Broj 143 listopad 2020. besplatni primjerak ISSN: 1846-6257 Informativni bilten

Str. 8-9

ŠKOLSTVO

U GRADNJU ŠKOLA I DVORANA ULAŽE SE 140 MILIJUNA KUNA

Energetski obnovljena još jedna zgrada Doma zdravlja

Osnovan Fond za obnovu u potresu oštećenih objekata

ZAPREŠIĆ SKUPŠTINAStr. 10-11 Str. 2-6

#OSTANIMO ODGOVORNI

32 Ž KŽ K BROJ 143, LISTOPAD 2020. BROJ 143, LISTOPAD 2020. SKUPŠTINA SKUPŠTINA

JESTE LI ZNALI?

Fond će obavljati poslove pripreme, organizacije i provedbe obnove zgrada oštećenih potresom, kao i pratiti provedbu programa mjera obnove

POD POSEBNIM EPIDEMIOLOŠKIM MJERAMA ODRŽANA REDOVITA SJEDNICA SKUPŠTINE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Stvorene sve pretpostavke za početak obnove objekata oštećenih potresom

Županijska skupština jednoglasno je podržala odluku o osnivanju Fon-da za obnovu Grada Zagre-ba, Krapinsko-zagorske i

Zagrebačke županije. Potrebu osnivanja Fonda obrazložila je Dunja Magaš, državna tajnica Ministarstva prostornog uređe-nja, graditeljstva i državne imo-vine. Fond se osniva temeljem Zakona o obnovi zgrada oštećenih

potresom 22. ožujka ove godine. - Uloga Fonda bit će obavljanje struč-

nih i drugih poslova pripreme, or-ganiziranja i provedbe obnove

zgrada oštećenih potresom, kao i praćenje provedbe pro-grama mjera obnove. Osnivači Fonda su Republika Hrvatska s osnivačkim udjelom od 70%,

Grad Zagreb s osnivačkim udje-lom od 20% te Krapinsko-zagor-

ska i Zagrebačka županija, svaka s osnivačkim udjelom od po 5% - re-kla je državna tajnica. U potresu je oštećeno oko 26.000 privatnih i jav-nih zgrada, a razmjer štete je proci-jenjen na 86 milijardi kuna.

- U Zagrebačkoj županiji je prijav-ljeno 510 oštećenja obiteljskih, jav-nih i gospodarskih zgrada, od čega je 11 kuća potpuno neuporabljivo, a 29 privremeno neuporabljivo - rekla je D. Magaš, podsjetivši da je Zakonom o obnovi zgrada ošteće-nih potresom (donesen je 11. ruj-na; op.a.) utvrđen način i postu-

pak obnove, odnosno uklanjanja oštećenih i uništenih zgrada.

- Zakonom se uređuje i gradnja zamjenskih obiteljskih kuća te stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih ovom kata-strofom. Obnova će se provoditi u skladu s programima mjera i aktivnostima obnove koje će donositi Vlada RH na prijedlog Mini-starstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Vrlo brzo nakon potre-sa počela je suradnja sa Svjetskom bankom na izradi dokumenata o procjeni štete te je osiguran zajam od 200 milijuna dolara za obnovu obrazovnih i zdravstvenih institu-cija. Procijenjenu štetu iskoristili smo i kao podlogu kod prijave za sredstva Fonda so-lidarnosti EU, za obnovu oštećene javne in-frastrukture. Europska komisija je predlo-

FOND SE OSNIVA TEMELJEM ZAKONA O OBNOVI ZGRADA

OŠTEĆENIH U POTRESU 22. OŽUJKA

Ante Starčević, hrvatski političar i otac domovine,

živio je i radio u Jastrebarskom od

1873. do 1878.

RIJEČ UREDNIKA

Poštovani čitatelji,

na sjednici Županijske skupštine podržano je osnivanje Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije te je prihvaćeno izvješće o izvršenju proračuna u prvih šest mjeseci 2020., kao i izvješće o radu župana u prvoj polovici ove godine. Župan Stjepan Kožić obišao je gradilište nove sportske dvorane uz OŠ Bedenica, čiju grad-nju u cijelosti financira Zagrebačka županija. Valja podsjetiti da je prije tri godine dograđe-na i škola u Bedenici, što je pravi primjer brige Zagrebačke županije za školstvo. Primjer je i dogradnja OŠ Pušća, vrijedna gotovo 14 milijuna kuna, koja se odvija planiranom dinamikom. U 2020. i 2021. Županija će u kapitalne investicije u školstvu uložiti 140 milijuna kuna.Završena je energetska obnova područne škole u Rakovom Potoku i Srednje škole Vrbovec, a energetski je obnovljena i zgrada ispostave Doma zdravlja Zagrebačke župani-je u Zaprešiću.Grad Zaprešić ili "grad iz kojega se ne odlazi, nego se u njega dolazi živjeti" proslavio je 25. rođendan, te se može pohvaliti nizom realiziranih projekata, koji su istaknuti na svečanoj sjednici Gradskoga vijeća te, kako je rekao župan Kožić, prijateljskom suradnjom sa Zagrebačkom županijom. Osamnaestu godinu zaredom održana je sa-jamska priredba Dani hrane i tradicijskih pro-izvoda Zagrebačke županije i Grada Zagreba. Priredba se održava povodom Svjetskog dana hrane (16. listopada) i Svjetskog dana seoskih žena (15. listopada). U Šibicama je održano 18. natjecanje orača Zagrebačke županije. Jedna od najvažnijih književnih manifestacija u Hrvatskoj, Mjesec hrvatske knjige, otvorena je u Gradskoj knjižnici u Ivanić-Gradu.Kao trajni podsjetnik na žrtvu koju je podnio hrvatski narod u Domovinskome ratu otvore-na je spomen soba 151. samoborske brigade. Održana je i svečanost u povodu Dana njemačkog jedinstva. Do sljedećeg broja našega informativnog biltena srdačno vas pozdravljam i pozivam da i dalje ostanete odgovorni i oprezni te pazite na svoje zdravlje i zdravlje vaših najmilijih. Pratite i aktualne epidemiološke mjere. S poštovanjem, vaš urednik Mario Majhen, MBA, dr.med.vet.

Miljenko Pavlaković (HDZ)Županija je osigurala sredstva kako bi poduzetnicima olakšala poslova-nje zbog posljedica pandemije Covi-da-19. Koliko se poduzetnika javilo na natječaj koji je raspisan u rujnu (Na-

tječaj za dodjelu potpora za poticanje razvoja poduzetniš-tva za 2020.; op.a.) i planiraju li se do kraja godine osi-gurati dodatna sredstva za jačanje gospodarstva?

ÎVeliki dio poduzetnika je pitao za dodatna sred-stva. Na raspisani natječaj dosad se prijavilo 400 po-duzetnika, koji mogu dobiti sredstva za nabavu opre-me, strojeva, proširenje poslovnog prostora..., a sve kako bi bili konkurentniji na tržištu. Za neproizvod-ne djelatnosti maksimalno se može dobiti do 40.000 kuna, a za proizvodne do 100.000 kuna. Obradit ćemo sve zahtjeve i u studenome isplatiti potpore. Siguran sam da će to poboljšati stanje gospodarstva. Ako se do kraja godine proračun bude punio u pla-niranim okvirima mogli bi osigurati i dodatna sred-stva. /župan mr. sc. Stjepan Kožić/

dr. sc. Tajana Amšel Zelenika (BM 365)Iz Hrvatske liječničke komore je najavljeno da će ove godine svaka županija imati barem dvije ljekar-ne u kojima će biti moguće obaviti cijepljenje protiv gripe. S obzirom da je naša župa-nija konfigurirana kao prsten oko Zagreba, mišlje-nja sam da dvije ljekarne u županiji ne bi ništa ri-ješile. Hoće li cijepljenje biti omogućeno barem u svakom većem mjestu?

ÎRazgovarat ćemo s našim ljekarnama (Ljekar-ne Zagrebačke županije: op.a.) pa ćemo vam broj ljekarni i njihove lokacije dostaviti pisanim pu-tem. Ono što znam je da je za ovu godinu planira-na nabava značajno veće količine cjepiva i da je veli-ki broj onih koji su anketirani rekao da će se cijepiti. /župan mr. sc. Stjepan Kožić/

Nenad Strizrep (SDP)Zašto niste reagirali na priopće-nje svojih bivših partnera iz SDP-a u kojemu ste prozvani za 'prevrat' u Zagrebačkoj županiji i zajedno sa svojim novim partnerima, Bari-

šićem i Čičkom, za kadroviranje i povezanost s tzv. aferom Janaf ili Petek?

Î Prije svega, još sam prije mjesec i pol dana rekao da se priprema "udar na župana" i da određena osoba na idućim lokalnim izborima, 2021., želi postati žu-pan Zagrebačke županije, što je legitimno i normal-no. No, o tome moraju odlučiti žitelji Zagrebačke žu-panije, a ne mediji, koji dobivaju ovakve ili onakve informacije. Prema tome, nisam smatrao da na to treba reagirati. /župan mr. sc. Stjepan Kožić/

Zvonko Kunić (BM 365)Prije dva-tri tjedna prisustvovao sam primopredaji dva suvremena vozila našem Zavodu za hitnu me-dicinu. Koliko je sve to skupa košta-lo, koliki je bio udio Županije, od-nosno tko su sve bili partneru u tom projektu?

Î Mislim da je ovaj projekt dobar primjer kako tre-ba raditi da za određene namjene dobijemo što više sredstava iz EU fondova. Radi se o projektu prekogra-nične suradnje u kojemu uz naš Zavod za hitnu me-dicinu sudjeluju Dom zdravlja Mostar i Zavod za hit-nu medicinu Crne Gore. Vrijednost projekta je oko 7 milijuna kuna, od toga naš Zavod dobiva 2,1 milijun, ali moramo osigurati 15% vlastitog udjela. Bitno je da je projektom obuhvaćena i edukacija zdravstve-nih djelatnika, njih 260, ali i laika, njih 970. Proved-bom projekta stvorit će se uvjeti za zajedničke akcije u slučaju većih nepogoda, poput poplava ili potresa, kako bi ova regija bila spremna odgovoriti na te iza-zove. /župan mr. sc. Stjepan Kožić/

VIJEĆNIČKA PITANJA

IZVJEŠĆA, ODLUKE, SUGLASNOSTI Članovi Skupštine na znanje su primili izvješće o radu i poslovanju Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije u 2019. godini. Podržali su odluku o osnivanju stručnoga povjerenstva za koncesiju radi provedbe po-stupka davanja koncesije za distribuciju plina na području Velike Gorice, a dali su i suglasnost na izvještaj o izvršenju financijskoga plana Županijske uprave za ceste u prvoj polovici ove godine.

❱ Na prostoru županije potres je oštetio 16 škola. O trošku Županije sva ošteće-nja su sanirana do početka nastave u školskoj 2020./2021. godini

nastavak na str. 4

54 Ž KŽ K BROJ 143, LISTOPAD 2020. BROJ 143, LISTOPAD 2020.

Ivana Fučkan (SKNL) Prije mjesec dana donesen je Zakon o obnovi zgrada oštećenih potre-som na području Zagreba, Zagre-bačke i Krapinsko-zagorske župa-nije. Koje sve korake mora napraviti

Zagrebačka županija kako bi se čim prije krenulo u obnovu?

Î Potresom je ukupno oštećeno oko 26.000 objekata, a procijenjena vrijednost štete je oko 86 milijardi kuna. Na području Zagrebačke županije oštećeno je oko 500 obje-kata, a procijenjena šteta je oko 50 milijuna kuna, što je u odnosu na ukupno procijenjenu štetu svega 0,06%. Sa-bor je usvojio Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagre-bačke županije i temeljem tog Zakona definirane su mje-re i način na koji će se obnavljati objekti i na koji način će u tome sudjelovati jedinice regionalne samouprave. Zakon definira i osnivanje Fonda za obnovu, čiji su osnivači Re-publika Hrvatska, Grad Zagreb, Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija. Država će osigurati 70%, Grad Zagreb 20%, a Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija po 5% potrebnih sredstava za rad toga Fonda, koji će pripremati dokumentaciju za obnovu objekata. Treba reći da je Župa-nija već uložila oko 2,6 milijuna kuna u sanaciju oštećenih zgrada škola kako bi se u njima mogla odvijati nastava. /župan mr. sc. Stjepan Kožić/

Vlado Mesnik (SDP)U zadnje vrijeme predsjednik Skup-štine Mato Čičak puni novinske stupce. Smatrate li da njegovi po-stupci vezani uz legalizaciju njego-va zemljišta i snalaženje oko rupa u zakonu oko podizanja kredita za nekretninu ne-prijavljenu u imovinskoj kartici mogu biti primjer i ostalim političkim akterima i gospodarstvenicima koje, kao predsjednik Skupštine, predstavlja Mato Čičak?

Î Ono što znam, imovinska kartica predsjednika Čička je ispunjena prema zakonu. A znam, jer tako pišu mediji, da imovinska kartica moje zamjenice (Nadice Žužak, SDP; op.a.) nije ni predana kroz pet godina, pa ni nakon, kako piše u medijima, kada je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa tražilo dva puta da se to dostavi. To se nije dogo-dilo. Prema tome, ne mislim da predsjednik Skupštine šte-ti ugledu Zagrebačke županije! /župan mr. sc. Stjepan Kožić/

Viktor Romančuk (HDZ)U kojoj fazi je gradnja Područne škole Strmec?

