Embed Size (px)
Citation preview
1
2. brodski simpozij o alkoholizmu i kockanju
Slavonski Brod, 14. - 15. studenog 2014. godine
ORGANIZATOR : Zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije
Služba za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti
Uz potporu Ministarstva zdravlja
Mjesto održavanja: Slavonski Brod, Augusta Cesarca 71, Zavod za javno zdravstvo
www.brodskisimpozij.info
2
Znanstveni odbor:
Doc.prim.dr.sc. Ante Cvitković, dr.med., ZZJZ Brodsko-posavske županije, Slavonski Brod
Irena Jurišić, dr.med., spec.školske medicine, ZZJZ Brodsko-posavske županije, Slavonski Brod
Dr.sc. Ivana Pavić Šimetin,dr.med; Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb
Organizacijski odbor:
Ivana Bencun, mag.psych., ZZJZ Brodsko-posavske županije, Slavonski Brod
Tamara Brezičević, dipl.soc.radnica, ZZJZ Brodsko-posavske županije, Slavonski Brod
Senka Gabud Gjurčević, dr.med., spec.psihijatrije, ZZJZ Brodsko-posavske županije, Slavonski Brod
Biljana Vasilevski Rački, prof.psihologije, ZZJZ Brodsko-posavske županije, Slavonski Brod
3
PETAK 14.11.2014.
08.00 - 09.00 Registracija sudionika
09.00 - 10.00 Svečano otvorenje simpozija
PLENARNA PREDAVANJA
I. PREVENCIJA I RIZIČNO PONAŠANJE
II. RANA INTERVENCIJA I DETEKCIJA OVISNOSTI
10.00 - 10.45 - Petković Željko, Ivandić Zimić Jadranka - “Trendovi i politika suzbijanja zlouporabe droga”
10.45 - 11.30 - Pejnović Franelić Iva - “Akcije i mjere u svrhu smanjenja štetne uporabe alkohola”
11.30 - 11.45 - Rasprava
11.45 - 12.00 - Pauza
12.00 - 12.45 - Vladović Sanja - “Uloga pravobraniteljice za djecu u Republici Hrvatskoj u ostvarivanju
prava na zaštitu djece od svih oblika ovisnosti”
12.45 - 13.30 - Veber Sandra, Jakić Ivo - “Uloga policije u prevenciji ovisnosti”
13.30 - 13.45 - Rasprava
13.45 - 14.30 - Ručak
14.30 - 16.00 - USMENA IZLAGANJA
Puharić Zrinka, Hunjadi Brzović Renata, Žulec Mirna, Zeko Ana, Badrov Tatjana -
“Povezanost klađenja i ostalih rizičnih ponašanja maturanata”
Brlas Siniša - “Planiranje, programiranje i evaluacija preventivnih aktivnosti”
Lakner Branko, Šikić Gordana - “Utjecaj štetnih navika roditelja na nastanak bolesti ovisnosti kod
adolescenata”
Kraljević Marko, Sušanj Ivan - “Nedijagnosticirani i neliječeni ADHD kao najčešći poremećaj djece
i adolescenata jest i najčešći trigger za razvoj ovisnosti o alkoholu i
psihoaktivnim sredstvima. Zašto? Kako?”
4
Lukačević Ljiljana - “Prevencija u lokalnoj zajednici - primjer Grada Nova Gradiška”
Bacinger Klobučarić Berta,Glavina Eleonora - “Pričaonica - prevencija od predškolske dobi”
Uvodić-Đurić Diana i autori - “Alkohol - najzastupljenije sredstvo ovisnosti među djecom i mladima
Međimurske županije”
Nikolić Nebojša - “Mogućnosti anticipacije i prevencije zlouporabe alkohola”
Kovačević Ljubica - “Terapijske zajednice kao metoda rehabilitacije ovisnika i njihovih obitelji”
16.00 - 16.15 - Rasprava
16.15 - 16.30 - POSTERI
Brezičević Tamara, Vasilevski Rački Biljana - “Važnost resocijalizacije kroz KLA”
Šalamon Snježana, Radić Andreja, Sabljić Lucija, Orban Mirjana - “Večernja škola za roditelje“
Borovečki Šimurina Andreja, Šalamon Snježana, Radić Andreja, Sarajlić Vuković Iris - “Obiteljska
psihoterapija i transgeneracijski prijenos ovisnosti“
16.30 - 17.30 - OKRUGLI STOL
“Uloga zavoda za javno zdravstvo u prevenciji i liječenju ovisnosti o alkoholu i kockanju/klađenju”
- iskustva, problemi, mogućnosti
Voditelji: Gabud Gjurčević Senka, Pervan Tvrtko
20:00 Svečana večera
5
SUBOTA 15.11.2014.
PLENARNA PREDAVANJA
III. PSIHOSOCIJALNI TRETMAN RIZIČNOG PONAŠANJA I OVISNOSTI
IV. TERAPIJSKI PRISTUP PROBLEMU ZLOUPORABE ALKOHOLA I PROBLEMATIČNOG
KOCKANJA KOD MLADIH
09.00 - 09.45 - Dodig Dora - “Kockanje srednjoškolaca u Republici Hrvatskoj - aktivnosti, korelati i štetne
psihosocijalne posljedice
09:45 - 10:30 - Ricijaš Neven - “Prevencija kockanja i klađenja kod mladih - sinteza znanosti, teorije
i prakse”
10.30 - 10.45 - Rasprava
10.45 - 11.00 - Pauza
11.00 - 11.45 - Breitenfeld Darko - “Terapijsko preventivni postupci kod alkoholnih poremećaja,
50 godina iskustva Db”
11.45 - 12.30 - Bagarić Ante - “Ovisnost o kockanju - neprepoznata epidemija “
12.30 - 12.45 - Rasprava
12.45 - 13.15 - Ručak
13.15 - 14.45 - USMENA IZLAGANJA
Ferić Monika, Ereš Hrvaćanin Zrinka, Jelić Nevenka - “Intoksikacija alkoholom u djece liječene u
OB “ Dr. J. Benčević” u Slavonskom Brodu u razdoblju od 2004. do 2013. godine”
Gojković Jugoslav - “Građanski aktivizam u resocijalizacijskom radu s adolescentima u riziku ovisnosti”
Mišetić Tomislav - “Povijest, razvoj i uloga Terapijskih zajednica u rehabilitaciji ovisnika”
Anđelić Anđa sr. Amata - “Specifičnosti rezidencijalnog programa za ovisnice u Terapijskim zajednicama,
iskustva Centra “Marjanovac”
Oršulić Vesna, Pavković Dino - “Prikaz rada grupe za podršku”
Gabud Gjurčević Senka, Gjurčević Mato, Kolovrat Ana - “Uloga farmakoterapije u liječenju alkoholizma”
Jurišić Irena, Bencun Ivana, Pavić Šimetin Ivana - “Alkohol i mladi - samoliječenje ili poziv u pomoć”
Cvitković Ante, Bencun Ivana - “Klađenja srednjoškolaca u BPŽ”
14.45 - 15.00 - Rasprava
15.00 - 15.30 - Zaključci, evaluacija i zatvaranje simpozij
6
SADRŽAJ:
PLENARNA PREDAVANJA
Petković Željko, Ivandić Zimić Jadranka
TRENDOVI I POLITIKA SUZBIJANJA ZLOUPORABE DROGA………………………………………10
Pejnović Franelić Iva, Rojnić Palavra Irena, Muslić Ljiljana
AKCIJE I MJERE U SVRHU SMANJENJA ŠTETNE UPORABE ALKOHOLA………………………...11
Vladović Sanja
ULOGA PRAVOBRANITELJICE ZA DJECU U REPUBLICI HRVATSKOJ U OSTVARIVANJU
PRAVA NA ZAŠTITU DJECE OD SVIH OBLIKA OVISNOSTI…………………………………………12
Veber Sandra, Jakić Ivo
ULOGA POLICIJE U PREVENCIJI OVISNOSTI………………………………………………………….13
USMENA IZLAGANJA
Puharić Zrinka, Hunjadi Brzović Renata, Žulec Mirna, Zeko Ana, Badrov Tatjana
POVEZANOST KLAĐENJA I OSTALIH RIZIČNIH PONAŠANJA MATURANATA………………….14
Brlas Siniša
PLANIRANJE, PROGRAMIRANJE I EVALUACIJA PREVENTIVNIH AKTIVNOSTI……………….15
Lakner Branko, Šikić Gordana
UTJECAJ ŠTETNIH NAVIKA RODITELJA NA NASTANAK BOLESTI OVISNOSTI KOD
ADOLESCENATA………………………………………………………………………………………….16
Kraljević Marko, Sušanj Ivan
NEDIJAGNOSTICIRANI I NE LIJEČENI ADHD KAO NAJČEŠĆI POREMEĆAJ DJECE I
ADOLESCENATA JEST I NAJČEŠĆI TRIGER ZA RAZVOJ OVISNOSTI O ALKOHOLU I
PSIHOAKTIVNIM SREDSTVIMA.ZAŠTO? KAKO?..................................................................................17
7
Lukačević Ljiljana
PREVENCIJA U LOKALNOJ ZAJEDNICI - PRIMJER GRADA NOVA GRADIŠKA………………..18
Bacinger Klobučarić Berta, Glavina Eleonora
PRIČAONICA-PREVENCIJA OD PREDŠKOLSKE DOBI…………………………………………….19
Uvodić- Đurić Diana, Bacinger Klobučarić Berta, Kutnjak Kiš Renata
ALKOHOL-NAJZASTUPLJENIJE SREDSTVO OVISNOSTI MEĐU DJECOM I MLADIMA
MEĐIMURSKE ŽUPANIJE………………………………………………………………………………20
Nikolić Nebojša
MOGUĆNOST ANTICIPACIJE I PREVENCIJE ZLOUPORABE ALKOHOLA……………………...21
Kovačević Ljubica
TERAPIJSKE ZAJEDNICE KAO METODA REHABILITACIJE OVISNIKA I NJIHOVIH OBITELJI..22
POSTERI
Brezičević Tamara, Vasilevski Rački
VAŽNOST RESOCIJALIZACIJE KROZ KLA…………………………………………………………..23
Šalamon Snježana, Radić Andreja, Sabljić Lucija, Orban Mirjana
VEČERNJA ŠKOLA ZA RODITELJE……………………………………………………………………24
Borovečki Šimurina Andreja, Šalamon Snježana, Radić Andreja, Sarajlić Vuković Iris
OBITELJSKA PSIHOTERAPIJA I TRANSGENERACIJSKI PRIJENOS OVISNOSTI………………..25
Gabud Gjurčević Senka, Pervan Tvrtko
ULOGA ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO U PREVENCIJI I LIJEČENJU OVISNOSTI O
ALKOHOLU I KOCKANJU/KLAĐENJU………………………………………………………………….26
