13/2007ika.hr/bilteni/bilten_13-2007.pdf · papa Benedikt XVI. primajuæi izaslanstvo Vijeæa biskupskih konferencija zemalja Europske unije koje se u povodu 50. obljetnice potpisivanja

13/200728. ožujka 2007.

Pokop nadbiskupa Franiæa

"Nepokolebljivoga pastira, neumornoga navjestitelja

Evanðelja, odluènoga branitelja katolièkog poklada

vjere i èuvara crkvene discipline, predanoga

provoditelja koncilskih smjernica i zauzetog profesora

teologije pamtimo i kao vjernika molitelja, koji je

dnevno postojano provodio sate u molitvi i razmatranju

i koji se isticao svojom pobožnošæu prema Blaženoj

Djevici Mariji"

Politièka odgovornost za probleme mladih

Susret djelatnika u stranaèkom i politièkom životu s

podruèja Ðakovaèke i Srijemske biskupije

Split: Dani kršæanske kulture

U povodu 10. obljetnice Hrvatski katolièki radio

tribinom i koncertom zapoèeo projekt "10 godina

zajedno" - posjet prijateljima u 10 gradova u

Hrvatskoj

Neka kršæanske vrednote budu kvasac civilizacije za

Europu treæega tisuæljeæa

Ne može se graditi pravu europsku "zajednièku kuæu"

zanemarujuæi vlastiti identitet naroda našega

kontinenta, koji je povijestan, kulturni i moralni prije

negoli zemljopisni, gospodarski ili politièki, poruèio je

papa Benedikt XVI. primajuæi izaslanstvo Vijeæa

biskupskih konferencija zemalja Europske unije koje se

u povodu 50. obljetnice potpisivanja Rimskih ugovora

okupilo na kongresu, na kojem je sudjelovao i kardinal

Josip Bozaniæ

Domovinske vijesti

"Veze Hrvatske i Svete Stolice"

Biskup Mrzljak u prvom pohodu biskupijskom sjedištu

"Ivankina bijela košuljica"

Jeronimska tribina o misionaru o. Anti Gabriæu

Godišnje proljetno zasjedanje Hrvatskog Caritasa

Korizmeno-uskrsna poslanica biskupa Mile Bogoviæa

Uskrsna poruka vojnog biskupa Jurja Jezerinca

Jean Vanier na okruglom stolu u Zagrebu

Izabrano prvo poglavarstvo klarisa u Požegi

Dragotin: Susret osoba posveæenog života

Zapoèele sveèanosti Pasionske baštine 2007.

Križni put od Amfiteatra do Manastirina u Solinu

Meðimurje: Spomen na poratne žrtve

Varaždin: Zahvalno misno slavlje za novog biskupa

Zadar: Godišnja sveèanost Marijine legije

Gospiæ: Sabor biskupa Rijeèke metropolije

Benediktinci i stvaranje europske kulture

Crkva u Hrvata

Priopæenje sa zasjedanja BK BiH

Oproštaj od mons. Vladimira Meræepa

Inozemne vijesti

Europski susret nacionalnih ravnatelja Papinskih misijskih djela

Europski biskupi za veæe europsko zajedništvo

Papin susret s predstavnicima pokreta Zajedništvo i osloboðenje

Belgija: Broj sluèajeva eutanazije u porastu

Prilog dokumenti

Èudesno otajstvo vjere

Apostolska predaja znak je istine prisutne u Crkvi

Prilog prikazi

Pape i Europa

Domovinske vijesti

"Veze Hrvatske i Svete Stolice"U Nadbiskupskom sjemeništu Zmajeviæ u Zadru predavanjeodržao prof. Ive Livljaniæ, prvi veleposlanik RepublikeHrvatske pri Svetoj StoliciZadar, 20.3.2007. (IKA) - Priznanje Hrvatske od straneSvete Stolice 13. sijeènja 1992. za vatikanske je pojmoveneuobièajeno brzo, a jedinstveno u povijesti vatikanskediplomacije je i èinjenica da je jednu državu priznala dok jejoš bila u ratu, davši tako Hrvatskoj politièko-diplomatskuzaštitu. Istaknuo je to u svom izlaganju "Veze Hrvatske iSvete Stolice" 20. ožujka u dvorani Nadbiskupskogsjemeništa Zmajeviæ u Zadru prof. Ive Livljaniæ, prviveleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici (1992-1998). Izložio je povijesni presjek tih odnosa sve do naših dana,opisavši i osobne susrete s papom Ivanom Pavlom II. ipredstavnicima Svete Stolice iz doba kad je bio sudionikprocesa koje je rezultiralo priznanjem hrvatske suverenosti. Susret je organizirao Zmajski stol u Zadru u povoduspomena 320. obljetnice proglašenja sv. Josipa zaštitnikomHrvatske po odluci Hrvatskog Sabora iz 1687., kad je namolbu zagrebaèkog nadbiskupa Martina Borkoviæa, koji jebio i banski namjesnik i tri puta biran za generala Pavlinskogreda, Sabor proglasio sv. Josipa zaštitnikom ondašnjegahrvatskog kraljevstva. O povezanosti Hrvatske s papama svjedoèe i èinjenice izživota i pontifikata sljedeæih papa: papa Ivan VIII. u Pismu879. blagoslivlje kneza Branimira i hrvatski narod te jeslavio i misu blagoslovivši kneza, narod i zemlju kako binjome sretno i sigurno vladao. "To je prvi pisani dokument kojim je de facto Hrvatska bilameðunarodno priznata i s pravom je taj datum uzet za Danhrvatske diplomacije", rekao je prof. Livljaniæ. Papa InocentIV. u 13. st. hrvatskim krajevima gdje se glagoljalo dopuštanesmetanu uporabu hrvatskog jezika u bogoslužju. "Tu supovlasticu Hrvati dobili sedam stoljeæa prije ostalih narodakoji su to pravo stekli tek na II. vatikanskom saboru",istaknuo je prof. Livljaniæ. Ivan IV. - Dalmatinac, prema predaji je Zadranin, a i za papuSiksta V. kažu da je hrvatskog podrijetla. Bazilici Sv.Jeronima koju podiže u Rimu u 16. st. daje jedinstvenupovlasticu, da njeni kanonici smiju biti samo Hrvati rodom ijezikom. Godine 680. za pape Agatona Hrvati s papomsklapaju ugovor kojim su se "Svetom Petru zavjerili da neæenikad u tuðe zemlje oružane provaljivati, a papa im obeæavapomoæ. Papa Ivan X. piše kralju Tomislavu i priznaje gahrvatskim kraljem. Papa Aleksandar II. priznaje PetraKrešimira IV. kraljem Hrvatske i Dalmacije. DmitarZvonimir prvi je hrvatski kralj kojem papa udjeljujevladarsko znamenje: krunu, žezlo, maè i zastavu. PapaAleksandar III. 1177. g. u Zadru je doèekan hrvatskimpjesmama. Prof. Livljaniæ na osobit je naèin predstavio Ivana Pavla II.èija se domovina Poljska, odnosno Krakovsko vojvodstvoodakle dolazi, u stara vremena nazivalo "Bijela Hrvatska".To je prvi papa koji je 1979. u bazilici Sv. Petra služio misuna hrvatskom jeziku u prigodi proslave 1100. obljetniceobnovljene vjernosti Svetoj Stolici. Prof. Livljaniæ opisao je i karakteristike angažmana SveteStolice na svjetskoj politièkoj pozornici. Bilateralno suraðujes oko 170 država u svijetu smatrajuæi da se duhovna isvjetovna dimenzija isprepliæu i upotpunjuju. Kad je

zapoèela agresija na Hrvatsku, Sveta Stolica pozivala je namirno rješenje sukoba. Prof. Livljaniæ konkretno je opisao tadašnja nastojanjapredstavnika Svete Stolice i diplomatske aktivnosti kojerezultiraju državnim priznanjem 1992. Drugi korak bila jeuspostava diplomatskih odnosa izmeðu Hrvatske i SveteStolice 8. veljaèe 1992., te predaja vjerodajnica. Taj je èin Ivan Pavao II. nazvao povijesnom odrednicom,rekavši da su veze hrvatskog naroda s Rimskom Crkvomjako stare, a priznanjem æe postati još tješnje. "Htio bihocrtati duh te povezanosti, poèevši od poštovanja što gapobuðuju vaša povijest i kultura, te osjeæaja prijateljstva ipoštovanja koje gajim prema vašem narodu, do zajedništva ukatolièkoj vjeri kojoj pripada veæina naših sunarodnjaka",rekao je tom prigodom Ivan Pavao II. Prof. Livljaniæ rekaoje da mu je Papa na poziv da posjeti Hrvatsku uzvratio da"taj poziv dotièe njegovu dragu želju" te da se nada da æemoæi ostvariti to hodoèašæe. A ostvario ga je èak tri puta:1994., 1998. i 2003. godine, te dva puta u BiH (1997. i2003.). Uz brojne sudionike i klapu Anima Maris, izlaganjuje nazoèio i zadarski nadbiskup Ivan Prenða. Izrazio jeradost i zadovoljstvo bogatstvom isprepletenosti brojnihveza Hrvatske i Svete Stolice, dodavši da izlaganje prof.Livljaniæa podsjeæa na teške i slavne dane koje, nažalost,èesto zaboravljamo.

"Bog svakodnevna tajna i objava"U Slavonskom Brodu predstavljena knjiga dr. fra ZvjezdanaLiniæaSlavonski Brod, 20.3.2007. (IKA) – "Bog svakodnevnatajna i objava" naslov je najnovije knjige fra ZvjezdanaLiniæa u izdanju nakladnièke kuæe "Teovizija" iz Zagreba.Knjigu je 20. ožujka, nakon mise u franjevaèkoj crkviPresvetog Trojstva u Slavonskom Brodu, predstaviogvardijan fra Domagoj Šimunoviæ. Fra Zvjezdan veægodinama sudjeluje u emisijama duhovnih misli na radiju urazlièitim tiskovinama što zahtijeva uvijek nova razmišljanjakoja imaju snažne poruke, pouku i trajne vrijednosti, koje sui u ovoj kao i njegovim prethodnim knjigamaprepoznatljive.Knjiga je podijeljena na èetiri dijela. U prvomdijelu pod naslovom "Vidjeli smo Gospodina" autor donosinekoliko doživljaja apostola u bitnim dogaðajima iz Isusovaživota, posvješæujuæi kako su iste poruke upuæene danas inama. U drugom dijelu pod naslovom "Bog nije kao mi"autor pokušava usmjeriti èitatelja kako da otkrije i prepoznaBoga koji je èesto drukèiji nego ga mi zamišljamo teodgovara na brojna suvremena egzistencijalna pitanja, oBogu, patnji i dr., potkrjepljenja evanðeoskim istinama. Utreæem dijelu pod naslovom "Duh Sveti djeluje u nama"autor govori na koje sve naèine i kako Duh Sveti djeluje unama i preko nas. Išèitavajuæi njene retke, èitatelju možeotkriti one darove koji mu nedostaju i koje mu Gospodinkroz molitvu želi darovati. Èetvrti dio – "Krist ozdravlja ioslobaða" - donosi naèine i "recepte" koje Isus daje èovjekukoji želi biti slobodan. Kao i sve druge knjige fra Zvjezdana Liniæa i ova je pisanalaganim, jednostavnim i jasnim rijeèima. Opremljena je kaotvrdi i meki uvez, a uz knjigu je objavljen i CD pod istimnaslovom, na kojem autor govori dijelove iz knjige uzmeditativnu glazbu.

..

Domovinske vijesti ika

2 28. ožujka 2007. broj 13/2007

Politièka odgovornost za probleme mladihSusret djelatnika u stranaèkom i politièkom životu spodruèja Ðakovaèke i Srijemske biskupije bio prilika dapolitièari iznesu svoje prijedloge i mišljenja za rješavanjaproblema s kojima se suoèavaju mladiÐakovo, 20.3.2007. (IKA/BTU) - "Politièka odgovornost zaprobleme mladih" bila je tema osmog susreta djelatnika ustranaèkom i politièkom životu s podruèja Ðakovaèke iSrijemske biskupije održanog 20. ožujka na Katolièkomebogoslovnom fakultetu u Ðakovu, u povodu svetkovine Sv.Josipa, zaštitnika Hrvatskog sabora. Šezdesetak djelatnika ustranaèkom i politièkom životu s podruèja Ðakovaèke iSrijemske biskupije pozdravio je ðakovaèki i srijemskibiskup dr. Marin Srakiæ. "Mladi su uvijek tema crkvenihljudi i vas koji ste se posvetili brizi i vodstvu politièkogživota u našoj domovini", rekao je biskup i dodao kako jenajisplativija investicija ona u djecu i mladež. Doc. dr. Vladimir Dugaliæ, voditelj Biskupijskog ureda zapromicanje socijalnog nauka Crkve i za društvena pitanja,održao je izlaganje "Politièka odgovornost za problememladih". Danas u Hrvatskoj, nažalost, nema mnogorelevantnih istraživanja koja bi pokazivala kretanja iponašanja mladih. Meðutim, iz onoga što je uèinjeno možese vidjeti da kod mladih postoji pozitivna energija iambicioznost, ali "èesto zbog nemoguænosti društveno-politièkog izražavanja i veæe angažiranosti upadaju uodreðenu bezvoljnost i apatiju", rekao je dr. Dugaliæ.Rezultat je pojava šutnje kao vrijednosne orijentacije mladihte višak slobodnog vremena koji se pretvara u dokolièarenje.Ukazao je stoga na razlikovanje dviju kategorija mladih.Prva je srednjoškolska dob koja poprilièno podliježe utjecajurazlièitim oblicima ovisnosti, osobito utjecaju droge,alkohola, pušenja i kocke. Druga je kategorija starija mladežkoja postaje sve skeptiènija prema društvu koje nema jasnevizije za njihove probleme, osobito za rješavanje stambenogproblema i radnih mjesta. Istaknuto je da se tim problemima ne može više pristupatisamo "u okvirima institucionalne brige za mlade, veæ, usvjetlu iskustava nekih europskih zemalja, stvaranjem uvjetaza volontiranje, tj. potpomaganjem razlièitih udruga mladihu kojem bi se poticala kreativnost i nastavak školovanja". Unastavku predavanja dr. Dugaliæ istaknuo je dobre primjeretakve prakse u Francuskoj, Sloveniji i Irskoj. Politièkaodgovornost leži stoga u tome da stvara uvjete mladima zakreativno promišljanje i rad. Preduvjet je osnivanje razlièitihcentara za mlade gdje bi se mladi okupljali i imalimoguænost organiziranja razlièitih radionica pod struènimvodstvom. Tako se mlade odgaja za društvenu odgovornost istjecanje vještina potrebnih u životu. Istodobno æe ih seudaljiti od kafiæa i droge, zakljuèio je dr. Dugaliæ. Uslijedila je rasprava. Andrija Zdravèeviæ (HDSSB), rekaoje, izmeðu ostalog, kako je bespredmetno govoriti omaterijalnom razvoju mladih ljudi, ako iza toga ne stojiduhovni razvoj. "Ukoliko se ujedini i jedno i drugo, ondaova država može procvati", zakljuèio je Zdravèeviæ. Na kojinaèin problemu mladih pristupaju u HNS-u, ukazao je uinterventu Ivica Mandiæ. "Mi kao politièka strankapredlažemo jednosmjensku nastavu kako bi svaki uèenikimao približno iste uvjete", rekao je Mandiæ. Ðakovaèkigradonaèelnik Zoran Vinkoviæ (SDP) svoje je razmišljanjeusmjerio na integraciju mladih u hrvatsko društvo. "Jedinodirektnim razgovorom i ukljuèivanjem mladih u procesedonošenja odluka može se doæi do rješavanja odreðenihproblema", rekao je Vinkoviæ. Zlatko Maksimoviæ (SDP)rekao je, pak, kako je jedan od kljuènih problema mladihnezaposlenost, a hrvatski obrazovni sustav treba promijeniti iprilagoditi potrebama društva.

Primjer sustavne brige za mlade u opæini Lovas zorno jeprikazao njezin naèelnik Željko Criba (HDZ), poruèivši kakolokalna samouprava mora raditi na tome da postane podruèjeiz kojega se ne odlazi. "U opæini se razgovara o problemimamladih. Razgovaraju i crkveni predstavnici, igospodarstvenici i predstavnici opæine, stranaka i udruga.Odlazimo u tvrtke i razgovaramo o tome mogu li zaposlitimlade ljude. Mladima smo dali šansu otvorivši info-klub,knjižnicu, izgradili sportsku dvoranu. Podupiremo rad KUD-a", rekao je Criba. Predložio je uvoðenje potpore zazapošljavanje mladih. Pavo Šarèeviæ (HSS) je rekao kako jeizborna godina u kojoj neæe biti stranke koja neæe ponuditiprogram za mlade te se zapitao: "Koliko smo u tome iskrenii hoæe li nam to biti samo dekor na stranaèkim skupovimabez ozbiljne namjere da ih ukljuèimo u društveno-politièkiživot?". Zdenka Buljan (HDZ), gradonaèelnica Vukovara,dojma je da se o mladima najèešæe razgovara bez njih.Takoðer je rekla da je najbolju komunikaciju s mladimauspostavila Crkva te zakljuèila "da bismo taj primjer mogli itrebali koristiti u svom radu". Naèelnik Opæine Stari Mikanovci Tadija Orloviæ (HDZ)istaknuo je primjer udruživanja mladih u kvalitativnukoaliciju koja u Opæini uspješno djeluje. O skrbi za mladepokazuje èinjenica da se polovica izvornih prihoda Opæineulaže na predškolski uzrast, športski život. "Mladima trebadati priliku u svim segmentnima društva kao i na planupolitike", zakljuèio je Orloviæ. O pitanju odgovornostimladih govorio je i Mihajlo Tomaškoviæ (HSU). Iznio je ipodatak kako velik broj mladih živi od plaæa i mirovinasvojih roditelja, djedova i baka. Marinko Beljo (HDZ) jeporuèio: "Poslanje svih nas koji se bavimo politikom jestpomoæi mladima". U raspravi se moglo èuti kako još uvijekdio politièara traži odgovore unutar postojeæih institucija,umjesto da stvaraju uvjete za ukljuèivanje mladih u civilnodruštvo. U završnoj misli biskup Srakiæ kazao je kako se èestoupotrebljava sintagma "problem mladih". "Rekao bih dauopæe ne postoji problem mladih, veæ starih. Drogu, kocku,alkohol, izmislili su stariji, a ne mladi", rekao je biskupSrakiæ. Biskup je iznio mišljenje da se osnuju centri zamlade i u onim opæinama i županijama gdje još nisuustrojeni. "Da možemo i hoæemo nešto uèiniti za mlade,pokazuje i ovaj naš susret", zakljuèio je biskup. Na krajususreta biskup Srakiæ svakoga je sudionika darivao knjigom"Društveni konsenzus u Hrvatskoj", koju su uredili StjepanBaloban i Gordan Èrpiæ. Animator susreta bio je dr. IvoDžiniæ, koordinator Biskupijskog pastoralnog centra.

Brzojav dobrodošlice varaždinskoga gradonaèelnikabiskupu MrzljakuVaraždin, 21.3.2007. (IKA) - Novom varaždinskom biskupuJosipu Mrzljaku pristižu brojne èestitke, brzojavi i pisma odpredstavnika Crkve, državne vlasti i svjetovnih ustanova iinstitucija te pojedinaca od državne do lokalnih razina napodruèju Varaždinske biskupije. Brzojav je uputio ivaraždinski gradonaèelnik dr. Ivan Èehok koji uime GradaVaraždina te u svoje osobno ime srdaèno èestita mons.Josipu Mrzljaku na imenovanju za biskupa Varaždinskebiskupije te upuæuje dobrodošlicu i izražava gostoprimstvo ugradu Varaždinu. "Izuzetno mi je drago što ste Božjomprovidnošæu i odlukom Katolièke Crkve imenovanibiskupom te sam uvjeren kako æemo nastaviti zajedno graditidobre odnose izmeðu svjetovnih i crkvenih vlasti, GradaVaraždina i Varaždinske biskupije, na dobrobit svih našihgraðana i vjernika", istièe gradonaèelnik.

Domovinske vijestiika

328. ožujka 2007. broj 13/2007

Nadbiskup Franiæ pokopan u kripti konkatedrale Sv.PetraSplit, 21.3.2007. (IKA) - Umirovljeni splitsko-makarskinadbiskup metropolit Frane Franiæ, preminuo 17. ožujka u95. godini života, 71. sveæeništva i 57. biskupstva, pokopanje u srijedu 21. ožujka u konkatedrali Sv. Petra u Splitu. Umisno slavlje za pokojnika uveo je splitsko-makarskinadbiskup metropolit Marin Barišiæ, proèitavši rijeèi izvlastoruène oporuke nadbiskupa Franiæa: "Molim svojesveæenike, redovnike, redovnice i vjernike i sve ljude i ženedrugih vjera da mi oproste ako sam nekoga možda inesvjesno povrijedio. Ja opraštam svima sve i molim sve dami oproste sve". "Mons. Frane Franiæ pripada onomuèasnom naraštaju biskupa naše Crkve kojima nas je obdarilaProvidnost u teškom komunistièkom razdoblju, u vremenuDrugoga vatikanskog sabora i u godinama neposrednepostkoncilske obnove. Mi ih se s ponosom i sa zahvalnošæuspominjemo jer su èasno izvršili povjerenu im službu uCrkvi i hrvatskom narodu. Stoga u ovom sprovodnomslavlju zahvaljujemo Bogu za dar nadbiskupa FraneFraniæa", istaknuo je predsjednik HBK zagrebaèki nadbiskupkardinal Josip Bozaniæ predvodeæi misu u kojoj je uznadbiskupa Barišiæa i vrhbosanskog nadbiskupa kardinalaVinka Puljiæa koncelebriralo 25 biskupa iz Hrvatske iinozemstva te više od 300 sveæenika. Konkatedrala Sv. Petrabila je pretijesna za sve one koji su došli izraziti poštovanjenadbiskupu, koji je Splitsko-makarskom nadbiskupijomupravljao 34 godine, od 1954. do 1988. "Nepokolebljivoga pastira, neumornog navjestiteljaEvanðelja, odluènoga branitelja katolièkog poklada vjere ièuvara crkvene discipline, predanoga provoditelja koncilskihsmjernica i zauzetog profesora teologije nadbiskupa Franiæapamtimo i kao vjernika molitelja, koji je dnevno postojanoprovodio sate u molitvi i razmatranju i koji se isticao svojompobožnošæu prema Blaženoj Djevici Mariji", istaknuo jekardinal Bozaniæ u propovijedi. Nakon poprièesne molitve rijeè zahvale uputio je nadbiskupBarišiæ. Na poèetku je ukratko prikazao život i rad mons.Frane Franiæa u teškim komunistièkim okolnostima,istaknuvši da je bio nepokolebljiv i èvrst u svojim naèelima inošen svojim biskupskim geslom "Pobjeda svetih". Bio jejasan i prepoznatljivi u svome naèelu: ispovijedati ipropovijedati sigurni crkveni nauk u organskom zajedništvuvjere i morala s Rimskim prvosveæenikom. "Za svoju Crkvuste bili uvijek spremni život dati. Svima je bilo poznato uDomovini i inozemstvu Vaše Bogoljublje, èovjekoljublje idomoljublje, jer ste svima bili primjer hrabrosti i spomenikkreposti. Koliko ste se samo radovali hrvatskoj slobodi inašoj neovisnosti. Zato ste živjeli, trpjeli i molili. Zato ste iutkali potpuno sebe u XX. stoljeæe života Crkve u Hrvata inašeg naroda koje æe teško biti razumjeti bez Vašega imena,djela i osobe", rekao je nadbiskup Barišiæ. Mons. Franiæ pisac je više knjiga i stotina teoloških èlanaka,a nakon Drugoga vatikanskog sabora osobito se zauzimao zaekumenizam i dijalog s onima koji nisu njegovih uvjerenja.U razdoblju komunizma bio je fizièki napadan, a zbognjegove odanosti Papi bila su sedam godina zatvorenasplitska sjemeništa. "Oèe nadbiskupe Frane, èast mi je bilakao studentu èuti s katedri u dvoranama rimskih sveuèilištatvoje ime", istaknuo je u oproštajnom govoru nadbiskupBarišiæ, izrièuæi rijeèi zahvale uime svih vjernika Splitsko-makarske Crkve. Zahvalivši lijeènicima koji su kroz dugi niz godina pratilinadbiskupa Franiæa u njegovoj bolesti i starosti,medicinskim sestrama i bolnièkom osoblju Klinièke bolniceSplit na Firulama, sestrama Služavkama Malog Isusa, kojesu ga pratile kroz gotovo 85 godina, sveæenicima i

redovnicama u konkatedralnoj župi sv. Petra te svimaostalima, nadbiskup Barišiæ zakljuèio je svoj govor rijeèima:"Dragi oèe nadbiskupe Frane, zadnji put sam Vas posjetio ubolnici dva dana prije smrti. Bili ste u snu i zadnje rijeèi stemi rekli: Bit æe dobro. Za Vas sigurno bit æe bolje. Bit æebolji i pohvalniji sud nego onaj koji je o Vama za zlatni Vašsveæenièki jubilej izrekao papa Ivan Pavao II. Bit æe tospasenjski sud Gospodara života i povijesti koji æe Vaszagrljajem primiti: Slugo dobri, bio si do kraja vjeran, uði uveselje Pobjede svetih, svetoga Dujma i blaženoga AlojzijaStepinca, u slavu raspetoga i uskrsloga Sina, u radostGospodara svoga". Od biskupa Stepinèevih vremena oprostio se i kardinal Puljiæuime Biskupske konferencije i svih vjernika BiH, izrazivšizahvalnost na njegovoj osjetljivosti za patnje i potrebe Crkveu BiH te istaknuvši da katolici ne smiju nikad zaboravititakvoga velikana srca i duha. Uime vlasti rijeè zahvalnostiblagopokojnom nadbiskupu i iskrene suæuti rodbini uputio jesplitski gradonaèelnik Zvonimir Puljiæ, uime redovnika iredovnièkih zajednica provincijal dr. fra Željko Toliæ, uimelaika i katolièkih udruga Nenad Mladineo, a uime rodbineneæak Filip Tadin. U poruci u povodu smrti nadbiskupaFraniæa, koju je uputio preko državnog tajnika kardinalaTarcisia Bertonea, papa Benedikt XVI. podsjetio je narevnost kojom je nadbiskup služio Božjemu narodu uposebno teškim vremenima. Dio poruke proèitao je generalnivikar mons. Ivan Æubeliæ. Sprovodnomu slavlju, koje susvojom pjesmom pratili bogoslovi i šest župnih zborova podravnanjem mo don Šime Maroviæa, nazoèili su i brojnipredstavnici gradskih i županijskih vlasti na èelu sa županomSplitsko-dalmatinske županije Antom Sanaderom te brojnivjernièki puk. Nadbiskup i metropolit Franiæ pokopan je ukripti konkatedrale Sv. Petra, jedinoj crkvi koju je uspioizgraditi u razdoblju komunizma. Sprovodne obredepredvodio je nadbiskup Barišiæ.

Predstavljen DVD "Hvala, Sveti Oèe - cesta sjeæanja"Zagreb, 21.3.2007. (IKA) - U povodu druge obljetnice smrtipape Ivana Pavla II. u dvorani Centra za bolji svijet uZagrebu predstavljen je 21. ožujka DVD "Hvala, Sveti Oèe -cesta sjeæanja". Autor izdanja je novinar i voditeljHrvatskoga katolièkog radija Domagoj Pejiæ, koji je u tijeku27 dana, od 17. travnja do 13. svibnja 2004., propješaèio putod Zagreba do Rima i na taj naèin zahvalio Papi Wojtyli zasve dobro uèinjeno u tijeku pontifikata. U kolovozu proteklegodine on i snimatelj Joakim Erdelji prošli su istim putemautomobilom, jer je želio "vidjeti prolaze li Slovenijom iItalijom iste ceste, ceste kojima sam kroèio. Teku li timzemljama iste rijeke na koje sam nailazio, žive li na istimmjestima ljudi koji su me ugostili". Film poèinje snimkomprvog dolaska u Hrvatsku pape Ivana Pavla II., slijedisnimka poèetka hodoèašæa 2004. ispred zagrebaèkekatedrale. Kamera slijedi put hodoèasnika kroz Sloveniju iItaliju: radost pri susretu s poznatim licima i lijepeuspomene. Završne scene prikazuju Vjeèni Grad, a filmzavršava na grobu pape Ivana Pavla II. i na audijenciji kodBenedikta XVI. Autor glazbe je Mihael Varenica, aposljednje scene popraæene su pjesmom "Tu es Petrus" uizvoðenju Noneta franjevaca konventualaca. Napredstavljanju DVD-a govorio je župnik zagrebaèke župeMarije Majke Crkve o. Andrzej Wosko te istaknuo znaèajBlažene Djevice Marije u životu pape Ivana Pavla II.Nazoènima se obratio i kanonik Jožef Lap iz Ljubljane, kojije u vrijeme hodoèašæa - pješaèenja Domagoja Pejiæa biožupnik u Novom Mestu.


