SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

RUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNI FAKULTET

Diplomski studij rudarstva

MODELIRANJE PODZEMNIH PROSTORIJA I IZRADA ANIMACIJE U

SLOŽENIM GEOLOŠKIM STUKTURAMA NA PODRUČJU CRVENIH

STIJENA

Diplomski rad

Krešimir Tomičević

R-61

Zagreb, 2014.

Sveučilište u Zagrebu Diplomski rad

Rudarsko-geološko-naftni fakultet

MODELIRANJE PODZEMNIH PROSTORIJA I IZRADA ANIMACIJE U SLOŽENIM

GEOLOŠKIM STRUKTURAMA NA PODRUČJU CRVENIH STIJENA

KREŠIMIR TOMIČEVIĆ

Diplomski rad izrađen: Sveučilište u Zagrebu

Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Zavod za rudarstvo i geotehniku

Pierottijeva 6, 10002 Zagreb

Sažetak

Primijenjeni računalni program Bentley MicroStation omogućava 3D modeliranje objekata u

prostoru i sadrži alate za kreiranje animacije. 3D modeliranje ima važnu ulogu u rudarskoj

djelatnosti radi lakšeg prikazivanja i razvijanja projekta. Diplomski rad koncipiran je tako da se u

velikom broju slika i objašnjenja pokažu mogućnosti CAD programa MicroStation, a posebno

njegova uloga pri izradi prostorija otvaranja, razrade, istraživanju budućeg rudnika i animacije.

Izrađena animacija na lokaciji Crvene stijene, Jajce, predstavlja elemente rudarskog projekta

podzemne eksploatacije.

Ključne riječi: 3D modeliranje, Microstation, podzemne prostorije, strukture, boksit.

Diplomski rad sadrži: 36 stranica, 3 tablice, 25 slika, 7 referenci.

Jezik izvornika: hrvatski

Završni rad pohranjen: Knjižnica Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta

Pierottijeva 6, Zagreb

Voditelj: Dr. sc. Ivo Galić, docent RGNF

Pomoć pri izradi: Branimir Farkaš, dipl. ing. rud. RGNF

Ocjenjivači: Dr. sc. Ivo Galić, docent RGNF

Dr. sc. Darko Vrkljan, redoviti profesor RGNF

Dr. sc. Želimir Veinović, docent RGNF

Datum obrane: 30. rujna. 2014.

University of Zagreb Master's Thesis

Faculty of mining, Geology

and Petroleum Engineering

MODELING OF UNDERGROUND CHAMBERS AND MAKING OF ANIMATION WITH

COMPLEX GEOLOGICAL STRUCTURES IN THE FIELD „CRVENE STIJENE“

KREŠIMIR TOMIČEVIĆ

Thesis complited in: University of Zagreb

Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering

Department of Mining Engineering and Geotechnics

Pierottijeva 6, 10 002 Zagreb

Abstract

Applying the computer program Bentley MicroStation allows 3D modeling of objects in space and

includes tools for creating animations. 3D modeling plays an important role in the mining activites

in order to facilitate the presentation and development of the project. Large number of pictures and

explanations in this work presents the possobilities of CAD MicroStation programme and in

particular its role in preparing the opening rooms, development, exploration and future mining

animation. Made animation of the location Crvene stijene, Jajce, represents the elements of mining

project of underground mines.

Keywords: 3D modeling, Microstation, underground chambers, structures, bauxite

Thesis contains: 36 pages, 3 tables, 25 figures and 7 references.

Original in: Croatian

Thesis deposited in: Library of the Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering

Pierottijeva 6, Zagreb

Supervisor: PhD Ivo Galić, Assistant Proffesor

Tehnical support and assistance: Branimir Farkaš, Assistant

Reviewers: PhD Ivo Galić, Assistant Proffesor

PhD Darko Vrkljan, Full Professor

PhD Želimir Veinović, Assistant Proffesor

Date of defense: September 30, 2014

I

SADRŽAJ

POPIS TABLICA ...................................................................................................................... II

POPIS SLIKA .......................................................................................................................... III

1. UVOD ..................................................................................................................................... 1

2. OSNOVNE ZNAČAJKE EKSPLOATACIJSKOG POLJA CRVENE STIJENE ................ 2

2.1 Zemljopisni položaj ..................................................................................................... 2

2.2 Klimatske i hidrološke značajke .................................................................................. 3

2.3 Morfološke značajke .................................................................................................... 4

2.4 Geološka značajke ....................................................................................................... 4

2.4.1. Geološka građa ........................................................................................................ 4

2.4.2. Strukturni odnosi ..................................................................................................... 8

3. OSNOVNE ZNAČAJKE EKSPLOATACIJSKOG POLJA CRVENE STIJENE .............. 12

3.1 Obrada situacijske karte ............................................................................................. 12

3.2. Izrada inicijalnog modela situacijske karte naredbom „Mesh“ .................................. 14

4. POSTUPAK IZRADE MODELA PODZEMNIH PROSTORIJA ....................................... 17

4.1 Kreiranje potkopa ...................................................................................................... 17

4.2 Kreiranje palete i odabir materijala za oblaganje ...................................................... 20

4.2.1. Postavljanje materijala .......................................................................................... 21

5. MODELIRANJE STRUKTURNIH ELEMENATA ( RASJEDA), KONTAKTNE

PLOHE I LEŽIŠTA BOKSITA L-22 ................................................................................... 25

5.1. Modeliranje kontaktne plohe ...................................................................................... 26

5.2 Modeliranje ležišta L-22 ............................................................................................ 28

6. KREIRANJE ANIMACIJE .................................................................................................. 30

6.1. Postavljanje trase kretanja kamere ............................................................................. 30

6.2 Postavljanje kamere i spajanje kamere s trasom kretanja .......................................... 30

6.3. Animacija ................................................................................................................... 32

6.4. Dobivanje animacije u AVI formatu ......................................................................... 34

7. ZAKLJUČAK ....................................................................................................................... 35

8. LITERATURA ..................................................................................................................... 36

II

POPIS TABLICA

Tablica 1.1. Koordinate vršnih točaka eksploatacijskog polja „Crvene stijene“ ................ 2

Tablica 5.1. Struktura istražnih (pozitvnih) bušotina na ležištu L-22 (Crvene stijene) ..... 28

Tablica 5.2. Geološka građa stijenske mase na bušotini S-30 ............................................. 29

III

POPIS SLIKA

Slika 2-1. Prikaz šireg područja eksploatacijskog polja „Crvene stijene“, M 1: 50 000

(Dragičević et al. 2014). ....................................................................................... 3

Slika 2-2. OGK, List Jajce, M 1: 100 000 (Marinković i Ahac 1979) ................................ 5

Slika 2-3. Prikaz bušotinskih presjeka (Čavar 2011) ........................................................ 11

Slika 3-1. Prikaz situacijske karte eksploatacijskog polja Crvene stijene u digitalnom

obliku ................................................................................................................................... 13