8
PLENARNA PREDAVANJA
Dodig Dora
KOCKANJE SREDNJOŠKOLACA U REPUBLICI HRVATSKOJ-AKTIVNOSTI, KORELATI I ŠTETNE
PSIHOSOCIJALNE POSLJEDICE………………………………………………………………………….27
Ricijaš Neven
PREVENCIJA KOCKANJA I KLAĐENJA KOD MLADIH - SINTEZA ZNANOSTI,
TEORIJE I PRAKSE………………………………………………………………………………………...28
Breitenfeld Darko
TERAPIJSKO PREVENTIVNI POSTUPCI KOD ALKOHOLNIH POREMEĆAJA, 50 GODINA
ISKUSTVA DB………………………………………………………………………………………………29
Bagarić Ante
OVISNOST O KOCKANJU- NEPREPOZNATA EPIDEMIJA…………………………………………....30
USMENA IZLAGANJA
Ferić Monika, Ereš Hrvaćanin Zrinka, Jelić Nevenka
INTOKSIKACIJA ALKOHOLOM U DJECE LIJEČENE U OB „DR. J. BENČEVIĆ“ U SLAVONSKOM
BRODU U RAZDOBLJU OD 2004. DO 2013.G…………………………………………………………..31
Gojković Jugoslav
GRAĐANSKI AKTIVIZAM U RESOCIJALIZACIJSKOM RADU S ADOLESCENTIMA U RIZIKU
OVISNOSTI………………………………………………………………………………………………….32
Mišetić Tomislav
POVIJEST, RAZVOJ I ULOGA TERAPIJSKIH ZAJEDNICA U REHABILITACIJI OVISNIKA………33
Anđelić Anđa sr. Amata
SPECIFIČNOSTI REZIDENCIJALNOG PROGRAMA ZA OVISNICE U TERAPIJSKIM
ZAJEDNICAMA, ISKUSTVA CENTRA „MARJANOVAC“……………………………………………34
9
Oršulić Vesna, Pavković Dino
PRIKAZ RADA GRUPE ZA PODRŠKU………………………………………………………………….35
Gabud Gjurčević Senka, Gjurčević Mato, Kolovrat Ana
ULOGA FARMAKOTERAPIJE U LIJEČENJU ALKOHOLIZMA……………………………………….36
Jurišić Irena, Bencun Ivana, Pavić Šimetin Ivana
ALKOHOL I MLADI-SAMOLIJEČENJE ILI POZIV U POMOĆ………………………………………37
Cvitković Ante, Bencun Ivana
KLAĐENJE SREDNJOŠKOLACA U BRODSKO-POSAVSKOJ ŽUPANIJI……………………………38
10
Trendovi i politika suzbijanja zlouporabe droga u RH
Željko Petković, Ivandić Zimić Jadranka
Ured za suzbijanje zlouporabe droga, Probraženska 4, Zagreb
Ključne riječi; droga, kriminalitet, tretman, politika suzbijanja zlouporabe droga
U okviru prezentacije dat će se osvrt na stanje i analizu suzbijanja zlouporabe droga, trendove i razmjere pojavnosti
navedene problematike. Ujedno će se predstaviti i institucionalni, zakonski i strateški okvir za provedbu politike
suzbijanja zlouporabe droga, kao i aktivnosti i prioriteti koje se provode te koje će se provesti u budućem razdoblju.
Prezentacija sadržava objedinjene podatke za 2013. godinu i to epidemiološke podatke o osobama liječenim zbog
zlouporabe droga, podatke o kriminalitetu vezanom za zlouporabu droga, te pregled aktivnosti koje su na području
suzbijanja zlouporabe droga, prevencije i liječenja ovisnosti provela mjerodavna ministarstva/tijela, županije, udruge
i terapijske zajednice tijekom 2013.
Provedeno je ili je u tijeku provedba nekoliko značajnih projekata, među kojima je važno istaknuti donošenje
standardiziranih smjernica za područje tretmana, prihvaćanje koncepta standarda kvalitete kao kriterija financiranja
programa i projekata koje provode udruge, te pružanju ciljanih edukacija za mrežu profesionalaca i stručnjaka.
Također, s ciljem kreiranja i provedbe politike o drogama koja se temelji na znanstveno utemeljenim dokazima,
provedena su brojna istraživanja.
Prema prikazanim podacima sva resorna ministarstva aktivno su provodila mjere Nacionalne strategije i Akcijskog
plana te su se uz postojeće, ali ne uvijek i dostatne resurse, postignuti zadovoljavajući rezultati osobito u osnaživanju
partnerske suradnje među svim nositeljima mjera. Značajni koraci poduzeti su u cilju smanjenja pojavnosti
zlouporabe droga i ovisnosti o drogama kroz integrativni pristup, a pristupilo se i razvijanju novih koncepata
prevencije ovisnosti i dostupnosti programa tretmana bolesti ovisnosti.
Može se zaključiti da u Hrvatskoj, unatrag nekoliko godina nije došlo do značajnijeg porasta broja ovisnika.
11
Akcije i mjere u svrhu smanjenja štetne uporabe alkohola
Iva Pejnović Franelić, Irena Rojnić Palavra, Ljiljana Muslić
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb
e-mail: [email protected]
Ključne riječi: alkohol, globalne i nacionalne politike
Alkohol je psihoaktivna tvar koja se stoljećima koristi u velikom dijelu svijeta. Šteta povezana s alkoholom predstavlja
veliki teret društvu u cjelini, u ekonomskom, društvenom kao i zdravstvenom smislu. Alkohol se dovodi u vezu s
nizom bolesti te ozljedama. Šteta povezana s alkoholom ne utječe samo na one koji prekomjerno piju, već i na
njihove obitelji, prijatelje, kolege, ali i društvo u cjelini.
S ciljem smanjenja štete povezane s alkoholom razvijeno je niz globalnih i nacionalnih politika koje definiraju
prioritetna područja, predlažu mjere i akcije. Podupiru se akcije, projekti i programi s istim ciljem. Javnozdravstvene
politike usmjerene sprječavanju i smanjenju štete povezane s alkoholom ovise o javnozdravstvenim interesima
temeljenim na jasno definiranim ciljevima i dokazima, ali i o nacionalnom i kulturalnom kontekstu. U Hrvatskoj je
Nacionalna strategija za sprječavanje štetne uporabe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja za razdoblje od
2011-2016 usvojena 2010. godine. U tijeku je donošenje Nacionalnog akcijskog plana Republike Hrvatske za
smanjenje štetne uporabe alkohol za razdoblje 2014—2020.
Hrvatska sudjeluje u JA RARHA (Joint Action Reducing Alcohol Related Harm). JA RARHA zajednička je akcija započeta
2014. godine, u trajanju od tri godine , financirana u okviru Drugog programa aktivnosti Zajednice u području
zdravstva i država članica EU s ciljem pružanja podrške u radu na zajedničkim prioritetima u skladu s EU Strategijom o
alkoholu te jačanja kapaciteta za rješavanje i smanjenje štete povezane s alkoholom.
Uz prikaz aktualnih globalnih i nacionalnih dokumenata u ovom izlaganju osvrnuti ćemo se na jednu od zajedničkih
akcija zemalja EU na ovom području.
12
Uloga pravobraniteljice za djecu u Republici Hrvatskoj u ostvarivanju prava na zaštitu djece od svih
oblika ovisnosti
Sanja Vladović
Savjetnica pravobraniteljice za djecu
e-mail: [email protected]
Republika Hrvatska kao država potpisnica i stranka UN Konvencije o pravima djeteta obvezna je
primjenjivati ovaj međunarodni zakon i druge njemu pripadajuće i usvojene međunarodne dokumente te
njihove odredbe unijeti u nacionalne zakone. Članak 33. Konvencije upućuje na obveze države u zaštiti
djece od ovisnosti o opojnim drogama i psihotropnim tvarima. No šire gledajući, cjelokupni tekst
Konvencije usmjeren je zaštiti djece od svih štetnih utjecaja što uključuje i druge vrste ovisnosti te
omogućavanju uvjeta za optimalni razvoj i odgoj svakog djeteta.
Pravobraniteljica za djecu kao tijelo zaštite, praćenja i promicanja prava i interesa djece u Republici
Hrvatskoj u skladu s međunarodnim i nacionalnim zakonima i dokumentima, potiče državna i civilna tijela
te pojedince u zaštiti svih prava i interesa djece. U obavljanju svoje uloge detektira područja kršenja prva i
interesa djece i poduzima niz mjera i aktivnosti u svrhu promocije dječjih prava te njihove zaštite na
pojedinačnoj razini. Budući da je učinkovita prevencija ovisnosti u djece imperativ mentalnog zdravlja i
omogućavanja optimalnih razvojnih uvjeta, dio aktivnosti pravobraniteljice za djecu usmjeren je i prevenciji
svih vrsta ovisnosti kod djece, kako onih „tradicionalnih“ kao što su ovisnost o alkoholu i opojnim drogama,
tako i onih novijeg karaktera kao što su ovisnost o kockanju ili kompjutoru. Savjetnica pravobraniteljice za
djecu u predavanju će se prezentirati ulogu i aktivnosti ureda pravobraniteljice u zaštiti djece od ovisnosti u
svjetlu međunarodnih i nacionalnih zakona i dokumenata te najčešće detektirana područja kršenja prava
djece u ovom segmentu.