4 28. ožujka 2007. broj 13/2007

Biskup Mrzljak u prvom pohodu biskupijskom sjedištuVaraždin, 21.3.2007. (IKA) - Novoimenovani varaždinskibiskup Josip Mrzljak pohodio je 21. ožujka sjedište biskupijeu Varaždinu. U Biskupskom ordinarijatu susreo se s dijelomdijecezanskih sveæenika i predstavnicima medija, razgledaovaraždinsku katedralu, gdje se pomolio na grobu prvogavaraždinskog biskupa Marka Culeja, predvodio misu ukapeli biskupskog dvora te posjet zakljuèio objedom uSveæenièkom domu. Nakon jutarnje mise u kapeli dvoranovi biskup predstavio se na susretu sa sveæenicimadjelatnicima Ordinarijata, èlanovima Zbora savjetnikabiskupije i dekanima. Novog biskupa pozdravio jedosadašnji biskupijski upravitelj mons. Ivan Godina,pozvavši ga da se osjeæa kao kod kuæe meðu svojima.Biskup Mrzljak istaknuo je da želi na prvo mjesto svogsluženja staviti zajedništvo mjesne Crkve, osobitosakramentalno zajedništvo sveæenika. Zatim je bilo rijeèi opojedinostima održavanja sveèanosti njegova ustolièenja usubotu 31. ožujka u varaždinskoj katedrali te su osnovaniposebni odbori. Na poèetku susreta s izvjestiteljima mjesnihi nacionalnih medijskih kuæa predstavljeni su životopisbiskupa Mrzljaka i njegov biskupski grb te je proèitanbrzojav s èestitkom i izrazima dobrodošlice varaždinskogagradonaèelnika Ivana Èehoka. Biskup je istaknuo da gatijekom služenja Crkvi trajno vodi jedno od gesla bl.kardinala Alojzija Stepinca "Ništa ne tražiti, ništa ne odbiti"."Stoga sam se stavio na raspolaganje Crkvi da bih joj služiopo Božjoj milosti", rekao je biskup, dodavši da je kao jedanod najbližih suradnika kardinala Josipa Bozaniæa u proteklihosam godina stekao iskustvo u sudjelovanju u voðenju jednebiskupije. Istaknuo je da se u Varaždinskoj biskupiji nikakone osjeæa kao stranac, nego kao onaj koji je došao meðusvoje jer se poznaje gotovo sa svim sveæenicima, a sblagopokojnim biskupom Culejom imao je i prijateljskeodnose. Kazao je kako mu je osobito drago što moženaslijediti takvoga dobrog èovjeka i biskupa. "Da samdomaæi osjetio sam i u prvim èestitkama, pozdravima irazgovorima. Osjeæam da sam prihvaæen pa i sam s radošæuprihvaæam novo služenje, koje æu zapoèeti kroz desetakdana", rekao je biskup Mrzljak te pozvao medije na dobrusuradnju u izvješæivanju, da bi se javnosti predstavileponajprije istinite vijesti, a Crkva æe se potruditi da to bududobre vijesti. Podsjetio je na svoje biskupsko geslo "Èinitidobro", istaknuvši kako zaista želi svakome èovjeku bezobzira na razlièitosti èiniti dobro u svakom pogledu u svojojslužbi biskupa u prekrasnom gradu Varaždinu. Odgovarajuæina pitanje je li bio iznenaðen imenovanjem, kazao je kako jeuvijek nastojao služiti Crkvi te iz vjere prihvaæati dodijeljeneslužbe, a ne ih odbijati i na neki naèin bježati iz prvihredova. Na upite hoæe li nastaviti zapoèete biskupijskeprojekte, odgovorio je kako æe se upoznati s planovima iprioritetima te nastaviti èiniti sve ono što je dobro zabiskupiju. Odgovarajuæi na pitanje o povratu crkveneimovine, konkretno zgrade uz katedralu u kojoj je fakultetinformatike, biskup Mrzljak kazao je kako æe se tom pitanjupristupiti postupno da bi se riješilo za dobro sviju. Pritom jeistaknuo kako je Crkva dio ovog naroda kojem želi služiti, ane neko strano tijelo, kojem se treba dati nešto što nijezaslužio. "Crkva je ovdje stoljeæima i želi obrazovati iodgojiti èovjeka koji æe svoje znanje koristiti na dobro",rekao je biskup te istaknuo da æe mu najvažnije svakako bitipastoralno-liturgijsko biskupsko služenje, koje æe se zapoèetiu predstojeæem vazmenom vremenu i kroz pohode župamaprigodom podjele sakramenta krizme. Zahvalio je mons.Godini na službi upravitelja biskupije kroz proteklih sedammjeseci, kazavši kako se nada daljnjoj suradnji.

"Ivankina bijela košuljica"Tribina u povodu treæe obljetnice smrti katolièke novinarkeIvanke BubaloSlavonski Brod, 21.3.2007. (IKA) - "Ivankina bijelakošuljica" bio je naziv tribine iz ciklusa "Svjetla s drugeobale" koja je 21. ožujka održana u Katehetskom centru užupi Gospe brze pomoæi u Slavonskom Brodu u povodutreæe obljetnice tragiène pogibije Ivanke Bubalo, novinarkekatolièkih medija. Organizator i voditelj tribine bio jepredstavnik Hrvatskoga katolièkog društva prosvjetnihdjelatnika Mario Essert, profesor iz Zagreba. Životni hodoèasnik prema Bogu, Majka Terezija Posavljaka,zaljubljenica u svoj rodni kraj - svoj Plehan, osoba koja jenesebièno pomagala bližnjima napose najugroženijima,odgovorna u svakom novinarskom i drugom zadatku,skromna, tiha, krhka izgledom, ali snažna duhom, skupljalaje komadiæe prošlosti u nadi da æe ih uspjeti skupiti,humanitarka koja je znala svakoga utješiti i ohrabriti, sve štoje pisala imalo je dušu, puna strpljivosti i ustrajnosti, osobaèiji su susreti obogaæivali - bile su rijeèi koje su na tribiniponavljali Ivankini suradnici i prijatelji koji su govorili onjoj. Dirljiva su bila svjedoèenja novinarki Višnje Ružojèiæ,Anite Krpan, Višnje Mikiæ i Brankice Lukaèeviæ s kojima jeIvanka suraðivala i bila osobna prijateljica. O Ivanki sugovorili takoðer i sveæenici iz Posavine fra Andrija Zirdum ifra Anto Tomas, s kojima je suraðivala oko povratka uBosansku Posavinu. O njezinu duhovnom životu uimezajednice Molitva i Rijeè èiji je bila dugogodišnji èlan,posvjedoèio je Silvio Marjanoviæ. Dijelove iz njenih radioemisija, njena razmišljanja o životu, te svjedoèenja vjerepripremio je i èitao prof. Essert, nadopunivši ih prigodnimmeditativnim tekstovima iz Svetog pisma popraæenihglazbom. U toplom ozraèju s puno emocija uz Ivankinufotografiju, istaknute rijeèi - da sve što vrijedno ne može bitizaboravljeno, bilo je uistinu dirljivo te nazoèni nisu moglisakriti suze. Koliko su je svi cijenili i voljeli bilo je vidljivo ipo posjeæenosti tribine. Mnogi su zaželjeli napisati svojasjeæanja za knjigu o Ivanki koju priprema prof. Essert. On jetom prigodom nazoènima darovao èetiri CD-a na kojima jeprikupio veliki dio Ivankinih novinskih zapisa te radio i TVemisija, kao i DVD snimljene iste takve tribine održane 16.ožujka u Zagrebu. Nakon tribine za Ivanku je služena misa zadušnica ufranjevaèkoj crkvi Presvetog Trojstva.

Za sreæu je potrebno maloRijeka, 22.3.2007. (IKA) – Dom za starije i nemoæne teosobe s posebnim potrebama "Anðelka" u Rijeci posjetili su22. ožujka mladi iz rijeèke župe Presvetog Srca Isusova saZameta. Želeæi proširiti karitativne aktivnosti župnogCaritasa svoje slobodno vrijeme proveli su u druženju sonima koje su mnogi zaboravili posjeæivati. Prema rijeèimamladiæa Gorana Bijeliæa, želja im je bila unijeti malo radostiu njihovu staraèkom životu te razviti povjerenje stvarajuæiod ovoga prvog, buduæi tradicionalni susret dvaju generacija.Premda je meðu njima i pedeset godina razlike zajednièkodruženje upotpunili su i pjesmama uz zvuke gitare. Mladi suispunjavali i glazbene želje korisnika, ali ono što je osobitosve dirnulo, pjesma je koju su gosti donijeli nepokretnima usobama a koja nikoga nije ostavila ravnodušnim. Mladi su primijetili da starijima nedostaje razgovora,druženja s osobama koje nisu djelatnici ili korisnici Doma.Ovaj posjet, istièu mladi Rijeèani, nije prvi ni posljednji. Zasreæu je potrebno malo, samo malo slobodnog vremena dajednom starcu i jednoj baki donesete radosti u njegovuosamu, poruèili su mladi.


528. ožujka 2007. broj 13/2007

U Zagrebu predstavljene knjige Jeana VanieraUtemeljitelj zajednice Arka i pokreta Vjera i svjetlo ohrvatskim izdanjima svojih knjiga "Sveta povijest osobe","Pronaæi mir" i "Zajednica i rast"Zagreb, 22.3.2007. (IKA) - Knjige Jeana Vaniera,utemeljitelja zajednice Arka i pokreta Vjera i svjetlo, "Svetapovijest osobe", "Pronaæi mir" i "Zajednica i rast",objavljene u izdanju Kršæanske sadašnjosti, predstavljene su22. ožujka u Zagrebu. Pozdravljajuæi nazoène, zamjenikdirektora KS-a don Anton Šuljiæ istaknuo je kako se uZagrebu možda i nije mogla dogoditi bolja duhovna obnovaili susret, kao ovaj skup dobrote i kršæanskog suosjeæanja.Uime zagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæaokupljene je pozdravio zagrebaèki pomoæni biskup VladoKošiæ. Napomenuo je kako se taj susret dobro uklapa nakonTaizea, na koji nas podsjeæa i ikona prijateljstva, tj.duhovnost i briga za èovjeka. Na nova izdanja osvrnula se Jadranka Brnèiæ. Podsjetila jeda je u Parizu, prije više od èetrdeset godina upoznavšimentalno hendikepirane osobe Jean Vanier bio ganutnjihovom jednostavnošæu, gostoprimstvom, njihovomèežnjom za ljudskim kontaktom. Šokiralo ga je koliko je uustanovama za hendikepirane osobe prisutno nasilja igrubosti, no istodobno i koliko je u hendikepiranim osobamaprisutna Božja blizina koja je i njemu otkrila njegovuvlastitu nasilnost i grubost. U zajednicama "Arka" i "Vjera isvjetlo" koje je osnovao i sa svima koje susreæe dijeli svojeiskustvo putovanja k vlastitom srcu. Na tom putovanju namslabi, siromašni i nemoæni ljudi mogu biti ponajbolji uèiteljijer, imajuæi osobite kvalitete malenosti, onkraj natjecanja,prijetvornosti i samodokazivanja, imaju i osobitu ulogu uiscjeljivanju srca svih koji s njima stupaju u ljudski odnos,otkrivaju u nama našu malenost koja jedina nadvladava sverazlike meðu nama. Sveta povijest naše osobe povijest jeotkrivanja Božje prisutnosti koja nas, ne bez boli i nježnosti,kada joj se otvorimo, pripitomljavajuæi vlastitu slabost,siromaštvo i patnju te ulazeæi u zajedništvo s drugimljudima, uvodi u zajedništvo s Bogom. O tome govoriJeanova knjiga "Sveta povijest osobe". Zajedništvo serazlikuje od velikodušnosti. U zajedništvu postojiuzajamnost u odnosu, primanje i davanje ljubavi; svatko dajei svatko prima. Zajedništvo nije ni stapanje ni nadzor, ni moæni posjedovanje. Ono je odnos meðusobna povjerenja,utemeljen ne samo na dijeljenju vrijednosti, nego isiromaštva i ogranièenja. Zajedništvo sa siromasimapreobražava život roditelja i prijatelja, svih onih kojiprihvaæaju uæi u odnos s njima. O dugogodišnjem iskustvutakva zajedništva govori Jeanova knjiga "Zajednica i rast".Naša briga je da pomognemo svima i ponajprije sebi uzalaganju na putu nade i poniznosti te da otkrijemo kako jeput blaženstava i Evanðelja put ljudskog i kršæanskogosloboðenja, put mira. Meditaciju o takvu miru naæi æemo uJeanovoj knjizi "Nalaženje mira". Vanier svjedoèi da slabostmože biti izvorom života, da su ljubav i prihvaæanje moguæi,da razlike meðu ljudima nisu nevolja, nego blagoslov.Pokazuje put kojim Crkva odveæ rijetko kroèi. Crkva rijetkoprigrljuje svoju vlastitu posvemašnju nemoæ koja je njezinistinski zavièaj, mjesto gdje boravi Bog. Crkva je, meðutim,pozvana biti most meðu svjetovima, stvarati zajednicemilosrða gdje æe bogati otkrivati svoje unutarnje siromaštvote poèeti dijeliti svoja dobra i svoja srca, a gdje æe siromasipronaæi nadu i otkriti da imaju svoje mjesto na zemlji te gdjeæe svi zajedno, bogati i siromašni, nadareni i prikraæeni,moæni i nemoæni, otkriti da ih Bog sve obavija svojomLjubavlju. Nježna Crkva je zajednica nemoænih ljudi kojidopuštaju da preko njih Bog iskazuje svoju žudnju zadobrom svih ljudi i svih stvorenja, istaknula je Brnèiæ.

Fra Mirko Kemiveš, OFMCap, prisjetio se kako mu je kaostudentu teologije u Milanu 1979. došla u ruke Vanierovaknjiga na talijanskom jeziku "Zajednica – mjesto opraštanja islavlja". Posebno ga je dojmila èinjenica da tekst nije mogaonapisati netko "izvana", neki struènjak za kršæanskuduhovnost, nego netko tko je sve to proživio "na svojoj koži"i tko jako dobro poznaje sve glavne probleme koji nastajukada skupina ljudi želi živjeti u jednoj kršæanskoj zajednici, isvejedno je li rijeè o zajednici "Arka" ili bilo kojojredovnièkoj zajednici, a velike koristi imat æe od nje i braènidrugovi i svi koji žive u obitelji. U dopunjenom i proširenomizdanju "Zajednica i rast" Vanier se usudio progovoriti obrojnim problemima koji se javljaju u životu kršæanskezajednice, a o kojima dotadašnji crkveni dokumenti jedva dasu nešto progovarali, a u redovnièkim zajednicama su to bileteme o kojima se uglavnom "sakrivalo pod tepih". Životnoiskustvo koje Vanier u svojim knjigama podijelio vrlo jedragocjen doprinos teologiji zajedništva u pokoncilskomvremenu, zakljuèio je Kemiveš. Na kraju se nazoènima obratio i Jean Vanier. Opisao je kakomu se život promijenio kada je poèeo živjeti s osobama shendikepom, s vrlo krhkim osobama koje su mu postupnootkrile njegovu vlastitu ranjivost. To mu je pomoglo daotkrije Božju ranjivost. Kad nekog jako volimo postajemovrlo ranjivi, njegove geste, pitanja prihvaæa li me ili ne, akad jesmo ljubav što Isus jest, postajemo jako ranjivi. I štoviše napredujemo otkrivamo siromaštvo Božje, ranjivostBožju, Bog nas ništa ne primorava, on nudi, predlaže, a mimožemo reæi da ili ne. Nije lako biti Bog, ali nije lako bitiprijatelj ni prijatelj Božji, istaknuo je Vanier. Osvræuæi se naknjige koje su prevedene na hrvatski, Vanier je rekao kakoone govore o iskustvu, a ne o teoriji. "O iskustvima kad samja bio ranjen i kad sam ranjavao", rekao je Vanier. Treba seusuditi reæi istinu, usuditi se priznati naše krhkosti, a tek tadmožemo poèeti slušati jedni druge, i možemo poèeti slušatirijeè Božju i otkriti jednog ranjivog Boga, koji me poštuje naèudesan naèin. On je toliko ponizan pred nama, toliko ranjivpred nama, jer ne želi razbiti vrata, on predlaže.

Jeronimska tribina o misionaru o. Anti GabriæuO isusovaèkome misionaru u Indiji govorila je publicisticaMatija Maša VekiæZagreb, 22.3.2007. (IKA) - Na tribini HKD-a sv. Jeronimaodržanoj 22. ožujka u Zagrebu o isusovaèkom misionaru o.Anti Gabriæu govorila je publicistica Matija Maša Vekiæ.Predstavivši njezin plodan publicistièki rad, koji je urodio imnogim knjigama, ravnatelj HKD sv. Jeronima prof.Radovan Grgec istaknuo je važnost djelovanja hrvatskihmisionara u dalekim zemljama. U njegovoj prvoj mladosti usrednjoškolskoj Marijinoj kongregaciji imali su i misijskusekciju, gdje je vrlo zanimljiva predavanja održao o. Vizjak,koji se zbog bolesti bio vratio iz Bengalije, i o. Gruber, kojise onamo spremao otiæi, ali je zbog rata morao ostati uZagrebu. Tim tragom u daleku je Indiju krenuo i Gabriæ, kojinikad nije zaboravio svoju domovinu, ponijevši sa sobomvreæicu s grumenom hrvatske zemlje i boèicu Jadranskogamora, s kojima je, po vlastitoj želji, i pokopan. Matija MašaVekiæ ocrtala je život velikog misionara i prijatelja MajkeTerezije, od roðenja u Metkoviæu (1915) u brojnoj obitelji,preko puta u Indiju (1938) do misionarskog djelovanja uBengaliji, gdje je zareðen za sveæenika Družbe Isusove igdje je obraæao, propovijedao, gradio crkve, škole i bolnice,ukratko: gorio za Boga i Crkvu i izgorio g. 1988. Sve je toMaša Vekiæ opisala u svojoj knjizi "Stopama oca AnteGabriæa". Na kraju predavanja proèitala je dodatak o. MijeNikiæa o duhovno-psihološkom profilu o. Gabriæa.


6 28. ožujka 2007. broj 13/2007

Godišnje proljetno zasjedanje Hrvatskog CaritasaPodnesena izvješæa o konkretnim rezultatima niza projekataHrvatskog CaritasaZadar, 22.3.2007. (IKA) - Proljetno zasjedanje HrvatskogCaritasa održano je 22. ožujka u dvorani nadbiskupijskogCaritasa u Zadru, a na 38. sjednici Upravnog vijeæaHrvatskog Caritasa okupili su se ravnatelji Caritasa iz svihhrvatskih biskupija. Sjednicom su predsjedali ravnateljHrvatskog Caritasa vlè. Ivan Milovèiæ i Biskupska komisijaHBK za Caritas u sastavu: predsjednik Hrvatskog Caritasabiskup Josip Mrzljak te èlanovi Komisije biskup JurajJezerinac i biskup Ðuro Gašparoviæ. Susret je okupio 20vijeænika Upravnog vijeæa Hrvatskog Caritasa iz cijeleHrvatske, uz ravnatelje biskupijskih Caritasa sastav èine izamjenik ravnatelja HC-a Vice Batarelo, prelat VladimirStankoviæ i predstavnik HKVRP Ivica Radeljak. Pozdravnu rijeè sudionicima susreta, na kojem je rezimiranprošlogodišnji rad HC-a i najavljene buduæe smjernice,uputili su i domaæin zadarski nadbiskup Ivan Prenða i biskupMrzljak. Obojica su se osvrnuli na najnoviju postsinodalnupobudnicu pape Benedikta XVI. "Sacramentum caritatis",koja pobuðuje svijest o potrebi organiziranoga karitativnogdjelovanja. Istaknuli su da HC prati hrvatska zbivanja ipotrebe našeg društva, osobito položaj njegovoga ugroženogdijela. Nadbiskup Prenða poželio je sudionicima neumornuosjetljivost usprkos ogranièenim moguænostima i sredstvima,kako bi i na karitativnom i socijalnom polju posvjedoèilipravo lice Crkve i Kristovu ljubav prema èovjeku. Èestitaoje novoimenovanom varaždinskom biskupu Mrzljaku,rekavši da je to ujedno priznanje HC-u. Nakon matiènebiskupije to je prvi posjet mons. Mrzljaka kao varaždinskogbiskupa nekoj drugoj biskupiji. Izrazio je zadovoljstvoèinjenicom da se svako godišnje zasjedanje HC-a održava udrugom gradu, jer se na taj naèin upoznaje rad biskupijskihCaritasa i izvan nacionalne središnjice. "Ne možemo ostatimirni na brojne potrebe našeg društva i Crkve", istaknuo jebiskup Mrzljak, najavivši da æe se o radu HC-a raspravljati ina proljetnom zasjedanju HBK. Na sastanku su podnesena izvješæa o konkretnim rezultatimaniza projekata HC-a, a vlè. Milovèiæ dodatno je pojašnjavaokontekst i povijest rada svakog vida organiziranogkaritativnog djelovanja. Vlè. Milovèiæ izložio je osvrt naNedjelju Caritasa, 3. nedjelju došašæa, koja je trajnopodsjeæanje kršæana što je to Caritas u biti. Boris Peterlinvoditelj je projekta Izgradnja mira i Božiæne akcije "Za 1000radosti", te je predstavio tu akciju koja se provodi 4. godinuu nizu, a svaka sljedeæa imala je poveæanje od 10 do 15%. Onjenoj realizaciji po biskupijama izvijestili su i ravnateljibiskupijskih Caritasa. Akcija 2006. rezultirala je svotom od4,5 milijuna kuna, èime su pomognute obitelji u potrebipreko biskupijskih Caritasa, škola, crkvenih i graðanskihudruga, 30 djeèjih vrtiæa i desetak ostalih projekata. U 4godine prikupljena je pomoæ u vrijednosti oko 15,5 milijunakuna. Dipl. socijalna radnica Maja Škifiæ izvijestila je oprogramu "Crkvena obiteljska savjetovališta". U 9 hrvatskihbiskupija djeluje 12 obiteljskih savjetovališta, HC se brine zastruèno usavršavanje crkvenih obiteljskih savjetodavateljaorganiziranjem supervizijskih susreta i edukacijskihradionica na temu nasilja u obitelji. Suzana Borko, voditeljica Odjela za trajnu edukaciju,predstavila je program "Župnog caritasa i volontarijata", aVice Batarelo poslijediplomski specijalistièki studijManagement neprofitnih organizacija i socijalnozagovaranje, koji HC provodi s Katolièkim bogoslovnimfakultetom Sveuèilišta u Zagrebu. Ima 7 studenata od kojihje jedan i diplomirao, a oko 100 studenata je na listi èekanjaza sljedeæu generaciju.

Ivan Fureš, voditelj Odjela za poticanje razvoja malogpoduzetništva HC-a, predstavio je program "Stvaranjeegzistencije" u sklopu kojega se provode projekti edukacijeu poduzetništvu. Promièu razvoj zadrugarstva, a planiraju isavjetovalište za izlazak iz dužnièkog ropstva. U završnici jeizrada kompletnog programa za rad s braniteljima kojima bise pružila radno egzistencijalna, duhovna i emotivnaterapija. HC provodi i projekt unaprjeðivanja prilika zapoduzetništvo i samozapošljavanje nezaposlenihvisokoobrazovnaih osoba kroz obuku i savjetovanje. Program "Naša zemlja" predstavio je voditelj projektaJelenko Bašiæ. Rijeè je o istraživanju tržišta dobavljaèa,opreme i izvoðaèa radova koje provodi HC. Nositeljimagospodarskih programa servira istražene nabavnemoguænosti, omoguæujuæi im tako smanjenje troškova izradeprojekta i eliminiranje rizika razvoja programa. Realizirajuse svinjogojski programi i planira se projekt obnovezapuštenih maslinika u zadarskom i šibenskom zaleðu, što bibio jedan od naèina ekonomske i socijalne integracijedoseljenika u te krajeve. Vice Batarelo je izvijestio o Tjednu solidarnosti s Crkvom iljudima u BiH koji bi se nakon ovogodišnjeg pilot projektaubuduæe održavao svake godine u korizmi. U tijeku je izradakonkretnih programa u koje æe se uložiti prikupljeni novac.Glede meðunarodnih aktivnosti HC-a, pomoglo seškolovanje djece u Ekvadoru kroz godinu dana s toplimobrokom, misija Lusu, Kenija i HIV pozitivne osobe uJužnoafrièkoj Republici. Istaknuto je da se u afrièkimzemljama s malom kolièinom novca za europske prilikeostvaruje nevjerojatno velika pomoæ u osiguranju životneegzistencije, školovanja. Najavljeno je i sudjelovanje HC-ana Generalnoj skupštini Meðunarodnog Caritasa u lipnju uRimu.

Split: Predstavljen èasopis "Nova prisutnost"Novi broj u cijelosti posveæen preminulome dr. ŽeljkuMardešiæuSplit, 22.3.2007. (IKA) - U Pinakoteci samostana Gospe odzdravlja u Splitu Kršæanski akademski krug (KRAK)priredio je 22. ožujka predstavljanje novoga broja èasopisa"Nova prisutnost" (IV/2-2006) u cjelini posveæenogpreminulom dr. Željku Mardešiæu, sociologu religije,neumornome istraživaèu suvremenog društva i svijeta,religioznih gibanja i sekularizacije u njemu, autoru brojnihradova i studija, donedavnom predsjedniku Kršæanskogaakademskog kruga, istinskome promicatelju mira ièovjeènosti. Èasopis je veæ predstavljen u Zagrebu, gradu u kojem jeMardešiæ studirao i u kojeg se uvijek rado vraæao, te u Zadruu kojemu je sve donedavno predavao, a sad i u Splitu ukojem je živio i djelovao. Èasopis za intelektualna i duhovnapitanja "Nova prisutnost" predstavili su Mardešiæevi bliskisuradnici, ali prije svega veliki prijatelji i poznavatelji:akademik Ivan Supièiæ, istaknuti muzikolog, idejni zaèetniki glavni pokretaè Kruga te bliski Mardešiæev prijatelj, dr.Inga Tomiæ-Koludroviæ, sociologinja i predavaè naFilozofskom fakultetu u Zadru i Splitu, osoba iz kruganajbližih prijatelja Željka Mardešiæa, dr. fra ŠpiroMarasoviæ, profesor na KBF-u Sveuèilišta u Splitu i jedan odnajbližih prijatelja iz sveæenièkih i redovnièkih krugova tedr. Stipe Tadiæ, sociolog s Instituta "Ivo Pilar", urednik"Nove prisutnosti". Program je uvelièao zbor Splitskilijeènici pjevaèi pod ravnanjem prof. Rajimira Kraljeviæa, auz pratnju prof. Rozarije Samodol na glasoviru.