Slika 3-2. Prikaz konture terena .......................................................................................... 13

Slika 3-3. Označena situacijska karta .................................................................................. 14

Slika 3-4. Lokacija naredbe „Mesh“.................................................................................... 15

Slika 3-5. Slika s opcijom „Smooth“ ................................................................................... 16

Slika 4-1. Postupak kreiranja poprečnog presjeka potkopa ................................................. 17

Slika 4-2. Pronalazak naredbe „Create Complex Shape“ .................................................... 18

Slika 4-3. Pronalazak naredbe „Solid by extrusion along“ ................................................. 19

Slika 4-4. Kreiranje „Solid“ elemenata ............................................................................... 19

Slika 4-5. Glavni prozor za manipulaciju paletama i materijalima ..................................... 20

Slika 4-6. Izrada nove palete i ubacivanje materijala .......................................................... 21

Slika 4-7. Prošireni prozor za manipulaciju te naredbe za unos materijala ......................... 22

Slika 4-8. Prozor za dodatnu manipulaciju materijala ......................................................... 23

Slika 4-9. Položaj naredbe „Attach“ .................................................................................... 24

Slika 4-10. Stijenka hodnika obložena u materijalima ........................................................ 24

Slika 5-1. Modeliranje rasjeda i podzemni kop, pogled 1 ................................................... 25

Slika 5-2. Rasjed, kontaktna ploha i ležišta boksita, pogled 2 ............................................ 26

Slika 5-3. Ležište L-22 s pozicijom istražnih bušotina ...................................................... 28

Slika 6-1. Naredba „Create animation camera“................................................................... 31

Slika 6-2. Naredba „Animation preview tool“ i opcija „General settings“ ......................... 32

Slika 6-3. Prozor „Animation settings“ za postavljanje načina prikazivanja ...................... 33

Slika 6-4. Dobivanje animacije u izlaznom formatu ........................................................... 34

1

1. UVOD

Jajce je grad i središte istoimene općine u srednjoj Bosni na ušću rijeke Plive i

Vrbasa. Na području Jajca nalaze se brojna ležišta boksita koja su svrstana u četiri "revira":

Poljane, Crvene stijene, Bešpelj i Liskovica. Rudnici boksita Jajce danas raspolažu s

preostalim rezervama boksita na lokacijama: Poljane, Crvene stijene i Bešpelj. Poljane i

Crvene stijene su uglavnom istraženi lokaliteti, a preostale zalihe boksita danas se

iskorištavaju podzemnim rudarskim radovima. Lokalitet Crvene stijene smještene su

sjeveroistočno od Jajca na udaljenosti od 7 km zračne linije (Čavar 2011).

Eksploatacijsko područje Crvene stijene promatran je u ovome diplomskom radu

unutar kojeg će se opisati način izrade, odnosno 3D modeliranje podzemnih prostorija,

postupak izrade modela strukturnih elemenata (rasjeda), ležišta i rudarskih radova. Cilj

ovog diplomskog rada je prikazati način prilaženja rudnom tijelu i kako se računalni

programi mogu koristiti za razvoj rudarskih radova i jednostavnije praćenje daljnjih

radova. Izrada diplomskog rada započinje sa prikupljanjem potrebnih podataka u

grafičkom obliku koji su kasnije obrađeni u računalnom programu. Sama izrada modela

sastoji se od: unosa digitalnog plana ili situacije u računalni program, filtriranja prikazanih

grafičkih oblika (crta, točka, okvira situacije, teksta itd.), pridodavanje vrijednosti (z) svim

točkama poznatih koordinata (x,y), spajanja točaka u cjelinu (izradu wireframe modela),

odabira naredbe za izradu ploha iz wireframe modela, odabira realnih materijala za

oblaganje ploha 3D modela odabranim materijalima, završnog dotjerivanja te na samom

kraju kreiranja animacije.

Opisani postupak rada dati će kvalitetan trodimenzionalan model podzemnih

prostorija te okolnog terena kako bi se zorno predočilo eksploatacijsko polje, te olakšala

izrada projektne dokumentacije i razvoj rudarskih radova.

2

2. OSNOVNE ZNAČAJKE EKSPLOATACIJSKOG POLJA CRVENE STIJENE

2.1 Zemljopisni položaj

Boksitonosna područja Rudnika boksita Jajce: Poljane, Crvene stijene i Bešpelj,

pripadaju jednoj planinskoj visoravni većih razmjera koja se prostire od zapadnog područja

planine Vlašić, pa na sjeverozapad do kanjona rijeke Vrbas.

Područje Crvene stijene nalazi se zapadno od Poljana na udaljenosti od oko 4 kilometra.

Od ceste Jajce – Banja Luka ovo područje udaljeno je oko 10 kilometara, a neposredno

zapadnim rubom prolazi put za Bešpelj koji je asfaltiran upravo do sredine ovog

boksitonosnog područja (slika 2-1.). Nadmorska visina promatranog područja je od 900m

do 1200 metara, a najviši vrh je vrh Ovčine sa nadmorskom visinom od 1200 metara.

Odobreno eksploatacijsko polje ima oblik četverokuta čiji su vrhovi označeni

točkama A, B, C i D. Koordinate vršnih točaka odobrenog polja i dužine stranica prikazane

su u Tablici 1-1.

Tablica 1-1. Koordinate vršnih točaka eksploatacijskog polja “Crvene stijene (Dragičević

et al. 2014).

Koordinate E.P. CS Udaljenost

V.t. Y X D, m

A 6 449 044 4 917 152 A…B 338,01

B 6 448 709 4 917 197 B…C 849,15

C 6 448 922 4 918 019 C…D 368,76

D 6 449 288 4 917 974 D…A 857,45

Površina, ha 29,8393

Područje eksploatacijskog polja je djelomično pod šumom, sitnom šumom i

travnatim padinama, koje su u općinskom i privatnom vlasništvu. Na mjestima se nalaze

izdanci stijena. U blizini polja još uvijek se eksploatira boksit, pa će se svi pogonski

objekti kao i izvor električne energije, potreban za rad strojeva koristiti iz istih izvora.

3

Slika 2-1. Prikaz šireg područja eksploatacijskog polja „Crvene stijene“, M1:50 000

(Dragičević et al. 2014).

2.2. Klimatske i hidrološke značajke

Promatrano područje nalazi se u pojasu umjerene kontinentalne klime s toplim

ljetima, ali velika nadmorska visina uvjetuje oštru planinsku klimu sa dugim zimama.