Î Vrlo brzo bi trebala početi gradnja ove škole. Dokaz je to da Zagrebačka žu-panija niz godina gradi i rekonstruira

škole i time stvara bolje i kvalitetnije uvjete obrazovanja. Škola u Strmcu je u derutnom stanju, a ove godine, naža-lost, školu je zahvatio i požar, prema dostupnim informa-cijama podmetnut. Temeljem zamolbe Grada Svete Ne-delje u proračunu Županije za ovu godinu predvidjeli smo 7,5 milijuna kuna za gradnju ove škole, a projekcijom za 2021. još 7,5 milijuna, dakle ukupno 15 milijuna kuna. Jed-nako tako 15 milijuna kuna se, sporazumom kojega smo potpisali u veljači ove godine, obvezao osigurati i Grad Sveta Nedelja, tako da bi omjer financiranja bio 50-50%. No, iza toga su se događale neke stvari koje nisu bile do kraja razumljive. Naime, procijenjena vrijednost gradnje se značajno podizala i prelazila je iznose koje smo osigu-rali proračunom. Na kraju smo korigirali potpisani spo-razum. Temeljem projektne dokumentacije procijenjena vrijednost škole je 45 milijuna kuna. Županija će za grad-nju škole osigurati predviđenih 15 milijuna, a 30 miliju-na kuna će osigurati Grad Sveta Nedelja. Kako se uz ško-lu planira graditi i sportska dvorana, kada dođe do toga Županija će u dvoranu uložiti značajno veći iznos od Gra-da tako da će u konačnici omjer ulaganja u gradnju škole i dvorane biti 50% Županija, 50% Grad Sveta Nedelja. Ovo je pozitivan primjer kako se gradovi uključuju u sufinanci-ranje kako bi određene investicije imale brži tijek i što brže se realizirale. /župan mr. sc. Stjepan Kožić/

Zvjezdana Sečen (SDP)Za regionalni vodoopskrbni su-stav Zagrebačke županije "Zagreb-istok" uvijek ste govorili "to je moj projekt", "to je jedan od mojih naj-dražih projekata". Imate li sada ko-

mentar na angažman tvrtke "Elektrocentar Petek"? Î Da, regionalni vodoopskrbni sustav je meni izu-

zetno dragi projekt! Niz godina sam na njemu radio, još od 2008. kada je osnovana firma Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije, čiji je osnivač bila Županija. Moram ponoviti, na području istočnoga dijela županije je deset općina i četiri grada koji veli-kim dijelom nemaju mogućnost priključka na javnu vodovodnu mrežu. Da bi se to promijenilo pokrenu-li smo ovaj projekt i osnovali firmu. Nažalost, na tom putu nam je trebalo puno vremena jer je zakonska regulativa bila posložena tako da firma koju je osno-vala regionalna samouprava (Županija; opa.) nije mogla prijaviti ovaj projekt na EU fondove. Mi smo 2016. prenijeli svoj udio u firmi na deset općina i če-tiri grada i prema tome njezini vlasnici su od tada, a onda njome i upravljaju, gradovi i općine istočnoga dijela županije. Osobno na poslovanje ove firme ne-mam nikakav utjecaj. Ponosan sam na ovaj projekt, a što se događalo poslije prijenosa vlasničkog udje-la Županije na gradove i općine ne znam i o tome ne mogu govoriti. /župan mr. sc. Stjepan Kožić/

Ivan Bekavac (Most)Je li bilo potrebno i neophodno da se Zagrebačka županija, osim što se odrekla prava vlasništva nad tvrt-kom Vodoopskrba i odvodnja Zagre-bačke županije, odrekne i prava su-djelovanja u Skupštini ovoga trgovačkog društva? Smatram da je to bio promašeni potez i da je Župa-nija trebala makar sudjelovati u donošenju odluka u okviru Skupštine ovoga trgovačkog društva.

Î Da, bilo je nužno da bi se ovaj projekt mogao rea-lizirati! Druge osnove nije bilo da bismo mogli povu-ći sredstva iz EU fondova. Projekt je vrijedan 883 mi-lijuna kuna i bez potpore EU fondova, Hrvatskih voda i ministarstva ne bi ga bilo moguće realizirati. Kada smo prenijeli udjele na gradove i općine, a to smo uči-nili temeljem odluke Županijske skupštine, onda, te-meljem Zakona o trgovačkim društvima, više nema-mo ni prava u Skupštini trgovačkog društva. Zna se tko čini Skupštinu, čine je vlasnici, a to su općine i gra-dovi. /župan mr. sc. Stjepan Kožić/

Mihael Zmajlović (SDP)Nakon svih 'afera', imate li i dalje povjerenje u predsjednika Skupšti-ne Matu Čička? /župan će vijećniku dostaviti pisa-ni odgovor/

Zoran Ostović (SDP)U tijeku je energetska obnova SSŠ Velika Gorica. Tvrtka "Elektrocen-tar Petek" je jedan od podizvođa-ča radova. Je li to bila preporuka va-šega koalicijskog partnera Dražena Barišića?

Î Prije svega, izuzetno mi je drago da se energet-ska obnova odvija dinamikom kako je to i definira-no i da će nakon završene obnove troškovi energije za grijanje biti znatno manji, i do 70%, a manja će biti i emisija štetnih stakleničkih plinova, također za oko 70%. Time ćemo uštedjeti značajna sredstva i uložiti ih u neke druge investicije. Tako ćemo pristu-piti i ostalim objektima za koje još nismo osigurali energetsku obnovu. Ne! Nikakvi prijedlozi ili prepo-ruke ili bilo koje druge stvari od strane Dražena Ba-rišića prema Zagrebačkoj županiji nisu postojale. /župan mr. sc. Stjepan Kožić/

SKUPŠTINASKUPŠTINA

VIJEĆNIČKA PITANJA VIJEĆNIČKA PITANJA

Gordana Brcković (SKNL)Naše gospodarstvo i gospodarske aktivnosti, kao i standard građana pogođeni su Co-vidom-19. Mladi napuštaju Hrvatsku, među njima je veliki broj onih koji su fakultetski obrazovani, a upravo bi oni trebali biti nositelji gospodarskog razvoja. Samim time ima-mo negativne demografske trendove. Mnoge tvrtke odlaze u stečaj, dok druge gube u utrci konkurentnosti na tržištu. Činjenica je da ljudi ostaju bez posla, a obitelji bez priho-

da. Kakvo je trenutno stanje zaposlenosti u Zagrebačkoj županiji? Imate li informaciju kakve su stvar-ne stope nezaposlenosti?

Î Gospodarstvo RH je izuzetno pogođeno pandemijom koronavirusa, ali i gospodarstva u cijelome svije-tu. Uspoređujući 9. mjesec ove s 9. mjesecom 2019. godine, na prostoru RH bilo je 35.000 manje zaposle-nih osoba. No, u Zagrebačkoj županiji, uspoređujući isto razdoblje, broj osiguranika, odnosno zaposlenih povećao se za njih 900. Time se može pohvaliti rijetko koja županija. I to govori o našoj skrbi o poduzetniš-tvu, ali to govori i da Zagrebačka županija ne stagnira, da ne ide ni u kakav kolaps, da je i dalje na vrhu gos-podarstva u RH. Siguran sam da će tako biti i ubuduće. Mi smo se maksimalno trudili da rebalansom prora-čuna osiguramo sredstva koja će biti potpora našim poduzetnicima, prije svega onima koji imaju do deset zaposlenih. Osigurali smo 17 milijuna kuna i temeljem odluke ove Skupštine raspisali natječaj za mikro poduzetnike. Svaki poduzetnik, koji ima do deset zaposlenih i koji nije radio dobio je po jednoj zaposle-noj osobi 3000 kuna. Dosad smo isplatili 4 milijuna kuna. Također, produžili smo i natječaj za ostale gos-podarstvenike u proizvodnim i uslužnim djelatnostima, za nabavu opreme i strojeva. Maksimalan iznos potpore za uslužne djelatnosti je do 40.000 kuna, a za proizvodne do 100.000 kuna. Primili smo preko 400 zahtjeva, obradit ćemo ih i isplatiti potporu svima onima koji na nju, temeljem natječaja, imaju pravo. /župan mr. sc. Stjepan Kožić/

IZVJEŠĆE O RADU ŽUPANA Većinom glasova, članovi Skupštine prihvatili su izvješće o radu župana u prvoj polovici ove godine. - Kroz ovu točku dnevnog reda vodile su se i rasprave koje nisu imale veze s izvješćem o radu župana. No, u vremenu smo koje prethodi lokalnim izborima, a apetiti nekih su veliki. Vje-rojatno je to i razlog ovakvih rasprava - komen-tirao je župan Kožić.

no 16 zgrada škola i da su sva oštećenja, o trošku Županije, sanirana do početka nove školske godine (2020./2021.).

Prije izglasavanja dnevnoga reda vi-jećnici oporbenoga SDP-a tražili su da se u njega uvrsti i rasprava o razrješe-nju predsjednika Županijske skupštine Mate Čička, smatrajući da on, temeljem medijskih napisa, šteti ugledu Zagre-bačke županije. Prijedlog SDP-a nije prošao, a predsjednik Čičak je u izjavi za medije rekao da se radi o osobnom napadu na njega i njegovu obitelj od strane SDP-a koji u medijski prostor plasira polu-informacije.

- Već duže vrijeme se napada mene i moju obitelj, a da se pritom ne biraju sredstva. Sve to radi čovjek koji, nakon sljedećih lo-kalnih izbora, želi biti župan Zagrebačke žu-panije - ustvrdio je Čičak.

❱ Osnivači Fonda su Republika Hrvatska s osnivačkim udjelom od 70%, Grad Zagreb s osnivačkim udjelom od 20% te Krapinsko-za-gorska i Zagrebačka županija, svaka s osnivačkim udjelom od po 5%

žila da se Hrvatskoj dodijeli 683,7 milijuna eura pomoći iz ovoga Fonda, a prva tranša od 88,9 milijuna eura već je, kao predujam, isplaćena Hrvatskoj u kolovozu. Prijedlog Komisije još treba odobriti i Europski par-lament - objasnila je D. Magaš. Izlaganje je završila riječima da je donošenje odluke o osnivanju Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke župani-je korak bliže prema organiziranoj obnovi oštećenih zgrada.

Po završetku sjednice Skupštine, župan Stjepan Kožić u izjavi za medije je rekao da je potresom na prostoru županije bilo ošteće-

❱ U Zagrebačkoj županiji je prijavljeno 510 oštećenja obiteljskih, javnih i gospodar-skih zgrada, od čega je 11 kuća potpuno, a 29 privremeno neuporabljivo

6 Ž KBROJ 143, LISTOPAD 2020.

ÎPotpisan je ugovor o osnivanju Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke žu-panije. U prisustvu predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, potpisali su ga ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić te župani Zagrebačke i Krapin-sko-zagorske županije Stjepan Kožić i Željko Kolar. - Potpisivanjem ovoga ugovora stvoreni su sveobuhvatni uvjeti za početak obnove. Pred nama je veliki posao, siguran sam da ćemo na njemu raditi zajednički i na sve probleme odgovoriti stručno i transparentno - po potpisivanju ugovora rekao je župan Kožić. Na području Zagrebačke županije prijavljeno je 510 oštećenja obiteljskih, javnih i gospodarskih zgrada, a šteta je procijenjena na oko 50 milijuna kuna.- Naših 16 oštećenih škola već smo obnovili i u to uložili 2,6 milijuna kuna - rekao je župan, zahvalivši svima koji su sudjelovali u pripremi Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom, a onda i potpisanoga ugovora o osniva-nju Fonda za obnovu.

- Svi naši prijedlozi su prihvaćeni i ugrađeni u ova dva akta - rekao je Kožić.Osnivači Fonda su Republika Hrvatska s osnivačkim udjelom od 70%, Grad Zagreb s osnivačkim udjelom od 20% te Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija, svaka s osnivačkim udjelom od po 5%.- Današnjim potpisivanjem ugovora zajednički šaljemo poruku sugrađa-nima da brinemo o gradu Zagrebu i sanaciji šteta od potresa. Usporedo s donošenjem Zakona o obnovi i pripre-mi danas potpisanoga ugovora radili smo i na osiguranju financijskih sred-stava. Osigurali smo 100 milijuna kuna za popravak zabatnih zidova, krovova, dimnjaka..., a kroz Fond za zaštitu oko-liša 41 milijun kuna za kondenzacijske bojlere. Omogućili smo 200 milijuna dolara zajma Svjetske banke. Vlada je, uz pomoć Grada, županija i stručnja-ka pripremila zahtjev za potporu iz europskog Fonda solidarnosti što je re-zultiralo već uplaćenim avansom od 89 milijuna eura, a ukupan iznos koji će Hrvatskoj biti na raspolaganju iznosi 683 milijuna eura - rekao je predsjed-nik Vlade RH Andrej Plenković.

6 Ž KSKUPŠTINA

POLUGODIŠNJE IZVJEŠĆE O IZVRŠENJU PRORAČUNA Prihodi proračuna Zagrebačke županije u prvoj polovici ove godine ostvareni su u iznosu od 183,49 milijuna kuna, što je u usporedbi s istim raz-dobljem 2019. manje za 3,5%. Razlog je smanjenje gospodarskih aktivnosti uslijed pandemije koro-navirusa. - No, ako gledamo prihode za razdoblje do 30. rujna, onda su oni, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, veći za 5% - izjavio je župan Stjepan Kožić po završetku sjednice Županijske skupštine, na kojoj je većinom glasova prihvaćeno polugodišnje izvješće o izvršenju proračuna. - Statistika Zavoda za mirovinsko osiguranje dobro oslikava funkcioniranje gospodarstva u Zagrebačkoj županiji. U rujnu ove godine, u odnosu na rujan 2019., u županiji je bilo 900 osoba više zaposleno. To je značajna 'cifra' - ustvrdio je župan. Konsolidirani proračun Zagrebačke županije (u kojega evidencijski ulaze i prihodi proračunskih korisnika: osnovnih i srednjih škola i ustanova u zdrav-stvu) ostvaren je u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja u iznosu od 493,96 milijuna kuna.