13
Uloga policije u prevenciji ovisnosti
Sandra Veber, Ivo Jakić
Ministarstvo unutarnjih poslova, Služba prevencije, Zagreb
Kroz predavanje nastojat ćemo definirati i pojasniti ulogu policije u prevenciji svih oblika ovisnosti.
Iako problem ovisnosti nije primarno u nadležnosti policije, već kriminalitet zlouporabe droga, posljedice koje
nastaju uslijed različitih oblika ovisnosti mogu utjecati na stanje sigurnosti u vidu povećane stope kriminaliteta,
vandalizma, narušavanja javnog reda i mira i sigurnosti cestovnog prometa.
Prikazom sigurnosnih pokazatelja koji su povezani s problemom ovisnosti te zakonskog okvira za postupanje policije,
definirat ćemo područja u kojima policija može djelovati s ciljem prevencije ovisnosti.
Kroz provedbu preventivnih projekata i aktivnosti policija informira i educira rizične skupine kao i širu javnost o
zakonskim ograničenjima uporabe sredstava ovisnosti, kao i posljedicama koje u kazneno pravnom smislu mogu
nastupiti za građane.
Najveća učinkovitost preventivnih programa usmjerenih na prevenciju ovisnosti postiže se kroz
multidisciplinarno pristup, odnosno kroz suradnju stručnjaka iz različitih područja, a kao primjer dobre prakse
možemo navesti nacionalni preventivni projekt „Zdrav za 5“ , koji zajednički provede Ministarstvo unutarnjih
poslova, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.
14
Povezanost klađenja i ostalih rizičnih ponašanja maturanata
Zrinka Puharić, Visoka tehnička škola Bjelovar, Stručni studij sestrinstva
Renata Hunjadi-Brzović, Zavod za javno zdravstvo Bjelovar
Mirna Žulec, Visoka tehnička škola Bjelovar, Stručni studij sestrinstva
Ana Zeko, Visoka tehnička škola Bjelovar, Stručni studij sestrinstva
Tatjana Badrov, Visoka tehnička škola Bjelovar, Stručni studij sestrinstva
ključne riječi: klađenje, alkohol, droge, cigarete, maturanti
Uvod:Klađenje, konzumacija sredstava ovisnosti i rani početak spolnog života, veoma su privlačni mlađoj
adolescentnoj populaciji kao dokaz ulaska u svijet odraslih. Budući nisu završili psihički, fizički ni
socijalno-materijalni status, bitno je da prije tog perioda dobiju adekvatna znanja i primjere iz vlastite
okoline o štetnosti takvih ponašanja.
Ciljevi:Ispitati postoji li statistički značajna povezanost između sklonosti klađenju, konzumiranju alkohola,
cigareta i droga, te ranim ulaskom u spolne odnose.
Ispitanici i metode:U anonimnoj anketi sudjelovao je 641 maturant/ica s područja Bjelovarsko-bilogorske
županije.
Rezultati: Prosječna dob sudionika je 17.3 godine +/- 0.7 godina.58,7% živi na selu, ostali u gradu.41.4%
prolazi s vrlo dobrim uspjehom,33.3% s dobrim,21.7% s odličnim,3.4% s dovoljnim i 0.2% je
ponavljača.Svakodnevno puši 25.5% ispitanika, povremeno 19.3% a nikada 55.1% ispitanika.Više puta
mjesečno opija se 41.7% ispitanika, nekoliko puta godišnje 36.6 % ispitanika, a alkoholna pića ne pije
21.7%.Droge je probalo 10.4% ispitanika.Spolne odnose imalo je 60.5 % ispitanika.Igre na sreću često i
povremeno igra 45.0% ispitanih.Učestalost klađenja s obzirom na učestalost pušenja nije statistički značajna
(χ2=3.182, ss=1, p=0.204). Učestalost klađenja s obzirom na učestalost opijanja je statistički značajna
(χ2=73.952, ss=4, p<0.001), na način da se učenici koji se često klade ujedno i češće opijaju.Za konzumaciju
droga mali je broj ispitanika koji su koristili pa je teško dostići razinu sttaističke značajnosti. Rezultat se
može smatrati indikativnim, no ne može se sa sigurnošću govoriti o povezanosti konzumacije druga i
učestalosti klađenja bez provjere na većem uzorku ispitanika. Seksualna aktivnost ne znači kvalitetnu vezu i
u toj dobi spade u rizična ponašanja mladih pa ne čudi da oni koji su seksualno aktivni češće se i klade
(χ2=18.631, ss=1, p<0.001).
Zaključak:Rezultati potvrđuju dosadašnja istraživanja koja ukazuju na velik broj mladih u osjetljivoj
adolescentskoj dobi koji žive život ispunjen rizičnim ponašanjima.Na prevenciji nije lako raditi jer zahtjeva
velik trud za dugoročne rezultate.Osim obitelji i škole , država mora uložiti dodatne napore da dosljedno
provodi zakone vezane uz zabranu prodaje alkohola i cigareta maloljetnicima, zabranu posjete mjestima za
igre na sreću, te jaču kontrolu izlaska osoba ispod 16 godina nakon 23 sata.
15
Planiranje, programiranje i evaluacija preventivnih aktivnosti
Siniša Brlas
Zavod za javno zdravstvo "Sveti Rok" Virovitičko-podravske županije, Gajeva 21, Virovitica
ključne riječi: prevencija, planiranje, programiranje, evaluacija
Prevencija je složeni skup mjera i postupaka koji se poduzimaju kako bi se spriječio nastanak
odnosno razvoj ovisničkog ponašanja koje može dovesti do ovisnosti. Osobito je zahtjevno mjeriti rezultate
provedenih preventivnih aktivnosti pa je stoga ključni korak u prevenciji planiranje i programiranje
preventivnih aktivnosti, uključujući razvoj postupaka i instrumenata za njihovu evaluaciju. Publikacija
„Planiranje, programiranje i evaluacija preventivnih aktivnosti“ opisuje metodologiju izrade preventivnih
programa u koracima te njihovu evaluaciju i reprogramiranje i prva je takve naravi u našoj zemlji.
Namijenjena je stručnjacima koji provode prevenciju rizičnih ponašanja, osobito među djecom i mladima, te
je stoga korisna svima koji svoje aktivnosti moraju sustavno planirati. Osobito je od pomoći voditeljima
školskih programa prevencije ovisnosti jer u publikaciji autor objedinjuje svoja metodološka i stručna znanja
koja je stekao u odgojno-obrazovnom i zdravstvenom sustavu. Autor publikacije je profesor Siniša Brlas,
psiholog u Djelatnosti za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti sa zaštitom mentalnog zdravlja
Zavoda za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije, a izdavač je Zavod za javno
zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije.
16
Utjecaj štetnih navika roditelja na nastanak bolesti ovisnosti kod adolescenata
Branko Lakner, Gordana Šikić
Dom zdravlja PGŽ - Ispostava Mali Lošinj; Specijalistička psihijatrijska ordinacija- Rijeka
ključne riječi: Adolescenti; bolesti ovisnosti, nastanak; roditelji, utjecaj; štetne navike
Cilj: Na ispitanom uzorku od 410 adolescenata (388 srednjoškolaca i 22 štićenika Odgojnog zavoda)
na otoku Cresu i Lošinju, istražiti povezanost štetnih navika roditelja i nastanak ovisnosti kod adolescenata.
Rezultati: Prikazan je odnos različitih varijabli u odnosu na zadovoljstvo životom, roditeljima i samim
sobom te štetnih navika kao što su pušenje, konzumacija alkohola i droge. Usporedba zadovoljstva životom i
zadovoljstva s roditeljima pokazuje, kako je veće zadovoljstvo s roditeljima povezano i s većim
zadovoljstvom životom (hi-kvadrat = 32,84,pjece (hi-kvadrat =12,11,pdrat = 6,35, opći postotak muških
ispitanika izjavljuje kako su više puta bili pijani (hi-kvadrat = 6,51, pojava s roditeljima (hi-kvadrat = 5,75,
postotku probali drogu u odnosu na ostalu djecu . Među ispitanicima koji su probali drogu, više je onih koji
su nezadovoljni svojim životom (hi-kvadrat = 4,25,svakodnevne ili česte sukobe s roditeljima (hi-kvadrat =
11,20, postotak ispitanika koji bi uzeli drogu da imaju prilike (hi-kvadrat = 144,23, pe koji je nisu probali.
Isto tako, među ispitanicima koji su probali drogu, veći je broj adolescenata koji su bili pijani (hi-kvadrat =
60,74, p sredstva za umirenje ili glavobolju, veći je postotak onih koji su probali drogu, u odnosu na
adolescente čija majka ne uzima takva sredstva (hi-kvadrat =7,90, ovisnosti istovremeno. Mnogi od njih
imaju roditelje s ovisničkim ponašanjem. Ovisnost roditelja na nekoliko načina utječe na adolescenta. Jedan
način je odašiljanje poruke kako je to normalno i prihvatljivo, i time za adolescenta bezopasno. Drugi je
način da ovisnost roditelja poremeti odnose u obitelji, i time direktno utječe na razvoj osobnosti kod
adolescenta.
17
Nedijagosticirani i neliječeni ADHD kao najčešći poremećaj djece i adolescenata jest i najčešće triger
za razvoj ovisnosti o alkoholu i psihoaktivnim sredstvima, Zašto? i Kako?