Izražene su niske temperature i velike količine snježnih padalina, te one imaju znatan

utjecaj na kontinuirani rad i iskorištenje godišnjeg fonda radnog vremena. Zimi se

temperature spuštaju i do -20 ºC. Tijekom zime su snježne padaline česte i obilne, ali se

4

čišćenjem prometnica promet odvija nesmetano. Padaline su najčešće u proljeće i na

prijelazu jesen - zima. Prosječne ljetne temperature iznose oko 20 ºC. Nadmorska visina

lokaliteta kreće se u rasponu od 900-970 m n.m. Područja izgrađena od vapnenačkih

stijena imaju krška obilježja. Ta su područja izrazito propusna u hidrogeološkom smislu

što se očituje siromaštvom vode na površini, a obiljem u podzemlju. Područja izgrađena od

klastita (fliš i neogenske taložine) imaju razvijenu hidrografsku mrežu i predstavljaju

izolatorske stijene u pogledu vodopropusnosti. Glavni vodotoci su Vrbas sa pritokom

Plivom, koja se u njega ulijeva u samom gradu Jajcu, te veći potoci: Komotinski potok,

Lučina potok i dr. Na sjeveru se ističe kanjonska dolina rijeke Ugar kao desni pritok

Vrbasa. Ovi vodotoci često teku dolinama kanjonskih obilježja, a poglavito tamo gdje teren

izgrađuju vapnenačke stijene.

2.3. Morfološke značajke

Morfološke značajke ovog područja svrstavaju ga u planinsko-brdski tip reljefa.

Procesi okršavanja vezani uz područja izgrađena od vapnenačkih stijena stvorili su vrtače,

škrape i doline. Izražene su strme padine sa nagibom terena od 30 do 40°.

Ležišta boksita imaju nepravilni oblik, čija debljina se kreće od nekoliko

centimetara do 40 metara. Kontakt boksita i podine je neravan uslijed razvijenih podinskih

piramida, čija visina ovisi o debljini boksita. Visina piramida dostiže i do nekoliko metara.

Nepravilna su oblika, vertikalnog položaja, tako da nisu okomite na površinu paleoreljefa,

odnosno graničnu plohu boksita – krovine. Kontaktna ploha boksita i krovine može biti

ravna, ali je često neravna, blago valovita sa specifičnom pojavom krovinskih piramida.

Krovinske piramide značajna su morfološka pojava jer mogu imati negativni utjecaj na

stabilnost krovine u otkopanim prostorima (Kljajić 1986).

2.4. Geološka značajke

2.4.1. Geološka građa

Geološka građa šireg područja lokaliteta Crvene stijene kod Jajca prikazana je na

geološkoj karti 1:100 000 (slika 2-2), Marinković i Ahac, (1979). U širem području, prema.

Osnovnoj geološkoj karti, list Jajce, 1:100 000, utvrđene su naslage širokog stratigrafskog

raspona od donje krede do kvartara. Pretežu vapnenci i klastiti.

5

Slika 2-2. OGK, List Jajce, M1:100 000 (Marinković i Ahac 1979).

6

VALENDIS-BAREM (K11-3

)

Ove su naslage na površini razvijene u sjevernom dijelu razmatranog područja.

Izgrađuju kanjon rijeke Ugar, sjeverozapadno od Crvenih stijena. Tosu dobro uslojeni

pločasti do bankoviti, pretežito mikrokristalasti vapnenci svjetlosive do bijele boje. Rjeđe

se javalju slojevi i leće dolomitiziranih vapnenaca ili dolomita. U sedimentacijskom slijedu

debelom oko 500 metara prisutni su raznovrsni tipovo plitkovodnih vapnenaca. Prisutnost

provodnih fosila je rijetka. Pretežu mikrofosili te sitne nerinee, krupni hidrozoi i primitivni

rudisti. Na temelju mikrofosila (foraminifere i alge) ove su naslage pribrojene valendisu

otrivu i dijelu barema (Dragičević et al. 2014).

BAREM-APT (K13-5

)

Ove naslage izgrađuju velike površine u sjevernom i jugozapadnom dijelu terena

prikazanom na priloženoj geološkoj karti. Slijede kontinuirano na naprijed opisanim

naslagama. To su pretežito pločasti dobro uslojeni vapnenci. Nekada su slojevi debeli i do

100 centimetara. Boja vapnenaca varira od sivo smeđe, svjetlosive do tamnosive boje.

Raznovrsni tipovo plitkomorskih vapnenaca prisutni su kroz cijeli stup naslaga koji je

debeo oko 450 metara. Proslojci i slojevi kasno dijagenetskih dolomita su rijetki. Starost

ovoga stratigrafskog člana dobro je paleontološki dokumentirana. U starijim dijelovima

slijeda dolaze salpingoporele a iznad njih bogata zajednica orbitolina. Od makrofosila

najčešće su nerinee i primitivni rudisti. Ovakva fosilna asocijacija upućuje na pripadnost

ovih stijena godnjem baremu-aptu o donjem dijelu alba.

ALB-CENOMAN (K1,2)

Kontinuirano na naprijed opisanim vapnencima leže različiti tipovi alb-

cenomanskih plitkovodnih vapnenaca. Boja vapnenaca je bijela, ružičasta do svijetlosiva.

Izgrađuju dijelove terena u kojima čine neposrednu podinu ležištima boksita (Crvene

stijene, Bešpelj i Poljane te druga područja). Podređeno dolaze slojevi dolomita. Cijeli je

stratigrafski član dobro uslojen. Debljina slojeva varira od 5 cm do 1 m.

Stratigrafska je pripadnost određena na temelju brojnih ostataka algi, foraminifera i rudista.

Debljina ovog stratigrafskog člana doseže do 500 metara.

7

SENON (2K2

3)

Na geološkoj karti šireg područja (slika 2.2), raznovrsni pretežito karbonatni klastiti

izdvojeni su u središnjem i istočnom dijelu područja. Izgrađuju najveće površine u

razmatranom području. Oni su poznatiji pod nazivom "fliš" koji sugerira njihovu genezu.

U litološkom pogledu brojni su raznovrsni litofacijesi. Najčešći su vapnenačke

breče i konglomerati, kalkareniti, glinoviti mikriti, lapori i dr. Česta je brza vertikalna i

dijelom horizontalna izmjena litotipova. U donjem dijelu ovog člana prisutniji su litotipovi

krupnoga zrna (oni su transgresivni i diskordantni na naprijed opisane vapnence), a prema

gore litofacijesi dobivaju tipična turbiditna obilježja s mnoštvom eksternih i internih

tekstura karakteristinih za turbidite.

Brojni su fosilni ostaci koji potvrđuju senonsku starost: Rudisti (najčešće u

fragmentima), globotrunkane i globigerine. Sasvim je izvjesno da postoji kontinuirani

prijelaz u paleogen. Naslage su intenzivno borane i izrasjedane, a debljina im može

dosezati i preko 1000 metara. U bazalnom dijelu ovih klastita, kao neposredna krovina

ležištima boksita, razvijeni su debeli slojevi karbonatnih debrita (breče) koji predstavljaju

arhitektonsko-građevni kamen vrlo dobrih karakteristika (Dragičević et al. 2014).