Ugovor o osnivanju Fonda za obnovu oštećenih zgrada

NUŽNE EPIDEMIOLOŠKE MJERE ZA PODRUČJE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE* u primjeni od 27. listopada

1. obavezno korištenje maski za lice ili medicinskih maski u svim zatvorenim prostorima u kojima se obavljaju javne ili gospodarske djelatnosti, odvijaju manifestacije, kulturni i drugi programi te vjerska ili druga društvena okupljanja, ako nije moguće održavanje fizičke distance od najmanje 2 metra

2. obavezno korištenje maski za lice ili medicinskih maski na svim otvorenim prostorima gdje nije moguće održavanje fizičke distance od najmanje 1,5 metara

3. na svim društvenim i javnim okupljanjima (manifestacije, priredbe, izložbe, mise, sportska natjecanja i sl.) obavezno je pridržavanje propisanih epidemioloških mjera te uputa i preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

4. organizatori svih društvenih i javnih okupljanja i vlasnici ugostiteljskih objekata dužni su obavljati pojačani nadzor pridržavanja propisanih epidemioloških mjera

5. zabrana posjeta korisnicima usluga smještaja u ustanovama socijalne skrbi za starije i nemoćne osobe

6. zabrana izlazaka korisnika izvan prostora pružatelja usluga smještaja u sustavu socijalne skrbi, osim ako je izlazak uvjetovan medicinskim razlozima ili drugim opravdanim razlozima, kada odluku o tome donosi ravnatelj ili druga ovlaštena osoba

7. izlasci korisnika usluga smještaja u sustavu socijalne skrbi u vanjski prostor pružatelja usluge (okućnice, terase i sl.) dopušteni su uz obavezno nošenje maski za lice ili medicinskih maski i održavanje fizičke distance od najmanje 1,5 metara

8. provođenje dodatnih mjera opreza prilikom povratka korisnika usluga smještaja u sustavu socijalne skrbi s bolničkog liječenja (izbjegavanje kontakata s ostalim korisnicima u trajanju od 14 dana i sl.)

9. preporuka pružateljima socijalnih usluga smještaja da korisnicima omoguće duže i češće telefoniranje te, ako imaju takve mogućnosti, omoguće i video pozive

10. preporuka zaposlenicima zdravstvenih ustanova, vrtića i škola te zaposlenicima pružatelja socijalnih usluga da ne sudjeluju na organiziranim okupljanjima većeg broja osoba

11. preporuka jedinicama lokalne samouprave na području Zagrebačke županije da zabrane iznajmljivanje i drugo korištenje društvenih domova i drugih objekata u njihovom vlasništvu za sva okupljanja

12. preporuka građanima Zagrebačke županije da ne putuju izvan granica Republike Hrvatske, osim ako za to postoje neodgodivi poslovni, osobni ili neki drugi razlozi

Nužne epidemiološke mjere iz točke 6., 7. i 8. ne odnose se na udomiteljske obiteljiNužna epidemiološka mjera iz točke 8. ne odnosi se na odlaske u dnevne bolnice, hemodijalizu i specijalističko-konzilijarne preglede

98 Ž KŽ K BROJ 143, LISTOPAD 2020. BROJ 143, LISTOPAD 2020.

ULAGANJE U MLADE KROZ KAPITALNE INVESTICIJE U ŠKOLSTVU

U dogradnju Osnovne škole Pušća Županija ulaže 13,82 milijuna kuna

Gradi se novih šest učionica i proširuje školska-sportska dvorana

❛U školi će se odvijati jednosmjenska nastava, čime podižemo kvalitetu obrazovanja - rekao je župan mr. sc. Stjepan Kožić

Kroz dvije godine, ovu i 2021., Županija će u ka-pitalne investicije u škol-stvu, njih ukupno 13, ulo-

žiti 140 milijuna kuna. Od ovoga iznosa 80 milijuna kuna su sred-stva kredita, a ostatak vlastita sredstva Zagrebačke županije. Trenutno je u provedbi nekoliko projekata, među njima i dograd-nja OŠ Pušća, koju je početkom listopada obišao župan Stjepan Kožić.

- U dogradnju i rekonstrukciju ove škole ulaže se gotovo 14 mi-lijuna kuna. Dograđuje se sport-ska dvorana i gradi šest učioni-ca, čime ćemo osigurati da škola dobije jednosmjensku nastavu i time stvoriti dodatnu kvalitetu obrazovanja - rekao je župan.

Načelnica Pušće Anđela Cir-kveni zahvalila je Županiji što prepoznaje potrebe ove općine.

- Ponosni smo što će se do-gradnjom škole omogućiti djeci jednosmjenski rad. I sama Opći-na ulaže u školstvo, pa smo tako osigurali produženi boravak u školi, osigurali novac za kupnju radnih bilježnica, a donijeli smo i odluku da će svih 245 učenika ubuduće imati besplatan doru-čak u školi - rekla je načelnica Cirkveni.

Ravnatelj škole Arsen Ša-runić zahvalio je Županiji na osiguranim financijskim sred-stvima te Općini Pušća što je

podsjetio da se osim gradnje, dogradnje i rekonstrukcije škol-skih objekata, značajna sredstva ulažu i u energetsku obnovu

zgrada škola, trenutno njih četiri - u Velikoj Gorici, Vrbovcu, Iva-nić-Gradu i Rakovom Potoku.

- Radi se o investici-jama ukupne vrijedno-sti 62,5 milijuna kuna, od čega smo 27 miliju-na dobili iz europskih fondova, o ostalo su sredstva proračuna Županije. Energetskim obnovama štedimo

energiju, a time štedimo i novac, kojega ulažemo u buduću grad-nju školskih objekata. Također, mogu reći da je Županija i 'po-duzetnik', jer kroz projekte koje gradimo osiguravamo posao za određeni broj osoba - rekao je župan, još jednom naglasivši da je opredjeljenje Županije ulagati u mlade.

inicirala projekt dograd-nje škole, u sklopu koje-ga će se sagraditi i novo vanjsko sportsko igralište. Župan Kožić također je

❱ Kroz dvije godine - ovu i 2021., Županija će u kapitalne investicije u školstvu, njih ukupno 13, uložiti 140 milijuna kuna

ŠKOLSTVO

U OPĆINI BEDENICA GRADI SE SREDSTVIMA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE ŠKOLSKA-SPORTSKA DVORANA

'Važnost buduće dvorane nije samo za razvoj školskoga sporta, nego sporta općine u cjelini' Gradnja dvodijelne dvorane košta 18,7 milijuna kuna, a radovi se financiraju sredstvima proračuna Zagrebačke županije

❛Dvorana će našim učenicima omogućiti iste uvjete odgoja i obrazovanja, bavljenja sportom i slobod-nim aktivnostima, kakve imaju i djeca u drugim sredinama Zagrebačke županije - rekao je Ivan Bukovec, zamjenik načelnike Općine Bedenica

❛ I ovo je dokaz koliko Županija ulaže u obrazo-vanje, posebno u malim općinama - poručio je župan mr. sc. Stjepan Kožić

U Bedenici se gradi škol-ska-sportska dvorana. Gradnja dvodijelne dvo-rane košta 18,7 miliju-

na kuna, a radovi se financiraju sredstvima proračuna Zagrebačke županije.

- I ovo je dokaz koliko Županija ulaže u obrazovanje, posebno u malim općinama. Prije tri godine u Bedenici smo otvorili rekonstru-iranu i dograđenu školu, a kada sa-gradimo i ovu dvoranu dobit ćemo kvalitetan školski kompleks. Kada se zbroje samo dvije 'cifre' - do-gradnja škole i gradnja ove dvora-ne, dolazimo do 35 milijuna kuna. Ako znamo da za kapitalnu grad-nju, preko decentraliziranih sred-

stava, godišnje iz državnoga pro-računa dobijemo svega 5 milijuna kuna, lako se može zbrojiti koliko bi nam godina trebalo da sagradi-mo samo ova dva objekta - za obi-laska gradilišta dvorane, potkraj listopada, izjavio je župan Stjepan Kožić. Dodao je da statistika govori da je Hrvatska po broju pretile dje-ce na petome mjestu u Europi i da za to postoji više razloga.

- Jedan od njih je i što nam 'fale' sportske dvorane. Stoga će izgrad-

njom ove dvorane 150 đaka imati mogućnost popraviti tu statistiku - rekao je župan, dodavši da je sigu-ran da će dvoranu koristiti i razne udruge.

Ivan Bukovec, zamjenik načelni-ke Općine Bedenica, zahvalivši Žu-paniji i osobno županu što su pre-poznali potrebu gradnje dvorane, rekao je da će ona učenicima Bede-nice omogućiti iste uvjete odgoja i obrazovanja, bavljenja sportom i slobodnim aktivnostima, kakve imaju i djeca u drugim sredinama Zagrebačke županije.

Krunoslav Ujlaki, ravnatelj OŠ Bedenica, rekao je da se gradnjom dvorane ostvaruje dugo sanjani san.

- Njezina je važnost ne samo za razvoj školskoga sporta, nego sporta općine u cjelini - rekao je Ujlaki.

ŠKOLSTVO

1110 Ž K Ž K BROJ 143, LISTOPAD 2020. BROJ 143, LISTOPAD 2020. EUROPSKI FONDOVI EUROPSKI FONDOVI

OSJETNE UŠTEDE U POTROŠNJI ENERGENATA U ZGRADAMA JAVNE NAMJENE, KORIŠTENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE I SMANJENJE EMISIJE ŠTETNIH STAKLENIČKIH PLINOVA

Energetski obnovljena zgrada Doma zdravlja u Zaprešiću Nakon ispostava

Doma zdravlja u Vrbovcu i Jastre-barskom, ener-getski je obnov-

ljena i zgrada ispostave Doma zdravlja u Zaprešiću. Obnova je omogućila osjetnu uštedu u potrošnji energije za grijanje i rasvjetu, kao i smanjenje emi-sije štetnih stakleničkih plino-va. Zajedno s gradonačelnikom Zaprešića Željkom Turkom, ispostavu Doma zdravlja u Zaprešiću obišao je sredinom listopada župan Stjepan Kožić. - Ovom obnovom troškovi gri-janja smanjit će se za 60%, a emisija štetnih stakleničkih pli-nova bit će manja za čak 80%. Sredstva koja ćemo tako ušte-djeti uložit ćemo u unapređe-nje rada primarne zdravstvene zaštite. Također, kvaliteta bo-ravka u ovome prostoru, kako

osoblja tako i pacijenata, sada će biti daleko bolja - rekao je župan. Ukupna vrijednost ugovorenog projekta energet-ske obnove ispostave Doma zdravlja u Zaprešiću je 4,7 milijuna kuna. Kroz Operativ-ni program "Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.", iz Eu-ropskog fonda za regionalni razvoj dobiveno je 2,4 milijuna kuna, dok je ostatak od 2,3 milijuna osigurala Zagrebačka županija. - Pripremili smo još tri projek-ta energetske obnove zgrada Doma zdravlja - u Samoboru, Velikoj Gorici i Ivanić-Gradu. Očekujemo skoro ras-pisivanje natječaja, vje-rujem da ćemo proći i da ćemo obnoviti i ove objekte - rekao je župan.Obnova zgrade Doma

zdravlja u Zaprešiću obu-hvaćala je kombinaciju gra-đevinskih, strojarskih i elek-trotehničkih mjera. Zgrada je

Zgrada je dobila toplinsku fasadu i učinkovitiju LED rasvjetu, toplinski je izoliran i njezin ravni krov, dosadašnji sustav grijanja zamijenjen je sustavom dizalice topline zrak/voda, a na radijatore su ugrađeni elektronički termostatski ventili

59,3%godišnja ušteda energije za grijanje

53,8%godišnja ušteda energije za rasvjetu

❱ Kroz Operativni program 'Konkuren-tnost i kohezija 2014.-2020.', iz Europskog fonda za regionalni razvoj dobiveno je 2,4 milijuna kuna, dok je 2,3 milijuna kuna osi-gurala Zagrebačka županija

srpanj 2019.

75,9%godišnja ušteda primarne energije

80,2%smanjenje godišnje emisije CO2

Sadržaj materijala isključiva je odgovornost

Zagrebačke županije

❱ Sredstva koja će se uštedjeti smanje-njem troškova za grijanje i rasvjetu uložit će se u unap-ređenje rada primar-ne zdravstvene zaštite

dobila novu toplinsku fasadu, a toplinski je izoliran i njezin ravni krov. Ostakljena, dosad drvena stijena zamijenjena je učinkovitijom iz PVC profila, a dosadašnji sustav grijanja zamijenjen je sustavom diza-lice topline zrak/voda. Na po-stojeće radijatore ugrađeni su elektronički termostatski ventili s predregulacijom, dok je do-sadašnja rasvjeta zamijenjena novom, energetski učinkoviti-jom LED rasvjetom. Prema kriteriju specifične go-dišnje energije za grijanje zgrada će sada biti svrstana u energetski razred "C", a pre-ma kriteriju specifične godišnje

primarne energije u energetski razred "A+". Gradonačelnik Željko Turk je naglasio da ispostavu Doma

zdravlja u Zaprešiću ne koriste samo stanovnici ovoga grada, već i svih okolnih općina. - Ovo je centralni zdravstveni

objekt za skoro 60.000 stanov-nika. Iskrena zahvala Županiji na ulaganju u njegovu energet-sku obnovu - rekao je Turk.U obnovu zgrade u Zapreši-ću novac je uložio i sam Dom zdravlja. - Uložili smo skoro 500.000 kuna. Trebalo je pripremi-ti kvalitetnu dokumentaciju,

a osim toga financirali smo i soboslikarske radove te pro-mijenili podove - rekao je rav-natelj Doma zdravlja Većeslav Bergman, dodavši da je neop-hodno, osim u infrastrukturu, ulagati i u zdravstveni kadar. - Ove smo godine napravi-li iskorak u odnosu na druge županije. Inicijativom župana, Županija je osigurala novac za 9 specijalizacija, a osigurala je i sredstva za stimuliranje i 'pri-vlačenje' specijalista da dođu raditi u naš Dom zdravlja - re-kao je Bergman. Ukupno je u energetsku obno-vu ispostava Doma zdravlja u Zaprešiću, Vrbovcu i Jastre-barskom uloženo 10,3 miliju-na kuna, dok procijenjena vri-jednost obnove ispostava u Velikoj Gorici, Ivanić-Gradu i Samoboru iznosi 36,3 milijuna kuna.

rujan 2020.

