1.Upravljanje Bankarskim Rizicima (1)

8/20/2019 1.Upravljanje Bankarskim Rizicima (1)

1/37

UPRAVLJANJE BANKARSKIMRIZICIMA

Prof. dr. Kemal Kozarić


2/37

Rizik

• Pojam rizika: denicija i podjela;

• Preuzimanje rizika od strane banaka;

• Faktori rizika i njihovo kvantitativnomjerenje;

• Vrste bankarskih rizika i uticaj naposlovanje;

• izici u !i".

#


3/37

Defnicija upravjanja rizik!"

$pravljanje rizikom %isk &ana'ement( je prisutno u svimaspektima na)e' *ivota. +vakim danom smo predodre,enim odlukama koje kao rezultat treba da imajupozitivne ishode i rje)enja- ali sa dru'e strane nose i

opasnost %mo'ućnost 'ubitka( da ne)to mo*emo iz'ubiti.

$ bankama rizik esto vezujemo za promjenjivostnansijsko' rezultata.

izik je univerzalan- u smislu da se odnosi na pona)anjeljudi u procesu dono)enja odluka.

/0+01- . avimohan- #223.

4


4/37


• Preuzimanje rizika je jedna od 'lavnih funkcijabanaka u savremenoj ekonomiji. izik sam posebi ne znai ni)ta lo)e.

• izik- prije sve'a- znai )ansu da se napravizarada. +amo ako znate na koje rizike nailazite %to

jest- kojim ste rizicima izlo*eni( 5 u tom sluaju

mo*ete upravljati njima.

/ommerzbank- isk &ana'ement- #226.

3


5/37


Prema mom mi)ljenju- od'ovarajuće identikovanje-procjenu i rukovo,enje rizicima u nansijskom sektoru jeneophodno razmotriti u vremenu nansijske krize.

7lavni faktor koji je predmet 'lobalne nansijske krize je)iroko rasprostranjena potcijenjenost rizika. 8vapotcijenjenost rizika se mo*e posmatrati kroz nansijskeinstitucije- kroz tr*i)ta i kroz ekonomije.

7lavna lekcija za nansijski sektor je potreba da se uspostavi)to stro*a identikacija- procjena i rukovo,enje rizicima.

9ean/laude richet-


6/37


7/37

Upravjanje %ankar(ki"rizici"a

C


8/37

P!ja" rizika) *efnicija ip!*jea

• izik 5 neizvjesnost budućih do'a,aja;

• Aastanak rizika 5 vezan za nepredvidive inesi'urne ekonomske promjene;

•>inamino poslovno okru*enje 5 rizikneizbje*an;

• !ankarski rizik 5 vjerovatnoća 'ubitka%smanjene dobiti( nastala kao rezultat dejstva

neizvjesnih do'a,aja u poslovanju banaka;• 8snova bankarsko' poslovanja 5 preuzimanje

rizika.

D


9/37


• &o*e se denisati kao banina funkcijaosi'uranja od rizika;

• /ilj optimizacija odnosa rizika i prinosa;

• 8dnos prema riziku deni)e se u kontekstuprotabilnosti i likvidnosti;

• !anke minimiziraju rizik o'raniavanjem

leverid*a.

=


10/37

+ak$!ri rizika

• $ticaj veliine poslovanja 5 obim transakcija;

• $ticaj re'ulatornih zahtjeva;

• Procjena internih kontrola;

• &o'uće izla'anje 'ubitku;• ezultati prethodnih revizija;

• 8predjeljenje rukovodnih struktura za kontrolu;

• ehnolo)ko okru*enje;

• Kompleksnost poslovnih aktivnosti;

• Vrijeme proteklo od zadnje revizije.

E2


11/37

Pr!ce( upravjanja rizik!")

I*en$ifkacijaRazu"ijevanje

MjerenjeAnaiziranjePra,enje

UpravjanjeIzvje-$avanje

EE


12/37

Kju.ni (u*i!nici i nji/!ve!*'!v!rn!($i

Kljuni sudionici8d'ovornost za upravljanje

rizicima

?naaj

+trate)ki nivo%Kreiranje politike(

8perativni nivo

Si($e"(ki Pravna i zakonodavna tijela 8ptimiziranje Kritini AGa

Aadzornici banaka Aadzor 0ndirektni %Aadzor( 0ndirektni

In($i$uci!nani

>ioniari 8dre,uju kljune sudionike 0ndirektni >irektniAadzorni odbor $tvr,uje politiku Kritini 0ndirektni