DONJI, SREDNJI MIOCEN (1M1,2)

Najstariji superpozicijski paket neogenskih taložina razvijen je u njegovom

bazalnom dijelu u južnom dijelu terena prikazanog na priloženoj geološkoj karti u okviru

Jajačkog neogenskog bazena. Predstavljen je dobrouslojenim debelim do bankovitim

slojevima konglomerata unutar kojih dolaze ulošci slabo vezanih pješčenjaka žute boje.

Leže transgresivno i diskordantno na krednim sedimentima. Konglomerati su polimiktni.

Valutice su srednje do slabozaobljene. Dominiraju vapnenačke valutice, a rjeđe se javljaju

rožnaci, kalkareniti, kvarc i lapor. Vezivo je glinovito-pjeskovito, rjeđe kalcitično. Valutice

mogu dosegnuti i do 30 cm u promjeru.

DRUGI SUPERPOZICIJSKI PAKET (2M1,2)

Kontinuirano na naprijed opisanom superpozicijskom paketu slijede tanko pločasti i

tanko slojeviti lapori i gline sa rijetkim tankim ulošcima slabo vezanih pješčenjaka. Oni

čine drugi superpozicijski paket. Unutar ovog paketa pojavljuju se i slojevi ugljena

(istočno od sela Podlipci i u području Divičana). Debljina slojeva ugljena varira od (0,5-

2,0) m. U laporima i glinama nađeni su slijedeći fosilni ostaci: pisidiumi, planorbisi,

8

limneusi, melanopsisi i dr.

TREĆI SUPERPOZICIJSKI PAKET (3M1,2)

Kontinuirano na naprijed opisanom paketu slijedi treći superpozicijski paket.

Najbolje je dostupan promatranju u području Careva polja, Pšenika i Prudi. Predstavljen je

bankovitim sedrastim vapnencima (šupljikavi). Boja im je smeđa do žućkasta. Često sadrže

brojne fosilne ostatke: limnee, bitinije, fosauruluse, ostrakode i dr. Debljina ovih

vapnenaca iznosi (50-60) m.

SIPARI (S)

Uzduž dubokih kanjonskih dolina Vrbasa i Ugra na više mjesta prisutni su sipari

koji nastaju i u recentno vrijeme. Kredni vapnenci koji su oštećeni tektonskim procesima i

procesima okršavanja izvrgnuti su neprestano egzogenim geološkim faktorima što dovodi

do njihovog mehaničkog raspadanja i gravitacijskog premještanja u podnožje padina.

Odronjeni materijal je nevezan, nezaobljen i djelomično sortiran. U dnu sipara su česti

blokovi vapnenaca veličine i do nekoliko m3

(Dragičević et al. 2014).

2.4.2. Strukturni odnosi

Klasični sedimenti gornjokredne starosti - senonski fliš - predstavljaju stratigrafsku

krovinu boksitnim ležištima opisivanog područja "Crvene Stijene". Ove naslage su

heterogenog sastava, to su lapori, laporoviti vapnenci, breče razne granulacije, kalkareniti,

bazalni konglomerati, vapnenci. Izmjena spomenutih litoloških članova vrlo je česta kako

horizontalno, tako i vertikalno. U fragmentima breča određeno je više vrsta rudita.

Neposrednu podinu boksitnim ležištima čine vapnenci alb-cenomana, a predstavljeni su

dobro uslojenim do bankovitim, sivim do rumenkastim vapnencima.

U svim dijelovima krovine ima mnogo naglih prijelaza jednog tipa sedimenta u drugi tip

stijene. Takve nagle promjene osobito su česte u neposrednoj krovini ležišta boksita,

odnosno povrh granične plohe podinskih i krovinskih naslaga. Pa prema tome imamo čest

slučaj lateralnih litoloških promjena u turbiditnim sedimentima, koji su na Crvenim

stijenama vrlo česti. Iz ovog razloga je precizna interpretacija litološkog sastava krovinskih

naslaga vrlo otežana kada su na raspolaganju isključivo samo podaci profila bušotina.

9

Javljaju se dileme pri interpretaciji litološkog sastava krovinskih naslaga. Međutim,

u većini slučajeva i na Poljanama i na Crvenim stijenama, radi se o materijalima sličnih

litoloških, odnosno fizičkih osobina, istom ili sličnom tvrdoćom, granulometrijskim

sastavom, tipom uslojenosti, raspucanosti stijene i slično. Za utvrđivanje fizičko-

mehaničkih svojstava krovine ležišta boksita, eventualno odstupanje od stvarnog litološkog

sastava pojedinih dijelova krovinskih naslaga, nije od većeg značaja.

U ovom diplomskom radu razmatraju se i prateće stijene boksitnih ležišta s ciljem

određivanja njihove eventualne uporabljivosti u svrhu ležišta arhitektonsko-građevnog

kamena. Prateće stijene zanimljive za navedenu svrhu pripadaju krovinskim naslagama.

Klastični materijal krovinskih sedimenata produkt je erozije krednog paleokopna.

Uslijed snažne denudacije paleoreljefa u sedimentacijski bazen unošena je velika količina

klastičnog materijala vrlo različite granulacije. Unošenje materijala bilo je aritmično česte

su „provale“ velikih količina klastita koji miješanjem sa vodom postaju tiksotropni i

mobilni u prostoru sedimentacije. U uvjetima turbiditne sedimentacije taložene su vrlo

raznolike naslage. To su fluksotubiditi, gdje je krupnozrni ruditski materijal izmiješan sa

sitnozrnim česticama u homogenoj masi, tu su graduirane naslage sa diferenciranim

slojevima različite krupnoće zrna koje se talože u nizu rudit-arenit-pijesak-solt do lutita.

Zatim arenitski i laporni sedimenti sa različitim internim sedimentnim strukturama kao što

je laminirana i kosa slojevitost, konvolucija itd. Kod turbidita česta je pojava bočnih

promjena sedimenata. Pojedini se litočlanovi, npr. kalkareniti bočno isklinjavaju i prelaze u

breče, pa tako vapneni lapori lateralno prstasto prodiru u lapore. Na dijelu gdje vapnenci

prelaze postepeno u lapore, izmjenjuju se po vertikali, ali i bočno, vapneni lapori s

laporima, dok su istovremeno česte pojave leća, uložaka, tanjih slojeva itd., vapnenaca,

odnosno kalkarenita, breča i drugih tipova fliških sedimenata. Fliški sedimenti razmatranih

područja sastoje se prema tome od breča (dijelom konglomerata), vapnenaca (pretežno

kalkarenita) i lapora, te raznovrsnih hibridnih stijena, kao što su laporoviti vapnenci,

odnosno vapnenci lapori, kalkarenitične breče odnosno brečasti kalkareniti, breče sa

obiljem glinovite komponente u vezivu, odnosno matriksu stijene itd. Često je teško

makroskopski utvrditi o kojoj se stijeni radi, a ta je poteškoća još veća kada je potrebno

utvrditi točan tip stijene na uzorku iz jezgre bušotine. Za istu vrstu stijene moguće je imati

neujednačene litološke determinacije na susjednim bušotinama. Bazalne krovinske naslage

sastoje se pretežno od grubih klastičnih naslaga, breča različitog granulometrijskog sastava

ulomaka, odnosno konglomerata sa neujednačenom veličinom valutica, zatim vapnenaca,

najčešće kalkarenita i organogenih vapnenaca. Breče su nam od posebnog interesa jer one

