MEDRESA MEDRESA “OSMAN -EF. REDŽOVIĆ”“OSMAN -EF. REDŽOVIĆ”

NASTAVNI PREDMET:NASTAVNI PREDMET: SOCIOLOGIJA SOCIOLOGIJA

ŠK. GODINA:ŠK. GODINA: 2010./11. 2010./11. RAZRED:RAZRED: ČETVRTI (IV) ČETVRTI (IV)

NASTAVNIK: NASTAVNIK: mrmr Fahrudin Memić, Fahrudin Memić, prof.prof.

OSNOVNI POJMOVI OSNOVNI POJMOVI SOCIOLOGIJESOCIOLOGIJE

DRUŠTVO, INDIVIDUA I DRUŠTVO, INDIVIDUA I DRUŠTVENE GRUPE DRUŠTVENE GRUPE

OSNOVNI POJMOVIOSNOVNI POJMOVI

Osnovni pojmovi sociologije su: društvo, Osnovni pojmovi sociologije su: društvo, čovjek (individua - ličnost) društveni odnosi i čovjek (individua - ličnost) društveni odnosi i društvene pojave koje opet čine društveni društvene pojave koje opet čine društveni procesi, društvene tvorevine i socijalizacija. procesi, društvene tvorevine i socijalizacija.

Ključne, uporišne tačke društvenog sistema Ključne, uporišne tačke društvenog sistema predstavljaju pojmovi čovjeka (kao predstavljaju pojmovi čovjeka (kao individualiteta) i društva (kao kolektiviteta). individualiteta) i društva (kao kolektiviteta). U njima i između njih, kao, reklo bi se, U njima i između njih, kao, reklo bi se, magnetnih polova, realno se odvija magnetnih polova, realno se odvija cjelokupni društveni život. cjelokupni društveni život.

DRUŠTVODRUŠTVO

Riječ društvo označava različite oblike zajerdničkog života Riječ društvo označava različite oblike zajerdničkog života ljudi (radni kolektiv, škola, bolnica, sportski klub, narod u ljudi (radni kolektiv, škola, bolnica, sportski klub, narod u jednoj državnoj zajednici). Ali sociologiju kao opću i jednoj državnoj zajednici). Ali sociologiju kao opću i uopćavajuću nauku o društvu prvenstveno zanima samo ovaj uopćavajuću nauku o društvu prvenstveno zanima samo ovaj posljednji oblik, a preko njega i svi ostali. To je zbog toga što posljednji oblik, a preko njega i svi ostali. To je zbog toga što samo to društvo predstavlja potpunu društvenu zajednicu samo to društvo predstavlja potpunu društvenu zajednicu (grupu) koja je samodovoljna (autarhična) i autonomna, tj. (grupu) koja je samodovoljna (autarhična) i autonomna, tj. sama sobom upravlja. Društvo u okviru jedne države dakle, sama sobom upravlja. Društvo u okviru jedne države dakle, samo sebi je dovoljno i za svoje opstojanje ne traži drugo samo sebi je dovoljno i za svoje opstojanje ne traži drugo društvo. Osim toga, ono samo sobom upravlja. Takva velika društvo. Osim toga, ono samo sobom upravlja. Takva velika društvena grupa mora da ima osnovne materijalne i duhovne društvena grupa mora da ima osnovne materijalne i duhovne pretpostavke za svoje egzistiranje. Ljudi u takvoj zajednici pretpostavke za svoje egzistiranje. Ljudi u takvoj zajednici međusobno su i na mnogostruk način povezani - prvo, međusobno su i na mnogostruk način povezani - prvo, krvnosrodni čim, ekonomskim i kulturnim vezama. Te krvnosrodni čim, ekonomskim i kulturnim vezama. Te zajednice kao i njihova povezanost stvarani su u dugom zajednice kao i njihova povezanost stvarani su u dugom historijskom procesu. historijskom procesu.

