141 srpanj 2020. #OSTANIMO ODGOVORNI€¦ · pisala javni poziv za dodjelu bes-povratnih potpora za očuvanje i ... nove ovih objekata je oko 65 milijuna kuna, a gotovo 50 posto se

Broj 141 srpanj 2020. besplatni primjerak ISSN: 1846-6257 Informativni bilten

Str. 10-13

EUROPSKI FONDOVI

ENERGETSKI SE OBNAVLJAJU ČETIRI ŠKOLSKA OBJEKTA

Najmoderniji stroj u RH za sortiranje jagodastog voća

I dalje smo jedna od najsigurnijih županija

NASTAVAK ULAGANJA U POLJOPRIVREDU SJEDNICA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINEStr. 16-17 Str. 2-3

#OSTANIMO ODGOVORNI

32 Ž KŽ K BROJ 141, SRPANJ 2020.BROJ 141, SRPANJ 2020.

Jasminka Mataušić (HDZ)Početkom lipnja Županija je ras-pisala javni poziv za dodjelu bes-povratnih potpora za očuvanje i poticanje poslovne aktivnosti mi-krosubjekata čiji je rad bio obu-

stavljen za vrijeme trajanja epidemije koronaviru-sa. Koliko je prijava stiglo na ovaj javni poziv, kada se očekuje objava rezultata i koliko će potpora biti dodijeljeno?

Î Natječaj je bio otvoren mjesec dana, završio je 6. srpnja. U tijeku su obrade prijava. Pristiglo ih je oko 600, a neke još stižu poštom. Vjerujem da će ih na kraju biti oko 700. Pola pristiglih prijava je obrađeno i pripremamo prijedlog prve odluke. Neke prijave se trebaju i nadopuniti, pa za njih tražimo dodatnu do-kumentaciju, a neke su i odbačene. Uglavnom se jav-ljaju tvrtke s tri do pet zaposlenih. Kroz faze ćemo obrađivati prijave i odobravati potpore. Očekujem da sve isplate završe u kolovozu. Za ovu smo namjenu osigurali 13 milijuna kuna. Svi koji ispunjavaju uvjete jednokratno mogu dobiti 3000 kuna po zaposlenom. /Damir Fašaić, ovlašten za obavljanje poslova pročel-nika za gospodarstvo i fondove EU/

Zvjezdana Sečen (SDP)Prošle godine u lipnju župan je pre-dao pismo namjere sestrama Slu-žavkama Maloga Isusa za kupnju zgrade, koju one posjeduju, kako bi se proširila Glazbena škola "Fer-do Livadić" u Samoboru. U kojoj je to fazi, kada će se dograditi Glazbena škola?

Î Kupnja je obavljena i nekretnina je u vlasništvu Glazbene škole. Osigurana su i sredstva za izradu pro-jektne dokumentacije za gradnju. Utvrđene su neke stvari koje moramo prethodno riješiti, a tiču se same parcele. Ona ima neka prostorna ograničenja. Ima-mo sreće da je u Samoboru u tijeku izmjena GUP-a. Dali smo primjedbe i imamo informaciju da su one prihvaćene. U svakom slučaju, vrlo brzo ćemo krenu-ti s izradom idejnoga rješenja, odnosno projektnoga zadatka za javnu nabavu. /Vjeran Štublin, ovlašten za obavljanje poslova pročelnika za odgoj i obrazovanje/

Anđela Cirkveni (SKNL)Županija je krajem veljače raspisa-la javni poziv za prijavu projekata za sufinanciranje gradnje i održavanja objekata i uređaja komunalne in-frastrukture u jedinicama lokalne

samouprave. Koliko se jedinica lokalne samouprave do ovoga trenutka javilo na poziv, koliko je projeka-ta prijavljeno, kolika je vrijednost zahtjeva za finan-ciranje i kada će, ako već nisu, planirana sredstva biti odobrena?

Î Za sufinanciranje gradnje i održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture u gradovima i op-ćinama Županija je u proračunu osigurala 11,7 mili-juna kuna. Ta su sredstva namijenjena za realizaciju projekata u vodoopskrbi, zbrinjavanju otpada, pro-metnoj infrastrukturi i zbrinjavanju otpadnih voda. Do ovoga trenutka javile su se 32 jedinice lokalne sa-mouprave (JLS), s ukupno 52 projekta. Zahtjevi za su-financiranje, koji su u obradi, ukupno iznose 28 mili-juna kuna, a mi imamo 11,7 milijuna. Znači potrebe su velike. Razvidno je da se svi prijavljeni projekti neće moći financirati u potpunosti. Očekujemo odluku o odabiru i potpisivanje ugovora najkasnije do kraja ovoga mjeseca (srpnja; op.a.). /Nenad Babić, pročel-nik za promet i komunalnu infrastrukturu/

SKUPŠTINASKUPŠTINA

JESTE LI ZNALI?

Dok je stopa kriminaliteta na području RH bila 1370 kaznenih djela na 100.000 stanovnika, na području Zagrebačke županije ona je lani iznosila 844 kaznena djela na 100.000 stanovnika

ČLANOVI SKUPŠTINE JEDNOGLASNO PODRŽALI IZVJEŠĆE POLICIJSKE UPRAVE ZAGREBAČKE O STANJU I KRETANJU SIGURNOSNIH POKAZATELJA U 2019. GODINI

I dalje smo jedna od najsigurnijih županija u državi!

Zagrebačka županija i dalje je jedna od najsigurnijih županija u državi! Sa za-dovoljstvom je to naglasio načelnik Policijske uprave zagrebačke Marko

Rašić, podnoseći na sjednici Županijske skupštine Izvješće o stanju i kreta-nju sigurnosnih pokazatelja na području Zagrebačke županije u 2019. godini. Dok je u RH, rekao je Rašić, na 100.000 sta-novnika stopa kriminaliteta bila 1370 kaznenih djela, ona je

lani na području Zagrebačke županije izno-sila 844 kaznena djela.

- U 2019. bilježimo 12% više kaznenih djela nego godinu dana ranije, no do pove-

ćanja je došlo isključivo radi "većeg zahvata u tamnu brojku krimina-

liteta", posebno kibernetičkog i organiziranog, pa je to rezul-tat izravnoga rada policijskih službenika. Učinkovitost po-licije u razrješenju kaznenih djela bila je bolja nego godinu

dana ranije - za 7,2%, a ukupna razriješenost iznosila je preko

60%. Bitno je napomenuti da lani nismo evidentirali niti jedno uboj-stvo, samo tri pokušaja i sva tri dje-la su razriješena - rekao je Rašić. U opadanju su kaznena djela krađa, provalnih krađa u domove, drskih krađa i razbojništva.

- Ovo smanjenje je, zasigurno, i rezultat preventivnih aktivnosti koje smo provodili zajedno s Vi-jećem za prevenciju Zagrebačke županije - rekao je Rašić, dodavši da nije bilo ni grubog narušava-nja javnoga reda i mira čime bi

se remetio normalan rad i život građana. U gospodarskom kriminalitetu najviše je bilo pronevjera i prijevara u poslovanju. U odno-su na prethodnu godinu, lani je bilo i manje zapljene droge. Najčešće se plijenila ma-rihuana. Evidentirane su i tri smrti uslijed trovanja heroinom i jedna uslijed trovanja diazepamom.

Djeca iz Zaprešića išla su u školu u Brdovec punih 50 godina, sve dok 1904. nije

osnovana pučka škola u Zaprešiću

U odnosu na prethodnu godinu, lani je bilo i manje prometnih nesreća. Dogodilo se njih 1975, u kojima su poginule 22 osobe - 13 vo-

zača, šest putnika i tri pješaka. Teško su ozlijeđene 154 osobe.

- Naglašavam da se najteže prometne nesreće i dalje do-gađaju zbog neprilagođene i nepropisne brzine, kao i vožnje pod utjecajem alkohola - rekao je Rašić. Izlaganje je zaključio riječima da dobre sigurnosne rezultate ne bi bilo moguće po-stići bez suradnje s građanima.

Izvješće o stanju sigurnosti na području Zagrebačke župa-nije u 2019. prihvaćeno je jed-noglasno.

❱ U odnosu na prethodnu godinu, u 2019. je bilo manje prometnih nesreća. Dogodilo se njih 1975, u kojima su poginule 22 osobe. Teško su ozlijeđene 154 osobe.

RIJEČ UREDNIKAPoštovani čitatelji,

ove godine ljeto i godišnji odmori bit će nešto drugačiji od onih na koje smo do sada navikli, morat ćemo se držati uputa Stožera civilne zaštite i biti jako oprezni, ali prven-stveno odgovorni. Na sjednici Županijske skupštine, prema prihvaćenom izvješću Policijske uprave zagrebačke Zagrebačka županija je među najsigurnijim županijama u RH, te je izuzetno poželjno i sigurno područje za život. Osim izvješća PUZ-a, na sjednici je jednoglasno podržano sufinanciranje projekta "Regionalni centar kompetentnosti u strukovnom obrazovanju u strojar-stvu - Industrija 4.0.", za što će Zagrebačka županija kroz tri godine osigurati 20 milijuna kuna, dok je iz Europskoga socijalnog fonda odobreno 50 milijuna kuna, a iz Europskog fonda za regionalni razvoj 30 milijuna kuna. Zbog trenutne epidemiološke situacije, ove se godine Dan Zagrebačke županije nije obilježio kao što je to inače bio običaj, održavanjem svečane sjednice Žu-panijske skupštine i dodjelom javnih priznanja. Svim stanovnicima čestitam Dan Zagrebačke županije - 17. srpnja! Župan Stjepan Kožić i predsjednik Skupštine Mato Čičak povodom Dana Županije odali su počast poginulim hrvatskim braniteljima čiji su životi utkani u temelje Lijepe naše i našu slobodu, što nikada ne smijemo zaboraviti.U općini Rugvica, naselju Jalševec Nartski počela je gradnja 12 milijuna kuna vrijednoga dječjeg vrtića, a u Poduzetničkoj zoni Pisarovina s radom je počelo bioplinsko postrojenje kapaciteta 1,2 MW, u kojemu se dobiveni plin koristi za proizvodnju električne energije. Distributivni centar za voće i povrće nabavio je najmoderniji stroj za sortiranje jagodastog voća prema veličini, boji i tvrdoći ploda. Županijski Zavod za hitnu medicinu dobio je osam novih vozila, a do kraja godine dobit će još četiri. Svečanost dodjele nagrada "Rudolf Perešin" za 2019., koje dodjeljuje Zajednica tehničke kulture Zagrebačke županije održana je u Samoboru. Grad Ivanić-Grad proslavio je svoj dan. U županiji se trenutno energetski obnavljaju četiri školska objekta, među njima kompleks zgrada veliko-goričkih srednjih škola, kojega je obišao župan Stjepan Kožić, i OŠ Stjepana Basaričeka u Ivanić-Gradu. Partnerskom suradnjom Turističke zajednice Grada Zagreba i Turističke zajednice Zagrebačke županije kreirana je zajednička destinacijska kampanja pod sloganom "Blizu grada, blizu srca". Osim toga, TZ Za-grebačke županije pokrenula je i kampanju fokusiranu na domaće goste "Odmor nikad bliže".Ugodno čitanje i srdačan pozdrav!

S poštovanjem, vaš urednik Mario Majhen, MBA, dr.med.vet.

VIJEĆNIČKA PITANJA

Policijska postajaPRIJAVLJENA STOPA RAZRIJEŠENOSTI

BROJ DJELA + - %

BROJ DJELA+ - %

2018. 2019. 2018. 2019.

PP Velika Gorica 549 591 +7,7 53,0 56,3 +3,3

PP Zaprešić 411 480 +16,8 57,7 69,2 +11,5

PP Dugo Selo 206 263 +27,7 53,9 54,8 +0,9PP Jastrebarsko 277 245 -11,6 51,3 67,3 +16,0PP Samobor 254 336 +32,3 54,3 58,6 +4,3PP Sveti Ivan Zelina 139 210 +51,1 59,7 63,3 +3,6

PP Vrbovec 273 274 +0,4 45,1 57,3 +12,2

PP Ivanić-Grad 222 202 -9,0 55,9 57,4 +1,5

UKUPNO 2331 2601 +11,6 53,6 60,6 +7,0

KAZNENA DJELA I STOPA RAZRIJEŠENOSTI KRIMINALITETA

Policijska postajaPROMETNE NESREĆE

UKUPNO NESREĆA POGINULI OZLIJEĐENI2018. 2019. + - % 2018. 2019. + - % 2018. 2019. + - %

PP Velika Gorica 517 451 -12,8 4 3 -25 135 145 +7,4

PP Zaprešić 369 353 -4,3 9 2 -77,8 180 176 -2,2

PP Dugo Selo 208 198 -4,8 1 3 +200 90 96 +6,7PP Jastrebarsko 166 156 -6,0 3 1 -66,7 98 104 +6,1PP Samobor 342 310 -9,4 7 1 -85,7 131 108 -17,6PP Sveti Ivan Zelina 171 159 -7,0 2 3 +50 67 62 -7,5

PP Vrbovec 140 157 +12,1 2 5 +150 109 110 +0,9

PP Ivanić-Grad 208 191 -8,2 4 4 0,0 87 129 +48,3

UKUPNO 2121 1975 -6,9 32 22 -31,3 897 930 +3,7

PROMETNE NESREĆE

U OPADANJU SU KAZNENA DJELA KRAĐA, PROVALNIH KRAĐA U DOMOVE,

DRSKIH KRAĐA I RAZBOJNIŠTVA

❱ Uslijed trovanja opojnim drogama umrle su četiri osobe

54 Ž KŽ K BROJ 141, SRPANJ 2020.BROJ 141, SRPANJ 2020.

Ivan Remenar (SKNL)Ima li ova kužna situacija utjecaja na dinamiku odvijanja energetske ob-nove javnih zgrada na području žu-panije, posebno školskih objekata?

Î Trenutno imamo otvorenih pet gradilišta - Dom zdravlja Zaprešić, SŠ Vrbovec, SŠ Ve-lika Gorica, PŠ Rakov Potok i OŠ Stjepana Basariče-ka u Ivanić-Gradu. Ukupna vrijednost energetske ob-nove ovih objekata je oko 65 milijuna kuna, a gotovo 50 posto se financira sredstvima EU. U vrijeme koro-na krize, kada su bile obustavljene određene aktivno-sti, došlo je i do manje obustave radova na pojedinim gradilištima. Zatraženi su rokovi za produljenje, za oko dva mjeseca, za škole u Vrbovcu, Rakovom Poto-ku i Dom zdravlja u Zaprešiću. Sklopljeni su ugovori o produljenju rokova, no to neće priječiti da iz EU fon-dova povučemo sva sredstva koja smo planirali. U pla-nu je završetak energetske obnove srednje škole u Ve-likoj Gorici i osnovne škole u Ivanić-Gradu do veljače 2021., a obnova ostalih objekata treba završiti do kraja rujna ove godine. Nadamo se da će se u Ministarstvu regionalnog razvoja otvoriti fond iz kojega bi se sufi-nancirala domaća komponenta, dakle naših 50 posto. Taj fond je sada ukinut, no ispitali smo i dobili infor-maciju iz Ministarstva da će se on ponovno otvoriti, što znači da bi mogli odteretiti županijski proračun i tako ušteđeni novac uložiti u neke duge investicije. /Damir Fašaić, ovlašten za obavljanje poslova pročel-nika za gospodarstvo i fondove EU/

Ivana Fučkan (SKNL) U kojoj fazi je investicija razvojnog projekta "Naftalan" i kada možemo očekivati otvaranje novih bazena?

Î Prije nešto manje od mjesec dana imali smo tehnički pregled objek-ta i na tom pregledu smo imali zamjerke sanitarnog i protupožarnog inspektora. Odmah smo pristupi-li otklanjanju nedostataka i sa zadovoljstvom mogu reći da smo sve nedostatke otklonili. Nakon što ovaj tjedan protupožarni inspektor pregleda otklonje-ne nedostatke i da svoju suglasnost očekujemo i iz-davanje uporabne dozvole. Nakon što je dobijemo objekt ćemo otvoriti za građanstvo, a svečano otvore-nje ćemo upriličiti kada se steknu bolji epidemiološki uvjeti. /Goran Maričić, ravnatelj SB "Naftalan"/

Anita Sušac (HDZ)Što poduzima Zagrebačka županija vezano za razvoj i unapređenje pro-izvodnje jagodastog voća na svome području?

