B roj 122 G o dina XI Zul - hidždže 1427 - Š ev val 1428 . / januar 20 07. Ci jena 8 0 din

صو� �إلسال�صو� �إلسال�http://www.glas-islama.comhttp://www.glas-islama.comGlasGlas islama

Rudnik Pljevlja donirao 325.000 eura za obnovu džamije

DONATORSKA KONFERENCIJA U PLJEVLJIMA

Održan zajednički sastanak na temu:

Objedinjavanje Islamske zajednice u Srbiji

BiH 2 KM | EU 2.5 € | US 4 $ | CG 1€ | HRK 12.00 | SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 2

Knjiga i Glas islama Knjiga i Glas islama u kompletuu kompletu

250 dinili 3 €

(za inostranstvo 5 eura)

Bajram šerif mubarek olsun!

BBajram namaz ajram namaz u Novom Pazaru u Novom Pazaru će se klanjati u 07.51 h će se klanjati u 07.51 h

radnja za preradu, ugradnju, promet mermera i izgradnju nadgrobnih spomenikaNovi Pazar, Selakovac, Dubrovačka 416/bb

tel: +381 20 315 100tel: +381 20 315 100mob. +381 63 8 464 981mob. +381 63 8 464 981

szk "BERZAH"Kompletna izrada i ugradnja nišana u skladu s muslimanskim običajimaKompletna izrada i ugradnja nišana u skladu s muslimanskim običajima

•GINEKOLOGIJA•HIRURGIJA•INTERNA MEDICINA•ENDOSKOPIJA•LABORATORIJA•ULTRAZVUK•RENTGEN

ZDRAVLJE NA POKLON

36300 Novi PazarUl. Sutjeska 9

marovac@verat.nettel/fax: 020/389-700

JANUAR 2007. NAŠE V IĐENJE 3

Jedan od značajnijih prošlogodišnjih događa-ja (za književnost) bila je smrt egipatskog nobelov-ca Nedžiba Mahfuza. Iako Nobelova nagrada donosi određenu dobit, čini se da je ovog starca mnogo koštala. Zbog prijetnji i napada koji su mu upućeni, posljednje godine života proveo je u s v o j e v r s n o m pritvoru, pod stražom, u sobi kojoj se moglo pristupiti tek poslije detaljnih pretresa i provje-ra. Roman Djeca našeg naselja zavr-šava se prizorom kada nauka ubija boga i preuzima nje-govu vodeću ulogu u društvu. Mahfuz je dobio nagradu zbog literarnog istraživa-nja egipatskog druš-tva i kulture. Koliko je to istraživanje značilo Arapima i muslimani-ma pokazuje jako mala pažnja koja je posvećena smrti ovog književnika.

Umjetnost skidanja glava

Da je sloboda izraža-vanja najvažnija pokazala je i Mocartova predstava “Idonomeo” koja je pro-šlog mjeseca prikaza-na u pozorištu Deutsche opere u Berlinu. Reditelju Hansu N. sinula je ideja da u djelo ovog umjetnika uključi zaplet u kojem se odrubljuje glava Poslanika Muhammeda s.a.v.s. Zbog mogućih protesta, predsta-

va je bila skinuta s reperto-ara, što su pozdravili neki vođe islamskih zajednica u Njemačkoj. No, to nije bilo drago kancelarki Angeli Merkel, ministru unutra-šnjih poslova Wolfgangu Schaeubleu, a vođa turske zajednice u Njemačkoj Kenan Kolat to je nazvao povratkom u srednji vijek. M u s l i m a n e s u

u t j e š i l i opravdanjem da se u pred-

stavi kidaju i glave Bude, Isusa i starogrčkog boga Poseidona. Ako se ovo opravdava zaštitom umje-tnosti, možemo se pitati kakve umjetnosti ima u ski-danju glava?!