Marko Kraljević, Ivan Sušanj
Zavod za javno zdravstvo Karlovačke županije, dr V. Mačeka 48, Karlovac
ključne riječi: nedijagnosticirani i neliječeni ADHD triger za razvoj ovisnosti o alkoholu i psihoaktivnim
sredstvima
Prema Stephen M. Stahl-u, adolescenti sa SUD (substance use disorder) kao primarnom dijagnozom,
u 40-75% slučajeva imaju i dijagnozu ADHD, dok kod odraslih sa primarnom SUD dg. 15-25% njih ima
simptome ADHD. Za razliku od navedenog, adolescenti sa ADHD kao primarnom dijagnozom u 15-30%
slučajeva imaju dodatni SUD. Koristeći ove spoznaje u radu naše Službe, radeći na ranom i najranijem
dijagnosticiranju ADHD i što ranijem uvođenju i primjeni specifične psihofarmakoterapije i psihosocijalnog
tretmanu očekujemo i dobivamo minimaliziranje javljanja SUD kod adolescenata ( i očekujemo dodatno
smanjenje kod odraslih) kod kojih je primijenjena rana dijagnostika i liječenja ADHD.
18
Prevencija u lokalnoj zajednici - primjer Grada Nova Gradiška
Ljiljana Lukačević
Grad Nova Gradiška, Trg kralja Tomislava 1, 35400 Nova Gradiška
ključne riječi: univerzalna prevencija, multidisciplinarnost, međusektorska suradnja
Od studenog 2005.g. odlukom Grada Nova Gradiška djeluje Koordinacijsko tijelo za suzbijanje zlouporabe
droga na području Grada Nova Gradiška koje je u studenom 2013. preimenovano u Koordinacijsko tijelo za
prevenciju ovisnosti. Koordinacijsko tijelo okuplja predstavnike gradskih osnovnih i srednjih škola, policije,
Doma zdravlja i bolničke Službe psihijatrije, Zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije,
Gradskog društva Crvenog križa, Centra za socijalnu skrb i organizacija civilnog društva, a vanjski su
suradnici lokalni mediji. Opći cilj djelovanja je univerzalna prevencija svih oblika ovisnosti djece i mladih
(alkohol, cigarete, droge, kockanje, igre na sreću, računalne igrice, Internet). Lokalni preventivni program
„Za grad bez ovisnosti“ temeljen je na strategijama okruženja, multidisciplinarnosti i međusektorskoj
suradnji.Specifični ciljevi su: praćenje problema i potreba djece i mladih na osnovu podataka iz sustava
zdravstva, školstva, socijale i policije; kreiranje lokalnog programa prevencije sukladno detektiranim
problemima i potrebama ciljne populacije; afirmacija aktivnog i organiziranog korištenja slobodnog
vremena i zdravih stilova života; kampanje s ciljem senzibilizacije roditelja i građana; proširenje lokalnih
kapaciteta za prevenciju ovisnosti i rizičnog ponašanja; jačanje mreže partnerstva u prevenciji. Sukladno
ciljevima djelovanja, novogradiško Koordinacijsko tijelo za prevenciju ovisnosti je u proteklih devet godina
kontinuiranog rada organiziralo u lokalnoj zajednici mnoge stručne skupove, predavanja, tribine, radionice,
debate, fokus-grupe, info-štandove s edukativno-promotivnim materijalima, tematske priloge u medijima i
druge aktivnosti. Lokalni program prevencije ima značajno mjesto u Strategiji za ostvarivanje prava i
potreba djece na području grada Nova Gradiška, koja afirmira holistički pristup cjelokupne zajednice
usmjerene na dobrobit djece i mladih te stvaranje sigurnog i poticajnog okruženja.
19
Pričaonica” – prevencija od predškolske dobi
Berta Bacinger Klobučarić, Eleonora Glavina
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije, Dječji vrtić Čakovec
ključne riječi: čitanje priča, djeca predškolske dobi, procosijalno ponašanje, agresivno ponašanje, socio-
emocionalna kompetencija
Sve ranija dob djece koja ulaze u rizična ponašanja potiče stručnjake iz područja promicanja mentalnog
zdravlja da kreiraju i provode preventivne aktivnosti od rane dječje dobi. Zavod za javno zdravstvo
Međimurske županije, Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje
ovisnosti, je kroz blisku suradnju s predškolskim odgojno-obrazovnim institucijama Međimurske županije
2011. godine pokrenuo program jačanja socio-emocionalne kompetentnosti djece predškolske dobi. Kao
jedan od oblika poticanja psiholoških razvojnih potreba djece izdvojena je aktivnost čitanja priča djeci, za
što iskustva govore da se u zbilji premalo prakticira. Važnost čitanja djeci prepoznala je i Europska
organizacija za promicanje čitanja EU READ, proglasivši 2013. godinu Europskom godinom glasnog
čitanja. Rukovodeći se saznanjima o dobrobiti čitanja djeci, i UNICEF je pokrenuo kampanju „Čitaj mi!“
Ciljevi programa:
→ odgajateljima naglasiti važnost čitanja djeci i senzibilizirati ih za pričanje priča i drugih literarnih
sadržaja;
→ potaknuti obiteljsku sredinu na konstruktivno provođenje vremena s djetetom poticanjem na aktivnosti
vezane za stvaranje navike uzimanja čitalačkog štiva i pobuđivanjem interesa za čitanje;
→ stvarati ritual i razviti naviku čitanja kao pripremu za samostalno čitanje. Učinkovitost cjelokupnog
programa vrednovana je skalom Pros/Ag, upitnikom za roditelje kreiranim u tu svrhu, i procesnom
evaluacijom. Utvrđeni je statistički značajni porast prosocijalnog ponašanja kod djece na kraju pedagoške
godine u odnosu na početak, dok na planu agresivnog ponašanja nije došlo do statistički značajne promjene.
U sklopu programa, u okviru lokalne zajednice ostvareno je niz aktivnosti populariziranja čitanja,
osvješćivanja značaja čitanja priča djeci, ciljanih poticanju svakodnevnog ugodnog druženja djece odraslih.
20
Alkohol- najzastupljenije sredstvo ovisnosti među djecom i mladima Međimurske županije
Diana Uvodić-Đurić , Berta Bacinger Klobučarić, Renata Kutnjak Kiš
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije, I. G. Kovačića 1 e, Čakovec
Alkoholizam je jedan od vodećih javnozdravstvenih problema, a prekomjerno pijenje alkohola u mladih
jedan je od pet izabranih zdravstvenih prioriteta u Međimurskoj županiji. Tijekom Mjeseca borbe protiv
ovisnosti 2013. g. provedeno je istraživanje o stavovima, navikama i korištenju sredstava ovisnosti u djece i
mladih Međimurske županije s ciljem utvrđivanja načina, vrste i zastupljenosti zlouporabe alkohola i drugih
sredstava ovisnosti. Istraživanje je provedeno na uzorku od 30 % slučajno odabranih učenika 7. i 8. razreda
svih osnovnih i 2. razreda srednjih škola Međimurske županije. U završnim razredima osnovne škole 9,3%
dječaka i 6,1% djevojčica piju alkoholna pića više puta mjesečno ili češće. Učestalost pijenja alkoholnih
pića povećava se s dobi te u 2. razredu srednje škole više puta mjesečno ili češće običava piti 61,8% mladića
i 49,2% djevojaka, a 1,5% mladića alkohol pije svakodnevno. U posljednjih mjesec dana bilo je pijano
42,5% mladića i svaka treća djevojka, a 17,1% mladića i 5,3% djevojaka bili su pijani više od tri puta u
mjesec dana što se ne smatra slučajnim događajem nego se svrstava u rizična ponašanja. Učenici 7. i
8.razreda osnovne škole najčešće piju radler i pivo, a kod ispitanika/ca u 2. razredu srednje škole prevladava
pijenje alkoholnih pića s većom koncentracijom alkohola (vino i žestoka pića), posebno kod djevojaka.
Učenici 7. i 8. razreda najčešće piju alkohol kod svoje kuće ili u kući nekog prijatelja (56% dječaka i
djevojčica).Ispitanici iz 2.r. srednje škole najčešće piju alkohol u kafićima, klubovima, na plesnjacima (49%
mladića i 56% djevojaka) ili na ulici, parku te negdje drugo na otvorenom (16% mladića i 9% djevojaka).
Većina naših ispitanika smatra alkoholna pića lako dostupnima. Pivo procjenjuje lako dostupnim 84,5%
učenika 7. i 8. r. i 95,1% učenika 2.r. srednje škole, a vino 76,7% učenika 7. i 8. r. te 93,5% učenika 2.r.
srednje škole. Istraživanje je potvrdilo da je pijenje alkohola najzastupljeniji način korištenja sredstava
ovisnosti među djecom i mladima naše županije.
21
Mogućnosti anticipacije i prevencije zloupotrebe alkohola
Nebojša Nikolić
Škola za osnovno i srednje obrazovanje "Milan Petrović" sa domom učenika, Novi Sad, Srbija
ključne riječi: mladi sa smetnjama u razvoju, predikcija alkoholizma, procena, emocionalni razvoj, pijenje
Mladi sa smetnjama u razvoju, primarno intelektualnim, ali i drugim pridruženim teškoćama funkcionišu
specifično u mikrosocijalnom okruženju u kome nisu izuzeti od uticaja stresa ali ni od disocijalnih obrazaca
mentalne relaksacije i ublaživanja odraza stresa na njih, posebno zbog povodljivosti i podložnosti
disocijalnim sugestijama. U toku prošle školske godine proučavali smo sklonosti konzumiranju alkoholnih
pića kod 48 učenika sa smetnjama u razvoju. Procene su vršene upotrebom genogramskog intervjua sa
procenom transgeneracijskih dispozicija alkoholizmu, zatim polustrukturiranim intervjuom
autoanamnestičkog karaktera sa naglaskom na proceni uzrasta prvog iskustva i vrste pića, kao i primenom
upitnika tipa AUDIT namenjenom proceni učestalosti i razine pijenja kod mladih uzrasta 11 do 17 godina.