❱ Zgradu ispostave Doma zdravlja u Zaprešiću ne koriste samo stanovnici ovoga grada, već i okolnih općina - skoro 60.000 stanovnika

1312 Ž K Ž K BROJ 143, LISTOPAD 2020. BROJ 143, LISTOPAD 2020. EUROPSKI FONDOVI EUROPSKI FONDOVI

SMANJENJE POTROŠNJE ENERGIJE U ZGRADAMA JAVNOG SEKTORA

Energetski obnovljena zgrada Područne škole Rakov Potok

Energetski je ob-novljena zgrada Područne škole Rakov Potok, sagrađena još

1930. godine. Rekonstruira-ni su vanjski zidovi, na koje je postavljena termoizolaci-ja od kamene vune i završni sloj silikonske žbuke, čime je zgrada dobila toplinsku fasa-du. Rekonstruirano je krovi-šte zgrade i postavljen novi krovni pokrov, dok je dotra-jala, vanjska drvena stolarija zamijenjena PVC stolarijom. Sanirana je kapilarna vlaga u zidovima zgrade, zamijenje-ne su podne obloge, uređen je sanitarni čvor, dok je pre-uređenjem prizemlja zgrade škola dobila polivalentni pro-stor za vježbanje i slobodne aktivnosti. Nadalje, ugrađeni su kondenzacijski plinski ko-tlovi, rekonstruiran je sustav radijatorskoga grijanja, ugra-đeni su termoregulacijski ventili i, u učionicama, venti-lacija s rekuperacijom zraka. Obnovljene su elektroinstala-cije i rekonstruirana unutarnja rasvjeta.Energetskom obnovom go-dišnje će se, u odnosu na do-sadašnje stanje, štedjeti oko 84% energije za grijanje i oko 82% primarne energije, dok će se godišnja emisija štetnih stakleničkih plinova smanjiti za oko 84%.Realizacijom građevinskih, strojarskih i elektrotehničkih mjera, zgrada će iz energet-skog razreda "F" prijeći u energetski razred "B". Ukupna vrijednost projekta je 2,42 milijuna kuna. Zagrebač-

Projekt obnove realiziran je u sklopu Operativnog programa 'Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.'

Sadržaj materijala isključiva je odgovornost

Zagrebačke županije

Kada usporedimo građevinu prije obnove i njezino sadaš-nje stanje, jedino što mogu kazati je - fantastično! Uvjeti prije obnove više bi prista-jali prošlome stoljeću, nego suvremenom obliku nastave. Ovo što su učenici sada dobili, zaista je najbolje što se moglo napraviti na ovako starom objektu. Dobili su su-vremeno opremljene i uređe-ne prostore, 'svjetle', 'zračne', dobro grijane... Za učenike će skori povratak u ovu zgradu biti velika radost - kaže Anica Magdalenić, ravnateljica OŠ Sveta Nedelja, čiji je sastavni dio i PŠ Rakov Potok.

'Za učenike će skori povratak u ovu zgradu biti velika radost'

❱ Županija je osigurala 1,56 milijuna kuna, dok je iz EFRR-a dobiveno bespovratnih 856.055 kuna

❱ Energetskom obnovom godišnje će se, u odnosu na dosadašnje stanje, štedjeti oko 84% energije za grijanje i oko 82% primarne energije, dok će se godišnja emisija štetnih stakleničkih plinova smanjiti za oko 84%

ka županija je osigurala 1,56 milijuna kuna, dok je iz Eu-ropskog fonda za regionalni razvoj dobiveno bespovratnih 856.055 kuna. Program je re-aliziran u sklopu Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.".

1514 Ž K Ž K BROJ 143, LISTOPAD 2020. BROJ 143, LISTOPAD 2020. EUROPSKI FONDOVI EUROPSKI FONDOVI

SMANJENJE POTROŠNJE ENERGIJE U ZGRADAMA JAVNOG SEKTORA U KOJIMA SE OBAVLJAJU DRUŠTVENE DJELATNOSTI I POVEĆANJE KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Energetski obnovljene zgrada i sportska dvorana SŠ Vrbovec Nešto više od 13,7

milijuna kuna ulo-ženo je u energet-sku obnovu zgrade

Srednje škole Vrbovec, zajed-no sa sportskom dvoranom. Škola je energetski obnovljena kombinacijom građevinskih, strojarskih i elektrotehničkih radova, čime su ostvareni uvje-ti za osjetne uštede u potrošnji energije za grijanje, hlađenje i rasvjetu. Nadalje, ugradnjom dizalica topline zrak-voda omogućeno je korištenje ob-novljivih izvora energije. Energetska obnova Srednje škole Vrbovec odvijala se u sklopu Operativnog progra-ma "Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.", njegova spe-

cifična cilja "Smanjenje po-trošnje energije u zgradama javnog sektora". Obnova je obuhvaćala toplinsku izolaciju

vanjskih zidova, ravnog i ko-sog krova, stropa prema ne-grijanom tavanu, nadstrešnica, balkona i horizontalnih istaka na pročeljima zgrade. Vanjska

Energetska obnova Srednje škole Vrbovec odvijala se u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., njegova specifična cilja Smanjenje potrošnje energije u zgradama javnog sektora

74,37%godišnja ušteda energije za grijanje

79,94%smanjenje godišnje emisije CO2

❱ Projekt energetske obnove SŠ Vrbovec jedan je od četiri projekta energetske obnove škol-skih objekata za koje su Zagrebačkoj županiji odobrena bespovratna europska sredstva

396.737 kuna godišnje smanjenje troškova

Sadržaj materijala isključiva je odgovornost

Zagrebačke županije

❱ Zgrada škole i sportska dvorana dobile su toplinsku fasadu debljine 15 centimetara

drvena stolarija (prozori i bal-konska vrata) zamijenjena je učinkovitijom PVC stolarijom, a dosadašnji plinski kotao za

grijanje zamijenjen je konden-zacijskom kaskadom i dizali-cama topline zrak-voda. Ugra-đeni su i dinamički radijatorski ventili s termostatskim glava-ma. U učionice su postavljeni rekuperatori zraka - griju, od-nosno hlade svježi zrak. Ta-kođer, uveden je centralni su-stav nadzora i upravljanja te je omogućeno daljinsko očitanje

potrošnje energenata. Ener-getskom obnovom povećana je udobnost boravka u zgradi, uz optimalnu potrošnju energi-je. Prema izračunu, očekuje se da će godišnja ušteda energije za grijanje biti 74%, a godišnja ušteda primarne energije 63%, odnosno godišnje bi se trebalo štedjeti preko 396.000 kuna. Godišnja emisija štetnih sta-

kleničkih plinova smanjit će se za gotovo 80%, a zgrada će iz energetskog razreda "D" prijeći u energetski razred "B". Radovi su sufinancirani sred-stvima Europskog fonda za regionalni razvoj, iz kojega je bespovratno dobiveno 6,27 mi-lijuna kuna, dok je Zagrebačka županija, osnivač škole, osigu-rala 7,45 milijuna kuna.

❱ Škola je obnovljena kombinacijom građevinskih, stro-jarskih i elektroteh-ničkih radova, čime su ostvareni uvjeti za osjetne uštede u potrošnji energije, dok je ugradnjom dizalica topline omogućeno korište-nje obnovljivih izvora energije

Ukupna vrijednost projekta 13.728.105 knUkupno prihvatljivi troškovi 12.996.824 knBespovratna sredstva iz EFRR-a 6.269.995 knSredstva Zagrebačke županije 7.458.110 kn

Kotlovnica prije početka obnove

Obnovljena kotlovnica

1716 Ž K Ž K BROJ 143, LISTOPAD 2020. BROJ 143, LISTOPAD 2020. POLJOPRIVREDA

Dani hrane i tradicijskih proizvoda U prigodi Svjetskog dana hrane - 16. listopada, i Svjetskog dana seoskih žena - 15. listopada, manifestaciju zajedno organiziraju Županija i Grad Zagreb

Na Trgu bana Jela-čića u Zagrebu održana je kra-jem listopada

tradicionalna sajamska priredba Dani hrane i tradicijskih proizvoda Za-grebačke županije i Grada Za-greba. Sajam je održan 18. go-

IVICA CESAR, Obedišće

❛Ljudi sve više cijene maloga proizvođača. S plasmanom bučina ulja nemam problema. Cijena nije problem, traži se kvaliteta, proizvod na kojega su kupci navikli. U lockdownu je prodaja ulja osjetno porasla, kako su mjere popuštale nešto je pala, no zadovoljan sam. Buče uzgajam na oko 5 hektara.

NIKOLINA LUČIĆ, Bešlinec

❛Drago mi je što ova manifestacija nije otkazana, bio je to pun pogodak. Ljudi se zanimaju za naše proizvode. Kupuju! Otkako je počela koronakriza domaći proizvodi se prodaju sve bolje. Osobno sam orijentirana na proi-zvodnju zimnice. Najbolje se prodaju ajvar, ukiseljeni šampinjoni, salata od graha...

POLJOPRIVREDA

TRADICIONALNA SAJAMSKA PRIREDBA OKUPILA NA TRGU BANA JELAČIĆA U ZAGREBU STOTINJAK PROIZVOĐAČA DOMAĆIH POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA I RUKOTVORINA

❱ Zagrepčani su mogli kupiti sireve, med, vino, bučino ulje, voće, povrće, zimnicu, ručno rađene ukrasne i uporabne predmete...

MANIFESTACIJA JE ODRŽANA 18. GODINU

ZAREDOM

MISLAV LUKŠA, Kloštar Ivanić

❛OPG sam otvorio s dolaskom korone. Ukazala se prilika, a potražnja za povrćem, sada i zimnicom, je primjetna. Počeo sam prodavati putem Facebook Marketplacea, a potom i dva puta tjedno dostavljati robu na kućnu adresu. Najbolje je išao paradajz. Sada već imam i stalne kupce, a trenutno se najviše traži zimnica.

ŽELJKO GREGORIĆ, Vlaškovec

❛Za portugizac je ovo bila fenomenalna godina! Visoki šećeri i zdravo grožđe. Portugizac nije tipičan, lagani, već puno ozbiljniji. Ima strukturu. Tko ga uspije sačuvati, od-ležavanjem može dobiti 'veliko vino'. Dakle, pokazalo se da u klimatološki iznimnim godinama portugizac može biti ozbiljno crno vino.

dinu zaredom. Ove je godine na njemu sudjelovalo stotinjak pro-izvođača voća i povrća, sira, buči-na ulja, meda, vina, rakija, likera, zimnice, rukotvorina...

U prigodi Svjetskog dana hra-ne - 16. listopada, i Svjetskog dana seoskih žena - 15. listopa-da, manifestaciju zajedno orga-niziraju Županija i Grad Zagreb. Ovogodišnju je otvorio zagrebač-ki gradonačelnik Milan Bandić, a u ime župana Stjepana Kožića prisutan je bio njegov izaslanik, pročelnik za poljoprivredu Josip

Kraljičković. Izlagačima je poželio uspješnu

prodaju, a potroša-čima da uživaju u najboljim doma-

ćim proizvodi-ma iz okolice Zagreba.

- Najbolje i najzdravije dolazi iz naj-bližega i od poznatoga. Zato, upo-znajte se na ovome saj-mu i s proi-

zvođačima i s njihovim pro-

izvodima - poručio je Kraljičković.

1918 Ž K Ž K BROJ 143, LISTOPAD 2020. BROJ 143, LISTOPAD 2020. ZDRAVSTVO ZDRAVSTVO

LOKACIJE ZA PREGLED OSOBA KOJE SUMNJAJU NA INFEKCIJU COVID-19 Na području Zagrebačke županije uspostavljene su tri lokacije za uzimanje briseva osoba kod kojih postoji sumnja na infekciju koronavirusom. Testiranje je moguće uz liječničku uputnicu i prethodno dogovoren termin. Brisevi se uzimaju 'iz auta', a obrađuju se u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

VELIKA GORICA ISPOSTAVA DOMA ZDRAVLJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE Matice hrvatske 5

Brisevi se uzimaju od ponedjeljka do petka od 8 do 12 satiPrije dolaska potrebno je dogovoriti termin na broju telefona 6379 717

IVANIĆ-GRAD STRAŽNJE PARKIRALIŠTE SB NAFTALAN križanje Vukovarske i Naftalanske ulice

Brisevi se uzimaju od ponedjeljka do petka od 7,30 do 9,30 satiPrije dolaska potrebno je dogovoriti termin na broju telefona 2883 137 ili e-mailom mikrobiologija.ivanic@zzjz-zz.hr

RAKITJE LABORATORIJ ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZAGREBAČKE ŽUPANIJE Školska 2

Brisevi se uzimaju od ponedjeljka do petka od 8,30 do 10,30 satiPrije dolaska potrebno je dogovoriti termin na broju telefona 3323 253 ili e-mailom mikrobiologija.rakitje@zzjz-zz.hr

Kod narudžbe e-mailom potrebno je napisati ime i prezime, datum rođenja, matični broj osiguranika (MBO), kontakt broj (mobitela), razlog naručivanja i željeni termin.Osobe koje se žele testirati na osobni zahtjev mogu to, uz prethodno dogovoren termin, učiniti u Ivanić-Gardu i Rakitju. Cijena testiranja na osobni zahtjev je 700 kuna.

Svakodnevno ažurirane informacije o bolesti COVID-19 na području Zagrebačke županije nalaze se na www.zagrebacka-zupanija.hr

Druge subote u listopadu obilježava se Svjetski dan hospicija i palijativne skr-bi. Na prostoru Zagrebač-

ke županije, počevši od 2018., rade tri mobilna palijativna tima - u Sa-moboru (za područje Samobora, Svete Nedelje, Zaprešića i Jastre-barskoga, s okolnim općinama), u Velikoj Gorici (za područje Veli-ke Gorice i Dugog Sela, s okolnim općinama) te u Ivanić-Gradu (za područje Ivanić-Grada, Vrbovca i Svetog Ivana Zeline, s okolnim op-ćinama). Palijativna skrb je cjelovi-ta briga o osobama koje boluju od neizlječive bolesti, ali i briga o bo-lesnikovoj obitelji kojoj se nastoji ublažiti patnja i bol.

- Više od 80% naših pacijenata su onkološki bolesnici, a ostalo su bolesnici s kroničnim bolestima, poput demencije, Alzheimerove bolesti, kardiovaskularnih bolesti, stanja nakon moždanog udara... Radi se, uglavnom, o pacijentima iznad 70 godina starosti, no ima-mo i pacijente adolescentske dobi

- govori Antonio Kobaš, liječnik u mobilnom palijativnom timu u Samoboru. Kaže da se svakom pa-cijentu pristupa individualno, ovi-sno o njegovim potrebama.