728. ožujka 2007. broj 13/2007

Korizmeno-uskrsna poslanica biskupa Mile Bogoviæa"Prema konaènoj pobjedi najsigurnije vode one životnedionice u kojima i pored nemoæi i izloženosti nepravdamaustrajemo u ljubavi prema Bogu i èovjeku", poruèujegospiæko-senjski biskupGospiæ, 22.3.2007. (IKA) - "Evanðelja nisu samo podaci izživota jedne osobe - Isusa Krista, niti su samo sustavnoizlaganje onoga što je Krist nauèavao. Ona su jedno i drugo,ali i nešto treæe: ona su svjetla i putokazi svakom èovjeku dase u svom životu zna snaæi na svim križanjima, skretanjima iokretištima", istièe gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ napoèetku svoje korizmeno-uskrsne poslanice. Cijelu liturgijsku godinu vježbamo se, gledajuæi kako je toIsus èinio, kako se trebamo postavljati u odreðenim životnimprilikama, a posebno nas u nasljedovanju Isusa bogoslužjeusmjeruje od poèetka korizme do Uzašašæa, odnosno doblagdana Duhova. Kroz to se vrijeme, naime, predstavljacijeli Isusov životni put u vrijeme javnog djelovanja. Stoga, istièe se u poruci, slijedeæi ovogodišnja evanðeoskaèitanja, možemo istaknuti 10 putokaza na tom našemvjernièkom putu. Oni ukazuju: "Kako se ponijeti uvremenima kušnji i napasti, da bismo se usmjerili premapreobrazbi ovog našega 'bijednoga tijela' u tijelo slavno, a neprema vlastitoj propasti. Nikome nije suðena propast, jer jeiz svih životnih prilika i neprilika moguæe naæi put premaživotu i sreæi – prema Ocu. Na tom putovanju ne osuðivati druge nego im pomagati islužiti. Taj smjer treba zadržati èak i onda kada to znaèiizložiti opasnosti vlastiti život. To nije put propasti negopobjede. Prema konaènoj pobjedi najsigurnije vode oneživotne dionice u kojima i pored nemoæi i izloženostinepravdama ustrajemo u ljubavi prema Bogu i èovjeku. Tose najjasnije oèitovalo Kristovim uskrsnuæem, o èemu namgovore vjerni svjedoci. Osnovno životno pravilo svakog kršæanina jest: željetiljudima dobro poput Dobrog Pastira. U takvom hodu Kristnam je obeæao, a Otac poslao Branitelja." U poruci biskup Bogoviæ iscrpno razraðuje svaki od tihevanðeoskih putokaza, pojašnjavajuæi neke od njih u svjetlusuvremenih životnih prilika. Takoðer podsjeæa na Godinuduhovnih zvanja koju ove godine obilježava Rijeèkametropolija, a èije je središnje slavlje u Senju 22. travnja. Potrebno je, poruèuje gospiæko-senjski biskup, da Crkva naovim našim prostorima postane još svjesnija potrebesveæenika, redovnika i redovnica i da svi zajedno molimo nesamo da se pozvani odazovu nego i da budu vjerni svjedocispasenjske poruke objavljene u Isusu Kristu. Želeæi vjernicima na kraju poruke radosne vazmeneblagdane, biskup, meðu ostalim, istièe: "Radosna vijestcijelom svijetu i svakom èovjeku do kraja svijeta i vijekasastoji se upravo u vjernoj ljubavi, bez obzira na teškoæe,prema Bogu i èovjeku. U svakom vremenu bit æe svjedoka te ljubavi. U svakojprilici i neprilici Evanðelje nam pruža putokaze kakousmjeriti svoje korake kroz život. Svaki kršæaninov koraktreba biti pokrenut tom evanðeoskom ljubavlju. Ona nasuvijek najbolje usmjeruje. Svjedoci æe biti poput njihova Uèitelja izvrgnuti progonima izlostavljanjima, ali ne trebaju se bojati jer im je Otac poslaoBranitelja koji æe im dati snagu da nadvladaju svakunevolju".

.

Uskrsna poruka vojnog biskupa Jurja JezerincaZagreb, 22.3.2007. (IKA) - Pišuæi uskrsnu poruku ujubilarnoj 10. godini osnutka Vojnog ordinarijata, vojnibiskup Juraj Jezerinac istièe važnost uloge konkretnogèovjeka u povijesti spasenja. "Osim mnogih koji sunesvjesno pomagali ostvarenje utjelovljenja Sina Božjega ipoèetak Otkupljenja, Bog je htio i aktivan pristanak onih kojiæe na najbliskiji naèin suraðivati u tome njegovu djelu.Djevica Marija, po èijem prihvaæanju 'Rijeè tijelom postade inastani se meðu nama'; pravedni Josip, muž njezin; apostoli,sa svim svojim slabostima i nedostatcima; obraæeniprogonitelj Crkve Savao, i toliki drugi, svatko na svoj naèinunosi sebe u to djelo Otkupljenja i postaje 'posuda izabrana'za pronošenje Radosne vijesti. Oèito je da Bog doista raèunas èovjekom u ostvarenju svoje zamisli spasenja i da mu utom redu spasenja treba svaki èovjek". U tom kontekstubiskup podsjeæa i na povijest hrvatskoga naroda, koji je"dolaskom na obale Jadrana, veoma brzo došao u dodir skršæanstvom". Èvrsta veza s Kristom uèinila je da smo 14stoljeæa preživjeli unatoè brojnim kalvarijama, napominjebiskup Jezerinac, dodajuæi kako i naša najnovija povijest iborba za hrvatsku neovisnost pokazuje da kada se udružimos Gospodinom i našom Nebeskom Majkom, nema te snagekoja nas može slomiti. Osvræuæi se, pak, na današnje prilike inove okolnosti u kojima se našla Hrvatska vojska, biskupJezerinac napominje kako unatoè novim, mirnodopskim,zadaæama koji su pred njom, ipak sve posljedice ratnogstanja još uvijek djeluju na hrvatske vojnike. "Svakodnevneživotne okolnosti, s vidljivim tragovima još iz vremenaagresivnog komunistièkog ateizma, poseban su izazov za svenas u oružanim snagama Republike Hrvatske", dok se udruštvenom pogledu, dodaje biskup, nalazimo u situacijikada "diktatura liberalizma" kroz medije itekako nastoji uæiu sve pore ljudskog življenja, a kršæanska naèelaproglašavaju se nazadnima. Danas se potièu slavlja skršæanskim predznacima, ali sa sasvim novim sadržajima.Tako se Božiæ lišava obilježja kršæanskoga obiteljskogblagdana i pretvara u potrošaèki praznik, a Uskrs dobivaoznake folklora bez bitnog sadržaja. Praktièni materijalizam,upozorava biskup Jezerinac, kroz "tranziciju" želi uzetiprvenstvo kršæanskoj tradiciji. Sve su to za djelatnike uVojnom ordinarijatu poticaji za drugaèiji pastoralni pristupljudima koji su u posebnim okolnostima života, jer se "uvremenu u kojem živimo, svaki naš vojnik, general, admiral,èasnik i doèasnik te policajac, samo izgraðenom osobnomvjerom može djelatno ukljuèiti u vjeru zajednice Crkve teostati postojan pred najezdom liberalizma i praktiènogmaterijalizma koji brzo uništavaju vjernièku ljepotu koja jestoljeæima bila vidljiva u našim katolièkim zajednicama". U poruci se biskup Jezerinac osvræe i na dosadašnjih 10godina postojanja Vojnog ordinarijata i sve važnije datume upovijesti Vojne biskupije, zahvaljujuæi svima koji su uložilisvoj trud i živote u ostvarenje hrvatske slobode, kao i onimakoji su pomogli u zaživljavanju duhovne skrbi za hrvatskevojnike i policajce. Vjernicima Vojne biskupije biskuppreporuèa duhovne aktivnosti po kojima je Vojni ordinarijatu RH prepoznatljiv, a to su duhovne vježbe, "braènivikendi", kateheze i hodoèašæa, te im u povodu predstojeæegblagdana na kraju poruèuje: "Neka nas Uskrsli Krist, èijiblagdan Uskrsnuæa slavimo u ovoj jubilarnoj godini našeVojne biskupije, prosvijetli da shvatimo i prihvatimoèinjenicu da On bez nas ne može spasiti svijet. To æe za nasbiti još veæi izazov da svoje krštenje živimo dostojanstveni,isto onako kako smo se znali izložiti za slobodu i svakodobro naše Domovine".


8 28. ožujka 2007. broj 13/2007

Zadar: Otvorena Špilja sv. BenediktaZadar, 22.3.2007. (IKA) - Blagdan Preminuæa sv.Benedikta, osnivaèa Benediktinskog reda, koludricebenediktinskog samostana sv. Marije u Zadru proslavile su21. ožujka misnim slavljem koje je u crkvi Sv. Marijepredvodio o. Ante Badurina, gvardijan zadarskogfranjevaèkog samostana sv. Mihovila. Nekad je u svijetu bilo37.000 benediktinskih samostana i stotine tisuæa redovnika,a danas je 650 samostana i 20.000 benediktinaca. O. Anteupozorio je na izmijenjeni redoslijed vrednota, molitva i rad,koji je stvorio sve vrijedno u našoj civilizaciji. "Od moli iradi postalo je radi a moli koliko dospiješ. Onda je došlo radii radi, moli je otpalo. Pa se govori ne radi ako baš ne trebaš iuživaj. Tako je potpuno srušen poredak koji je stvorio svevrednote našeg svijeta kad je bilo prvenstvo duhovnog",upozorio je o. Ante, dodavši da se zato treba vratiti izvorimai uspostaviti narušeni poredak s prednošæu božanskevertikale. Blagdan Preminuæa sv. Benedikta koludrice suobilježile i spomenom važnih dogaðaja. Opatica samostanaAnastazija Èizmin proslavila je 23 godine otkako joj je kaoopatici udijeljen blagoslov Rimske Crkve, èime je službenozapoèela dužnost upravljanja zadarskim benediktinskimsamostanom. Blagdan Preminuæa svoga utemeljiteljabenediktinke su proslavile i otvaranjem kapele, Špilje sv.Benedikta, koju je, na prijedlog opatice Èizmin, nakonjednogodišnjeg rada uredio akademski kipar Igor Maštruko.U Špilji s kipom sv. Benedikta u molitvenom stavu, po uzoruna istu takvu u talijanskom Subiacu, gdje je tri godine prijeosnivanja reda živio sv. Benedikt, nalaze se još košarica ikriž - košarica kao znak one koju je monah Romano spuštaoBenediktu u špilju dostavljajuæi mu hranu u tijeku njegovatrogodišnjeg života u njoj. Uoèi blagdana u utorak 20. ožujka koludrice su se okupile uŠpilji sv. Benedikta izmolivši himan "Proljeæa vjeènog" irazmatrajuæi tekst o Preminuæu sv. Benedikta pod nazivom"Kako je braæi najavio smrt". Nakon Vekenegine kapele naprvom katu zvonika crkve Sv. Marije, ureðene prije godinudana, Špilja sv. Benedikta drugi je jedinstveni i molitveniprostor samostana u kontemplativnom životu zadarskihkoludrica.

Jean Vanier na okruglom stolu u Zagrebu"Osobe u potrebi - put zajedništva u Crkvi i društvu: kakonas preobražavaju osobe o kojima se brinemo"Zagreb, 23.3.2007. (IKA) - U organizaciji Centra zapromicanje socijalnog nauka Crkve, Ureda za laièke pokreteZagrebaèke nadbiskupije, zajednice Vjera i svjetlo i udrugeKorablja (u osnivanju) u Zagrebu je 23. ožujka održanokrugli stol "Osobe u potrebi - put zajedništva u Crkvi idruštvu: kako nas preobražavaju osobe o kojima sebrinemo". Uz Jeana Vaniera na okruglom stolu sudjelovao je pomoænizagrebaèki biskup Vlado Košiæ, tajnik Centra za promicanjesocijalnog nauka Crkve Damir Mravunac, pomoænicaproèelnika za zaštitu osoba s invaliditetom u Gradskomuredu za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje MarinkaBakula Andeliæ, predstavnik Caritasa i voditeljicapodružnice za djecu s invaliditetom Doma "Bl. AlojzijeStepinac" u Brezovici Vlatka Klašnja, dekan Katolièkogabogoslovnoga fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu prof. dr.Zdenko Tomislav Tenšek, voditelj i utemeljitelj Kapidobrote o. Antun Cvek, èlanica Družbe Klanjateljica KrviKristove s. Ruža Andlar i Isusova mala sestra Blaženka.Moderator okruglog stola bio je Stjepan Lice. Na tematskom skupu okupili su se osobe, udruge i ustanovekoje djeluju u našoj Crkvi i društvu s ciljem dijeljenja

zajednièkoga iskustva "ne stavljajuæi u prvi plan ono što mièinimo za ljude u potrebi, veæ progovoriti o tome štoprimamo od njih kao pojedinci i zajednica". Pozdravljajuæisudionike, biskup Košiæ istaknuo je kako je velika èast zaZagreb da je veliki èovjek Jean Vanier našao vremena da nasobogati svojim razmišljanjima, a njegovo djelo je najveæaporuka za sve nas. Uvodeæi sve okupljene u temu okruglog stola, èlanovizajednica Vjera i svjetlo i Cenacolo uprizorili su biblijskitekst "Milosrdni Samarijanac (Lk 10,29-35)". Osvræuæi s naprikazane scene, Jean Vanier rekao je kako upravo tajodlomak iz Evanðelja treba podsjetiti "da je moj brat èovjekmoj bližnji". To nam i pomaže da shvatimo kako smopozvani ne samo pomagati siromasima, veæ da nas siromasiozdravljaju, mijenjaju, otvaraju naša srca. O pozivu Crkve, društva i svakog èovjeka na zajedništvo iljubav prema bližnjemu, tj. o teologiji zajedništva naokruglom stolu govorio je biskup Košiæ. Podsjetio je nadokumente II. vatikanskog sabora i one proizašle iz njega.Istaknuo je isticanje ekumenske dimenzije zajedništva,razvijanje pluralnosti i bogatstva razlièitosti i dijaloga. Bogje htio postati èovjek, da bude s nama jednak, da zapoènedijalog na našoj razini. Ako ulazimo u dijalog s drugima nesmijemo biti superiorni, nego trebamo nastojati da objestrane budu ravnopravne, jer je dijalog odnos ljubavi,poruèio je biskup Košiæ. Podsjetio je da je i Uskrs temeljzajedništva. Krist uskrsnuli koji okuplja svoje vjernike nadan svoga uskrsnuæa u nedjelju stvara zajedništvo uduhovnoj povezanosti i u tom smislu je euharistijska gozba ieuharistijsko slušanje Rijeèi blizina s uèiteljem, ali i blizinanašoj braæi gdje se uèimo s ljubavi brinuti jedni za druge. O osobama u potrebi u našoj sredini govorila je MarinkaBakula Andeliæ. Podsjetila je na mjere socijalne politike kojeZagreb provodi preko Gradskog ureda za zdravstvo, rad,socijalnu zaštitu i branitelje. Posebno je istaknula Programsocijalne politike koji objedinjava sve urede koji djeluju usocijalnoj politici, a od aktivnosti javne kuhinje, potporaobiteljima s troje i više djece, dnevni obroci starijim inepokretnim osobama u njihovim domovima. Istaknula je imjere koje grad provodi na podruèju prijevoza invalidnihosoba (niskopodni tramvaji, kombi prijevoz), prilagodnapristupa javnim objektima, zapošljavanje, izgradnja URIH-ova centra te doma za mlade osobe koje se nalaze udomovima umirovljenika. Pred izglasavanjem je iZagrebaèka strategija za izjednaèavanje osoba sinvaliditetom. Damir Mravunac govorio je o socijalnom nauku Crkve kaoinspiraciji života. Podsjetio je na uèenje Ivana Pavla II. dasocijalni nauk Crkve protumaèimo u svjetlu evanðelja i dana temelju toga pružimo putokaz kršæanskoga življenja.Vlatka Klašnja predstavila je iskustva iz rada CaritasaZagrebaèke nadbiskupije u radu s najugroženijima, kojimapokušavaju biti druga obitelj, a nekima i jedina. Posebno seosvrnula na rad s djecom i mladeži bez odgovarajuæeroditeljske skrbi u domu u Brezovici i na veliki znaèajobitelji koje povremeno ugošæuju djecu. Caritas Zagrebaèkenadbiskupije osmislio je i nove projekte koje æe uskorozapoèeti put promjena u zbrinjavanju djece bezodgovarajuæe roditeljske skrbi. Dr. Tenšek istaknuo je kakoje težnja èovjeka potvrðivati se individualnošæu i potrebomza uspjehom èemu pogoduje i društvo koje stvara potrebunatjecanja, usporeðivanja i suprotstavljanja. Time se èovjekkao biæe zanemaruje, a zanemaruje se i potreba otkrivanjaosobe kako u drugome, tako i u sebi. Nažalost, i u crkvenimkrugovima to dolazi do izražaja, ukljuèujuæi i liturgiju gdjesve više dolazi do izražaja èovjek svojim individualnimpotvrðivanjem i dokazivanjem, upozorio je. Osoba u potrebi,


928. ožujka 2007. broj 13/2007

naroèito s mentalnim hendikepom, ima jako izraženupotrebu za odnosom. Zahvaljujuæi njima naš odnos možeotkriti bogatstvo istinskoga prijateljstva, nježnosti i svihdruštvenih vrednota za kojima svaki èovjek najdublje teži.Svi mislimo da imamo previše posla, ne nalazimo vremenana besplatno i velikodušno darivanje zajedništva, pasmatramo da razmišljanje o osobi nije "moj problem". Azapravo to jest baš moj i naš problem s kojim bi se trebalisuoèiti u otkrivanju vlastite sigurnosti ozdravljenja slobode itako se obogatiti u shvaæanju i bogatstvu otkrivanjaautentiène osobe u meni ako sam kadar i spreman tu potrebuprepoznati i s njom se suoèiti, rekao je o. Tenšek. Utemeljitelj i voditelj udruge "Kap dobrote" o. Antun Cvekistaknuo je kako se iskustvo u pomaganju bližnjemu možepostiæi samo u konkretnom susretu s èovjekom bolesnim,nemoænim u bilo kojoj potrebi duhovnoj ili materijalnoj. Dabi to postigli i sami se moramo neèega odreæi, ako nemamou sebi nešto što želimo dati drugima ne možemo to dati. Kodpružanja materijalne pomoæi mora biti prisutna i drugadimenzija, èovjekov osjeæaj za èovjeka, istaknuo je Cvek. O iskustvu u radu u hospiciju i palijativnoj skrbi govorila jes. Ruža Andlar. Pojasnila èemu teži palijativna skrb ipredstavila svoje iskustvo u radu kao koordinatoricevolontera u palijativnoj skrbi u Zagrebu. Istaknula je kolikojoj je to pomoglo da spozna drugu dimenziju Kristova križa,muke, Krista koji šuti i trpi. O iskustvu svakodnevnoga života s malenim i jednostavnimljudima, s ljudima s ruba društva govorila je Isusova malasestra Blaženka. Maleni koje susreæemo unatoè svim svojimpoteškoæama zraèe povjerenjem, snagom koja jezadivljujuæa. U kontaktu s njima otkrivamo i svoju nemoæ,granice. Oni nas uèe ljubiti, prihvaæati sebe i druge. To jejedan dugi nutarnji put. Istaknula je nježnost žena kojuoèituju i uslijed patnje. Nježnost koja može ozdravljatiranjena srca, koja izvire u ekstremnim situacijamasiromaštva i nasilja, da bi slavile život unatoè svemu. Jean Vanier istaknuo je kako je duboko dirnut svimizreèenim, a to je teologija zajedništva i prisutnosti kojapreobražava. Mislim da imate puno toga lijepoga u Zagrebu,rekao je Vanier i podsjetio na rijeèi sv. Pavla kada govori onajneèašæenijim dijelovima tijela. Najslabiji dijelovi tijela sunenadomjestivi Crkvi, trebaju biti èašæeni, zato što vape.Uvijek trebamo slušati krik siromaha, a siromah traži i pita:voliš li me, želiš li živjeti sa mnom? Mi im ne govorimo dasu važni, jednostavno smo ih odbacili, nismo si uzelivremena slušati ih. Kako im otkriti da su vrijedni ljubavi? Tose ne postiže poklonima, veæ kad kažemo: sretan sam štomogu biti s tobom. Potrebna je prisutnost i za one kojiumiru. Biti tu, držati za ruku, to nas vodi do neèeg važnog dazauzmemo mjesto Isusove Majke pod križem, rekao jeVanier te potaknuo nazoène na razmišljanje o Isusovimrijeèima o mjestu onih najmanjih meðu nama. Prispodoba jeto o kralju koji poziva na objed, a svi se izgovaraju razlièitimobavezama. Onda gospodar kuæe pošalje tražiti sve hrome,sakate, slijepe, a oni svi rado dolaze. U Lukinu evanðeljuIsus govori: kad prireðujete objed ne pozivajte èlanove svojeobitelji, ni vaše prijatelje, susjede. Pozovite siromahe,hrome, osobe obilježene hendikepom, slijepe i bit æeteblagoslovljeni, bit æete sretni. Ne govori da æe oni biti sretni,veæ æete vi biti sretni. U biblijskom govoru pozvati nekogaza stol znaèi postati mu prijatelj. Ako postanemo prijateljnekoga tko je marginaliziran i uðemo u jedan odnosprisutnosti s tom osobom, bit æemo promijenjeni, osloboðenisigurnosti koju nam daje skupina kojoj pripadamo, jer jednaod velikih opasnosti je da se zatvorimo u našu grupu - bilonacionalnu ili religijsku, u moæi koju ta grupa može imati,zakljuèio je Vanier.

Molitveno bdjenje u zagrebaèkoj katedraliPod geslom "Siromah u srcu Crkve" uz Jeana Vaniera ibiskupa Vladu Košiæa oko "ikone prijateljstva" okupili su seèlanovi laièkih pokreta i udruga, mladi Zagrebaèkenadbiskupije, sveæenici, redovnici i redovnice te mnoštvovjernikaZagreb, 23.3.2007. (IKA) - Molitveno bdjenje uzagrebaèkoj katedrali pod geslom "Siromah u srcu Crkve" uduhu molitve iz Taizea održano je 23. ožujka. Uz JeanaVaniera i zagrebaèkoga pomoænog biskupa Vladu Košiæa,oko "ikone prijateljstva" okupili su se èlanovi laièkih pokretai udruga, mladi Zagrebaèke nadbiskupije, sveæenici,redovnici i redovnice, kao i mnoštvo vjernika. Dobrodošlicu je uime Ureda za laièke pokrete i udrugeZagrebaèke nadbiskupije izrekao vlè. Andrija Vrane.Biblijski tekst Iz 58,6-12 uprizorili su èlanovi FRAMA-e,Hrvatskoga katolièkog društva prosvjetnih djelatnika,Humanitarne udruge Job i Zajednice "Vjera i svjetlo". Potom je Jean Vanier održao razmatranje. Podsjetio je napoèetke zajednice Arka, kad je u svoj dom prihvatio dvijeosobe s mentalnim hendikepom. Poèeo ih je slušati,razumijevati njihovu patnju. Shvatio je što to znaèi za jednuosobu koju su promatrali kao da je neljudsko biæe, kaopatnju za èovjeèanstvo. Treba prepoznati kako je svako ljudsko biæe važno, trebaslušati krik siromaha, ranjeno srce roditelja, ranjena srcatolikih ljudi koji su bez doma i bez smisla svoga života. Isusnas uèi da trebamo biti velikodušni, trebamo se približitiosobi, susretati drugoga, upoznavati drugoga. Trebamostvarati odnos u kojem se slušajuæi jedni druge postajemoravnopravni, stvarati prijateljstvo, a to znaèi "gubiti vrijemes nekim", gubiti vrijeme s nekim tko je željan ljubavi, rekaoje Vanier i podsjetio na prispodobu o svadbenoj gozbi, teohrabrio okupljene da slušaju Isusa, da ga još boljeupoznaju. Pokraj tolikih stvari pred kojima ne znamo što èiniti, Onnam govori: pomoæi æu ti, dat æu vam zajednicu, jer sam nemožeš ništa uèiniti, ali uz pomoæ Duha Svetoga toliko togamožeš uèiniti. Ali, svi smo previše zauzeti, nemamovremena za gubljenje vremena, nemamo vremena za gubitivrijeme s Isusom. Živimo u svijetu buke, brzine, u svijetuInterneta, mobitela, sve vrlo brzo prolazi pokraj nas, i takoprocjep izmeðu bogataša i siromaha još više raste. Isus nas jedošao nauèiti slušati krik siromaha. Ne možemo sve uèiniti:svatko od nas ima svoje granice, svi imamo svoj posao,obitelj, obveze. No, evanðelje nam govori: uzmi si vremenas nekim tko je siromašan, slušaj ga, uði u jedan odnos sdrugim. A mi se možda toga bojimo, ali možemo otkritinešto izvanredno. Ako uðemo u jedan odnos s nekim tko je odbaèen, naravnoda æemo mu željeti uèiniti nešto dobro i lijepo, ali otkritæemo i još nešto: da se i mi mijenjamo. Bit æemoozdravljeni, bit æemo promijenjeni, otkrit æemo jednu novuslobodu, neæemo više morati robovati vlastitoj kulturi. Bitæemo doista slobodni uæi u slobodu evanðelja. No, to nemožeš èiniti sam, trebaš zajednicu, jer zajednica je školaljubavi, škola u kojoj otkrivamo sve blokade našega srca. Trebamo zajednicu, ali se trebamo i sami mijenjati, treba semalo bolje upoznati da otkrijemo kako ponekad mogu bitidoista težak za druge prijatelje u zajednici. A prihvaæajuæisiromahe, prihvaæamo Isusa sama, i tako zajedno možemoproslavljati život, poruèio je Vanier. Molitve vjernika izrekli su predstavnici humanitarne udrugeJob, Pokreta fokolara, zajednice "Vjera i svjetlo", mladih,bogoslova, Misionarki ljubavi uime redovnièkih zajednica,obitelji, a molitvu je zakljuèio biskup Košiæ. Jean Vanier, Kanaðanin, roðen je 1928. u Švicarskoj. U to je


10 28. ožujka 2007. broj 13/2007

vrijeme njegov otac bio kanadski veleposlanik, a poslije igeneralni guverner Kanade. Poèetkom II. svjetskog ratanjegova se obitelj vraæa u Kanadu, a Jean kaotrinaestogodišnjak odlazi u èasnièku školu britanskeKraljevske ratne mornarice. Postaje mornarièki èasnikbritanske, a poslije kanadske Kraljevske mornarice. Godine1950. napušta mornaricu i upisuje studij filozofije i teologijepri Katolièkom institutu u Parizu. Tamo je upoznaodominikanskog sveæenika o. Thomasa Philippea koji postajenjegovim duhovnim ocem i prijateljem. Godine 1962.postaje doktor filozofije i kratko vrijeme predaje filozofijuna sveuèilištu u Torontu. Napušta obeæavajuæu karijerusveuèilišnog profesora da bi se pridružio o. Thomasu koji jeu meðuvremenu postao duhovnikom jedne ustanove zaosobe s mentalnim hendikepom u selu Trosly-Breuil nasjeveru Francuske. Na njegov poticaj u kolovozu 1964.osniva zajednicu Arka, prihvativši u svoj dom dvije osobe smentalnim hendikepom. Iz te prve zajednice nastale uFrancuskoj u katolièkoj tradiciji, razvio se meðunarodnipokret ekumenskog duha koji danas èini 140 zajednica širomsvijeta. Cilj Arke je stvoriti dom za osobe s mentalnim hendikepom.Njezine kuæe su obiteljskog tipa, poput svih ostalih unutarsela ili naselja u kojima žive. Najkrhkije osobe središte suživota zajednice pozivajuæi druge da s njima dijele svojživot. Širenjem zajednica u drugim zemljama i kulturama,Jean Vanier poèinje držati nagovore i duhovne obnove širomsvijeta. Nakon jedne od duhovnih obnova u Ontariju 1968.osniva pokret Vjera; dijeljenje, zajednice koje se jednommjeseèno okupljaju na zajednièku molitvu i susret. Trigodine poslije zajedno s Marie-Helene Mathieu, tadapredstojnicom Kršæanskog ureda za osobe s invaliditetom uFrancuskoj, osniva pokret "Vjera i svjetlo". Pokret je nastaou Lurdu u tijeku hodoèašæa koje je okupilo 12.000 osoba -mladih, osoba s mentalnim hendikepom i njihovih roditelja. U Hrvatskoj više od 15 godina djeluje dvadesetak zajednicaVjere i svjetla, a udruga Korablja, koja se osniva ovih dana,veæ neko vrijeme priprema osnivanje zajednica Arka. Jean Vanier osnivaè je inicijative - pokreta lntercordill kojipotièe studente na interkulturalno iskustvo života meðusiromasima i drugim osobama s ruba društva u zemljama urazvoju. Do godine 1981. bio je odgovoran za svojuzajednicu u Troslyu, kao i za Meðunarodnu federacijuzajednica Arka. Danas posveæuje svoje vrijeme obilaskuzajednica, držeæi istodobno duhovne obnove i nagovorediljem svijeta. Taj èovjek mira i vizionar ljudskog društva dobitnik jebrojnih nagrada i poèasti poput nagrade Pavao VI. (1997),francuske Legije èasti, nagrade Rabbi Gunther PlautHumanitarian-2001., Companion de I'Ordre du Canada,Blessed are the peace makers-2006. Imao je veliki utjecaj urazvoju svijesti o postupcima i stavovima prema osobama smentalnim hendikepom, a preko njih i drugim osobama sruba društva. Pisac je brojnih knjiga, prevedenih na 29 jezika, u kojimanaglasak stavlja na ljudsku krhkost, suæut, pomirenje tevažnost slavljenja naše zajednièke ljudskosti. Kod nas su dosada, u izdanju Kršæanske sadašnjosti, prevedene njegoveknjige: Susreæem Isusa, Hodam s Isusom, Sveta povijestosobe, Pronaæi mir, te Zajednica i rast. Usprkos svojimbrojnim putovanjima diljem svijeta (u Hrvatskoj je bio veænekoliko puta), ostaje blizak svojoj zajednici u Trosly-Breuilu, gdje i danas živi.