Uzorkom je obuhvaćeno 30 ispitanika muškog i 18 ženskog pola, relativno ujednačenih prema uzrastu,
obrazovnom i intelektualnom nivou. Intervjuima genogramskog i polustrukturiranog karaktera utvrdili smo
da je prvo iskustvo kod 22 ispitanika bilo na uzrastu ispod 8 godina starosti, i da u 87% slučajeva u njihovim
porodicama postoji transgeneracijski sistem opijanja. Primenom strukturiranih upitnika tipa AUDIT utvrdili
smo da preko polovine ispitanika konzumira alkoholna pića minimum jednom, a maksimalno do dva puta u
toku nedelje, dok 4 ispitanika to čine čak na predlog i inicijativu roditelja. Isti broj ispitanika konzumira
alkoholna pića i u toku nedelje u manjim količinama. Obraćajući pažnju na socio demografska obeležja,
porodične istorije, materijalno finansijsku (ne)stabilnost i faktore sveukupnog razvoja ispitivane populacije,
zaključujemo da je prevencija moguć isključivo programskim aktivnostima podržanim doslednim
partnerskim relacijama različitih subjekata mikrosocijalnog sistema. Aktivnosti unutar jednog ili dva
subjekta mogu dati konkretne rezultate, ali vrlo ograničenog vremenskog dometa ili trajnog karaktera samo
u izolovanim slučajevima.
22
Terapijske zajednice kao metod rehabilitacije zavisnika i njihovih porodica
Ljubica Kovačević
Škola za osnovno i srednje obrazovanje "Milan Petrović" sa domom učenika, Novi Sad, Srbija
ključne riječi: terapijska zajednica, duhovnost, način života, porodica
Postojeći načini lečenja i rehabilitacije bolesti zavisnosti od droga koje se primenjuju u zdravstvenim
ustanovama, pre svega usmereni su na otklanjanje simptoma bolesti i to pre svega fizičke zavisnosti. Ovaj
rad sadrži prikaz i pristup terapijskih zajednica koje su osnovale crkve (Katolička i Pravoslavna), a koje se
bave i deluju na uzroke bolesti koji su, prema njihovom mišljenju doveli do zavisnosti. U ovim zajednicama
se ističe da je narkomanija duhovna bolest koja je posledica pogrešnog (grehovnog) načina života
uslovljenog nepostojanjem duhovnih vrednosti i vere u Boga, zatim odsustva spoznaje o smislu života, ali i
kao posledica nedostatka ljubavi i poremećaja u porodičnim odnosima. Tako se u zajednicama,
praktikovanjem vere u Boga, zavisnicima otkriva duhovni svet koji pokreće njihov put otkrivanja životnog
smisla. Molitva, post, čitanje duhovne literature, duhovni razgovori su karakteristične duhovne aktivnosti u
zajednici. Osim duhovnih istraživali smo uticaj i prisustvo radnih, sportsko - rekreativnih i stvaralačkih
aktivnosti kao i organizaciju života u terapijskim zajednicama. Istraživanjem smo obuhvatili dva životna i
vremenska perioda zavisnika, odnosno štićenika u terapijskim zajednicama. Prvi je period zavisnosti od PAS
koji je predhodio dolasku u zajednicu gde je akcenat na porodičnim uslovima u kojima je štićenik odrastao
kao i na kvalitetu porodičnih odnosa; na vaspitnim stilovima i životnim vrednostima; na prisustvu
(odsustvu) radnih, kreativnih, sportsko-rekreativnih i duhovno-religioznih sadržaja u životu zavisnika. Drugi
period odnosi se na aktuelni period nakon stupanja zavisnika u zajednicu. Koristeći metodu samoprocene
štićenika, utvrdili smo značaj svih sadržaja i aktivnosti u terapijskim zajednicama na rehabilitaciju i kvalitet
života, upoređujući podatke prvog i drugog istraživanog perioda. Susret sa roditeljima koji su bili suočeni sa
višegodišnjim bezuspešnim lečenjem bolesti zavisnosti svog deteta koji je tek boravkom u zajednici
pronašlo svoj put izlečenja, odredio je i inspirisao ovo istraživanje. Sveukupan način života u terapijskoj
zajednici uticao je da se u porodici menjaju porodični odnosi, da se povrati i unapredi međusobno poverenje.
23
Važnost resocijalizacije kroz KLA
Tamara Brezičević, Biljana Vasilevski Rački
Zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije, V. Nazora 2A, Slavonski Brod
e-mail: [email protected]
KLJUČNE RIJEČI: klub liječenih alkoholičara, resocijalizacija, zadovoljstvo
Cilj ovog rada je ispitivanje utjecaj KLA u liječenju alkoholizma i resocijalizaciji kod članova KLA
Preporod te ispitati njihovo zadovoljstvo i zadovoljstvo članova njihovih obitelji tretmanom kroz Klub.
KLA su zajednice više obitelji sastavljene prema načelu samopomoći i međusobne pomoći. Cilj im je
trajno mijenjanje načina života osoba koje se liječe te članova njihovih obitelji. KLA ima veliku ulogu u
rehabilitaciji alkoholičara. Okuplja 10 do 12 obitelji. Koncipiran je kao neprofitna udruga građana koji čine
liječeni alkoholičari nakon bolničkog liječenja, osobe koje imaju probleme uzorkovane alkoholizmom a nisu
bile na bolničkom liječenju, članovi uže obitelji i stručni djelatnici -educirani terapeuti. U klubu se provodi
obiteljski pristup rada što zahtjeva angažiranost stručnih djelatnika čija je zadaća da katalizira promjene
ponašanja u obiteljskom sustavu te pomogne da uspostave načina život bez alkohola za cijelu obitelj. Kroz
KLA se nastavlja započeto liječenje, rehabilitacija i resocijalizacija alkoholičara i članova obitelji. Unutar
kluba prisutno je razvijanje samopomoći i uzajamne pomoći članova i obitelji u cilju postizanja što duže
apstinencije. Provodi se kontinuirana edukacija članova sa ciljem upoznavanja sa vlastitom bolešću. KLA-a
su snažna podrška u slučaju recidiva ali i senzibilizator okoline na probleme alkoholizma.
KLA Preporod je osnovan 2013.g. i kroz njega je do sada prošlo 39 članova. Redovito dolazi 18 članova i
osoba u pratnji. Upitnikom smo ispitali koliko je KLA imao utjecaja na njihovu apstinenciju te koja je
važnost KLA u promjenama koje su im se dogodile od kada dolaze na sastanke.
Dokazano je da bez podrške klubova jako teško održati apstinenciju.
24
Večernja škola za roditelje
Snježana Šalomon, Andreja Radić, Sabljić Lucija, Marija Orban
ZZJZ Dr.Andrija Štampar, Mirogojska 16, Zagreb
ključne riječi: odgoj, roditelji, prevencija, rana intervencija
Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti unutra koje djeluje Savjetovalište za mlade bavi se
adolescentima s poremećajima u ponašanju. Višegodišnja stručna iskustva kao i znanstvena istraživanja koja
ih prate, pokazuju da postoji mnoštvo odgojnih stilova i načina komunikacije roditelja s adolescentima. S
obzirom da neadekvatni odgojni stilovi i loša komunikacija mogu dovesti do ozbiljnih problema, Služba je
pokrenula projekt "Večernja škola za roditelje". Cilj je pružanje prilike roditeljima da prepoznaju vlastite
pogreške i usvoje učinkovitije odgojne stilove i načine komunikacije sa svojim adolescentima. Projekt je
odmah prepoznat kao potreban i koristan, pa se ubrzo nakon pokretanja javljaju prvi polaznici. U grupe se
uključuju roditelji upućeni iz nadležnih Centara za socijalnu skrb ali i oni koji se jave samoinicijativno.
Grupu čini od 10 do 12 članova, roditeljski par ili samo jedan roditelj (najčešće majke). Rad se odvija
tijekom 8 susreta u trajanju od 90 minuta. "Školu" su do sada završile dvije grupe roditelja, a treća grupa je u
tijeku. Ovakav oblik rada naišao je na iznimni interes, na što ukazuje evaluacija dosadašnjeg rada ali i
činjenica da se formira lista čekanja za slijedeću grupu.
25
Obiteljska psihoterapija i transgeneracijski prijenos ovisnosti
Andreja Borovečki Šimurina, Snježana Šalamon, Andreja Radić, Iris Sarajlić Vuković
Zavod za javno zdravstvo „dr.Andrija Štampar“, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, Zagreb,
Mirogojska cesta 16
Ključne riječi: obiteljska psihoterapija, ovisnost, prevencija
"Sve sretne obitelji nalik su jedna na drugu, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj način"-poznati
Tolstojev citat kojim možda najslikovitije možemo opisati rad sa adolescentima i njihovim obiteljima u
prevenciji i liječenju ovisnosti. Kao dominantni etiološki čimbenici za razvoj ovisnosti navode se: utjecaj
mikrosocijalne okoline, patologija obitelji, primarni psihički poremećaj, neadekvatan odgoj u „normalnoj
obitelji“, stres, neznanje, životna filozofija, te kriva procjena samokontrole. Kod obitelji gdje postoji
transgeneracijski prijenos ovisničkog ponašanja dominantni čimbenici za razvoj ovisnosti su stuktura
obitelji, ovisnost roditelja o alkoholu ili psihoaktivnim supstancama, kriminalno ponašanje, te prepoznata
uloga "odsutnog oca" u interaktivnom obiteljskom procesu. U našem radu prikazat ćemo obiteljsku
dinamiku te transgeneracijski razvoj ovisničkog ponašanja kod obitelji koje su upućene u našu Službu zbog
problema ovisničkog ponašanja kod mladih kasne adolescentne dobi. U obiteljskoj dinamici postoje
fenomeni "žrtvenog jarca", komunikacije putem mistifikacije i koncepta dvosturkih poruka, uz postojanje
obiteljskih mitova. Osvrnut ćemo se na koncepte autoritarnog, liberalnog i hiperprotektivnog odgojnog
pristupa te kako obitelj zadržati u kontinuiranom psihoterapijskom tretmanu.