- Izazovno je, nećemo se lagati. Posao je emocionalno zahtjevan. No, imamo znanje i trudimo se pa-cijentu pružiti maksimalnu skrb - dodaje Kobaš. Njegov mobilni tim dnevno ima između četiri i sedam kućnih posjeta.

Viša medicinska sestra Mihaela Koletić u timu je od njegova osnut-ka.

Od 2018. do kraja rujna ove godine u registar korisnika palijativne skrbi na prostoru Zagrebačke županije upisano je 1450 pacijenata

DRUGA SUBOTA U LISTOPADU OBILJEŽAVA SE KAO SVJETSKI DAN HOSPICIJA I PALIJATIVNE SKRBI

Cjelovita briga o osobama koje boluju od neizlječive bolesti

pacijenata kojima je pružena skrb, umrlo je njih 397.

- Naš posao ne završi kad paci-jent premine. Ostajemo u kontaktu s obitelji i u procesu njihova ža-

lovanja - govori Antonio Kobaš. U palijativnom timu su li-

ječnik i viša medicinska sestra, a svaki tim ima i svog koordinatora.

- Naša je zadaća voditi bazu pacijena-

ta, brinuti o posudbi pomagala, izraditi plan

skrbi za bolesne... Ljudi smo 'iz sjene', ali smatram

da smo velika podrška timu - kaže Ivana Gluščić, koordinatorica mo-bilnoga palijativnog tima u Samo-boru. I dok timovi skrbe o palija-tivnim pacijentima, o samom timu skrbi Zagrebačka županija.

- Značajno smo poduprli njihov osnutak. U dijelu osnovnog stan-darda nabavili smo svu potrebnu opremu, kako bi timovi mogli ra-diti na terenu, a u dijelu nadstan-darda nabavljeni su prijenosni ultrazvučni uređaji i mobilne sto-matološke jedinice. Također, treba reći da palijativna skrb ne uključu-je samo medicinsku pomoć, nego i usluge fizioterapeuta, socijalnog radnika, duhovnika... - kaže Kse-nija Čuljak, pročelnica Zagrebačke županije za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje.

❛Više od 80% pacijenata su onkološki bolesnici, a ostalo su bolesnici s kroničnim bolestima, poput demencije, Alzheimerove bolesti, kardiovaskularnih bolesti, stanja nakon moždanog udara... - govori Antonio Kobaš, liječnik u mobilnom palijativnom timu u Samoboru

- U ovome poslu vrlo je važna empatija i emocionalna podrška pacijentu, kao i njegovoj bli-skoj obitelji. Pacijent mora znati da nije samo broj, da netko za njega ima dovoljno vremena, da netko s njime može porazgovarati o njego-vim potrebama... - kaže Mihaela.

Od 2018. do kraja rujna ove go-dine u registar korisnika palijativ-ne skrbi na prostoru Zagrebačke županije upisano je 1450 pacije-nata, a sva tri mobilna tima uku-pno su imala 7700 intervencija. Od

PALIJATIVNA SKRB JE I BRIGA O

BOLESNIKOVOJ OBITELJI, KOJOJ SE NASTOJI

UBLAŽITI PATNJA I BOL

❱ Palijativna skrb ne uključuje samo medicinsku pomoć, nego i usluge fiziote-rapeuta, socijalnog radnika, duhovnika...

Antonio Kobaš

Ivana Gluščić

Mihaela Koletić

2120 Ž K Ž K BROJ 143, LISTOPAD 2020. BROJ 143, LISTOPAD 2020. ZDRAVSTVO ZDRAVSTVO

Članak 1.Predmet javnog poziva je javno prikupljanje pri-java zdravstvenih radnika zaposlenih u zdrav-stvenim ustanovama čiji je osnivač Zagrebačka županija za dodjelu subvencija Zagrebačke županije u okviru Programa mjera za osiguranje potrebnih ljudskih resursa u zdravstvenim usta-novama čiji je osnivač Zagrebačka županija za razdoblje 2020.-2025., Mjera 3.1. "Zadržavanje zdravstvenih radnika u zdravstvenim ustanova-ma Zagrebačke županije" (dalje: Program mjera).

U okviru Mjere iz stavka 1. Zagrebačka županija dodijelit će ovim javnim pozivom zdravstvenim radnicima sljedeće subvencije:3.1.1. SUBVENCIJE KAMATE NA STAMBENE

KREDITE3.1.2. SUBVENCIJE TROŠKOVA STRUČNOG

USAVRŠAVANJA I DOŠKOLOVANJA SUBVENCIJE KAMATE NA STAMBENE KREDITE (3.1.1.)

Članak 2.Pravo na subvenciju kamate na stambene kredi-te imaju doktori medicine, uz uvjet: - da su u radnom odnosu na neodređeno vri-

jeme u zdravstvenoj ustanovi kojoj je osnivač Zagrebačka županija

- da se nekretnina namijenjena stanovanju (stan/kuća) na koju se odnosi kredit nalazi na području Zagrebačke županije

- da se radi o prvoj nekretnini za stanovanje podnositelja zahtjeva

- da podnositelj zahtjeva nije ostvario pra-vo na korištenje neke druge subvencije Zagrebačke županije iz Programa mjera

Stambeni kredit u smislu ovoga javnog poziva smatra se kredit kojim se financira kupnja, grad-nja, dogradnja ili uređenje nekretnine (stana ili kuće) namijenjene stanovanju.

Članak 3.Zagrebačka županija subvencionirat će kama-te na stambene kredite po korisniku u visini 50% iznosa ugovorene kamate, ali ne u iznosu većem od 1000 kuna mjesečno po korisniku subvencije.

Članak 4.Uz zahtjev za subvenciju kamate na stambene kredite, zdravstveni radnici dostavljaju: 1) presliku osobne iskaznice 2) uvjerenje o prebivalištu (ne starije od 60

dana)3) dokaz o stečenom stupnju obrazovanja (dok-

tor medicine) 4) presliku ugovora o radu u zdravstvenoj usta-

novi čiji je osnivač Zagrebačka županija5) ugovor o kreditu i otplatni plan 6) dokaz o vlasništvu nekretnine (preslika ze-

mljišnoknjižnog izvatka)7) potpisanu i javnobilježnički ovjerenu izjavu

kojom podnositelj zahtjeva izjavljuje da se radi o prvoj nekretnini podnositelja zahtjeva te da podnositelj zahtjeva i njegov bračni ili izvanbračni drug nemaju u vlasništvu neku drugu nekretninu za stanovanje

8) presliku kartice IBAN tekućeg računa

Sva dokumentacija, izuzev izjave pod 7) dostav-lja se u neovjerenoj preslici.

SUBVENCIJE TROŠKOVA STRUČNOG USAVR-ŠAVANJA I DOŠKOLOVANJA (3.1.2.)

Članak 5.Pravo na subvencije troškova stručnog usavrša-

vanja i doškolovanja imaju medicinske sestre/medicinski tehničari, fizioterapeuti, laboratorij-ski tehničari (SSS) i prvostupnici (VŠS) u navede-nim zanimanjima, uz uvjet: - da su u radnom odnosu na neodređeno vri-

jeme u zdravstvenoj ustanovi kojoj je osnivač Zagrebačka županija

- da je stručno usavršavanje ili doškolovanje vezano uz djelatnost zdravstvene ustanove u kojoj rade

- da se stručno usavršavaju ili doškoluju o vla-stitom trošku

Stručno usavršavanje i doškolovanje u smislu ovoga javnog poziva smatra se svako usavrša-vanje, osposobljavanje i doškolovanje nakon završenoga formalnog obrazovanja koje je usmjereno na obavljanje zanimanja iz stavka 1. ovog članka i vezano uz djelatnost zdravstvene ustanove u kojoj rade.

Članak 6.Zagrebačka županija subvencionirat će troško-ve stručnog usavršavanja i doškolovanja u visini 50% iznosa stručnog usavršavanja/godišnje školarine, a maksimalno 5000 kuna neto godiš-nje po korisniku subvencije.

Članak 7.Uz zahtjev za subvenciju troškova stručnog usavršavanja i doškolovanja, zdravstveni radnici dostavljaju: 1) presliku osobne iskaznice 2) dokaz o stečenom stupnju obrazovanja (me-

dicinska sestra/medicinski tehničar, fiziotera-peut, laboratorijski tehničar ili prvostupnik u navedenim zanimanjima)

3) presliku ugovora o radu u zdravstvenoj usta-novi čiji je osnivač Zagrebačka županija

4) potvrdu o upisu na odgovarajući viši stupanj obrazovanja uz potvrdu o cijeni školovanja za koje se traži subvencija ili program struč-nog osposobljavanja ili usavršavanja uz po-tvrdu o cijeni programa

5) presliku kartice IBAN žiro računa

Sva dokumentacija dostavlja se u neovjerenoj preslici.

ZAJEDNIČKE ODREDBE

Članak 8.Postupak za ostvarivanje prava na dodjelu subvencija iz ovoga javnog poziva ostvaruje se podnošenjem zahtjeva koji sadrži osobne podatke o podnositelju zahtjeva za subvenciju te naznaku subvencije koja se traži. Zahtjevi se podnose na propisanim obrascima koji čine sa-stavni dio ovoga javnog poziva. Podnošenjem zahtjeva podnositelj daje izričitu privolu Za-grebačkoj županiji da može poduzimati radnje vezane uz obradu njegovih osobnih podataka, a Zagrebačka županija se obvezuje koristiti po-datke samo u svrhu za koju su namijenjeni, uz poštivanje odredbi Uredbe (EU) 2016/679 Eu-ropskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih poda-taka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka; SL EU L119) i drugim važećim propisima o zaštiti osobnih podataka.

Članak 9.Zahtjev mora biti vlastoručno potpisan. Zahtjev s navedenom dokumentacijom se dostavlja u zatvorenoj omotnici Zagrebačkoj županiji u pi-sanom obliku, poštom, na adresu: Zagrebačka županija, Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu

skrb i hrvatske branitelje, Povjerenstvo za do-djelu subvencija, Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb, uz naznaku: "Zahtjev za dodjelu subvencije na stambeni kredit" ili "Zahtjev za dodjelu subvencije za stručno usavršavanje ili doškolovanje" ili osobnom dostavom na istu adresu u pisarnicu Zagrebačke županije (prize-mlje zgrade).

Članak 10.Ovaj javni poziv ostaje otvoren od dana obja-ve i traje do iskorištenja sredstava. Zahtjeve će razmatrati Povjerenstvo za dodjelu subvencija (dalje: Povjerenstvo) prema redoslijedu zapri-manja. Stručne i administrativne poslove za Po-vjerenstvo obavlja Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje. U slučaju ne-potpunog zahtjeva podnositelju zahtjeva bit će određen primjeren rok za nadopunu zahtjeva, u kojem slučaju će se datum primitka nadopune potpune dokumentacije smatrati datumom zaprimanja zahtjeva. U slučaju ne dostave tra-žene nadopune smatrat će se da je podnositelj zahtjeva povukao zahtjev. Ukoliko podnositelj zahtjeva ne udovoljava uvjetima javnog poziva Povjerenstvo će ga o tome obavijestiti pisanim putem.

Članak 11.Župan Zagrebačke županije će, temeljem pri-jedloga Povjerenstva za dodjelu subvencija po pristiglim prijavama, donijeti odluku o dodjeli subvencija obuhvaćenih ovim javnim pozivom i s prijaviteljem sklopiti Ugovor o dodjeli subven-cije u roku 30 dana od donošenja odluke o do-djeli subvencije. Ugovorom o dodjeli subvencije biti će utvrđen iznos subvencije, način i rokovi plaćanja, način izvještavanja te ostala prava i obveze ugovornih strana.

Članak 12.Subvencije vrijede za vrijeme trajanja radnog odnosa prijavitelja na neodređeno vrijeme u zdravstvenim ustanovama Zagrebačke župani-je. Pravo na korištenje subvencije iz ovoga jav-nog poziva vrijedi za vrijeme trajanja Programa mjera, a jedan korisnik može ostvariti pravo na jednu subvenciju iz Programa mjera.

Članak 13.Sve dodatne informacije vezane uz javni poziv zainteresirane osobe mogu dobiti u Upravnom odjelu za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Zagrebačke županije, na brojevima telefona 6009-405, 6009-477 ili 6009-447, rad-nim danom od 9 do 12 sati.

Članak 14.Riječi korištene u tekstu ovoga javnog poziva koje imaju rodno značenje bez obzira jesu li ko-rištene u muškom ili ženskom rodu odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 15.Ovaj javni poziv objavljuje se na službenoj web stranici Zagrebačke županije i na službenim web stranicama zdravstvenih ustanova Zagre-bačke županije. Zagrebačka županija

Zdravstvene ustanove Zagrebačke župa-nije su Dom zdravlja Zagrebačke županije, Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke župa-nije, Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije, Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Naftalan, Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra i Ljekarne Zagrebačke županije.

Na temelju Odluke o raspisivanju javnog poziva za dodjelu subvencija zdravstvenim radnicima zaposlenim u zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač Zagrebačka županija (KLASA: 022-01/20-01/40, URBROJ: 238/1-03-20-06),

koju je donio župan Zagrebačke županije 7. listopada 2020., Zagrebačka županija objavljuje

J A V N I P O Z I V ZA DODJELU SUBVENCIJA ZDRAVSTVENIM RADNICIMA ZAPOSLENIMA U ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA ČIJI JE

OSNIVAČ ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

U Hrvatskoj se 25. listopada obilježava kao nacional-ni Dan darivatelja krvi. S obzirom na trenutnu

epidemiološku situaciju, Druš-tvo Crvenoga križa Zagrebačke županije ove godine nije orga-niziralo zajedničko druženje ju-bilaraca, darivatelja kojima se dodjeljuju zahvale za višestru-ko darovanu krv. Zahvale će im uručiti njihova gradska društva Crvenoga križa.