10

predstavljaju potencijalni izvor mineralne sirovine za a-g kamen. Litočlanovi su povezani

različito stupnjevanim prijelazima uz koje se pojavljuju i leće, proslojci, lapori, laporoviti

vapnenci i rjeđe gline. Takvi atipični članovi značajni su za eksploataciju boksita jer

materijalu u neposrednom kontaktu s rudnim tijelom daju drugačije fizičke značajke, što

izravno utječe na ponašanje krovine prilikom eksploatacije boksita, a u svrhu primjene

breče kao a-g kamena utječu na kvalitetu kamena. Većinu bazalnog dijela krovinskih

naslaga tvore slabouslojene breče kalciruditskog sastava, koje se mogu označiti kao

gruboklastični karbonatni kalklititi. One se sastoje od slabo sortiranih ulomaka, valutica,

karbonatnih naslaga terigenog porijekla, te nešto alokema intrabazenskog porijekla i

karbonatnog veziva. Fragmenti su gusto zbijeni, a vezivo je na nekim dijelovima oskudno

sparitsko (Vujec et al. 1982).

Na slici 2-3. prikazan je, na primjeru dviju susjednih bušotina, sastav, odnosno

slojevitost krovine. Iako je prema podacima o ovim bušotinama najniži sloj determenitan

kao podinski vapnenac, novija saznanja daju naslutiti da se ne radi o vapnencima već o

brečama koje su ponegdje u blizini ležišta boksita, crvenkaste boje, odnosno uprskane

boksitom.

Kalkareniti koji se javljaju u krovinskim naslagama mogu se svrstati u dvije

skupine: sivi krupnozrni kalkarenit i sivi sitnozrni kalkarenit. Osnovni sastojci stijene sivog

krupnozrnog kalkarenita su terigene čestice-fragmenti karbonatnih podinskih naslaga, te

alokemi fosila koji se sastoje od oštećenih ili fragmentiranih kućica bentoskih foraminifera

te kršja ljuštura školjkaša i drugih fosila. Gusto su pakirani i vezani sparitskim vezivom.

Fragmenti su veličine do 1mm, ali su prisutni i ulomci rudistne veličine.

U sastavu sivog sitnozrnog kalkarenita su sitnozrni fragmenti terigenog

karbonatnog detritusa, pretežno biomikriti podinskih stijena, te alokemi, fragmentirani

foraminiferi bentoskih i planktonskih formi, kao i kršje ljuštura moluska i drugih fosila.

Veličina čestica je ispod 0,5 mm. Javljaju se i sivi te crveni vapneni lapori, odnosno

laporoviti vapnenci. Sivi laporoviti vapnenac sastoji se od čestica lutitske veličine ispod

0,06 mm. Dominira terigeni detritus karbonatnih stijena, te alokemi interklasta, biogenih

čestica fragmentiranih kućica foraminifera i peleti. Alokemi i terigene čestice nalaze se u

mikritskom matriksu u kojem je dosta obilata glinovita komponenta.

11

Slika 2-3. Prikaz bušotinskih presjeka (Čavar 2011).

Crveni laporoviti vapnenac sastoji se od terigenog detritusa pretežno karbonatnih

stijena, te alokema intraklasta, biogenih čestica i nešto peleta. Crvena boja je od obilato

zaglinjenog mitritskog matriksa koji je obojen crvenom feruginoznom supstancom.

Debljina laporovitih vapnenaca iznosi od 20 m do 50 m.

Pojavljuje se i sivi lapor kao količinski najznačajnija komponenta mlađeg dijela

krovinskih naslaga. U mikritsko-afinitskoj osnovi jednoliko su raspršene sitnozrne čestice

alokema, pelete i jako usitnjeni detritus fosila. Zapažaju se i malobrojne čestice terigenog

porijekla, kao fragmenti boksita, te karbonatni i nekarbonatni materijal. Debljina lapora je

neujednačena (Vujec et al. 1982).

12

3. OSNOVNE ZNAČAJKE EKSPLOATACIJSKOG POLJA CRVENE STIJENE

Važno je napomenuti da je cijeli grafički dio ovog diplomskog rada napravljen u

programu „Bentley Microstation“, te da će se sva objašnjenja i ilustracije postupka izrade

3D modela galerija i okolnog terena eksploatacijskog polja Crvene stijene prikazivati

isključivo programom „Bentley Microstation“.

Da bi se izradila kontura nekog tijela ili plohe, potrebno je imati kvalitetnu podlogu

koja će se daljnjom obradom oblikovati u trodimenzionalni model. Za to su potrebne

situacijske karte sa naznačenim visinama točaka. Zatim slijedi podizanje

dvodimenzionalne situacije u trodimenzionalnu situaciju dodavanjem „z“ koordinate svake

točke ili oblika. Nakon izrade konturnog, žičnog te inicijalnog modela, plohe bivaju

obložene materijalima kako bi se učinile realnijim te na kraju model je potrebno dotjerati

postupcima kao što su zaglađivanje ploha, brisanje nepotrebnih površina itd. (Harmina

2007).

3.1. Obrada situacijske karte

Kao podloga za diplomski rad koristila se geološka karta područja Crvene stijene.

U slučaju da ne postoji digitalizirana situacija terena, podloga u paprinatom obliku može se

naći u katastru. Podlogu je potrebno skenirati u što boljoj rezoluciji radi bolje kvalitete.

Nakon skeniranja izvodi se vektorizacija odnosno izrada vektorskog grafičkog oblika.

Vektorski grafički oblik je način prikazivanja slika pomoću geometrijskih oblika (točke,

crte, poligoni itd.) koji su definirani matematičkim jednadžbama, odnosno provodi se

digitalizacija situacije (slika 3-1).

Vektorizirana situacijska karta je osnova za daljnju izradu trodimenzionalnih

modela površine terena i/ili podzemnih prostorija i to na sljedeći način. Situacijska karta

sačinjena je od niza točaka povezanih u cijelinu crtama koje se podižu na njihovu pravu

visinu jer su svi oblici na takozvanoj nultoj plohi, odnosno visina im je 0 metara nad

morem. Kako bi se dobio konturni, žični i inicijalni model, koji su osnova za izradu ploha,

podiže se svaka slojnica te svaka visinska točka-kota na njenu pravu visinu. Nakon

podizanja točaka, naredbom za rotaciju pogleda, pregledava se da li su svi elementi

podignuti (slika 3-2).

13

Slika 3-1. Prikaz situacijske karte eksploatacijskog područja Crvene stijene u digitalnom

obliku.