Nagrada za osam hiljada pobijenih

Bošnjaka

Holandsko Ministarstvo odbrane odalo je prizna-nje “plavim šljemovima”, iako nisu uspjeli da spri-ječe genocid u Srebrenici 1995. godine. Izgleda da je holandskoj vladi tek sada

postalo jasno ko su bili ljudi koje su trebali čuvati u zaštićenoj zoni Srebrenice. Osjećali su grižu savjesti, pa je prije par godina cijela vlada dala ostavku. Sada, kada su shvatili šta su doista uradili, odali su priznanje “plavim šljemovima” i na taj način se stavili na stranu onih koji su pobili osam

hiljada dječaka, muškaraca i tek rođenih beba.

Papin “nadahnuti govor”

Da u današnjem svijetu svako može vrijeđati (toli-ku) muslimansku populaci-ju bez posljedica, dokaz je i govor pape Benedikta XVI u njemačkom Regensburgu. Papa je izrazio žaljenje što muslimani nisu shvatili da su zaista takvi kako ih je on opisao i nije povukao to što je rekao.

Podršku ovom govo-ru dao je Univerzitet u Tubingenu. Žiri Katedre za retoriku tog univerzite-ta dodijelio mu je ovogo-

dišnju nagradu za „Govor godine“. Eto toliko, da se zna da Papa nije sam.

Američki model

Premda su Sjedinjene Države dosta udaljene od nas, primjeri ovakvih uvre-da nam rijetko stižu otuda. Vlada te zemlje pokazuje kulturno protivljenje prema

islamu kako to čine n p r .

F r a n c u z i , Njemci ili Britanci. S druge strane, “muslimanska zaje-dnica u Americi posjeduje više finansijskih, ljudskih i visokotehnoloških resursa od bilo koje druge musli-manske zemlje na svijetu” (Bukhari Zahid, Middle East Affairs Journal). Američki muslimani formirali su veliki broj institucija koje se bave zaštitom njihovih prava, npr.: Arapsko-ame-rički antidiskriminacijski komitet (Arab-American A n t i d i s c r i m i n a t i o n Comitee – ADC), Grupa islamskih mreža (Islamic

Networks Group – ING), Nepristrasnost i tačnost u izvještavanju (Fairness and Accuracy in Reporting – FAIR), kao i visoko efikasno Vijeće za američko-islam-ske odnose (Council on American-Islamic Relations – CAIR) sa sjedištem u Vašingtonu i Santa Klari.

U slučaju kršenja prava muslimana, CAIR je u mogućnosti da istovreme-

no pošalje dvadeset pet h i l j ada faks-pisama kompanijama

ili medijskim kućama koje su ozbiljno naruši-

le prava musli-mana. Ovo vijeće

se već pokazalo djelotvornim u

slučajevima kada su velike kompa-nije poput Nike i

Master Card naru-šile muslimanske

osjećaje. Svake godi-ne CAIR objavljuje Muslimanski izvještaj

o građanskim pravima (Muslim Civil Right

Report) koji prati antii-slamske aktivnosti.

Međutim, u Evropi stvari stoje drugačije. Kada bi muslimani ovdje traži-li svoja prava, kao što to čini CAIR tamo, stvorili bi toliku atmosferu iritacije da bi mogući uspjeh mogao postati kontraproduktivan. Muslimani, svakako, mora-ju biti samopouzdaniji i tra-žiti bolji način da izađu na kraj sa medijima na našem kontinentu (prema: Murad Hofmann, Muslimani kao manjina, u: Islam, global-ni izazov, 163).

Š T A N A S J E S N A Š L O P R O Š L E G O D I N E

Nagrade za one koji vrijeđaju islam

Kada je 1988. godine egipatski književnik (musliman) napisao da je ''nauka ubila boga'' - dobio je Nobelovu nagradu. Indijski književnik Salman Rušdi je godinu dana kasnije za svoje ''stihove'' dobio politički azil i zaštitu od Homeinijeve fetve. Uvrede islama su i narednih godina bile plemenito nagrađivane ili, u naj-manju ruku, odobravane. Ipak, u proteklih mjesec dana Evropa je prevazišla samu sebe i dodijelila čak dvije nagrade!

