2 3 - Natura Jadera › wp-content › uploads › 2018 › 11 › Vodic_za_ptice-1.pdf2 3 Značajni močvarni i morski lokaliteti za promatranje ptica sjeverne Dalmacije Najčešći

1

Značajni močvarni i m

orski lokaliteti za prom

atranje ptica sjeverne D

almacije

U Hrvatskoj je do sada zabilježena 401 ptičja vrsta (LUKAČ 2007), a osobito mediteranske vrste pobuđuju zanimanje promatrača ptica iz srednje Europe. U sjevernoj Dalmaciji je još danas preostalo nekoliko, vrlo zanimljivih močvarnih područja s bogatim i raznolikim ptičjim svijetom, te močvarnom i halofilnom vegetacijom. Tako se na otoku Pagu ističu ornitološki rezervati Veliko, Kolansko i Malo blato Posebnost ovih staništa je bočata voda I močvarna vegetacija razvijena oko blatina, čime se značajno obogaćuju krška, ogoljela I vegetacijom siromašna staništa otoka Paga. Navedan staništa su bogata autohtonim pticama gnjezdaricama, pticama selicama koje se ovdje zadržavaju u vrijeme proljetne i jesenske selidbe, te pticama zimovalicama. Zbog toga ova tri močvarna lokaliteta s pravom imaju međunarodni značaj kao značajna i ornitološki vrijedna područja na istočnoj obali Jadrana. Osim spomenuta tri lokaliteta, pticama su bogate I paške solane, te solane u Dinjiški. Do otoka Paga se stiže iz Zadra, pa se za otprilike jedan sat može autom stići do ovih lokaliteta.

Uz otok Pag je smješteno zanimljivo i ornitološki vrlo vrijedno stanište, uvala Plemići, pjeskovito-muljeviti zaljev okružen vlažnim livadama, oranicama, vinogradima i šumarcima. Poljem protjeće potočić koji je obrastao topolama I vrbama, pa je vrlo bogat različitim vrstama ptica. Ovo područje je zanimljivo za promatranje ptica u vrijeme proljetne, I jesenske selidbe, te zimi. Zbog blizine, otoka Paga, vrlo često se može posjetiti prilikom odlaska na otok Pag, a od Zadra se na lokalitet stiže za oko 45 minuta.

Posebno je zanimljivo i ornitološki vrijedna pjeskovito-muljevita uvala, vrlo plitki zaljev Ljubač. Uvala je okružena submediteranskim grmljem i šumarcim alepskog bora, a uz naselja su smještene obradive oranice, polja I malobrojni vinogradi. Na pjeskovitoj plaži se gnijezdi nekoliko parova morskog kulika (Charadrius alexandrinus) ugrožene vrste u Hrvatskoj. Ljubač je kao i uvala Plemići zanimljiv lokalitet u vrijeme proljetne i jesenske selidbe te zimi u vrijeme zimovanja. Do Ljupča se iz Zadra stiže za oko pola sata vožnje.

Ninske solane kao umjetno, antropogeno stanište, na kojem se sakuplja i proizvodi kvalitetna morska sol, posebno su zanimljiva po svojim vodenim bazenima različitih dubina. Ovdje se zadržavaju ptice gnjezdarice, selice i zimovalice. Pojedini bazeni se više ne upotrebljavaju, pa su obrasli posebnom vegetacijom slanjača (halofita) I tako osim za vegetaciju, pružaju optimalne uvjete prvensteno močvarnim vrstama ptica. Zbog raznolikog broja i bogatstva vrsta koje se ovdje zadržavaju, solane su posebno zanimljive promatračima ptica, pa mnogima mogu pružiti pravo zadovoljstvo u promatranju pojedinih vrsta čurlina, poput vlastelice (Himantopus himantopus), morskog kulika (C. alexandrinus) ili pijukavca (Pluvialis squatarola). Nin je od Zadra udaljen nekih pola sata vožnje.

S obzirom da su sva navedena mjesta značajna turistička područja i destinacija mnogobrojnih turista iz zemlje i inozemstva, promatranje ptica – bird-watching kao mogući sadržaj aktivnog odmora i jedna od mogućnosti kvalitetnijeg obogaćivanja ponude s organiziranim grupama posjetitelja – turista ovoga tipa, još uvijek nisu dovoljno iskorištena s obzirom na postojeći potencijal prirodnih vrijednosti, očuvanosti flore i faune i bogatstva i raznolikosti ptičjeg svijeta Hrvatske.

2 3




almacije

Najčešći tipovi staništa na ovim lokalitetima

Na 6 izdvojenih područja u sjevernoj Dalmaciji može izdvojiti tipova staništa, a svako ima tipične ptičje vrste u vrijeme gniježđenja ili za proljetne odnosno

jesenske selidbe te zimi.

1) Kamenjarske livade. Od gnjezdarica ističu se : G. cristata (35-60 parova), A. campestris (90-120 parova), A. arvensis (30-50 parova),

O. hispanica (30-40 parova), A graeca (20-30 parova).

2) Suhozidovi najčešće osmatračnice vrsta G. cristata, A. graeca, A. campestris i C. cornix, te ostalih pjevica koje se sreću za selidbe, P.

ochruros, S. torquata idr.

3) Livadna staništa s niskom travom; stanište uglavnom ptica selica u vrijeme proljetne i jesenske selidbe koje se ovdje hrane kao P. leucorodia, P. falcinellus,A. platyrhynchos, A. querquedula, G. chloropus, H. himantopus, T. glareola, T. totanus, T. erythropus, L. limosa, P. pugnax, G. gallinago, N. arquata, N. phaeopus, M. alba, M. flava, A. spinoletta, A. trivialis, A. pratensis, S. vulgaris, C. cornix i dr.

4) niža i viša vegetacija sitova (Juncus sp.); Gnijezdilište vrsta M. flava feldegg, (50-90 parova), F. atra (25-30 parova), C. juncidis.

5) viša vegetacija s trskom, rogozom i oštrikom, gnijezdilište vrsta P. cristatus (8-10 parova), T. ruficollis (15-20 parova), A. purpurea (1-3 para), B. stellaris (1 par), A. platyrhynchos (10-20 parova), A. clypeata (1-2 para), C. aeruginosus (1 par), R. aquaticus (5-10 parova), P. porzana (3-5 parova), G. chloropus (20-30 parova), F. atra (20-35 pari), A. arundinaceus (5-6 parova), A. scirpaceus (15-

20 parova), L. luscinioides (1-2 para),

6) otvorena vodena površina, ovdje se zadržavaju vrste radi prehrane, prvenstveno galebovi (L. cachinnans), liske (F. atra), patke (A. platyrchynchos, A. crecca, A. querquedula), kormorani (P. carbo, P.

pygmaeus) i dr.

7) kamenjari od gnjezdraica zabilježen su B. oedicnemus (2 para), C. brachydactyla (1 par), M. calandra (1-3 para), A. graeca (1 par), A.

campestris (5-10 pari).