Slika 3-2. Prikaz konture terena.

Povezivanje slojnica kako bi se dobio vjerniji izgled terena, kao što je prikazano na

slici 3-2., radi se uz pomoć naredbe „Mesh“ koji će biti prikazan podpoglavlju 3.2.

14

3.2. Izrada inicijalnog modela situacijske karte naredbom „mesh“

Kako bi se izradio inicijalni model situacijske karte potrebno je prvo označiti cijelu

situacijsku kartu lijevim klikom miša, držimo tipku i povučemo pravokutnik za

označavanje preko situacijske karte. To se radi kako bi program mogao prepoznati koje

detalje mora povezati inicijalni model. Pritom je potrebno paziti da se označe svi detalji

kako ne bi došlo do „rupa“ u modelu. Označeni detalj obojan je ljubičastom bojom što

omogućuje razaznavanje označenog od neoznačenog detalja (slika 3-3.).

Nakon označavanja detalja situacijske karte odabere se naredba „Mesh“ koja će

povezati sve slojnice i točke detalja crtama u inicijalni model (stvarajući trokute). Do

naredbe „Mesh“ dolazi se klikom na izbornoj traci: „Tools“ – „Mesh“ – „Create Meshes“ –

„Mesh from Contours“. Na izbornoj traci se pojavljuje mogućnost izrade modela iz

kontura modela iz točaka situacijske karte. U ovom slučaju odabrana je opcija izrade

modela iz kontura. Važno je označiti da detalj i dalje bude označen kroz aktivaciju naredbe

„Mesh“ (slika 3-4).

Slika 3-3. Označena situacijska karta.

15

Slika 3-4. Lokacije naredbe „Mesh“.

Nakon odabira naredbe „Mesh from Contours“ pojavljuje se prozor u kojem je

bitno da je označena opcija „Keep Original“ da bi se sačuvao orginalan detalj i kako se ne

bi ujedinio s inicijalnim modelom. Kada bi se ujedinio s modelom ne bi se mogle izvoditi

eventualne popravke jer bi se brisanjem trokuta dobivenog naredbom „Mesh“ obrisali i

detalj koji ga opisuje. Sa uključenom opcijom „Keep Original“ potrebno je lijevim klikom

miša kliknuti na radnu površinu te je tada naredba „Mesh“ napravila inicijalni model

situacijske karte.

Kako bi se vidjele ispunjene konture inicijalnog modela, na izbornoj traci treba

kliknuti na: „Settings“ – „View Attributes“, te odabrati pogled „Smooth“ (slika 3-5).

16

Slika 3-5. Slika s opcijom „Smooth“.

17

4. POSTUPAK IZRADE MODELA PODZEMNIH PROSTORIJA

Nakon izrade modela terena sljedeći korak je izrada modela podzemnih prostorija.

Ovim postupkom prikazat će se način izrade elemenata podzemne eksploatacije uz poznate

visine točaka, korištenjem programa za grafičku obradu „Bentley Microstation“. Podzmeni

kop sastoji se od potkopa, vjetrenih okana (V.O), sipki, prilaznih hodnika, prostora za

čuvanje eksploziva (magacin) i prilaznih hodnika do ležišta. Postupak će obuhvaćati izradu

žičnog („wireframe“) modela, izradu ploha iz wireframe modela, kreiranje palete

materijala i odabir stvarnog materijala za oblaganje, te oblaganje ploha tim materijalima.

4.1. Kreiranje potkopa

Postupak započinje kreiranjem poprečnog presjeka potkopa, određenih dimenzija u

2D okruženju. Crte (konture) se definiraju naredbom „Smart line“ (Pametna crta) ili „Line“

(Crta), a kružnice se dobivaju pomoću naredbe „Place circle“ (Kružnica) koje se nalaze na

alatnoj traci, slika 4-1. Kružnica se postavlja na gornje središte horizontalne crte kako bi se

dobio lučni izgled presjeka. Uklanjanje suvišnih crta i dijela kružnice radi se naredbom

„Partial delete“ tako da se označi lik koji se želi promjeniti, a zatim se kursor kreće ovisno

o tome koliko se želi skratiti crta.

Slika 4-1. Postupak kreiranja poprečnog presjeka potkopa.

18

Kada se dobije željeni izgled presjeka potkopa, sljedeći korak je spojiti dva

elementa u jedan naredbom „Create complex shape“ (Stvaranje složenih oblika) koja se

nalazi na izbornoj traci „Tools“ – „Groups“ – „Create complex shape“, slika 4-2. Postupak

je takav da se lijevim klikom miša označe elementi koji su ujedinjeni, a zatim se

opetovanim lijevim klikom miša sa strane potvrđuje željena naredba.

Slika 4-2. Pronalazak naredbe „Create Complex Shape“.

Kada je definiran presjek potkopa prelazi se sa 2D (ravninskog) na 3D (prostorno)

okruženje upotrebom potprograma (Z-mod).

Kada se postavi presjek u prostoru, na mjesto gdje će se razvijati trasa potkopa,

povuče se crta naredbom „Smart line“ koja određuje smjer kretanja trase potkopa. Nakon

određivanja smjera kretanja trase potkopa izrađuje se „Solid“ (čvrsto tijelo) element od

presjeka. Koraci kreiranja „Solid-a“ su sljedeći: na aktivnoj traci ide se na „Tools“ –

„Solids“ – „Create solids“ i zatim „Solids by extrusion along“ čija je zadaća kreiranje

čvrstog tijela ovisno o nekom zadanom pravcu (slika 4-3). Prvo se kursorom označi pravac

koji određuje smjer a zatim se označi presjek koji će se kreirati (slika 4-4).

19

Slika 4-3. Pronalazak naredbe „Solid by extrusion along“.

Slika 4-4. Kreiranje „Solid“ elemenata.

20

4.2. Kreiranje palete i odabir materijala za oblaganje

Nakon završetka rada sa kreiranjem „Solid“ hodnika sljedeći korak je izrada palete

materijala kako bi obložili stijenke hodnika odabranim materijalima koji bi nam dali

realniju sliku. Prije samog oblaganja stijenke materijalima potrebno je izvršiti pojedine

prethodne radnje tj. potrebno je napraviti paletu materijala koji će se koristiti pri oblaganju

površine. Microstation kao program već ima ponuđene materjale, ali ima i mogućnost

unosa i slike raznih formata (.png, .jpg, .tiff) iz kojih se dobiva uzorak. Pri izradi programa,

potkopi, hodnici, vjetreno okno i sipka obloženi su od uzorka vapnenca, podgrada od

uzorka hrasta. Najjednostavnije je kreirati mapu u računalu gdje se pohranjuju slike radi

lakšeg i brže dostupnosti podataka.

Daljnji korak izvodi se u Microstationu. Postupak izrade kreće na izbornoj traci pod

„Settings“ – „Rendering“ – „Materials“, pri kojem se otvara prozor „Material editor“ kao

što je prikazano na slici 4-5.