Fahrudin SMAILOVIĆ

JANUAR 2007.

Na zajedničkom sastan-ku članova Mešihata i Sa-bora, predsjednika, glavnih imama i svih imama i mu-

alima Islamske zajednice Sandžaka, profesora Fakul-teta za islamske studije i Medrese Gazi Isa-beg, pre-davača vjerske nastave u školama, nastavnika i va-spitača u dječijim mektebi-ma te rukovodioca ustano-va i službi Mešihata, koji je održan u subotu 23.12.20-06. god., glavna tema bio

je izvještaj o sprovođenjui odluke Sabora IZ-e San-džaka o objedinjavanju Islamske zajednice u Srbiji.

Sastankom je predsjedavao preds jedn ik Sabora Hajro-ef. Tutić.

Na samom p o č e t k u , dekan Fakul-teta za islam-s k e s t u d i -je i zamjenik predsjednika Mešihata mr.

Mevlud-ef. Dudić upoznao je prisutne sa svim onim što se postiglo u vezi obje-dinjavanja Islamske zaje-dnice. Rekao je da su posti-gnuti dogovori sa predsta-vnicima Islamske zajednice Preševske doline i Islam-ske zajednice Vojvodine. Održane su i dvije sjednice

Odbora za objedinjavanje Islamske zajednice u Srbiji, a nakon posljednje poslat je zahtjev za dostavljanje imena članova budućeg Sa-bora jedinstvene Islamske zajednice, što su predsta-vnici Islamske zajednice iz Preševske doline i Vojvodi-ne učinili. U svakom sluča-ju, stvari su prilično odma-kle i puno se toga uradilo.

Što se tiče pregovora sa predstavnicima Islam-ske zajednice iz Beograda, sa njima su održana dva sastanka - jedan ljetos, a drugi prije mjesec dana i, kako je rekao mr. Dudić, tu stvari nisu ni zatvorene ni završene.

Islamska zajednica San-džaka je nosilac projekta objedinjavanja Islamske zajednice na nivou Srbije i predlagač je Ustava te za-jednice.

Muftija Muamer-ef. Zu-korlić govorio je o nacrtu Ustava jedinstvene Islam-ske zajednice. Bilo je dile-ma da li da se najviši pra-vni akt Islamske zajednice zove ustav ili statut. Ter-min ustav prevagnuo je zbog toga što obavezuje na ozbiljnost i potpunije arti-kuliše pravni sistem zaje-dnice. Sama riječ ne znači osamostaljenje u duho-vnom i u šerijatskom smi-slu.

Islamska zajednica defi-nisana je u prvom članu na-crta Ustava u kom se kaže: «Islamska zajednca u Srbi-ji je jedna i jedistvena, tra-dicionalna vjerska zajedni-ca muslimana sa područja Sandžaka, Preševske doli-ne, Centralne Srbije i Voj-vodine; muslimana dijaspo-re i drugih muslimana koji je prihvataju kao svoju.»

''Svaka riječ u ovom članu je potpuno odmjere-na i izvagana i ciljano ovdje stavljena.'' - rekao je Mu-ftija.