8) šumarak alpeskog i primorskog bora uz vodocrpnu stanicu, od ptica gnjezdarica zabilježene su S. serinus ( 1 par), O. oriolus (1 par),

4 5




almacije

L. senator (1 par), C. cornix (2-3 para), C. carduelis (3-4 para), P. hispaniolensis (2 para), C. chloris (1 par), F. coelebs (3 para).

9) betonske staje za ovce gnijezdilište ćuka (Athene noctua), 2 para, P. domesticus (5-10 parova).

10) Pjeskovito-muljevita obala uvala – tipično stanište uvale Plemići i Ljubač. Ovdje se gnijezdi 3-5 parova morskog kulika (Charadrius alexandrinus) ugrožene vrste. U proljeće i u jesen se zadržavaju različite ptičje vrste npr. P. squatarola. T. totanus, T. glareola, C.

dubius, C. hiaticula, i dr.

11) Bazeni solana – posebno bogati i znaimljivi različtimi vrstama, ovisno o dubini i količini vode. Tu se obično zadržavaju različite vrste pataka npr. A. acuta, A. penelope, A. crecca, kao i različite vrste žalara. Isušeni bazeni koji nisu obrasli vegetacijom, ili nasipi između bazena su gnijezdilišta atraktivne vrste, vlastelice, (H.

himantopus).

12) Submediteranski šumarci šmrike, smdrljike, zelenike i hrasta medunca – tipična staništa mediteranskih vrsta grmuša kao S.

melanocephala, S. cantillans, S. hortensis.

13) Šumarci vrbe i topole uz potoke – posebno razvijeni uz potočiće u uvali P lemići. Ovdje se u vrijeme selidbe zadržavaju različite vrste kao P. sibilatrx, P. trochilus, P. collybita, P. phoenicurus, M.

striata, F. hypoleuca, F. albicollis i dr.

14) otvorena morska površina – stanište u kojem se zadržavaju različite vsrte zimovalica M. serrator, T. ruficollis, P. cristatus, P.

grisegena i dr.

6 7




almacije

Ptice gnjezdarice

U vrijeme gniježđenja u navednim staništima se gnijezde različite rijetke i ugrožene močvarne vrste. Tako s ena Kolanskom i velikom blatu zadržava manja populacija liski (Fulica atra), s 30-35 parova, zatim 8-10 parova ćubastog gnjurca (Podiceps cristatus), 15-20 parova malog gnjurca (Tachybaptus ruficollis). Ovdje se gnijezdi i jedan par eja močvarica (Circus aeruginosus) i jedan par eje livadarke (C. pygargus). U trsci se gnijezde još neke skrovite vrste kao Rallus aquaticus (5-10 parova), Porzana porzana (3-5 parova), Botaurus stellaris (1 par), Ardea purpurea (1-3 para), Ixobrychus minutus (3 para), Anas platyrhynchos (10-20 parova), Anas clypeata (1-2 para), i moguće A. strepera i A. quequedula. U nekoliko navrata sam promatrao uz rub trske i na preletu malog vranca (Phalacrocorax pygmaeus). Veliko blato uz Vransko jezero i rijeku Krku, postaje malom kormoranu među najznačajnijim močvarnim staništima u sjevernoj Dalmaciji. Redovito sam ih promatrao cijele godine, no gniježđenje nije zabilježeno. Među sve rjeđim i ugroženim vrstama istaknuti ću vrlo skrovitu vrstu, bukavca (Botaurus stellaris) koju sam promatrao gotovi pri svakom izlasku, pa smatram da se gnijezdi jedan par u tršćaku istočnog dijela Velikog blata. Isušivanjem močvara, bukavac nestaje iz mnogih područja Europe. Od pjevica u šumarcima alepskog bora se gnijezde vrste L. senator, O. oriolus, P. hispaniolensis, C. carduelis i F. coelebs. Na gniježđenju u tršćacima su još zabilježene Acrocephalus scirpaceus (15-20 parova), A. arundinaceus (5-6

parova), L. luscinioides (1 par).

Ptice na jesenskoj selidbi

U jesenskoj selidbi se na spomenutim lokalitetima može vidjeti veči broj vrsta, njih 125. S većim ili manjim intenzitetom prelijeću različite vrste, Numenius arquata, N. phaeopus, Circus cyaneus, Buteo buteo, Hirundo rustica, Delichon urbica, Luscinia svecica, Saxicola rubetra, S. torquata, Oenanthe oenanthe, Anthus trivialis, A. pratensis, Motacilla flava, M. alba, Alcedo atthis. Početak jesenske seobe je već krajem lipnja, kada se sreću različite vrste vivčarica, poput Tringa ochropus, T. glareola i T. nebularia. Vrhunac seobe je u kolovozu i rujnu s vrstama Hirundo rustica, Delichon urbica, Motacilla alba, M. flava, Saxicola rubetra, S. torquata, Luscinia svecica, Acrocephalus schoenobaenus, A. scirpaceus, A. arundinaceus i dr. U studenom se povećava brojnost šljuke kozice (Gallinago gallinago) koja je najbrojnija u zoni poplavljenih livada sjevernog dijela blata. Tada se povećava brojnost vrsta Anthus pratensis, a sporadično je prisutna i vrsta Anthus spinoletta. Vrlo česta, vrsta osjetljiva na prisutvo čovjeka je pozviždać, Numenius arquata, koji se redovito diže i prelijeće u skrovitije dijelove blata. Ova vrsta se zadržava na livadama ili uz morsku obalu

na lokalitetu Malo blato, te Kolansko blato.

Veliko blato

8 9




almacije

Ptice zimovalice

Zimi se uz vodenu površinu zadržavaju u velikom broju galebovi, Larus ridibundus, L. cachinnans, s 500-1000 primjeraka. Ptice se zadržavaju na južnoj obali, ili na vodi, odakle prelijeću uglavnom u različitim smjerovima. Kako je sve intezivnija sezona lova, ptice se više drže tršćaka, prvenstveno patke i liske. Tako se javljaju manja jata liski (Fulica atra, 10 ex.), patke zviždare (Anas penelope, 5 ex.), patke kreketaljke (Anas crecca 3 ex.), divlja patka (Anas platyrhynchos, 9 ex.). Moguće je da se zbog lova ptice više drže tršćaka, pa ih je vrlo teško ili katkada nemoguće prebrojati. Zaleđivanjem, vjerojatno većina močvarnih vrsta prelijeće u druga mediteranska močvarna područja. U tršćacima od pjevica u manjem broju prezimljava Cettia cetti, Emberiza schoeniclus, Saxicola torquata.

Zimi sam ovdje zabilježio 81 vrstu tijekom istraživanja. Brojnost pojedinih zimovalica u razčičitim tipivima staništa:

1. livade uz obalu- P. ochruros , 1 ženka, A. spinoletta - 21 primjerak, A. pratensis – 5 ex, S. torquata – 1 muž, A.

arvensis – 7 ex. 2. kamenjarske livade – C. livia – 1 ex., G. cristata – 2 ex.,

B. buteo – 1 ex., C. cornix – 6 ex., C. palumbus – 2 ex. , C. carduelis 11 ex.

3. suhozidovi – C. cornix – 1 ex., C. livia - 3 ex., T. troglodytes – 1 ex., E. rubecula – 1 ex.