Slika 4-5. Glavni prozor za manipulaciju paletama i materijalima.

21

Slika 4-6. Izrada nove palete i ubacivanje materijala.

Nakon što je otvoren prozor za postavljanje materijala prvo je potrebno napraviti paletu u

kojoj će biti svi materijali. U otvorenom prozoru („Material editor“) na izbornoj traci se ide

pod opciju „Pallete“ a zatim „New“. Novo kreiranoj paleti upisuje se ime radi lakšeg

snalaženja u slučaju da se oblaže više od jednog objekta. Nakon kreirane palete za unos

materijala u paletu potrebno je odabrati naredbu „New Material“ (slika 4-6).

4.2.1. Postavljanje materijala

Odabirom naredbe „New Material“ proširuje se glavni prozor koji daje nove opcije

vezane za manipulaciju materijala (opcija regulacije prozirnosti, osvijetljenosti, refleksije

svjetla itd.). Već ranije spomenuto je kreiranje mape s vlastitim uzorcima materijala kojima

se želi obložiti stijenka prostorije. Za povlačenje tih uzoraka koristi se naredba „Pattern

Map“ kao što je vidljivo na slici 4-7.

22

Slika 4-7 Prošireni prozor za manipulaciju te naredba za unos materijala.

Naredbom „Pattern Map“ otvoren je novi prozor „Open File Image“, gdje se preko

naredbe „Look In“ povlače uzorci materijala iz mape u kojoj su pohranjeni. Kada se dođe

do tražene mape označi se slika i povrdi odabir naredbe „Open“.

Sada se otvara novi prozor u kojem se nude opcije postavljanja materijala (uzoraka)

na plohu (parametarski, kubično, cilindrično itd.), te podešavanja rezolucije slike u cilju

povećanja kvalitete slike na plohi (slika 4-8).

23

Slika 4-8. Prozor za dodatnu manipulaciju materijala.

Sada slijedi posljednji korak u kojem se oblažu površine i potvrđuju prethodni

koraci. Povratkom na prozor „Material Editor“, lijevim klikom miša odabire se naredba

„Attach Material“ (Prilijepi materijal), zatim se lijevim klikom miša označi površina

modela koja se oblaže, te kao potvrda za postavljanje materijala opetovano se lijevim

klikom miša izvan površine postavi materijal (slika 4-9).

Da bi se prikazali materijali kojim se oblaže određena površina potrebno je na

prozoru „View Attributes“ odabrati opciju „Smooth“ (Glatko). Na izbornoj traci kreće se

od „Settings“ – „View Attributes“ gdje se otvara istoimeni prozor i pod opcijom „Display

style“ odabire se način prikazivanja „Smooth“. U konačnici dobiva se površina modela

obložena odabranim materijalom kao što je prikazano na slici 4-10.

24

Slika 4-9. Položaj naredbe „Attach“.

Slika 4-10. Stijenka hodnika obložena materijalima.

25

5. MODELIRANJE STRUKTURNIH ELEMENATA (RASJEDA), KONTAKTNE

PLOHE I LEŽIŠTA BOKSITA L-22

Eksploatacijsko područje Crvene stijene nalaze se na položaju kompleksnih

rasjednih zona kao što je prikazano na slici 5-1. Unutar rasjedne zone dolazi do reversnog

rasjedanja gdje se krovinsko krilo izdiže a podinsko spušta, i dolazi do razdvajanja

kontaktne plohe kao što je vidljivo na slici 5-2.

Slika 5-1. Modeliranje rasjeda i podzemni kop, pogled 1.

26

Slika 5-2. Rasjed, kontaktna ploha i ležišta boksita, pogled 2.

5.1. Modeliranje kontaktne plohe

Kontaktna ploha predstavlja površinu iznad koje se uvijek javljaju krovinske stijene

ležišta boksita, dok ispod nje leže podinske stijene bokitnih ležišta ili boksitna tijela. Na

površini je, ukoliko nema boksitnih pojava možemo predstaviti tansgresivnom granicom.

Transgresivna granica nekonfromitet, koju čini površina erozije ili nataloženja koja dijele

mlađe sedimentno tijelo od starijeg.

Pri rasjedanju došlo je do razdvajanje kontaktne plohe, pri kojem je rasjed

kontaktnu plohu podijelio na sjeverni i južni dio. Uslijed rasjeda dolazi do skoka visine

između ležišta L-22 koje radi razliku visine od oko 100 m naspram ostalih ležišta.

Situacijska karta i presjeci bušotina dali su nam uvid u položaje ležišta i dubinu kontaktne

plohe. Kontaktna ploha nalazi se iznad ležišta boksita pa postupak kreiranja kontaktne

plohe je sljedeći. Položaj i visina ulaska bušotine u ležište dobili smo iz presjeka bušenja,

gdje nam je u ovom slučaju bio bitan ulazak bušotine u ležište. Uz pomoć MicroStation

potprograma Bentley InRoads kreirat će se površina kontaktne plohe. Naredbom „File“ –

„New“ potrebno je zadati ime površinu koju ćemo kreirati tj. triangulirati. Zatim,

ponovnim odlaskom na „File“ – „Import“ – „Surface“, za kreiranje površine potrebni su

27

ulazni podaci. Ulazni podaci (Load From) koristit će se iz podataka Level-a „Ulaza

bušotine u ležište“. Nakon potvrde ulaznih podataka sljedeći korak je proces triangulacije

tj. izrade modela. Kako bi se dobio uvid u model (površinu) zadnji korak na alatnoj traci je

„Surface“ – „View Surface“ i odabir načina prikazivanja površine.

28

5.2. Modeliranje ležišta L-22

Nad ležištem Crvene stijene L-22 je izrađeno veći broj istražnih bušotina, od kojih

je 13 bušotina pozitivno na pojavljivanje boksita. Bušotine koje su prikazane pozitivno na

pojavljivanje boksita kao što je prikazano na slici 5-3. kontura ležišta je prikazana

isprekidanom linijom. Na temelju podataka bušotina koji su dobiveni iz presjeka bušotina,

podaci su prikazani kotom ušća bušotine, kotom ulaza u rudno ležište i kotom izlaza iz

rudnog ležišta (tablica 5-1). Bušotine su dale uvid u dubine krovine, podine te rudnog

tijela.

Slika 5-3. Ležište L-22 s pozicijom istražnih bušotina.

Tablica 5-1. Struktura istražnih (pozitivnih) bušotina na ležištu L-22 (Crvene stijene).

29

Unutar faza bušenja dobio se uvid u litološki sastav stijena (materijala) iznad kojih

se je vršilo bušenje (tablica 5-2). Primjer za bušotinu S-30 na kojoj se vršilo bušenje i

dobio uvid u geološku građu stijenske mase, ovisno o dubini bušenja:

Tablica 5-2. Geološka građa stijenske mase na bušotini S-30.