26
Uloga ZZJZ u prevenciji i liječenju ovisnosti o alkoholu i kockanju/klađenju
Okrugli stol: iskustva, problemi, mogućnosti
Voditelji: Senka Gabud Gjurčević, Tvrtko Pervan
27
Kockanje srednjoškolaca u Republici Hrvatskoj – aktivnosti, korelati i štetne psihosocijalne posljedice
Dora Dodig
Odsjek za poremećaje u ponašanju, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Kockanje i klađenje, iako aktivnosti čija je primarna svrha povremena zabava, mogu dovesti i do razvoja
štetnih posljedica tj. narušiti psihosocijalno funkcioniranje pojedinca. Suvremena inozemna istraživanja
kontinuirano potvrđuju da je prevalencija problematičnog kockanja veća u populaciji mladih osoba u odnosu
na populaciju odraslih (Jacobs, 2004., prema Welte i sur., 2009.; Shaffer, Hall i Vanderbilt (1997.) Treba
uzeti u obzir i da je današnja generacija mladih prva koja odrasta u društvu u kojoj je kockanje rašireni način
zabave, a igre na sreću dostupne u različitim modalitetima. U Hrvatskoj se također u proteklom desetljeću
dogodio ekspanzivan porast broja mjesta na kojima se priređuju igre na sreću (Državni zavod za statistiku,
2010.), a svakodnevna iskustva sugeriraju da, usprkos dobroj zakonskoj regulativi (Zakon o igrama na sreću,
NN 89/09), u tim aktivnostima u velikoj mjeri sudjeluju i maloljetne osobe. Usprkos tome, do nedavno u
Hrvatskoj nije bilo sustavnih i sveobuhvatnih istraživanja tog zanimljivog fenomena.
U sklopu projekta „Kockanje mladih u Hrvatskoj“, po prvi su puta na sustavan i sveobuhvatan način
istražene aktivnosti kockanja mladih, s kockanjem povezana ponašanja, razmišljanja i obilježja ličnosti, kao
i zastupljenost štetnih psihosocijalnih posljedica. Podaci su prikupljani u razdoblju od 2011. do 2103.
godine, a sudjelovalo je ukupno 2.702 srednjoškolaca iz sedam hrvatskih gradova (Zagreb, Osijek, Rijeka,
Split, Koprivnica, Slavonski Brod i Vinkovci). Podjednako su zastupljeni mladići (49.2%) i djevojke
(50.8%), a raspon dobi kreće se od 14 do 21 godinu (Mdob=16.51; SDdob=1.17).
Za provedbu istraživanja korištena je opsežna baterija instrumenata: (1) Upitnik o osnovnim
sociodemografskim obilježjima, (2) Upitnik kockarskih aktivnosti, (3) Kanadski upitnik kockanja
adolescenata – CAGI (Tremblay, Stinchfield, Wiebe i Wynne, 2010.), (4) Ček-lista motivacije za
kockanjem, (5) Skala uvjerenja o kockanju, te (6) Upitnik rizičnog i delinkventnog ponašanja (Atlanta,
Dahlberg, Toal i Behtens, 2005.).
Rezultati pokazuju kako većina srednjoškolaca ima iskustvo sudjelovanja u igrama na sreću, a
najzastupljenije su lutrijske igre, sportske kladionice i igre na automatima pri čemu je najveći intenzitet
sudjelovanja upravo u aktivnostima sportskog klađenja. Nadalje, utvrđeno je i da postoje značajne rodne
razlike, te da je veća izraženost štetnih psihosocijalnih posljedica kockanja povezana s većim intenzitetom
kockanja, te specifičnim ponašanjem i načinom razmišljanja.
U izlaganju će biti prikazane ključne znanstvene spoznaje proizašle iz istraživanja, a rezultati će biti
razmatrani u odnosu na društvene okolnosti (prije svega, dostupnost i pristupačnost igara na sreću), te u
kontekstu mogućnosti primjene dobivenih rezultata u kreiranju raznolikih preventivnih i tretmanskih
intervencija usmjerenih prema mladima, od redovne populacije do onih s već razvijenim problemima
povezanih s kockanjem.
28
Prevencija kockanja i klađenja kod mladih – sinteza znanosti, teorije i prakse
Neven Ricijaš
Odsjek za poremećaje u ponašanju, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
e-mail: [email protected]
Od 2010. godine na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu provodi se znanstveno-istraživački projekt pod
nazivom „Kockanje mladih u Hrvatskoj“. U okviru projekta proveden je značajan broj znanstveno-
istraživačkih i stručnih aktivnosti, a prevalencijska studija provedena je s N=2.702 srednjoškolaca u sedam
hrvatski gradova (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Koprivnica, Slavonski Brod i Vinkovci). Ova studija je, uz
učestalost kockanja i klađenja utvrdila i zastupljenost štetnih psihosocijalnih posljedica, kao i korelate koji
doprinose njihovom razvoju.
Dobiveni rezultati ukazuju na potrebu sveobuhvatnog, multidisciplinarnog i međuresornog pristupa ovom
fenomenu, kao i potrebu za kreiranjem širokog spektra intervencija s ciljem prevencije i tretmana ovog
rizičnog ponašanja. Kao odgovor na jedan segment potreba, u okviru projekta osmišljen je i kreiran
preventivni program kockanja mladih pod nazivom „Tko zapravo pobjeđuje?“. Radi se o programu
univerzalne prevencije kockanja mladih, što znači da je svojim sadržajem i načinom implementacije
namijenjen općoj populaciji adolescenata u dobi od 14-16 godina, dakle mladima koji se angažiraju u
aktivnostima povezanim s kockanjem, ali još nisu razvili probleme povezane s kockanjem do mjere da bi im
bile potrebne intenzivnije intervencije, odnosno tretman. Program je vremenski usklađen s potrebama
korisnika na način da je usmjeren na rizične čimbenike prije nego se problem pojavi, ali i na način da
sadržajem obuhvaća rizične i zaštitne čimbenike koji su relevantni u odnosu na razvojno razdoblje
adolescencije u kojem se korisnici programa nalaze.
Program je osmišljen i implementiran tako da se temelji na znanstveno dokazanim i međunarodno priznatim
principima uspješnih preventivnih programa kockanja mladih. Karakteriziraju ga sljedeća obilježja: (1)
sveobuhvatnost u pristupu, (2) utemeljenost na teoriji i empirijskim rezultatima istraživanja, (3) korištenje
raznolikih metoda učenja, (4) dostatno trajanje, (5) promicanje pozitivnih odnosa, (6) razvojna usklađenost s
korisnicima, (7) socijalno-kulturalna prikladnost, (8) educirani provoditelji programa, te (9) evaluacija
učinka i procesa.
U pilot verziji preventivni program kockanja mladih „Tko zapravo pobjeđuje?“ sastoji se od 6 tematskih
cjelina koje se provode unutar 90 minuta (2 školska sata), dok je nakon prve primjene modificiran u 8
radionica u trajanju od 45 minuta (1 školski sat). Opći cilj programa je prevencija kockanja i klađenja
maloljetnika, te razvoj ispravnog odnosa prema igrama na sreću, kao i osobno odgovornog ponašanja u
ovom području. Program kombinira razvijanje specifičnih znanja, sa specifičnim vještinama važnim za
razvoj otpornosti prema razvoju štetnih psihosocijalnih posljedica kockanja.
U izlaganju će biti prikazana znanstveno i teorijsko utemeljenje programa, kao i rezultati prve evaluacije
učinka koji su pokazali da je program ostvario svoje temeljne ciljeve. Također je pozitivno da evaluacija
pokazuje i da su primarni korisnici (srednjoškolci) zadovoljni programom i vide korist od sudjelovanja, te bi
većina njih ovaj program preporučila i svojim prijateljima. Isto vrijedi i za roditelje i njihovo zadovoljstvo
predavanjem i predavačem. Procjene subjektivne koristi još su veće od samog zadovoljstva programom, što
je dodatni pokazatelj da je program postigao sve postavljene ciljeve.
29
Terapijsko preventivni postupci kod alkoholnih poremećaja, 50 godina iskustva Db
Darko Breitenfeld
Sažetak nije dostupan.
30
Ovisnost o kockanju – neprepoznata epidemija
Ante Bagarić
Klinika za psihijatriju vrapče, Zagreb
e-mail: [email protected]
Ovisnost o kockanju je psihički poremećaj kod kojeg postoje brojne dileme i nepoznanice. Ne postoji
suglasje kako se označava (ovisnost o kockanju, patološko kockanje, kompulzivno kockanje, problemsko
kockanje i dr.), kako se dijagnosticira (ne postoje markeri niti psihoaktivno sredstvo kao kod drugih
ovisnosti), kako se liječi (jedini psihički poremećaj za koji nije registriran niti jedan lijek). Ipak, ovisnost o
kockanju dovodi do velike patnje i teškog oštećenja kako ovisnika, tako i obitelji ovisnika, a i cijele
zajednice. U radu prikazujemo vlastito desetogodišnje iskustvo u liječenju ovisnika o kockanju.
31
Intoksikacija alkoholom u djece liječene u Općoj bolnici "Dr.J.Benčević" u Slavonskom Brodu u
razdoblju od 2004.do 2013.g.
Monika Ferić, Zrinka Ereš Hrvačanin, Nevenka Jelić
Odjel za dječje bolesti, O.B."Dr.Josip Benčević", Sl.Brod
ključne riječi: intoksikacija, alkohol, djeca
Cilj: Utvrditi broj djece hospitalizirane radi intoksikacije alkoholom na Odjelu za dječje bolesti u
Slavonskom Brodu u razdoblju od 2004. do 2013.g., te istaknuti neke epidemiološke razlike u odnosu na
ranije provedeno istraživanje od 1993.do 2004.g. Rezultati: Na Odjelu za dječje bolesti u razdoblju od 1.
siječnja 2004. do 31. prosinca 2013.g. hospitalizirano je ukupno 16 699 djece. Od toga 466 djece (2.8%)
hospitalizirano je radi akutnog otrovanja. Najčešći uzrok intoksikacije bio je alkohol (247 djece-53%).