4. otvorena vodena površina blata – F. atra- 40 ex., A. penelope – 8 ex., A. crecca – 5 ex., A. acuta – 11 ex. (4 muž.),

L. cachinnans – 350 ex., L. ridibundus 1 ex. 5. tršćaci, rogozišta – T. troglodytes – 1 ex., C. aeruginosus – 3

ex., G. gallinago – 3 ex., C. cyaneus – 1 ženka u lovu iznad tršćaka, R. aquaticus – 1 muž., S. vulgaris – 9 ex.

Ptice na proljetnoj selidbi

Ukupno sam na proljetnoj selidbi na navednim lokalitetima zabilježio 150 vrsta ptica. Intenzivan prelet skupine vivčarica (Charadriiformes) zamijećen je u proljeće, te ljeti (od kraja veljače). Od vrsta treba istaknuti različite prutke i žalare kao, Calidris alpina, C. minuta, C. temminckii, Philomachus pugnax, Tringa glareola, T. ocropus, T. totanus, T. erythropus i dr. Od rijetkih i ugroženih vrsta zanimljivi su nalazi vrste Plegadis falcinellus, zatim Platalea leucorodia u mjesecu travnju, kao i čaplji, Egretta garzetta, E. alba (13 jedinki), Ardea purpurea, A. cinerea. Jedna od najugroženijih, Phalacrocorax pygmaeus, također je bilježen u većem broju za proljetne seobe. Uz vivčarice prelijeću u velikom broju različite patke. Tako su u ožujku vrlo česte različite vrste pataka plivačica kao Anas querquedula, zatim A. crecca, A. penelope, A. acuta, A. clypeata, A. strepera. Od pataka ronilica zadržavaju se vrste Aythya fuligula, A. ferina, A. nyroca, Bucephala

clangula. Dnevna aktivnost na Velikom blatu je izuzetno živa. U jutarnjim satima tijekom proljetne seobe se odvija stalan prelet pojedinih vrsta npr. Gallinago gallinago, zatim Calidris alpina, Philomachus pugnax. U proljetnoj seobi već u ožujku i travnju bilježim vrste Cygnus atratus, Charadrius hiaticula, Philomachus pugnax, Himantopus himantopus, Calidris alpina, C. minuta, C. temminckii, Plegadis falcinellus, Platalea leucorodia, Ardea purpurea i dr. Pjevice su za proljetne seobe vrlo brojne, tako se na livadama zadržavaju jata žute pastirice (Motacilla flava) koje najčešće slijede stada ovaca. Mogu biti prisutne u nekoliko stotina primjeraka. Isto vrijedi za prelete lastavica iznad trske, Hirundo rustica, Delichon urbica i Riparia riparia. Lastavice se redovito pojavljuju već krajem ožujka. Trska je i mjesto gdje se zadržavaju različite vrste trstenjaka, poput Acrocephalus schoaenobaenus, A. scirpaceus, A. arundinaceus, strnadice Emberiza schoeniclus, travarke Saxicola torquata, S. rubetra, modrovoljka, Luscinia svecica i dr. Od ptica grabljivica ovdje bilježim vrste Circus cyaneus, C.

pygargus, C. aeruginosus, Buteo buteo, Falco biarmicus, F. tinnunculus.

Izumrle, rijetke i ugrožene vrste ptica

S obzirom na ugroženost pojedinih vrsta koje se ovdje mogu promatrati na 6 izdvojenih lokaliteta istaknuto je 5 kategorija

ugroženosti:

1. Ex – izumrla vrsta, više ne gnijezdi u Hrvatskoj, ali se može vidjeti na preletu;

2. CR – kritično ugrožena vrsta, čija brojnost gnijezdeće populacije ne prelazi 25 parova.

3. EN – ugrožena vrsta, brojnost gnijezdeće populacije se kreće u rasponu od 26-125 parova.

4. VU – osjetljiva vrsta, brojnost gnijezdeće populacie u rasponu od 126-500 parova.

5. Nt – rizične vrste koje imaju brojnost grnijezdeće populacije iznad 500 parova, no uslijed određenih nepovoljnih uthecaja mogu prijeće

u jednu od gore navedenih skupina. Ls – stabilna vrsta

uvala plemića

veliko blato

veliko blato

10 11




almacije

1. Blistavi ibis (Plegadis falcinellus)

Blistavi ibis je više puta zabilježen u ožujku i travnju na proljetnom preletu na

Velikom blatu. U Hrvatskoj ima status kritično ugrožene vrste.

Plegadis falcinellus

Plegadis falcinellus

Blistavi ibis

Blistavi ibis

12 13




almacije

2. Bukavac (Botaurus stellaris)

Bukavac je kao gnjezdarica zabilježen na Velikom blatu. Redovito je promatran najmanje 1 par u sezoni gniježđenja.

Zabilježen je i tijekom jesenske selidbe i zimi kada se zadržava u tršćaku. Danas je ova vrsta postala u Hrvatskoj ugroženom zbog

nestanka i isušivanja močvara i tršćaka.

Bukavac

Bukavac

Botaurus stellaris

Botaurus stellaris

14 15




almacije

3. Čaplja danguba (Ardea purpurea)

Čaplja danguba je malobrojna gnjezdaricau tršćacima Velikog blata.

Gniježđenje 1-3 para sam zabilježio u sezoni 2008. god.

U Hrvatskoj je vrsta osjetljiva.

Čaplja dangubaArdea purpurea

Čaplja dangubaArdea purpurea

16 17




almacije

4. Vlastelica (Himantopus himantopus)

Gnjezdarica Ninskih, Paških solana. Redovito je na svim lokalitetima zabilježena na proljetnoj

selidbi, u travnju i svibnju. Raspoznaje se po dugim crvenim nogama i dugom crno kljunu.

Gnijezdi se na tlu, pa je osobito tada treba u vrijeme gniježđenja što manje uznemiravati prilikom promatranja,

kako ne bi ptice napustile gnijezdo. Najbolje je osmatrati ovu vrstu teleskopom s udaljenosti

od 60-100 m od gnijezda.

VlastelicaHimantopus himantopus

Vla

stel

ica

Him

antopu

s him

antopu

s

18 19




almacije

5. Oštrigar (Haematopus ostralegus)

Oštrigar je redovita proletna preletnica zabilježena u uvali Plemići i Ljubač,

na povratku iz zimovališta u Mediteranu.

OštrigarHaematopus ostralegus

OštrigarHaematopus ostralegus

20 21




almacije

1. Modronoga sabljarka (Recurvirostra avosetta)

Modronoga sabljarka je zabilježena na preletu za proljetne selidbe na ninskoj solani u mjesecu travnju.

U Hrvatskoj je kritično ugrožena vrsta, odnosno ugrožena.

