•19. i 20. stoljeće vlada mišljenje da je svijet pun perverznih ljudi ( sadisti, mazohisti, fetišisti, nekrofili... )• tada se smatralo da je sve seksualno nemoralno, nepristojno i nespojivo s dobrim odgojem• seks kao tabu je bio prisutan u svim društvenim sferama od rođenja su roditelji djeci govorili da ih je donijela roda, u školskim udžbenicima ljudska tijela nemaju spolovila, odrasli se nisu mogli seksualno obrazovati

Rođenje6. svibnja 1856.

Příbor (Freiburg) , ČeškaSmrt

23. rujna 1939.London, EngleskaPrebivalište

Austrija, EngleskaNarodnost

austrijanacEtnicitet

aškenaski ŽidovZnanstveni rad

neurologija, psihijatrija, psihologija, psihoterapija, psihoanalizaAkademski mentor

Jean-Martin Charcot, (kasnije) Josef BreuerIstaknuti studenti

Alfred Adler, John Bowlby, Viktor Frankl, Anna Freud, Ernest Jones, Carl Gustav Jung, Melanie Klein, Jacques Lacan, Fritz Perls, Otto Rank, Wilhelm Reich, Donald Winnicott

Poznat po:psihoanaliza, teorija seksualnosti

Istaknute nagradeNagrada Goethe

• Freud je glavni predstavnik psihoanalize• smatra da je čovjek biološko biće čije je djelovanje uvjetovano nesvjesnim• racionalnost ne smatra najvažnijom osobinom• Freud dijeli ličnost, tj. ljudski um na 3 razine : nesvjesno, predsvjesno i svjesno• područje nesvjesnog je najveće i do njega možemo doći samo uz pomoć drugih • ono sadrži sve ono negativno u životu i predstavlja opasnost, jer ne miruje nego se želi probiti u svjesno i tako u nama stvara napetost• u nesvjesnom se nalaze:- sadržaji koji su represijom potisnuti mehanizmom potiskivanja i ima ih najviše- nesvjesno znanje i informacije koje imamo, ali nikad nisu prešle kroz našu svijest i nisu naučene- iskustva koja imamo, ali ih ne možemo verbalizirati.

• ID (ono)• EGO ( ja )

• SUPEREGO ( nad- ja )

Urođena komponenta ličnosti Nalazi se u nesvjesnom Sadrži sve psihološko kod pojedinca

( instinkti, nagoni ) Radi po principu ugode Iracionalan, narcističan i

impulzivan U njemu je libido

najprisutniji

Usmjerava nagone prema objektivnim mogućnostima

Djeluje na principu realnosti Kontrolira id Usmjerava ličnost prema napretku Razlikuje realnost i fikciju Ima sposobnost trpljenja

Najkasnije se razvija Nije urođen Moralni je čuvar ličnosti Djeluje na principu idealnosti i

straha 2 strukture unutar superega :- Idealni ja – razvija se pod utjecajem nagrada

i pohvala, te izaziva osjećaj ponosa i vlastite vrijednosti

- Savjest – razvija se pod utjecajem kazna, zabrana i straha, izaziva osjećaj krivnje i grijeha

• osnova razvoja je razvoj libida (seksualnog nagona)• svi ljudi prolaze kroz iste razvojne faze, pri čemu je bitan prijelaz u više faze jer označava zreliji način postizanja seksualnog zadovoljstva• faze razvoja: - predgenitalne – 1.oralna

2.analna 3.falusna 4.faza latencije - genitalna

- Rođenje – 18 mjeseci- glavni izvor zadovoljstva su usta i usna šupljina- stvara se emocionalna privrženost tj. prvi objektni odnos- glavni izvor konflikta je odvikavanje od sisanja- previše ili premalo zadovoljenja u toj fazi rezultira nastajanjem oralno pasivnih ličnosti: nepovjerenje, strah od odbacivanja, nesamostalnost, vezanost za simbole koji zamjenjuje majku,npr. domovina

- 18 mjeseci- 3 godine- libido je usmjeren na analni otvor- glavni izvor zadovoljstva vezan je uz izlučivanje, odnosno zadržavanje stolice- glavni izvor konflikta je djetetova sposobnost da stekne samokontrolu- previše ili premalo zadovoljenja u toj fazi rezultira tvrdoglavošću, škrtošću, točnosti, urednosti/neurednosti...