30

6. KREIRANJE ANIMACIJE

Nakon kreiranja cijelog modela potkopa, terena, rasjeda, ležišta i kontaktne plohe

sljedeći korak je kreiranje animacije koja će biti objašnjena u ovom poglavlju. Program

„Bentley MicroStation“ u kojem je izrađen cijeli ovaj diplomski rad ima mogućnost i

kreiranja animacije u samom programu.

6.1. Postavljanje trase kretanja kamere

Prvi korak kod animacije je određivanje dijelova koji će biti snimljeni u modelu tj.

trasa kretanja kamere. Trasa kretanja kamere radi se sa „Smart line“ i „B-spline by points“.

Kako se trasa kretanja sastoji od pravaca i krivulja koje međusobno nisu povezane tj.

prelaskom kursora preko crte cijela trasa neće biti označena, te pravce i krivulje treba

povezati kao jednu cjelinu, naredbom „Create complex chain“ na izbornoj traci: „Tools“ –

„Groups“ – „Create complex chain“.

6.2. Postavljanje kamere i spajanje kamere s trasom kretanja

Nakon postavljanja trase kretanja na alatnoj traci se odabire opcija „Animation“ i

otvaraju se potrebne naredbe za postavljanje kamere i povezivanje kamere sa trasom. Prvo

je potrebno kliknuti na naredbu „Create animation camera“ s kojom se postavlja kamera na

sami početak trase koji se nalazi na gornjem potkopu. Nakon postavljanja kamere otvara se

prozor „Create camera“ u kojem se definira ime i kao potvrdu treba kliknuti „OK“. Kako je

u ovom slučaju odabrana kamera („actor“) njoj se određuje put kretanja naredbom „Define

actor path“ tako da se prvo klikne na kameru („actor“), a zatim na trasu kretanja gdje će se

pojaviti strelica kao smjer kretanja (slika 6.1).

31

Slika 6-1. Naredba „Create animation camera“.

Klikom sa strane otvara se prozor „Define actor path“ u kojem se zadaje početno i završno

vrijeme snimanja kamere, brzina snimanja.

32

6.3. Animacija

Postavljena je kamera i trasa kretanja kamere, i preostaje finalni dio, a to je

dobivanje animacije. Na alatnoj traci naredba „Animation previw tool“ kojom se otvara

prozor „Animation preview“ gdje se nalazi traka i naredbe za manipuliranje animacije

(slika 6-2).

Prije puštanja animacije potrebno je napraviti prethodni korak, kliknuti na opciju

„General settings“ sa kojim otvaramo prozor „Animation settings“ i pod opciju „Time

display“ stavljamo „Frames“ tj. naša animacija će biti sastavljena od fotografije („frame“-

ova). I sad nam vrijeme početka i završetka snimanja ne ovisi o vremenu snimanja već o

„frame“-u snimanja, npr. ovisno o nekoj dužini trase ako postoji više „frame“-ova kamera

će se kretati sporije i animacija će biti kvalitetnija, dok kod manjih broja „frame“-ova na

istu dužinu kretanje kamere će biti brzo i neki djelovi neće biti dobro „uhvaćeni“, (slika 6-

3).

I na samom kraju za prikazivanje animacije na prozoru „Animation preview“ na

opciji za manipuliranje animacije treba stisnuti „Play“.

Slika 6-2. Naredba „Animation preview tool“ i opcija „General settings“.

33

Slika 6-3. Prozor „Animation settings“ za postavljanje načina prikazivanja.

34

6.4. Dobivanje animacije u AVI formatu

Program „Bentrley MicroStation“ ima mogućnost dobivanja videa u AVI formatu.

Na alatnoj traci pod „Animation“ uključuje se naredba „Record“ koaj otvara prozor

„Record script“. U tom prozoru se odabire, pod opcijama „Output file“ – mjesto pohrane

animacije, „Format“ – izlazni format (u ovom slučaju Windows AVI) i klikne se „OK“

kao potvrda na što računalo razvija animaciju. Na mjestu koje je određeno za pohranu

animacije nalazi se animacija u AVI formatu koja je spremna za korištenje (slika 6-4).

Slika 6-4. Dobivanje animacije u izlaznom formatu.

35

7. ZAKLJUČAK

Na temu diplomskog rada prikazano je modeliranje podzemnih prostorija, rasjeda i

terena u složenim geološkim strukturama na boksitonosnom području Crvene stijene, Jajce.

Razrada podzemnih prostorija, terena i stukturnih elemenata prikazana je uz suvremenu

metodu modeliranja pomoću računalnih programa. Uz modele koji su dobiveni

programom MicroStation data su i kratka uputstva o alatima unutar programa.

Računalnim programom MicroStation dobivena je trodimenzionalna slika terena

područja Crvene stijene i dobiveni su prostorni položaji potkopa. Model može poslužiti i za

daljnje planiranje korištenja podzemnih prostorija u daljnjem istraživanju i razvijanju

eksploatacije.

Uz brzi razvitak tehnologije rudarstvo kao struka mora držati korak sa tehnologijom

i može se zaključiti da će se u budućnosti sve više rudarskih radova bazirati na računalnoj

interpretaciji preko raznih tipova i modela proračuna. Tehnološka naprednost računalnog

grafičkog prikazivanja pogotovo ima prednost kod stručnih prezentacija, budućih

projektiranja jer ostavlja puno jači dojam i profesionalnost od tekstualnog opisa ležišta.

36

8. LITERATURA

BERLANČIĆ, D., 2010. Izrada 3D modela ležišta i rudarskih radova primjenom

računalnih programa. Završni rad. Zagreb: Rudarsko-geološko-naftni fakultet.

ČAVAR, N., (2011). Koncept eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena na

eksploatacijskom polju boksita Crvene stijene kod Jajca. Diplomski rad. Zagreb:

Rudarsko-geološko-naftni fakultet.

DRAGIČEVIĆ, I., GALIĆ, I., VRANJKOVIĆ, A., 2014. Program detaljnih istraživanja

arhitektonsko građevnog kamena na eksploatacijskom polju „Crvene stijene“. Zagreb:

Rudarsko-geološko-naftni fakultet.

FLYNN, J., 2007. Animating with Microstation. Extron: Bentley Institute press. URL:

ftp://ftp2.bentley.com/dist/collateral/Web/BI/Animating_with_MicroStation_Sample.pdf

(7.9.2014.).

GOOGLE EARTH, 2014. Google elektroničke karte, Google inc.

KLJAJIĆ, M. 1986. Utjecaj mehaničkih svojstava pratećih stijena i rude na metodu

otkopavanja u jamama Poljane i Crvene stijene. Diplomski rad. Zagreb: Rudarsko-

geološko-naftni fakultet.

VUJEC S. i ostali, 1982. Studija utjecaja zarušavanja na radnu etažu te uvjeti rušenja

krovine na ležištima L-2, 3, 20, 21 i 22 u jami Poljane. Zagreb: Rudarsko-geološko-naftni

fakultet.