Modronoga sabljarkaRecurvirostra avosetta

Mo

dro

no

ga

Sabl

jark

aR

ecurvi

rostra

avose

tta

22 23




almacije

1. Ćukavica (Burhinus oedicnemus)

Ćukavica je gnjezdarica kamenjarskih livada,i pjeskovitih uvala. Nekadašnja gnjezdarica šljunkovitih sprudova uz rijeku Dravu,

odakle je vrsta nestala izgradnjom akumulacijskih jezera i kanaliziranjem rijeke. U Hrvatskoj je ugrožena vrsta.

ĆukavicaBurhinus oedicnemus

ĆukavicaBurhinus oedicnemus

24 25




almacije

8. Morski kulik (Charadrius alexandrinus)

Morski kulik je gnjezdarica pjeskovitih uvala, a zabilježenaje u uvali Plemići, na Ljupču, Paškim i Ninskim solanama.

Vrsta je u Hrvatskoj ugrožena, nestankom pjeskovitih žala,izgradnjom apartmana ili potapanja uvala.

Morski kulikCharadrius alexandrinus

Morski kulikCharadrius alexandrinus

26 27




almacije

1. Pozviždać (Numenius arquata)

Pozviždać je redovita preletnica u vrijeme proljetne i jesenske selidbe na svim lokalitetima.

Oosbito je brojan na Velikom i Kolanskom blatu na livadama, te u uvali Plemići.

Zimujuća populacija je u Hrvatskoj ugrožena.

Pozviždac Numenius arquata

PozviždacNumenius arquata

28 29




almacije

Zlatar pijukavac (Pluvialis squatarola)

Zlatar pijukavac je redovita zimovalica zabilježena na svim lokalitetima. Prvi primjerci se u jesn već mogu promatrati početkom listopada.

Vrlo česta i brojna zimovalica uz morsku obalu.

Zlatar pijukavacPluvialis squatarola

Zlatar pijukavacPluvialis squatarola

30 31




almacije

11. Toprsti zlatar (Pluvialis apricaria)

Troprsti zlatar je zabilježen na jesenskoj selidbi na Ninskoj solani.

Troprsti zlatarPluvialis apricaria

Troprsti zlatarPluvialis apricaria

32 33




almacije

12. Zlatovrana (Coracias garrulus)

Prema svim dosupnim podacima, ova vrsta je izumrla iz Hrvatske. Do sada je zabilježena na Velikom blatu nekoliko

puta na jesenskom preletu.

ZlatovranaCoracias garrulus

ZlatovranaCoracias garrulus

34 35




almacije

13. Pupavac (Upupa epops)

Gnjezdarica kamenjara, suhozidova i šumaraka sa starim drvećem. Redovito promatran nasvakom lokalitetu.

U Hravtskoj je u kategoriji nisko rizičnih vrsta (nt). Zbog toga što postaje sve rjeđi, vrlo je zanimljiv promatračima ptica.

PupavacUpupa epops

PupavacUpupa epops

36 37




almacije

Merops apiasterPčelarica

14. Pčelarica (Merops apiaster)

Gnjezdarica strmih odrona, na lokalitetima se viđa redovito u preletu ili prilikom lova na kukce, vretenca, ose, pčele.

Zbog toga što nestaje iz mnogih europskih zemalja vrlo je rado promatrana među promatračima ptica.

PčelaricaMerops apiaster

38 39




almacije

Velika ševaMelanocorypha calandra

15. Velika ševa (Melanocorypha calandra)

Velika ševa je gnjezdarica kamenjarskih livada na otoku Pagu, u blizini Velikog i Kolanskog blata. U Hrvatskoj je ugrožena vrsta i nestaje uslijed promjena u staništu, te upotrebom prevelikih

količina pesticida u poljoprivredi.

Velika ševaMelanocorypha calandra

40 41




almacije

Kukmasta ševaGalerida cristata

16. Kukmasta ševa (Galerida cristata)

Kukmasta ševa je vrlo brojna u navedenim područjima i u Hrvatskoj je stabilna vrsta.

Zadržava se uz oranice, putove, suhozidove i kamenjarske livade.

Kukmasta ševaGalerida cristata

42 43




almacije

17. Kratkoprsta ševa (Calandrella brachydactyla)

Kratkoprsta ševa je malobrojna gnjezdarica kamenjarskih

livada i obradivih polja i oranica.

Osjetljiva vrsta čija brojnost opada upotrebom sve većih

količina pesticida u poljoprivredi.

Kratkoprsta ševa

Calandrella brachydactyla

Kratkoprsta ševaCalandrella brachydactyla

44 45




almacije

Žuta pastiricaMotacilla flava

18. Žuta pastirica (Motacilla flava)

Žuta pastirica je stabilna vrsta i redovita gnjezdaricauz Veliko i Kolansko blato.

Posebno je česta i brojna u vrijeme proljetne i jesenske selidbe na svim lokalitetima.

Zabilježene su tri podvrste.

Žuta pastiricaMotacilla flava

46 47




almacije

19. Trstenjak cvrkutić (Acrocephalus scirpaceus)

Trstenjak cvrkutić je gnjezdraica tršćaka na Velikom i Kolanskom blatu.

Zadržava se u trsci, gdje gradi gnijezdo.

Iz afričkih zimovališta stiže sredinom ili krajem travnja.

Napušta ans u kolovozu i rujnu.

Trstenjak cvrkutićAcrocephalus scirpaceus

Trstenjak cvrkutićAcrocephalus scirpaceus

48 49




almacije

Veliki trstenjakAcrocephalus arundinaceus

20. Veliki trstenjak (Acrocephalus arundinaceus)

Gnjezdarica tršćaka, kao i prethodna vrsta.

Redovito se zadržava na Kolanskom, Velikom blatu i

u tršćacima uz Paške i ninske solane.

U Hrvatskoj je stabilna vrsta.

Veliki trstenjakAcrocephalus arundinaceus

50 51




almacije

21. Bjelobrka grmuša (Sylvia cantillans)

Gnjezdarica submediteranskog grmlja. Stabilna je vsta u Hravtskoj, selica, koja stiže iz afričkih

zimovališta u travnju, a ponovno nakon sezone gniježđenja napušta autohtona staništa u kolovozu i rujnu.

Bjelobrka grmušaSylvia cantillans

Bjelobrka grmušaSylvia cantillans

52 53




almacije

22. Velika grmuša (Sylvia hortensis)

Vrlo česta i brojna vrsta u submediteranskom grmlju.

Selica koja se iz afričkih zimovališta vraća u travnju, a tijekom

kolovoza i rujna napušta svoja gnijezdilišta.

U Hrvatskoj je stabilna vrsta.