ZAJEDNICA I DRUŠTVOZAJEDNICA I DRUŠTVO

U prvo vrijeme u primitivnim odnosi veze bili su neposredni i U prvo vrijeme u primitivnim odnosi veze bili su neposredni i zato ih nazivamo zajednicama. Sa pojavom prve društvene zato ih nazivamo zajednicama. Sa pojavom prve društvene podjele rada (između plemena) i novčane razmjene nastupili podjele rada (između plemena) i novčane razmjene nastupili su procesi integracije kojima će se stvarati prvi oblici društva - su procesi integracije kojima će se stvarati prvi oblici društva - robovla snički i feudalni tip. Oni zadržavaju neke elemente robovla snički i feudalni tip. Oni zadržavaju neke elemente zajednice, a poprimaju i neka bitna obilježja društva. Osnovu zajednice, a poprimaju i neka bitna obilježja društva. Osnovu tome daje ekonomija (tržišna privreda), pojava države (politike) tome daje ekonomija (tržišna privreda), pojava države (politike) i pojava pisma. Ovi elementi obilježavaju početak civilizacije. i pojava pisma. Ovi elementi obilježavaju početak civilizacije. Tim procesima započinje i razvoj čovjeka kao društvenog i Tim procesima započinje i razvoj čovjeka kao društvenog i političkog bića. On završava sa integracijom narodnih zajednica političkog bića. On završava sa integracijom narodnih zajednica u naciju. One su danas društveno i politički oblikovane u u naciju. One su danas društveno i politički oblikovane u moderne države. Tako danas kada u okviru sociologije moderne države. Tako danas kada u okviru sociologije govorimo o društvu kao njenom osnovnom predmetu onda govorimo o društvu kao njenom osnovnom predmetu onda moramo kazati da se u pravilu radi o identitetu: društvo = moramo kazati da se u pravilu radi o identitetu: društvo = nacija = država. Ovaj identitet oblikuje se tek sa stvaranjem nacija = država. Ovaj identitet oblikuje se tek sa stvaranjem građanskog (buržoaskog) društva. Tek sa građanskim društvom građanskog (buržoaskog) društva. Tek sa građanskim društvom nastaje pravo istinsko društvo. Dakle, u usponu novovjekog nastaje pravo istinsko društvo. Dakle, u usponu novovjekog građanstva, odnosno „trećeg staleža“. Ovaj stalež simbolizira i građanstva, odnosno „trećeg staleža“. Ovaj stalež simbolizira i izražava istinsko dru štvo. izražava istinsko dru štvo.

ELEMENTI DRUŠTVAELEMENTI DRUŠTVA

Materijalni - ekonomski, i duhovni - moralni elementi u Materijalni - ekonomski, i duhovni - moralni elementi u različitim kulturama različito se vrednuju kao konstitutivni različitim kulturama različito se vrednuju kao konstitutivni elementi društva. Funkcionalistička vladajuća teorija danas elementi društva. Funkcionalistička vladajuća teorija danas smatra da osnovu i strukturu društva određuje odgovarajuća smatra da osnovu i strukturu društva određuje odgovarajuća skala vrijednosti. Temeljne su moralne - etičke vrijednosti. skala vrijednosti. Temeljne su moralne - etičke vrijednosti.

Zaista, ako analiziramo društvo utvrdit ćemo da njegovu Zaista, ako analiziramo društvo utvrdit ćemo da njegovu osnovu čine određene etičke postavke i vrijednosti. One osnovu čine određene etičke postavke i vrijednosti. One određuju naš odnos prema samima sebi, kao i naš odnos određuju naš odnos prema samima sebi, kao i naš odnos prema drugom čovjeku. Iz tog odnosa, a djelomično iz našeg prema drugom čovjeku. Iz tog odnosa, a djelomično iz našeg odnosa prema prirodi, razvija se bogatstvo društvenih, odnosa prema prirodi, razvija se bogatstvo društvenih, ekonomskih i uopće kulturnih odnosa. Uistinu, društvo je i ekonomskih i uopće kulturnih odnosa. Uistinu, društvo je i biološka i moralna, a i ekonomsko - politička zajednica. U biološka i moralna, a i ekonomsko - politička zajednica. U takvoj zajednici izraženi su pojedinačni, posebni i takvoj zajednici izraženi su pojedinačni, posebni i općedruštveni interesi i potrebe. općedruštveni interesi i potrebe.