Požega: Duhovna obnova za branitelje i njihove obiteljiAko govoriš negativne, ružne, grešne, razorne rijeèi, tada toubija, razara i usmræuje tebe. Govoriš li dobre i zdraverijeèi, rijeèi povjerenja, nade i ljubavi, tada oživljuješ sebe,ljude oko sebe i svoju Crkvu, istaknuo dr. IvanèiæPožega, 23.3.2007. (IKA) - U organizaciji Požeškebiskupije u dvorani Sv. Terezije Avilske 23. ožujka održanaje korizmena duhovna obnova za hrvatske branitelje,ponajprije èlanove Udruge dragovoljaca i veteranaDomovinskog rata, njihove obitelji, ali i druge vjernike.Duhovni seminar na temu "On iscjeljuje sve bolesti tvoje"održao je prof. dr. Tomislav Ivanèiæ. U uvodnom dijelu nazoènima se obratio požeški biskupAntun Škvorèeviæ. Podsjetio je da je èovjek ponajprijeduhovno biæe te da ukoliko ne nastoji oko toga podruèjasvoga života postaje izgubljeno i siromašno biæe. Korizma je vrijeme kada Crkva potièe i poziva sve svojesinove da nastoje razmišljati nad èinjenicom "Tko je èovjek"te da poènu više raèunati s Bogom jer samo onaj tko raèuna sBogom taj može biti istinski jak u svome srcu, duši i duhu. Biskup je objasnio da naziv ovoga seminara "On iscjeljujesve bolesti tvoje" upuæuje na to da nas jedino Bog moželijeèi iznutra jer On nas najbolje poznaje. Sva ona tjelesnalijeèenja su dragocjena, ali ako nema lijeka za dušu i srceèovjek ostajem nemoæan. Biskup je zahvalio svima koji su osjetili potrebu da doðu i davide jesu li izgubili dušu kako bi je pokušali pronaæi u svojojpunoj dimenziji. A na koji naæi iscijeliti svoje duhovne rane iponovno uspostaviti prijateljsku vezu s Bogom, jedino što jezapravo èovjeku potrebno, pokušao je odgovoriti prof.Ivanèiæ. Upozorio je da presudno koje rijeèi u životukoristimo. "Ako govoriš negativne, ružne, grešne, razorne rijeèi, tada toubija, razara i usmræuje tebe. Govoriš li dobre i zdrave rijeèi,rijeèi povjerenja, nade i ljubavi, tada oživljuješ sebe, ljudeoko sebe i svoju Crkvu. Naše rijeèi su sudbonosne.Neurolozi nam znanstveno tvrde da svaka negativna rijeèrazara mozak a svaka dobra rijeè ozdravljuje èovjeka injegov mozak. Tvoje rijeèi æe te opravdati i tvoje rijeèi æe te osuditi",istaknuo je dr. Ivanèiæ koji je dao i nekoliko duhovnihlijekova koje je potrebno svakodnevno koristiti kako bismobili zdravi ne samo duhovno nego i tjelesno jer èak 70 postobolesti svoj uzrok ima u duhovno dimenziji. Prije duhovnog seminara u crkvi Sv. Lovre branitelji injihove obitelji sudjelovali su na pripremi za sakramentispovijedi, pobožnosti križnoga puta i misi za poginulebranitelje kao i za zdravlje, duhovno i tjelesno našihbranitelja i njihovih obitelji koje je predvodio vlè. PavaoMokri.

Izabrano prvo poglavarstvo klarisa u PožegiZa èasnu majku izabrana je s. M. Marija Celina PrincipPožega, 24.3.2007. (IKA) - Pod predsjedanjem požeškogbiskupa dr. Antuna Škvorèeviæa u samostanu sestara klarisau Požegi održan je 24. ožujka prvi izborni kapitul. Za èasnu majku izabrana je dosadašnja vikarija s. M. MarijaCelina Princip, za zamjenicu s. Marija Veronika Ivanèiæ, zadiskretu s. Marija Pia Kozjak. Samostan klarisa utemeljen jeu Požegi godine 2000. Buduæi da su se ispunili svi potrebni uvjeti, na molbubiskupa Škvorèeviæa, Kongregacija za ustanove posveæenogživota i društva apostolskog života odobrila je dekretom od11. sijeènja 2007. kanonsku uspostavu samostana.


1128. ožujka 2007. broj 13/2007

Dragotin: Susret osoba posveæenog životaDragotin/Ðakovo, 24.3.2007. (IKA/BTU) – "Razapetiizmeðu akcije i kontemplacije" bila je tema Biskupijskogsusreta osoba posveæenog života Ðakovaèke i Srijemskebiskupije održanog 24. ožujka u marijanskom svetištu uDragotinu i u Ðakovu. Susret je zapoèeo euharistijskimslavljem u marijanskom svetištu u Dragotinu, filijali župeTrnava, kojim je predsjedao ðakovaèki i srijemski biskup dr.Marin Srakiæ u koncelebraciji pomoænog biskupa mr. ÐureGašparoviæa i osam sveæenika. Sudionike euharistijepozdravio je domaæi župnik Darko Tvrdojeviæ. Evanðeljepredloženo za ovaj susret bio je dogaðaj o dvije sestre Martii Mariji. Biskup Srakiæ u homiliji je istaknuo da je identitetkršæanina "biti Marta s Marijinim srcem ili Marija sMartinim rukama. Marta mora postati više 'kontemplativna'da bi još dostojnije služila Gospodinu. Inaèe æe se 'izgubiti' ubrizi o nevažnim i suvišnim stvarima. S druge strane, Marijase mora sjetiti da nije dovoljno uživati u Gospodinu,prepuštajuæi da ih drugi služe, nego ga treba zadovoljitisluženjem. I mi nastojmo ostvarivati taj krug akcije imolitve. Kad smo uspjeli pronaæi i odluèiti se da njima vladaravnoteža, bili smo zadovoljni i osjeæali smo se sretnima",rekao je biskup Srakiæ. S obzirom da je prije sedamnaestgodina, 24. ožujka 1990., zareðen za biskupa, mons. Srakiæje na kraju euharistijskoga slavlja osobama posveæenogživota zahvalio na molitvama i èestitkama. Liturgijsko pjevanje animirao je zbor sestara sv. Križa uÐakovu uz orguljsku pratnju s. Svjetlane Paljuševiæ. Prijeeuharistijskoga slavlja dr. Ivan Zirdum, bivši župnik uTrnavi i upravitelj svetišta u Dragotinu, nazoène je upoznaos poviješæu svetišta. Nakon povratka autobusima u Ðakovosusret stotinjak osoba posveæenog života nastavljen je uSredišnjoj biskupijskoj i fakultetskoj knjižnici, gdje ih jepozdravio dr. Ivo Džiniæ, koordinator Biskupijskogpastoralnog centra. Potom je o. Ilija Sudar, SAC, župnikžupe Sv. Vinka Pallottija u Vinkovcima, održao predavanje"Razapeti izmeðu akcije i kontemplacije". "Kontemplativnamolitva je molitva srca – povezivanje s Bogom i 'ulazak' uBoga. Nismo pozvani samo na zatvorenost, nego naotvorenost prema ljudima i pastoralu. U tom smislu trebalobi razmišljati o moguænosti povezanosti akcije ikontemplacije", rekao je Sudar. Premda se na prvi pogledèini da to nije povezano, sv. Toma Akvinski kaže da je"nemoguæe to dvoje razdvojiti i da se ne smiju povlaèitinikakve crte veæ pokušati smatrati jednim vidom kršæanskogživota, posebno posveæenog života", poruèio je Sudar. Susretje završio razgledanjem salona u Biskupskom domu uÐakovu u pratnji biskupa Srakiæa.

"Usudimo se živjeti evanðelje"Pula, 24.3.2007. (IKA) - Pod geslom "Usudimo se živjetievanðelje" Franjevaèka mladež Primorsko-istarskepodružnice okupila se 24. ožujka u samostanu Sv. Antuna uPuli na drugi podruèni susret. Program je bio raznolik - od molitvenih i obrazovnihsadržaja do pjesme i društvenih igara. Središnji dio susretabilo je rad po skupinama na temu susreta, uz prethodnouvodno predavanje fra Anselma Štuliæa, koji je vrlojezgrovito povezao evanðelja i današnji život mladih. Prikraju susreta mladi su sudjelovali na križnom putu i misnomslavlju na kojem su framaši domaæini dali svoja "obeæanja".Predsjednik FRAMA-e Primorsko-istarske podružniceMarko Mihaiæ izrazio je zadovoljstvo susretom,upoznavanjem i zbližavanjem, te je uvjeren da æe susretvelika veæina framaša zadržati u lijepoj uspomeni.

Podjela službi èitaèa i pratioca u splitskoj BogoslovijiMisno slavlje predvodio nadbiskup BarišiæSplit, 24.3.2007. (IKA) - U subotu 24. ožujka Centralnobogoslovno sjemenište u Splitu priredilo je susret roditelja ižupnika s bogoslovskom zajednicom. Tom je prigodomuprilièena podjela službi èitaèa i pratioca, a misno slavlje ubogoslovskoj kapeli predvodio je splitsko-makarskinadbiskup Marin Barišiæ. Službu lektora dobilo je 5 bogoslova: Mario Popoviæ, MirkoRibièiæ i Ivan Urliæ, bogoslovi Splitsko-makarskenadbiskupije, te Hrvoje Katušiæ i Marinko Šljiviæ, bogosloviDubrovaèke biskupije. Službu akolita dobilo je 12bogoslova: Ivica Barišiæ, Dragoslav Koziæ, Stjepan Staniæ,Ante Žderiæ, Mihael Jelaviæ i Josip Kaèuniæ (bogosloviSplitsko-makarske nadbiskupije), Mario Karatoviæ i MarinLuèiæ (bogoslovi Dubrovaèke biskupije), Pavao Gospodnetiæi Toni Plenkoviæ (Hvarsko-braèko-viške biskupije), HilaryKomba i Castor Mfugale bogoslovi biskupije Songea izTanzanije.Nadbiskup Barišiæ se u svjetlu Evanðelja u prvom reduobratio èitaèima i akolitima, rekavši da se prema Božjojrijeèi ne možemo odnositi površno i s predrasudama nego dau nju treba uroniti, susresti Boga te je drugima prenijetislužeæi joj i služeæi drugima. Rijeè treba spustiti u srce teobogaæeni u srcu, ne površno nego dubinski, drugimadonositi Boga. Akolite je nadbiskup podsjetio da uvijektrebaju biti svjesni da služeæi euharistijskom stolu služe iKristu, a roditelje je potaknuo da u svojim župama nastojebiti èitaèi koji æe drugima naviještati rijeè Božju.Poslije misnoga slavlja uslijedila je prigodna predstava kojusu priredili bogoslovi.

Likovno izražavanje u vjeronauènoj nastaviStruèno vijeæe vjerouèitelja Dubrovaèke biskupijeDubrovnik, 24.3.2007. (IKA) - "Likovno izražavanje uvjeronauènoj nastavi" bila je tema struènog vijeæavjerouèitelja Dubrovaèke biskupije održanog 24. ožujkaprijepodne u zgradi Biskupskog sjemeništa u Dubrovniku.Na poèetku susreta tridesetak okupljenih vjerouèiteljapozdravila je Ana Matiæ, voditeljica struènog vijeæasrednjoškolskih vjerouèitelja. Molitvu u duhu korizmenogvremena pripremile su s. Marta Škoriæ i Ružica Gavriæ.Predavanje o likovnom izražavanju na vjeronauku održao jeDrago Tadiæ, profesor likovne kulture i djelatnik Klasiènegimnazije Ruðera Boškoviæa u Dubrovniku. U uvodnom dijelu predavanja Tadiæ je govorio o ciljevimanastave likovne kulture i vjeronauka prema Hrvatskomnacionalnom obrazovnom standardu. Pronalazeæi dodirnetoèke predmeta na primjerima je pokazao moguænostikorelacije te predložio postavljanje zadataka likovnogizražavanja koji su bliski iskustvu djeteta. Predavaè jeupoznao nazoène s karakteristikama nekih likovnih tehnikakoje su primjerene za korištenje u nastavi vjeronauka zapojedinu dob te govorio o moguænostima vrednovanjauèenièkih radova. Istaknuo je kako likovnost nije samoizražavanje nego i poduèavanje, te kako slobodna formamože djecu zbuniti, pa o tome što su prikazali treba s njimarazgovarati. Na kraju je, uz crtanje na ploèi, prezentiraonaèin izrade zidnih novina i stripa te istaknuo važnostvizualnih komunikacija u suvremenoj nastavi. Poslije predavanja razvila se živa rasprava u kojoj suvjerouèitelji postavljali konkretna pitanja vezana uzstvaralaèko izražavanje na nastavi vjeronauka. Iznosili susvoja iskustva, poprativši ih èesto prezentacijom uèenièkihradova koje su za ovu prigodu donijeli.


12 28. ožujka 2007. broj 13/2007

Split: Otvoreni Dani kršæanske kultureSplit, 24.3.2007. (IKA) - U sklopu Meðunarodne kulturnemanifestacije "Dani kršæanske kulture" u organizacijinakladne kuæe Verbum u Splitu se od 24. ožujka do 3.travnja prireðuju brojna dogaðanja te predstavljaju likovna,glazbena, dramska i književna djela kršæanskoga sadržaja.Manifestacija je sveèano otvorena 24. ožujka u dvoraniIvana Pavla II. u zgradi ordinarijata Splitsko-makarskenadbiskupije. Uime organizatora sve je pozdravio direktorVerbuma Miro Radalj, istaknuvši kako se u sklopuovogodišnjega programa u 11 dana u pet gradova prireðuje46 kulturno-javnih sadržaja. Dožupan Splitsko-dalmatinskežupanije Luka Brèiæ u pozdravu je istaknuo kako je to"prigoda da pošaljemo poruku da jesmo za Europu ali samoonu koja æe baštiniti kršæansku kulturu, koju je zagovaraopapa Ivan Pavao II.". Splitsko-makarski nadbiskup MarinBarišiæ podsjetio je da su duboki korijeni kulture u Splitu,našim gradovima i u Hrvatskoj. Mnogo je alfabeta prekokojih se kultura ovdje duboko upisala: likovni, glazbeni,dramski, književni... To se ne smije zaboraviti, a s drugestrane Evanðelje je snažan poticaj za stvaranje novihpothvata i ostvarenja, istaknuo je nadbiskup Barišiæ te dodaoda bi ova manifestacija trebala biti i poticaj otkrivanjavažnosti kulture meðuljudskih odnosa, dijaloga isolidarnosti. Slijedila je tribina "10 godina Hrvatskoga katolièkog radija"na kojoj su sudjelovali rijeèko-senjski nadbiskup IvanDevèiæ, dr. Mirko Mataušiæ i ravnatelj HKR-a ZvonimirAnciæ. Nadbiskup Devèiæ istaknuo je važnost medija uposlanju Crkve te u tom duhu istaknutu ulogu Hrvatskogakatolièkog radija. Crkva je kroz povijest na razne naèinekoristila i promovirala medije, osobito pisanu rijeè. No, zbograzlièitih povijesnih okolnosti Crkva nije blagonaklonoprihvatila pojavu medija kakve danas poznajemo. Premda jei sama uoèila njihove moguænosti i prednosti, tek odtridesetih godina protekloga stoljeæa poèinje pozitivnogledati na njih da bi taj razvoj svoj vrhunac doživio na II.vatikanskom saboru, kazao je nadbiskup Devèiæ. Podsjetio jena važne crkvene dokumente: dekret iz 1963. "Intermirifica", pastoralnu uputu "Communio et progressio" 1971.,temeljni dokument crkve o medijima te encikliku papa IvanaPavla II. "Redemptoris missio", koji govore o tome da medijiCrkvi pomažu predstaviti se svijetu, olakšava njezinunutarnji dijalog te omoguæuju joj da prepozna mentalitetsuvremenih ljudi kojima je poslana propovijedati Evanðelje.Svjesni novosti povijesnog trenutka u kojem se KatolièkaCrkva u Hrvatskoj našla poslije demokratskih promjenahrvatski su biskupi veæ na svojem treæem zasjedanju nakonosnutka Hrvatske biskupske konferencije, u ožujku 1994.osnovali Hrvatski katolièki radio. "Nakon svih potrebnihpriprema radio je poèeo emitirati 17. svibnja 1997. godine, aprvi se slušateljima u eteru obratio blagopokojni kardinalFranjo Kuhariæ. Kroz proteklih je deset godina HKR postaoznaèajna medijska institucija kako u Crkvi tako i ucjelokupnoj hrvatskoj javnosti. Na svoj specifièan naèinpostao je glas naše Crkve i mjesto susretišta i zajedništvakako vjernika tako i svih ljudi dobre volje koji tragaju zasmislom i istinom. Preko njega kršæanska poruka imamoguænost uæi u svaki dom i na sva ona mjesta na kojaredovita pastoralna nastojanja ne mogu doprijeti ili nemajupristupa. Poput sijaèa naš radio sije Kristovu Radosnu vijesti želja nam je da to sjeme urodi bogatim plodovima",zakljuèio je rijeèki nadbiskup, èestitajuæi HKR-u 10.obljetnicu i zaželjevši svima koji sudjeluju u stvaranjuprograma obilje blagoslova. Kao tadašnji ravnatelj i glavni urednik dr. Mirko Mataušiæupoznao je nazoène s poèecima emitiranja HKR-a, s

razlièitim teškoæama s kojima se radio susretao, osobitozbog odluke da bude neprofitni. Istaknuo je, da su uzmarketinški problem, koji je i sada prisutan, najveæepoteškoæe bili prigovori od crkvenih ljudi da radio trebaimati više vjerskoga sadržaja. No, to bi znaèilo opetpovlaèenje kršæana u sakristije i sa svih podruèja:gospodarskoga, politièkoga i ostalih, što se ne bi smjelodogoditi, napomenuo je dr. Mataušiæ. Crkva mora imatisvoje medije kao što je Glas Koncila, Hrvatski katolièkiradio i drugi da bi mogla reæi "stvari" koje svjetovni medijiprešuæuju, kazao je dr. Mataušiæ te svoj govor zakljuèiorijeèima da je najbolji model radija onaj koji je napravljen napoèetku te se on mora razvijati da bi odgovorio na potrebesuvremenoga èovjeka. Sadašnji ravnatelj HKR-a Zvonimir Anciæ predstavio jeaktualne podatke. Hrvatski katolièki radio jedna je od višeod 150 radijskih postaja koje emitiraju svoj program napodruèju RH; jedna od 6 nacionalnih radijskih postaja (uz triprograma Hrvatskoga radija, Otvoreni i Narodni radio) iujedno jedini neprofitabilni nacionalni radio (druga dvaneprofitabilna su Radio Marija i Radio student). Prekosustava od 17 odašiljaèa pokriva oko 95% hrvatskogaozemlja, 30% Slovenije - u nekim dijelovima dopire i doAustrije, te 40% BiH. Istaknuo je da je radio medijkomunikacije i zajedništva, što znaèi da okuplja slušatelje iodašilje informacije. Po Kristovu nalogu "upuæeni smosvima, jer Crkva i Krist nikoga ne iskljuèuju. Želimodohvatiti rubne pa i one izvan Crkve te im na njimarazumljiv naèin ponuditi Kristovu poruku. Anciæ je zatimgovorio o programskoj usmjerenosti radija, o kojoj govoriprije svega i njegovo ime: "Hrvatski - djelujemo uHrvatskoj, u hrvatskom narodu i meðu svim graðanima ovezemlje. Želimo poticati, otkrivati i promovirati sve što jelijepo, dobro i istinito. Mi smo dobar radio za dobre ljude.Želimo zapravo reæi da u svakom èovjeku prepoznajemo crtudobra koju mu je Bog usadio. Katolièki - mi smo radioKatolièke Crkve. Svoje slušatelje želimo upoznati s njezinimnaukom koji je utemeljen na evanðeoskoj poruci idvotisuæljetnoj tradiciji. Mi smo radio - medij - moramopoštivati njegove zakonitosti i koristiti sve njegovemoguænosti. Mi nismo sveuèilišna katedra, propovjedaonicaniti vjeronauèna dvorana. Radio je specifièan medijevangelizacije". Kao medij Katolièke Crkve prije sveganastojimo promovirati duhovne vrijednosti koje itekakoimaju konkretnih posljedica na svakodnevni život; dijaloškuotvorenost i tematsku raznolikost u 5 redakcija - vjerska,informativna, glazbena, kulture i djeèjeg programa. Ne damose uvuæi u dnevne politièke igre, no to ne znaèi da nepratimo politièka dogaðanja i pojave te da prema njima nezauzimamo stav. "Nastojimo prije svega biti glas onih kojiglasa nemaju ili njihov glas ne dopire do javnosti", istaknuoje Anciæ te dodao kako su kroz ovih 10 godina pokazali da jeiznimno važno da Crkva ima svoj vlastiti medij. Tako suzahvaljujuæi HKR-u bili dostojno praæeni, za što drugimediji nisu imali sluha, Tjedan solidarnosti s Hrvatima uBiH, promocija duhovne kršæanske glazbe, Vukovar,Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika. HKR jevažnu ulogu odigrao u promicanju duhovne glazbe. Objavilisu oko 50 albuma od kojih su dva dobila Porina, 430 emisijaSacro ritam. Anciæ je takoðer istaknuo kako je zahvaljujuæiHKR-u stasao cijeli naraštaj novinara i medijskih djelatnikate je sklopljeno i više brakova. U financiranju važno mjestozauzima i sustav Prijatelja, kojih je sada 22.172. HKR usuradnji s Caritasom pomaže i siromašnim studentima.Prelazeæi na Hot bird satelit HKR æe sada moæi èuti cijelaZapadna Europa.


1328. ožujka 2007. broj 13/2007

Rijeka: Novo vodstvo podružnice HKLD-aZa predsjednika izabran dr. Vanja Grbac GredeljRijeka, 24.3.2007. (IKA) – U prostorijama Bogoslovnogsjemeništa u Rijeci održana je 24. ožujka redovna (izborna)skupština rijeèke podružnice Hrvatskoga katolièkoglijeènièkog društva. Nakon uvodnog nagovora duhovnogasistenta podružnice mons. Nikole Uraviæa, dr. Ivan Æeliæ izZagreba održao je predavanje "Poslanje katolièkog lijeènikau hrvatskom društvu", kratko se osvrnuvši na samu strukturuDruštva te tri razine odgovornosti: osobnu, odgovornostudruge te na svjedoèenje u društvu i politici. Nakon izvješæadosadašnje predsjednice dr. Asje Valkoviæ-Mika,kandidacijska komisija utvrdila je liste kandidata te jeizabrano novo vodstvo: dr. Vanja Grbac Gredelj –predsjednica, prof. dr. Sreæko Valiæ i dr. Natalia Kuèiæ –dopredsjednici, dr. Ružica Fatoviæ i dr. Anðeo Vlah – tajnicite dr. Smilja Maraviæ-Bravar za riznièara. Na skupštini jenazoèila i predsjednica HKLD-a dr. Marija Žagar, pozvavšièlanove rijeèke podružnice na molitvu za predstojeæuskupštinu u Zagrebu, na kojoj æe se birati novo vodstvoSredišnjice za naredni mandat od 4 godine.

Zapoèele sveèanosti Pasionske baštine 2007.Zagreb, 24.3.2007. (IKA) - U Hrvatskom glazbenomzavodu zapoèele su 24. ožujka 16. sveèanosti Pasionskebaštine. Uz mnogobrojnu publiku otvorenju manifestacijenazoèio je pomoæni zagrebaèki biskup Valentin Pozaiæ ipredsjednica Gradske skupštine grada Zagreba TatjanaHoljevac. Umjetnièki direktor Pasionske baštine mr. JozoÈikeš ukratko se osvrnuo na protekle godine u kojima jetisuæe sudionika i izvoðaèa iz cijele Hrvatske, Bosne iHercegovine te Vojvodine moglo pokazati bogatstvo, a iosvježiti ponos na pasionsku baštinu kojoj je prijetiozaborav, a vrhunskim umjetnicima iz zemlje i inozemstvaomoguæili su uvjeriti se kolika je dubina i snaga pasionskeinspiracije i njene interpretacije. Ukupno je do sada održano98 koncerata, 49 izložbi, 9 kazališnih predstava, 15književnih susreta pod nazivom Lirika Velikog petka.Objavljeno je više knjiga, snimljeno desetak CD-a i 20kazeta, a o vrijednosti svega uèinjenog napisano je mnogo udnevnim kao i struènim tiskovinama, snimljeno sati i satiradio i TV emisija. Manifestacija ne želi biti samo baštinikveæ i stvaratelj baštine. Stoga veæ deset godina suraðuje sAkademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu, organizirajuæiizložbu studentskih radova na široko zamišljenu temu "Mojdoživljaj Muke", a posljednje dvije godine suradnja jeproširena na Akademije u Splitu, Osijeku, Rijeci i ŠirokomBrijegu. Usto, prije 10 godina pokrenuti su i do sada održanipo tri natjeèaja na pasionske teme: iz književnosti, glazbe ilikovnosti te je hrvatskoj kulturi darovano više vrijednihknjiževnih dijela, likovnih ostvarenja, te obogaæen glazbenipasionski repertoar s praizvedbama triju oratorija. Svjesni dapasionski sadržaji nemaju blještavost prolazne forme veæ suduboko utkani u bit onog što zovemo europsko, odnosnohrvatsko, uvjereni da su i nadalje nepresušno vrelo kulturnihizrièaja zapoèeto je s organiziranjem bienalnihmeðunarodnih znanstvenih simpozija, kojima semultidisciplinarnim pristupom "zaviruje pod kožu"pasionskog da bi mozaik civilizacijskog zasjao u svojojcjelovitosti. Uime tradicionalnog pokrovitelja Skupštinegrada Zagreba 16. Sveèanosti Pasionske baštine otvorila jeHoljevac, a nazoènima se obratila i Maja Papandopulo,kæerka autora oratorija za soliste i muški zbor a capellaBorisa Papandopula "Muka Gospodina našega Isukrsta", kojije potom izveo Gradski zbor Brodosplit i solisti VinkoMaroeviæ (tenor), Saša Jakeliæ (tenor) i Ivica Èikeš (bas).

Vjernici Valpovaèkog dekanata hodoèastili u PleternicuPleternica, 24.3.2007. (IKA/BTU) – Sedam stotina vjernikaiz devet župa Valpovaèkog dekanata hodoèastilo je 24.ožujka u svetište Gospe od Suza u Pleternicu, u Požeškojbiskupiji. Korizmeno hodoèašæe, osmo u nizu, veæ je postalosvojevrsna tradicija. Hodoèasnike je pozdravio župnik iupravitelj svetišta preè. Antun Æorkoviæ. Ukratko jepredstavio povijest lika Gospe od Suza te povijestpleternièkog svetišta. Hodoèasnicima je pružena prilika zasakrament pomirenja, nakon èega su èetvorica bogoslova izdekanata predvodili marijansku hodoèasnièku pobožnost.Koncelebriranu misu predslavio je župnik i dekanvalpovaèki preè. Josip Matanoviæ. Propovijedao je preè.Æorkoviæ. Istaknuo je kako korizmeno hodoèašæe, uzispovijed, pokoru i djela ljubavi, èini izvrsnu pripravu zanajveæu kršæansku svetkovinu Uskrsa. Razmišljajuæi oGospinim suzama koje mnoge vjernike okupljaju uPleternici, ohrabrio je sve da kada malakšu, kada im je teškoi u obitelji imaju problema, neka doðu k Mariji, njoj donesusvoje suze, koja æe ih uslišati i suze im pretvoriti u radost. Tose posebno oèituje kroz korizmu, jer Marija vodi do Krista injegova uskrsnuæa. Potaknuo je vjernike da u svojimobiteljima i mjestima budu glasnici radosti što su je doživjeliu Marijinoj blizini. Pjevanje je animirao župni zbor izValpova. Nakon okrjepe i razgledavanja središta mjesta, užupnoj crkvi slavljena je pobožnost križnoga puta.Zajednièko korizmeno hodoèašæe uvod je u župna slavljauskrsnih ispovijedi.