- Od treće do pete godine- dijete je orijentirano na svoje spolovilo- počinje zanimanje i za spol drugih osoba - javlja se Edipov i Elektrin kompleks- faza je povezana s kasnijim stavovima u području seksualnosti (homoseksualnost)- primjerice ekshibicionizam i vojaerizam su posljedica nesposobnosti prerastanja te faze

• svodi sve društvene odnose na prvotni trokut: otac-majka-dijete• za razliku od Durkheima, prema kojem je obitelj prvenstveno institucija, psihoanalitičari primarno ističu osjećaje• primarni odnos je odnos majke i djeteta, a drugi bitan odnos je odnos djeteta i oca• tijekom falusne faze javlja se Edipov i Elektrin kompleks

- Postoje tri oblika čovjekove duhovne djelatnosti: - nauka - religija - filozofija- Religija ima tri funkcije: 1.Zadovoljava želju za znanjem kao i nauka, ali suprotnim sredstvima2.Ublažava strah od opasnosti i daje nadu u bolje sutra3.Daje zabrane i moralna ograničenja (religija zapovijeda, za razliku od nauke koja predlaže i savjetuje)

-Freud smatra da je svijet stvorilo biće slično čovjeku ali superiornije od njega u svakom pogledu,tj. idealni čovjek-Bog religijskom čovjeku u većini slučajeva zamjenjuje oca

- Neki psihoanalitičari tumačenje institucija ili oblika ustrojstva izvode iz traume rođenja, neki iz narcizma ,a neki iz Edipovog kompleksa. - Nacija se zamišlja kao proširenje obitelji- odnosi između države i građanina kopija je odnosa između sina i oca. - monarhija – ljubav prema ocuopozicija, revolucija- borba protiv praotaca - Psihoanalitičari odbacuju ekonomske ili geografske čimbenike te uopćavaju libidne osjećaje.  EDER -> Sve ljudske aktivnosti su vođene nagonima nesvjesnog, a ne racionalnim interesom ili određenjima fizičkog okruženja, npr. Engleska pomorska politika JONES -> simbolički utjecaj geografskih i ekonomskih faktora

- Pojava da osobe imaju pogrešno usmjereni seksualni objekt – homoseksualizam

- VRSTE INVERZIJA: 1.Apsolutno ivertirane osobe 2.Amfigeno

invertirane osobe 3.Povremeno invertirane osobe

- UZROCI INVERZIJE: Nisu nikada točno utvrđeni- RIZIČNI ČIMBENICI: - 1. Neugodni seksualni događaji iz ranog

djetinstva - 2. Vanjski ograničavajući životni utjecaji (celibat, zatvor, rat…)

ONEMOGUĆAVANJE INVERZIJE:

- 1. Važnost muško ženske privlačnosti

- 2. Društveno ograničenje i neprihvatljivost

- 3. Majka (ženska osoba) je prvi seksualni objekt

- Korištenje djeteta kao seksualnog objekta

- Samo u iznimnim slučajevima djeca su isključivi seksualni objekti

- Zlostavljač je obično strašljiva impotentna osoba koja je u nemogućnosti naći odgovarajući seksualni objekt

- Korištenje životinje kao seksualnog objekta

- Razlozi isti kao i kod pedofilije – nemogućnost pronalaska odgovarajućeg seksualnog objekta

- Spolna privlačnost prelazi granicu vlastite vrste

- Često se pogrešno pripisivala duševno bolesnim osobama

Sklonosti čije oblikovanje dovodi do odstupanja od normalnog seksualnog cilja

- PODJELA PERVERZIJA: 1.Anatomska prekoračenja: a) Seksualna primjena sluzokože usana i ustab) Seksualna primjena analnog otvorac) Fetišizam2. Fiksacije privremenih seksualnih ciljeva:a) Uživanje ostvareno gledanjemb) Sadizam c) Mazohizam

- Normalan je seksualni objekt zamijenjen nečim što je s njim u vezi, no što je sasvim nepodesno da bi moglo služiti normalnom seksualnom cilju