Zakon o vjerskim za-

Z A J E D N I Č K I S A S T A N A K N A T E M U O B J E D I N J A V A N J A I S L A M S K E Z A J E D N I C E U S R B I J I

Tradicija od HilafetaMenšura se čuva u Sarajevu, stalno se obnavlja i uručuje novim reisu-l-ulemama koji se izaberu. Reisu-l-ulema prenosi svoje ovlasti na muftije, a onda muftije imaju ovlasti da to prenose na imame i hatibe. U šerijatsko-pravnom smislu to je obavezujuća dimenzija i odatle se crpi legitimitet

ODLUKE:Na inicijativu Mešihata Islamske zajednice San-

džaka, u subotu 23. decembra 2006. god., održan je zajednički sastanak članova Mešihata i Sabora Islamske zajednice Sandžaka, predsjednika sandža-čkih medžlisa, glavnih imama i svih imama i mualima Islamske zajednice Sandžaka, profesora Fakulteta za islamske studije i Medrese *Gazi Isa-beg*, predava-ča vjerske nastave u školama te rukovodioca ustano-va i službi Mešihata.

Nakon iscrpnih rasprava donijete su odluke:- Usvaja se Izvještaj o radu Odbora za objedinja-

vanje Islamske zajednice u Srbiji i daje puna podrška donošenju Ustava kao najvišeg pravnog akta Islam-ske zajednice u usaglašenoj verziji između predsta-vnika Islamske zajednice Sandžaka, Preševske doline i Vojvodine.

- Podržava se nastavak dijaloga sa predstavnicima Islamske zajednice u Beogradu, s tim što pomenuti dijalog neće odložiti održavanje objediniteljskog Sa-bora Islamske zajednice.

- Produžava se mandat članovima Sabora Islam-ske zajednice Sandžaka, članovima skupština i odbo-ra medžlisa, te članovima džematskih odbora do isteka objediniteljskog perioda od godinu dana, kada će biti raspisani opšti izbori na području objedinjene Islamske zajednice, s tim što će područje Islamske zajednice Sandžaka u Saboru Islamske zajednice u Srbiji predstavljati dosadašnji članovi Sabora Islam-ske zajednice Sandžaka.

- Svi učesnici sastanka su jednoglasno izrazi-li odlučnost za dosljedno sprovođenje ranije odlu-ke Mešihata Islamske zaednice Sandžaka kojom se strogo zabranjuje direktno ili indirektno učešće slu-žbenika Islamske zajednice u predizbornim politi-čkim aktivnostima, kao i kandidovanje na politčkim listama i članstvo u političkim partijama.

- Sa skupa je upućen poziv svim političkim pred-stavnicima, učesnicima predstojećih parlamentarnih izbora, njihovim aktivistima i simpatizerima da svo-jim izjavama i aktivnostima doprinesu da politička kampanja protekne u miru i toleranciji, u skladu sa duhovnim i moralnim učenjem islama, kako bi po-tvrdili da pripadaju narodu sa neophodnim kvalite-tom civilizacijske svijesti, što podrazumijeva svijest o sebi i drugima, sposobnost organizovanja i pravo na poštovanje.

SLUŽBENI RETROVIZOR4

JANUAR 2007.

jednicama preferira ter-min tradicionalne, a Islam-ska zajednica Sandžaka ima tradiciju još od Hila-feta. Ovaj Zakon nabraja šest tradicionalnih crkava i vjerskih zajednica koje samim tim imaju bolji sta-tus u odnosu na druge za-jednice.

Veliki broj stavova i rje-šenja prenijet je iz Statuta IZ-e Sandžaka, a Muftija se osvrnuo samo na one koji su novi i iz nekog ra-zloga posebno važni.

Prvi i drugi član su po-tpuno originalni. U prvom članu se definiše buduća jedinstvena, ali decentrali-

zovana, Islamska zajedni-ca. Regije ili jedinice bi bile one koje su i prirodne.

U drugom članu se go-vori o legitimitetu i konti-nuitetu Islamske zajedni-ce od šejhu-l-islama preko reisu-l-uleme, posred-stvom muftija, do imama koji mogu predvoditi dže-mate na džuma-namazu. Njen legitimitet se ostva-ruje zahvaljujući poten-cijalima i organizacionoj strukturi koju ima.