Požega: Korizmena duhovna obnova redovnicaPožega, 24.3.2007. (IKA) - U dvorani bl. Alojzija Stepincau Požegi 24. ožujka održana je korizmena duhovna obnovaredovnica koje djeluju na podruèju Požeške biskupije podnazivom "Ususret Uskrsu i Biskupijskom euharistijskomkongresu". Obnovu je vodio mons. Ignacije Fostaè, župnik izBuèja. U uvodnom dijelu požeški biskup Antun Škvorèeviæpodsjetio je kako se tijekom ove korizme u Požeškojbiskupiji prireðuju mnogi zajednièki programi, odvjerouèitelja, mladih do branitelja i drugih, o desetojobljetnici ove biskupije i pripravi za Euharistijski kongres.Na prostoru Požeške biskupije je 280.000 vjernika katolikameðu kojima je oko stotinjak redovnica koje vrše svojeposlanje koje im je povjerila njihova zajednica i biskupija.Po tom vašem svjedoèenju, kako je redovnicama kazaobiskup, naša mlada biskupija u svojoj crkvenosti je bogatijastoga i na ovaj naèin želimo poticati da živite svoju karizmu,da se povezujete u razlièitosti vaših karizmi jer je todragocjeno crkveno djelo. Bog po vama i kroz vas želiduhovno obogatiti ove prostore, poruèio je biskup. Obraæenje nije nešto što ništa ne košta nego obraæanje jeuvijek neko ponašanje, konkretan odnos, najprije premaBogu, a onda i prema drugima. Na to obraæanje Bog nasstalno poziva, On stalno kuca na vratima našeg srca jer Muje stalo do nas. Kako na našim ušima zna biti èesto previšesvjetovnoga ili zloga to kucanje ne možemo èuti, zbog toga,dodao je biskup, trebamo osposobiti svoj sluh za fine tonoveBožje nježnosti koja kuca i želi uæi u nas. Korizma jedragocjeno vrijeme koje nas zaustavlja kako bi oèistili svojeuši da èujemo Božje kucanje, otvorimo mu vrata i dopustimoda uðe u naša srca i duše. A to otvaranje vrata srca, kako jedodao mons. Fostaè, naš je najvažniji posao jer bez Boga nemožemo ništa uèiniti što æe biti korisno za vjeènost. Obnovaje završila pokornièkim bogoslužjem i misom koju jepredvodio biskup Škvorèeviæ.


14 28. ožujka 2007. broj 13/2007

Acies zagrebaèkog Komicija Marijine legijeZagreb, 24.3.2007. (IKA) - Zagrebaèki Komicij Marijinelegije održao je 24. ožujka u Bazilici Srca Isusova u Zagrebusredišnju godišnju legijsku sveèanost – Acies – na kojojlegionari obnavljaju svoju posvetu Majci Božjoj. Uz djelatnelegionare iz 15 zagrebaèkih prezidija (župnih skupina) kojisu prikljuèeni Komiciju, nazoèan je bio i dio pomoænihèlanova. Sva Legijina vijeæa svuda po svijetu održavajuAcies na svetkovinu Navještenja Gospodinova ili kojegdrugog dana oko tog datuma. Uz zagrebaèki Komicij, Aciessu održala i druga hrvatska vijeæa Marijine legije. Sveèanostje zapoèela pjesmom i legijskim uvodnim molitvama skrunicom. Zatim je o. Božidar Ipša DI održao nagovor ovažnosti posvete Gospi za legionare. Legijska duhovnostprožeta je nauèavanjem sv. Ljudevita Montfortskog o pravojpobožnosti prema Mariji, tj. posveti cijeloga života Mariji,da bi tako po njoj postali potpuno Isusovi. Legijina središnjazamisao jest djelovanje u sjedinjenju s Marijom i u ovisnostio njoj. Bit posvete je živjeti stalno u tom duhovnomraspoloženju. Nakon nagovora duhovnici i legionari krenuli su u procesijiprema Gospinom kipu i legijskom stijegu gdje supojedinaèno obnovili posvetu rijeèima: "Sav sam Tvoj (svasam Tvoja), Kraljice i Majko moja, sve što imam Tvoje je".Potom su svi zajedno molili Catenu Legionis – evanðeoskihvalospjev Velièa s antifonom iz Pjesme nad pjesmama6,10. Slijedilo je euharistijsko slavlje koje je predvodio komicijskiduhovnik preè. dr. Stanislav Vitkoviæ. U propovijedi je dr.Vitkoviæ istaknuo da hrvatski legionari mogu doista bitizahvalni Bogu za milosti koje su primili u proteklih godinudana jer je vidljivo širenje i plodan rad Marijine legije unašoj domovini, ali i u susjednoj Bosni i Hercegovini. Uzosnivanje novih prezidija utemeljen je i drugi hrvatskikomicij u Zadru. Sveèanost, tijekom koje je na orguljamasvirao o. Marijan Steiner DI, zakljuèena je legijskimzavršnim molitvama i sveæenièkim blagoslovom.

Križni put mladih Šibenske biskupijePeti križni put mladih Šibenske biskupije koji je održan narelaciji Knin – Miljevci – Skradinski buk okupio je pedesetakmladihŠibenik, 25.3.2007. (IKA) - Peti križni put mladih Šibenskebiskupije koji je održan 24. i 25. ožujka na relaciji Knin –Miljevci – Skradinski buk okupio je pedesetak mladih.Pobožnost je organiziralo Povjerenstvo za mlade Šibenskebiskupije. Polazeæi iz Knina mladi su od župnika fra PetraKlariæa dobili raspelo koje je u tijeku Domovinskog rata biloošteæeno i koje je zahvaljujuæi vjernicima spašeno. Tijekomcijelog puta mlade su doèekivali vjernici župa kuda su prolazili. Na Visovcu susreli su se novacima Franjevaèkeprovincije Presvetog otkupitelja. Vjernici Skradina mladimasu se prikljuèili u hodu do Skradinskog buka gdje je u crkviSv. Nikole završno misno slavlje predvodio don MarinkoMlakiæ, povjerenik za mlade Šibenske biskupije. Biskupijski križni put mladih rjeèit je govor, kazao je vlè.Mlakiæ. Èovjek svome životnome hodu nastoji datikvalitetniju dimenziju, dimenziju besmrtnosti, vjeènosti. Istoga je križni put mladih jedinstveno iskustvo. U našojdomovini ga je prohodalo nekoliko desetaka tisuæa mladih:razlièiti mladi, na razlièitim putovima, u razlièitimbiskupijama. A cilj je uvijek isti: iæi Isusovim putem križa,tu Ga sresti i s njim se sprijateljiti, poruèio je vlè. Mlakiæ.

U Splitu zapoèelo obilježavanje 10. obljetnice HKR-aU povodu jubileja Hrvatski katolièki radio ostvaruje projekt"10 godina zajedno" - posjet prijateljima u 10 gradova uHrvatskojSplit, 25.3.2007. (IKA) - U povodu 10 godina emitiranja,Hrvatski katolièki radio ostvaruje projekt "10 godinazajedno" - posjet prijateljima u 10 gradova u Hrvatskoj.Obilježavanje svoje obljetnice zapoèeli su u Splitu u subotu24. ožujka prigodnim koncertom na kojem su, pred punomdvoranom Nadbiskupskoga sjemeništa nastupili MeriCetiniæ, Doris Dragoviæ, Dalmatino i Davor Terziæ. Svi suizvoðaèi izveli po tri pjesme, a Meri Cetiniæ opjevala je ipjesmu "Evo, svu ti ljubav vraæam", koju je prvi put izvela teju je darovala HKR-u za 10. roðendan. Na kraju koncerta,koji je vodila urednica vjerskog programa HKR-a TanjaPopec, cijela je dvorana zajedno s izvoðaèima zapjevalapjesmu "Krist na žalu".U nedjelju 25. ožujka HKR je prenosio misu iz splitske župeGospe od Milosrða na Žnjanu, koju je predvodio dr. donIvan Kešina. Potom je u dvoiposatnoj emisiji, koja seemitirala iz župne crkve, župnik don Ranko Vidoviæ sasuradnicima govorio je o župnom pastoralnom radu sa svimuzrastima, s naglaskom na obitelj i krizmanike, o gradnjicrkve, o župnim zajednicama i aktivnostima. Izmeðuostaloga, bilo je rijeèi o Godini sv. potvrde u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, o pohodu pape Ivana Pavla II. 1998.Splitu, Žnjanu te o Danima kršæanske kulture. U emisiji supjevali župni zbor i Klapa mladih, a o 10 godina s HKR-omgovorili su i njihovi prijatelji u Splitu. Poseban gost emisije bio je splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišiæ, koji je izmeðu dviju važnih pastoralnihobveza našao vremena da barem nakratko bude gost uemisiji, èestita HKR-u 10. roðendan te se pastirskom,oèinskom, poticajnom rijeèju obrati svim slušateljima HKR-a.Ponekad nije lako govoriti u mikrofon, a da ne znaš gdje ikome sve ide izgovorena rijeè, zato smo vas došli posjetiti ividjeti vaša lica te vam zahvaliti. Posjeæujuæi deset gradova,od Vukovara do Dubrovnika, želimo na neki naèin zagrlitiHrvatsku, a zapoèeli smo u Splitu – gdje bismo, danas-sutra,htjeli otvoriti studio – istaknuo je ravnatelj HKR-a ZvonimirAnciæ u susretu s oduševljenim Spliæanima i Spliæankama. Hrvatski katolièki radio u Splitu se može pratiti na radijskojfrekvenciji 97,9 MHz.

Primopredaja samostana na Babinom KukuSamostan Sv. Josipa prva dubrovaèka redovnièka kuæaDružbe kæeri milosrða treæeg samostanskog reda sv. FranjeDubrovnik, 25.3.2007. (IKA) - Od nedjelje 25. ožujkasamostan Sv. Josipa na Babinom Kuku službeno je postaoprva dubrovaèka redovnièka kuæa Družbe kæeri milosrðatreæeg samostanskog reda sv. Franje. Na veèernjem misnom slavlju izvršena je primopredajasamostana od dosadašnjih vlasnika Franjevaèke provincijesv. Jeronima, uime koje su nazoèili provincijal dr. fra JosipSopta i dr. fra Pijo Pejiæ, novim vlasnicima Družbi kæerimilosrða, koje je predstavljala s. Emila Barbariæ, dosadašnjaprovincijalka i sadašnja ekonoma provincije. Braæa franjevci napustili su samostan zbog nedostatkasveæenika, no dolaskom sestara Marije Propetoga Petkoviæfranjevaèka karizma se nastavlja. Dobrodošlicu sestramapoželio je don Željko Kovaèeviæ, župnik župe sv. Mihajla naèijem podruèju se nalazi samostan. U novoj redovnièkoj kuæis redovnicama æe živjeti i nove kandidatice Družbe.Kapelica Sv. Josipa bit æe i dalje otvorena za vjernike, aeuharistija æe se slaviti svake nedjelje u 17 sati.


1528. ožujka 2007. broj 13/2007

U Velom Lošinju obnovljena tradicija planinarskogakrižnog putaTradicija stara 250 godinaVeli Lošinj, 25.3.2007. (IKA) - Pobožnošæu križnoga putana petu korimenu nedjelju 25. ožujka na poticajvelološinjskog župnika Krunoslava Borasa i nekolicinežupljana u župi Veli Lošinj obnovljena je tradicijaplaninarskoga križnog puta na otoku Lošinju stara više od250 godina. Prema župnoj kronici 1755. na najvišem vrhujužnog dijela otoka Lošinja koje se nazivalo Vela Straža, akasnije Kalvarija, izgraðeno je pod vodstvom tadašnjegžupnika Jerolima Botterija nekoliko kapelica te postavljena irasporeðena raspela koja su oznaèavala postaje križnogaputa. Iste godine za svoje pastoralne vizitacije postaje jeblagoslovio osorski biskup Nikola Dinarèiæ. Tom prilikombiskup Dinarèiæ predvodio je križni put uz sudjelovanjebrojnog klera i naroda u procesiji. Meðutim, buduæi da jeuspon na to krševito brdo, danas poznato kao brdo Sv. Ivana,bio previše naporan za starije osobe ta se puèka pobožnostnakon tridesetak godina poèela održavati u župnoj crkvi Sv.Antuna opata, dok su kapelice i raspela s vremenomrazrušena, posebno u tijeku dva svjetska rata.Prošlogodišnjim dolaskom vlè. Krunoslava Borasa u župuVeli Lošinj potaknuta je inicijativa za obnovom te puèkepobožnosti na brdu Sv. Ivana te su postavljena nova raspelana šumskome putu koja oznaèavaju postaje u dužini odgotovo dva kilometra. Pobožnost planinarskoga križnog putauz brojne vjernike otoka Lošinja predvodio je velološinjskižupnik koji je vjernike tom prigodom pozvao da mole za mirna Bliskom istoku i Aziji, da prestanu ratovi i prolijevanjekrvi te da po djelovanju Duha Svetoga narodi budu otvorenidijalogu i slozi. Nakon križnoga puta u velološinjskoj crkviMajke Božje održano je misno slavlje koje je predvodio vlè.Boras. Tom je prilikom domaæi župnik izrazio zahvalnost iželju da se obnovi ta tradicionalna puèka pobožnostplaninarskog križnog puta na otoku Lošinju.

Križni put od Amfiteatra do Manastirina u SolinuNadbiskup Barišiæ pozvao vjernike da osnaženi ovompobožnošæu na svetom tlu hrabro i ustrajno hode putemljubavi i dobroteSolin, 25.3.2007. (IKA) - Splitsko-makarska nadbiskupijana petu korizmenu nedjelju 25. ožujka priredila je pobožnostkrižnoga puta na drevnim salonitanskim ostacima odlokaliteta Amfiteatar do ulaza u baziliku na Manastirinama uSolinu gdje je pokopan sv. Dujam. Križni put predmolili su solinski župnici don Pavao Piplica idon Vinko Sanader te njihovi župljani, a u pobožnosti jesudjelovao i splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ.Premda s brojnim obvezama, osobito pete korizmenenedjelje kada pohodi vjernike južnoga dijela metropolije,nadbiskup je žurio iz Makarske da ne bi propustio ovaj"kišni križni put" koji se održava drugi put u Saloni, azasigurno æe postati i tradicijom. U pobožnosti je, unatoè "neumornoj" kiši, sudjelovalo višestotina vjernika iz Solina i okolice, pjevaèi, sveæenici ibogoslovi te ugledne osobe iz javnoga života grada inadbiskupije. Kroz èetrnaest postaja èitao se križni put dr. don AnteMateljana. Nakon èetrnaeste postaje na starokršæanskomspomeniku, groblju s bazilikom na Manastirinama, u blizinigroba sv. Dujma nadbiskup Barišiæ se uoèi blagoslovaobratio nazoènima, kazavši da je Salona sveto i prikladnomjesto za obavljanje pobožnosti križnoga puta, jer je tu 304.godine sv. Dujam svojom krvlju natopio zemlju i pukotine te

posijao sjeme kršæanstva nasljedujuæi onoga koji je prvipošao križnim putem – Isusa Krista. Stoga, smo ponosni štosmo mladice toga panja muèenika Dujma, kazao jenadbiskup Barišiæ. Splitsko-makarski nadbiskup i ovoga seputa sa zahvalnošæu, kao i svih proteklih dana u svojimgovorima, sjetio blagopokojnoga nadbiskupa Frane Franiæa,nasljednika biskupa Dujma i vjernoga Kristova svjedoka kojije nosio križ ne samo s braæom i sestrama nego i za njih. Usvjetlu evanðelja koje govori o grješnici kojoj je Krist – neosuðujuæi je – spasio život, nadbiskup je istaknuo da i svenas prati milosni Božji pogled koji nam razlikujuæi grješnikaod grijeha vraæa vjeru u životu, preobražava i osmišljavaživljenje te uvodi èovjeka u sferu uskrsnuæa. Smisao našegakrižnog puta a i cjelokupnoga života je upoznati Isusa Kristai osjetiti snagu Njegova uskrsnuæa, kazao je metropolitBarišiæ te pozvao vjernike da osnaženi ovom pobožnošæu nasvetom tlu hrabro i ustrajno hode putem ljubavi i dobrote.

Meðimurje: Spomen na poratne žrtveBiskup Jezerinac predvodio komemoraciju uz 60. obljetnicuporatnog stradanja civila u ŠtrigoviŠtrigova, 25.3.2007. (IKA) - U prigodi 60. obljetniceporatnog stradanja više desetaka civila iz gornjegMeðimurja, koji su muèeni, ubijeni i pokopani u štrigovskojšumi u ožujku 1947., u nedjelju 25. ožujka održana jekomemoracija u organizaciji društava za obilježavanjegrobišta ratnih i poratnih žrtava Èakovec i Varaždin te podpokroviteljstvom Opæine Štrigova. Komemoracija jezapoèela misnim slavljem koje je u župnoj crkvi Sv. MarijeMagdalene u Štrigovi predvodio vojni biskup Juraj Jezerinaczajedno s izaslanikom Varaždinske biskupije kancelarommons. Antunom Perèiæem i domaæim župnikom igornjomeðimurskim dekanom mons. LeonardomLogožarom. Nakon mise zadušnice i procesije do grobišta uRepovoj šumi kod štrigovskog groblja, biskup Jezerinacpredvodio je molitvu za sve žrtve te je blagoslovio spomen-križ s raspelom, koji je postavilo Društvo za obilježavanjegrobišta Èakovec. Predstavnici hrvatske Vlade, OpæineŠtrigova, društava za obilježavanje grobišta iz Hrvatske iSlovenije, udruge Hrvatski domobran i Društva politièkihzatvorenika iz Èakovca, Varaždina, Varaždinskih Toplica,Bjelovara, Svetog Ivana Zeline, Novog Marofa i Križevaca,ogranka Matice hrvatske i Družbe "Braæa hrvatskoga zmaja"iz Èakovca i drugih udruga položili su vijence te zapalilisvijeæe. U ime obitelji stradalih vijenac je položila obiteljDujh, supruga i djeca jednog od ubijenih. Na poèetku mise sve je pozdravio mons. Logožar, kazavšikako su se okupili da bi žrtvama odali poštovanje, osobitoono kršæansko jer je vjernicima dobro poznato znaèenjerijeèi žrtva. Uime organizatora komemoraciju je vodioFranjo Talan, predsjednik varaždinskog Društva, koji jeistaknuo kako su potkraj ožujka 1947. mnogim župljanimanakon zvjerskog muèenja ubijeni njihovi najbliži, te supokopani u Repovoj šumi, èiji je vlasnik prijavio stratištenakon èega je i sam ubijen. Podsjetio je na razloge osnivanjai predstavio aktivnosti Društva, istaknuvši kako je uHrvatskoj evidentirano više od 600 grobišta i stratišta, apopisano je više od 260.000 stradalih. Zamjenica naèelnikaOpæine Štrigova Danica Rojko istaknula je kako je moralnaobveza svih da se nikad ne zaborave povijesne èinjenice ostradavanju onih koji su ustrajali u odanosti domu, Bogu iKatolièkoj Crkvi. Predsjednik Društva za obilježavanjeprešuæenih grobišta iz Ljubljane Franc Perme kazao je kakose ovim komemoracijama žrtvama žele dati prava na grob isjeæanje. Istaknuo je kako je u Sloveniji otkriveno više od500 grobišta, na kojima je pokopano i do 180.000 Hrvata,


16 28. ožujka 2007. broj 13/2007

koji su pobijeni na križnim putovima kroz Sloveniju. Kazaoje kako je unatrag dvije godine slovenska država preuzela oddruštva obilježavanje grobišta, ali se od tada više ništa nijeuèinilo na obilježavanju grobišta, pa æe se društvo daljeaktivirati na otkrivanju i obilježavanju svih grobišta diljemSlovenije. Naglasio je da je dužnost obilježiti grobišta kakobi bila sjeæanje na Abela i vjeèna opomena Kainu. Predsjednik Društva iz Èakovca Josip Kolariæ istaknuo jekako je popisano više od 700 žrtava rata i poraæa izMeðimurske županije, a obilježena su tri masovna stratišta,od kojih je ono posljednje u štrigovskoj šumi, gdje su ubijenimještani Štrigove i okolice. Pukovnik Ivan Gruiæ,predstavnik Vlade, obiteljima muèenika izrazio je suæut,zahvalnost i poštovanje na podnesenoj žrtvi, kazavši kakosvako napaæeno mjesto u Hrvatskoj šalje neku poruku."Štrigova svjedoèi da je dvije godine po završetku II.svjetskog rata bez suðenja ubijeno više desetaka nevinihžrtava i nositelja hrvatske nacionalne svijesti. Štrigovaupozorava da su žrtve stradale samo zbog svog podrijetla,vjeroispovijesti i pripadnosti hrvatskom narodu. Stoga smodužni oduprijeti se zlu za sva vremena. Ne smijemo dopustitida se ove strahote ikada i bilo gdje ponove. Štrigova nasobvezuje promicati istinu o teškoj i velikoj povijestihrvatskog naroda. To nas obvezuju ovi muèenici, hrvatskivelikani i domovinske žrtve", istaknuo je Gruiæ. Na poèetku mise biskup Jezerinac pozvao je nazoène da sljubavlju i molitveno zahvale na nesebiènoj ljubavistradalnika za hrvatski narod koje su bile žrtvekomunistièkog nasilja i terora. U propovijedi je biskupupozorio kako je komunistièki režim ostavio dubok trag udruštvu i narodu, što se vidi po medijskim ispadima koji seokomljuju na duhovne i moralne vrijednosti koje su odgajalei saèuvale hrvatskog èovjeka kroz stoljeæa. Osvrnuvši se nanedavnu hrvatsku prošlost, kazao je kako se i danas želiizjednaèiti namjerno smišljen i poèinjen zloèin s onime što jepoèinjeno u obrani. Istaknuo je kako mnoštvo jama diljemHrvatske i Slovenije svjedoèi o brojnosti nasilno ubijenihljudi samo zato jer su bili katolici i Hrvati. "Mnogi od njihstradali su zbog raznih lažnih optužbi i prokazivanja", kazaoje biskup, upozorivši kako se i danas drugaèije presuðujeslabijima, a drugaèije moænicima. Istaknuo je da evanðelje oIsusovoj ne osudi žene grješnice upuæuje èovjeka kako nemapravo suditi druge, te poziva svakog èovjeka na vlastitoobraæenje i promjenu. "Samo obraæeni èovjek kadar jegraditi novi svijet. Europi su potrebni novi ljudi, Božji ljudi,koji æe se oduprijeti starom životu smrti i grijeha", rekao jebiskup. Stradalnicima i žrtvama bezbožnog komunistièkogsustava zaželio je sretnu i blaženu vjeènost te je rodbiniuputio iskrenu suæut. Zahvalio je organizatorima i svimaonima koji se odazivaju prisjeæanju na pokojne, a osobito naone koji su položili svoje živote iz ljubavi i vjere. Prigodom blagoslova križa u Repovoj šumi biskup Jezerinackazao je kako u njoj poèivaju muèenici koji su život položiliiz ljubavi prema Bogu, Crkvi i hrvatskom narodu. "Oni susvojom žrtvom postali sjeme kršæanstva i naše domovine tepridonijeli stvaranju slobodne i neovisne države Hrvatskesvjesni da se bez osobne žrtve ne može ništa veliko izgraditi.Oni su nam stoga uzor te zaslužuju svako poštovanje izahvalnost", poruèio je biskup. Na kraju komemoracijeFranjo Talan proèitao je pisma kanonika mons. LovreCindorija iz Zagreba i predsjednika Hrvatskog žrtvoslovnogkongresa dr. Zvonimira Šeparoviæa, koji je istaknuo kako jepotrebno držati se naèela istraživanja i iznošenja istine tetežiti pravednosti i obešteæenju žrtava. Takoðer je ukratkopredstavio najnoviju Deklaraciju o pravima žrtava, koju jedonijelo varaždinsko Društvo na posljednjoj skupštini.

Varaždin: Zahvalno misno slavlje za novog biskupaVaraždin, 25.3.2007. (IKA) - Misa zahvalnica u povoduimenovanja novog varaždinskog biskupa slavljena je ukatedrali Uznesenja BDM u Varaždinu pete korizmenenedjelje 25. ožujka. Misno slavlje u zajedništvu sdjelatnicima Biskupskog ordinarijata u Varaždinu iumirovljenim sveæenicima predvodio je dosadašnji upraviteljVaraždinske biskupije mons. Ivan Godina. Pozdravljajuæivjernike, mons. Godina kazao je kako su se okupili da biBogu zahvalili na velikom daru koji je proteklih danaprimila mjesna Crkva, a to je dar novog biskupa. Podsjetio jeda je 20. ožujka papa Benedikt XVI. imenovao mons. JosipaMrzljaka za novog varaždinskog biskupa. U homiliji jemons. Godina podsjetio kako korizmeno vrijeme pozivaèovjeka da promijeni svoj naèin razmišljanja i naèin života,te da uskrsne kao novi, drugaèiji, bolji èovjek na novi život.Potaknuo je okupljene da se meðusobno ne osuðuju i nerazjedinjuju te da pokažu svoje milosrðe i pomoæ svima kojisu u okovima grijeha i nevolja. "Kao što nas Bog po svommilosrðu prihvaæa i oslobaða od grijeha, tako smo i samipozvani meðusobno se prihvaæati. Ako živimo takvim novimi pomirenim životom, to æe onda biti istinska proslavaUskrsa. Ako æemo i mi biti pravi službenici koji æe pomagatiljudima da izaðu iz okova grijeha, tada æemo i mi ispunitisvoju zadaæu, koju smo dobili od Gospodina", zakljuèio jemons. Godina. U molitvenom zazivu vjernika izreèena jezahvala Gospodinu za novog mjesnog biskupa te molitva zadar mudrosti Duha Svetog novom biskupu. U tijeku miseprikupljani su milodari za izgradnju Caritasovog centra uVaraždinu. Po pismu i pozivu predsjednika BiskupijskogCaritasa mons. Ivana Godine, prikupljeni milodari namisama pete korizmene nedjelje u svim župnim crkvamaVaraždinske biskupije namijenjeni su buduæem centruBiskupijskog Caritasa u Varaždinu. Na kraju mise mons.Godina kazao je kako je mjesna Crkva u tijeku proteklihsedam mjeseci po smrti prvog biskupa Marka Culejaišèekivala novog pastira, te je stoga pozvao nazoène daradost i zahvalnost Bogu izraze i zahvalnom pjesmom "TebeBoga hvalimo". Na kraju slavlja nazoèni su mogli uzetinedjeljni liturgijski listiæ varaždinske katedrale, koji ureðujevlè. Antun Štefan, a koji je ove nedjelje posveæen novombiskupu Josipu Mrzljaku. V. korizmene nedjelje na misamau crkvama diljem Varaždinske biskupije zahvaljivalo se imolilo za novog biskupa. Po pismu i pozivu kancelarabiskupije mons. Antuna Perèiæa župama i samostanima, ucrkvama na podruèju biskupije molilo se za novog biskupana misnim slavljima, koja su zakljuèena zahvalnom himnom"Tebe Boga hvalimo". Sveæenici, redovnici, redovnice ivjernici Varaždinske biskupije ujedno su pozvani na sveèanomisno slavlje tijekom kojeg æe novi biskup preuzeti svojuslužbu. Slavlje ustolièenja održava se u subotu 31. ožujka u11 sati u varaždinskoj katedrali.

Koncert kantautora Luke Balvana u SplituSplit, 25.3.2007. (IKA) - U sklopu Dana kršæanske kulture25. ožujka u crkvi Sv. Dominika u Splitu predstavljena su triCD-a kantautora duhovne glazbe Luke Balvana "Dodirljubavi", "S tobom je svijet ljepši" i "Nek te èuvaju anðeli".Luka je izveo više svojih starih i novih popularnih pjesama.Osim u Splitu, tijekom Dana kršæanske kultura Balvan æesvoje nove nosaèe zvuka predstaviti i u Dubrovniku 31.ožujka u Dominikanskoj crkvi. Luka Balvan skladao je višeod 150 pjesama, snimio 18 nosaèa zvuka, održao više odtisuæu koncerata po cijeloj Europi, Kanadi, Americi iAustraliji u posljednjih 15 godina, a suraðivao je sistaknutim imenima hrvatske estrade.