$prava Provodi politiku Kritini %primjena( Kritina

8dbor za reviziju G $nutra)njarevizija

Provjeravaju uskla,enost sapolitikom nadzorno' odbora ipru*aju osi'uranje u smisluprakse korporativno'upravljanja- kontrolnihsistema i procesa upravljanja

rizicima

0ndirektni%$skla,enost(

Kritina

Vanjska revizija8cjenjuju i izra*avajumi)ljenje

0ndirektni %ocjena(

Klijenti

Vanjski dioniari G 9avnost 8d'ovorno pona)anje AGa 0ndirektni

E#


13/37

0kru1enje u k!je" p!(uje2unkcija za upravjanje rizici"a

Funkcijaza

upravljanje rizicima

0*%!r zaupravjanje rizici"a

priupravn!"

!*%!rue'ulatori


14/37

Sk!n!($ riziku

+klonost riziku

Kapaciteti rizika

/iljani prol rizika

renutni prol rizika

Poslovni ciljevi i planovi

! / & 8 1 7

Poslovni Kreditni Tržišni Operativni Likvidnosni Grupni

+klonost riziku: Kvantum rizikakoji je banka spremna daprihvati unutar svo'sveukupno' kapacitetaKapacitet rizika: &aksimalanrizik koji banka mo*e da nosi uodnosu na kapital- likvidnu

aktivu- kapacitet pozajmljivanja-itd.

Prol rizika: /iljani prolpredstavlja alokaciju sklonostiprema kate'orijama rizika.

renutni prol predstavlja rizikekoji su trenutno prihvaćeni

Kate'orije rizika: H+krojeneI zsve poslovne linije u banci

E3


15/37

0kvir upravjanja rizici"a+trate'ija upravljanja

rizicima+klonost rizicima J Kate'orija rizika J Prol rizika

Kate'orije i tipovi rizika

8perativni rizik Kreditni rizik r*i)ni rizik 8stali rizici

Politike J Principi J Procedure

Procesi J $lo'e J 8d'ovornosti

0nstrumenti J metodolo'ije

+istem interne kontrole

!aze podataka i 0 infrastruktura

Proces interne procjene adekvatnosti kapitala

0zvje)tavanje i objelodanjivanje

0dentikovati 5 Procjeniti 5 &jeriti Aadzirati 5 Kontrolisati

+$P


16/37

U!'a "ena*1"en$a uupravjanju rizik!"

• &enad*ment banke treba rizike da:

• 0dentikuje 5 utvr,ivanje elemenataneizvjesnosti;

• Procjenjuje 5 utvr,ivanje potencijalno''ubitka;

• Kontroli)e 5 otklanjanje- smanjivanje ili

prihvatanje rizika;• Finansira 5 niz procedura kojima se

prihvaćeni rizici smanjuju ili transferi)u nadru'o' %hed*in' transakcije- osi'uranje i

sl.(. EB


17/37

Ba(e I

• Karakteristike !azela 0 su :

E. 0dentikovane su 'lavne vrste kapitala koje suprihvatljive nadzornim a'encijama ukljuujući primarni iliosnovni kapital i sekundarni ili dodatni kapital-

#. Primarno je bio usmjeren na kreditni rizik ili rizikneuspjeha koji je naslije,en u aktivi u knji'ovodstvenombilansu banke i me,u vanbilansnim stavkama %kao )to suu'ovori o derivatima i kreditne obaveze(-

4. Primjenjivani su isti minimalni nivoi potrebno' kapitala

za sve banke zemalja lanica %ukljuujući minimalnikoecijent od 3 primarno' kapitala prema ukupnojponderisanoj rizinoj aktivi i minimalni koecijent od Dprimarno' plus sekundarno' kapitala prema ukupnoponderisanoj rizinoj aktivi(.

EC


18/37

Ba(e I

Bazel

I

Kreditni rizik

Operativni

rizik

Rizik

solventnosti

Kamatni

rizik

Ostali

Devizni rizik

Rizik

likvidnosti

Tržišni rizik

ED


19/37

Ba(e II

• Karakteristike !azela 00 su :

E. 8bezbje,uje veću osjetljivost za arbitra*ne poslove iinovacije na nansijskom tr*i)tu )to zahtjeva Leksibilnijepropise za banke ne'o )to je to dozvoljavao prvi bazelskisporazum-

#. Prepoznaje razliitu izlo*enost riziku kod razliitih banaka-eventualnu primjenu dru'aijih metoda da bi se izraunalanjihova jedinstvena izlo*enost i omo'ućilo opovr'avanjezahtjevima za odre,ivanje razliito' nivoa potrebno'kapitala-