KARAKTERISTIKE DRUŠTVAKARAKTERISTIKE DRUŠTVA

1. ljudsko društvo je nastalo iz prirode i ono je njen 1. ljudsko društvo je nastalo iz prirode i ono je njen sastavni dio; sastavni dio;

2. od prirode se ljudsko društvo razlikuje po tome što 2. od prirode se ljudsko društvo razlikuje po tome što ga odlikuju: svjesna (ljudska) djelatnost, kultura, ga odlikuju: svjesna (ljudska) djelatnost, kultura, teritorijalna situiranost, njegova stalna djelatnost i teritorijalna situiranost, njegova stalna djelatnost i dinamičnost u kojoj se izražava, takođe, njegova dinamičnost u kojoj se izražava, takođe, njegova stalna razvojnost, njegovo stanovništvo, njegova stalna razvojnost, njegovo stanovništvo, njegova samodovoljnost (autarhičnost) organiziranost, samodovoljnost (autarhičnost) organiziranost, historijska trajnost, i najzad, kolektivna društvena historijska trajnost, i najzad, kolektivna društvena svijest, izražena kroz snažnu lojalnost i patriotizam. svijest, izražena kroz snažnu lojalnost i patriotizam. Svi ovi elementi ulaze u globalnu strukturu društva. Svi ovi elementi ulaze u globalnu strukturu društva.

DEFINICIJE DRUŠTVADEFINICIJE DRUŠTVA Pod društvom u punom smislu razumijeva se neka vrsta niza ljudi, u Pod društvom u punom smislu razumijeva se neka vrsta niza ljudi, u

kojem su svi međusobno ovisni, u kojem cjelina opstoji samo preko kojem su svi međusobno ovisni, u kojem cjelina opstoji samo preko jedinstva funkcija što su ih na sebe preuzeli sudionici - svakom od jedinstva funkcija što su ih na sebe preuzeli sudionici - svakom od njih je u principu dodijeljena po jedna, i gdje je u načelu svaki njih je u principu dodijeljena po jedna, i gdje je u načelu svaki pojedinac u velikoj mjeri određen svojom pripadnošću cjelokupnom pojedinac u velikoj mjeri određen svojom pripadnošću cjelokupnom nizu. Pojam društva postaje tako funkcionalan pojam time što u nizu. Pojam društva postaje tako funkcionalan pojam time što u prvom redu označuje odnose između svojih elemenata i zakonitosti. prvom redu označuje odnose između svojih elemenata i zakonitosti. Ovako su društvo definirali T. Adorno i M. Horkheimer. Ova definicija Ovako su društvo definirali T. Adorno i M. Horkheimer. Ova definicija društva proizilazi iz funkcionalističke teorije društva. Ova teorija je društva proizilazi iz funkcionalističke teorije društva. Ova teorija je danas dominantna u sociologiji i u društvenoj nauci uopće. Slično danas dominantna u sociologiji i u društvenoj nauci uopće. Slično tome, Marks je mnogo ranije rekao da je društvo proizvod uzajamne tome, Marks je mnogo ranije rekao da je društvo proizvod uzajamne djelatnosti ljudi u kojoj oni, proizvodeći duhovne i materijalne djelatnosti ljudi u kojoj oni, proizvodeći duhovne i materijalne vrijednosti, stupaju u mnogovrsne veze i odnose. Ti odnosi vrijednosti, stupaju u mnogovrsne veze i odnose. Ti odnosi predstavljaju cjelinu - totalitet. Društvo je "sistem potreba" - (Hegel), predstavljaju cjelinu - totalitet. Društvo je "sistem potreba" - (Hegel), odnosno „totalitet odnosa“). Mogli bismo, zajedno sa T. Parsonsom odnosno „totalitet odnosa“). Mogli bismo, zajedno sa T. Parsonsom kazati da je društvo ukupnost društvenog života čovjeka. Društvo kazati da je društvo ukupnost društvenog života čovjeka. Društvo kao ukupnost nasljednih (bioloških), prirodnih (geografskih) i kao ukupnost nasljednih (bioloških), prirodnih (geografskih) i kulturnih elemenata (znanosti), tehnike, religije, filozofije i etičkih kulturnih elemenata (znanosti), tehnike, religije, filozofije i etičkih sistema i umjetničkih tvorevina, obuhvata zapravo, ukupnost procesa sistema i umjetničkih tvorevina, obuhvata zapravo, ukupnost procesa socijalizacije. socijalizacije.