ÎU jagodasto voće se ubraja kupi-na, malina, jagoda, borovnica, ribiz, aronija..., a u toj proizvodnji Zagrebačka županija je prva u Hrvatskoj. Jagodasto voće se kod nas proizvodi na više od 200 hektara, više od 300 gospodarstava ga uzgaja. Sto-ga je bilo pitanje: "Kako dalje?" Zagrebačka župani-ja je putem Distributivnog centra za voće i povrće nabavila liniju za sortiranje, kalibriranje i pakiranje jagodastog voća. Držimo da je to jedna od konkret-nih pomoći razvoju voćarstva u županiji, ali i poljo-privrede. Linija je najmodernija jer može kalibrirati prema veličini, boji i krupnoći ploda i pakirati pre-ma potrebama tržišta. Kao glavno jagodasto voće ove se godine pokazala borovnica, čija je vrijednost po kilogramu 20 puta veća od jabuke, naše tradici-onalne voćne vrste. Zašto naglašavamo jagodasto voće? Zato što na područje naše županije i dviju su-sjednih - Bjelovarsko-bilogorske i Sisačko-moslavač-ke otpada gotovo 50 posto hrvatske proizvodnje ovo-ga voća. Također, Zagrebačka županija je pripomogla organiziranje proizvođača jagodastog voća u zadru-gu, koja djeluje na našem području, ali okuplja i proi-zvođače izvan naše županije. Držimo da smo time za-okružili potporu razvoju jagodastog voća u županiji. /mr. sc. Josip Kraljičković, pročelnik za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo/

SKUPŠTINA

VIJEĆNIČKA PITANJA Gordana Brcković (SKNL)Koliko se u ovoj školskoj godini pla-nira uložiti u školske objekte? U ko-joj fazi su projekti koji su se već po-čeli realizirati?

ÎRebalansom proračuna za kapi-talnu gradnju školskih objekata osigurano je u ovoj godini nešto više od 74 milijuna kuna. Dio toga finan-cirat će se iz kredita. Neki objekti se već grade, poput dogradnje škole u Pisarovini. Kod tri projekta, za koja smo proveli javnu nabavu, izvođači se uvode u po-sao. U Bedenici gradimo dvoranu, u Pušći dograđuje-mo školu, a u Luki gradimo potpuno novu školu. Pred potpisivanjem je i ugovor za gradnju sportske dvora-ne u Klinča Selima. Uz ove imamo i dosta manjih za-hvata, poput, primjerice, gradnje parkirališta i uređe-nja okoliša osnovne škole u Jastrebarskom. Želim reći da su uslijed potresa oštećeni i neki školski objekti na području županije. U sve te škole poslali smo projek-tante i statičare da utvrde stanje objekata. Sanirat ćemo ih do početka školske godine. Trošak sanacije iznosit će otprilike 2 milijuna kuna. /Vjeran Štublin, ovlašten za obavljanje poslova pročelnika za odgoj i obrazovanje/

Ozren Robić (SDP)U nekoliko medija apostrofirala se situacija s početka godine kada je ministrica Divjak sa svojim surad-nicima obišla škole u Zelini i Svetoj Nedelji. Nakon obilaska terena na-vodno je došlo do ručka u jednom zaprešićkom resto-ranu. Na računu koji je došao u Županiju, tako kažu mediji, navedeno je da se radi o ručku s predstavni-cima Ministarstva znanosti i obrazovanja, međutim, navode mediji, sama ministrica i Ministarstvo su de-cidirano negirali da su bili na bilo kakvom ručku. Ne-osporno je da je do ručka došlo. Tko je na kraju bio na ručku, s kojom svrhom i zašto ga je platila Županija?

Î Zna se odakle je ovo poticano i odakle je došlo u medije. Kao župan imam pravo na reprezentaciju, vi vijećnici ste mi to odobrili jer je reprezentacija stavka proračuna. Prema tome reprezentacija koju odobra-va župan nije sporna. Ova reprezentacija 'se dogodila', ali ne sa ministricom i ljudima s kojima ste vi razgo-varali nego, kako mediji i pišu, s predstavnicima Mini-starstva. Državna revizija kontrolira sve pozicije i stav-ke našega proračuna i već 11 godina za redom imamo bezuvjetno mišljenje. To dosta govori o načinu naše-ga funkcioniranja i trošenju sredstava proračuna. Za-dnje što smo dobili je priznanje Instituta za financi-je za transparentno trošenje proračuna, Zagrebačka županija je ocijenjena najvišom mogućom ocjenom. Imam pravo na reprezentaciju i to sam pravo iskori-stio. /župan mr. sc. Stjepan Kožić/

dr. sc. Tajana Amšel Zelenika (BM 365)Prije potresa u Zagrebu i pri-je lockdowna zbog koronavirusa, na mrežnim stranicama Županije objavljen je javni poziv za poticanje

razvoja poduzetničkih zona, odnosno poduzetnič-kih inkubatora. Je li se koja jedinica lokalne samou-prave do sada javila, i ako je, kada se mogu očekiva-ti sredstva?

Î I u ovoj krizi Županija nije smanjivala sredstva za ra-zvoj poduzetničkih zona, dapače rebalansom su ona i povećana. Prvobitno je bilo planirano 2,5 milijuna, a rebalansom je taj iznos povećan na 3,5 milijuna kuna. Na natječaj su se javili gradovi Velika Gorica, Jastrebar-sko, Dugo Selo i Ivanić-Grad i općine Rugvica, Pisaro-vina i Dubravica. Zahtjevi su duplo veći nego što ima-mo sredstava. Prijave su u obradi i krajem srpnja će biti donesena odluka o odobravanju sredstava. Investitori dolaze u naše zone. Pokazuje se da je Županija dobro pogodila što ulaže u njihov razvoj. /Damir Fašaić, ovla-šten za obavljanje poslova pročelnika za gospodarstvo i fondove EU/


Stjepan Zagorac (HDZ)Što je Županija učinila ili što čini da pomogne sustavu zdravstva u ovoj epidemiološkoj situaciji izazvanoj koronavirusom?

Î Županija intenzivno surađuje sa zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač. Upravo zbog ove specifične situacije i opterećenja zdravstvenih radnika, rebalansom proračuna osigurano je 4,6 mi-lijuna kuna pomoći sustavu zdravstva. Sredstva su osigurana za refundiranje troškova COVID am-

bulanti u Samoboru, Ivanić-Gradu i Velikoj Gorici, za nabavu zaštitne opreme za potrebe Doma zdravlja, kao i za po-kriće troškova ordinacija u sastavu Doma zdravlja. Svi, ajmo reći privatni zdravstveni djelatnici koji rade u prostoru Doma zdravlja neće platiti zakup za tri mjeseca, nego će to umjesto njih učiniti Županija. Ovom prilikom želim zahva-liti svim zdravstvenim djelatnicima koji su se odazvali radu u COVID ambulantama. Rebalansom smo predvidjeli da im se plati trošak rada. Prema izvještaju Doma zdravlja, COVID ambulante su u punom obimu radile od 18. ožujka do 30. svibnja. U tom vremenu obavljeno je 1348 intervencija i uzeto je 1857 briseva. Također, na dan 1. travnja u Župani-ji smo imali 66 aktivnih slučajeva zaraze koronavirusom, 30. svibnja smo imali tri aktivna slučaja, a danas (15. srpnja; op.a.) imamo 64 aktivna slučaja zaraze. /Ksenija Čuljak, pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje/

ÎČlanovi Skupštine donijeli su niz tehničkih odluka kojima se usklađuju akti Županije s novih ustrojem, prihvaćenim na prethodnoj sjednici. Vijećnici oporbe-noga SDP-a tražili su skidanje tih točaka s dnevnoga reda, smatrajući da je odluka o novom ustrojstvu i djelokrugu rada upravnih tijela Zagrebačke županije, kao i prethodna sjednica održana elektroničkim putem, nezakonita. - Svatko može imati svoje mišljenje i stav. Sve ono što smo činili u prošlosti, što činimo danas i što ćemo činiti i ubuduće, radimo na način da ne kršimo zakone. A da je to doista tako govori i nalaz Državne revizije koji je

već 11 godina zaredom bezuvjetan. To znači da se uvijek ponašamo sukladno svim zakonima i normativima ove države. Zadnje što smo dobili je priznanje Instituta za financije, koje govori da je naš proračun transparentan. Dobili smo maksimalnu ocjenu, a što opet govori da ništa ne kršimo, već brinemo o zakonitosti - po završetku sjednice izjavio je župan Stjepan Kožić. Predsjednik Skupštine Mato Čičak rekao je da o nezakonitosti sjedni-ce mogu govoriti mjerodavne inspekcije, a ne vijećnici.- Sjednica je održana u skladu sa svim zakonima i uputama Ministarstva uprave - rekao je predsjednik Skupštine.

AKTI ŽUPANIJE USKLAĐENI S NOVIM USTROJEM

Ivan Zadravec (SKNL)Hoće li europski 'zeleni plan' te strategija "Od polja do stola" i strategija EU za biološku razno-likost do 2030. imati utjecaj na razvoj županijske poljoprivrede i razvoj ruralnih područja, te može li Zagrebačka županija dijelom i odgovoriti na te izazove?

Î Ovi će dokumenti imati značajno visoki utjecaj na smjer razvoja poljoprivrede i sela na područ-ju Zagrebačke županije, ali normalno i cijele RH. Europskim 'zelenim planom' želi se postići da Eu-

ropa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent. U europskom 'zelenom planu' se kaže da će poljoprivre-da imati jedan od ključnih utjecaja na ostvarivanje njegovih ciljeva. Upotreba mineralnih gnojiva trebala bi se do 2030. smanjiti za barem 20 posto, a upotreba pesticida za barem 50 posto. Kaže se i da će sva sela do 2025. imati brzi, širokopojasni pristup internetu. I mi smo radili na tome da imamo županijske dokumente, kako bismo mo-gli odgovoriti izazovima. Temeljem tih dokumenata došli smo do vizije poljoprivrede Zagrebačke županije. Ona kaže da je Zagrebačka županija "vodeća zelena županija čiji se razvoj temelji na inovativnoj i ekološkoj proizvodnji hrane i pametnim selima". Trenutno su u izradi dva dokumenta - program razvoja pametnih sela i program razvo-ja ekološke poljoprivrede. Ovim ćemo dokumentima dobiti konkretne vizije, ciljeve, prioritete, mjere, aktivnosti... s ciljem da sve to uđe u strateški dokument Zagrebačke županije: Plan razvoja do 2027. godine. Želimo usmjeri-ti našu poljoprivredu prema suvremenim izazovima svjetske poljoprivrede, a našim poljoprivrednicima osigura-ti veći dohodak i veću sigurnost. /mr. sc. Josip Kraljičković, pročelnik za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo/

ÎSve zdravstvene ustanove u vlasništvu Zagrebačke županije pozitivno su poslovale u 2019. godini, stoji u izvješćima o njihovu radu koja su članovi Skupštine primili na znanje. Dom zdravlja Zagrebačke županije ostvario je višak prihoda u iznosu od 47.579 kuna. Uku-pni prihodi Doma zdravlja iznosili su 130,8 milijuna kuna. - Pozitivan rezultat našega poslovanja ostvaren je uz iznimne napore svih zaposlenih te uz podršku i pomoć našega osnivača, Zagrebačke županije - kaže ravnatelj Doma zdravlja Većeslav Bergman. Županija je u 2019. u Dom zdravlja uložila nešto više od 13 milijuna kuna, vlastitih i decentraliziranih sredstava. Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije, koji značajne prihode ostvaruje i na tržištu, lanjsku je godinu završio s viškom prihoda od 2,07 milijuna kuna. Višak prihoda utrošit će se u daljnji razvoj djelatnosti Zavoda. U daljnji razvoj osnovne djelatnosti višak prihoda od 21.408 kuna, ostvaren u 2019., uložit će i Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije. Lje-karne Zagrebačke županije završile su 2019. s viškom prihoda od 467.150 kuna. Specijalna bolnica "Naftalan" korigirani višak prihoda od 1,6 milijuna kuna uložit će u razvojni projekt "Naftalan 2 s vanjskim i unutarnjim bazenima", a Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra korigirani višak od 4,6 mili-juna kuna u obavljanje osnovne djelatnosti i daljnji razvoj bolnice.

Na znanje su članovi Skupštine primili i izvješće o sta-nju trgovačkog društva Županijske ceste Zagrebačke županije, izvješće o lanjskome radu Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije, izvješće o realizaciji Plana rada i poslovanja trgovačkog društva Gospoda-renje otpadom Zagrebačke županije u 2019. i izvješće Uprave o stanju društva Distributivni centar za voće i povrće. Sva trgovačka društva poslovala su pozitivno. - Želim zahvaliti svim ravnateljima, direktorima i zaposlenicima naših ustanova i trgovačkih društava na rezultatu kojega su postigli. Ni jedna naša ustanova, ni jedno trgovačko društvo nije poslovalo s gubitkom. Bez njihovog kvalitetnog i dobrog rada ne bi bilo ni kvalitetnog rada Županije. Kao Županija, trudit ćemo se i dalje osiguravati uvjete da rad zaposlenika u usta-novama i trgovačkim društvima bude što jednostavni-ji, a sve na dobrobit žitelja županije - rekao je župan.

SVE USTANOVE I TRGOVAČKA DRUŠTVA POSLOVALI POZITIVNO

STRUKOVNO OBRAZOVANJE U CENTRIMA IZVRSNOSTISkupština je jednoglasno donijela odluku o sklapanju Sporazuma o sufinanciranju projekta "Regionalni centar kompetentnosti u strukovnom obrazovanju u strojarstvu - Industrija 4.0". (više o projektu na str. 8-9). Projekt je članovima Skup-štine predstavio njegov voditelj Krunoslav Pilko. Slikovito je rekao da se projekt radi za generaciju 'urođenih digitalaca', za one koji su prije naučili koristiti 'miš' nego vilicu i nož, a pametne telefone dobili prije nego su im ispali mliječni zubi. - Centar će, jednostavno rečeno, biti 'učeča tvornica' za učenike, a s druge strane demons-tracijsko-proizvodni pogon okrenut potrebama gospodarstva - rekao je Pilko. Nositelj projekta, ukupne investicijske vrijednosti 99,5 milijuna kuna, je Srednja strukovna škola Velika Gorica, a partneri su SSŠ Samobor i SŠ Dugo Selo. - Regionalni centar kompetentnosti bit će orga-niziran kao jedinstveni centar koji se sastoji od tri centra izvrsnosti. U njemu će se odvijati redovito strukovno obrazovanje, po principu učenja teme-ljenog na radu, s novim kurikulima i zanimanji-ma, te edukacija nastavnika i strukovnih učitelja. Pored toga, Centar će ostvarivati i vlastite prihode s osnova strukovnog obrazovanja i prekvalifikaci-je odraslih osoba, programa cjeloživotnog učenja, najma slobodnih kapaciteta i pružanja istraživač-ko-razvojnih usluga obrtnicima i gospodarstveni-cima, ne samo iz Zagrebačke županije nego i šire -

pojasnio je Pilko. Rekao je da će se u sklopu projekta dograditi srednje škole u Velikoj Gorici, Samoboru i Dugom Selu i opremiti strojevima industrijskih karakteristika. Projektom će se, dodao je, uspostaviti i mreža škola Zagrebačke županije koje imaju strukovne programe obrazo-vanja, što podrazumijeva edukaciju nastavnika tih škola i praktičnu nastavu njihovih učenika u centrima izvrsnosti, odnosno europski standard strukovnoga obrazovanja. Prihvaćenim Sporazu-mom Zagrebačka županija će provedbu projekta, kroz tri godine - od 2021. do 2023., sufinancirati s ukupno 19,8 milijuna kuna. Iz Europskog fonda za regionalni razvoj dobiveno je bespovratnih 30 milijuna kuna, a iz Europskog socijalnog fonda 49,6 milijuna kuna.

SKUPŠTINA

76 Ž K Ž K BROJ 141, SRPANJ 2020.BROJ 141, SRPANJ 2020.

Josip Držaić (BM 365)Sugeriram da se razmotri je li, po uzoru na Grad Zagreb, moguće da i naši srednjoškolci dobiju besplatne udžbenike. Drugo, tijekom lipnja se održavala ponovna javna raspra-

va o 7. izmjenama i dopunama Prostornoga plana Zagrebačke županije. Je li bilo nekih posebnih pri-mjedbi, koja su nova rješenja i kada možemo oče-kivati da Prijedlog plana dođe na dnevni red ove Skupštine?