''Postoji suštinska razli-ka u pogledu legitimite-ta između Islamske zaje-

dnice i takozvanih udru-ženja. Islamska zajedni-ca nije udruženje građana. Kada je u pitanju Islam-ska zajednica, ili bilo koja tradicionalna vjerska zaje-dnica, ne može legitimi-tet postojati od momenta kada neko odluči da nešto formira. Drugim riječima, ne može da se formira tra-dicionalna vjerska zaje-dnica. Sama riječ tradicio-nalna ne dozvoljava da se nešto formira. Dakle, ona mora imati neke poluge i u historijskom duhovnom i svakom drugom pogledu. Ovo potenciramo zato što ima nekih osporavanja te

vrste. (...) Svoj legitimitet Islam-

ska zajednica crpi iz Kur'a-na i Sunneta, što se prosto podrazumijeva. Svoj legiti-mitet u kompletnom smi-slu bazira na ta dva vjerska izvora.

Jedan izvor je Kur'an, drugi izvor je Sunnet, treći izvor je kontinuitet od šejhu-l-islama i četvrti in-stitucije koje Islamska za-jednica ima.

Islamska zajednica ne može biti grupa građana, ili jedna džamija, ili jedna porodica. Znači da Islam-

ska zajednica, da bi bila to što jeste, mora imati, pored onih duhovnih i tradicionalnih elemenata, ustanove i službe. Mora imati svoje medrese, fa-kultete…

Islamska zajednica mora imati i značajan potenci-jal obrazovanih kadrova – ulemu. Islamska zajednica trenutno ima oko 80 di-plomiranih teologa.

I šesti faktor na kojem počiva Islamska zajedni-ca jesu muslimani, vjerni-ci. Bez bilo kog od ovih faktora nema Islamske za-jednice.

Zbog miljea i potenci-jala kojim raspolaže, Novi Pazar treba da bude sjedi-šte Islamske zajednice. Ne smeta da Islamska zajedni-ca ima i drugo sjedište, sje-dište B u Beogradu, zbog toga što je to glavni grad.

U članu pet se predviđa mogućnost povezivanja sa susjednim islamskim zaje-dnicama u skladu sa kul-turološkim i drugim spe-cifičnostima. Recimo Pre-ševska dolina može praviti posebne odnose sa Islam-skom zajednicom na Ko-sovu, isto kao i mi sa Rija-setom u BiH.

Po ovom Ustavu Islam-ska zajednica će imati če-tiri muftijstva: Sandžačko, Preševsko, Beogradsko i Novosadsko. Sandžačko muftijstvo i Beogradsko već postoje, a Vojvodina i Preševska dolina bi dobili svoja muftijstva.

Novi organ koji Ustav predviđa je ulemai-med-žlis.

Na sastanku su donijete i izvjesne odluke koje pre-zentiramo.

Refik SADIKOVIĆ

Treći moment je veoma bitan za nas - historijski kontinuitet iz Istanbula od šejhu-l-islama posredstvom reisu-l-uleme. Šta to znači? Vi znate za šerijatski pro-pis da džuma nije valjana, hutba nije valjana, ukoliko je ne obavi imam, odno-sno hatib koji ima za to dozvolu. Od koga dozvo-lu? Govorimo čisto šeri-jatsko-pravno. Ko je taj ko može da mu da dozvolu? Neko ko ima legitimitet za to! Odakle počinje, ili kako se dobija taj legitimi-tet? Jedini ko ima pravo da da ovlašćenje za hutbu je halifa, po Šerijatu. Šta kada halife nema, kao što je to sada situacija? Traži se ko su nasljednici hilafeta. Na-sljednici hilafeta su tradi-cionalne islamske zajedni-ce koje imaju svoju histo-rijsku i vremensku kopču i kontinuitet sa hilafetom. Mi kao Islamska zajedni-ca smo nasljednici hilafeta u vjersko-duhovnom smi-slu. Nismo u svjetovnom, jer hilafet ima i svoju svje-tovnu relaciju. Mi u skla-du sa svojim ovlašćenjima, mogućnostima i emanetom nasljednici smo tog duho-vnog dijela hilafeta, jer je to jedino bilo moguće sačuva-ti. Kada je hilafet uništen, ta druga dimenzija mu je oteta. I ne postoji niko ko je naslijedio.