Velika grmušaSylvia hortensis

Velika grmušaSylvia hortensis

54 55




almacije

56 57




almacije

GORDAN LUKAČ

kratki biografski podaci

58 59




almacije

U p

rilo

gu je

pop

is 2

00 za

bilje

ženi

h vr

sta

ptica

koj

e su

pro

mat

rane

na

6 sp

omen

utih

loka

litet

a. P

opis

ola

kšav

a pr

omat

rači

ma

ptica

da

ozna

če v

rste

koj

e su

pro

mat

rali

tijek

om s

vojih

ter

ensk

ih o

bila

zaka

na

tere

nu il

i ako

je z

abilj

ežen

a vr

sta

ptice

koj

e ne

ma

u po

pisu

da

je d

odaj

u i t

ako

pove

ćava

ju s

pisa

k vr

sta.

Latin

sko

ime

Hrv

atsk

o im

eN

jem

ačko

ime

Engl

esko

ime

Mje

sec

prom

atra

nja

1T.

rufic

ollis

mal

i gnj

urac

Zw

ergt

auch

erLi

ttle

Gre

b I-

XII

2P.

cris

tatu

sću

bast

i gnj

urac

Lapp

enta

uche

rC

rest

ed G

reb

I-X

II3

P. g

riseg

ena

Riđ

ogrli

gnj

urac

Rot

hals

tauc

her

Cre

sted

Gre

bV

II-V

4P.

nig

ricol

liscr

nogl

ri gn

jura

cS

chw

arzh

alst

auch

rB

lack

-nec

ked

Gre

beII-

V, V

II-X

II

5P.

aur

itus

ušat

i gnj

urac

Ohr

enta

uche

r H

orne

d G

reb

I

6P.

car

bove

liki v

rana

c K

orm

oran

Cor

mor

ant

II-V

I, V

II-X

II

7P.

aris

tote

lisM

orsk

i vra

nac

Kra

ehen

shca

rbe

Sha

g I-

XII

8P.

pyg

mae

usm

ali v

rana

c Zw

egsc

harb

eP

ygm

y C

orm

oran

t I-

XII

9B

. ste

llaris

bu

kava

cR

ohrd

omm

elB

itter

n I-

XII

10I.

min

utus

ča

pljic

aZw

ergd

omm

elLi

ttle

Bitt

ern

V,V

III

11N

. ny

ctic

orax

G

akN

acht

reih

erN

ight

Her

on

III-V

II, V

III-X

I

12A

. ral

loid

es

žuta

čap

ljaR

alle

nrei

her

Squ

acco

Her

onIII

-V,

VIII

-IX

13B

. ibi

s ča

plja

gov

edar

ica

Kuh

reih

erC

attle

Egr

et

IV

14E

. gar

zetta

mal

a bi

jela

čap

lja

Sei

denr

eihe

rLi

ttle

Egr

et

I-X

II15

E. a

lba

velik

a bi

jela

čap

ljaS

ilber

reih

erG

reat

Egr

et

I-X

II16

A. p

urpu

rea

č

aplja

dan

guba

Pur

purr

eihe

r P

urpl

e H

eron

III

-VIII

17A

. cin

erea

si

va č

aplja

G

raur

eihe

rG

rey

Her

on I-

XII

18P.

falc

inel

lus

Blis

tavi

ibis

Sic

hler

Glo

ssy

Ibis

III

19P.

leuc

orod

ia

žlič

arka

Löffl

erS

poon

bill

II-IV

20A

. ans

er

div

lja g

uska

Gra

ugan

sG

reyl

ag G

oose

III21

A. a

lbifr

ons

Gus

kaB

laes

sgan

s W

hite

-fron

ted

Goo

se

XII,

I 22

C. a

tratu

scr

ni la

bud

S

chw

arzs

cwan

Bla

ck S

wan

III

23C

. olo

rcr

veno

klju

ni la

bud

Hőc

kers

cwan

Mut

esw

anX

I-III

24T.

tado

rna

utva

Bra

ndga

nsS

held

uck

I25

A. p

enel

ope

patk

a zv

ižda

raP

feife

nte

Wig

eon

I-IV

, IX

-XII

26A

. stre

pera

patk

a kr

eket

aljk

aS

chna

ttere

nte

Gad

wal

lI-V

II, V

III-X

II27

A. c

recc

a pa

tka

kržu

ljaK

ricke

nte

Teal

I-IV,

IX

-XII

28A

. pla

tyrh

ynch

osdi

vlja

pat

kaS

tock

ente

Mal

lard

I-XII

29A

. acu

ta

patk

a la

star

kaS

pies

sent

eP

inta

ilI-I

V, I

X-X

II30

A. q

uerq

uedu

lapa

tka

krek

etal

jka

Knä

kent

eG

arga

ney

III-V

, VII-

X31

A. c

lype

ata

patk

a žl

ičar

kaLő

ffele

nte

Sho

vele

rIII

-VII,

VII-

X32

N. r

ufina

patk

a go

golji

caK

olbe

nent

eR

ed-c

rest

ed P

ocha

rd

XI

33A

. fer

ina

glav

ata

patk

aTa

fele

nte

Poc

hard

I-V, V

III-X

II34

A. n

yroc

apa

tka

njor

kaM

oore

nte

Ferr

ugin

ous

Duc

kI-X

II35

A. f

ulig

ula

kr

unat

a pa

tka

Rei

here

nte

Tufte

d D

uck

I-

IV, I

X-X

II 36

B. c

lang

ula

patk

a ba

togl

avic

a S

chel

lent

eG

olde

neye

I-III,

X-X

II37

M. s

erra

tor

mal

i ron

acM

ittel

saeg

erR

ed-b

reas

ted

Mer

gans

erV

III-V

38M

. mer

gans

er v

elik

i ron

acG

aens

esae

ger

Goo

sand

erX

II,I

39M

. mig

rans

crna

lunj

a S

chw

arzm

ilan

Bla

ck K

ite

VIII

40

G. f

ulvu

sbj

elog

lavi

sup

G

änse

geie

r G

riffo

n Vu

lture

IV-V

I41

C. g

allic

uszm

ijar

Sch

lang

enad

ler

Sho

rt-to

ad E

agle

III

-IX42

C. a

erug

inos

usej

a m

očva

rica

Roh

rwei

heM

arsh

Har

rier

I-XII

43C

. cya

neus

eja

strn

jaric

aK

ornw

eihe

Hen

Har

rier

I-V,

X-X

II44

C. p

ygar

gus

eja

livad

arka

Wie

senw

eihe

Mon

tagu

’s H

arrie

r II

I-IX

45 A

. chr

ysae

tos

suri

orao

S

tein

adle

rG

olde

n E

agle

IV,V

46A

. nis

usko

bac

Spe

rber

Spa

rrow

haw

kI-I

V, X

-XII

47B

. but

eošk

anja

cM

äuse

buss

ard

Com

mon

Buz

zard

I-XII

48F.

tinnu

ncul

usvj

etru

šaTu

rmfa

lke

Kes

trel

I-XII

49F.

ves

perti

nus

crve

nono

ga v

jetru

ša R

otfu

ssfa

lke

Red

-foot

ed F

alco

nIV

,V, V

III-IX

50F.