Î Ponovna javna rasprava trajala je od 3. lipnja do 2. srpnja i u tom razdoblju je održano live stream jav-no izlaganje Prijedloga plana putem YouTube kana-la Zagrebačke županije, zbog epidemioloških mjera. Zašto je ponovljena javna rasprava? Zato što su u pr-voj javnoj raspravi prihvaćena rješenja koja su u zna-čajnoj mjeri utjecala na prostor i okoliš, kao što su promjena trase autoceste (nove obilaznice oko Za-greba; op.a.), promjena koncepta hidrocentrale na Savi i planiranje novih gospodarskih zona, na zahtjev gradova i općina. U vrijeme ponovne javne rasprave pristiglo je, u pisanom obliku, oko 90 novih primjed-bi. One se obrađuju. Nakon što se prihvaćene pri-mjedbe unesu u plan, on treba dobiti suglasnost Mi-nistarstva zaštite okoliša i Ministarstva graditeljstva. Nadamo se da će Prijedlog izmjena i dopuna plana doći na Županijsku skupštinu u desetom mjesecu. /Željka Kučinić, ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Zagrebačke županije/

Vladimir Bregović (HDZ)Hoće li se u skorije vrijeme ponovi-ti javni poziv za financiranje javnih potreba u kulturi? Bez obzira na tre-nutnu tešku situaciju, mislim da i taj segment našega života treba ži-vjeti.

Î Rebalansom proračuna, jedan dio sredstava za programe javnih potreba u kulturi prenamijenjen je, zbog pandemije koronavirusa, na druge pozici-je. Stoga je bilo potrebno poništiti već objavljeni jav-ni poziv. Iznos za javne potrebe u kulturi je smanjen, a financirat će se izdavačka djelatnost, amaterizam, manifestacije u kulturi i muzejsko-galerijska djelat-nost. Novi poziv je pripremljen i očekuje se njegova objava ovih dana. /dr. sc. Jadranka Dujić Frlan, ovla-štena za obavljanje poslova pročelnice za kulturu, sport, tehničku kulturu i civilno društvo/

Pave Vukelić (BM 365)U kojoj fazi je potpisivanje ugovora za otvorenje ambulante SUVAG-a u Dugom Selu?

Î /vijećnik će dobiti pisani odgovor/

BEZ SVEČANE SJEDNICE U PRIGODI DANA ŽUPANIJE Zbog situacije s koronavirusom ove godine nije održana svečana sjednica Županijske skupštine u prigodi Dana županije. - I vlastitim primjerom pokazujemo da nam je zdravlje primarno - po završetku redovite sjed-nice Skupštine rekao je župan Kožić. Zahvalio je zdravstvenim djelatnicima koji nose teret korona-krize.- Nedavnim rebalansom proračuna za zdrav-stvo smo osigurali dodatnih 4,6 milijuna kuna

- podsjetio je. Istaknuo je i trenutne investicije u školstvu - energetsku obnovu četiri škole, u što se ulaže 62 milijuna kuna, kao i dogradnju po-stojećih i gradnju novih zgrada škola i sportskih dvorana, u ukupnom iznosu od 74 milijuna kuna. - Završili smo i dogradnju SP "Naftalan", tehnički pregled je obavljen i uskoro očekujemo upo-rabnu dozvolu - rekao je župan. Podsjetio je i na 883 milijuna kuna vrijedan projekt vodoopskrbe istočnoga dijela Zagrebačke županije.

SKUPŠTINA 7Ž K IZBORI 2020.

NAJVEĆA IZLAZNOST BILA JE

U OPĆINI RAKOVEC - NA BIRALIŠTA JE IZAŠLO

70,14% UPISANIH BIRAČA

❱ Izabrani saborski zastupnici s područja Zagrebač-ke županije su Davor Božinović (HDZ), Dražen Barišić (HDZ), Dražen Bošnjaković (HDZ), Davor Ivo Stier (HDZ), Ivana Posavec Krivec (SDP), Dario Zurovec (Fokus) i Krešo Beljak (HSS)

I. izborna jedinica Luka

Jakovlje

Bistra

Dubrava

Rugvica

Orle Križ

Kloštar Ivanić

Pokupsko

Kravarsko

Gradec Farkaševac

Preseka

VRBOVEC

IVANIĆ-GRADVELIKA GORICA

Rakovec

Žumberak

Krašić

Pisarovina

KlinčaSela

ZAPREŠIĆ

SAMOBOR

SVETI IVANZELINA

DUGO SELO

Brckovljani

JASTREBARSKO

Dubravica

Marija Gorica

Brdovec

Pušća

VII. izborna jedinica

II. izborna jedinica

VI. izborna jedinica

BedenicaHDZRESTART KOALICIJAFOKUS

SVETA NEDELJA

Stupnik

IZBORI ZA ZASTUPNIKE 10. SAZIVA HRVATSKOGA SABORA

I u Zagrebačkoj županiji premoćna pobjeda HDZ-a!

HDZ je najviše glasova dobio u svim gradovima i općinama županije, izuzev u Samoboru, Svetoj Nedelji, Brdovcu, Pušći i PresekiNa parlamentarnim izbo-

rima 5. srpnja, birači s područja Zagrebačke županije, podijeljeni u

četiri izborne jedinice (I., II., VI. i VII.), najviše glasova dali su listi HDZ-a (u I. i II. izbornoj jedini-ci u koaliciji s HSLS-om). HDZ je najviše glasova dobio u svim gradovima i općinama župani-je, izuzev u Samoboru, Brdov-cu, Pušći i Preseki, gdje je više glasova dobila Restart koalicija (SDP, HSS, HSU, SNAGA, GLAS, IDS, PGS) te u Svetoj Nedelji, gdje je najviše birača glasovalo za listu stranaka IP, PAMETNO, FOKUS.

Najveća izlaznost bila je u općini Rakovec - na birališta je

(HDZ), Ivana Posavec Krivec (SDP), Dario Zurovec (Fokus) i Krešo Beljak (HSS). Nakon kon-stituirajuće sjednice 10. saziva Hrvatskoga sabora, postoji mo-gućnost da neki od izabranih saborskih zastupnika ipak neće ući u Sabor, već će, primjerice, obnašati dužnost u Vladi RH. Također postoji mogućnost da neki od izabranih zastupnika zamrznu svoj mandat i prepu-ste ga drugom kandidatu koji je bio na istoj stranačkoj listi u istoj izbornoj jedinici, pa će se točan broj saborskih zastupnika s područja Zagrebačke županije znati tek nakon konstituiraju-će sjednice Hrvatskoga sabora, sazvane za 22. srpnja.

izašlo 70,14% upisanih birača, a najmanja u općini Brckovljani - glasovalo je 37,57% birača. HDZ je najbolji rezultat ostvario u op-ćini Krašić - 61,28%, a RESTART koalicija u Preseki - 37,24%.

Od ukupno 271.246 upisanih birača u sve četiri izborne jedi-

nice koje pokrivaju područje Za-grebačke županije na izbore je izašlo njih 126.871 ili 46,77%.

Izabrani saborski zastupnici s područja Zagrebačke županije su Davor Božinović (HDZ), Dra-žen Barišić (HDZ), Dražen Boš-njaković (HDZ), Davor Ivo Stier


Očuvati istinu o Domovinskom ratuU prigodi Dana županije,

izaslanstvo predvođeno županom Stjepanom Ko-

žićem i predsjednikom Župa-nijske skupštine Matom Čič-kom odalo je počast poginulim hrvatskim braniteljima pola-ganjem vijenca ispred spomen obilježja na mostu preko Kupu u Pokupskom.

- Svake godine se okupljamo

na ovome mjestu da bismo odali počast braniteljima. Činimo to i da bismo očuvali istinu o onome što se događalo u Domovinsko-me ratu i zahvalili braniteljima za stvaranje samostalne hrvat-ske države - rekao je župan, a predsjednik Skupštine dodao da su branitelji podnijeli najveću žrtvu za slobodnu Hrvatsku i da se to nikada ne smije zaboraviti.

Zvonko Kunić (BM 365)Vezano uz Covid-19, kakva je trenutna epidemiološka situacija na području Zagrebačke župa-nije?

Î Situacija nije dobra i svakim danom postaje sve gora! Na žalost, nije samo kod nas takva si-tuacija. U zadnjih mjesec dana brojke oboljelih su se 'digle', kako u županiji tako i u cijeloj Hrvat-skoj. Blizu smo grada Zagreba i dosta ljudi koji su pozitivni u Zagrebu imaju kontakte ili rade na

području Zagrebačke županije. Očekivali smo da će ljeto biti mirno, međutim sada ne vidimo svjetlo na kraju tu-nela. Očekivali smo da će ljeto biti priprema za jesen, vojničkim žargonom rečeno opskrba, popunjavanje, logi-stika..., međutim situacija je iz dana u dan sve gora. Sada se brisevi uzimaju u našem Zavodu u Rakitju i Ivanić-Gradu, no mislim da je najbolje da ponovno počnu egzistirati COVID ambulante. /epidemiolog Boris Ljubić, ZZJZ Zagrebačke županije/


Ugovore o bespovratnim sredstvima iz europskih fondova ravnatelju SSŠ Velika Gorica Miroslavu Antolčiću uručile su ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i pomoćnica ministra regionalnog razvoja i fondova EU Katica Mišković

ŠKOLSTVO ŠKOLSTVO

Osigurano je gotovo 100 mi-lijuna kuna za usposta-vu Regionalnog centra kompetentnosti u stru-

kovnom obrazovanju u strojar-stvu. Srednjoj strukovnoj školi Velika Gorica, nositelju projekta, bespovratnih 49,6 milijuna kuna odobreno je iz Europskoga soci-jalnog fonda, a 30 milijuna kuna iz Europskoga fonda za regio-nalni razvoj. Dodatnih 19,8 mi-lijuna kuna za uspostavu Centra osigurat će Zagrebačka župani-ja, partner u projektu.

Regionalni centar kompeten-tnosti u strojarstvu bit će or-ganiziran kao jedinstveni Cen-tar na tri lokacije - u Srednjoj strukovnoj školi Velika Gorica, Srednjoj strukovnoj školi Samo-bor i Srednjoj školi Dugo Selo. Uspostavom Centra, ove škole

BESPOVRATNA SREDSTVA EUROPSKOG FONDA ZA REGIONALNI RAZVOJ I EUROPSKOGA SOCIJALNOG FONDA ZA INOVATIVNE METODE UČENJA TEMELJENE NA RADU I POTREBAMA GOSPODARSTVA

Osigurano gotovo 100 milijuna kuna za uspostavu Regionalnog centra kompetentnosti u strojarstvu

moći dati u najam slobodne pro-izvodne kapacitete (strojeve i opremu). Pružit će i mogućnost praktične obuke, kao i dopun-ske nastave temeljene na radu, učenicima ostalih srednjih škola s područja Zagrebačke županije koje provode programe stru-kovnoga obrazovanja.

Sve tri srednje škole uključe-ne u provedbu projekta "Regio-nalni centar kompetentnosti u strukovnom obrazovanju u stro-

jarstvu - Industrija 4.0", dobit će nove, sofisticirane stroje-ve, uređaje i opre-mu, a zgrade škola će biti dograđene s p e c i j a l i z i ra n i m učionicama, prakti-kumima i laborato-rijima.

Dogradnja i opre-manje škola treba završiti do sredine 2023., a krajem iste

godine Regionalni centar kom-petentnosti u strojarstvu bit će u punoj funkciji.

- Osim što značajno podi-že kvalitetu obrazovanja, ovaj projekt je i snažan poticaj gos-podarstvu - kaže župan Stjepan Kožić.

❱ Sve tri srednje škole uključene u projekt dobit će sofisticirane strojeve, uređaje i opremu, a zgrade škola će biti dograđe-ne specijaliziranim učionicama, praktiku-mima i laboratorijima

❱ Dogradnja i opremanje škola treba završiti do sredine 2023., a krajem iste godine Regionalni centar kompetentnosti u strojarstvu bit će u punoj funkciji

❱ SSŠ Velika Gorica postaje centar izvrsnosti za CAD/CAM/CNC sustave i aditiv-ne tehnologije, SSŠ Samobor specijalizirat će se kao centar izvrsnosti za senzoriku, automatiku i obnovljive izvore energije, dok će se SŠ Dugo Selo razvijati kao centar izvrsnosti za robotiku

❱ Uz osnovnu djelatnost, strukovno obrazovanje učenika, Regionalni centar kompetentnosti provodit će i edukaciju nastavnika i strukovnih učitelja, kao i programe prekvalifikacije i osposobljavanja odraslih, programe cjeloživotnog učenja i usavršavanja, pružat će istraživačko-razvojne usluge i usluge izrade prototipa proizvoda te će gospodarstvenicima u najam moći dati slobodne strojeve i opremu

Regionalni centar kompetentnosti bit će organiziran kao jedinstveni Centar na tri lokacije - u Srednjoj strukovnoj školi Velika Gorica, Srednjoj strukovnoj školi Samobor i Srednjoj školi Dugo Selo

tnosti, uz osnovnu djelatnost strukov-noga obrazovanja učenika, temeljenog na radu, obavljat će i druge djelatnosti koje doprinose po-boljšanju kvalitete strukovnoga obra-zovanja - provodit će edukaciju nastavnika i strukovnih učitelja, programe prekvalifi-kacije i osposobljavanja odra-slih, programe cjeloživotnog učenja i usavršavanja, pružat će istraživačko-razvojne usluge i usluge izrade prototipa proi-zvoda za gospodarski sektor te će poduzetnicima i obrtnicima

će postati centrima izvrsnosti u strukovnom obrazovanju u kojima će se strukovno učenje, prilagođeno potrebama gospo-darstva i tržišta rada, temeljiti na osposobljavanju i radu na visoko sofisticiranim strojevima i uređajima. U Srednjoj strukov-noj školi Velika Gorica usposta-vit će se centar izvrsnosti za CAD sustave (oblikovanje i kon-struiranje proizvoda pomoću računala), CAM sustave (projek-tiranje i programiranje tehno-loških postupaka i proizvodnog procesa) i CNC sustave (obrada na numerički upravljanim alat-nim strojevima), kao i aditivne tehnologije, Srednja strukovna škola Samobor specijalizirat će

se kao centar izvrsnosti za sen-zoriku, automatiku i obnovljive izvore energije, dok će se Sred-nja škola Dugo Selo razvijati kao centar izvrsnosti za robotiku.

- Naše tri škole postat će su-vremeni obrazovni centri u strukovnom obrazovanju gdje će učenici učiti radeći na najsu-vremenijim strojevima i usvajati radne vještine kojima će itekako biti kompetentni na tržištu rada - naglašava župan Stjepan Kožić.

Regionalni centar kompeten-

❛Naše tri škole po-stat će suvremeni obrazovni centri u strukovnom obrazo-vanju gdje će učenici učiti radeći na najsu-vremenijim strojevi-ma i usvajati radne vještine kojima će itekako biti kompe-tentni na tržištu rada - naglašava župan mr. sc. Stjepan Kožić

1110 Ž K Ž K BROJ 141, SRPANJ 2020.BROJ 141, SRPANJ 2020. EUROPSKI FONDOVI EUROPSKI FONDOVI

Sadržaj materijala isključiva je odgovornost

Zagrebačke županije

Ukupna vrijednost projekta 30.817.443,78 kunaUkupno prihvatljivi troškovi 30.340.441,28 kunaBespovratna sredstva iz EFRR-a 15.155.068,10 kunaSredstva Zagrebačke županije 15.662.375,68 kuna

❱ Ukupna vrijednost projekta je 30,8 milijuna kuna. Iz Europskog fonda za regionalni razvoj bespovratno je dobiveno 15,1 milijun kuna, dok je u prora-čunu Zagrebačke županije osigurano 15,6 milijuna kuna.

će se energetski učinkovitijom LED rasvjetom, a obnovit će se i dotrajale instalacije. Uvest će se i daljinsko mjerenje potroš-nje energenata i vode s uno-som podataka u informacijski

sustav za gospodarenje ener-gijom. Rekonstruirat će se i su-stav grijanja te će se prilagoditi novoj toplinskoj podstanici. U sportskoj dvorani će se instali-rati dizalica topline zrak-voda za

grijanje i hlađenje ventilacijskog sustava. Realizacijom svih planiranih mjera, godišnja ušteda toplin-ske energije iznosit će preko 80 posto, odnosno štedjet će se

oko 325.000 kuna.Ukupna vrijednost projekta je 30,8 milijuna kuna. Iz Europ-skog fonda za regionalni razvoj bespovratno je dobiveno 15,1 milijun kuna, dok je u proračunu Zagrebačke županije osigurano 15,6 milijuna kuna. Planiranom dinamikom radovi bi trebali završiti do kraja ove godine, a kompletna provedba projekta energetske obnove do veljače 2021. godine.