- Svaka doza darovane krvi

spašava tri ljudska života! Ove godine imamo 128 jubilaraca te im i ovom prigodom zahva-ljujem na humanosti - govori Drinka Sopta, ravnateljica druš-tva Crvenoga križa Zagrebačke županije. Na prostoru županije djeluje osam gradskih društa-va Crvenoga križa, koja su ove godine organizirala 123 akcije darivanja krvi.

- Akcije su organizirane uz poštivanje svih epidemiološ-kih mjera. Prikupljeno je 8600

U HRVATSKOJ SE 25. LISTOPADA OBILJEŽAVA KAO NACIONALNI DAN DARIVATELJA KRVI

Svaka doza darovane krvi spašava tri ljudska života

doza krvi - kaže ravnateljica DCK Zagrebačke županije, do-dajući da Hrvatska, zbog ple-menitih ljudi, nikada nije ostala bez krvnih pripravaka.

Darivatelj krvi može biti sva-ka zdrava osoba, starosti od 18 do 65 godina. Muškarci godiš-nje krv mogu darovati četiri puta, a žene tri puta.

- Svi oni koji žele postati dari-vatelji krvi mogu se javiti u naj-bližu ispostavu Crvenoga križa prema mjestu svoga boravka - kaže D. Sopta.

❱ Svi oni koji žele postati darivatelji krvi mogu se javiti u najbližu ispostavu Crvenoga križa prema mjestu svoga boravka

❱ Darivatelj krvi može biti svaka zdrava osoba, starosti od 18 do 65 godina

Na prostoru županije djeluje osam gradskih društava Crvenoga križa, koja su ove godine organizirala 123 akcije darivanja na kojima je prikupljeno 8600 doza krvi

MARIJAN JURAK GDCK Velika Gorica 101 put darovao krv krvna grupa: AB (negativna)

❛Ne bojte se! Krenite što prije. Darivanje krvi je i provjera vlasti-toga zdravlja. Saznanje da sam nekome pomogao puno znači! I sam sam bio na operaciji i znam što znači primiti krv.

VESNA GREGČEVIĆ JELICA GDCK Ivanić-Grad 60 puta darovala krvkrvna grupa: 0 (negativna)

❛Za one koji to poslože u glavi, igla nije nikakav problem. Osobno, kada darujem krv osjećam se is-punjeno. Znam da će se netko tko je u bolnici oporaviti i vratiti svojoj obitelji.

ŽELIMIR KOLAR GDCK Jastrebarsko135 puta darovao krvkrvna grupa: 0 (negativna)

❛Kad' su svi stali u red, stal' sam i ja. U vojsci. I dobil' sam fraj dan. Tako je počelo... Poslije mi je darivanje postalo normalno. Svakome tko je zdrav preporučio bih da daruje krv.

2322 Ž K Ž K BROJ 143, LISTOPAD 2020. BROJ 143, LISTOPAD 2020. FINANCIJE

Grad Zaprešić proslavio je 25. rođendan. Za svečane sjednice Gradskoga vijeća gradonačelnik Željko Turk

iznio je kraći presjek učinjenoga ti-jekom proteklih godina, rekavši da je Zaprešić grad iz kojega se ne od-lazi, nego se u njega dolazi živjeti.

- U proteklih 25 godina utkano je puno ljubavi, znanja, veselja i suza da bismo bili ono što danas jesmo: grad koji po svom ekonomskom razvoju spada u prvih deset grado-va u RH, grad s konstantnim pora-stom stanovništva, grad u kojemu se ulaže u komunalnu infrastruk-turu, prije svega ceste i pruge, grad u kojemu su za odvodnju i novi pročistač otpadnih voda potpisa-ni prije neki dan ugovori od preko 550 milijuna kuna... - pobrojao je Turk, dodavši da je Zaprešić spre-man i za obnovu Novih dvora. Do rezultata na koje je ponosan, rekao je, došlo je i zbog činjenice da je u proteklih 25 godina Zaprešić pro-mijenio samo dva gradonačelnika i tri predsjednika Gradskoga vijeća.

- Zbog svijesti gradskih vijećni-ka zadržali smo stabilnost i razvoj i nikada nismo bili dnevno-politič-ki problem - rekao je Turk. Dodao je da grad, prije svega, čine njegovi

❛Zbog svijesti grad-skih vijećnika zadr-žali smo stabilnost i razvoj i nikada nismo bili dnevno-politički problem - istaknuo je grado-načelnik Željko Turk

POREZNI SAVJETNIK

Kako bi se omogućilo lakše zapo-šljavanje radnika u poljoprivredi, ali i suzbio rad na crno, uređeno je sezonsko zapošljavanje. Sezonsko zapošljavanje daleko je jednostavnije od zapošljavanja u klasičnom smislu.

1. Koji su sezonski poslovi u po-ljoprivredi?

Sezonski poslovi u poljoprivredi su bilinogojstvo, stočarstvo i ribarstvo koje obavlja fizička ili pravna osoba koja obavlja registriranu poljopri-vrednu djelatnost, fizička osoba koja je nositelj obiteljskoga poljoprivred-noga gospodarstva evidentiranoga u odgovarajućem upisniku i fizička osoba.

2. Koje osobe mogu biti sezon-ski radnici?

Sezonski radnici mogu biti: neza-poslena osoba, korisnik mirovine i tražitelj zaposlenja, koji na temelju ugovora o sezonskom radu obavlja privremene, odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi.

3. Mogu li sezonski radnici biti i članovi obitelji?

Načelno ne, naime nositelju OPG-a članovi obitelji mogu pomagati u obavljanju privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, bez obveze sklapanja ugovora o sezonskom radu u poljo-privredi. Članovi obitelji temeljem zakona su: supružnik, srodnici po krvi u ravnoj lozi i njihovi supružnici (djedovi i bake, roditelji, djeca, unuci i praunuci), srodnici po krvi u pobočnoj lozi i njihovi supružnici (braća i sestre te njihovi potomci, braća i sestre oca i majke te njihovi potomci), srodnici po tazbini i njihovi supružnici (roditelji supružnika, braća i sestre supružnika te njihovi potomci), pastorčad i po-svojenici i njihovi supružnici, korisnik udomiteljstva kojemu ta fizička osoba pruža uslugu udomiteljske skrbi, osoba koju je ta fizička osoba dužna uzdržavati te osoba s kojom je ta fizička osoba u izvanbračnoj zajednici.

4. Koje osobe ne mogu obav-ljati poslove sezonskog rad-

nika?Poslove sezonskog radnika ne mogu obavljati zaposlene ili samozaposle-ne osobe koje se nalaze u radnom ili

socijalnom statusu na temelju kojega su obvezno osigurane prema poseb-nim propisima, osobe zaposlene te-meljem ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, u razdoblju u kojemu obavljaju ugovorene poslove, osobe kojima je utvrđena opća nesposobnost za rad, osobe osigurane na produženo osigu-ranje prema posebnom propisu (npr. pomorci), maloljetne osobe (mlađe od 15 godina) i osobe koje koriste rodiljna ili roditeljska prava prema posebnim propisima.

5. Što mora posjedovati osoba, sezonski radnik koji se zapo-

šljava na privremenim, odnosno povremenim poslovima u poljopri-vredi?Sezonski radnik koji se zapošljava na privremenim, odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi mora po-sjedovati Ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi za godinu u kojoj se zapošljava. Također, važno je naglasiti da je sezonski radnik obvezan za vrijeme rada kod sebe imati ugovor o sezonskom radu.

6. Kada se sklapa Ugovor o se-zonskom radu u poljoprivre-

di?Ugovor o sezonskom radu za obavlja-nje privremenih, odnosno povreme-nih sezonskih poslova u poljoprivredi sklapa se prije početka rada, za svaki radni dan, predajom i prihvatom vrijednosnog kupona te njegovim evidentiranjem na propisanom obrascu ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi.

7. Koje su obveze sezonskog radnika istekom sezonskog

rada?Sezonski radnik istekom razdoblja sezonskog rada u poljoprivredi, a naj-kasnije na kraju kalendarske godine, radi utvrđivanja staža osiguranja pro-vedenoga na sezonskim poslovima prema posebnom propisu, dužan je tijelu nadležnom za provedbu miro-vinskog osiguranja dostaviti podatak o sezonskom radu u poljoprivredi tijekom te kalendarske godine.

8. Uzimaju li se u obzir primici radnika od sezonskog rada u

poljoprivredi prilikom godišnjega obračuna poreza na dohodak?

Ostvareni primitak od sezonskoga rada u poljoprivredi smatra se konač-nim drugim dohotkom i ne ulazi u godišnji obračun poreza na dohodak.

9. Koliko najdulje može trajati rad na sezonskim poslovima

u poljoprivredi?Rad na sezonskim poslovima može trajati najdulje 90 dana u jednoj kalendarskoj godini, ali ne mora biti u neprekinutom trajanju.

10. Koliki je najniži dnevni iznos neto plaće koju može ostva-

riti sezonski radnik u poljoprivredi?Odlukom o najnižem dnevnom iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi (NN 129/19) određeno je da najniži dnevni iznos neto plaće koju je poslodavac dužan isplatiti sezonskom radniku koji obavlja pri-vremene, odnosno povremene sezon-ske poslove u poljoprivredi za 2020. godinu, nakon obračuna i obustave poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, sukladno propisima koji uređuju oporezivanje, ne može biti niži od 93,25 kuna.

11. Na koji način se dokazuje da je poslodavac platio da-

vanja s osnove obveznih doprinosa i poreza na dohodak za sezonske radnike?Poslodavac prilijepljenim dnevnim vrijednosnim kuponom u Ugovo-ru dokazuje da je ispunio obvezu doprinosa za obvezna osiguranja i to doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup) jer se oni plaćaju kupnjom vrijednosnih kupona. Vrijednosne kupone poslodavci kupuju u FINA-i.

12. Što može učiniti posloda-vac s neupotrijebljenim

kuponima?Poslodavac može neupotrijebljene vrijednosne kupone vratiti u bilo koju poslovnicu FINA-e najkasnije do kraja siječnja tekuće godine za prethodnu godinu.

13. Je li poslodavac obvezan voditi evidenciju o sezon-

skim radnicima u poljoprivredi?Ne, poslodavac za sezonske radnike u poljoprivredi nema obvezu voditi evidenciju o radnicima, niti im do-stavljati isprave o plaći prema općim propisima o radu.

Sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi

GRADOVI I OPĆINE

SVEČANA SJEDNICA GRADSKOGA VIJEĆA ZAPREŠIĆA U PRIGODI DANA GRADA I 219. OBLJETNICE ROĐENJA BANA JOSIPA JELAČIĆA

Grad iz kojega se ne odlazi, nego se u njega dolazi živjeti

je istaknuo ulaganja u vodno-ko-munalnu infrastrukturu, rekavši da su na području Zagrebačke županije ugovoreni projekti vodo-opskrbe i odvodnje u iznosu od 3

milijarde kuna, od kojih se veći dio njih već realizira.

- Jedna smo od stabilnijih žu-panija u RH - ustvrdio je župan. Prisutna na svečanoj sjednici bila je i državna tajnica u MUP-u Irena Petrijevčanin Vuksanović, ujedno izaslanica potpredsjednika Vlade RH Davora Božinovića.

- Vlada RH će i dalje davati pot-poru županijama, gradovima i općinama u razvojno-socijalnim projektima i pomagati u što učin-kovitijem povlačenju sredstava iz EU fondova - rekla je.

Za svečane sjednice uručena su i javna priznanja. Godišnja nagrada Grada dodijeljena je potpredsjed-niku Vlade RH i ministru unutar-njih poslova Davoru Božinoviću u znak zahvalnosti za doprinos u organizaciji i provođenju mjera zaštite u borbi protiv epidemije bolesti Covid-19, dok je nagradu za životno djelo, u znak zahval-nosti za doprinos na području va-trogastva, primio Stjepan Ptiček, predsjednik VZ Grada Zaprešića i VZ Zagrebačke županije, ujedno i zamjenik predsjednika Hrvatske vatrogasne zajednice.

Gradonačelnik je zahvalio Zagrebačkoj županiji što je znala prepoznati potrebe Zaprešića, napose u obrazovanju i zdravstvu

❱ Godišnja nagrada Grada dodijeljena je potpredsjedniku Vlade RH i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću, dok je nagradu za životno djelo primio Stjepan Ptiček, predsjednik VZ Grada Zaprešića i VZ Zagrebačke županije, ujedno i zamjenik predsjednika HVZ-a

❱ Župan je posebno istaknuo ulaganja u vodno-komunalnu infrastrukturu, rekavši da su na području Zagrebačke županije trenutno ugovoreni projekti vodoopskrbe i odvodnje u iznosu od 3 milijarde kuna

građani, a zadnjih godina i urba-nizam - novi gradski trgovi i novo naselje Zaprešić-sjever.

- Naš komunalni standard je je-dan od naprednijih u RH, a danas smo i jedan od prometno najbolje povezanih gradova, s najmanjim gužvama, s južnom i sjevernom obilaznicom, s tri željezničke sta-nice u gradu... - naglasio je Turk. Zahvalio je Zagrebačkoj županiji što je znala prepoznati potrebe Zaprešića, napose u obrazovanju i zdravstvu. Župan Stjepan Kožić suradnju Županije i Zaprešića opi-sao je prijateljskom.

- Puno toga radimo zajedno, kroz infrastrukturu, gospodarstvo, poljoprivredu, a posebno, ono što stalno naglašavam, kroz gradnju škola i dvorana - pomogli smo do-gradnju škole Ljudevita Gaja i ško-

le u Kupljenovu, a sufinanciramo i sportsku dvoranu uz školu Antuna Augustinčića. Uspješno surađuje-mo i u zdravstvu - obrativši se pri-sutnima rekao je župan. Posebno

2524 Ž K Ž K BROJ 143, LISTOPAD 2020. BROJ 143, LISTOPAD 2020. HRVATSKI BRANITELJI

U prigodi blagdana Svih sve-tih, izaslanstva Ministar-stva obrane, Ministarstva

hrvatskih branitelja, MUP-a, udruga proizašlih iz Domovin-skoga rata i Zagrebačke župani-je položila su vijence i zapalila lampaše ispred spomen obiljež-ja poginulim hrvatskim brani-teljima i civilnim žrtvama Do-movinskoga rata postavljena na mostu preko Kupe u Pokup-skom. Izaslanstvo Zagrebačke županije predvodio je predsjed-nik Županijske skupštine Mato Čičak.