sub

bute

oso

kol l

asta

viča

r B

aum

falk

eH

obby

IV,V

, VII-

IX51

F.bi

arm

icus

kršk

i sok

olLa

nner

falk

eLa

nner

IV52

F. p

ereg

rinus

si

vi s

okol

W

ande

rfalk

eP

ereg

rine

Falc

onI-X

II

60 61




almacije

53F.

col

umba

rius

mal

i sok

ol

Mer

linM

erlin

II, X

II54

P. c

olch

icus

faza

nFa

san

Phe

asan

tI-X

II55

C. c

otur

nix

prep

elic

aW

acht

elQ

uail

III-V

, VII-

IX56

A. g

raec

aja

rebi

ca k

amen

jark

aS

tein

huhn

Roc

k P

artri

dge

I-XII

57R

. aqu

atic

usko

koši

caW

asse

rral

leW

ater

Rai

l I-X

II58

P. p

orza

nariđ

a št

ijoka

Tüpf

elsu

mpf

huhn

Spo

tted

Cra

keIV

-VII

59C

. cre

x ko

sac

Wac

htel

koen

igC

ornc

rack

eIV

,V60

G. c

hlor

opus

m

laku

šaTe

ichh

uhn

Moo

rhen

I-XII

61F.

atra

lis

kaB

läss

huhn

Coo

tI-X

II62

G. g

rus

ždra

lK

rani

chC

rane

V63

H. h

iman

topu

s vl

aste

lica

Ste

lzen

läuf

erB

lack

-Win

ged

Stil

tIII

-IV64

H. o

stra

legu

soš

triga

rA

uste

rnfis

cher

Oys

terc

atch

erIV

,V65

R.

avos

etta

kriv

oklju

na s

ablja

rka

Sae

bels

chna

eble

rAv

ocet

IV66

B. o

edic

nem

usću

kavi

caTr

iel

Sto

ne-c

urle

w

IV-IX

67C

.hia

ticul

aku

lik b

lata

rićS

andr

egen

pfei

fer

Rin

ged

Plo

ver

III-IV

68C

. dub

ius

kulik

slje

pčić

Flus

sreg

enpf

eife

rLi

ttle

Rin

ged

Plo

ver

IX, I

V69

C.

alex

andr

inus

mor

ski k

ulik

See

rege

npfe

ifer

Ken

tish

Plo

ver

III-V

III70

P. s

quat

arol

azl

atar

piju

kava

cK

iebi

tzre

genp

feife

rG

rey

Plo

ver

X, I

I-III

71P.

apr

icar

iatro

prst

i zla

tar

Gol

dreg

enpf

eife

rG

olde

n P

love

rIX

72

V. v

anel

lus

viva

kK

iebi

tzLa

pwin

gIX

-XI,

II-V

73C

. min

uta

mal

i žal

arZw

ergs

trand

läuf

erLi

ttle

Stin

t IV

-V, V

III-X

74

C. t

emm

inck

ii si

jedi

žal

ar

Tem

min

ckst

rand

läuf

erTe

mm

inck

s S

tint

IV75

C. a

lpin

aža

lar c

irika

vac

Alp

enst

rand

läuf

erD

unlin

III-V

, VII-

XI

76C

. fer

rugi

nea

kriv

oklju

ni ž

alar

S

iche

lstrn

adla

eufe

rC

urle

w S

andp

iper

IV, V

III-IX

77C

. can

utus

sivi

žal

ar

Knu

ttK

not

VIII

78C

. alb

a bi

jeli

žala

r

San

derli

ngS

ande

rling

V,V

III79

P.pu

gnax

pr

šljiv

acK

ampfl

äufe

rR

uff

III-V

, VII-

X80

L. m

inim

usm

ala

šlju

kaZw

ergs

chne

pfe

Jack

Sni

pe

X

II-I

81G

. gal

linag

ošl

juka

kok

ošic

aB

ekas

sine

Sni

peI-I

V, V

II-X

II82

S. r

ustic

ola

šlju

kaW

alds

chne

pfe

Woo

dcoo

ckX

II-I

83L.

lim

osa

crno

repa

mul

jača

Ufe

rsch

nepf

eB

lack

-taile

d G

odw

it III

-IV,V

III-X

84L.

lapp

onic

ariđ

a m

ulja

čaP

fuhl

schn

epfe

Bar

-taile

d G

odw

itV

III85

N. a

rqua

tave

liki p

ozvi

ždač

Gro

sser

Bra

chvo

gel

Cur

lew

I-IV,

VII-

XII

86N

. pha

eopu

spr

ugas

ti po

zviž

dač

Reg

enbr

achv

ogel

Whi

mbr

elIII

, VII-

IX87

T. e

ryth

ropu

sm

rka

prut

ka

Dun

kler

Was

serlä

ufer

Spo

tted

Red

shan

kIII

, VII-

IX88

T. to

tatn

uscr

veno

noga

pru

tka

Rot

sche

nkel

Red

shan

kII-

V, V

II-X

II89

T. n

ebul

aria

kriv

oklju

na p

rutk

aG

rüns

chen

kel

Gre

ensh

ank

II-V,

VII-

XI

90T.

och

ropu

scr

nokr

ila p

rutk

a W

aldw

asse

rläuf

erG

reen

sand

pipe

rII-

IV,V

III-X

II91

T. g

lare

ola

prut

ka m

igav

ica

B

ruch

was

serlä

ufer

Woo

dsan

dpip

erIII

-V, V

II-X

92A

. hyp

oleu

cos

mal

a pr

utka

Fl

ussu

ferlä

ufer

Com

mon

San

dpip

erII-

V, V

II-X

93

L. ri

dibu

ndus

riječ

ni g

aleb

La

chm

őwe

Bla

ck-h

eade

d G

ull

I-IV,

VII-

XII

94L.

can

us

oluj

ni g

aleb

S

turm

mőw

eC

omm

on G

ull

I-IV,

XI-X

II95

L. c

achi

nnan

sga

leb

klau

kava

cW

eiss

kopfi

ge M

őwe

Yello

w le

gged

Gul

lI-X

II 96

C. h

ybrid

usbj

elob

rada

čig

ra

Wei

ssba

rt-se

esch

wal

beW

hisk

ered

Ter

nIV

-V,V

III-IX

97C

. nig

er

crna

čig

raTr

auer

sees

chw

albe

Bla

ck T

ern

IV-V

, VIII

98

C. l

euco

pter

usbj

elok

rila

čigr

a

Wei

ssflű

gel-s

eesc

hwal

beW

hite

-win

ged

Tern

IV-V

, VIII

99S

. hiru

ndo

čigr

aFl

usss

eesc

hwal

beC

omm

on T

ern

IV-IX

100

S. s

andv

icen

sis

dugo

klju

na č

igra

Bra

ndse

escw

albe

San

dwic

h Te

rnX

I-IV

101

S. c

aspi

ave

lika

čigr

a R

aubs

eesc

hwal

beC

aspi

an te

rn

VIII

102

C. l

ivia

di

vlji

golu

b Fe

lsen

taub

eR

ock

Dov

eI-X

II10

2C

. liv

ia f.