OSJETNE UŠTEDE U POTROŠNJI ENERGENATA U ZGRADAMA JAVNE NAMJENE, KORIŠTENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE I SMANJENJE EMISIJE ŠTETNIH STAKLENIČKIH PLINOVA

Energetski se obnavlja kompleks zgrada velikogoričkih srednjih škola

Više od 30 milijuna kuna ulaže se u energetsku obnovu kompleksa zgrada srednjih škola u Ve-

likoj Gorici - Srednje strukovne škole, Ekonomske i Gimnazije Velika Gorica, zajedno sa sport-skom dvoranom. Nositelj pro-jekta je Zagrebačka županija, a radovi se sufinanciraju sredstvi-ma Europskog fonda za regio-nalni razvoj. Obnova je počela u siječnju ove godine. Sredinom lipnja gradilište je obišao župan Stjepan Kožić.- Ovo je financijski izuzetno značajan projekt, no bitno je ono što dolazi iza njega - sma-njenje potrošnje energije i kvalite-ta boravka u školi - rekao je župan, pod-sjetivši da se u županiji trenutno energetski obnavljaju četiri školska objekta. Uz školu u Velikoj Gorici, i zgrade škola u Vrbovcu, Ivanić-Gradu i Rako-vom Potoku.Zajedno sa županom, u obi-lasku gradilišta bio je i grado-

načelnik Velike Gorice Dražen Barišić. - Srednja strukovna škola je naš najbitniji srednjoškolski objekt. Ne samo da će zgrada u kojoj je ona smještena dobiti novu toplinsku ovojnicu, nego ćemo poraditi na tome da ova škola, kao budući centar kompeten-tnosti u strojarstvu, bude sidri-šte kvalitete i znanja u ovome dijelu Hrvatske - rekao je Bari-šić. Župan je podsjetio i na kapital-

na ulaganja Županije u školstvo.

- U ovoj i idućoj go-dini uložit ćemo 140 milijuna kuna u gradnju, dogradnju i re-konstrukciju 13

školskih objekata. Ako i ništa drugo

ne bismo više radili, slobodno možemo reći

da je Županija značajan investi-tor - poručio je župan. Obnova kompleksa velikogo-ričkih srednjih škola obuhvaća građevinske, strojarske i elek-trotehničke radove. Vanjski zi-dovi dobit će toplinsku fasadu, a vanjska stolarija, dosad drvena, već je zamijenjena energetski učinkovitijom PVC stolarijom. Rekonstruira se i krovište zgra-da. Uklanja se postojeći limeni pokrov, a potom izvodi toplin-ska zaštita ravnoga krova. U prostorijama u kojima se odvija nastava ugradit će se ventila-cija za izmjenu zraka. Također, postojeća rasvjeta zamijenit

PROJEKT ENERGETSKE OBNOVE PROVODI SE U OKVIRU

OPERATIVNOG PROGRAMA 'KONKURENTNOST I

KOHEZIJA 2014.-2020.'

Uz školu u Velikoj Gorici, u županiji se trenutno obnavljaju i zgrade škola u Vrbovcu, Ivanić-Gradu i Rakovom Potoku

REALIZACIJOM PLANIRANIH MJERA OSTVARIT ĆE SE SLJEDEĆI REZULTATIGodišnja potrebna energija za grijanje (Qhnd) 261.763,24 kWh / ušteda 81,24%Godišnja primarna energija (Eprim) ušteda 75,72%Godišnja emisija CO2 smanjenje emisije za 81,24%

❱ Planiranom dinamikom radovi bi trebali završiti do kraja ove godine, a kompletna provedba projekta energetske obnove do veljače 2021. godine

❱ Realizacijom svih planiranih mjera, godišnja ušteda toplinske energije iznosit će preko 80 posto, odnosno štedjet će se oko 325.000 kuna


Sadržaj materijala isključiva je odgovornost

Zagrebačke županije

❱ Uz uštedu energenata, povećat će se ugoda boravka u zgradi te će se osjetno doprinijeti očuvanju okoliša smanjenjem štetnih stakleničkih plinova

te će se zamijeniti vanjska stolarija. Sagradit će se i spremište peleta. Ugradit će se sustav prisilne ven-tilacije s povratom topline, rekonstruirat će se sustav grijanja, a novosagrađeno spremište peleta povezati s postojećom kotlovnicom. Ogrijevna tijela detaljno će se očistiti od nečistoća i kamenca. Uvest će se i su-stav daljinskoga očitanja po-

trošnje energije i vode, koji će biti spojen na Nacionalni informacijski sustav za gos-

podarenje energijom. Nakon završetka energetske obnove ove škole očekuje se godišnja ušteda energije za grijanje od 70 posto, odnosno godišnja ušteda primarne energije od 74 posto. Zgrada škole će iz energetskog razreda "D" pri-

jeći u energetski razred "B". Ukupna vrijednost energet-ske obnove ove škole iznosi 15,2 milijuna kuna. Županija je osigurala 10,4 milijuna, a iz EFRR-a je dobiveno 4,8 mili-juna kuna. Energetska obnova OŠ Stje-pana Basaričeka provodi se u sklopu Operativnog progra-ma "Konkurentnost i kohezija 2014.- 2020.", njegova speci-fična cilja "Smanjenje potroš-nje energije u zgradama jav-nog sektora".

OSJETNE UŠTEDE U POTROŠNJI ENERGENATA ZA GRIJANJE, HLAĐENJE I RASVJETU TE KORIŠTENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Počela energetska obnova zgrade OŠ Stjepana Basaričeka u Ivanić-Gradu

Energetski se ob-navljaju zgrade četiri škole kojima je osnivač Zagre-bačka županija.

Dio sredstava za obnovu bespovratno je dobiven iz Europskog fonda za regio-nalni razvoj (EFRR). Obnova zgrade Srednje škole Vrbo-vec, zajedno sa školskom-sportskom dvoranom, u za-vršnoj je fazi. Obnova zgrade velikogoričkih srednjih škola (Srednje strukovne, Ekonom-ske škole i Opće gimnazije, zajedno sa školskom-sport-skom dvoranom) kao i ob-nova Područne škole Rakov Potok počela je početkom 2020., dok je krajem svibnja 2020. počela i energetska ob-nova zgrade Osnovne škole

Stjepana Basaričeka u Iva-nić-Gradu. Obnova svih četiriju školskih zgra-da ukupno košta 51,6 milijuna kuna. Iz EFRR-a je dobi-veno bespovratnih 21,9 milijuna, dok je Zagrebačka žu-panija osigurala 29,6 milijuna kuna.

Energetska obnova OŠ Stje-pana Basaričeka u Iva-

nić-Gradu obuhvaća kombinaciju građe-vinskih, strojarskih i elektrotehničkih mjera. Uz osta-lo, škola će dobiti

toplinsku fasadu i novi pokrov, toplinski

će se izolirati pod tavana

OČEKUJE SE GODIŠNJA UŠTEDA

ENERGIJE OD PREKO 74 POSTO

Energetska obnova OŠ Stjepana Basaričeka provodi se u sklopu Operativnog programa 'Konkurentnost i kohezija 2014.- 2020.', njegova specifična cilja 'Smanjenje potrošnje energije u zgradama javnog sektora'

REALIZACIJOM PLANIRANIH MJERA OSTVARIT ĆE SE SLJEDEĆI REZULTATIGodišnja potrebna energija za grijanje (Qhnd) 122.067,80 kWh / ušteda 70,06%Godišnja primarna energija (Eprim) ušteda 74,28%Godišnja emisija CO2 smanjenje emisije za 72,82%

❱ Završetkom obnove zgrada će iz energet-skog razreda 'D' prijeći u energetski razred 'B'

Ukupna vrijednost projekta 15.266.603,67 kunaUkupno prihvatljivi troškovi 15.022.264,92 kunaBespovratna sredstva iz EFRR-a 4.808.029,09 kunaSredstva Zagrebačke županije 10.458.574,58 kuna

❱ Zgrada škole će, uz ostalo, dobiti toplin-sku fasadu i novi pokrov, toplinski će se izolirati pod tavana te će se zamijeniti vanjska stolarija. Sagradit će se i novo spre-mište peleta.

1514 Ž K Ž K BROJ 141, SRPANJ 2020.BROJ 141, SRPANJ 2020. GOSPODARSTVO

JOŠ JEDNA PROIZVODNA INVESTICIJA U PODUZETNIČKOJ ZONI PISAROVINA

U rad pušteno bioplinsko postrojenje kapaciteta 1,2 MWSirovina za proizvodnju bioplina je kukuruzna silaža, svinjska gnojovka i razni 'nusprodukti' prehrambene industrije, a dobiveni plin koristi se za proizvodnju struje

U poduzetničkoj zoni u Pisa-rovini s radom je počelo bioplinsko postrojenje kapaciteta 1,2 MW. Si-

rovina za proizvodnju bioplina je kukuruzna silaža, svinjska gnojovka (iz obližnje farme) i razni 'nusprodukti' prehrambe-ne industrije, a dobiveni plin se koristi za proizvodnju električne energije. U gradnju postrojenja investirala je tvrtka Eco-biogas.

- Prije godinu dana na ovom prostoru bila je livada. U investi-ciju smo uložili 5,5 milijuna eura. Proizvedenu električnu energiju distribuiramo u HEP-ovu mrežu. S HEP-om smo potpisali ugovor o isporuci proizvedene struje tijekom narednih 14 godina - za svečanosti puštanja u rad po-strojenja ispričao je Goran Glat-ki, direktor i većinski vlasnik Eco-biogasa. Posebnu zahvalu uputio je Općini Pisarovina na podršci tijekom gradnje po-

strojenja. U rad ga je pustio dr-žavni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg.

- Politika Europske unije u slje-dećem financijskom razdoblju bit će orijentirana na okolišno prihvatljive projekte iz područ-ja energetike, a posebno one vezane uz poljoprivredu. Ovo postrojenje idealan je primjer jednoga takvog projekta - rekao je Šiljeg. U ime predsjednika Žu-panijske skupštine svečanosti je prisustvovao Tomislav Masten, direktor Vodoopskrbe i odvod-nje Zagrebačke županije, a u ime župana Damir Fašaić, ovlašten za obavljanje poslova pročelnika Upravnog odjela za gospodar-stvo i fondove EU.

šest eura po kvadratu, cijena ko-munalnoga doprinosa je 21 kunu po kubnome metru, a ako tvrtka ima sjedište na području Pisaro-vine onda je još 50 posto niža, sve one koji sagrade pogone prvu godinu njihova poslovanja oslobađamo plaćanja komunal-

ne naknade... S obzirom na blizinu Zagreba, vjeru-jem da su to dobri benefiti zbog kojih su poduzetnici ovdje pronašli svoj interes - rekao je Kovačić.

Poduzetnička zona Pisa-rovina prostire se na 102 hektara, a za prodaju je ostalo još oko 15 hektara.

- Dovoljno za još desetak poduzetnika - rekao je Ko-vačić.

- Ovo je privatna investicija, a uloga Županije bila je, za-jedno s Općinom, urediti u poduzet-ničkoj zoni komunal-nu infrastrukturu. Do sada smo u ovu zonu uložili oko 5,5 milijuna kuna, a naravno ulagat ćemo i dalje. Želimo potencijalnim investitorima osigurati svu potrebnu infrastrukturu kako bi sa svojim projekti-ma došli u ovu zonu, ali i u druge zone u županiji - re-kao je Fašaić.

Načelnik Pisarovine Tomo Kovačić istaknuo je važnost kontinuiranoga

ulaganja u zonu, oformljenu još 2005., u kojoj su zemljište dosad kupila 62 poduzetnika. Bioplinsko postrojenje 13. je realizirani poduzetnički pro-jekt u zoni.

- Ovih 62 poduzetnika nisu slučajno ovdje kupila ze-

mljište. U zoni smo, uz pomoć Ministarstva gospodarstva i Za-grebačke županije sagradili kompletnu infrastrukturu, cije-

na zemljišta je svega

❱ U Poduzetničkoj zoni Pisarovina, koja se prostire na 102 hektara, zemljište su kupila 62 poduzetnika

❱ U gradnju postroje-nja tvrtka Eco-bio-gas uložila je 5,5 milijuna eura

PROIZVEDENA ELEKTRIČNA ENERGIJA ISPORUČUJE SE HEP-U

14 Ž KGRADOVI I OPĆINE

STANOVNICIMA RURALNIH KRAJEVA OMOGUĆITI ISTE UVJETE ŽIVOTA KAKVE IMAJU I ONI U GRADOVIMA

Počela gradnja dječjeg vrtića u Jalševcu NartskomInvesticija ukupnog iznosa 12,1 milijun kuna sufinancira se sredstvima Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj

❛Želimo ne samo da ljudi ostaju u Rugvici, nego da nam i dolaze. Zato smo prije nekoliko mjeseci i ukinuli prirez! Nadamo se novim stanovnicima i novim polaznicima vrtića - poručio je načelnik Rugvice Mato Čičak

Polaganjem temeljna ka-mena počela je gradnja dječjeg vrtića u Jalševcu Nartskom u općini Rugvi-

ca. Investicija ukupnog iznosa 12,1 milijun kuna sufinancira se sredstvima Europskoga poljopri-vrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD).

- Ovakvi objekti su izuzetno bitni za ruralne sredine. Kako bi mladi u njima mogli ostati mora-mo im stvoriti uvjete. U općini Ru-gvica se trudimo to činiti, zajedno sa Županijom, ministarstvima i Vladom RH. Preuredili smo druš-tveni dom u Jalševcu Nartskom u dječji vrtić, no njegovi kapaciteti nisu dovoljni. Uvjeren sam da će ovaj projekt riješiti potrebe naše općine - rekao je načelnik Rugvi-ce Mato Čičak. Zahvalio je svima koji su sudjelovali u pripremi ovoga projekta, dodavši da se sta-novnicima ruralnih krajeva tre-baju omogućiti isti uvjeti života kakve imaju i oni koji žive u gradu Zagrebu.

- Želimo ne samo da ljudi ostaju u Rugvici, nego da nam i dolaze. Zato smo prije nekoliko mjeseci i

ulaganje u budućnost - rekla je ministrica za demografiju, mla-de, obitelj i socijalnu politiku Ve-sna Bedeković, ujedno izaslanica predsjednika Vlade RH, koja je zajedno s načelnikom Čičkom simbolično i označila početak gradnje. Na području Zagrebačke županije, dodala je, kroz Program ruralnog razvoja RH sufinancira

se iz EAFRD-a gradnja osam dječjih vrtića.

Kao izaslanica predsjednika Sabora RH, svečanosti u Jalšev-cu Nartskom prisustvovala je Željka Josić, a u ime Zagrebačke županije Damir Fašaić, ovlašten za obavljanje poslova pročelni-ka za gospodarstvo i fondove EU.

- Bitno je da u svim krajevi-ma županije imamo osiguranu osnovnu predškolsku infrastruk-turu. Na taj način možemo razvi-jati naše krajeve i u njih privući mlade obitelji - rekao je Fašaić.

BROJ NOVOROĐENE

DJECE U OPĆINI RUGVICA U ZADNJE

SE TRI GODINE UDVOSTRUČIO

ukinuli prirez! Nadamo se novim stanovnicima i novim polaznici-ma vrtića - poručio je Čičak.

U novom vrtiću, koji će biti sa-građen kroz deset mjeseci, bit će mjesta za 85 mališana. Postojeći vrtić polazi 120 djece.

- Raduje što se broj novorođene djece u općini Rugvica u zadnje tri godine udvostručio. To je i razlog zašto se gradi ovaj vrtić. On je jedan od 500

dječjih vrtića koji se u Hrvatskoj grade, dograđuju ili rekon-struiraju. Ulaganje

u odgojno-obrazov-ne ustanove doista je

❱ U novom vrtiću, koji će biti sagrađen kroz deset mjeseci, bit će mjesta za 85 mališana

1716 Ž K Ž K BROJ 141, SRPANJ 2020.BROJ 141, SRPANJ 2020. POLJOPRIVREDA POLJOPRIVREDA

Distributivni centar za voće i povrće, smješten u Rad-noj zoni Rakitovec u Veli-koj Gorici, nabavio je 1,6

milijuna kuna vrijedan stroj za sortiranje jagodastog voća. Već prije nabavljena je i linija za paki-ranje jagodastog voća (borovni-ce, aronije, kupine, maline...), pa sada ovaj Centar posjeduje naj-moderniju opremu u Hrvatskoj za sortiranje i pakiranje voća čiji promjer nije veći od pet centime-

DISTRIBUTIVNI CENTAR ZA VOĆE I POVRĆE POSJEDUJE NAJMODERNIJU OPREMU U HRVATSKOJ ZA SORTIRANJE I PAKIRANJE VOĆA ČIJI PROMJER NIJE VEĆI OD PET CENTIMETARA

Sortiranje jagodastog voća prema veličini, boji i tvrdoći ploda

"Frutura". Trenutno ih je devet i borovnicu uzgajaju na ukupno 25 hektara.