4. Pro)iruje vrste rizika kao )to su: kreditni- tr*i)ni i operativnirizika. ?ahtjeva od svake banke da razvija sopstvene modelerizika upravljanja i testove na stres u procijenjivanjusopstveno' izla'anja riziku %Va 5 Value at isk(-

E=


20/37

Ba(e II

• Karakteristike !azela 00 su:

3. ?ahtjeva da svaka banka utvrdi sopstvenepotrebe za kapitalom bazirane na

proraunu izlo*enosti riziku koji mo*e dabude podvr'nut reviziji od nadzornihor'ana-

6. Promovi)e veće ue)će javnosti u uvid

stvarno' nansijsko' stanja svake banke)to omo'ućava primjenu tr*i)ne disciplineprema onim bankama za koje seprocjenjuje da preuzimaju preveliki rizik.

#2


21/37

Ba(e II

Bazel

II

Kreditni rizik

Operativni

rizik

Rizik

solventnosti

Kamatni

rizik

Ostali

Devizni rizik

Rizik

likvidnosti

Tržišni rizik

#E


22/37

4ri ($u%a Ba(ea II

Baze II

S4UB 5Mini"aniza/$jevi zakapi$a!"Kalkulacija imjerenje• Kreditno'

rizika• r*i)no'

rizika• 8perativo'

rizika

S4UB 6Pr!ce(k!n$r!e• 8bezbje,uje

kvalitetprocesa

• 8bezbje,ujeadekvatannivo kapitala usvakom

momentu• 8bezbje,uje

motivaciju zaunaprije,enjeprakse zaupravljanjerizikom

S4UB 74r1i-na*i(cipina8bjavljivanjekvantitativnih ikvalitativnihpodataka opreuzetimrizicima i

metodolo'ijama

##


23/37

Ba(e II 8 na.ini "jerenja

Prvi stub >ru'i stub reći stub

0zraun adekvatnosti kapitala G osnoveAadzor nad

adekvatno)ćukapitala

r*i)na disciplina

>etalji

Kreditni rizik r*i)ni rizik 8perativni rizik

e'ulatorne

a'encije morajuosi'urati da bankeimaju zdrave

interne procese zaprocjenu kapitala

uskla,ene savlastitim prolomizlo*enosti riziku

Pro)irenje objave uvezi izrauna

kapitala i metodaprocjene rizika.?ahtjeva se vi)edetalja za banke

koje koristenapredne metode

za upravljanjerizicima

+tandardizir

ani pristup

Pristup interno' modela+tandardizir

ani pristup

0nterni

model

Pristuposnovno'

indikatora

+tandardizir

ani pristup

Pristup napredno' mjerenja

8snovnipristup

Aaprednipristup

Pristupzasebnihblokova

V@ itd 9edan

pokazatelj:!ruto prihod

0stipokazatelj za

razliiteposlovne

linije

Pristupinterno'mjerenja

Pristupdistribucije

'ubitka

Pristupsubjektivneprocjene

E # 4 3 6 B C D = E2 EE E#

#4

0* $i *


24/37

0*'!v!rn!($i na*z!rn!'!*%!ra vezan! za upravjanje

fnan(ij(ki" rizici"a 95:• 8blikovanje jasne lozoje za svako podruje upravljanjarizicima;

• >izajniranje ili odobravanje strukture koja denira jasnupodjelu ovlasti i od'ovornosti na svakom nivou;

•

evidiranje ili odobravanje politika koje jasno kvantikujuprihvatljiv rizik i koje jasno utvr,uju koliinu i kvalitetukapitala potrebno' za si'urno poslovanje banke;

• 8si'uravanje da vi)a uprava uinkovito poduzima korakenu*ne za identikaciju- mjerenje- ure,ivanje i nadzor

nansijskih i operativnih rizika banaka;• Periodino revidira nadzorne sisteme kako bi osi'urao da

su oni i nadalje od'ovarajući i obavlja procjene pro'ramadu'orono' odr*avanja kapitala;

#3

0* $i *


25/37

0*'!v!rn!($i na*z!rn!'!*%!ra vezan! za upravjanje

fnan(ij(ki" rizici"a 96:• Pribavlja obja)njenja u sluaju prekoraenjao'ranienja- ukljuujući i reviziju kredita odobrenihlanovima odbora ili dru'im povezanim osobama-znaajnih kreditnih izlo*enosti i primjerenosti

rezervacija;• 8si'urava da funkcija interne revizije obuhvata

provjeru pridr*avanja politika i postupaka;