INDIVIDUA - LIČNOSTINDIVIDUA - LIČNOST

Nastanak društva bio je praćen razvojem i Nastanak društva bio je praćen razvojem i konstituisanjem čovjeka kao individualnog i konstituisanjem čovjeka kao individualnog i kolektivnog bića. Takav razvoj bio je kolektivnog bića. Takav razvoj bio je utemeljen u prirodi čovjeka kojega su grčki utemeljen u prirodi čovjeka kojega su grčki filozofi definirali kao živo (prirodno) i umno filozofi definirali kao živo (prirodno) i umno biće. Prema tom određenju čovjek je biće. Prema tom određenju čovjek je prirodno biće kod kojeg um vlada nad prirodno biće kod kojeg um vlada nad ostalim elementimanjegove prirode ostalim elementimanjegove prirode (osjećajima i nagonima). U tome se ogleda (osjećajima i nagonima). U tome se ogleda društvena priroda čovjeka. društvena priroda čovjeka.

PRIRODA I UMPRIRODA I UM

Čovjek je društveno biće. Ljudi se međusobno povezuju u Čovjek je društveno biće. Ljudi se međusobno povezuju u različitim oblicima kolektivnog života upravo pomoću uma. različitim oblicima kolektivnog života upravo pomoću uma. Um je omogučio čovjeku da se udružuje s drugima i time da Um je omogučio čovjeku da se udružuje s drugima i time da ispoljava i razvija svoju društvenost. A društvo sa svoje ispoljava i razvija svoju društvenost. A društvo sa svoje strane, još više je razvilo čovjekove sposobnosti, i njegovu strane, još više je razvilo čovjekove sposobnosti, i njegovu društvenu prirodu uopće. Prirodna i umna dimenzija čovjeka društvenu prirodu uopće. Prirodna i umna dimenzija čovjeka utjecale su na njegov razvoj u dva pravca: iindividualnom i utjecale su na njegov razvoj u dva pravca: iindividualnom i kolektivnom. Njegova individualnost izražena kroz egoizam kolektivnom. Njegova individualnost izražena kroz egoizam rezultat je većeg utjecaja puke prirode. Čovjekova rezultat je većeg utjecaja puke prirode. Čovjekova društvenost i kolektivnost više je djelo njegova uma i utjecaja društvenost i kolektivnost više je djelo njegova uma i utjecaja društvene sredine. Ti utjecaji razvijaju kod čovjeka društvena društvene sredine. Ti utjecaji razvijaju kod čovjeka društvena osjećanja, potrebe, interese i odnose uopće. Društvenost osjećanja, potrebe, interese i odnose uopće. Društvenost čovjeka je sposobnost uključivanja u sve vrste društvenih čovjeka je sposobnost uključivanja u sve vrste društvenih odnosa. Za takvoga čovjeka kažemo da je ličnost. Ličnost je odnosa. Za takvoga čovjeka kažemo da je ličnost. Ličnost je ona individua kod koje je razvijena cjelina najrazličitijih ona individua kod koje je razvijena cjelina najrazličitijih sposobnosti i potreba, osjećanja i znanja. Ličnost je, dakle, sposobnosti i potreba, osjećanja i znanja. Ličnost je, dakle, totalitet tih odnosa. totalitet tih odnosa.

INDIVIDUA I DRUŠTVOINDIVIDUA I DRUŠTVO

Čovjek kao individualitet i društvo kao Čovjek kao individualitet i društvo kao totalitet odnosa ulaze u međusobne totalitet odnosa ulaze u međusobne odnose. Čovjek najčešće izražava svoje odnose. Čovjek najčešće izražava svoje egoističke, a društvo kolektivističke - egoističke, a društvo kolektivističke - opće interese. U svakom društvu postoji opće interese. U svakom društvu postoji izražena suprotnost individualnog i izražena suprotnost individualnog i općedruštvenog interesa. Ona razdvaja i općedruštvenog interesa. Ona razdvaja i čovjeka na dvije sfere: privatnu i javnu. čovjeka na dvije sfere: privatnu i javnu.

ZAKLJUČAKZAKLJUČAK

Možemo zaključiti da se čovjek danas Možemo zaključiti da se čovjek danas oblikuje kao individualno (egoističko) i oblikuje kao individualno (egoističko) i kao kolektivno - altruističko društveno kao kolektivno - altruističko društveno biće. Ove sfere njegova ispoljavanja biće. Ove sfere njegova ispoljavanja nisu odvojene. One čine jedinstvo. nisu odvojene. One čine jedinstvo. Takav čovjek, sa razvijenim Takav čovjek, sa razvijenim potrebama, odnosima i sposobnostima, potrebama, odnosima i sposobnostima, i na privatnom i na javnom planu, i na privatnom i na javnom planu, može se kazati da predstavlja ličnost. može se kazati da predstavlja ličnost.