- Pojedinačno nitko od nas nije dovoljno velik da bi mogao konkurirati na tržištu. Prihvati-li smo poziv Županije, udružili se i sada našu kompletnu proi-zvodnju sortiramo i pakiramo u Distributivnom centru iz kojega nam je puno jednostavnije funk-cionirati i napredovati. Udruži-vanjem smo se unificirali i dobili ujednačenu kvalitetu proizvoda - kaže Josip Paurević, upravitelj zadruge.

❱ Stroj je kapaciteta 900 kilograma po satu i u mogućnosti je zadovoljiti potrebe sortiranja i pakiranja kompletne hrvat-ske proizvodnje jagodastog voća

❱ Distributivni centar za voće i povrće u većinskom je vlasniš-tvu Zagrebačke županije, a udjele još imaju Grad Velika Gorica i PZ 'Zagrebač-ki voćnjaci'

❱ Proizvođači borovnice s područja Zagrebač-ke, ali i susjednih županija, udruženi su u poljoprivrednu zadrugu 'Frutura'. Trenutno ih je devet i borovnicu uzgajaju na ukupno 25 hektara.

❛Stroj je riješio dosad najveći problem proizvo-đača: nemogućnost kvalitetnog pakiranja koje-ga su tražili veliki trgovački lanci - kaže Hrvoje Bunjevac, direktor Distributivnog centra

Nabavu novoga stroja vrijednoga 1,6 milijuna kuna u potpunosti je financirala Zagrebačka županija

PRVE KOLIČINE BOROVNICE SORTIRANE

NA NOVOME STROJU PLASIRANE SU NA

NJEMAČKO TRŽIŠTE

koji zadovoljava najstrože fitosa-nitarne uvjete. Ove godine trži-štu planiramo isporučiti do 200 tona borovnice - govori Bunje-vac. Uglavnom se radi o mladim nasadima pa će se količina bo-rovnice, dodaje, narednih godina osjetno povećati.

ÎPosredstvom Distributivnog centra zasad se na tržište najviše plasira jabuka, potom kruška, šlji-va, marelica, nektarina, breskva... - Hrvatska je svojim položajem blagoslovljena zemlja za uzgoj voća, možemo postići kvalitetu koju će priznati i najzahtjevniji kupci - kaže direktor Centra Hrvoje Bunjevac.

ÎS načinom rada novoga stroja sredinom lipnja se upoznao župan Stjepan Kožić, koji je Distributivni centar obišao zajedno s gradonačelnikom Velike Gorice Draženom Barišićem. - Najbolji način kako osnažiti hrvatsku poljoprivre-du je slušati potrebe naših poljoprivrednika. Slušali smo ih kad smo gradili i opremali ovaj distributivni centar, slušali smo ih i kad smo sagradili prvu ULO hladnjaču u državi, koja nije u vlasništvu trgovaca, a slušali smo ih i kada su rekli da im treba najmoder-

nija linija za sortiranje i pakiranje jagodastog voća. I baš u jeku pandemije koronavirusa odlučili smo kupiti ovaj stroj - rekao je župan. U županiji se godišnje proizvede oko 200 tona jagodastog voća, najviše borovnice. - Kriza izazvana koronavirusom pokazala je koliko je domaća poljoprivreda važna i koliko je nužno proizvoditi za vlastite potrebe, a ne ovisiti o uvozu. Mogu obećati da će poljoprivredni proizvođači i ubuduće imati podršku Zagrebačke županije -

poručio je župan. Gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić je rekao da nabava novoga stroja svjedoči o simbiozi Župa-nije, Grada i poljoprivrednih proizvođača.- Orijentacija Zagrebačke županije prema ruralnom području bila je vizionarska, djelotvorna i pametna. Danas stojimo uz stroj kojim ne samo da je dana šansa razvoju i opstanku poljoprivredne proi-zvodnje, nego smo pokazali da imamo viziju kako raspolagati javnim novcem - rekao je Barišić.

Blagoslovljena zemlja za uzgoj voća

Dodatno osnažiti domaću proizvodnju

tara. Nabavu stroja za sortiranje jagodastog voća u potpunosti je financirala Zagrebačka županija.

- Radi se o iznimno sofisti-ciranome stroju njemačkoga proizvođača, i prvi je takav u Hrvatskoj. Nabavili smo ga zbog potreba i zahtjeva proizvođača jagodastog voća. Stroj je ohra-brio proizvođače da nastave s podizanjem novih nasada, jer riješio je njihov dosad najveći problem - nemogućnost kvali-tetnog pakiranja kojega su tra-

žili veliki trgovački lanci. S obzirom na kapacitet

stroja (900 kilogra-ma po satu; op.a.) u mogućnosti smo zadovoljiti po-trebe sortiranja i pakiranja gotovo

kompletne hrvat-ske proizvodnje ja-

godastog voća - kaže Hrvoje Bunjevac, direktor

Distributivnog centra, koji posje-duje i ULO hladnjaču kapaciteta 3000 tona, građenu sredstvima Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Centar je u većinskom vlasništvu Za-grebačke županije, a udjele još imaju Grad Velika Gorica i Poljo-privredna zadruga "Zagrebački voćnjaci".

Novonabavljeni stroj voće sor-tira prema veličini, boji i tvrdoći ploda.

- Prve količine borovnice sor-tirane na ovome stroju plasirane su na njemačko tržište. Usposta-vili smo kontakt s 'velikim' kup-cima borovnice na europskom tržištu, a njihov glavni zahtjev, uz kvalitetu voća, bio je adekvatno pakiranje proizvoda u prostoru

- Ako je ove godine urod po grmu bio jedan kilogram, već iduće će biti dva do tri kilogra-ma. Pojavljuje se sve više novih proizvođača borovnice i tu vidi-mo perspektivu za naše voćar-stvo - kaže Bunjevac.

Proizvođači borovnice s pod-

ručja Zagrebačke, ali i susjednih županija, odnedavno su udru-ženi u poljoprivrednu zadrugu

1918 Ž K Ž K BROJ 141, SRPANJ 2020.BROJ 141, SRPANJ 2020. VIJESTI

FOTO NATJEČAJ HRVATSKE ZAJEDNICE ŽUPANIJA

UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA

'Čarolija u bijelom' Ivana Kovačića proglašena najboljom fotografijom

Zaštita crvenokljunih čigri

Novonabavljena vozila za sanitetski prijevoz dobile su ispostave Zavoda u Velikoj Gorici, Ivanić-Gradu, Zaprešiću i Dugom Selu, a za hitnu medicinu ispostave u Samoboru i Vrbovcu te dva vozila ispostava u Jastrebarskom

NA KORIST GRAĐANA VELIKE GORICE I OSOBA U POTREBI

OBNAVLJANJE VOZNOGA PARKA VOZILIMA ZA HITNU MEDICINU I SANITETSKI PRIJEVOZ

Gradsko društvo Crvenoga križa Velike Gorice u novim prostorima

Zavodu za hitnu medicinu osam novih vozila, do kraja godine dobit će još četiri

Ivan Kovačić iz Rakitovca (grad Velika Gorica) pobjednik je ovogodišnjega foto natječaja

"Volim svoju županiju". Natječaj je, petu godinu zaredom, prove-la Hrvatska zajednica županija. Pobjednička fotografija nosi naziv "Čarolija u bijelom", a sni-mljena je u Turopoljskom lugu.

Ivan se fotografijom bavi u slobodno vrijeme (radi kao strukovni učitelj u zatvorskom sustavu), a najčešće fotografira mobitelom.

- Ova fotografija nastala je sa-svim slučajno, jednoga zimskog jutra na maloj farmi u Turopolj-skom lugu. Scenu koja se rijet-ko posloži, da je sve bijelo, pa

i krošnja drveta na koju se na-hvatalo inje, i stado ovaca ispod drveta, jednostavno sam morao zabilježiti. Možda na prvu nije tipični pejzaž koji bi predstav-ljao Zagrebačku županiju, prije Liku ili Gorski Kotar, posebice jer su snježne zime sve rjeđe u ovim krajevima, a ni ovce nisu baš česti prizor, no ova foto-grafija ipak dočarava ruralne dijelove Zagrebačke županije, posebice turopoljske ravnice i nepregledne hrastove šume - izjavio je Kovačić za web portal Hrvatske zajednice županija.

Na ovogodišnji natječaj "Vo-lim svoju županiju" pristiglo je oko 3000 fotografija.

U sklopu projekta "Partneri za prirodu", u Samoboru je održana tribina Natura

područje Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje - suradnjom do rezultata. Razgovaralo se o modelima upravljanja zaštiće-nim područjima, načinu izmje-ne Uredbe o ekološkoj mreži te

načinu suradnje s korisnicima prostora na kojemu se provo-di projekt zaštite crvenokljunih čigri. Naime, s ciljem očuvanja najveće kolonije crvenokljunih čigri u kontinentalnoj Hrvatskoj, područje jezera Rakitje proglaše-no je 2019. dijelom Natura 2000 područja.

Projekt "Partneri za prirodu" financiran je kroz švicarsko-hr-vatski program suradnje. Par-tneri projekta su JU Zeleni prsten Zagrebačke županije, JU Park pri-rode Lastovsko otočje i JU Međi-murska priroda, te švicarska ne-vladina organizacija Pro Natura.

Svake godine obnavlja se vozni park Zavoda za hitnu medi-cinu Zagrebačke županije. Sredinom sprnja ove go-

dine Zavod je dobio osam novih vozila, do kraja godine stižu još četiri. Vrijednost novona-bavljenih vozila, četiri za hitnu medicinsku po-moć i četiri za sanitet-ski prijevoz, je 3 mili-juna kuna. Županija je osigurala 2,8 milijuna, a Zavod 200.000 kuna. Primopredaja vozila obav-ljena je u Dugom Selu. Ključeve je vozačima uručio župan Stjepan Kožić.

- Stvaramo uvjete da žiteljima na usluzi uvijek budu sigurna vozila. Koliko to ozbiljno shvaća-mo potvrđuje podatak da smo od

2014. do danas nabavi-li 64 nova vozila - rekao je župan. Još jednom je

zahvalio zdravstvenim djelatnicima koji podno-

se najveći teret korona krize. - Situaciju moramo shvaćati oz-

biljno! Mislili smo da će dolaskom toplog vremena virus oslabiti i da će biti manje oboljelih, no nije tako. Čini mi se da još uvijek traži-mo balans između gospodarstva i zdravlja, očito ćemo morati dobro

Otvorene su nove prostorije Gradskog društva Crvenoga križa Velike Gorice.

- Od sada će nam biti jednostav-nije raditi, jer sve možemo orga-nizirati na jednome mjestu - za svečanosti otvorenja rekla je Re-nata Deak, ravnateljica Društva.

Novi, moderno uređen prostor ima površinu od 300 četvornih metara. Osigurao ga je Grad, koji je sredstva uložio i u njegovo uređenje. Zajedno su ga otvorili gradonačelnik Velike Gorice Dra-žen Barišić i ministar unutarnjih poslova RH Davor Božinović. U ime Županije svečanosti je prisu-stvovala pročelnica za zdravstvo,

socijalnu skrb i hrvatske brani-telje Ksenija Čuljak, a prisutan je bio i predsjednik Županijske skupštine Mato Čičak. Pročelnica je ravnateljima goričkih škola i dječjih vrtića uručila torbice prve

pomoći Crvenoga križa. Rekla je da će novootvoreni prostor do-prinijeti boljem i kvalitetnijem radu ove humanitarne udruge na korist građana Velike Gorice i osoba u potrebi.

Gradsko društvo Crvenoga križa Velike Gorice provodi brojne aktivnosti, poput dobro-voljnog darivanja krvi, pomoći i njege u kući za starije osobe, te-čajeva prve pomoći, prijevoza osoba s invaliditetom, skrbi za bebe..., a ima i pučku kuhinju i savjetovalište za prevenciju ovisnosti. Ima i interventni tim za slučaj katastrofa, koji oku-plja pedesetak volontera.

❱ Novonabavljena vozila za sanitetski prijevoz dobile su ispostave Zavoda u Velikoj Gorici, Ivanić-Gradu, Zaprešiću i Dugom Selu, a za hitnu medicinu ispostave u Samoboru i Vrbovcu te dva vozila ispostava u Jastrebarskom

Ivan se fotografijom bavi u slobodno vrijeme, a najčešće fotografira mobitelom

S ciljem očuvanja crvenokljunih čigri područje jezera Rakitje proglašeno je dijelom Natura 2000 područja

VOZILA ZAVODA

GODIŠNJE PRIJEĐU OKO 5 MILIJUNA

KILOMETARA

❛Od sada će nam biti jednostavnije raditi, jer sve možemo organizirati na jednome mjestu - za svečanosti otvorenja rekla je Renata Deak, ravnateljica Društva

Prostor površine 300 četvornih metara osigurao je Grad Velika Gorica

❱ Društvo Crvenoga križa Velike Gorice provodi brojne aktivnosti, a uz ostalo ima i pučku kuhinju i savjetovalište za prevenciju ovisnosti

procijeniti - rekao je župan. Rav-natelj Zavoda Davorin Gajnik pod-sjetio je da vozila Zavoda godišnje prijeđu oko 5 milijuna kilometara i rekao da su ona za djelatnost hitne medicine osnovno sredstvo rada. Dotaknuo se i godinama nerješenog problema - nedostat-nog broja T1 timova hitne medi-cinske pomoći.

- S obzirom na broj stanovnika i površinu koju pokrivamo, una-zad nekoliko godina tražili smo povećanje broja timova. Lani je na snagu stupio novi Zakon o zdrav-stvenoj zaštiti temeljem kojega je ministar trebao do 30. lipnja 2019. donijeti novu Mrežu hit-ne medicine, ali do danas to nije napravljeno. Prema prijedlogu te Mreže naš bi Zavod trebao dobiti još deset timova, što bi nam olak-šalo rad. Ne tražimo ništa više, nego samo da nas po standardu izjednače s drugima - rekao je Gajnik.

Primopredaji novih vozila pri-sustvovao je i gradonačelnik Du-gog Sela Nenad Panijan.

❱ Na ovogodišnji natječaj 'Volim svoju županiju' pristiglo je oko 3000 fotogra-fija

ZDRAVSTVO

20 Ž KBROJ 141, SRPANJ 2020. 21Ž K BROJ 141, SRPANJ 2020. ŠKOLSTVO DOGAĐAJI

ÎOsnovnu školu Vladimira Nazora polazi 287 učenika, u matičnoj školi i u dvije područne - u Donjoj Kupčini i Bratini. - Prema pedagoškom standardu gotovo smo idealna škola, s ukupno 20 razrednih odjela, od čega ih je 15 u matičnoj školi. Zgrada matične škole dogra-đivana je više puta, no ona i dalje vapi za prostorom. Suvremeni način života nameće i potrebu zbrinjavanja učenika mlađe dobi u vrijeme dok su njihovi roditelji na poslu. A ta je zadaća pala na školu, kroz organizaciju produženog boravka. A da bi to mogli organizirati treba nam dodatni prostor koji ćemo do-biti ovom dogradnjom - rekla je ravnateljica škole Branka Smolković Cerovski.

U 20 razrednih odjela 287 učenika

ZAJEDNICA TEHNIČKE KULTURE DODIJELILA NAGRADE 'RUDOLF PEREŠIN'

Učiteljici tehničke kulture Evici Šajgo nagrada za životno djelo Godišnje nagrade 'Rudolf Perešin' za 2019. primili su Mladen Božić, Katarina Grgić Noršić, Zlatko Matičić, Janko Radigović i Damir Kosir

Evica Šajgo, učiteljica teh-ničke kulture u OŠ Euge-na Kumičića u Velikoj Go-

rici, članica Društva pedagoga tehničke kulture i informatike Velika Gorica, dobitnica je na-grade za životno djelo "Rudolf Perešin" koju dodjeljuje Zajed-nica tehničke kulture Zagrebač-ke županije. Godišnje nagrade za 2019. primili su Mladen Bo-žić (Foto-Film-Video Amateri Luke), Katarina Grgić Noršić (Društvo pedagoga tehničke kulture i informatike Velika Go-rica), Zlatko Matičić (Radioklub "Tule i Vužić", Samobor), Janko Radigović (Hrvatski robotički savez) i Damir Kosir (Modelar-ski klub Zaprešić). Svečanost dodjele nagrada održana je u Samoboru.