Koncentracije alkohola u krvi kretale su se od 0,6 do 4,28 ‰. Više je hospitaliziranih dječaka (64.8%) nego
djevojčica, a najviše alkoholiziranih je u adolescentnoj dobi. Djeca su obično konzumirala alkohol izvan
svojih domova i uglavnom vikendom. U ranijem ispitivanju od 1993. do 2004.g. broj djece hospitalizirane
radi intoksikacije alkoholom bio je značajno manji (48 djece). Glavni uzrok otrovanja u tom razdoblju bili
su slučajno uzeti lijekovi u ranoj dječjoj dobi. Zaključak: Povećanje broja djece hospitalizirane radi
intoksikacije alkoholom, osobito u adolescentnoj dobi, predstavlja ozbiljan problem koji zahtijeva daljnju
pažnju i istraživanje.
32
Građanski aktivizam u resocijalizacijskom radu s adolescentima u riziku ovisnosti
Jugoslav Gojković
Opća bolnica ''Dr. Josip Benčević'' Slavonski Brod
U radu sagledavam mogućnosti razvoja kao i organizacijske prepreke građanskog aktivizma u polju
resocijalizacijskog rada s ciljanom skupinom adolescenata u riziku ovisnosti . Prikazan je rad aktivista u
djelovanju Udruge ''Kameleon i Mreža'' u Sl. Brodu od 2005. godine do danas. Aktivnosti Udruge
obuhvaćaju volonterski aktivizam u gradu afirmiranih osoba u svom području rada u organizaciji radionica
programa ''Izbor više'', javnih tribina za adolescente, tribina za stručne djelatnike škola kao i ostvarivanja
prostora za intergeneracijsku suradnju u sklopu Memorijala ''Ostat ću mlad'' i fanzina ''Sjene žarkog ljeta''.
Rad je karakteriziran deinstitucionalnim pristupom s ciljem ostvarivanja prostora i mogućnosti za kreativno
izražavanje mladih u riziku ovisnosti i stvaranja novih obrazaca življenja, kao i izgradnje stabilnijeg odnosa
prema sebi.
33
Povijest, razvoj i uloga Terapijskih zajednica u rehabilitaciji ovisnika
Tomislav Mišetić
Udruga za borbu protiv ovisnosti "NE-ovisnost" Europske avenije 8/1, 31 000 Osijek
ključne riječi: terapijska zajednica, psihosocijalni, multidisciplinarni, tretman ovisnika, korisnici
Pojašnjavanje pojma, metodologije, aktivnosti i ciljeva terapijske zajednice za glavni cilj ima javnosti
približiti ulogu i značaj terapijske zajednice u tretmanu ovisnosti o drogama, alkoholu, kockanju i drugim
ovisnostima. Osim komparacije vjerskih i psihosocijalnih programa koji su danas na raspolaganju u
Hrvatskoj u radu je razrađena metodologija, ciljevi i mogućnosti tretmana korisnika sa komorbiditetom
primjena koncepta terapijskih zajednica na drugim područjima (savjetovališta, penalne i medicinske
ustanove). Predstavljanje rada Udruge "NE-ovisnost" iz Osijeka koja po obimu, inovativnosti i konkretnosti
u suočavanju sa problematikom ovisnosti prednjači na području RH i šire potvrditi će činjenicu da terapijske
zajednice više ne oponiraju medicinskom liječenju ovisnosti, te da su metode rada u terapijskoj zajednici
stručno i znanstveno utemeljene i time komplementarne medicinskim.
34
Specifičnosti rezidencijalnog programa za ovisnice u terapijskim zajednicama, iskustva Centra
„Marjanovac“
Anđa s.Amata Anđelić
Centar za odvikavanje od ovisnosti Marjanovac, Gradiška cesta 188, 78 252 Aleksandrovac, BiH
ključne riječi: ovisnice, rezidencijalni program, Centar Marjanovac
Cilj: Centar za odvikavanje od ovisnosti “MARJANOVAC” je NO koja pruža pomoć osobama s
poteškoćama ovisnosti opsihoaktivnim supstancama, oslanjajući se u svom djelovanju na metodologiju i
filozofiju programa “PROJEKT ČOVJEK” Talijanskog centra solidarnosti – don Mario Picchi iz Rima. Od
2003.godine “Marjanovac” nastoji kroz svoje djelovanje dati specifičan doprinos u borbi protiv ovisnosti na
prostoru Bosne i Hercegovine i šire. Rezultati: U ovih četrnaest godina rada, kroz Centar Marjanovac, prošlo
je preko 500 osoba od čega su 20% žene a 80% muškarci. Kompletan program je završilo više od stotinu
osoba (105) tj . 25% žena i 75% muškaraca. Njih 80% živi i danas život dostojan čovjeka, život bez
supstanci, dok se njih oko 20% nažalost u ovom ili onom obliku, vratilo prvobitnom stilu života. ZAŠTO
RAD I SA OVISNICAMA? Žena koja uzima drogu do te mjere da postaje ovisnica nalazi se na
nutarnjem raskrižju koje ne donosi život i kreativnost nego često smrt njezinog nutarnjeg svijeta Žena
ovisnica je ona koja ne može nositi se sa osjećajem boli i ljutnje jer ih je potisnula u dubinu. Ova bol i
ljutnja ne pokreće kreativno traganje za rješenjima problema nego traganje za smrću.
ZAKLJUČAK:TERAPIJSKE ZAJEDNICE za žene ovisnice su mjesta gdje ona može dijeliti svoju bol i
patnju s osobama koje su u stanju slušati je i dozvoljavaju joj da se ogleda u njihovim dubokim emocijama,
življenoj boli i tako pronalazi značenje vlastite patnje.
35
Prikaz rada grupe za podršku
Vesna Oršulić, Dino Pavković
Privatna ordinacija obiteljske medicine, Krešimirova 13, 35 400 Nova Gradiška;
ključne riječi: rad u maloj grupi
U radu je prikazan rad Grupe za podršku osnovane u ordinaciji obiteljske medicine. U grupu su uključeni
pacijenti s dijagnozama F10 zbog pomoći u apstinenciji, F11 zbog pokušaja smanjenja doze nadomjesne
terapije, F32 doF41 zbog pokušaja smanjenja doze anksiolitika i I69 zbog pokušaja resocijalizacije i učenja
novih socijalnih vještina. Pacijenti su birani po vodećoj dijagnozi zbog koje dolaze 4-8 puta mjesečno u
ordinaciju, iako se kod svih nalazi multimorbiditet. Prikazan je trijažni put, prednosti za pacijente i liječnike,
cilj zbog kojeg se krenulo u takav rad i rezultate nakon godinu dana rada. Zaključak:Osnivanje Grupe za
podršku bio je pokušaj obiteljskog liječnika da uz pomoć pacijentu pomogne i sam sebi. Za sada to je dobar
pokušaj jer su postavljeni ciljevi gotovo u cijelosti ispunjeni. Zadovoljstvo pacijenata i liječnika govore u
prilog nastavka rada ovakve grupe i pokazni je model za kolege koji imaju sličnih problema u svojim
ordinacijama.
36
Uloga farmakoterapije u liječenju alkoholizma
Gabud Gjurčević Senka1, Gjurčević Mato2, , Kolovrat Ana 1
1 ZZJZ Brodsko posavske županije, Služba za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko
liječenje ovisnosti
2 OB "Dr. Josip Benčević", Služba za živčane bolesti
Ključne riječi: alkoholizam, liječenje, farmakoterapija
U liječenju alkoholizma koristi se sociomedicinski model tretmana: individualna psihoterapija, grupna
psihoterapija, obiteljska terapija, uključivanje u KLA, te medikamentozna terapija.
Cilj primjene lijekova u liječenju ovisnosti o alkoholu je omogućavanje aktivnijeg uključivanja pacijenta u
sam proces njegovog liječenja, kao i otklanjanje brojnih sekundarnih simptoma prouzročenih dugotrajnim i
prekomjernim konzumiranjem alkohola.
Na početku liječenja provodi se detoksifikacija s ciljem uklanjanja ili ublažavanja toksičnog djelovanja
alkohola (vitamini, preparati za zaštitu jetre).
Pri započinjanju apstinencije koriste se lijekovi za smirenje koji sprječavaju razvoj simptoma ustezanja zbog
prekida pijenja alkohola.
U liječenju alkoholizma indicirana je upotreba anksiolitika (benzodiazepini) i antidepresiva jer su
anksioznost i depresivne smetnje vrlo česte u ovisnika o alkoholu. Navedene smetnje češće se susreću prvih
dana i tjedana apstinencije. Antidepresivi svojim djelovanjem stabiliziraju opće psihičko stanje bolesnika, a
time utječu i na odluku o apstinenciji.
Kod nas se u liječenju ovisnosti o alkoholu primjenjuje i disulfiram, kao sredstvo koje pomaže alkoholičaru
u prihvaćanju apstinenciju, kao i održavanju apstinencije zbog straha od neželjenih posljedica koje nastaju
ako se uzima uz alkohol.
Postoje i lijekovi koji smanjuju želju za alkoholom (naltrekson, akamprosat i dr.), kao i lijekovi indicirani za
smanjenje konzumacije alkohola kod bolesnika s ovisnošću o alkoholu (nalmefen).
37
Alkohol i mladi- samoliječenje ili poziv u pomoć
Irena Jurišić1, Ivana Bencun1, Ivana Pavić Šimetin2
1Zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije, V. Nazora 2A, Slavonski Brod
2Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, Zagreb
e-mail: [email protected]
KLJUČNE RIJEČI: alkohol, mladi, zadovoljstvo životom
CILJ: Ispitati navike pijenja alkohola adolescenata u odnosu na njihovo zadovoljstvo životom.
Istraživanjem je obuhvaćeno 1096 učenika završnih (trećih i četvrtih) razreda deset srednjih škola Brodsko-
posavske županije.