DRUŠTVENE GRUPEDRUŠTVENE GRUPE

U svakom društvu formiraju se grupe U svakom društvu formiraju se grupe koje obuhvataju manji broj ljudi koje obuhvataju manji broj ljudi između kojih se uspostavlja samo između kojih se uspostavlja samo jedna ili više vrsta društvenih odnosa. jedna ili više vrsta društvenih odnosa. Društvenu grupu možemo odrediti kao Društvenu grupu možemo odrediti kao manju skupinu ljudi, međusobno manju skupinu ljudi, međusobno povezanih, radi obavljanja neke povezanih, radi obavljanja neke djelatnosti i zadovoljavanja neke djelatnosti i zadovoljavanja neke društvene potrebe. društvene potrebe.

ULOGAULOGA

Grupa obavlja djelatnost za potrebe društva Grupa obavlja djelatnost za potrebe društva kao cjeline, kao npr. djelatnosti škole, kao cjeline, kao npr. djelatnosti škole, proizvodne organizacije, bolnice itd. proizvodne organizacije, bolnice itd. Društveno pozitivne grupe doprinose boljem Društveno pozitivne grupe doprinose boljem funkcioniranju društva kao cjeline. Ali u funkcioniranju društva kao cjeline. Ali u društvenoj grupi i pojedinci zadovoljavaju društvenoj grupi i pojedinci zadovoljavaju svoje sopstvene interese i potrebe. svoje sopstvene interese i potrebe. Individualna energija i djelatnost ljudi u pravcu Individualna energija i djelatnost ljudi u pravcu zadovoljavanja svojih potreba i potreba zadovoljavanja svojih potreba i potreba drugih, ide upravo preko organiziranja i drugih, ide upravo preko organiziranja i djelatnosti društvenih grupa. U principu, djelatnosti društvenih grupa. U principu, društvene grupe, predstavljaju most, odnosno društvene grupe, predstavljaju most, odnosno posrednika između pojedinaca i društva. posrednika između pojedinaca i društva.

INDIVIDUALNO - DRUŠTVENOINDIVIDUALNO - DRUŠTVENO

U društvenim grupama na racionalan i U društvenim grupama na racionalan i konkretiziran način spojeno je individualno i konkretiziran način spojeno je individualno i društveno. Vježbanje i igranje u košarkaškom društveno. Vježbanje i igranje u košarkaškom klubu istovremeno je individualni i kolektivni klubu istovremeno je individualni i kolektivni čin, individualna potreba igrača i zadovoljenje čin, individualna potreba igrača i zadovoljenje opće društvene potrebe - gledanja sportskog opće društvene potrebe - gledanja sportskog nadmetanja. Kao posrednici između nadmetanja. Kao posrednici između individualnih i opće - društvenih interesa, individualnih i opće - društvenih interesa, potreba i shvatanja, društvene grupe potreba i shvatanja, društvene grupe integrišu ono individualno i kolektivno. integrišu ono individualno i kolektivno.

PRINCIPPRINCIP

Zato se na društvenim grupama može Zato se na društvenim grupama može sagledati princip funkcioniranja jednog sagledati princip funkcioniranja jednog društva u cjelini, kao i u detalju. Taj društva u cjelini, kao i u detalju. Taj princip mogao bi se izraziti na slijedeći princip mogao bi se izraziti na slijedeći način: u zadovoljavanju individualnih način: u zadovoljavanju individualnih potreba i interesa, unutar i posredstvom potreba i interesa, unutar i posredstvom društvenih grupa, pojedinci svjesno (ili društvenih grupa, pojedinci svjesno (ili nesvjesno) doprinose formiranju i nesvjesno) doprinose formiranju i zadovoljavanju i općedruštvenih interesa i zadovoljavanju i općedruštvenih interesa i potreba. potreba.

LITERATURALITERATURA

Međedović, Repovac i Mulaibrahimović Međedović, Repovac i Mulaibrahimović

“ “Sociologija ”Sociologija ”

Fahrudin Memić “Sociologija ” Fahrudin Memić “Sociologija ” (neautorizirana skripta)(neautorizirana skripta)