- Sebe sam pronašla u radu s mladima, u otkrivanju talenata. U nastavi sam već 44 godine i moj rad nikada nije prestajao nakon školskoga zvona - ispri-čala je E. Šajgo.

Povelje ZTK Zagrebačke žu-panije dobili su Nikola Škeva i Leonardo Klišanić (prvo mje-sto na natjecanju World robot olympiad; mentor Ivan Vlainić), Krešimir Butorac (zlatna me-

dalja na Međunarodnom sajmu inovacija IENA 2019; mentor Ivan Vlainić) i robotički tim (Leon Stjepan Uroić i Nika Crn-ković) Robotičko-informatič-kog kluba Križ (drugo mjesto na natjecanju European Confe-rence on Educational Robotics, kategorija podmornica; mento-

rica Ana Sović Kržić). - Nagradili smo naše najmla-

đe, koji su baza piramide teh-ničke kulture, i one koji su u protekloj godini bili posebno angažirani u tehničkoj kulturi. Ovakvim nagradama potičemo najmlađe da nakon završet-ka osnovne škole upišu neke od tehničkih škola kako bi im tehnika bila buduće zanimanje - komentirao je Ivan Vlainić, predsjednik ZTK Zagrebačke županije. Rekao je da ova udru-ga, bez obzira na poteškoće s fi-nanciranjem, realizira ne samo planirane programe, nego i više od toga.

- Sve to ne bi bilo moguće da nema dobre suradnje sa Zagre-bačkom županijom, ali i sinergi-je unutar naše obitelji tehničke kulture. A nju čine udruge koje se bave isključivo tehničkom kulturom te udruge u kojima tehnička kultura 'koketira' s umjetnošću ili je u sprezi sa sportom. Ponosno ističem da je Zagrebačka županiija u samom vrhu tehničkoga stvaralaštva u državi - rekao je Vlainić.

❛Sebe sam pronašla u radu s mladima, u otkri-vanju talenata. U nastavi sam već 44 godine i moj rad nikada nije prestajao nakon školskoga zvona - ispričala je Evica Šajgo

ÎU ime župana svečanosti je prisustvovala Jadranka Duić Frlan, ovlaštena za obavljanje poslova pročelnice za kulturu, sport, tehničku kulturu i civilno druš-tvo, a u ime predsjednika Županijske skupštine županijska vijećnica Renata Glojnarić. - Zagrebačka županija niz godina daje snažnu potporu Zajednici tehničke kulture, a tako će bti i ubuduće - rekla je J. Duić-Frlan.

Snažna potora tehničkoj kulturi

U sklopu projekta "Prsten pot-pore", objavljen je javni poziv za zapošljavanje 162

pomoćnika u nastavi te jednog stručnog komunikacijskog po-srednika za rad s učenicima s teškoćama u razvoju u osnov-nim i srednjim školama Za-grebačke županije u nastavnoj 2020./2021. godini. Pomoćnika u nastavi dobit će 180 učenika.

Škola će dobiti četiri dodatne učionice, a proširit će se i prostor knjižnice

U SKLOPU PROJEKTA 'PRSTEN POTPORE' POMAŽE SE UČENICIMA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

NASTAVAK ULAGANJA U ŠKOLSTVO KROZ KAPITALNE INVESTICIJE

Zapošljavaju se 162 pomoćnika u nastavi

Dograđuje se Osnovna škola Vladimira Nazora u Pisarovini

Dograđuje se Osnovna ško-la Vladimira Nazora u Pi-sarovini. Škola će dobiti četiri dodatne učionice,

a proširit će se i prostor knjižni-ce. U školi se već odvija nastava u jednoj smjeni, no tek njezinom dogradnjom bit će zadovoljeni svi pedagoški standardi za jed-nosmjensku nastavu, a osigurat će se i primjereni uvjeti za pro-duženi boravak.

Školu je sredinom lipnja, za-jedno s načelnikom Pisarovine Tomom Kovačićem, obišao žu-pan Stjepan Kožić.

- I ovo je primjer ulaganja Žu-panije u školstvo. U proračunu za ovu i iduću godinu osigurali smo 140 milijuna kuna za kapi-talna ulaganja. Sagradit ćemo, dograditi i rekonstruirati 13 no-vih objekata. To je i izuzetan gos-podarski pothvat, jer svako novo

Prijave se podnose školama, koje i provode natječajni postupak, a mogu se poslati do 13. kolovoza

na mrežnoj stranici Zagrebačke županije www.zagrebacka-zupa-nija.hr.

U sklopu Operativnog progra-ma "Učinkoviti ljudski potencija-li 2014.-2020.", projekt "Prsten potpore" financira se sredstvima Europskog socijalnog fonda. Za njegovu provedbu, u razdoblju

radno mjesto, svaki novi posao u današ-nje je vrijeme bitan i dobrodošao - re-kao je župan, pod-sjetivši i na ulaganja

Županije u energetsku obnovu školskih obje-

kata. Trenutno se energetski obnavljaju četiri škole, a ukupna vrijednost radova je 62,2 miliju-na kuna. Od toga je 27 milijuna kuna bespovratno dobiveno iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

U dogradnju OŠ Vladimira Na-zora Županija ulaže 3,1 milijun kuna. Načelnik Pisarovine Tomo

U DOGRADNJU

ŠKOLE ŽUPANIJA ULAŽE 3,1 MILIJUN

KUNA

od 2017. do 2021., Zagrebačkoj županiji je odobreno 10 milijuna kuna. Ostatak sredstava u iznosu od 8,84 milijuna kuna osiguran je u proračunu Županije. Projekt omogućava učenicima s teško-ćama u razvoju da uz potporu pomoćnika sudjeluju u svim od-gojno-obrazovnim aktivnostima, kako u redovnoj nastavi tako i u izvanučioničkim aktivnostima, te da se razvijaju u skladu sa svo-jim mogućnostima.

U školskoj 2019./2020. godini u projekt je bilo uključeno 138 pomoćnika u nastavi koji su ra-dili sa 156 učenika s teškoćama u razvoju.

❱ Popis škola-partnera i javni poziv objavljeni su na mrežnoj stranici Županije www.zagrebacka-zu-panija.hr

Pomoćnici će se zaposliti u 28 osnovnih i osam srednjih škola na nepuno radno vrijeme - mi-nimalno 20, a maksimalno 35 sati tjedno. Prijave se podnose školama, koje i provode natje-čajni postupak, a otvorene su do 13. kolovoza. Popis škola-par-tnera i javni poziv objavljeni su

Kovačić zahvalio je Županiji, i osobno županu, što su prepo-znali potrebu dogradnje škole.

- Budućnost našega kraja ovisi o razvoju gospodarske zone, u kojoj se povećava broj pogona i djelatnika. Čak su 62 poduzet-nika kupila zemljište i planiraju graditi pogone u gospodarskoj zoni Pisarovine. Onima koji do-laze živjeti u našu općinu mora-mo osigurati uvjete za kvalitetno školovanje - rekao je Kovačić.

❛U proračunu za ovu i iduću godinu osigurali smo 140 milijuna kuna za kapitalna ulaganja. Sagradit ćemo, dograditi i rekonstruirati 13 novih objekata - podsjetio je župan mr. sc. Stjepan Kožić


DO NOVCA EUROPSKIH FONDOVA KONZULTANTSKIM USLUGAMA REGIONALNE RAZVOJNE AGENCIJE

Europskim novcem zadovoljili uvjete i mjere nitratne direktive

Na danas često postavljeno pitanje može li se od po-ljoprivrede 'normalno' živjeti, bez sustezanja od-

govara: Može! - Ali, to što radiš moraš voljeti.

I moraš se pomiriti s time da ne-maš radnoga vremena, 'ni svetka, ni petka' - govori Damir Horvatić, predsjednik Udruge uzgajatelja simentalskoga goveda Zagrebačke županije i grada Zagreba. Prije ne-punih pet godina obiteljsko poljo-privredno gospodarstvo prepustio je sinu, a koji je tada uredski posao zamijenio proizvodnjom mlijeka i tovom junadi.

- Nisam se pokajao! No iskreno, nisam krenuo iz nule. Nastavio sam ono što je otac zapo-čeo - pripovijeda Da-nijel Horvatić iz Stare Kapele (općina Dubra-va). U staji ove obitelji danas je sedamdesetak muznih krava, a godišnje tove i četrdesetak junadi.

- Dok je u Hrvatskoj godišnji prosjek po grlu oko 5000 litara mlijeka, naša godišnja proizvod-nja po grlu je oko 8000 litara. Za-što?! Slušamo struku, i u hranidbi i u genetici. Surađujemo sa savje-todavnom službom i Hrvatskom poljoprivrednom agencijom - go-vore otac i sin Horvatić. Na Dani-jelovom OPG-u uzgajaju se i bikovi za rasplod (njihov bik Mozilla bio je 2016., u konkurenciji 10.000 rasplodnih bikova, najbolji u Eu-ropi!). Shvatili su Horvatići i do-brobit europskih fondova, pa su dobivenim europskim novcem za-dovoljili propisane uvjete i mjere nitratne direktive. Kroz Program ruralnog razvoja RH, Mjeru 4.1.2., dobili su 1,36 milijuna kuna za na-bavu prikolice za gnoj, cisterne za gnojovku, samohodnoga zglobnog utovarivača za gnoj, kao i traktora. Ukupno ulaganje iznosilo je 1,65 milijuna kuna.

- Nova mehanizacija olakšala nam je proizvodnju. Unaprijedili smo i modernizirali gospodarstvo - kaže Danijel. U pripremi i prijavi projekta za europski novac struč-nu podršku Horvatićima je pružila Regionalna razvojna agencija Za-grebačke županije (RRA).

- Do Agencije smo došli prepo-rukom. Suradnja je bila - jednom riječju, odlična! - kažu Horvatići. Da je tako svjedoče i novi projek-ti, u kojima RRA ima ulogu kon-zultanta. Horvatići su već dobili odluku o dodjeli europskih sred-stava (kroz Mjeru 4.1.1. Programa ruralnog razvoja) za gradnju silosa za silažu, kao i kupnju balirke, si-jačice i automatizirane hranilice, a u pripremi je prijava projekta (Mjera 6.2.1.) gradnje sušare za uslužno sušenje žitarica i nabave prikolice za uslugu prijevoza u po-ljoprivredi.

Nabavljena je prikolica i samohodni zglobni utovarivač za gnoj, cisterna za gnojovku i traktor

❛Dok je u Hrvatskoj godišnji prosjek po grlu oko 5000 litara mlijeka, naša godišnja proizvod-nja po grlu je oko 8000 litara. Zašto?! Slušamo struku, i u hranidbi i u genetici - govore Damir i Danijel Horvatić

U STAJI OBITELJI

HORVATIĆ DANAS JE SEDAMDESETAK MUZNIH

KRAVA, A GODIŠNJE TOVE I ČETRDESETAK

JUNADI

ÎUz mogućnost europskoga sufinanciranja, Horvatići hvale i mjere potpore poljoprivredi Zagrebačke županije. - Ljudima koji žele raditi, mjere Zagrebačke županije znače više od mjera resorno-ga Ministarstva. Zagrebačka županija ulaže u stočarstvo i zato na našem području nema osjetnoga pada broja stoke - kaže Damir Horvatić.

Ulaganja Županije

EUinfo

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je javni poziv za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća. Poziv je objavljen krajem lipnja, a zaprimanje prijava počinje 1. rujna. Stopa sufinanciranja iznosi 60% opravdanih troškova (za svaku pojedinačnu mjeru određeni su maksimalni iznosi u kunama), a primjenjuje se na sve prihvatljive aktivnosti energetske obnove obiteljske kuće - pove-ćanje toplinske zaštite vanjskih zidova, stropa, poda i krova, zamjenu stolarije energetski učinkovitijom, kao i ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije, uključujući i fotonaponske sustave za proizvodnju električne energije. Kombinacijom različitih mjera kućanstvo maksimalno može dobiti do 204.000 kuna bespovratnih sredstava.

Na javni poziv Fonda mogu se javiti građani čija obiteljska kuća ima više od 50% površine namijenjene stanovanju, ima do tri stambene jedinice ili kvadraturu do 600 četvornih meta-

ra. Prijavitelj mora biti vlasnik kuće i u njoj imati prebivalište te mora posjedovati dokaz da je kuća u potpunosti legalna. Za sufinanciranje se mogu prijaviti obiteljske kuće koje su u kontinentalnoj Hrvatskoj

energetskog razreda "D" ili lošijeg, a u primorskoj Hrvatskoj energetskog razreda "C" ili lošijeg. Detaljni tehnički uvjeti propisani su u tekstu javnog poziva, objavljenom na mrežnoj stranici Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, www.fzoeu.hr. Za-primanje prijava na javni poziv počinje 1. rujna 2020. u 9 sati. Do toga datuma građani trebaju izraditi i aktivirati korisnički račun u sustavu za e-prijavu na javne pozive Fonda.

Prijavitelji kojima će biti odobrena sredstva dobit će odluku i ugovor o sufinanciranju. Nakon toga će imati rok od 24 mjeseca (od dana potpisa ugovora)

za provedbu energetske obnove i dostavu potrebne dokumentacije za isplatu odobrenih sredstava.

SUFINANCIRANJE ENERGETSKE OBNOVE OBITELJSKIH KUĆA

ʠ Na javni poziv Fonda mogu se javiti građani čija obiteljska kuća ima više od 50% površine namijenjene stanovanju, ima do tri stambene jedinice ili kvadraturu do 600 četvornih metara

www.euinfo.hr

Uručeni su ugovori o dodje-li europskih i nacionalnih sredstava za realizaciju

projekata u gradovima i opći-nama Zagrebačke županije. Po-sredstvom Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, Gradu Ja-strebarskom je dodi-jeljeno 49,5 milijuna kuna za obnovu dvor-ca Erdödy, SSŠ Veli-ka Gorica 30 milijuna kuna za uspostavu infra-strukture Regionalnog centra kompetentnosti u strukovnom obrazovanju u strojarstvu (vidi str.xxx), Gradu Dugom Selu 12,2

milijuna kuna za prenamjenu "Palače

Drašković" u Kultur-ni centar za posjetitelje,

Gradskom društvu Crvenoga križa Sveti Ivan Zelina 10,8 mi-lijuna kuna za gradnju i oprema-nje Zelinskoga multifunkcional-

nog centra za prevenciju, a Gradu Velikoj Gorici 8,3 milijuna kuna za gradnju Interpretacijskog centra Muzeja Turopolja. Nave-deni projekti sufinanciraju se iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Iz nacionalnih izvora, kroz Pro-

gram održivog razvoja lokalne zajednice, po 400.000 kuna do-bile su općine Bedenica - za do-gradnju vatrogasnog doma i Du-bravica - za drugu fazu gradnje ambulante, a po 250.000 kuna općine Pokupsko - za gradnju vodovodne mreže, i Orle - za ob-novu zgrade općine. Općini Žum-berak je odobreno 200.000 kuna za modernizaciju javne rasvjete, dok su po 150.000 kuna dobile općine Preseka - za asfaltiranje nerazvrstanih cesta, Brckovljani - za pojačano održavanje neraz-vrstanih cesta i Rakovec - za mo-dernizaciju javne rasvjete.

Ukupna vrijednost 13 ugo-vora je 113 milijuna kuna. Ko-risnicima sredstava ugovore je u Dubravici uručila pomoćnica ministra regionalnog razvoja i fondova EU Katica Mišković.

