

Zastupljenost u relevantnim bazama podataka

Relevantni sekundarni izvori informacija, baze podataka (abstracting/indexing services) nezaobilazan su izvor pregleda literature za odreñene područja

Pomagalo su u lakšem snalaženju kroz literaturu

Svrha – da se u što kraćem vremenu, što lakše i cjelovitije doñe do pregleda literature iz pojedinog područja, pregleda radova iz odreñenog časopisa, nekog autora, institucije i sl.

Mehanizam selektivnosti daje im kredibilitet, čime postaju instrumentarij za vrednovanje, npr. časopisa

Važnost citatnih baza u znanstvenom komuniciranju i vrednovanju znanstvenog rada

Važan izvor primarnih znanstvenih informacija

U vrednovanju znanstvenog rada, u novom komunikacijskom okruženju, broj citata, trebao bi biti barem jednako važan kao i publikacija/časopis u kojem se objavljuje

U vrednovanju znanstvenog rada trebalo bi uzimati citate iz SVIH citatnih baza!

Razlozi za vrednovanje znanstvenog rada?

Zbog planiranja razvoja znanosti na razini pojedine zemlje, regije, npr. EEC, EU itd.

Ograničenih financijskih i materijalnih sredstava

Kompetitivnih odnosa meñu znanstvenicima, institucijama, državama

Sustava napredovanja znanstvenika

Literatura

Jokić, M Bibliometrijski aspekti vrednovanja znanstvenog rada. Zagreb: Sveučilišna knjižara, 2005.

Jokić, M. Časopis Tekstil u pedesetogodišnjem razdoblju od 1952. do 2000. godine - neki od bibliometrijskih pokazatelja. Tekstil, 2001, 50 (12), 614-622.

Jokić, M., Zauder, K., Letina, S. Karakteristike hrvatske nacionalne i meñunarodne znanstvene produkcije u društveno-humanističkim znanostima i umjetničkom području za razdoblje 1991-2005. - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2012.