REZULTATI: Prema rezultatima 97,4% učenika je barem jednom u životu probalo alkohol. Njih 24,2%
alkohol pije svaki vikend. Većina mladih, 42,6% ne broji koliko točno popiju pića tijekom jednog izlaska,
pri čemu 59,1% najčešće piju miješana pića poput bambusa, juice vodtke i slično. 80,1% učenika nikada nije
imalo problema kod kupovine alkohola, a 76,8% ih je barem jednom u životu bilo pijano. Pri procjeni
zadovoljstva vlastitim životom 62,3% iskazuje zadovoljstvo životom, 30% misli da bi moglo biti bolje.
Postoji značajna razlika u učestalosti pijenja alkohola u odnosu na spol (λ² = 33,029, p<0,05) pri čemu
mladići češće piju od djevojaka. Postoji značajna razlika u količini popijenih pića tijekom jednog izlaska u
odnosu na spol (λ² = 60,920, p<0,05) pri čemu mladići popiju više pića od djevojaka. Ne postoji značajna
razlika u učestalosti pijenja alkohola (λ² = 12,605, p>0,05) niti u količini popijenih pića tijekom izlaska (λ² =
13,126, p>0,05) u odnosu na zadovoljstvo životom.
ZAKLJUČAK: Rezultati ukazuju da zadovoljstvo životom srednjoškolaca Brodsko-posavske županije ne
utječe značajno na učestalost njihova pijenja alkohola. Većina učenika koji piju svaki vikend iskazuju
zadovoljstvo životom i većina njih koji su zadovoljni ne broji koliko pića popiju tijekom jednog izlaska. U
daljnjim istraživanjima bilo bi važno obratiti pažnju i preispitati utjecaj drugih mogućih rizičnih čimbenika
kao što su dostupnost te društveno prihvaćanje ranog i učestalog pijenja alkohola mladih.
38
Klađenje srednjoškolaca u Brodsko-posavskoj županiji
Ante Cvitković, Ivana Bencun
Zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije, V. Nazora 2A, Slavonski Brod
e-mail: [email protected]
Ključne riječi: klađenje, srednjoškolci
CILJ: Ispitati navike klađenja srednjoškolaca u Brodsko-posavskoj županiji. Istraživanjem je obuhvaćeno
1096 učenika završnih (trećih i četvrtih) razreda deset srednjih škola Brodsko-posavske županije.
REZULTATI: Prema rezultatima 47,4% učenika se barem jednom u životu kladilo u kladionici. Povremeno
se kladi 26,1% učenika, a redovito 5,2%. Postoji statistički značajna razlika u učestalosti klađenja u odnosu
na školu koju pohađaju učenici (λ² = 76,779, p<0,05). Među učenicima koji se povremeno klade najviše ih
pohađa Industrijsko-obrtničku (24,8%) i Tehničku školu (17,8%) u Slavonskom Brodu. Postoje značajne
razlike u učestalosti klađenja u odnosu na spol (λ² = 218,600, p<0,05) pri čemu se mladići klade češće od
djevojaka. Među učenicima koji se povremeno klade njih 84,3% je muškog spola, a među onima koji se ne
klade 68,3% je ženskog spola. Postoji značajna razlika u učestalosti klađenja u odnosu na školski uspjeh (λ²
= 38,146, p<0,05). Učenici koji se češće klade postižu lošiji školski uspjeh u usporedbi s učenicima koji se
ne klade. Ne postoji značajna razlika u učestalosti klađenja između učenika škola u Novoj Gradiški i
Slavonskom Brodu (λ² = 4,003, p>0,05).
ZAKLJUČAK: S obzirom na utvrđene značajne razlike u učestalosti klađenja srednjoškolaca u odnosu na
spol, školu koju pohađaju i školski uspjeh kojeg postižu, bilo bi važno razvijati, prilagođavati i usmjeravati
programe prevencije i terapije na rizične skupine srednjoškolaca sklonije razvoju navike učestalog klađenja.
39
Pozvani predavači (sažetak na stranici) :
Doc.dr.sc Bagarić Ante, dr.med., spec.psihijatarije Klinika za psihijatriju Vrapče, Zagreb (30)
Doc.prim.dr.sc. Breitenfeld Darko, dr.med, spec.neuropsihijatrije (29)
Dr.sc. Dodig Dora, prof.socijalni pedagog, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb (27)
Dr.sc. Pejnović Franelić Iva, dr.med., spec.školske medicine, HZZJZ, Zagreb (11)
Mr Petković Željko, univ.spec.crim, Ured za suzbijanje zlouporabe droge Vlade RH (10)
Doc.dr.sc. Ricijaš Neven, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb (28)
Veber Sandra, dipl.kriminalist, MUP RH, Služba prevencije, Zagreb (13)
Vladović Sanja, savjetnica pravobraniteljice za djecu, Osijek (12)
Autori (sažetak na stranici):
Anđelić Anđa sr. Amata, Centar za odvikavanje od ovisnosti Marjanovac, Aleksandrovac (34)
Bacinger Klobučarić Berta, ZZJZ Međimurske županije, Čakovec (19)
Mr.sc.Badrov Tatjana, pedagog-andragog, Visoka tehnička škola Bjelovar, Stručni studij sestrinstva (14)
Bencun Ivana, mag.psych, ZZJZ Brodsko-posavske županije, Sl. Brod (37, 38)
Borovečki Šimurina Andreja, dr.med., spec.psihijatrije, ZZJZ “Dr. A. Štampar”, Zagreb (25)
Brezičević Tamara, dipl soc. radnica, ZZJZ Brodsko-posavske županije, Slavonski Brod (23)
Brlas Siniša, prof.psihologije, ZZJZ “Sveti Rok” Virovitičko-podravske županije, Virovitica (15)
Doc.prim.dr.sc. Cvitković Ante, dr.med., epidemiolog, ZZJZ Brodsko-posavske županije, Slav. Brod (38)
Ereš Hrvaćanin Zrinka,dr.med, pedijatar, OB „Dr.J. Benčević“, Slavonski Brod (31)
Ferić Monika, dr.med., pedijatar, OB “Dr. Josip Benčević”, Slavonski Brod (31)
Gabud Gjurčević Senka, dr.med., psihijatar, ZZJZ Brodsko-posavske županije, Slavonski Brod (26, 36)
Gjurčević Mato, dr.med., neurolog, OB “Dr. Josip Benčević”, Slavonski Brod (36)
Glavina Eleonora, psiholog, Dječji vrtić Čakovec (19)
Mr.sc. Gojković Jugoslav, dr.med., psihijatar, OB “Dr. Josip Benčević”, Slavonski Brod (32)
Hunjadi Brozović Renata,psiholog , ZZJZ Bjelovarsko-bilogorske županije, Bjelovar (14)
Dr.sc.Ivandić Zimić Jadranka, Ured za suzbijanje zlouporabe droge Vlade RH, Zagreb (10)
Jakić Ivo, MUP RH, Služba prevencije, Zagreb (13)
Mr. Jelić Nevenka, dr.med,pedijatar, OB „Dr. J. Benčević“ Slavonski Brod (31)
Jurišić Irena, dr.med., spec.školske medicine, ZZJZ Brodsko-posavske županije, Slavonski Brod (37)
Ana Kolovrat,dr.med,specijalizant šsihijatrije, ZZJZ Brodsko-posavske županije, Slavonski Brod (36)
40
Mr Kovačević Ljubica, Škola za osnovno i srednje obrazovanje “Milan Petrović”, Novi Sad (22)
Kraljević Marko, dr.med., psihijatar, ZZJZ Karlovačke županije, Karlovac (17)
Kutnjak Kiš Renata, dr.med., epidemiolog, ZZJZ Međimurske županije, Čakovec (20)
Lakner Branko, dr.med., Dom zdravlja PGŽ, Mali Lošinj (16)
Mr Lukačević Ljiljana, spec.kliničke psihologije, OB “Dr. Josip Benčević”, Nova Gradiška (18)
Mišetić Tomislav, Udruga za borbu protiv ovisnosti “NE-ovisnost”, Osijek (33)
Nikolić Nebojša, dipl.soc. pedagog, Škola za osnovno i srednje obrazovanje “M. Petrović”, Novi Sad (21)
Orban Mirjana, dr.med, psihijatar, ZZJZ “Dr. A. Štampar”, Zagreb (24)
Oršulić Vesna, dr.med, Privatna ordinacija obiteljske medicine, Nova Gradiška (35)
Pavković Dino (35)
Pervan Tvrtko,dr.med,spec.školske medicine, ZZJZ Zagrebačke županije (26)
Dr.sc. Puharić Zrinka, dr.med., spec.školske medicine, Visoka tehnička škola Bjelovar, Stručni studij
sestrinstva (14)
Radić Andreja, ZZJZ “Dr. A. Štampar”, Zagreb (25)
Mr.sc. Sabljić Lucija, soc.pedagog, ZZJZ “Dr. A. Štampar”, Zagreb (24)
Sarajlić Vuković Iris, dr.med., psihijatar, ZZJZ “Dr. A. Štampar”, Zagreb (25)
Sušanj Ivan, psiholog, ZZJZ Karlovačke županije, Karlovac (17)
Mr.sc. Šalamon Snježana, dipl.soc. radnica, ZZJZ “Dr. A. Štampar”, Zagreb (24, 25)
Šikić Gordana, dr.med, psihijatar, Specijalistička psihijatrijska ordinacija, Rijeka (16)
Uvodić-Đurić Diana, dr.med., spec.školske medicine, ZZJZ Međimurske županije, Čakovec (20)
Vasilevski Rački Biljana, prof.psihologije, ZZJZ Brodsko-posavske županije, Slavonski Brod (23)
Zeko Ana, prvostupnica sestrinstva, Visoka tehnička škola Bjelovar, Stručni studij sestrinstva (14)
Žulec Mirna, dipl.med. tehn, Visoka tehnička škola Bjelovar, Stručni studij sestrinstva (14)