Bespovratna sredstva za realizaciju projekata u gradovima i općinama

MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE

Sredstva su osigurana iz Europskog fonda za regionalni razvoj te iz nacionalnog Programa održivog razvoja lokalne zajednice

UKUPNA VRIJEDNOST

13 POTPISANIH UGOVORA

JE 113 MILIJUNA KUNA

2524 Ž K Ž K BROJ 141, SRPANJ 2020.BROJ 141, SRPANJ 2020. FINANCIJE GRADOVI I OPĆINE

FINANCIJSKI SAVJETNIK

Općim poreznim zakonom i Pravilnikom o provedbi Općega poreznog zakona zbog posebnih okolnosti propisana je mogućnost odgode plaćanja dospjelih pore-znih obveza na rok od tri mjeseca, odnosno poreznih obveza koje su dospjele u razdoblju od 20. ožujka 2020. do 20. lipnja 2020. godine. Nakon proteka roka u kojemu je odobrena odgoda plaćanja, kao pomoć poreznim obveznicima koji neće biti u mogućnosti platiti od-gođene porezne obveze propisana je mogućnost obročnog plaćanja. Također, važno je napomenuti da je Pravilnikom o izmjeni Pravilnika o provedbi Općega poreznog zakona, koji je stupio na snagu 20. lipnja 2020., propisano produljenje pri-mjene obračunske kategorije PDV-a pri uvozu, odnosno da se PDV pri uvozu ne plaća u roku za plaćanje uvoznih davanja, već se smatra da je plaćen, ako ga porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a iskaže kao obvezu u prijavi PDV-a. Naime, u skladu s navedenom izmjenom Pravilnika obvezu PDV-a pri uvozu u prijavi PDV-a moguće je iskazati za uvoz dobara obavljen od 9. travnja 2020. do 20. rujna 2020. i to na način da porezni obveznik obračunati PDV pri uvozu iskaže kao obvezu u Obrascu PDV pod točkom II.15. te ako ima pravo na odbitak pretporeza u istom obrascu pod točkom III.14. iskaže pravo na odbitak tako obračunatog PDV-a.

1. Tko može podnijeti zahtjev za obročnu otplatu poreznih

obveza?Zahtjev za obročnu otplatu mogu podnijeti porezni obveznici kojima je odobrena odgoda plaćanja dospjele porezne obveze, a koji je nisu u mogućosti platiti po odgođenom dospijeću.

2. Kako se može podnijeti za-htjev za obročnu otplatu?

Zahtjev za obročnu otplatu odgo-đenih poreznih obveza u pravilu se treba podnijeti putem sustava e-Porezna, počevši od 24. lipnja 2020. godine. U slučaju da porezni obveznik nije korisnik sustava e-Po-rezna zahtjev može podnijeti putem internetske stranice Porezne uprave, odnosno servisa "Pišite nam".

3. Koje porezne obveze mogu biti obuhvaćene obročnom

otplatom?Za sve porezne obveze čije plaćanje je odgođeno radi nastupanja po-sebnih okolnosti (primjerice, porez na dobit, porez na dohodak, PDV), a koje neće biti otpisane po osnovi mjere oslobađanja od plaćanja poreznih obveza, može se tražiti obročna otplata.

4. Koji je rok za podnošenje zahtjeva za obročnu otplatu

porezne obveze? Zahtjev za obročnu otplatu podnosi se u roku od pet dana od dospijeća odgođene porezne obveze koju porezni obveznik nije u mogućnosti platiti.

5. Što se događa ako porezni obveznik propusti navedeni

rok od pet dana za podnošenje za-htjeva za obročnu otplatu?U slučaju da porezni obveznik ne podnese zahtjev za obračunu otpla-tu u roku od pet dana od dospijeća odgođene porezne obveze, više nije u mogućnosti podnijeti zahtjev za obročnu otplatu te porezne obveze. To znači da porezni obveznik koji je propustio rok mora podmiriti dospjelu poreznu obvezu. Međutim zahtjev za obračunu otplatu može podnijeti za preostale odgođe-ne porezne obveze, za koje nije protekao rok od pet dana od njihova odgođena dospijeća.

6. Na koji rok se može odobriti obročna otplata?

Obročna otplata odgođenih poreznih obveza može se odobriti u mjesečnim obrocima, na najviše 24 mjeseca. Bitno je napomenuti da porezni obveznik prilikom podnoše-nja zahtjeva za obročnu otplatu tre-ba upisati za koje razdoblje predlaže odgodu obročne otplate.

7. Obračunava li se kamata za vrijeme trajanja obročne

otplate?Ne, za vrijeme trajanja obročne otplate ne obračunava se kamata na porezne obveze za koje je odobrena obročna otplata.

8. Na koji način se ostvaruje obročna otplata?

Postoje dvije mogućnosti za obroč-

nu otplatu te porezni obveznik u zahtjevu za obročnu otplatu treba odabrati mogućnost koja mu više odgovara.Mogućnosti su sljedeće:g obročna otplata se traži samo

za dospjelu odgođenu obvezu, pri čemu odobrenje zahtjeva isključuje mogućnost odobrava-nja obročne otplate za odgođene porezne obveze koje dospijevaju kasnije, ili

g obročna otplata traži se za sve od-gođene porezne obveze, dospjele i nedospjele u trenutku podno-šenja zahtjeva, u kojem slučaju nedospjele odgođene porezne obveze dospijevaju i odobrava se obročna otplata za njihovo plaćanje, umjesto daljnje odgode.

9. Je li dostupan zahtjev za obročnu otplatu?

Da, zahtjev za obročnu otplatu dostupan je na mrežnim stranicama Porezne uprave.

10. Na koji način porezni obveznik koji je podnio

zahtjev za obročnu otplatu može provjeriti je li mu ona odobrena?Porezni obveznici neće trebati sami provjeravati je li im odobren zahtjev, jer će ispostava Porezne uprave koja je za njih nadležna odmah po rješa-vanju zahtjeva dostaviti obavijest o tome je li obročna otplata odobrena ili nije.

11. Kako će Porezna uprava obavijestiti porezne obve-

znike je li im odobren zahtjev za obročnu otplatu?Porezna uprava će porezne obvezni-ke o odobrenom ili neodobrenom zahtjevu za obročnu otplatu obavi-jestiti na isti način na koji su porezni obveznici obaviješteni i o odobrenoj odgodi plaćanja, što u pravilu znači da će biti obaviješteni elektroničkim putem.

12. Postoje li sankcije u slu-čaju da porezni obveznik

ne poštuje rokove plaćanja pore-znih obveza za koje je odobrena obročna otplata?Ne postoje posebne sankcije, međutim u slučaju nepoštivanja rokova plaćanja za koje je odobrena obročna otplata, obročna otplata će biti ukinuta.

Plaćanje odgođenih poreznih obvezaZBOG PANDEMIJE KORONAVIRUSA SKROMNIJE NEGO DOSAD, IVANIĆ-GRAD SREDINOM LIPNJA PROSLAVIO SVOJ DAN

Branka Bubalo Paliska primila Nagradu grada za životno djelo

Dan grada proslavljen je svečanom sjednicom Gradskoga vijeća, otvorenjem memorijalne sobe povijesne postrojbe Ivanić-Grada i novouređene Gradske knjižnice, polaganjem vijenaca ispred spomenika poginulim braniteljima i svetom misom u crkvi sv. Petra apostola

❛Novosagrađeni baze-ni u 'Naftalanu' dopri-nijet će novoj vizuri Ivanić-Grada, koji više neće biti samo pre-poznatljivo središte u Zagrebačkoj župa-niji, nego i puno šire - poručio je ministar Dražen Bošnjaković

Otvorenjem memorijalne sobe povijesne postrojbe Ivanić-Grada i novouređe-ne Gradske knjižnice, pola-

ganjem vijenaca ispred spomenika poginulim braniteljima, svetom misom u crkvi sv. Petra apostola te svečanom sjednicom Gradskoga vijeća Ivanić-Grad je proslavio svoj dan. Svečanosti su, uz ostale, prisu-stvovali ministri Dražen Bošnjako-vić i Nina Obuljen Koržinek, a u ime Zagrebačke županije predsjednik Skupštine Mato Čičak. Predsjednik je istaknuo odličnu suradnju Grada i Županije.

- Donijeli smo rebalans proraču-na, no vodili smo računa da jedini-cama lokalne samouprave ništa ne 'skidamo' - rekao je Čičak, dodav-ši da je uvjeren da će uz aktualno gradsko vodstvo Ivanić-Grad i da-lje ići naprijed.

Gradonačelnik Javor Bojan Leš zahvalio je građanima što, kako je rekao, podržavaju njegov i rad nje-gova tima, a zahvalio je i gradskim vijećnicima svih političkih opcija što su sačuvali dignitet predstav-ničkog tijela i što svi zajedno "gu-raju za boljitak grada". Zahvalu je uputio i Vladi RH.

❱ Gradonačelnik Javor Bojan Leš zahvalio je građanima što, rekao je, podržavaju njegov i rad njegova tima. Zahvalio je i gradskim vijećnicima svih političkih opcija što su sačuvali dignitet predstavničkog tijela i što svi zajedno 'guraju za boljitak grada'

priznanja Grada. Nagradu za život-no djela primila je Branka Bubalo Paliska.

Prostor preuređene Gradske knjižnice otvorila je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. Rekla je da su knjižnice najvažniji prostori kulture u sredinama gdje postoje, jer danas je njihova funk-cija, poručila je, puno više od same posudbe knjiga.

- U mandatu ove Vlade Iva-nić-Grad je posjetilo 11 mini-stara, a i sam premijer u našemu je gradu boravio dva puta. To je put kojega želim podržati. Put kada i oni na vrhu dobivaju informacije odozdo, što doprinosi zajedničkim projektima koje smo realizirali s ministarstvima - rekao je Leš.

Ministar Dražen Bošnjaković je

rekao da je za razvoj lokalne sa-mouprave važna sinergija Vlade RH, županije i grada.

- U Ivanić-Gradu je to svakako 'na sceni'. No, ova Vlada nije samo prijatelj Ivanić-Grada, ona je pri-jatelj cijele regionalne i lokalne samouprave, kao niti jedna Vlada

prije - rekao je Bošnjaković, dodav-ši da državu i dalje treba decentra-lizirati. Rekao je i da je veliki trag u Ivanić-Gradu ostavila Zagrebačka županija, posebno u "Naftalanu".

- Sagrađeni bazeni doprinijet će novoj vizuri Ivanić-Grada, koji više neće biti samo prepoznatljivo sre-dište u Zagrebačkoj županiji, nego i puno šire - rekao je Bošnjaković.

Za svečanosti su uručena i javna

2726 Ž K Ž K BROJ 141, SRPANJ 2020.BROJ 141, SRPANJ 2020. TURIZAM DOGAĐAJI

Turistička zajednica Grada Za-greba i Turistička zajednica Zagrebačke županije zajedno

su kreirale promotivnu kampa-nju "Blizu grada, blizu srca" / "Around Zagreb". To je prvi puta da dvije turističke zajednice par-tnerski surađuju, zajedno pro-movirajući glavni grad i zeleni za-

U Pokupskom je 27. lipnja 1991. raspoređena 2. brigada ZNG-a, a Skupština Zagrebačke županije (2013. godine) proglasila je ovaj datum Danom hrvatskih branitelja Zagrebačke županije

ZAJEDNIČKA DESTINACIJSKA KAMPANJA TURISTIČKIH ZAJEDNICA GRADA ZAGREBA I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

POLOŽEN VIJENAC I ZAPALJENI LAMPAŠI

'Blizu grada, blizu srca'

U spomen na poginule branitelje

U prigodi Dana hrvatskih bra-nitelja Zagrebačke župani-je - 27. lipnja, izaslanstvo Županije predvođeno

županom Stjepanom Kožićem i predsjednikom Skupštine Ma-tom Čičkom položilo je vijenac i zapalilo lampaše ispred spomen obilježja na mostu preko Kupe u Pokupskom.

Upravo je u Pokupskom 27. lip-nja 1991. raspoređena 2. brigada Zbora narodne garde (kasnije "Gromovi"), a Skupština Zagre-bačke županije (2013. godine) proglasila je ovaj datum Danom hrvatskih branitelja Zagrebačke županije.

- S posebnim pijetetom prisje-ćamo se branitelja, ali i svih su-dionika i žrtava Domovinskoga rata čiji su životi utkani u temelje naše domovine. S obzirom da ove godine, zbog korona-krize, nema centralnog obilježavanja Dana

Kampanja je kreirana s ciljem stvaranja jedinstvene platforme za promociju bogate turističke ponude Zagreba i njegove okolice

grebački prsten kroz jedinstvenu destinacijsku kampanju.

- U samoj pripremi ove kampa-nje pratili smo trendove na trži-štu putovanja i osluškivali sigurnosnu situaciju. U Turističkoj zajedni-ci Grada Zagreba prepoznali smo idealnog partnera te smo sigurni da ćemo i u budućno-sti provoditi zajed-ničke kampanje, jer 'Zagrebačka županija grli Zagreb' - kaže Ivana Alilović, direktorica TZ Zagre-

❱ S obzirom na pandemiju koronavirusa odgođeno je centralno obilježavanje Dana hrvatskih branitelja koje se ove godine trebalo održati u Ivanić-Gradu

hrvatskih branitelja ovim putem svim braniteljima čestitam nji-hov dan, želim im svako dobro, a

najviše zdravlja - rekao je župan Kožić.

- Da nije bilo branitelja, da-nas ne bi bilo ni suverene Hrvatske! Stoga moramo skrbiti o njima, kako oda-vanjem počasti tako i kroz proračun - rekao je pred-sjednik Županijske skup-štine Mato Čičak.

Nakon polaganja vijenca molitvu je predvodio vlč. Antun Pećar, župnik župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pokupskom.

bačke županije. Kampanja "Blizu grada, blizu

srca" kreirana je s ciljem stvaranja jedinstvene platforme za promo-

ciju bogate ponude Zagreba i njegove okolice. Kao

destinacijska kampa-nja provodit će se tijekom cijele go-dine, podsjećajući potencijalne turi-ste na raznolikost i atraktivnost ponu-

de Zagreba i njegove okolice.

- Raduje što partnerski nastupamo na ciljanim tržišti-

KAMPANJA JE RAÐENA ZA CILJANA TRŽIŠTA - NJEMAČKO,

AUSTRIJSKO, SLOVENSKO I BOSANSKO-HERCEGOVAČKO,

ALI I ZA DOMAĆE TURISTE

NOVA PROMOTIVNA KAMPANJA TURISTIČKE ZAJEDNICE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

'Odmor nikad bliže' Uvod u kampanju bilo je predstavljanje nekoliko plešivičkih, zelinskih i moslavačkih vinara putem video razglednice #NazdraviZaBoljeSutra

Park prirode Žumberak-Sa-moborsko gorje, vinska Ple-šivica, atraktivno Prigorje,

ljepote Turopolja i Moslavine, pitoreskna sela, rijeka Sava, je-zera Rakitje, Orešje, Keresti-nec i Strmec, vožnja skelom od ambijentalnog Samobora do Zaprešića, lječilište Naftalan, kurije i dvorci… - sada je prava prilika za njihov obilazak. Od-mor nikad bliže! Upravo je ovo i slogan promotivne kampanje Turističke zajednice Zagrebačke županije koja traje do 1. kolovoza i fokusirana je na domaće goste.

U sklopu kampanje izrađena je web platfor-ma "Odmor nikad bliže", kojom se promoviraju tu-rističke atrakcije, poseban doživljaj odmora te održiv i siguran boravak u desti-naciji.

- Važan dio kampanje su smještajni kapaciteti, ruralna utočišta i vrhunska eno-gastro ponuda. Upravo kroz ove sadr-

žaje vidimo priliku za pozicioni-ranje naše županije kao idealne vikend destinacije prvenstveno

za stanovnike Zagreba, ali i sve one koji istinski uživaju u miru i ljepoti bez masov-noga turizma. Zeleni zagre-bački prsten nudi mnogo kvalitetnih sadržaja i to na pola sata od centra Zagre-ba, pa je on sjajna prilika za bijeg od stresa i gradskih gužvi - kaže Ivana Alilović, direktorica TZ Zagrebačke županije.

Kampanja "Odmor nikad bli-že" počela je predstavljanjem nekoliko plešivičkih, zelinskih i moslavačkih vinara putem vi-deo razglednice #NazdraviZa-BoljeSutra.

- Bogata turistička ponuda Za-grebačke županije rezultat je in-tenzivne suradnje proizvođača i onih koji nude gostima gotove proizvode. Naglasak je na multi-sektorskom povezivanju, a osim promocije vinskih cesta, kvali-tetnih lokalnih proizvoda naših OPG-ova, kao i ruralnih utočišta, kampanjom želimo pokazati da je i u ovim izazovnim vremeni-ma moguće stvoriti lanac vrijed-nosti - kaže I. Alilović.