- Nadomjestak za seksualni objekt, zapravo je za seksualne potrebe sasvim nepodesan dio tijela (stopalo,kosa) ili pak neki neživi objekt koji podsjeća na seksualni objekt ili na seksualnost

- Seksualni užitak izazvan boli koja se nanosi sekundarnom objektu

- Rizik nastanka sadizma se povećava :

1. Gledanjem seksualnog odnosa u dječjoj dobi

2. Tučnjavama u dječjoj dobi

- Uživanje i seksualno zadovoljenje izazvano psihičkom i fizičkom boli koja se podnosi od strane seksualnog objekta

- Svaki je mazohist ujedno i sadist

• SOCIOLOGIJA PSIHOLOGIJA

• Roger Bastide - socijalna psihologija - psihologijska sociologija

• Freud – 2 nagona - smrti (thanatos) - života (eros)

• Sociologija optužuje socijalnu psihoanalizu• Erich Fromm kritizira Freuda• Utjecaj kulture• Kritika terapije

• Durkheim (klasična sociologija) Freudova sociologija

• Definicija neuroze

• 2 načela: - potraga za biološkim zadovoljenjem - društvena sigurnost

• austrijski psiholog• škola individualne psihologije• ‘osjećaj manje vrijednosti organa ’

• švicarski psiholog i psihijatar• 1912. vrhunac ljutite oštrine prema Jungu• začetnik ANALITIČKE PSIHOLOGIJE• 4 arhetipa – JASTVO, ANIMUS, ANIMA, SJENA• PERSONA ili MASKA • INDIVIDUACIJA – prigovor nedostatka univerzalnosti

• Francuska, prva polovica 20.st.• prvi osmislio lingvist Ferdinand de Saussure (strukturalna lingvistika)

• strukturalizam se proširio na mnoga područja: - antropologija - Claude Lévi-Strauss - marksizam - Louis Althusser - psihoanaliza - Jacques Lacan - kulturologija i filozofija – M. Foucault - teorija književnosti - Roland Barthes - povijest - Ferdinand Braudel itd. 

OPĆENITO - pokret u društvenim znanostima, a zajednički im je analitički pristup prema pojavama

• smatra da svako ljudsko mišljenje i svi oblici društvenosti imaju stanovitu strukturu• te se strukture ne može neposredno promatrati, ali ih se može razotkriti u čovjekovoj kulturi, koju te strukture oblikuju• zaslužan za nastajanje strukturalne antropologije, važnu ulogu imao utjecaj psihoanalize• želio objasniti da se ista struktura ljudskog duha ponavlja u svakoj svijesti te kako je čovjek prešao s prirode na kulturu

• govori i o određenim univerzalnim aspektima kulture, npr. osnovni rodbinski odnosi i binarne opozicije

• 3 osnovna tipa obiteljskih odnosa: - odnos između braće i sestara - odnos između supružnika - odnos između roditelja i djeteta

ta temeljna struktura rezultat je „univerzalne prisutnosti tabua incesta“

• binarne opozicije (parovi suprotnosti) strukturiraju svekoliko ljudsko mišljenje• priroda/kultura, muškarac/žena, dobro/zlo• važan dio ljudske kulture je pripremanje hrane koja nastaje iz prirode. To prikazuje opoziciju prirode i kulture te prijelaz prirode u kulturu

• primjenio strukturalističku analizu na procese kuhanja, pečenja i sušenja hrane u narodu. Pravilnosti i svoje zaključke o procesima pripremanja jela iznio je u svom eseju Kulinarski trokut.

• otkriće vatre i kuhanje hrane objašnjava prijelaz iz životinje (jede sirovu hranu i stoga je dio prirode) u čovjeka ( kultiviran i zna kuhati hranu)

• J.Kregar, D. Sekulić, S. Ravlić, K. Grubišić: Uvod u sociologiju, Zagreb, 2008• S. Petković, J. Kregar: Pregled glavnih sistema socioloških teorija, Zagreb 1997• M. Haralambos: Uvod u sociologiju, Zagreb 1992• L. Richard: Historija seksualnosti, Zagreb 1967• S. Freud: Tri rasprave o teoriji seksualnosti, Zagreb 2000• S. Freud: Totem i tabu, Zagreb 2000• C. Levi-Strauss: Strukturalna antropologija, Zagreb 2002