1728. ožujka 2007. broj 13/2007

VII. dvodnevni Križni put mladih Varaždinske biskupijeOko 600 vjernika sudjelovalo u Križnom putu kroz šest župaÐurðevaèkog dekanataKalinovac/Ðurðevac, 25.3.2007. (IKA) – Tradicionalni VII.Križni put mladih Varaždinske biskupije, u organizacijibiskupijskog Ureda za pastoral mladih i Bratovštine svetogFerdinanda iz Ferdinandovca, održan je u subotu 24. inedjelju i 25. ožujka pod geslom "Sve je dopušteno. Ali svene koristi". Trasa Križnog puta ove je godine prošla šestžupa Ðurðevaèkog dekanata. Prije toèno deset godina,nekoliko mjeseci prije osnivanja Varaždinske biskupije,ovom trasom prošao je i Križni put mladih Zagrebaèkenadbiskupije koji je okupio 800 mladih. Dvodnevni Križni put mladih Varaždinske biskupije i ove jegodine okupio oko 600 vjernika, meðu kojima je uzsrednjoškolce i studente bilo i nekoliko desetaka starijihosoba. Pobožnost je zakljuèena sveèanim misnim slavljem,koje je u nedjelju naveèer u župnoj crkvi Sv. Jurja uÐurðevcu predvodio mons. Ivan Godina, dijecezanskiupravitelj Varaždinske biskupije. Križni put je zapoèeo užupi Kalinovac, kamo su pristigli mladi iz svih dijelovabiskupije automobilima, autobusima ili pak vlakom. Dolazakveæeg broja mladih, koji su stigli vlakom u Kalinovac,pomogle su Hrvatske željeznice pojaèavanjem kompozicije iprigodnim popustima za sudionike Križnog puta. Odreðenibroj mladih stigao je i iz Zagreba i Virovitice. Svi sudioniciprimili su kao obilježje Križnog puta prigodne majice nakojima je s prednje strane bilo otisnuto Isusovo lice socrtanim najvažnijim dogaðajima u njegovu životu, dok jena poleðini bilo geslo Križnog puta s osnovnim podacima.Nakon jutarnje okrjepe i molitve prve postaje Križnog puta ukalinovaèkoj župnoj crkvi Sv. Luke ev., sudionike je ispratiodomaæi župnik i dekan Ðurðevaèkog dekanata preè. MladenGorupiæ sa župljanima. Postaje Križnog puta bile su crkve,kapele, pilovi i raspela u župama Ðurðevaèkog dekanata.Prvi dan hoda mladi su prošli, što cestom, što poljskimstazama, trasu Kalinovac – Kloštar Podravski – PodravskeSesvete – Molvice – Batinske – Lepa Greda –Ferdinandovac, a drugog dana, u nedjelju, trasuFerdinandovac – Pavlanci – Novo Virje – Medvedièka –Severovci da bi svoj hod priveli kraju u Ðurðevcu. Molitvesu kod postaja predvodili sami mladi iz razlièitih zajednica, amolitve i razmatranja tijekom cijelog Križnog putamoderirao je vjerouèitelj iz Ferdinadovca Robert Šèuka.Takoðer, na svakoj su postaji bile izricane i osobne molitvesvih koji su to htjeli, a zapisali su ih u mali rokovnik koji jekružio meðu sudionicima. Po tome je ovaj Križni put dobio ivrlo osobnu dimenziju, kao i duboku dimenziju zajednièkemolitve. Noæ sa subote na nedjelju sudionici Križnog putaproveli su u osnovnoj školi u Ferdinandovcu. Mlade su utamošnjoj župnoj crkvi pozdravili domaæi župnik NikolaBenko i naèelnik opæine Andrija Kudumija, a misu jepredvodio predstojnik Ureda za pastoral mladih DamjanKoren. U propovijedi mlade je prije svega pozvao nakvalitetu, ali i kvantitetu u molitvi. Samo u trajnom ièvrstom druženju s Bogom može se naæi put ispunjenjavlastitog života i put Njegove volje. Vlè. Koren naglasio jemladima posebnu važnost vjere u Isusa živoga, a najboljipokazatelj te (ne)vjere je kvaliteta i kvantiteta osobnemolitve. Tijekom mise mnogi su mladi pristupili sakramentupomirenja, za što su im u župnoj crkvi na raspolaganju biligotovo svi sveæenici iz dekanata. Sam je završetak dana bioiznenaðujuæe raspjevan i "raspljeskan", èemu su znatnopridonijeli mladi iz zajednice "Totus Tuus" iz Èakovcasvojom pjesmom "Dopušteno je, al ne koristi sve!". Pljesakje bio toliko snažan da su pjesmu morali ponoviti. Gotovocjelodnevno tmurno vrijeme i kiša prvog dana nikom nije

oduzela volju za jutarnji nastavak puta. Jutarnje suncedonijelo je topliju nedjelju i novu snagu za nastavak puta.Dva su dana hoda prošla u molitvi, pjesmi i druženju sBogom i meðusobno, te u upoznavanju s istoènim krajevimabiskupije, s mladima iz drugih gradova i sela, a ponajviše sBožjom rijeèi. Za okrjepu mladih na gotovo svim postajamapobrinuli su se župnici i župljani župa kroz koje su prolazili.Moderator i voditelj križnog puta Robert Šèuka, uoèizavršnog misnog slavlja u Ðurðevcu, pozvao je mlade nameditaciju o svemu proživljenom, kako bi se pripremili zamisu zahvale i slavljenja Boga što su se zbližili s Kristom naputu kojim je i On išao. Mons. Godina predvodio je misuzajedno s vlè. Korenom, domaæim župnikom preè. IzidoromFerekom i drugim sveæenicima. U propovijedi je mons.Godina mlade pozvao na življenje kršæanskih vrednotaistaknuvši kako svatko može prepoznati sebe ili druge kaokršæane po tome koliko kršæanski žive. Vlè. Damjan u imeorganizatora zahvalio je svim sudionicima Križnoga puta,kao i onima koji su sudjelovali u njegovoj organizaciji irealizaciji, osobito vjerouèitelju Robertu Šèuki i èlanovimaBratovštine svetog Ferdinanda. Potom su nazoènimsveæenicima u znak zahvale i za uspomenu darovane majices oznakama Križnog puta. Nakon završetka misnog slavlja,mladi su uz pjesmu izašli na središnji ðurðevaèki gradski trg,na kojem su svi zajedno u velikom, veæ tradicionalnom,krugu otpjevali još nekoliko pjesama, posvjedoèivši svojuradost što su zajedno i za Jedno.

Zadar: Godišnja sveèanost Marijine legijeNadbiskup Prenða veliki je podupiratelj djelovanja togacrkvenog pokretaZadar/Benkovac, 25.3.2007. (IKA) - Acies, godišnjasveèanost èlanova Marijine legije koji se svake godineodržava uz blagdan Blagovijesti, održan je u subotu 24.ožujka u župi na Puntamici u Zadru za Kuriju Zadar-Zapad,a u nedjelju 25. ožujka u župi Benkovac za kuriju Zadar-Istok. U oba Aciesa, kojom prigodom èlanovi tog crkvenogpokreta uz rijeèi "Sav sam tvoj, Kraljice i Majko moja, svešto imam tvoje je" obnavljaju obeæanje dano Duhu Svetomza vršenje apostalata i èlanstvo u Legiji, sudjelovao je izadarski nadbiskup Ivan Prenða. Predvodio je misna slavljau župnim crkvama na Puntamici i u Benkovcu i sam obnoviovjernost Mariji polaganjem ruke na legijski stijeg, kako suuèinili i svi aktivni legionari. Nadbiskup Prenða veliki jepodupiratelj djelovanja toga crkvenog pokreta, a otkako jenedavno u Zadru osnovano više upravno tijelo tog pokreta,Komicij, odgovaran za širenje Marijine legije do jugaHrvatske, svojim zauzimanjem pomaže da Marijina legijazaživi i u južnim dalmatinskim biskupijama koje supovjerene vodstvu zadarskog Komicija. Acies su pohodili duhovnici prezidija i stotine legionara, amons. Prenða je izrazio priznanje njihovom radu i radost damože biti dionik te obnove i Marijine obitelji u nadbiskupiji,tog važnog otajstva kojim se ulazi dublje u tajnu života ipredanja Marijinoj ljubavi i vodstvu. Uvijek æe biti onih kojiæe cijeniti apostolat legionara, posjete potrebnima udomovima i raznim ustanovama, ali i onih koji æeomalovažiti i obezvrijediti to što èine. "No nemojte se nikadobeshrabriti ako doživite prezir. Bitno je kakvim srcem ideteljudima", poruèio je mons. Prenða legionarima, potaknuvšiih da ne žale ni truda ni vremena u vršenju apostolata,opskrbljeni žarom i voljom za nj. "Po vlastitoj svetosti Bogæe govoriti drugima i djelovati na druge. U mjeri koliko smonjegovi bit æemo djelotvorni apostoli", istaknuo je zadarskinadbiskup, pozivajuæi na otvorenost srca, da ga Bog obuzmekao što je i Marijino.


18 28. ožujka 2007. broj 13/2007

Blagdan Blagovijesti u splitskom sjemeništuSplit, 26.3.2007. (IKA) - Nadbiskupsko sjemenište u Splitui Nadbiskupijska klasièna gimnazija "Don Frane Buliæ"proslavili su u ponedjeljak 26. ožujka blagdan i zaštitnicuGospu od Blagovijesti. Misno slavlje u kapeliNadbiskupskog sjemeništa predvodio je splitsko-makarskinadbiskup Marin Barišiæ u koncelebraciji s pastoralnimvikarom mons. Dragom Šimundžom, ravnateljimasjemeništa i gimnazije kao i ostalim sveæenicima koji djelujuu sjemeništu i školi, s dekanom i profesorima Katolièkogabogoslovnog fakulteta u Splitu te ostalim sveæenicima. Nasamom poèetku euharistijskoga slavlja ravnatelj gimnazijedr. don Mile Vidoviæ, pozdravivši sve nazoène, istaknuo jeda ovaj blagdan spada u 300. obljetnicu smrti nadbiskupaCosmia koja æe biti obilježena u svibnju. Nadbiskup Cosmiustanovio je sjemenište s gimnazijom na Blagovijest 1700.god. te je ovom ustanovom zadužio našu Crkvu i narod, nesamo na crkvenom nego i na kulturnom i obrazovnom,nacionalnom i domoljubnom planu, kazao je dr. Vidoviædodavši da je u tom svjetlu ono dalo mnoga važna imena.Devetnaestom nasljedniku nadbiskupa Cosmia mons.Marinu Barišiæu, ravnatelj je zahvalio za pastirsku brigu tepodršku i ohrabrenje u odgoju i obrazovanju uèenika.Nadbiskup Barišiæ mladež je podsjetio na životni putnedavno preminulog nadbiskupa Franiæa koji je svim srcemživio za sjemenište i gimnaziju. Govoreæi o svetkoviniBlagovijesti ili Navještenja Gospodinova, kazao je da jeduboko ukorijenjena u našu povijest, ali i u buduænost kojavidi svoje ostvarenje u njima, sjemeništarcima,gimnazijalcima i gimnazijalkama. S obzirom da živimo udobu u kojemu su popularne loše vijesti i kada onaj koji želidonijeti blagu i dobru vijest teško dolazi do izražaja,nadbiskup je ohrabrio mladež da još ustrajnije - poput anðelaGabrijela i Blažene Djevice Marije - budu primatelji inavjestitelji Radosne vijesti jer ona raða najveæe, raða Bogau srcima ljudi i kada to svjetovnim oèima ostajenezamijeæeno. Na taj je naèin splitsko-makarski nadbiskupupozorio mladiæe i djevojke da ne padnu pod ropstvobeznaða ili kritizerstva nego ih potaknuo da kroz "prozor"Evanðelja kritièki promatraju i prosuðuju dogaðaje koji ihzabljesnu te u njih unose svjetlo Radosne vijesti.Tradicionalno na svetkovinu Navještenja Gospodinovapropovijeda sjemeništarac maturant, tako je ove godinehomiliju održao Ante Barun. Na kraju sveèanog bogoslužjaravnatelj sjemeništa dr. don Mladen Parlov uputio je rijeèzahvale svima što su svojim sudjelovanjem uzvelièali tuproslavu te istaknuo da je Blagovijest središnji dogaðajpovijesti spasenja i da je èovjek najviše èovjek dok moli izahvaljuje Bogu, na koljenima. Za vrijeme mise, u kojoj susudjelovali i bogoslovi, roditelji i profesori gimnazijalaca teravnatelji drugih škola, pjevao je mješoviti gimnazijski zborpod ravnanjem s. Mirje Tabak. Utakmica izmeðusjemeništaraca i bogoslova koja se tradicionalno održava nataj dan, radi kiše je odgoðena. Poslije podne je u velikoj sjemenišnoj dvorani uprilièenasveèana akademija koju su pripremili uèenici i sjemeništarcipod vodstvom odgojitelja sjemeništaraca i profesoravjeronauka don Stipana Šurlina. Akademija se sastojala oddva dijela. U prvom dijelu prigodne pjesme izveo jemješoviti gimnazijski zbor uz pratnju sjemenišnogatamburaškog orkestra "Mosorska vila" pod ravnanjem s.Mirje Tabak. Drugi dio bilo je skazanje o prijateljstvu caraDioklecijana i biskupa Dujma, koje je napisao Ivan Bebiæ,pod naslovom "Car Dioklecijan i Dujam". Nadbiskupijskaklasièna gimnazija "Don Frane Buliæ" ima 216 uèenica iuèenika, od toga je 38 sjemeništaraca; ima 22 nastavnika, odtoga 4 sveæenika, 4 redovnice i 14 vjernika laika.

Nadbiskupu Devèiæu predstavljen web portal "Katolicina Internetu"Rijeka, 26.3.2007. (IKA) - Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæsusreo se 24. ožujka u kapucinskom samostanu u Rijeci sasuradnicima i glavnim urednikom portala Katolici naInternetu (www.katolici.org) Lovrom Zapletiæem. Zapletiæ jeistaknuo kako su portal pokrenuli laici prije pet godina, a odOdbora HBK za sredstva društvene komunikacije, kojimpresjeda mons. Devèiæ, oèekuju veæu potporu projektu, timviše što ga, uz tri sveæenika, ureðuju vjernici laici iz cijeleHrvatske i šire. Odluèili su širiti Radosnu vijest putemInterneta, prelazeæi granice i svjedoèeæi o katolièkomjedinstvu svih koji vjeruju u Krista bez obzira kojem narodupripadali. Premda je stranica pokrenuta oko Božiæa 2000.,njezini korisnici i pokretaèi ranije su se nalazili na raznimforumima, promièuæi nauk Katolièke Crkve, rekao je glavniurednik, dodavši i kako su od 1998. do 2000. godine bilisvojevrsni prozor u svijet katolicima u Srbiji. Suradnja seproširila i na naèin da su neki i dalje ostali privrženi portaluèija je dnevna posjeæenost i do 3500 posjetioca te okomilijun ulaza na stranice godišnje. Manjak suradnjeteoloških struènjaka ne žele ukljuèiti u projekt, jedan je odproblema s kojima se susreæu. U traženju rješenja, nadbiskupDevèiæ predložio je zajednièki sastanak urednika katolièkihportala s ciljem meðusobne umreženosti. "Važno je pisati i odruštvenim dogaðanjima u svjetlu katolièkog nauka",istaknuo je nadbiskup, podržavajuæi rad portala. U izradi jeredizajn stranica koji bi s novim izgledom trebao osvanutiveæ oko Uskrsa, a najvaljuje se i osnivanje udruge "Katolicina internetu".

Gospiæ: Sabor biskupa Rijeèke metropolijeGospiæ, 26.3.2007. (IKA) – Na Blagovijest, kojoj jeposveæena i gospiæka katedrala, u Gospiæu je 26. ožujka podpredsjedanjem rijeèkog nadbiskupa i metropolita IvanaDevèiæa održan sabor biskupa Rijeèke metropolije. Uzdomaæina, gospiæko-senjskog biskupa Milu Bogoviæa ipredsjedatelja nadbiskupa Devèiæa, saboru su nazoèilibiskupi poreèko-pulski Ivan Milovan i krèki Valter Župan,kao i zadarski nadbiskup Ivan Prenða, te rektoriBogoslovnog sjemeništa u Rijeci mons. Nikica Uraviæ iNadbiskupskog sjemeništa Zmajeviæ u Zadru vlè. MarinoNinèeviæ. Raspravili su se pojedinosti oko skore proslave 200. obljetnice osnivanja Senjskog sjemeništa koja æe se nametropolijskoj razini održati 21. i 22. travnja u Senju. Zatimje vlè. Marinko Ninèeviæ podnio izvješæe o stanju sjemeništaZmajeviæ u Zadru, kao i moguænostima za unaprjeðenjerada. Mons. Uraviæ govorio je sjemeništu u Rijeci. Svisudionici sabora sudjelovali su na sveèanoj blagdanskoj misikoju je katedrali Navještenja BDM predslavio nadbiskupPrenða, u koncelebraciji i vojnog ordinarija Jurja Jezerinca ibrojnih sveæenika te sudjelovanje bogoslova. Katedralnimzborom ravnao je i pratio ga na orguljama Martin Vollinger.Biskup Bogoviæ na poèetku je podsjetio na kratku povijestnajmlaðe hrvatske biskupije. Nadbiskup Prenða poželio je dase taj blagdan mjesne katedrale ustali, jer tradicija se stvaragodinama i desetljeæima. U propovijedi je govorio o velièinii znaèenju otajstva vjere vidljivom u katedralnom naslovuBlagovijesti. Govoreæi o povijesnoj zadaæi Crkve, nadbiskupPrenða ukazao je na potrebu unošenja Krista ljudima, nesamo preko pape, biskupa i sveæenika veæ preko svih kršæanai vjernika laika, jer svi oni èine Crkvu. Nadbiskup je govorioi o odgoju sveæenièkih kandidata te o naèelima koje promièeCrkva, a koja se u današnje vrijeme osporavaju. Stoga jeistaknuo važnost vjernièke nazoènosti u razlièitimustanovama od škola, preko kulturnih i sportskih ustanova


1928. ožujka 2007. broj 13/2007

pa do politike, vojske, vlade i parlamenta. Za to je potrebnaMarijina vjera, poruèio je zadarski nadbiskup. Nakon miseodržano je primanje za predstavnike civilnih vlasti Lièko-senjske županije i grada Gospiæa na èelu s potpredsjednikomHrvatskog sabora mr. Darkom Milinoviæem igradonaèelnikom Gospiæa Milanom Koliæem.

Benediktinci i stvaranje europske kultureU sklopu manifestacije Dani kršæanske kulture u palaèiMilesi otvorena izložba koja obuhvaæa 15 stoljeæabenediktinske tradicijeSplit, 26.3.2007. (IKA) - U sklopu manifestacije Danikršæanske kulture u palaèi Milesi u Splitu u ponedjeljak 26.ožujka otvorena je izložba "Benediktinci i stvaranjeeuropske kulture". Izložbu su predstavili o. Jozo Milanoviæ iMarija Brigljeviæ-Gozze. Izložbu su organizirali benediktincisamostana Cascinazza u suradnji sa zakladom Fondazioneper la Sussidiarieta. Prvi put je predstavljena na manifestacijiMeeting u Riminiju 2006. pod nazivom "Našim rukama, aliTvojom snagom", a za hrvatsku publiku prevela ju je upravoMarija Brigljeviæ-Gozze u suradnji s hrvatskimbenediktincima koji su pripremili i dodatak o doprinosuhrvatskih benediktinaca kulturi na ovom podruèju (poputBašèanske ploèe, hvarske èipke sestara benediktinki, jednood najstarijih pravila tzv. Æokovsko pravilo, crkva Sv. Petrana Rabu kao primjer arhitekture). Izložba obuhvaæa 15stoljeæa benediktinske tradicije, a želi pokazati kako istinskodjelo nastaje kao djelo Božje i kako razvijajuæi se u vremenumože saèuvati svoju istinu. Premda se naizgled èini kakonema zajednièke poveznice izmeðu sv. Benedikta i razvijeneEurope, èiji je on zaštitnik, ipak je temelj isto pitanje:"Znamo li za koga živimo?!". Doprinos benediktinacarazvoju Europe bilo je moguæe išèitati s jednog panoa, asažet je u rijeèima Geralda iz Walesa: "Dajte monasima golepustare ili divlje šume, vratite se za nekoliko godina i naæiæete, ne samo prekrasne crkve, veæ izgraðena naselja okonjih". Na izložbi, kroz koju je nazoène provela Marija Brigljeviæ-Gozza, moglo se vidjeti èime su se sve bavili benediktinci.Osim primanja gostiju za koje se vjerovalo da ih upravo samBog šalje, preko skrbi za bolesne koji su vrijedni jer nasodgajaju u onome što mi jesmo, samostan je bio mjesto gdjesu se razvijala sva moguæa zvanja. Zajednica je bila škola zasvakoga. Prouèavalo se sve, od Sv. pisma pa nadalje, jer sevjerovalo da je u svemu odraz Božje ljepote. Èežnja da seBog otkrije èovjeku postojala je u svim ljudima, a to subenediktinci otkrivali èitajuæi klasike. Fascinantna jepozitivnost s kojom su svemu pristupali. Buduæi da su usamostane dolazili ljudi svih narodnosti to je utjecalo nastvaranje jedinstva, koje je inaèe u to vrijeme bilonezamislivo. Svijest da ih je sazvao Bog bila je jaèa od svihrazlièitosti. Benediktinci su poznati po svom gregorijanskompjevanju, skriptorijima, prenošenju klasika zahvaljujuæiupravo specifiènom monaškom ekumenizmu. I samaarhitektura monaških samostana odavala je principzajedništva. Buduæi da su bili nositelji života i razvoja gdjegod su se pojavljivali, ne èudi ni njihovo bavljenje onimprimarnim djelatnostima poput poljoprivrede, stoèarstva,pèelarstva, travarstva, trgovine. Premda sigurno nisu biligastronomi, njihova proizvodnja vina, šampanjca, piva,parmezana je nešto što je dalo temelje razvoju današnjegastronomije. Sve tekovine današnje ekonomije igospodarstva proistekle su iz Srednjeg vijeka zahvaljujuæibenediktincima. I prva demokracija i izborni sustav sigurnosu se razvili u benediktinskim samostanima. Govor outjecaju benediktinaca na stvaranje europske kulture može se

zakljuèiti rijeèima Marije Brigljeviæ-Gozze: "Kad jesuvremena civilizacija propadala Bog je u nju položio sjeme– Benedikta. Paradoksalno je da se bogatstvo rodilo izsiromaštva špilje, ali to je naèin na koji Bog dolazi u svijet".Program su uvelièali Chorus Spalatensis s voditeljem mo.Blaženkom Juraèiæem.

Slavonski Brod: Tiskovna konferencija biskupa Srakiæana završetku vizitacijeBiskup upozorio na sve veæu potrebu za osnivanjem novihžupa i istaknuo kako biskupija u tome oèekuje potporu i glasvjernika i svih gradskih institucijaSlavonski Brod, 27.3.2007. (IKA) – Ðakovaèki i srijemskibiskup Marin Srakiæ održao je u utorak 27. ožujka uprostorijama slavonskobrodske televizije konferenciju zanovinare u povodu završetka redovite kanonske vizitacije ipohoda Slavonskobrodskom, Garèinskom i Sibinjskomdekanatu. U kanonskoj vizitaciji s biskupom Srakiæem bio jetajnik Fabijan Svalina, a dio vizitacije obavio je pomoænibiskup Ðuro Gašpareviæ. Nazoèni su bili predstavnici svihmedijskih kuæa Slavonskog Broda. Biskup je napomenuo kako vizitacija ukljuèuje pregledknjiga, istaknuvši posebno važnost susreta sa sveæenicima ivjernicima. Uz rimokatolièke institucije biskup je pohodio isve predstavnike ostalih vjerskih zajednica, kao i brojneznaèajne svjetovne institucije u gradu: škole, bolnice,državne i ostale. Buduæi da je Slavonski Brod grad s oko75.000 stanovnika, èiji se broj u posljednjih 15 godina zbogDomovinskog rata poveæao za gotovo 15.000, biskup jeupozorio na sve veæu potrebu za osnivanjem novih župa iistaknuo kako biskupija u tome oèekuje potporu i glas kakovjernika tako i svih gradskih institucija. Takoðer je iznioproblem mladih i obitelji, predstavivši programe koji jebiskupija do sada poduzela u tom dijelu pastorala. "Samozajednièkim snagama možemo više uèiniti u rješavanjupoteškoæa", kazao je biskup, i vizitaciju ocijenio pozitivno. Želja mi je bila ovim pohodom pobuditi senzibilitet našegèovjeka, dati potporu i zahvaliti svakoj osobi koja na bilokoji naèin èini dobro èovjeku, kazao je biskup. Kao znakzahvalnosti na korektnoj suradnji s medijima, na kraju jesvakom novinaru darovao bronèanu medalju biskupaStrossmayera, izraðenu u povodu 150. obljetnice roðenja i100. obljetnice smrti. Brodski dekan Stjepan Belobrajdiæ zahvalio je novinarimana spremnosti, korektnosti i otvorenosti u dosadašnjojsuradnji. Uime medija biskupa je pozdravila direktoricaslavonskobrodske televizije Marizabela Mijakiæ.

Susret studenata KBF-a u Ðakovu sa slijepom osobomDarko Benke pokušao je buduæim teolozima približiti životslijepe osobeÐakovo, 27.3.2007. (IKA/BTU) – Darko Benke iz Ðakovajedna je od oko 6000 slijepih osoba u Hrvatskoj koja je nakonkretnim, praktiènim primjerima, studentima Katolièkogabogoslovnog fakulteta u Ðakovu 27. ožujka pokušalapribližiti život slijepe osobe. Sljepoæa je kod njega nastupilau srednjoj dobi. "Psihièki doživljaj sljepoæe bio je strašnotežak. Nisam dobio potporu osoba koje su se opredijelile zarad sa slijepim osobama. Veliku su mi pomoæ pružiliprijatelji sveæenici. Shvatio sam da se moram prilagoditiživotu", rekao je Benke. Brojna pitanja koja su studentipostavljali potvrda su njihova uspješnog senzibiliziranja zapotrebe slijepih osoba. Animator susreta bio je dr. IvoDžiniæ, povjerenik za studente laike na KBF-u u Ðakovu.


20 28. ožujka 2007. broj 13/2007

Crkva u Hrvata

Zapoèeo radni dio zasjedanja BK BiHBiskup Štambuk posebno izrazio radost što su vjernici uRepublici Hrvatskoj s velikim zadovoljstvom primili akcijusolidarnosti Caritasa dvaju BKMostar, 20.3.2007. (IKA/KTA) - U prostorijamaBiskupskog ordinarijata u Mostaru zapoèeo je upopodnevnim satima 20. ožujka radni dio 39. redovnogzasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine podpredsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskogkardinala Vinka Puljiæa. Na zasjedanju sudjeluju su svi biskupi BK BiH te apostolskinuncij u BiH nadbiskup Alessandro D'Errico i delegatiHrvatske biskupske konferencije hvarsko-braèko-viškibiskup Slobodan Štambuk i Meðunarodne biskupskekonferencije sv. Æirila i Metoda sa sjedištem u Beogradukotorski biskup Ilija Janjiæ. Mjesni biskup dr. Ratko Periæ još je jednom zaželiodobrodošlicu svim biskupima poimence, izrazivši radost štose svake godine mogu zajednièki susresti u svakom od tribiskupijska sjedišta da bi meðusobno izmijenili razmišljanja.Kardinal Puljiæ u pozdravu se osvrnuo na teme zasjedanja.Biskup Štambuk prenio je pozdrave svih èlanova HBK naèelu s predsjednikom kardinalom Josipom Bozaniæem,zagrebaèkim nadbiskupom metropolitom. Posebno je izrazioradost što su vjernici u Republici Hrvatskoj s velikimzadovoljstvom primili akciju Caritasa dvaju BK"Solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni iHercegovini – umreženost nove vizije". Meðu èlanovimaHBK ta akcija ima visoko mjesto raspoloživosti i spremnostiu predviðenom pomaganju, kazao je biskup Štambuk,poželjevši da to bude izvrsna prigoda za sretnije i korisnijepovezivanje meðu dvjema konferencijama i vjernièkimpukom obiju država. "Ujedno, neka bi ova akcija unijela višesvjetla u ne baš jasnu i sjajnu situaciju u državi Bosni iHercegovini i ujedno ohrabrila vjernike vaših biskupija daostanu na ognjištima i saèuvaju djedovinu", kazao je biskupŠtambuk. Biskup Janjiæ prenio je pozdrave svih biskupa Meðunarodnekonferencije sv. Æirila i Metoda te upoznao nazoène biskupes najvažnijim toèkama njihova zasjedanja u Subotici.