dom

estic

api

tom

i gol

ub

Hau

stau

beH

ouse

Dov

eI-X

II10

3C

. pal

umbu

sgo

lub

griv

njaš

Rin

gelta

ube

Woo

d P

igeo

n X

II10

4S

. dec

aoct

ogu

gutk

aTű

rken

taub

eC

olla

red

Dov

e

I-XII

105

S. t

urtu

r gr

lica

Turte

ltaub

eTu

rtle

Dov

e IV

-IX

106

C. c

anor

usku

kavi

caK

ucku

ckC

ucko

oIII

-VIII

107

A. n

octu

asi

vi ć

ukS

tein

kauz

Litt

le O

wl

I-XII

108

o. s

cops

ćuk

Zwer

gohr

eule

Sco

ps o

wl

IV-IX

109

A. a

pus

crna

čio

pa

Mau

erse

gler

Sw

iftIV

-VIII

110

A. p

allid

us

smeđ

a či

opa

Fahl

segl

erP

allid

Sw

ift

IV-X

111

A. m

elba

bije

la č

iopa

Alp

ense

gler

Alp

ine

Sw

ift

IV-IX

62 63




almacije

112

A. a

tthis

vodo

mar

Eis

voge

lK

ingfi

sher

VIII

-XII,

I-IV

11

3M

. api

aste

rpč

elar

ica

Bie

nenf

ress

erB

ee-e

ater

IV

-IX11

4U

. epo

pspu

pava

cW

iede

hopf

Hoo

poe

III-IX

114

C. g

arru

lus

zlat

ovra

naB

laur

acke

Rol

ler

III-X

115

J. to

rqui

lla

vijo

glav

Wen

deha

lsW

reyn

eck

III-X

116

D, m

ajor

velik

i dje

tlić

Bun

tspe

cht

Gre

at S

potte

d W

oodp

ecke

rIX

-IV11

7M

. cal

andr

ave

lika

ševa

Kal

ande

rlerc

heC

alan

dra

Lark

II-V

III11

8C

. bra

chyd

acty

la

krat

kopr

sta

ševa

K

urzz

ehen

lerc

heS

hort-

toed

Lar

kII-

VIII

119

Gal

erid

a cr

ista

taku

kmas

ta š

eva

Hau

benl

erch

eC

rest

ed L

ark

I-XII

120

L. a

rbor

ea

ševa

kru

nica

Hei

dele

rche

Woo

dlar

kI-I

V, X

-XII

121

A. a

rven

sis

poljs

ka š

eva

Feld

lerc

heS

kyla

rkI-X

II12

2R

. rip

aria

breg

unic

aU

fers

chw

albe

San

d M

artin

IV,V

, VIII

-IX12

3H

. rus

tica

last

avic

aR

auch

scw

albe

Bar

n S

wal

low

III-X

124

H. d

auric

ape

ćins

ka la

stav

ica

Roe

tels

chw

albe

Red

-rum

ped

Sw

allo

wIV

-IX12

5D

. urb

ica

pilja

kM

ehls

chw

albe

Hou

se M

artin

IV-X

126

A. c

ampe

stris

prim

orsk

a tre

ptel

jka

Bra

chpi

eper

Taw

ny P

ipit

IV-IX

127

A. t

rivia

lis

šum

ska

trept

eljk

aB

aum

piep

erTr

ee P

ipit

IV

-X12

8A

. pra

tens

isliv

adna

trep

teljk

aW

iese

npie

per

Mea

dow

Pip

it X

-XII,

I-V

129

A. s

pino

letta

plan

insk

a tre

ptel

jka

Ber

gpie

per

Wat

er P

ipit

X-X

II, I-

V13

0A

. nov

aese

elan

diae

velik

a tre

ptel

jka

piep

erR

ichr

ads

Pip

itX

II13

1A

. cer

vinu

sru

sogr

la tr

epte

ljka

Rot

kehl

piep

erR

ed-th

roat

ed P

ipit

I,II

132

M. fl

ava

flava

žuta

pas

tiric

a S

chaf

stel

zeYe

llow

Wag

tail

IV-V

, VII-

X13

2M

. flav

a fe

ldeg

gcr

nogl

ava

past

irica

S

chaf

stel

zeYe

llow

Wag

tail

IV-IX

132

M. f

. cin

ereo

capi

llabj

elog

rla p

astir

ica

Wei

ssha

ls S

chaf

stel

ze Y

. Wag

tail

IV-V

, VII-

IX13

3M

. cin

erea

gors

ka p

astir

ica

Ber

gste

lze

Gre

y W

agta

il I-I

V, X

-XII

134

M. a

lba

bije

la p

astir

ica

Bac

hste

lze

Whi

te W

agta

il

I-XII

135

T. tr

oglo

dyte

spa

lčić

Zaun

kőni

gW

ren

I-IV,

X-X

II13

6P.

mod

ular

issi

vi p

opić

H

ecke

nbra

unel

leD

unno

ckI-I

V, X

-XII

137

E. r

ubec

ula

crve

ndać

Rot

kelc

hen

Rob

inI-V

, IX

-XII

138

L. m

egar

hync

hos

slav

ujN

acht

igal

lN

ight

inga

leIV

-X13

9L.

sve

cica

m

odro

voljk

aB

lauk

elch

enB

luet

hroa

tX

140

P. o

chru

ros

mrk

a cr

venr

epka

Hau

srot

schw

anz

Bla

ck R

edst

art

I-IV,

IX-X

II

141

P. p

hoen

icur

usšu

msk

a cr

venr

epka

Gar

tenr

otsc

hwan

zR

edst

art

IX14

2S

. rub

etra

smeđ

ogla

va tr

avar

kaB

raun

kelc

hen

Whi

ncha

tIII

-V, V

II-IX

143

S. t

orqu

ata

crno

glav

a tra

vark

aS

chw

arzk

elch

enS

tone

chat

I-IV,

VIII

-XII

144

O. o

enan

the

sivk

asta

bje

logu

zaS

tein

schm

ätze

rW

heat

ear

III-V

, VIII

-X14

5O

. his

pani

capr

imor

ska

bjel

oguz

aB

alka

nste

nsch

mät

zer

Bla

ck-e

ared

Whe

atea

r IV

-IX14

6T.

mer

ula

ko

s A

mse

lB

lack

bird

I-XII

147

T. p

ilaris

droz

d br

aven

jak

Wac

hold

erdr

osse

lFi

eldf

are

I-IV,

X-X

II14

8T.

phi

lom

elos

droz

d ci

kelj

S

ingd

ross

elS

ong

Thru

sh

I-V

, X-X

II14

9T.

vis

civo

rus

droz

d im

elaš

M

iste

ldro

ssel

Mis

tle T

hrus

h I-I

V, X

-XII

150

C. c

etti

kr

ovar

ica

svilo

vka

Sei

dens

änge

rC

etti’

s W

arbl

erI,I

I15

1C

. jun

cidi

sši

valic

a m

uhar

ka

Cis

tens

änge

rZi

tting

Cis

ticol

a V

III15

2L.