- Po prvi puta vijence pola-žemo zajedno s izaslanstvima

Soba je otvorena u jednom od objekata negdašnje vojarne Taborec

SPOMEN SOBA KAO VJEČNI IZVOR ISTINE O DOMOVINSKOME RATU

Dali su živote za Domovinu

U spomen na ratni put 151. samoborske brigade

U Samoboru, u jednom od objekata negdašnje vo-jarne Taborec, otvorena je sredinom listopada

spomen soba 151. samoborske brigade. U spomen na 22 pogi-nula branitelja i ratni put ove postrojbe HV-a.

- Ova spomen soba služit će za vječni izvor istine o Domo-vinskome ratu. Služit će kao grudobran i štit protiv svih 'minera' i rušitelja pravedno-sti Domovinskoga rata i teme-lja stvaranja hrvatske domo-vine - rekao je Rudolf Jedvaj, predsjednik Udruge branitelja 151. brigade Samobora i Svete

podnio hrvatski narod, ona je podsjetnik na odvažne i hrabre ljude, na domoljube koji su bili spremni žrtvovati svoje živote za slobodu koju danas imamo. Ona je i usmjerenje, svjetionik i putokaz mladim naraštajima. Kada im bude teško, kada pred sobom imaju izazove i neizvje-snosti neka se sjete da sloboda koju danas imamo nije darova-na, već je krvlju plaćena - rekao je potpredsjednik Vlade. U ime Zagrebačke županije prisutna je bila pročelnica za zdravstvo, so-cijalnu skrb i hrvatske branitelje Ksenija Čuljak.

- Ovakve spomen sobe su put pronalaženja djelotvornih nači-na kako sačuvati spomen na lju-de i njihova djela, a istovremeno na tim uspomenama graditi nove i uspješne generacije hrvatskih građana - rekla je K. Čuljak.

ministarstva obrane, branitelja i unutarnjih poslova. Vjerujem da smo time započeli tradiciju zajedničkog polaganja vijenaca na ovome mjestu, u spomen na sve koji su dali živote za našu Domovinu - izjavio je Čičak.

Nakon polaganja vijenaca kratku molitvu predvodio je vlč. Vedran Pejak-Pašić.

❛Spomen soba će služiti kao grudobran i štit protiv svih 'minera' i rušitelja pravednosti Domovinskoga rata i temelja stvaranja hrvatske domovine - rekao je Rudolf Jedvaj, predsjednik Udruge branitelja 151. brigade Samobora i Svete Nedelje

❛Kada mladim naraštajima bude teško, kada pred sobom imaju izazove i neizvjesnosti neka se sjete da sloboda koju danas imamo nije darovana, već je krvlju plaćena - poručio je ministar hrvatskih brani-telja i potpredsjednik Vlade RH Tomo Medved

Nedelje. Uz ostale, svečanosti je prisustvovao i potpredsjednik Vlade RH i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

- Ova spomen soba trajni je podsjetnik na žrtvu koju je

KULTURA

Franjo Vondraček, novinar i publicist, od 2007. predstavnik češke nacionalne ma-njine u Zagrebačkoj županiji, dobitnik je

ovogodišnje nagrade "Božidar Grubišić" za doprinos popularizaciji hrvatsko-čeških od-nosa u publicistici i medijima. Nagradu dodje-ljuje Hrvatsko-češko društvo.

Kao nekadašnji praški student novinarstva i višegodišnji turistički vodič, Vondraček je

jedan od najboljih poznavatelja Češke i hr-vatsko-čeških odnosa, što je pokazao svojim publicistički djelima raznolike tematike. Osim niza napisanih knjiga, scenarist je četiri do-kumentarna filma, a kao novinar je objavio i veliki broj članaka u češkim i hrvatskim me-dijima. Plod njegova istraživanja nepoznatih i zaboravljenih osoba i događaja iz povijesti hr-vatsko-čeških odnosa jest i pronalazak groba Dragutina Stražimira u Pragu. Njegovim anga-žmanom podignute su u Češkoj spomen-ploče istaknutim Hrvatima - Stjepanu Radiću, banu Josipu Jelačiću i banu Nikoli Šubiću Zrinskom.

S preko 1700 različitih programa u manifestaciji sudjeluje 226 narodnih i školskih knjižnica

POPULARIZACIJA HRVATSKO-ČEŠKIH ODNOSA U PUBLICISTICI I MEDIJIMA

JEDNO OD NAJZNAČAJNIJIH KNJIŽEVNIH DOGAĐANJA U HRVATSKOJ

Franjo Vondraček dobitnik nagrade 'Božidar Grubišić'

Manifestacija Mjesec hrvatske knjige počela u Ivanić-Gradu

Do 15. studenoga traje mani-festacija Mjesec hrvatske knjige. Riječ je o jednoj od najznačajnijih knji-

ževnih manifestacija u Hrvatskoj, koja u fokus stavlja knji-ževnost i čitanje, a održa-va se 26. godinu zaredom. Ovogodišnja je otvorena u Gradskoj knjižnici Iva-nić-Grad i u njoj sudjeluje 226 narodnih i školskih knjižnica, s preko 1700 različitih programa. Moto ovogodišnjega Mjeseca hrvatske knjige je "Razli-staj se!".

Nagradu dodjeljuje Hrvatsko-češko društvo za doprinos popularizaciji hrvatsko-čeških odnosa

- Drago mi je što je prepoznat veliki trud kojega Ivanić-Grad ulaže u razvoj knjižničarstva. Izdvojili smo knjižnicu iz Pučkog otvorenog učilišta te je, zajedno s Ministar-stvom kulture, u potpuno-sti obnovili. Time smo do-bili još jedan sadržaj kojim

❱ Vondračekovim angažmanom podignute su u Češkoj spomen-ploče istaknutim Hrvatima - Stje-panu Radiću, banu Josipu Jelači-ću i banu Nikoli Šubiću Zrinskom

podupiremo kulturu - za sveča-nosti otvorenja Mjeseca hrvatske knjige rekao je gradonačelnik Ivanić-Grada Javor Bojan Leš. U ime ministrice kulture otvore-nju manifestacije prisustvovao je državni tajnik Ivica Poljičak, a u ime Zagrebačke županije Ja-dranka Dujić Frlan, ovlaštena za

obavljanje poslova pročelnice Upravnog odjela za kul-

turu, sport, tehnič-ku kulturu i civilno društvo.

- Knjižnice su od iznimne važnosti za lokalnu zajedni-

cu, stoga Županija godinama sufinancira

nabavu knjižne građe, posebno za zavičajne zbirke -

rekla je J. Dujić Frlan. Organizator Mjeseca hrvatske

knjige su Knjižnice Grada Zagre-ba, a manifestacije se održava pod pokroviteljstvom Ministar-stva kulture i medija RH.

❛Knjižnice su od iznimne važnosti za lokalnu zajednicu, stoga Županija godinama sufinancira nabavu knjižne građe, posebno za zavičajne zbirke - rekla je Jadranka Dujić Frlan, ovlaštena za obavljanje poslo-va pročelnice Upravnog odjela za kulturu, sport, tehničku kulturu i civilno društvo

MANIFESTACIJA SE ODRŽAVA 26.

GODINU ZAREDOM, A U FOKUS STAVLJA

KNJIŽEVNOST I ČITANJE

27Ž K BROJ 143, LISTOPAD 2020.

❱ U sklopu posjeta Zagrebačkoj županiji ministrica poljopri-vrede Marija Vučko-vić posjetila je OPG Danijela Horvatića u Staroj Kapeli

POLJOPRIVREDA

S ciljem smanjenja i kontrole populacije napuštenih pasa, Zagrebačka županija dodi-

jelila je gradovima i općinama 300.000 kuna za provedbu odre-daba Zakona o zaštiti životinja. Novac je namijenjen mikročipi-ranju i sterilizaciji pasa. Na javni poziv Županije javile su se 23, od ukupno 34 jedinice lokalne sa-mouprave, odnosno devet grado-va i 14 općina.

Kod raspodjele sredstava pre-sudno je bilo koliko pasa je na području pojedine jedinice lokal-ne samouprave upisano u Upi-snik kućnih ljubimaca (Lyscan) u 2019., jesu li one donijele odluku

Savez uzgajivača simentalskoga goveda Zagrebačke županije i Grada Zagreba ujedno je i proizvođačka organizacija u području govedarstva

SMANJENJE I KONTROLA POPULACIJE NAPUŠTENIH PASA

MOGUĆA GRADNJA REGIONALNOGA UZGOJNO-PRODAJNOGA STOČARSKOG CENTRA

Mikročipiranje i sterilizacija pasa

Udruživanje i povezivanje stočara

O mogućoj gradnji Regional-noga uzgojno-prodajnoga stočarskog centra u općini Dubrava razgovaralo se

na radnome sastanku vodstva Saveza uzgajivača simentalsko-ga goveda Zagrebačke županije i Grada Zagreba i mladih uzgajate-lja goveda s područja županije s ministricom poljoprivrede Mari-jom Vučković.

Potrebu gradnje ovakvoga centra naročito su ista-knuli mladi stočari, jer bi se njime, re-čeno je, uspostavila tržišno orijentira-na proizvodnja ra-splodne stoke, kao i mesa goveda, svinja, koza, ovaca, peradi... na području središnje i sjeve-rozapadne Hrvatske.

- Govedarstvo je važan sektor poljoprivredne proizvodnje, a udruživanje i povezivanje proi-zvođača postaje ključno za jača-nje produktivnosti i konkuren-tnosti proizvodnje na domaćem

Gradovi i općine kojima su dodijeljena sredstva trebaju do 30. studenoga podnijeti izvješće o njihovu trošenju

o uvjetima i načinu držanja kuć-nih ljubimaca i načinu postupa-nja s napuštenim i izgubljenim životinjama te divljim životinja-ma, imaju li ugovor ili neki drugi akt o sakupljanju i zbrinjavanju napuštenih i izgubljenih životi-nja, odnosno imaju li u svome proračunu osigurana sredstva za provedbu Zakona o zaštiti životi-nja.

Gradovi i općine kojima su dodijeljena sredstva trebaju do 30. studenoga podnijeti izvje-šće o njihovu trošenju. Izvješće se podnosi Upravnom odjelu za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije.

poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Josip Kraljičković.

Savez uzgajivača simentalsko-ga goveda Zagrebačke županije i Grada Zagreba ima 136 članova. Nosi i status proizvođačke orga-

nizacije u području govedar-stva čiji je fokus rada, osim uzgoja goveda simentalske pasmine, posredovanje na tr-žištu tovne i rasplodne stoke.

U sklopu posjeta Zagrebač-koj županiji, ministrica Vuč-ković je obišla imanje Danijela Horvatića u Staroj Kapeli, čija se obitelj bavi stočarstvom, ra-tarstvom, proizvodnjom mlije-ka i tovom junadi.

❱ Na javni poziv Županije javilo se devet gradova i 14 općina, kojima je ukupno dodijeljeno 300.000 kuna

SAVEZ UZGAJIVAČA

SIMENTALSKOGA GOVEDA ZAGREBAČKE

ŽUPANIJE I GRADA ZAGREBA IMA 136

ČLANOVA

i stranom tržištu. Ovakva udruženja

izuzetno su važna za promicanje i zastupanje

zajedničkih interesa i razvoj stočarstva u cjelini. Podržava-mo jačanje uzgojnih organiza-cija i ulaganje u razvojnu infra-strukturu - rekla je ministrica Vučković. U ime Županije na sastanku je bio pročelnik za

2928 Ž K Ž K BROJ 143, LISTOPAD 2020. BROJ 143, LISTOPAD 2020. POLJOPRIVREDA

Zagrebačka županija vinoro-dan je kraj od davnina. U njoj se prostiru tri vinske ceste: Ple-šivička, Zelinska i Samoborska, i mnoga izuzetna vinogorja.

Slobodno bi se moglo reći da je zagrebački zeleni prsten i zagrebački vinski prsten. Nije mala sreća što u tren oka mo-žete pobjeći iz grada i naći se među trsjem ili u kušaonici, s čašom užitnoga vina u ruci. Vino je ovdje dio identiteta i kulture već stoljećima, s lozom se živi i diše cijele godine. Vi-nograd je taj koji diktira vinar-ski kalendar, a najintenzivnije doba svakako je jesen, vrijeme berbe i najvažnijih radova u po-drumu. I običnim ljubiteljima dobre kapljice, koji ne sudjeluju aktivno u proizvodnji, jesen je vjerojatno razdoblje koje neka-ko najviše odiše vinom i 'vuče' u posjet vinogradu.

OD MIRNIH VINA RAZLIČITIH STILOVA DO NARANČASTIH I VINA IZ

AMFORA Obilazak vinarija po zagre-

bačkoj okolici posebno je doj-mljiv baš u studenome, kad se miris mošta osjeća u zraku, a vinima iz prethodnih berbi na-zdravlja mladom vinu koje tek kreće na svoj put. A što se pije u Zagrebačkoj županiji, dijelu šire vinske regije zvane Brego-vita Hrvatska? Mnogo toga do-broga, većim dijelom bijeloga. Od mirnih vina različitih stilova preko vrhunskih pjenušaca pa sve do narančastih vina i vina iz amfora. Ovo ne tako veliko područje skriva veliku razno-likost, brojne posebnosti i po-neku dragocjenu autohtonu sortu. Razina kvalitete diže se iz godine u godinu pa ni velika svjetska priznanja ne zaobila-ze skromne i radišne, većinom obiteljske vinarije ovoga kraja.