• Formalno daje ovlast upravi za denisanje iprovo,enje strate'ija;

• $tvr,uje sadr*aj i uestalost izvje)taja;

• 8si'urava zdravu kadrovsku politiku i okru*enje- tezdravu praksu naknada zaposlenicima;

• 8cjenjuje rad direktora;

• 0menuje odbore %neizvr)ni lanovi( za odre,ivanje#6

S$ * *i * %i ; $ . i


26/37

S$an*ar*i za !*a%ir ;($ru.ne i!*'!varaju,e< uprave %anke

95:• ?akonodavci u nekim zakonodavstvima zahtijevaju da većina dioniarabanke- lanova odbora i direktora- pru*a informacije ili se pridr*avastandarda u vezi sa sljedećim: – anije optu*be za bilo kakvu umje)anost u kriminalne radnje vezane uz

prevaru- nepo)tenje ili nasilje;

– Kr)enje bilo kakvo' zakona koji je- prema mi)ljenju zakonodavca- usmjerenna za)titu javnosti od nansijskih 'ubitaka zbo' nepo)tenja- nestrunosti ilineprimjerenih radnji uprave. 8vaj standard se primjenjuje kada je osobaukljuena u pru*anje bankovnih- osi'uravajućih- investicijskih i nansijskihuslu'a ili upravljanje pravnim licem;

– +aznanja da je odre,eni direktor direktno od'ovoran za nesposobnostzbrinjavanja du'ova odre,eno' preduzeća;

–

9e li- prema mi)ljenju zakonodavca- osoba ikada bila ukljuena u praksukoja se smatrala nepo)tenom- prejudiciranom ili postoje sumnje o njenojstrunosti i sposobosti dono)enja utemeljenih odluka;

– 9e li neka od predmetnih molbi predmetno' lica za vo,enjem poslova bilaodbijena i je li joj dozvola za vo,enje poslova povuena ili oduzeta;

#B

S$ * *i * %i ; $ . i


27/37

S$an*ar*i za !*a%ir ;($ru.ne i!*'!varaju,e< uprave %anke

96: – 9e li prilikom obna)anja du*nosti lana uprave ili izvr)no' direktorainstitucije- institucija bila cenzurisana- upozorena- pod disciplinskimpostupkom- ili je bila predmetom tu*be bilo koje od domaćih ilistranih zakonodavnih institucija;

– 9e li predmetno lice bilo povezano sa institucijom kojoj je odbijenzahtjev za dozvolom za rad ili joj je to isto odobrenje povueno;

– 9e li neki otkaz ili izuzeće i disciplinski postupak protivan struci ilizvanju pokrenut od strane poslodavca ili struno' tijela;

– Aeplaćanje dospjelo' utu*eno' du'a plativo' u zemlji i inostranstvu;

– 9e li pravno lice ikada pro'lasilo nesolventnost;

– 8ptu*be za uvredu- osim saobraćajnih prekr)aja- politikih uvreda ili

prekr)aja realiziranih kada je lice bilo mla,e od ED 'odina; – +vaki sudski postupak u koji je lice bilo ukljueno- a vezano za

osnivanje i upravljanje bilo kojim korporativnim tijelom;

– +vaka transakcija koja se tie ustanove.

#C


28/37

+inan(ij(ki rizici i !*'!v!rn!($uprave 95:• 8d'ovornosti uprave u vezi sa nansijskim rizicima jesu:

– azvitak i preporuka strate)kih planova i politika zaupravljanje rizicima koji se upućuju na sa'lasnostnadzornom odboru;

– Primjena strate)kih planova i politika nakon odobrenja istihod strane nadzorno' odbora;

– $spostava institucionalne kulture promicanjem visokihetikih standarda i u'leda institucije;

– 8si'uranje pripreme prirunika koji sadr*e politike- postupkei standarde u vezi sa kljunim bankovnim funkcijama irizikom;

– Primjena uinkovitih sistema interne kontrole- ukljuujući ikontinuiranu procjenu svih znaajnijih rizika koji mo'une'ativno uticati na ostvarenje ciljeva banke;

#D


29/37

+inan(ij(ki rizici i !*'!v!rn!($uprave 96:

• 8d'ovornosti uprave u vezi sa nansijskimrizicima jesu: – Provedba nadzora koji osi'uravaju po)tivanje

odre,enih o'ranienja izlo*enosti riziku.

8si'uravanje pravovremeno' izvje)tavanja onepridr*avanju limita prema menad*mentubanke.