Kako je to taj legitimi-tet došao do nas? Na Ber-linskom kongresu, kada je Bosna i Hercegovina oku-pirana od strane Austro-Ugarske, nešto nakon toga, Iislamska zajednica u BiH dobila je svojevrsnu auto-nomiju zbog činjenice da je sada drugi državno-pravni sistem vladao na području države. Obzirom da je hi-lafet izgubio tu teritoriju u državno-političkom smi-slu, šejhu-l-islam, kao vr-hovni vjerski autoritet i vr-hovna duhovna vlast, daje

menšuru (ovla-šćenje) – odatle počinje men-šura. Čuli ste: ''Dodjeljuje se menšura reisu-l-ulemi. ' ' Taj dokument po-stoji i čuva se u Sarajevu, stal-no se obnavlja i uručuje novim

reisu-l-ulemama koji se izaberu. Taj kontinuitet je prosto očuvan. Reisu-l-ulema prenosi svoje ovlasti na muftije, a onda mufti-je imaju ovlasti da to pre-nose na imame i hatibe. U šerijatsko-pravnom smislu to je obavezujuća dimen-zija i odatle se crpi legi-timitet. U protivnom, to nema svoju šerijatsko-pra-vnu valjanost. To je stra-šno bitno da znamo. Zbog toga, svima onima koji su nas nagovarali da prekine-mo svoju duhovnu vezu sa Bosnom kažemo da to nije stvar ćejfa ili nečije dobrote – to je stvar vjere. I to niko nema pravo da učini. To nije na dobrovoljnoj osno-vi. (...) Personalni odnosi i pozitivni i negativni nema-ju, niti smiju da imaju, veze s tim. To je prosto vjerski šart, uslov. Ako bismo se toga odrekli, dobrovoljno ili zlovoljno, mi smo se odrekli dijela vjere i u tom slučaju smo duhovno otr-gnuti. Onaj ko nešto zna o šerijatskom pravu, o uslo-vima za valjanost ibadeta, nikada nema pravo da tako postupi. Ovo nije stvar oko koje se glasa - o vjerskim propisima se ne glasa. Ovo je vjera! Moramo imati snage da ove stvari ne stavi-mo na sto pregovaranja i da ih ne učinimo predmetom pritisaka i nagodbi. Oko toga nema nagodbe. Zato smo to tako eksplicitno, kao možda ni jedna islam-ska zajednica na Balkanu, definisali. Naš kontinuitet dolazi tako.

(...) Neko hoće i tu za-dnju nit da nam pokida. Ako su nam uništili hilafet, to vrhovno poglavarstvo muslimana na nivou svije-ta, ko je taj ko ima pravo da nam sječe i tu zadnju nit? Ne očekujte to od mene, a ni od tima ljudi koje pre-dvodim.

MenšuraSLUŽBENI RETROVIZOR 5

JANUAR 2007.

Allahovom pomoći, u islamskom svijetu, pored svih poteškoća i iskušenja, muslimani uz jaku volju i ambiciju postižu rezultate

na zavidnom nivou, iako to neprijateljima vjere ne ide u prilog. Pored svih dindu-šmanskih zlih namjera da

na Balkanu ne ostane isla-ma i muslimana, Allaho-vom voljom to se nije obi-stinilo. Gospodar svih svje-tova je u Kur’an-i-kerimu kazao: ‘’...Allah će učiniti da

svjetla Njegova uvijek bude, makar krivo bilo nevjernici-ma.’’ (Es-Saff, 61/8)