Priopæenje sa zasjedanja BK BiHGlavna tema na zasjedanju bila je analiza djelatnosti tijelaBiskupske konferencijeMostar, 22.3.2007. (IKA/KTA) - U biskupskoj rezidenciji uMostaru od 19. do 22. ožujka održano je 39. redovnozasjedanje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine. Uradu zasjedanja, osim èlanova BK, sudjelovali su apostolskinuncij u BiH nadbiskup Alessandro D'Errico kao i delegatiHrvatske biskupske konferencije biskup hvarsko-braèko-viški Slobodan Štambuk i Meðunarodne biskupskekonferencije sv. Æirila i Metoda sa sjedištem u Beogradukotorski biskup Ilija Janjiæ i Talijanske biskupskekonferencije biskup Piazze Armerine sa Sicilije MichelePennisi. Delegati su prenijeli pozdrave svojih BK i pokazaliveliko zanimanje za aktualno stanje Crkve u BiH. NuncijD'Errico upoznao je biskupe o svojim kontaktima iaktivnostima u svezi s ratifikacijom Temeljnog ugovoraizmeðu Svete Stolice i države BiH. Prvoga dana dopodneodržan je studijski skup "Obitelj kao zajedništvo života" uorganizaciji Vijeæa za obitelj i Biskupskog ordinarijata uMostaru u sklopu trogodišnje obnove katolièkih obitelji

(2006-2008). Glavna tema na zasjedanju bila je analiza djelatnosti tijelabiskupske konferencije. Saslušavši direktora Caritasa BKBiH mons. Bosiljka Rajiæa, biskupi su dali potporu za daljnjirad. Izrazili su radost i zahvalnost zbog Tjedna solidarnostikoji je organizirala Katolièka Crkva u Hrvatskoj kao izrazblizine i solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH. Nacionalni direktor Papinskih misijskih djela vlè. mr. TomoKneževiæ iscrpno je izvijestio biskupe o radu Misijskesredišnjice i misijskoj animaciji koja je ostvarena u suradnjis biskupijskim direktorima PMD. Uz izraze zahvalnosti,biskupi su potaknuli na još intenzivniji misijski rad u BiH tepozivaju sve župnike i pastoralne djelatnike da se svesrdnoukljuèe u promicanje misijskih programa. Izrazili su radostšto æe se godišnji susret misionara održati od 2. do 4. srpnja2007. u Banjoj Luci. Prihvativši izvješæe glavnog iodgovornog urednika službenoga metropolijskog glasila"Vrhbosna" vlè. mr. Ivice Mrše, biskupi su mu zahvalili naodgovornu radu. Odluèili su da æe od sada svaka biskupijazasebno izdavati svoje službeno glasilo. Biskupi su saslušali izvješæe generalnoga tajnika odjelatnosti Tajništva BK BiH i Katolièke tiskovne agencijezahvaljujuæi djelatnicima na odgovornu i zauzetu radu.Predsjednik Organizacijskog odbora upoznao je biskupe spripravom Susreta hrvatske katolièke mladeži 26. i 27.svibnja u Gospinu svetištu Kondžilo-Komušina. Proèelnik Vijeæa za obitelj istaknuo je potrebu promicanjaonih vrijednosti koje istièe Papa i biskupi u Direktoriju zapastoral obitelji u BiH, kako bi se obitelji dalo poticaja iohrabrenja. Vijeæe za katehezu predložilo je da sepredstavnik Crkve ukljuèi u raspravu Okvirnoga plana iprograma devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja u BiH te dase razmotri naèin kako riješiti pitanje obnovljenih udžbenikaza vjeronauènu nastavu. Pedagoško vijeæe, koje je odprotekle godine u sastavu ostalih Vijeæa BK, izvijestilo je osvojim glavnim aktivnostima na doradi nastavnoga plana iprograma, izradi akata i pod-akata kao i osnivanju Odbora zadodjelu priznanja i nagrada uèenicima i djelatnicima Sustavakatolièkih "Škola za Europu". Biskupi su sa zadovoljstvomprimili službenu obavijest iz Europskog parlamenta, èiji jeplenum 15. ožujka u svojoj Rezoluciji o BiH, izmeðuostalog, istaknuo da su "Katolièki centri – Škole za Europu,koje je osnovala Katolièka Crkva u BiH uspješni, uzorniprimjeri modernog odgojno-obrazovnog sistema koji trebaBiH". Vijeæe za dijalog izmeðu vjera i kultura u svoj radniprogram ukljuèilo je susrete s predstavnicima drugih Crkavai vjerskih zajednica u nastojanju da s njima uspostavikonkretne oblike suradnje organizirajuæi okrugle stolove oaktualnim vjersko-društvenim temama i da promièemolitvene susrete izmeðu Katolièke Crkve i Srpskepravoslavne Crkve kao i drugih kršæanskih denominacija uBiH. Predsjednik Komisije Pravda i mir izvijestio je da je taKomisija, uz svoje redovne aktivnosti, organizirala redovnigodišnji okrugli stol na temu ljudskih prava te da je izradilagodišnje izvješæe o stanju ljudskih prava u BiH, s kojom æezainteresirana javnost biti upoznata. Na zasjedanju je, na prijedlog Nadzornoga vijeæa, usvojenofinancijsko poslovanje Caritasa BK BiH. Biskupi suprihvatili prijedlog Vijeæa za liturgiju o liturgijskomkalendaru hrvatskoga govornog podruèja sa specifiènostimastupnjevanja spomendana i blagdana za podruèje BK BiH.Takoðer su saslušali prijedloge Vijeæa za ustanoveposveæenog života i družbe apostolskog života te odluèili da

Crkva u Hrvataika

2128. ožujka 2007. broj 13/2007

o tim temama raspravljaju s poglavarima redovnièkihzajednica u tijeku redovnog ljetnog zasjedanja BK u BanjojLuci. S obzirom na sugestije Vijeæa za sredstva društvenogpriopæivanja, biskupi su odluèili da o pojedinim toèkamarazgovaraju s èlanovima Konferencije viših redovnièkihpoglavara i poglavarica, a podržavaju susret èlanova Vijeæa snovinarima medija koji prate vjerske teme. Prijedloge Vijeæa za laike, da se održi susret laièkih udrugate da se pristupi projektu izobrazbe laika, biskupi su uvažili snakanom da i o tome kao i o karizmatskim pokretimarazgovaraju s èlanovima Konferencije viših redovnièkihpoglavara i poglavarica. Saslušavši izvješæe proèelnikaVijeæa za sjemeništa, biskupi su podržali prijedlog da seodrži studijski dan na kojem bi sudjelovali odgojitelji iz svihèetiriju sjemeništa u BiH. Izrazili su radost zbog meðusobnerazmjene iskustava i jaèanja povezanosti. Biskupi su odredilida se u Sarajevu 12. travnja u 18 sati misom u katedrali te u19 sati sveèanom akademijom u Vrhbosanskoj katolièkojbogosloviji obilježi 10. obljetnica apostolskog pohoda papeIvana Pavla II. Sarajevu i BiH. Osvræuæi se na društveno-politièko stanje i položaj katolika i Hrvata u BiH, èlanoviBK sa žaljenjem su utvrdili da je malo ohrabrujuæihèinjenica. Upravo zbog toga pozivaju katolike da svoju naducrpe iz svoje vjere i moralnih naèela. Ne samo katolike, negoi sve ljude u BiH pozivaju da, privrženi zajednièkojdomovini Bosni i Hercegovini, ne malakšu duhom negozauzeto rade za opæe dobro. U katedrali Marije Majke Crkve u Mostaru na svetkovinu sv.Josipa, zaštitnika Mostarsko-duvanjske biskupije, biskupi su19. ožujka slavili misu koju je predvodio kardinal Puljiæ, apropovijedao nuncij D'Errico.

Oproštaj od mons. Vladimira MeræepaRim/Katuni, 23.3.2007. (IKA) - U crkvi Papinskogahrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu u srijedu 21. ožujkaslavljena je misa zadušnica za pokojnog Vladimira Meræepa,sveæenika Splitsko-makarske nadbiskupije, koji je èitav svojsveæenièki život proveo na službi u Rimu, najviše uPapinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima, punih èetrdeset ipet godina. Buduæi je mons. Meræep bio kanonik patrijarhalne bazilikeSvete Marije Velike u Rimu, misu zadušnicu predvodio jeupravitelj te bazilike kardinal Bernard Francis Law zajedno skanonièkim kaptolom, rektorom i vicerektorom Zavoda sv.Jeronima, te šezdesetak sveæenika koji se nalaze na studijuili službi u Rimu. U propovijedi je kardinal Law, osvræuæi se na evanðeoskitekst Lukina evanðelja koji uprizoruje posljednje trenutkeIsusova života, poruèio, izmeðu ostaloga, kako je mons.Meræep "mirno na kraju svoga života mogao reæi baš poputKrista: Oèe, u ruke tvoje predajem duh svoj, jer je uispovjedaonici u ovoj crkvi Sv. Jeronima i na oltaru ovecrkve neumorno ljubio, svjedoèio i propovijedao Krista.Èitav svoj život dao se u službu drugima u kojima jeprepoznavao Krista, i na tom primjeru èovjeka treba danaszahvaliti Svemoguæem Bogu, kojega molimo neka ga primiu svoj mir", rekao je kardinal Law. Na kraju mise zadušnice od pokojnika se uime èitavehrvatske zajednice u Rimu oprostio mons. Jure Bogdan,rektor Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima, koji se,oslikavši podrobno pokojnikov život, posebno zaustavio nanjegovoj duhovnièkoj službi u Papinskom hrvatskom zavodusv. Jeronima u Rimu, koju je pokojnik obnašao od 1962. do1984. "Živio je i djelovao u Zavodu sv. Jeronima sve dosvoje smrti. Pomagao je u hrvatskoj crkvi Sv. Jeronima. Bioje na uslugu redovnicama, isto tako i sveæenicima-

studentima. Primjerom izgraðena, smirena, molitvena iradosna sveæenika, izgraðivao je zajednicu u kojoj je živio",istaknuo je mons. Bogdan. Na misi zadušnici i ispraæaju sudjelovao je veliki brojredovnica, bogoslova, djelatnika veleposlanstava republikaHrvatske i BiH pri Svetoj Stolici i Republici Italiji, a pjevaoje Muški zbor bazilike Sv. Marije Velike pod ravnanjemmons. Valenziana Miserachsa Graua. Tijelo pokojnika biloje izloženo u crkvi Sv. Jeronima, gdje su sveæenici uzredovnice milosrdnice i djelatnike Zavoda izmolili pjevanuVeèernju. Mons. Meræep pokopan je 23. ožujka na župnom groblju uKatunima kod Šestanovca. Misu zadušnicu u Katunimapredvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ ukoncelebraciji više od 50 sveæenika, meðu njima i mons.Bogdana i vicerektora zavoda mr. don Željka Majiæa ièlanova Upravnoga vijeæa Zavoda, mons. dr. Pavla Kera izZadra i mons dr. Jurja Batelje iz Zagreba. Od pokojnogaMeræepa u crkvi su se oprostili umirovljeni splitsko-makarski nadbiskup Ante Juriæ, njegov nekadašnji ordinarij,i mostarski biskup Ratko Periæ, nekadašnji rektor Zavoda sv.Jeronima.

Sarajevo: Proširena sjednica Konferencije višihredovnièkih poglavara i poglavarica BiHHUVRP predstavljala je s. Cecilija MilkoviæSarajevo, 24.3.2007. (IKA/KTA) - Pod predsjedanjemprovincijalne glavarice Služavki Maloga Isusa Sarajevskeprovincije Bezgrešnog zaèeæa BDM i predsjedniceKonferencije VRPBiH s. Marine Piljiæ održana je 24. ožujkau prostorijama samostana Egipat u Sarajevu proširenasjednica Konferencije viših redovnièkih poglavara ipoglavarica Bosne i Hercegovine. Na sjednici su, osimèlanova Izvršnog odbora, sudjelovali predstavniciredovnièkih muških i ženskih redovnièkih zajednica kojenemaju svoj Provincijalat u BiH, a prisutne su po svojimèlanovima. Hrvatsku uniju viših redovnièkih poglavaricapredstavljala je s. Cecilija Milkoviæ, provincijalna glavaricaKlanjateljica Krvi Kristove. Raspravljalo se o aktualnim pitanjima vezanim za djelovanjekonferencije na prostorima BiH. Razmotreno je pitanjestalnog sjedišta konferencije, koje do sada nije bilodefinirano, pripremama za Redovnièke dane u BiH, te oduhovnim pothvatima na razini zajednièkog permanentnogodgoja mladih èlanica redovnièkih zajednica. Susret je bioobogaæen meðusobnim iskustvima, koja su od velikevažnosti za povezivanje i bolju meðusobnu suradnju uprovoðenju razlièitih karizmi. Zasjedanje je završilo u podnemolitvom, slijedio je zajednièki objed kod sestara, na kojemje bila gost i Vrhovna poglavarica sestara milosrdnica s.Blaga Bunèuga.

Korizmena duhovna obnova za mlade ZemunskogdekanataGolubinci, 24.3.2007. (IKA/BTU) – Na temu "Izaðe sijaèsijati" održana je 24. ožujka u župi Sv. Jurja muèenika uGolubincima korizmena duhovna obnova za mladeZemunskog dekanata. Voditelji duhovne obnove na kojoj jesudjelovalo èetrdesetak mladih iz Beške, Maradika, Rume iGolubinaca, bile su sestre Klanjateljice Krvi Kristove izZagreba Mirjana Juranoviæ i Danijela Aniæ te Robert Begiæ,vjerouèitelj iz Požeške biskupije. Kroz radionice,predavanje, meditaciju, molitvu i ples, mladi su razmišljali o"sijaèu" koji treba mlade u Srijemu. Obnova je završilamisnim slavljem.

Crkva u Hrvata ika

22 28. ožujka 2007. broj 13/2007

Inozemne vijesti

Europski susret nacionalnih ravnatelja Papinskihmisijskih djelaUshaw, 19.3.2007. (IKA) – Europski susret nacionalnihravnatelja Papinskih misijskih djela održan je od 16. do 19.ožujka u Engleskoj, u Ushaw kolegiju u Duhrhamu, blizuNewcastlea. Uvodno predavanje održao je metodistièkiprofesor Sv. pisma na temu "Misionarenje prve Crkve".Govorio je o "obeæanoj zemlji" u Isusovu smislu, za koga jesvaka zemlja (nacija) obeæana zemlja te su sveblagoslovljene i stoga Božje. Misionarenje je kretanje premaobraæenju. Obraæenje je neprestani proces. Pavao nakonobraæenja dobiva zadaæu naviještanja Radosne vijesti meðupoganima. Svako je obraæenje vezano uz odreðenu misiju. Sljedeæe predavanje bilo je "Misionarenje i Caritas – dvakrila jedne ptice", a održao ga je Chris Bain, ravnateljKatolièke agencije za vanjski razvoj i èlan ekipe Caritas-Europa. Suradnja ovih dviju ustanova, èiji se "poslovi"odnosno misija isprepliæu i nadopunjavaju, neophodno jepotrebna za isti cilj koji obje imaju. Dvije profesorice zasredstva komuniciranja pokušale su ravnatelje potaknuti narazmišljanje o "Misionarenju u kontekstu", tj. o identitetu iautentiènosti misionarenja. Na to se je nadovezala IrmgardIcking, djelatnica Misijskoga ureda Aachen, s predavanjem"A sada? Poticaji za Papinska misijska djela". Predavanje jebilo uvod u rad po skupinama, u kojima se raspravljalo oidentitetu ove ustanove, njenoj duhovnosti, profesionalizmu,kolegijalnosti, kontekstu. U nedjelju su ravnatelji posjetilistari samostan, danas uglavnom ruševine, na Svetom otoku.Vodiè i tumaè duhovnosti otoka bila je anglikanskasveæenica Kate Tristram koja je takoðer bila na misi koju jeu anglikanskoj crkvi predvodio kardinal Keith O'Brien. Sravnateljima je bio i predsjednik Papinskih misijskih djelamons. Henryk Hoser. I ovaj susret novi je poticaj na širenjesva èetiri Papinska misijska djela: Djela za širenje vjere,Djela sv. Petra apostola, Djela sv. djetinjstva i Papinskemisijske zajednice.

Papa primio profesore s Teološkoga fakulteta uTübingenuVatikan, 21.3.2007. (IKA) - U tijeku srdaènoga susreta papeBenedikta XVI. s profesorima Teološkoga fakulteta uTübingenu, održanoga u srijedu 21. ožujka nakon opæeaudijencije, Papa je ponovno istaknuo kako teologija trebabiti u službi Crkve i Božjega naroda. Susret je posebnorazveselio Svetoga Oca, koji je u šali kazao kako ga je tajdogaðaj vratio u vrijeme kada je on poduèavao naSveuèilištu u Tübingenu, zbog èega se osjeæa mlaðim.Teologija nije znanost za mali broj ljudi, istaknuo jeBenedikt XVI., ona je važna za sve; ona, naime, odgovara napitanja koja si postavlja èovjeèanstvo, te pojašnjava sadržajIstine. Ovaj je susret znak jedinstva koje postoji izmeðupouèavanja teologije i pastoralne službe prvosveæenika.Teolog se uvijek treba pitati odgovara li istini ono što onpiše, i koliko je to važno za današnji svijet, kazao je nadaljeBenedikt XVI. te dodao kako je potrebno jedinstvo izmeðuteološkoga pouèavanja i pastoralne službe u Crkvi, i to radièovjeka, svijeta i naše buduænosti. Teologiji je potrebnahrabrost za postavljanje pitanja, ali treba isto tako slušatiodgovore kršæanske vjere da ona ne bi ostala zatvorena nasveuèilištima, nego da bi pomogla živjeti, poruèio je Papa.

Europski biskupi za veæe europsko zajedništvoRim, 22.3.2007. (IKA) – Vijeæe biskupskih konferencijazemalja Europske unije predstavilo je 22. ožujka novidokument u kojemu se predlaže daljnje produbljenjeeuropskoga zajedništva. Nove izazove koji stoje predEuropom ne može riješiti samo jedna država, nego svedržave èlanice EU moraju zajednièki djelovati i zauzimati seza pravedna rješenja problema, istaknuo je predsjednikCOMECE-a biskup Adrianus van Luyn na tiskovnojkonferenciji na kojoj je najavio kongres COMECE-a ipredstavio dokument "Europa vrijednosti. Etièka dimenzijaEuropske unije" koji je priredilo "vijeæe mudraca" a koji æebiti poticaj za rad kongresa. Meðu izazove 21. stoljeæauvrštene su globalizacija, klimatske promjene, nadzor nadpotrošnjom energije i sigurnost. Zadaæa je Europske unijesnažnije se zauzeti za temeljne vrijednosti, istièe se udokumentu. COMECE je prošle jeseni ustanovio "vijeæe mudraca" kojeèini 25 struènjaka s razlièitih podruèja, a meðu njima sunekadašnji èlanovi Europske komisije Franz Fischler, MarioMonti i Marcelino Oreja, nekadašnji predsjednik KomisijeJacques Santer, nekadašnji slovenski premijer Alojz Peterle,nekadašnji litavski predsjednik Vytautas Landsbergis tenekadašnji predsjednik Europskoga parlamenta Pat Cox. Od petka do subote održava se u Rimu kongres COMECE-au povodu 50. obljetnice Rimskih ugovora kojima jeustanovljena Europska unija.

U Rimu zapoèeo kongres COMECE-a o vrijednostima iperspektivama sutrašnje EuropeRim, 23.3.2007. (IKA) – U povodu 50. obljetnice Rimskihugovora u Rimu je 23. ožujka zapoèeo europski kongres natemu "Vrijednosti i perspektive za sutrašnju Europu. 50godina Rimskih ugovora" u organizaciji Vijeæa biskupskihkonferencija Europske unije (COMECE). Na kongresu seokupilo gotovo 400 sudionika iz cijele Europe, a na skupusudjeluje i predsjednik HBK kardinal Josip Bozaniæ, koji nasastancima COMECE-a sudjeluje kao promatraè otkako jeRepublika Hrvatska ušla u krug zemalja kandidata EU, te usvojstvu potpredsjednika CCEE-a. Kongres je otvorio predsjednik COMECE-a biskup Adrianusvan Luyn, nakon èega je proèitano pismo talijanskogpredsjednika Giorgia Napolitana. Predsjednik Napolitanopoželio je da iz te proslave potekne snažan poticaj i doprinosza ponovnim pokretanjem procesa europskog ujedinjenja. Utom je smislu od presudne važnosti ponovno potvrditismisao jedinstva meðu narodima i provesti institucionalnereforme neophodne za ostvarivanje sve uèinkovitijihzajednièkih politika koje æe biti kadre odgovoriti naoèekivanja naših graðana. Upuæujuæi organizatorimakongresa èestitke na, kako je rekao, "hvalevrijednojinicijativi", predsjednik Napolitano primijetio je kako"Crkva i vjerska udruženja – èiji su položaj i doprinosdijalogu s europskim institucijama sveèano priznati uustavnoj povelji – pozvane pridonijeti ponovnom pokretanjuEuropske unije, svjedoèeæi duboke vrijednosti usaðene utemelj graðevine Europske unije". Uslijedila su izlaganja koja su, meðu ostalima, održalipredsjednik Europskog parlamenta Hans-Gert Pöttering ipredsjednik Talijanske biskupske konferencije (CEI)genovski nadbiskup Angelo Bagnasco. "Proces ujedinjenjakoji su s dalekovidnošæu i hrabrošæu pokrenuli oci

Inozemne vijestiika

2328. ožujka 2007. broj 13/2007

utemeljitelji, koji je prošao kroz brojne nesigurnosti iteškoæe ali i bio praæen snažnim entuzijazmom, potièe danasna novu odgovornost i zajednièku zauzetost", istaknuo jenovi predsjednik CEI-a. Europa je, dodao je, pozvana izdiæise iznad prvobitnoga gospodarskog povezivanja te se otvoritiširoj politièkoj i institucionalnoj dimenziji. U toj perspektiviimaju dakako svoju važnost problemi vezani uz proširenje ioèuvanje socijalne države, no isto je tako nužno tragati zazajednièkim vrijednostima, na planu kulturnog jedinstvajaèanog dijalogom i poštivanjem identiteta, rekao jenadbiskup Bagnasco.

Udaljavati se od Kristove istine znaèi graditi na pijeskuIntervent potpredsjednika Vijeæa europskih biskupskihkonferencija kardinala Josipa Bozaniæa na kongresuCOMECE-aRim, 24.3.2007. (IKA) - Postoje životni trenuci koji nagoneèovjeka da preispita vlastiti životni put, napose u trenucimakušnje kada èovjek osjeæa svu svoju krhkost. Obljetnica kojuslavimo ovih dana, pedeseta godišnjica Rimskih ugovora,predstavlja u stanovitom smislu nešto slièno, rekao je 24.ožujka potpredsjednik Vijeæa europskih biskupskihkonferencija (CCEE) kardinal Josip Bozaniæ na misi kojomje zapoèeo drugi dan kongresa COMECE-a, a prenositalijanska katolièka agencija SIR. Nakon užasne tragedije II.svjetskog rata, ljudi nadahnuti kršæanskim naèelima željelisu zacrtati novi put za povijest Europe, u traženju trajnogamira, putova solidarnosti i blagostanja. Nakon što je uokrutnoj ratnoj zbilji dotaknuto samo dno, ponovno seprobudila potreba da se ljudi odluèe za temeljne vrijednostinepovredivosti života. Gospodin je, dodao je kardinalBozaniæ, bio okrilje mnogim muškarcima i ženama koji su ukrajnje opasnim situacijama, sa svojim svjedoèanstvompredanosti Bogu, znali biti istinski znaci nade usrednajstrašnije pogibelji u povijesti. Prema kardinalu Bozaniæuobrana, blagostanje i èovjekov mir je Krist i On i danaspokazuje istinske ljudske vrijednosti. Zato mi koji smo danaspozvani razmišljati u sutrašnjoj Europi znamo da udaljavatise od te istine znaèi graditi na pijesku, rekao je kardinalBozaniæ. Citirao je zatim rijeèi koje je kardinal Ratzingeruputio 18. travnja 2005. na misi "Pro eligendo RomanoPontifice": "Tko bi mogao zaboraviti da je svijest o ljudskomdostojanstvu i pripadajuæim pravima roðena u Europi podpresudnim utjecajem kršæanstva?" "Europa je pozvanaprenijeti te vrijednosti na buduæe naraštaje, kao što ih je uprošlosti znala predložiti svijetu", dodao je. Papa, nastavio jekardinal Bozaniæ, poziva na oprez suvremeno društvodozivajuæi u svijest èinjenicu da mir u sadašnjimokolnostima dovodi u pitanje takoðer ravnodušnost premaonome što saèinjava istinsku èovjekovu narav te je zatonužno tu unijeti punu jasnoæu jer "slaba" vizija osobe kojaostavlja prostor za svako ekscentrièno shvaæanje, samonaizgled promièe mir, koji, meðutim, pretpostavljapoštivanje èovjekovih prava.

Francuska: Velik broj odraslih krštenika u uskrsnoj noæiPariz, 24.3.2007. (IKA) – U uskrsnoj noæi u Francuskoj æese krstiti oko 2700 katekumena, objavilo je TajništvoFrancuske biskupske konferencije. Najviše novokrštenika udobi je izmeðu 20 i 40 godina, a dvije treæine su žene.Zanimljivo je da je broj novokrštenika porastao u odnosu naproteklu godinu te da veæina pripravnika za krštenje, njih80%, dolazi iz gradskih sredina.

Neka kršæanske vrednote budu kvasac civilizacije zaEuropu treæega tisuæljeæaPrimajuæi izaslanstvo COMECE-a okupljeno na kongresu upovodu 50. obljetnice potpisivanja Rimskih ugovora,Benedikt XVI. iznio kritièku analizu današnje EuropeVatikan, 24.3.2007. (IKA) - Neka kršæanske vrednote budukvasac civilizacije za Europu treæega tisuæljeæa, poruèio jepapa Benedikt XVI. izaslanstvu Vijeæa biskupskihkonferencija zemalja Europske unije (COMECE) koje se upovodu 50. obljetnice potpisivanja Rimskih ugovora kojimaje utemeljena Europska zajednica okupilo na kongresu uRimu. Meðu njima je i zagrebaèki nadbiskup kardinal JosipBozaniæ, potpredsjednik Vijeæa europskih biskupskihkonferencija (CCEE), koji je danas na zasjedanju održaointervent.Papa je potaknuo sve kršæane Staroga kontinenta da sezauzmu za pravednu i solidarnu Europu. Da bi se približilisvojim graðanima, neka vlade EU ne iskljuèuju "bitnusastavnicu europskoga identiteta kao što je kršæanstvo",poruèio je Papa, istaknuvši temeljne vrednote ujedinjeneEurope. Ne može se graditi pravu europsku "zajednièkukuæu" zanemarujuæi vlastiti identitet naroda našegakontinenta. Rijeè je, naime, o povijesnome identitetu,kulturnome i moralnome, prije negoli zemljopisnom,gospodarskom ili politièkom; taj je identitet satkan od skupaopæih vrednota, èijem je oblikovanju pridonijelo kršæanstvo,stekavši tako obzirom na Europu ne samo povijesnu ulogu,nego i utemeljujuæu. Te vrednote, koje su duša kontinenta, uEuropi treæega tisuæljeæa trebaju ostati kao "kvasaccivilizacije", upozorio je Sveti Otac.Ako bi nestale te vrednote, kakao bi mogao Stari kontinentobavljati ulogu "kvasca" za cijeli svijet zapitao se Papa.Dodao je kako ne iznenaðuje što današnja Europa, premda bise htjela nametnuti kao zajednica vrednota, izgleda da sveviše osporava postojanje opæih i apsolutnih vrednota. PremaPapinu mišljenju, rijeè je o "posebnom obliku odmetništvaod same sebe, još prije negoli od Boga". Tako se "širiuvjerenje da je promišljane o dobrima jedini put za moralnorazluèivanje i da je opæe dobro istovjetno kompromisu. Ali,to nije prihvatljivo "kad god zahtijeva sporazume koji šteteljudskoj naravi", upozorio je Papa.Zajednica koja se izgraðuje ne poštujuæi pravo dostojanstvoljudskoga biæa, zaboravljajuæi da je svaka osoba stvorena nasliku Božju, nikome ne èini dobro. Upravo stoga izgleda svenužnijim da se Europa èuva od danas proširenogapragmatizma koji sustavno opravdava kompromis o bitnimljudskim vrednotama, kao da je to neizbježno prihvaæanjenavodnoga manjeg zla, poruèio je Benedikt XVI. i dodaokako taj pragmatizam predstavljaju "kao uravnotežen irealistièan", ali "on nije takav, upravo stoga jer nijeèevrijednosnu i idealnu dimenziju, koja je nerazdvojiva odljudske naravi". Kad se u taj pragmatizam ukljuèe težnje telaicistièke i relativistièke struje, kršæanima se nijeèe pravoda kao takvi sudjeluju u javnoj raspravi ili se, u najmanjuruku, njihov prinos diskvalificira optužbom da žele štititineopravdane povlastice, primijetio je Benedikt XVI. Stoga u ovome povijesnom trenutku da bi bila valjan jamacpravne države i uèinkovit promicatelj opæih vrednotaEuropska unija treba jasno priznati sigurno postojanjestabilne i stalne ljudske naravi, izvora zajednièkih prava zasvakoga pojedinca, ukljuèujuæi i one koji ih nijeèu. U tomkontekstu, dodao je Sveti Otac, "valja uvijek kad su kršenatemeljna ljudska prava, oèuvati pravo na priziv u savjesti". Potom je istaknuo potrebu "da se izmeðu socijalne igospodarske dimenzije odredi zdrava ravnoteža", oèitovavšizabrinutost za europsko demografsko stanje. Poddemografskim vidikom treba se, nažalost, konstatirati da se

Inozemne vijesti ika

24 28. ožujka 2007. broj 13/2007

Europa zaputila putem koji bi je mogao dovesti do rastanka spoviješæu. To može, osim gospodarske krize, prouzrokovatiogromne teškoæe u društvenom jedinstvu i, posebice, poticatiopasan individualizam, nepozoran na posljedice zabuduænost, upozorio je Papa i dodao kako izgleda da Europagubi povjerenje u vlastitu buduænost. Proces ujedinjenja nisuprihvatili svi, zbog uvriježenog dojma da su razna"poglavlja" europskoga nacrta napisana ne vodeæi raèuna ooèekivanjima graðana. Stoga je Sveti Otac ohrabrio kršæane pozvane izgraditi novuEuropu. Vi znate da je vaša zadaæa s Božjom pomoæupridonijeti izgradnji nove Europe - realne, a ne cinièke,bogate idealima i slobodne od naivnih iluzija, nadahnute navjeènim i životvornim istinama Evanðelja. Stoga budite naeuropskoj razini djelotvorno nazoèni u javnoj raspravi,svjesni da je ona sastavni dio nacionalne rasprave, pridružitetoj obvezi uèinkovito kulturno djelovanje. Neka Gospodinsvaki vaš napor uèini plodnim i pomogne vam prepoznati ivrjednovati pozitivne elemente nazoène u današnjoj kulturi,odbacujuæi hrabro sve ono što je protivno ljudskomedostojanstvu, poruèio je Benedikt XVI.U pozdravnome govoru roterdamski biskup Adrianus vanLuyn, predsjednik COMECE-a, istaknuo je kako kršæanesvih vjeroispovijesti vjera poziva na posebnu odgovornost zazajednicu europskih naroda. Sudionici kongresa, koji je u Rimu okupio oko 400predstavnika iz cijele Europe, talijanskom premijeruRomanu Prodiju predali su poruku predstavnicima europskihdržava i vlada EU okupljenima u Berlinu. U poruci istièuvažnost meðunarodne suradnje u djelotvornoj borbi usavladavanju aktualnih problema kao što su siromaštvo uAfrici, izrabljivanje žena i djece i kršenja ljudskih prava.Rimsko priopæenje takoðer upuæuje na odgovornost svihdržava za alarmantne posljedice klimatskih promjena.