– 8si'uranje provjere i procjene primjerenosti

nadzora- te pridr*avanje o'ranienja i postupakaod strane interne revizije;

– azvitak postupka izvje)tavanja uprave kojiprimjereno prikazuje rizike poslovanja.

#=


30/37

0*'!v!rn!($i !*%!ra zareviziju i vanj(ki/ reviz!ra 95:

• 8d'ovornosti odbora za reviziju i vanjskih revizora u vezisa upravljanjem nansijskim rizicima su: – Provjera da li se uprava pridr*ava politika i procedura koje je

donio nadzorni odbor;

– Pru*anje osi'uranja u vezi sa korporativnim upravljanjem-sistemom kontrole i procesom upravljanja rizicima;

– Provjera primjerenosti i tanosti informacija koje upravaprezentira nadzornom odboru;

– Periodino izvje)tavanje nadzornom odboru u vezi sapridr*avanjem politika i procedura;

– $napre,enje komunikacije izme,u nadzorno' odbora iuprave;

– Procjena primjerenosti metoda za mjerenje izlo*enosti riziku;

42


31/37

0*'!v!rn!($i !*%!ra zareviziju i vanj(ki/ reviz!ra 96:

• 8d'ovornosti odbora za reviziju i vanjskihrevizora u vezi sa upravljanjem nansijskimrizicima su: – estiranje svih vidova rizinih aktivnosti i pozicija

izlo*enosti; – 8si'uranje menad*menta nad pozicijama

izlo*enosti riziku- o'ranienjima i aktivnostima kojese preduzimaju u sluaju prekoraenja o'ranienja.

–

8si'urati da uprava u potpunosti razumijeustanovljene politike i procedure i da ima nu*nostruno znanje za njihovu primjenu;

– 8cjena poslovanja i prijedlozi za unapre,enja.

4E


32/37

0*'!v!rn!($i vanj(ki/reviz!ra u upravjanju rizici"a

• Vanjski revizori od'ovorni su za: – Procjenu izlo*enosti riziku banaka koje revidiraju;

– @nalizu i ocjenu podataka koji su im prikazani kako bi seuvjerili u smislenost ovih informacija;

–

azumijevanje osnove transakcija i nansijskih aran*mana%struktura( koje koriste klijenti banke;

– Provjera pridr*avanja politika i postupaka uprave koje jeodobrio nadzorni odbor;

– Provjera podataka koji se prikazuju nadzornom odboru-

dioniarima i zakonodavcima; – Provjera uskla,enosti sa zakonskim odredbama;

– 0zvje)tavanje nadzorno' odbora- dioniara i zakonodavacao vjerodostojnosti njima prezentovanih podataka.

4#


33/37


• Kvalitativni pristup 5 iskustvo;

• Kvantitativni sa'ledavanje prosjeno' iznosa'ubitka i stope disperzije 'ubitka oko oekivanevrijednosti;

• Varijansa

– +tandardna devijacija

–


34/37

Kvan$i$a$ivn! "jerenje rizika

• Komponente savremeno' koncepta upravljanjabankarskim rizikom:

– @dekvatna evaluacija kreditnih i tr*i)nih rizika;

– Aaplata cijene rizika od komitenta; – 0zdvajanje naplaćene cijene u rezerve i kapital banaka;

– Pokrivanje oekivanih rizika iz formiranih rezervi banke;

– Pokrivanje neoekivanih rizika iz dioniko' kapitala

banke; – Formiranje ekonomsko' kapitala banke kori'ovano' za

rizik;

– &onitorin' %kontrola( rizika.

43


35/37

0%jek$ivni i (u%jek$ivni kri$eriji"jerenja rizika

8bjektivna ocjena

rizika

@naliza bonitetaklijenta

@naliza kolaterala

>ani tekuće' inajdu*e' ranije'

ka)njenja

+ubjektivnaocjena rizika

Poslovne i moralne karakteristikeklijenta

0skustvo u saradnji i izvr)avanjuobaveza klijenta prema banci

0nformacijama i saznanjma opromjenama i eventualnim

te)koćama u poslovanju klijenta-)to bi mo'lo uticati na

servisiranje obaveza premabanci

46


36/37


• @nalitiki koncept savremene metodolo'ijeupravljanja bankarskim rizicima:

V@ value at risk;

/@ capital at risk.

4B


37/37


• ri su tipa potencijalnih 'ubitaka od kojihzavisi vrijednost V@:

•

oekivani 'ubitak;

• neoekivani 'ubitak;

• izuzetni 'ubici.

4C

Documents

1.Upravljanje Bankarskim Rizicima (1)