❛Važan dio kampanje su smještajni kapaciteti, ruralna utočišta i vrhunska eno-gastro ponuda. Upravo kroz ove sadržaje vidimo priliku za pozicioniranje naše županije kao idealne vikend destinacije - kaže Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije

❱ U sklopu kampanje izrađena je i istoimena web platforma - Odmor nikad bliže, kojom se promo-viraju turističke atrakcije, poseban doživljaj odmora te održiv i siguran boravak u destinaciji

foto

: Arh

iva Tu

ristič

ke za

jedn

ice Za

greb

ačke

župa

nije

foto

: Arh

iva Tu

ristič

ke za

jedn

ice Za

greb

ačke

župa

nije

ma: Njemačke, Austrije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, a naravno i na tržištu Hrvatske. Boravak na otvorenom, u zelenilu i prirodi s fokusom na zdravlje, sigurnost, održivost i kompatibilnosti po-nude Zagreba i njegove okolice, glavne su odlike ove kampanje u

sklopu koje su na mrežnoj strani-ci www.aroundzagreb.hr kreirani prijedlozi kako, na primjer, pro-vesti tri dana u Zagrebu i njegovoj okolici, stvarajući pritom nove do-življaje i uspomene - kaže Martina Bienenfeld, direktorica TZ Grada Zagreba.

foto: Arhiva Turističke zajednice Zagrebačke županije

2928 Ž K Ž K BROJ 141, SRPANJ 2020.BROJ 141, SRPANJ 2020. POLJOPRIVREDA

U SURADNJI S VETERINARSKOM STANICOM VRBOVEC

U ljetnim mjesecima, pri visokim temperaturama, posebnu pažnju treba posvetiti starijim psima, pogotovo ako je ljubimac srčani bolesnik. Srčane tegobe javljaju se kao posljedica urođenih srčanih mana ili usli-jed degenerativnih promjena na srcu do kojih dolazi starenjem.Štenad s urođenom srčanom manom uglavnom ne napreduje kako treba i obično ne doživi odraslu dob, pa se mnogo češće susrećemo sa starijim psima kod kojih je došlo do degenerativnih promjena na srčanim zaliscima. Simptomi bolesti srca ovise o tome koji je dio srca zahvaćen degenera-tivnim promjenama. Ono što vlasnici najčešće zapaze jest da njihov pas povremeno kašlje, otežano diše, slabije jede i brzo se umara. Vlasnici koji pozorno prate ljubimca primijetit će bljedoću sluznica i neujedna-čeni srčani ritam. Danas postoje sistematski pregledi za kućne ljubimce koji su vrlo korisni kod postavljanja rane dijagnoze srčanih bolesti, no i pri redovitom cijepljenju može se zatražiti od veterinara da presluša srce, ocijeni kvalitetu perifernog krvotoka i uz pomoć anamneze procije-ni je li potrebna daljnja obrada. Nepravilnosti u radu srca dijagnosticiraju se slušanjem rada srca i EKG-om te ultrazvučnom pretragom. Nažalost, promjene koje su nastale na zaliscima ili srčanom mišiću ne mogu se popraviti, ali lijekovima se može olakšati i poboljšati rad srca. Stečene bolesti zalistaka najčešće su degenerativne prirode, a rjeđe infektivne. Najčešća bolest je miksomatozna dege-

neracija mitralnih zalistaka, a rjeđe su uzrok takvih bolesti neoplazije. Oštećeni mitralni zalistak može uzrokovati progresivno povećanje srca što može dovesti do zatajenja srca. Degenerativne bolesti srčanih zalistaka su učestale kod pasa. Bolest može pogoditi sve pasmine, a nešto podložniji su muški psi. Bolest karakterizira izobličenje listova zalistaka, zadebljanje zalistaka te produljenje Chordae tendineae. Tijek bolesti odvija se tako da zbog popuštanja zalistaka dolazi do povećanja tlaka u lijevom atriju i lijevom ventrikulu (koji zbog toga može hipertrofirati ili dilatirati) i samim time povećava se tlak u plućnim venama što može dovesti do razvoja plućnog edema koji pritišće bronhe i time izaziva kašalj. Klinički, kod psa se primjećuju znakovi umora, kašalj, dispneja te sinkopa. Dijagnoza se temelji na anamnezi, kliničkom pregledu te dodatnim dijagnostičkim pretragama koje uključuju laboratorijske, RTG te ultrazvučne pretrage. Danas je bolest klasificirana u nekoliko faza koje ujedno prate i težinu same bolesti. Postoje faze kod kojih nema primjene nikakvih lijekova, ali i faze gdje je jedina mogućnost kirurško liječenje. Psi koji su na terapiji moraju ići na redovite kontrole. Na vlasniku je da se što točnije pridržava uputa veterinara te da prihvati činjenicu da je pas kronično bolestan. Vlasnik mora preuzeti odgovornost i paziti da šetnje ne budu prezahtjevne, da pas nema većih tjelesnih aktivnosti i da se ne izlaže vrućinama. Važno je i da se poštuje propisana dijetna prehrana. Ovakve bolesti su izazov i za pacijenta i za njegova vlasnika.

Kućni ljubimci - srčani bolesnici

❱ Srčane tegobe javljaju se kao posljedica urođenih srčanih mana ili uslijed degenerativnih promje-na na srcu do kojih dolazi starenjem

POLJOPRIVREDA

Stjepana Puheleka Pureka. Ujedno je to i najbolje ocije-njeno vino iz posljednje go-dine berbe. OPG-u Puhelek Purek pripalo je i priznanje za najbolje ocjenjeno pjenu-šavo vino Zagrebačke župa-nije, za pjenušac "Kraljica" iz 2019. godine.

- Ponosni smo što je ovaj pjenušac ujedno i najbolji

Ocijenjeno je 255 vina, dodijeljeno je 55 zlatnih i četiri velikih zlatnih priznanja

U SVETOM IVANU ZELINI DODIJELJENA PRIZNANJA NAJBOLJIM VINARIMA, SUDIONICIMA 52. IZLOŽBE VINA KONTINENTALNE HRVATSKE

'Ledena' graševina najbolje je kontinentalno vino, a izborna berba prosušenih bobica sauvignona najbolje vino Zagrebačke županije

Dodijeljena su priznanja najboljim vinarima, sudi-onicima 52. izložbe vina kontinentalne Hrvatske

u Svetom Ivanu Zelini. Šampi-on izložbe je graševina, ledeno vino iz 2015., Vinarije Perak iz Kutjeva. Ukupo je ocijenjeno 255 vina.

- Vina nisu podbacila, dapače gotovo trećina uzoraka dobila je zlato, a šampion je dobio naj-višu ocjenu (95 bodova; op.a.) ikada dodijeljenu. To je samo potvrda da vinari znaju svoj po-sao! - rekla je Ana Jeromel, pred-sjednica ocjenjivačkoga suda.

U sklopu izložbe dodijeljene su i nagrade najbolje ocijenjenim vi-nima Zagrebačke županije.

Šampion je sauvignon, izbor-na berba prosušenih bobica iz

2018., Branimira Žigrovića iz Svetog Ivana Zeline, ujedno i naj-bolje bijelo mirno vino s ostat-kom sladora.

- Poklopile su se neke stvari i uspjelo je! Kad god je jesen dobra ostavljam grožđe za izbornu ber-bu - komentirao je Žigrović.

Najbolje ocijenjeno bijelo mir-no suho vino Zagrebačke župa-nije je sauvignon iz 2019. OPG-a

ÎÎ Nagradu "Milan Pažić" za najbolje ocijenjeno bijelo suho mirno vino kontinentalne Hrvatske dobila je Vinarija Perak za graševinu iz 2018., a ista je vinarija dobila i nagradu za najbolje ocijenjeno predikatno vino - za graševinu, ledenu berbu iz 2015. godine. Nagrada "Pero Krznarić" za najbolje ocijenjeno bijelo vino s ostatkom neprovrela šećera pripala je Iločkim podrumima za tra-minac Principovac iz 2018. godine. Najbolje ocijenjeno crno vino je cabernet sauvignon, berba 2017., Ivice Rozijana iz Samobora, a najbolje ocijenjeno pje-nušavo vino pjenušac "Kraljica", berba 2019. OPG-a Stjepana Puheleka Pureka iz Svetog Ivana Zeline. Nagradu "Ljerka Habuzin" za najbolje ocijenjeno vino autohtone sorte kraljevina dobio je OPG Karla Kosa iz Svetoga Ivana Zeline, za kraljevinu iz 2019. godine. Nagradu "Dragutin Stražimir" za najbolji vizualni identitet boce dobila je Vinarija Šimanović iz Pribića za pjenušac "Kostel".

Neupitna kakvoća vina

u hrastovoj bačvi, gdje je dobilo mekoću i puninu. Mislim da su ga ocjenjivači zbog toga i prepoznali kao najbolje - rekao je Rozijan.

Nagrade najboljim županijskim vinarima uručili su izaslanik žu-pana, pročelnik za poljoprivre-du Josip Kraljičković, i izaslanik predsjednika Skupštine, županij-ski vijećnik Damir Tomljenović.

- Posebno smo ponosni na mla-de vinare! Držimo da su mladi vinari, 'obogaćeni' znanjem i s podrškom obitelji, dokaz da je uspjeh moguć - rekao je pročel-nik Kraljičković.

pjenušac kontinentalne Hrvat-ske. Radi se o pjenušavom vinu proizvedenom od autohtone kraljevine. Kraljevina je ideal-na za proizvodnju pjenušaca jer nakuplja niži postotak šeće-ra i daje vina s nešto naglaše-nijim kiselinama - ispričala je Ivana Puhelek.

Najbolje crno mirno vino je cabernet sauvignon, berba 2017., Ivice Rozijana iz Bregane.

- Vino je odležalo dvije godine

DANAS POSTOJE

SISTEMATSKI PREGLEDI ZA KUĆNE LJUBIMCE KOJI

SU VRLO KORISNI KOD POSTAVLJANJA RANE DIJAGNOZE SRČANIH

BOLESTI

❛Kraljevina je ideal-na za proizvodnju pjenušaca. Nakuplja nešto niži postotak šećera i daje vina s naglašenijim kiseli-nama - rekla je dr. sc. Ivana Puhelek ❛Poklopile su se neke stvari i uspjelo je! Kad god je

jesen dobra ostavljam grožđe za izborne berbe - komentirao je Branimir Žigrović

❛Vino je odležalo dvije godine u hra-stovoj bačvi, gdje je dobilo mekoću i puninu. Mislim da su ga ocjenjivači zbog toga i prepoznali kao najbolje - komenti-rao je Ivica Rozijan ❱ Nagradu 'Ljerka

Habuzin' za najbolje ocijenjeno vino autohtone sorte kraljevina dobio je OPG Karla Kosa

Branimir Žigrović (s desna)

Karlo Kos (s desna)

Ivana Puhelek

Željko Šimanović

(s desna)

Ivica Rozijan (s desna)


Nogometni savez Zagrebač-ke županije uselio je po-četkom godine u vlastiti prostor u Velikoj Gorici.

Kupnju prostora, ukupne povr-šine oko 300 četvornih metara, zajedno su financirali Hrvatski nogometni savez, Zagrebačka županija, Grad Velika Gorica i, kreditnim sredstvima, sam No-gometni savez.

- Tijekom proteklih 25 godina na najam prostora potrošili smo preko 3 milijuna kuna. Sto-ga smo odlučili kupiti vlastiti prostor i tako, dugoročno, uštedje-ti. Smatram da je ovaj prostor veliki iskorak, ne samo za Nogometni savez nego i sve sportske strukture koje će ga koristiti. U potpunosti je multimedijalno opremljen i može pokrivati potrebe manjih semina-

NAKON 25 GODINA NOGOMETNI SAVEZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE IMA VLASTITI PROSTOR

'Kuća nogometa' Zagrebačke županije Kupnju prostora zajedno su financirali HNS, Zagrebačka županija, Grad Velika Gorica i, kreditnim sredstvima, županijski Nogometni savez

NEDAVNIM REBALANSOM

ŽUPANIJSKOGA PRORAČUNA SREDSTVA

ZA SPORTAŠE SE NISU SMANJIVALA

SPORT

donačelnik Velike Gorice Dražen Barišić i, u ime Zagrebačke župani-je, ovlašten za obavljanje poslova pročelnika Upravnog odjela za od-goj i obrazovanje Vjeran Štublin.

- Nogomet je važan čimbenik u razvoju našega grada, ali i regije. Kroz 15.000 registriranih nogo-metaša i 2000 sudaca nogomet ima svjetlu budućnost. Ovaj pro-stor je sada naša 'kuća nogometa' u kojoj će se stvarati pretpostavke za daljnji razvoj ovoga sporta - rekao je Barišić. Štublin je rekao da Županija kontinuirano ulaže u sport, ovoga puta u krovnu nogo-metnu organizaciju. Rekao je i da se nedavnim rebalansom županij-skoga proračuna sredstva za spor-taše nisu smanjivala.

ZANIMLJIVOSTI

ZAŠTIĆENA PODRUČJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Natura područje Sava uzvodno od Zagreba prostire se od granice sa Slovenijom do granice Zagrebačke županije i Grada Zagreba. Uključuje i potok Breganu, pritok rijeke Save. Potok Bregana jedino je poznato područje obitavanja ribe bli-

stavac u Hrvatskoj. Blistavac je mala, slatkovodna riba iz reda šaranki. Živi u jatima u brzotekućim, čistim vodama pješčanog ili kamenitog dna. Vrlo je neobično obojena i prepoznatljiva po tamnoj liniji duž bokova tijela i narančasto-crvenom obojenju

trbušnih i prsnih peraja.U Natura području Sava uzvodno od Zagreba obi-tavaju i druge vrste riba, poput potočne mrene, ve-likog vijuna, vijuna, dunavske paklare, tankorepog krkuša, plotice, zlatnog vijuna i malog vretenca.

Dvorac je sagrađen 1773. u baroknom stilu. Prvi vlasnik bio je Krsto Oršić II, pod-maršal Habsburške carske vojske, koji je sudjelovao u sedmogodišnjem ratu izme-đu Pruske i Austrije te, kao istaknuti vojskovođa, dobio u vlasništvo zemljište na kojemu je dvorac sagrađen. Obitelj Oršić potječe iz Like. Sadašnji izgled dvorca ne-znatno je izmijenjen 1947. kada je sredstvima UNICEF-a adaptiran za namjenu dječjeg oporavilišta. Godine 1962. rješenjem Narodnog odbora grada Zagreba u dvorcu se osniva Bolnica za djecu i omladinu, koja 1969. mijenja ime u Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra. U kompleksu dvorca nalazi se kapelica svetog Josipa, ta-kođer građena u baroknom stilu, s naglašenim korom i orguljama.

Dvorac Oršić, Bistra

DVORCI ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o., Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb

ŽUPANIJSKA KRONIKA, INFORMATIVNI BILTENISSN: 1846-6257 / Godina: XII / Broj: 141, srpanj 2020.

IMPRESSUM [email protected]; www.zacorda.hr;[email protected] Za izdavača: Mario MajhenGlavni urednik: Mario Majhen

Uređivački kolegij: Mario Majhen, Vlado Horina, Dražen Kopač, Tomislav Masten, mr. Mirjana Oštrec Bosak

Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb Tisak: Tiskara Zagreb, ZagrebNaklada: 80.000 foto: Romeo Ibrišević

ÎPredsjednik Nogometnog saveza Zagrebačke županije Nenad Črnko najavio je da će se u ovome prosto-ru, kroz mjesec-dva, održati sjednica Izvršnoga odbora Hrvatskoga no-gometnog saveza. Rekao je i da će HNS tijekom narednih pet godina financirati gradnju pet nogometnih igrališta s umjetnom travom na području županije - u Svetom Ivanu Zelini, Jastrebarskom, Samoboru, Dugom Selu i Bistri.- S obzirom da smo po brojnim segmentima jedan od najkvalitetni-jih nogometnih saveza u Hrvatskoj, siguran sam da ćemo uspjeti izlobirati da broj ovih igrališta bude i veći - rekao je Črnko.

Nogometna igrališta s umjetnom travom

❛Ovaj prostor je veliki iskorak, ne samo za Nogometni savez nego i sve sportske strukture koje će ga koristiti - kaže Nenad Črnko, predsjed-nik Saveza

❱ Prostor je multimedi-jalno opremljen te se u njemu mogu održavati seminari i konferencije s manjim brojem sudionika

ra i konferencija. Nije namijenjen samo Nogometnom savezu, nego

svim sportskim udrugama, a u županiji je 135 nogo-

metnih klubova - kaže Nenad Črnko, pred-sjednik Saveza.

Planirano je bilo da svečano otvore-nje prostora bude u

svibnju, no zbog pan-demije koronavirusa

ono je odgođeno. Stoga je krajem lipnja upriličen tek njegov kratki obilazak. Obišli su ga gra-

Sava uzvodno od Zagreba

Documents

141 srpanj 2020. #OSTANIMO ODGOVORNI€¦ · pisala javni poziv za dodjelu bes-povratnih potpora za očuvanje i ... nove ovih objekata je oko 65 milijuna kuna, a gotovo 50 posto se