Papin susret s predstavnicima pokreta Zajedništvo iosloboðenjeU prigodi 25. obljetnice papinskog priznanja pokreta kojidanas djeluje u 80 zemalja svijeta na vatikanskom trguokupilo se oko 70 tisuæa hodoèasnikaVatikan, 24.3.2007. (IKA) - Po don Luigiju Giussaniju DuhSveti pokrenuo je u Crkvi Pokret da svjedoèi ljepotu bitikršæani, istaknuo je Benedikt XVI. 24. ožujka, podsjetivši nadjelo utemeljitelja pokreta Comunione e Liberazione -Zajedništvo i osloboðenje. U prigodi 25. obljetnicepapinskog priznanja Pokreta koji danas djeluje u 80 zemaljasvijeta na susretu s Papom okupilo se oko 70 tisuæahodoèasnika. U mladima je razbudio "ljubav prema Kristu 'Putu, Istini iŽivotu', ponovivši da je samo On pravi put ispunjenja željaljudskoga srca". To je jedan od plodova izvorne pedagoškeintuicije don Luigija Giussanija, sveæenika koji je ponovnopredložio "na privlaèan naèin i u skladu sa suvremenomkulturom, kršæanki dogaðaj kao izvor novih vrednota koje sukadre usmjeriti èitav život". Benedikt XVI. istaknuo jekoliko je utemeljitelj zajednice Comunione e Liberazionedao Crkvi s kojom je bio prijateljski povezan: "Duh Sveti ponjemu je podigao u Crkvi vaš Pokret da svjedoèi ljepotu bitikršæanin u vremenu u kojemu se raširilo mišljenje kako jekršæanstvo nešto što je teško i muèno živjeti". Papa se zatim prisjetio dana sprovoda don Giussanija 24.veljaèe prije dvije godine, kada je kao kardinal Ratzingeropisao iskustvo lombardijskog sveæenika, "koji je odrastao ukuæi siromašnoj kruha, ali bogatoj glazbe": "Od poèetaka jebio dirnut, zapravo pogoðen, željom za ljepotom i to ne bilokakvom ljepotom. Tražio je samu Ljepotu, beskonaènu

Ljepotu koju pronaðe u Kristu". Dogaðaj koji je promijenio život utemeljitelja pogodio jetakoðer život brojnih njegovih duhovnih sinova i dao jepoèetak brojnim vjerskim i crkvenim iskustvima. Bogatustvarnost meðu razlièitim crkvenim pokretima BenediktXVI. nazvao je "znakom plodnosti Duha Gospodinova da seobznani u svijetu pobjeda uskrsloga Krista i ispuni misijskoposlanje povjereno èitavoj Crkvi. U Crkvi nema kontrasta iliopreènosti izmeðu institucionalne i karizmatske dimenzijeèiji su pokreti znakovit izrièaj da su obje subitne u božanskojuspostavi naroda Božjega. Obje se zajedno natjeèu upredstavljanju otajstva Kristova djela spasenja u svijetu."Ako nam Gospodin daje nove darove trebamo biti zahvalni,premda su katkada neugodni. Istodobno, buduæi da je Crkvajedna, ako su pokreti uistinu darovi Duha Svetoga, trebaju seuvrstiti u crkvenu zajednicu i služiti joj tako da u strpljivomdijalogu s pastirima, mognu biti obogaæujuæi elementi zaCrkvu danas i sutra, poruèio je Papa. Pozdravljajuæi Benedikta XVI. današnji voða pokreta donJulian Carron istaknuo je kako za Comunione e Liberazioneživjeti vjeru u Krista znaèi i uzdizanje ljudskoga. DonGiussani bio je uvjeren da je samo jedan prijedlog upuæenrazumu i slobodi te provjeren u iskustvu u stanjuzainteresirati èovjeka. Tako je pokazao kako je moguæeživjeti vjeru u punoj uporabi razuma, slobode i privrženosti.Idite u èitav svijet i donosite istinu, ljepotu i mir, da sesusretnu u Kristu Otkupitelju - te je rijeèi don Giussaniuèinio programom Comunione e Liberazione, zakljuèio jePapa, ohrabrivši pristaše pokreta: "Danas, ja vas šaljem danastavite na tome putu, s dubokom, poosobljenom i èvrstoukorijenjenom vjerom u živo Tijelo Kristovo, Crkvu, kojajamèi Isusovu suvremenost s nama".

Belgija: Broj sluèajeva eutanazije u porastuBruxelles, 26.3.2007. (IKA) – Broj sluèajeva eutanazije uBelgiji protekle godine porastao je za deset posto u odnosuna godinu 2005., objavila su tamošnja javna glasila. Trièetvrtine od 428 sluèajeva eutanazije registriranih 2006.dogodilo se u Flandriji, objavio je dnevnik "La Soir",pozivajuæi se na službene izvore. 86% osoba koje suzatražile medicinsku pomoæ u umiranju bolovalo je od raka,a od toga je samo jedna šestina njih bila starija od 80 godina.U Belgiji je eutanazija odobrena 2002. i to pod uvjetom dase radi o slobodnoj i jasno izraženoj volji bolesnika kojiboluje od neizljeèive bolesti i više ne može podnositi bol.Zakon je donijet unatoè žestokom protivljenju katolièke iostalih kršæanskih Crkava. U posljednje vrijeme postojepokušaji da se zakon o eutanaziji proširi i na psihièkebolesnike i na maloljetnike. Tome se oštro protivi KatolièkaCrkva, a kardinal Godfried Danneels upozorava kako su tiprijedlozi potpuno neprihvatljivi. Èovjek nema pravoodluèivati o oduzimanju života, nego ima dužnost štititiživot, istièe belgijski primas, dodajuæi da psihièki bolesnici imaloljetnici ne mogu sami odluèivati o sebi, nego to netkodrugi èini umjesto njih.

Inozemne vijestiika

2528. ožujka 2007. broj 13/2007

Prilog dokumenti

Èudesno otajstvo vjerePapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 25.ožujka 2007.Draga braæo i sestre, 25. ožujka svetkovina je NavještenjaBlaženoj Djevici Mariji. Ove godine poklapa se skorizmenom nedjeljom pa æe biti proslavljena sutra. Htio bihse ipak zaustaviti na ovom èudesnom otajstvu vjere kojegase spominjemo svakoga dana dok molimo Anðeo Gospodnji.Navještenje, ispripovijedano na poèetku Evanðelja po sv.Luki, dogaðaj je obilježen poniznošæu, sakriven - nitko ga nevidi, nitko za njega ne zna, osim Marije - no u isto je vrijemei odluèujuæi za povijest èovjeèanstva. Kad je Djevica Marijaizrekla svoj "da" kao odgovor na anðelovo navještenje, zaèetje Isus, a s njime je zapoèela nova era povijesti, koja æe bitipotvrðena o Uskrsu kao "novi i vjeèni savez". Zapravo,Marijin "da" savršeni je odraz onoga "da" Kristova što ga jeizrekao ulazeæi na svijet, kao što piše Poslanica Hebrejimatumaèeæi Psalam 39: "Evo dolazim! U svitku knjige piše zamene: 'Vršiti, Bože, volju tvoju!'" (Heb 10,7). PoslušnostSina odražava se u poslušnosti Majke i tako je, u susretuovih dvaju "da", Bog mogao uzeti na sebe lik èovjeka. Etozašto je Blagovijest i kristološki blagdan: jer slavi središnjeotajstvo Krista - njegovo Utjelovljenje. "Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj rijeèi!"Ovaj Marijin odgovor anðelu nastavlja se u Crkvi koja jepozvana uprisutniti Krista u povijesti, nudeæi svojuraspoloživost kako bi Bog mogao i dalje pohoditièovjeèanstvo svojim milosrðem. Isusov i Marijin "da"obnavlja se u onom "da" što ga izrièu sveci, a osobitomuèenici koji su ubijeni poradi Evanðelja. Istièem tospominjuæi da je juèer, 24. ožujka, bila obljetnica ubojstvamons. Oscara Romera, nadbiskupa San Salvadora, te jeobilježen Dan molitve i posta za misionare muèenike:biskupe, sveæenike, redovnike, redovnice i laike, koji su takosprijeèeni u svome misijskom djelu evangelizacije ipromidžbe humanosti. Oni, misionari muèenici, kao što toizrièe i ovogodišnja tema toga Dana, "nada su svijeta", jersvjedoèe da je Kristova ljubav snažnija od nasilja i mržnje.Nisu oni tražili muèeništvo, nego su bili spremni dati svojživot kako bi ostali vjerni Evanðelju. Kršæansko jemuèeništvo opravdano samo ako je rijeè o najvišem èinuljubavi prema Bogu i prema braæi. U ovo korizmeno vrijeme èešæe razmišljamo o Majci Božjojkoja na Kalvariji potvrðuje ono "da" izreèeno u Nazaretu.Sjedinjena s Isusom, svjedokom Oèeve ljubavi, Marija jeproživjela muèeništvo duše. Pouzdano zamolimo njezinzagovor, kako bi Crkva, vjerna svome poslanju, dala svijetuodvažno svjedoèanstvo Božje ljubavi. Nakon molitve Anðeo Gospodnji: Sljedeæe nedjelje proslavit æemo sveèanu i dojmljivuliturgiju Cvjetnice, kojom zapoèinje Veliki tjedan. Tomprilikom obilježit æe se i 22. svjetski dan mladih, kojemu jeove godine tema Isusova zapovijed: "Kao što sam ja ljubiovas tako i vi ljubite jedni druge" (Iv 13,34). U pripravi zaovaj dogaðaj i proslavu Uskrsa, pozivam mlade rimskebiskupije na pokornièko bogoslužje koje æu predvoditi uèetvrtak 29. ožujka poslijepodne u bazilici Sv. Petra. Kojibudu željeli, imat æe priliku pristupiti sakramentu ispovijedi,tom pravom susretu s Božjom ljubavlju koja je potrebnasvakom èovjeku da bi mogao živjeti u radosti i miru.

Apostolska predaja znak je istine prisutne u CrkviPapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 28. ožujka2007.Draga braæo i sestre! Biografski podaci o Ireneju dolaze nam iz njegova osobnogsvjedoèanstva, a prenio nam ih je Euzebije u petoj knjizisvoje "Crkvene povijesti." Irenej se rodio najvjerojatnije uSmirni (današnji Izmir u Turskoj) oko 135.-140. godine,gdje je još kao mladiæ bio uèenik biskupa Polikarpa koji je,pak, bio uèenik apostola Ivana. Ne znamo kad se preselio izMale Azije u Galiju, no to je vjerojatno bilo povezano sprvim rastom kršæanske zajednicu u Lyonu, gdje 177.nalazimo Ireneja ubrojenog u zbor prezbitera. Upravo je tegodine on poslan u Rim da bi ponio pismo lionske zajednicepapi Eleuteriju. Rimsko poslanje spasilo je Irenejaprogonstva u doba Marka Aurelija, kada je palo baremèetrdeset i osam muèenika, meðu kojima i sam lionskibiskup, devedesetogodišnji Potin, koji je podlegao lošimpostupcima u zatvoru. Tako je, po svome povratku, Irenejizabran biskupom toga grada. Novi pastir sasvim se posvetiobiskupskoj službi koja je zakljuèena 202.-203. godine,možda muèeništvom. Irenej je ponajprije èovjek vjere i pastir. Od Dobrog pastirapreuzeo je smisao za mjeru, bogatstvo nauka, misionarskižar. Kao pisac imao je dvostruki cilj: obraniti pravi nauk odnapada krivovjeraca (osobito gnostika), te jasno izložitiistine vjere. Tim ciljevima odgovaraju i dva njegova djelakoja su nam saèuvana: "Prokazivanje i pobijanje lažnegnoze" (ili pet knjiga "Protiv krivovjerja") i "Izlaganjeapostolskoga propovijedanja" (koje bismo mogli nazvati inajstarijim katekizmom kršæanskoga nauka). Doista, Irenejje prvak u borbi protiv krivovjerja. Napast krivovjerja èestaje pojava u povijesti Crkve. U 2. stoljeæu pravovjerju èini seosobito prijete razlièite gnostièke sljedbe što ih pratikarakteristièan dualizam koji - na razlièite naèine - poèinjenegirati vjeru u jedinoga Boga Oca sviju, Stvoritelja iSpasitelja èovjeka i svijeta. Èvrsto se ukorjenjujuæi u biblijski nauk o stvaranju, Irenejpobija dualizam i gnostièki pesimizam koji su obezvreðivalitjelesnu stvarnost, istièuæi izvornu svetost tijela, baš kao štoje sluèaj i s duhom. Ipak, njegovo djelo nadilazi obiènopobijanje krivovjerja: može se doista reæi da se onpredstavlja kao prvi veliki teolog Crkve. U središtu njegovanauka nalazi se pitanje "pravila vjere" i njezina prenošenja.Za Ireneja "pravilo vjere" poklapa se zapravo s Vjerovanjemapostola, s Evanðeljem što su ga oni prenijeli biskupima,svojim nasljednicima. Ustvari, Evanðelje što ga Irenejpropovijeda ono je koje je primio od Polikarpa, biskupaSmirne, a Polikarpovo Evanðelje seže do apostola Ivana èijije Polikarp bio uèenik. Pravi nauk onaj je što ga vrše biskupikoji mogu dokazati da su ga primili neprekinutomTradicijom od apostola, buduæi da je taj nauk njima povjerioKrist. U toj Tradiciji valja na poseban naèin gledati naukugledne i drevne rimske Crkve, koja ima "više apostolstvo",jer vuèe svoje korijene od "stupova" apostolskoga zbora,Petra i Pavla: s njome se moraju uskladiti sve Crkve. S timargumentima Irenej iz temelja pobija nakane krivovjeraca.Oni ponajprije ne posjeduju život, jer nisu apostolskogapodrijetla; potom, istina i spasenje nisu povlastica ilimonopol malobrojnih, nego ih svi mogu postiæi popropovijedanju apostolskih nasljednika, a posebice rimskogabiskupa. Polemizirajuæi i dalje s "tajnim" karakteromgnostièke tradicije, Irenej osobito nastoji oslikati ispravnu

Prilog dokumenti ika

26 28. ožujka 2007. broj 13/2007

ideju apostolske Predaje, koja se može sažeti u tri toèke. a) Apostolska je predaja "javna", ne privatna ili tajna. ZaIreneja nema sumnje da je sadržaj vjere što ga prenosi Crkvaupravo onaj što ga je primila od apostola i od Isusa. Nemadrugog nauka uz ovaj. Stoga tko želi upoznati istiniti nauk,dovoljno mu je da upozna "Predaju koja dolazi od apostola ivjeru naviještenu ljudima": predaju i vjeru koje su "do nasstigle po biskupskom nasljedstvu" (Adv. Haer. 3,3,3-4).Odatle znaèaj "apostolskog nasljedstva" prisutnoga ubiskupima koji uživaju "sigurnu karizmu istine" (4,26,2). b) Apostolska Predaja je "jedinstvena." Dok je gnosticizampodijeljen na mnogovrsne sljedbe, Predaja Crkve jedinstvenaje u svojim temeljnim sadržajima, koje - kao što smo vidjeli - Irenej naziva upravo regula fidei (pravilo vjere) ili veritatis(istine): sadržaju koji je uvijek isti, bez obzira na razlièitostjezika i kultura. Ovako o tome piše lionski biskup u svojojprvoj knjizi Protiv krivovjerja: "Crkva, premda posijanacijelim svijetom, brižno èuva (vjeru i apostolsku predaju),kao da živi u jednoj jedinoj kuæi; na isti naèin vjeruje u teistine, kao da ima samo jednu dušu i isto srce; proglašuje,nauèava i prenosi ove istine sasvim složna, kao da ima samojedna usta. Jezici u svijetu razlièiti su, no sila je predajejedinstvena i uvijek ista: Crkve utemeljene u Germaniji nisuprimile niti prenose neku drugaèiju vjeru, ni one utemeljeneu Španjolskoj ili meðu Keltima ili istoènim krajevima ili uEgiptu ili u Libiji ili u središtu svijeta" (1,10,1-2). c) Konaèno, apostolska je Predaja "pneumatska", to jestvoðena Duhom Svetim: na grèkom "duh" se kaže "pneuma."Nije rijeè doista o nekoj predaji koja bi bila povjerenasposobnostima više ili manje pouèenih ljudi, nego DuhuBožjemu koji od predaje èini božansku stvarnost. Tko je"život" Crkve, ono što Crkvu uvijek èini svježom i mladom,to jest plodnom raznovrsnim karizmama. Crkva i Duh zaIreneja su neodvojivi: "Ovu smo vjeru", èitamo i dalje utreæoj knjizi Protiv krivovjerja, "primili od Crkve i èuvamoje. Vjera, djelovanjem Duha Božjega, poput dragocjenogzaloga što se èuva u vrijednoj posudi neprestano sepomlaðuje, a pomlaðuje i posudu u kojoj je sadržana... Gdjeje Crkva, ondje je i Duh Božji; a gdje je Duh Božji, ondje jei Crkva i svaka milost" (3,24,1). Kao što se vidi, Irenej se ne ogranièuje na to da odredi samoideju Predaje, nego je i na vrlo živ naèin oslikava. Držeæi senjegova nauka, vjera Crkve prenosi se tako da se vidi i kakvaona mora biti, to jest "javna", "jedinstvena", "pneumatska."Polazeæi od svake od ovih karakteristika može se provestiplodno promišljanje o autentiènom prenošenju vjere u Crkvidanas. Opæenito, u Irenejevu nauku dostojanstvo èovjekaèvrsto je usidreno u božansko stvaranje, u sliku Krista i utrajno djelo Duha u posveæivanju. Ovaj je nauk glavni naèinkako se zajednièki treba pojasniti svim osobama dobre voljecilj i granice dijaloga o vrijednostima, te dati uvijek novipoticaj misionarskom djelovanju Crkve.

Prilog dokumentiika

2728. ožujka 2007. broj 13/2007

Prilog prikazi

Pape i EuropaMisli rimskih biskupa o potrebi europskoga ujedinjenjaU Rimu se ovoga tjedna održavaju brojne aktivnosti vezaneuz pedesetu obljetnicu potpisivanja Rimskih ugovora kojimaje zapoèet proces stvaranja Europske unije. U procesuujedinjenja Europe upravo je Crkva dala neizbrisiv peèat. Smirom ništa nije izgubljeno. S ratom može sve bitiizgubljeno, kazao je papa Pio XII. 24. kolovoza 1939. NadStarim kontinentom nadvio se crni oblak, papa Pacelliobratio se èovještvu, a ponajviše srcu Europljana. Pozivao se"na snagu razuma" i europsku dušu, izdanak vjere ikršæanskoga uma. Dramatièno iskustvo II. svjetskoga rataduboko obilježava Papinu viziju o europskome ujedinjenju,koje æe s ushitom hrabriti i zatražiti od kršæana da buduprotagonisti u izgradnji nove Europe. "Mi takoðer potièemokršæanske politièare na zauzimanje unutar svojih država.Ako red ne vlada u nutarnjem životu naroda, uzaludno jeoèekivati ujedinjenje Europe i sigurnost mira u svijetu",kazao je papa Pio XII. izrazivši 1948. zanimanje zafederalnu Europu. Brojni razlozi pozivaju europske državeda se stvarno ujedine u federaciju, napisao je tada papaPacelli, hrabreæi prve korake gospodarskoga i politièkogprocesa koji æe dovesti do osnivanja Europske zajednice.Ipak nije propustio upozoriti da se taj proces ne trebazasnivati na materijalizmu. Godine 1957., kada su potpisaniRimski ugovori, Pio XII. istièe kako je kršæanski dogaðajkoji je bio kvasac Europe, još i danas najdragocjenijinavještaj vrednota kojih je Europa èuvar. Odnos Ivana XXIII. prema ujedinjenju Europe imapastoralno obilježje, ali je u kontinuitetu s uèiteljstvom papePija XII. U teškim godinama izgradnje Berlinskoga zida ikubanske krize, Papa izjavljuje da se ne slaže s onima kojimisle da mir nije moguæ. Enciklika "Pacem in terris",objavljena 1963., potvrðuje apsolutnu vrednotu ljudskeosobe i nerazumnost rata. U Europi podijeljenoj željeznomzavjesom Ivan XXIII. poziva vjernike da prevladaju bolnepodjele prošlosti i sadašnjosti. Od Europe zahtijeva da se neosami, nego da radije bude solidarna s narodima drugihkontinenata. Europski duh Ivana XXIII. oèituje se u njegovuuvjerenom ekumenskom djelovanju. Uvijek je, u odnosu sIstoènim Crkvama, "to što ujedinjuje tražio više od onogašto razdvaja i potpiruje opreènosti". Ako, dakle, Pio XII.stavlja naglasak na kršæanstvo kao pokretaèku snagu uujedinjenju Europe, Ivan XXIII. istièe naèela suživota, kojau kršæanskoj poruci nalaze svoj životni sok. Papa Pavao VI. usvaja uèiteljstvo svojih prethodnika i još gaviše razvija. Izabran je na Petrovu stolicu1963., u tijekuSabora. Meðu prvim uèiteljskim èinima jest proglašenje sv.Benedikta zaštitnikom Europe. Papa Montini tako želiistaknuti kršæanske korijene. Pavao VI. u listopadu 1964.govorio je benediktincima u Montecassinu o važnostikršæanskih korijena koji se i danas moraju posvjestiti umodernoj Europi. Bile su to godine gospodarskoga razvoja,ali i potrošnje koja se nametala kao životni stil. Pavao VI. neposustaje, premda priznaje da su daleko vremena Pija XII.,kad je Crkva mogla raèunati na katolištvo masa. Papa je kaoi njegov prethodnik uvjeren da je ujedinjenje Europenajdjelotvornije sredstvo kako bi se Starom kontinentujamèilo mir i razvoj. Enciklika "Populorum progressio" otome svjedoèi. U tijeku njegova pontifikata, Sveta Stolicapostiže znakovite rezultate. Zahvaljujuæi politici kardinalaCasarolija, uspostavlja diplomatske odnose s komunistièkimzemljama i u Helsinkiju sudjeluje na Konferenciji za

sigurnost i europsku suradnju. U zakljuènom dokumentu,zaslugom vatikanskog izaslanstva, ukljuèeno je naèelo ovjerskoj slobodi. Pavao VI. ponovno predlaže središnjostkršæanske poruke kao "idealnu baštinu" Europe i traži odStaroga kontinenta da se otvori Africi u "nesebiènojsuradnji". Pontifikat Ivana Pavla II. odmah se oèitovao bitnim zasudbinu Europe. Godine 1978. Petrovim nasljednikomizabran je kardinal katolièke Poljske, koja je veæ tridesetgodina pod komunistièkim jarmom. Kad nitko ne vjeruje upad Berlinskoga zida, njegova je europska vizija proroèka;on vidi politièki i duhovno ujedinjenu Europu. Njegov je ciljvidjeti Europu kako diše punim pluæima; neustrašivo ga tražismjelim i hrabrim gestama: putovanja u Poljsku, proglašenjesv. Æirila i Metoda suzaštitnicima Europe, potpora sindikatuSolidarnost te povijesni susret s Gorbaèovom 1989. U paduBerlinskoga zida Papa vidi prekretnicu i prigodupotvrðivanja europskoga kršæanskog identiteta te prigodantrenutak za pomirbu izmeðu katolika i pravoslavnih, neoklijeva sazvati sinodu za Europu. Crkva se nakon padakomunizma mora suoèiti s materijalizmom i potrošaèkimmentalitetom koji prijete europskim temeljima. Papa istièekako otkrivanje duhovne baštine staroga kontinenta možepobijediti nacionalistièka bujanja koja prijete europskojstabilnosti. Papa sa zadovoljstvom pozdravlja uvoðenjejedinstvene europske valute, ali prije svega zahtijevaujedinjenje vrednota, inaèe bi Europa mogla izgubiti svojekršæansko pamæenje. Sveta je Stolica uvijek bila zapromidžbu jedinstvene Europe na osnovi zajednièkihvrednota koje su dio njezine povijesti – upozorio je IvanPavao II. Ne odsijecaju se korijeni iz kojih smo potekli, gorko jekomentirao nakon proglašenja preambule europskogaUstava, koji ne spominje kršæanske korijene europskekulture. Kršæanstvo je, ustvrdio je Ivan Pavao II., pridonijelooblikovanju svijesti europskih naroda, to je neporecivaèinjenica koju nijedan povjesnièar ne može zaboraviti. Providnost je htjela da papu Poljaka naslijedi papa Nijemac.Od samoga poèetka, birajuæi ime Benedikt XVI., istièekoliko mu je stalo do duhovne baštine Staroga kontinenta.To je bogatstvo koje treba otkriti i vrednovati pred najezdomsekularizacije i laicistièke ideologije koja želi vjerskièimbenik izbrisati iz javnoga života. Crkva naprotiv,uvjerenje je Svetoga Oca, ima puno pravo sudjelovati ukulturnoj raspravi, jer je naravno da Crkvu zanima sve onošto se odnosi na èovjeka. U susretu s parlamentarcima Europske narodne stranke uožujku 2006. Benedikt XVI. istaknuo je "neupitna naèela" –život, obitelj, odgoj – koja Europa ne smije pogaziti, inaèeæe izopaèiti svoju kulturu. Protiv "diktature relativizma"Benedikt XVI. predlaže obnovljeni humanizam uèvršæen nasusretu izmeðu vjere i razuma. To je srž govora uRegensburgu, u kojem Papa podsjeæa europske narode da seEuropa upravo raða "iz susreta izmeðu biblijskoga navještajai grèke filozofije". Kršæanstvo se raða na Istoku, ali nalazi"svoj povijesno odluèujuæi otisak u Europi", pojasnio jePapa. Poput njegovih prethodnika i Benedikt XVI. svomepontifikatu utiskuje ekumensko obilježje. Put premavidljivom jedinstvu kršæana za njega je uspješno sredstvokako bi se obnovila europska svijest o vlastitim korijenima.(ika-rv/sp)

Prilog prikazi ika

28 28. ožujka 2007. broj 13/2007

Documents

13/2007ika.hr/bilteni/bilten_13-2007.pdf · papa Benedikt XVI. primajuæi izaslanstvo Vijeæa biskupskih konferencija zemalja Europske unije koje se u povodu 50. obljetnice potpisivanja