lusc

inio

ides

trste

njak

sla

vić

Roh

rscw

irlS

avi’s

War

bler

IV

-V15

3A

. sch

oeno

baen

ustrs

tenj

ak ro

goža

rS

chilf

rohr

säng

erS

edge

war

bler

IV-V

,VIII

-X15

4A

. sci

rpac

eus

trste

njak

cvr

kutić

Sch

ilfro

hrsä

nger

Ree

d W

arbl

erIV

-VIII

155

A. a

rund

inac

eus

velik

i trs

tenj

ak

Dro

ssel

rohr

säng

erG

reat

Ree

d W

arbl

erIV

-VIII

156

H. I

cter

ina

žuti

volji

ćG

elbs

poet

ter

Icte

rine

War

bler

IV,V

, VIII

,IX15

7H

. pol

yglo

ttakr

atko

krili

vol

jić

Orp

heus

spöt

ter

Mel

odio

us W

arbl

erIV

-VIII

158

S. c

antil

lans

bj

elob

rka

grm

uša

Wei

ssba

rtgra

smüc

keS

ubal

pine

War

bler

IV-IX

159

S. m

elan

ocep

hala

crno

glav

a gr

muš

aS

amtk

opfg

rasm

ücke

Sar

dini

an W

arbl

erI-X

II16

0S

, hor

tens

isve

lika

grm

uša

Orp

heus

gras

mue

cke

Orp

hena

War

bler

161

S. c

omm

unis

gr

muš

a pj

enic

a D

orng

rasm

ücke

With

ethr

oat

IV-V

, VII-

X16

2S

. bor

in

siva

grm

uša

Gar

teng

rasm

ücke

Gar

den

War

bler

IV-V

. VIII

-IX16

3S

. atri

capi

lla

crno

kapa

grm

uša

Mön

chgr

asm

ücke

Bla

ckca

pI-X

II16

4P.

sib

ilatri

xšu

msk

i zvi

ždak

Wal

dlau

bsän

ger

Woo

d W

arbl

erIV

-V, V

III-X

165

P. c

olly

bita

zv

ižda

kZi

lpza

lpC

hiffc

haff

I-IV,

X-X

II16

6P.

troc

hilu

sbr

ezov

zvi

ždak

Fi

tisW

illoe

War

bler

IV

-V, V

III-X

16

7R

. reg

ulus

zlat

ogla

vi k

ralji

ć

Win

terg

oldh

ähnc

hen

Gol

dcre

stI-V

, VIII

-XII

168

R. i

gnic

apill

usva

trogl

avi k

ralji

ć S

omm

ergo

ldhä

hnch

enFi

recr

est

I-V, V

II-X

II16

9M

. stri

ata

muh

aric

aG

raus

chnä

per

Spo

tted

Flyc

atch

erIV

-V, V

III-X

170

F. a

lbic

ollis

bj

elov

rata

muh

aric

aH

alsb

ands

chnä

per

Col

lare

d Fl

ycat

cher

IV-V

, VII-

X

64

171

F. h

ypol

euca

crno

vrat

a m

uhar

ica

Hal

brin

gsch

näpe

rP

ied

Flyc

atch

erIII

-V, V

II-X

172

P. c

aeru

leus

plav

etna

sje

nica

Bla

umei

seB

lue

Tit

I-XII

173

P. m

ajor

ve

lika

sjen

ica

K

ohlm

eise

Gre

at T

it I-X

II17

4P.

pal

ustri

scr

nogl

ava

sjen

ica

Sum

pfm

eise

Mar

sh T

itX

II-III

175

P. lu

gubr

osm

rka

sjen

ica

Trau

erm

eise

Som

bre

Tit

III-X

176

R. p

endu

linus

sjen

ica

moš

njar

kaB

eute

lmei

seP

endu

line

Tit

XI

177

S. e

urop

aea

brgl

jez

Kle

iber

Nut

hatc

hI-I

V, X

-XII

178

O. o

riolu

svu

gaP

irol

Gol

den

Orio

le

IV-IX

179

L. c

ollu

rioru

si s

vrač

akN

eunt

öter

Red

-bac

ked

Shr

ike

IV-X

180

L. m

inor

sivi

svr

ačak

Sch

war

zstir

nwür

ger

Les

ser G

rey

Shr

ike

IV-X

181

L. s

enat

or

riđog

lavi

svr

ačak

Rot

kopf

wür

ger

Woo

dcha

t Shr

ike

IV-X

182

L. e

xcub

itor

velik

i svr

ačak

R

abw

ürge

rG

reat

Gre

y S

hrik

eI-I

II, X

-XII

183

C. c

orni

x si

va v

rana

Neb

elkr

ähe

Hoo

ded

Cro

wI-X

II18

4C

. cor

axga

vran

Kol

krab

eR

aven

I-XII

185

S. v

ulga

risčv

orak

Sta

rS

tarli

ngI-I

V, V

II-X

II18

6P.

dom

estic

us

vrab

acH

auss

perli

ngH

ouse

Spa

rrov

I-X

II18

7P.

his

pani

olen

sis

špan

jols

ki v

raba

cW

eide

nspe

rling

Spa

nish

Spa

rrow

IV

-X18

8F.

coe

lebs

zeba

Buc

hfink

Cha

ffinc

hI-X

II18

9F.

mon

tifrin

gilla

sj

ever

na z

eba

Ber

gfink

Bra

mbl

ing

I-IV,

XI-X

II19

0S

. ser

inus

žuta

rica

Girl

itzS

erin

I-XII

191

C. c

hlor

isze

lend

urG

rünfi

nkG

reen

finch

I-XII

192

C. c

ardu

elis

češl

juga

rS

tiegl

itzG

oldfi

nch

I-XII

193

C. s

pinu

s

čiža

kE

rlenz

eisi

gS

iski

nI-I

V, X

-XII

194

A. c

anna

bina

jurič

ica

Blu

thän

fling

Linn

etI-X

II19

5C

. coc

coth

raus

tes

bato

klju

nK

ernb

eiss

erH

awfin

chI-I

V, IX

-XII

196

E. c

irlus

crno

grla

strn

adic

aZa

unam

mer

Cirl

Bun

ting

197

E. c

ia

strn

adic

a ci

kavi

ca

Zipp

amm

erR

ock

Bun

ting

I-IV,

X-X

II19

8E

. sch

oeni

clus

moč

varn

a st

rnad

ica

Roh

ram

mer

Ree

d B

untin

gI-I

V, IX

-XII

199

E. m

elan

ocep

hala

crno

glav

a st

rnad

ica

Kap

pena

mm

erB

lack

-hea

ded

Bun

ting

V-V

III20

0M

. cal

andr

ave

lika

strn

adic

aG

raua

mm

erC

orn

Bun

ting

I-XII

Documents

2 3 - Natura Jadera › wp-content › uploads › 2018 › 11 › Vodic_za_ptice-1.pdf2 3 Značajni močvarni i morski lokaliteti za promatranje ptica sjeverne Dalmacije Najčešći