Plešivica je perjanica zagre-bačkoga vinskog prstena, mi-

kroregija puna vrhunskih po-ložaja i vinara koji se ne boje slijediti svoju viziju. Najpozna-tija je kao predvodnik u proi-zvodnji pjenušaca, bez kojih ne može ni jedna ozbiljna vinska lista u Hrvatskoj. No, ovdje na-staju i ponajbolji hrvatski rizlin-zi te sivi i crni pinot. Eksperi-menti s dugim maceracijama i odležavanje u amforama, kako bi se dobila posebna vina puna

TURIZAM

Jesen zove na vinske ceste Zagrebačke županije

karaktera, kao i biodinamička načela također su dio plešivič-ke ponude. Nadaleko su po-znata imena vinarija Tomac, Šember i Korak, pionira vinsko-ga preporoda Plešivice, a pri-ključuju im se i vinarije Režek, Kolarić, Kurtalj, Jagunić, Ivan-čić, Braje, Velikanović i druge. Osim toga, jaskanski kraj može se pohvaliti još uvijek živim ba-čvarskim obrtom, čiju tradici-

ju možete upoznati posjetom bačvarskoj zbirci obitelji Golub. Na Plešivicu se prirodno nado-vezuju vinogorja Krašić i Samo-bor, s malim i sve ambiciozni-jim vinarijama koje vas mogu iznenaditi spojem tradicije i modernog pristupa.

Vinari iz pitomoga zelinskog kraja vratili su se svojoj izvornoj vinskoj sorti kraljevini i na njoj

vrlo ozbiljno grade budućnost. Ovo lagano i svježe bijelo vino danas je robna marka Zagre-bačke županije i udruga lokal-nih vinara posvećuje joj najveću pažnju. A ovu autentičnu priču zaokružuje jedinstveni pjenu-šac od kraljevine. Uz nju, na Ze-linskoj vinskoj cesti valja zastati radi odličnih chardonnaya, ri-zlinga, sauvignona, bijelog pi-nota, muškata, crnog pinota.

Veće su i poznatije vinarije obi-telji Kos, Puhelek-Purek, Jarec-Kure, Kos-Jurišić, Bedeković... Sveti Ivan Zelina dugu vinarsku tradiciju dokazuje i podatkom da je grad u kojemu je vinska izložba održana još 1860., dok je današnja Izložba vina konti-nentalne Hrvatske naša najsta-rija vinska smotra.

PO NAJBOLJA ISKUSTVA PONEKAD NE TREBA PUTOVATI DALEKO

Preostaje još pitanje: "Kada i kamo se uputiti?". Nakon obav-ljene berbe vinari su mirniji i tada je idealno vrijeme za po-sjete i kušanja. Grožđe se pre-tvara u mošt, a nakon što pro-vrije, dobivamo mlado vino. Ono odlazi na odležavanje i čeka vrijeme da 'završi' u boci. No, razdoblje čekanja prikra-tit ćemo prigodnim mladim vinom, stvorenim za hladne dane, uživanje uz kestene i se-zonska jela. Najpoznatiji je por-tugizac, zaštitni znak Plešivice. Lagano, voćno i osvježavajuće crno vino. Najveseliji dan u vi-narskoj godini pada na Svetog Martina - 11. studenoga, kad se svugdje gdje ima vina održa-va proslava. Martinje je službe-ni kraj jedne vinogradarske go-dine i dobrodošlica novoj, što je utjelovljeno u starom obredu krštenja mladoga vina. Prava martinjska večera ne može proći bez tradicionalne gozbe, u čijem je središtu martinjska guska.

U tom naoko mirnom, kasno-jesenskom razdoblju vinarima treba odati priznanje i pomo-ći u 'pražnjenju podruma' kako bi se napravilo mjesta za nova vina. Koje god vinogorje i vina-riju izaberete posjetiti, ne mo-žete pogriješiti - svugdje ćete biti srdačno ugošćeni, steći nove prijatelje i nova znanja i shvatiti da po najbolja iskustva ponekad ne treba putovati da-leko!

U SURADNJI S VETERINARSKOM STANICOM VRBOVEC

Svake godine, pa tako i ove, pripremamo se za kolinje i spravljanje domaćih delicija, naravno koliko nam i kako epidemiološka situacija do-zvoljava. Nemojmo pritom zaboraviti na bolest poznatu već stoljećima, prisutnu u našim krajevima i kod domaćih i kod divljih svinja. Trihinelo-za je parazitarna bolest i zoonoza zajednička ljudima i životinjama, čiji najstariji dokaz datira iz 1300. prije Krista. Prvi put je trihinela zapažena u čovjeka 1835. godine. Studenta prve godine medicine Jamesa Pageta znatiželja je dovela do otkrića 'crvića' koji se nalazio u mišiću preminulog pacijenta od tuberkuloze. Prvi opis bolesti u Hrvatskoj potječe iz 1947., iz sela Valetić pokraj Vrbovca.Treba uvijek imati na umu da se ova bolest može pojaviti na svakom gos-podarstvu. Da se nećemo zaraziti možemo biti sigurni samo ako je meso pregledano u ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji, kako je i propisano zakonom. Ljudi se najčešće zaraze konzumirajući sirovo ili nedovoljno termički obrađeno meso ili pak probajući sirovu smjesu za kobasice na kolinju, prije nego daju uzorak mesa na pregled. Soljenje, sušenje i dimljenje mesa ne uništava ličinke. Često se događa da vlasnici ne daju meso na pregled jer smatraju da su njihove svinje zdrave i sigurno nisu zaražene. Samim time dovode u opasnost svoj život i živote svih onih koji konzumiraju nepregledano meso.

Kod domaćih svinja na pregled treba donijeti korijen ošita (minimalno 50 grama u jednom komadu) ili rebreni ili prsni dio ošita. Može se donijeti i žvačna muskulatura, jezik ili međurebreni mišići. Kod divljih svinja donosi se korijen ošita, mišić prednje noge, jezik, prsni ili rebreni dio ošita (minimalno 100 grama) i obavezno rep uz uzorak mesa za pregled. Treba imati na umu da se pregled na Trichinellu spiralis radi kao skupni uzorak umjetnom probavom kojom se u laboratorijskim uvjetima oponaša probava u želudcu. Ukoliko je nalaz pozitivan, potreb-na je dodatna količina mesa za daljnju obradu pojedinačnih uzoraka, a to se može postići jedino ako su trupovi odvojeni i pravilno označeni sve do dolaska nalaza. Pregled mesa na trihinelu je obavezan zakonom. Trichinella spiralis je mikroskopski vidljiv parazit, veličine od 1,5-4 milimetra, a uzrokuje velike zdravstvene probleme. Ono što uvijek treba imati na umu je da je bolest neizlječiva. U ljudi se bolest manifestira u dvije faze - crijevnoj i mišićnoj. Crijevna faza se javlja dva do sedam dana nakon konzumacije zaraženog mesa. Dolazi do povraćanja, proljeva, mučnine, bolova u trbuhu, povišene tjelesne temperature. Mišićna faza počinje 12 do 20 dana nakon invazije. Javlja se slabost, otečenost kapaka, otežano disanje, gutanje, otežani srčani rad, točkasta krvarenja pod noktima i živčani simptomi. Ne dovodimo se u zabludu da se bolest događa nekome drugome. Bolest je neizlječiva, pa i smrtonosna. Ne ugrožavajmo svoje zdravlje i zdravlje drugih osoba konzumirajući nepregledano meso.Budite savjesni i čuvajte svoje zdravlje!

Obavezan pregled svinjskoga mesa

❱ Ne dovodimo se u zabludu da se bolest događa nekome drugome. Bolest je neizlječiva, pa i smrtonosna.

❱ Kod domaćih svinja na pregled treba donijeti korijen ošita ili rebreni ili prsni dio ošita

PRVI OPIS TRIHINELOZE U

HRVATSKOJ POTJEČE IZ 1947., IZ SELA VALETIĆ

POKRAJ VRBOVCA

foto

grafi

je: T

Z Za

greb

ačke

župa

nije

3130 Ž K Ž K BROJ 143, LISTOPAD 2020. BROJ 143, LISTOPAD 2020.

Financiranjem Zagrebačke župa-nije, osnivača škole, u Srednjoj školi Dragutina Stražimira u

Svetom Ivanu Zelini proveden je projekt "Budi 3D kreativan - Pri-mjena aditivnih tehnologija u radu s učenicima srednjih škola". Zavr-šetkom projekta škola je dobila sofisticiranu 3D opremu, a osam nastavnika i strukovnih učitelja educirano je o uporabi aditivnih

tehnologija. Edukaciju su proveli stručni suradnici Elektrotehnič-kog društva Zagreb. Krunoslav Pilko, voditelj projekta, naglašava da je cilj bio, uz nabavu 3D opre-me, stručno usavršiti nastavnike i strukovne učitelje, te time pove-ćati kvalitetu obrazovanja, a uče-nicima omogućiti razvijanje kre-ativnosti i inovativnosti s ciljem povećanja vlastitih kompeten-cija sukladno zahtjevima tržišta rada. U sklopu projekta izrađen je i priručnik "Budi 3D kreativan - Primjena aditivnih tehnologija u radu s učenicima srednjih škola" s tehničkim uputama i uputama za rad na siguran način.

U Srednjoj školi Dragutina Stražimira proveden projekt 'Budi 3D kreativan'

PRIMJENA ADITIVNIH TEHNOLOGIJA

Dan njemačkoga jedinstva - 3. listopada, obilježili su pripadnici njemačke nacionalne manjine koji

žive na prostoru Zagrebačke žu-panije. Njihov predstavnik, Go-ran Beus Richembergh organizi-rao je u Velikoj Gorici svečanost s klavirskim recitalom pijanista Rolanda Grlice, koji je svirao dje-la Roberta Schumanna, te pro-jekcijom filma "Gundermann".

- Dan njemačkoga jedinstva nije samo najveći njemački na-cionalni i državni praznik, to je ujedno i spomendan svih Nije-

U LISTOPADU 1990. UJEDINILE SE ISTOČNA I ZAPADNA NJEMAČKA

Pripadnici njemačke nacionalne manjine obilježili Dan njemačkoga jedinstva U Velikoj Gorici je organizirana svečanost s klavirskim recitalom pijanista Rolanda Grlice te projekcijom filma 'Gundermann'

Škola je dobila sofisticiranu 3D opremu, a nastavnici i strukovni učitelji educirani su o uporabi aditivnih tehnologija

❱ Edukaciju su proveli stručni suradnici Elektroteh-ničkog društva Zagreb

DOGAĐAJI

maca koji žive u svijetu, a Nje-mačku smatraju svojom kultur-nom maticom - rekao je Beus Richembergh. U ime Zagrebačke županije svečanosti je prisustvo-vao Rudolf Vujević, predsjednik županijske Koordinacije za ljud-ska prava. Rekao je da je Župa-nija dosegla visoki standard u poštivanju prava nacionalnih manjina i u okviru proračuna redovito osigurava sredstva za njihove aktivnosti.

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o., Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb

ŽUPANIJSKA KRONIKA, INFORMATIVNI BILTENISSN: 1846-6257 / Godina: XII / Broj: 143, listopad 2020.

IMPRESSUM info@zacorda.hr; www.zacorda.hr;kronika@zacorda.hr Za izdavača: Mario MajhenGlavni urednik: Mario Majhen

Uređivački kolegij: Mario Majhen, Vlado Horina, Dražen Kopač, Tomislav Masten, mr. Mirjana Oštrec Bosak

Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb Tisak: Tiskara Zagreb, ZagrebNaklada: 80.000

❛Dan njemačkoga jedinstva nije samo najve-ći njemački praznik, nego i spomendan svih Nijemaca koji žive u svijetu, a Njemačku sma-traju svojom kulturnom maticom - rekao je Goran Beus Richembergh

ZANIMLJIVOSTI

ZAŠTIĆENA PODRUČJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Tisa (Taxus baccata) u Perkovčevoj ulici u Samoboru stoljetni je primjerak autohtonoga crnogoričnog sta-bla. Deblo ove tise je opsega 2,98 metara, a na visini od 50 centimetara račva se u dva kraka s impozantnim habitusom i visinom od preko deset metara. Prema obiteljskoj predaji stara je oko 240 godina.Kao šumska samonikla vrsta, tisa u Hrvatskoj ima status kritično ugrožene vrste, te je strogo zaštićena. Koristi se kao hortikulturna perivojna biljka zbog atraktivnog izgleda. Kroz povijest se sadila u blizini ranokršćanskih crkava, samostana i dvoraca radi simboličnih, religioznih vjerovanja u dug život i dobro zdravlje..Krošnja tise je široko zaobljena ili je piramidalna, godišnje naraste između 20 do 30 centimetara. Tisa se koristi i kao ljekovita biljka pri liječenju astme, bronhitisa, reuma i epilepsije, a ekstrakt iglica ima insekticidno djelovanje.

Stari grad u Slavetiću spominje se 1294., u sklopu Podgorske županije. Darovnicom kralja Matije Korvina iz 1487. Slavetić je pripao plemićkoj obitelji Oršić koja ga je izabrala za svoje sjedište, prozvavši se i Oršići Slavetićki. Prvotno sagrađen kao srednjovjekovni burg s gotičkom jezgrom, kasnijim pregradnjama i do-gradnjama, od 16. do 18. stoljeća, pretvoren je u prostrani dvorac. Ovaj složen kompleks od nekoliko zgrada različite namjene zatvara zajedničko unutrašnje dvorište. U dvorcu je sačuvana peć iz 17. stoljeća, kamin s konzolama i vrijedni portreti.

Dvorac Oršić, Slavetić

DVORCI ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

foto: Romeo Ibrišević

Tisa u Samoboru

Ivan Gruden u kategoriji pluga ravnjaka i Goran Pušić u kategoriji pluga premetnjaka pobjednici su 18. natjecanja orača Zagrebačke županije, održana sredinom listopada u Šibicama (grad Zaprešić).- Unatoč korona krizi, održali smo natjecanje pod povećanom pažnjom kako ne bismo prekinuli tradiciju. Cilj natjecanja je educirati natjecatelje/orače kako pra-vilno orati. Razna istraživanja su pokazala da se pravilnim podešavanjem pluga mogu postići uštede u obradi tla - prokomentirao je Dario Padro, predsjednik Udruge orača Zagrebačke županije. Na natjecanju je sudjelovalo sedam orača - četiri u kategoriji pluga ravnjaka i tri u kategoriji pluga premetnjaka. U organizaciji Udruge orača Zagrebačke župa-nije održano je na parceli Duhovno-obrazovnog centra Marijin dvor - Lužnica.

Natjecanje orača Zagrebačke županije