Danas, kada pogledamo bolje na situaciju u Sandža-

ku, više ima mjesta opti-mizmu nego pesimizmu, jer Sandžak danas u okvi-ru Islamske zajednice ima

više institucija nego li je imao tokom slavne vladavi-ne Osmanlija, koji su uda-rili temelje islama na ovim prostorima. Te institucije, od mekteba do fakulteta,

pored toga što su najjače u glavnom gradu Sandžaka - Novom Pazaru, doživljava-ju svoju ekspanziju i širom Sandžaka. Jedan od sandža-čkih gradova, čije stano-vništvo sačinjavaju oko 98 % muslimani i koji rado podržavaju pokrenute akci-je na polju očuvanja islama, jeste Tutin.

Generalno gledano, 2006. godina je za opštinu Tutin bila berićetna i u njoj su postignuti pozitivni re-zultati na svakom polju, a naročito na polju izgradnje islamskih objekata na po-dručju grada.

Glavni i najbitniji pro-jekat Medžlisa IZ-e Tutin jeste odjeljenje Ženske me-drese sa internatom i Bo-šnjačka gimnazija. Tako je 29.11.2006. god. otpočeo iskop temelja za Žensku medresu, koja će se nala-ziti na vakufskoj parceli u blizini Centralne džamije, pored Vidrenjaka i Pečo-vnice. Do sada su iskopani temelji i stavljen tampon. Medresa je površine 3.250 m kv. Projektom je pla-nirano da Medresa ima 8 učionica sa pratećim kabi-netima i kancelarijama. In-ternat će biti kapaciteta u kome će moći da se smje-sti 120 učenica. U jednoj

spavaoni planira se najviše 4 kreveta. Pored internata Medresa će imati zasebnu biblioteku, kao i sportsku salu. Sve ovo činit će jedan kompleks. U izradi je pro-

jekat za Bošnjačku gimna-ziju koja će biti na istoj lo-kaciji i činiti srednjoškol-ski obrazovni centar. Pre-dračunska vrijednost rado-va na Medresi je 950.000 eura. Do sada sredstva za ove veoma značajne proje-kte nisu obezbijeđena.

Jedna od velikih inve-sticija je i džamija u dže-matu Cikiljevac, u narodu poznata kao džamija kod fabrike Dalas, čija je izgra-dnja otpočeta 2004. go-dine. Radi se o jednoj od najljepših i najvećih dža-mija na prostorima San-džaka i šire. Njena površi-na je 1260 m kv. U sklopu džamije je 7 prostorija za komercijalne svrhe, 2 pro-storije za mekteb i obdani-šte, gasulhanu, abdesthanu i sanitarni čvorovi. Sama džamija je kapaciteta za 1.500 klanjača, sa dvije mi-nare visine 50 m. Predra-čunska vrijednost radova je 1.200.000 eura. Do sada su okončani grubi radovi do velikog kubbeta.

Medžlis takođe gradi poslovno-stambenu zgra-du na lokaciji ‘’Penzioner-ske kahve’’ u površini od 1350 m kv. U sklopu tog prostora bit će 8 stanova i 2 sprata poslovnog pro-stora na najatraktivnijem mjestu u gradu. Do sada su izvedeni radovi na podru-mima i izlivena ploča na prizemnom spratu. Sred-stva su obezbijeđena za grube radove.

Glavni imam Medžlisa IZ-e Tutin, Adem-ef. Zil-kić, o radu Medžlisa kaže: ‘’Kada se ima na umu da Medžlis izvodi radove na sve tri lokacije i da ukupna površina prostora izno-si 5.860 m kv. on je uje-dno investitor broj jedan u gradu. Na proljeće se pla-nira podizanje poslovnog objekta na povraćenoj par-celi u Pešterskoj ulici uz Dom kulture, kao i asfal-tiranje puta prema groblju na Kleču, te parcelizaciji groblja sa asfaltnim staza-ma.’’

Mr. Sead IBRIĆ

M E D Ž L I S I S L A M S K E Z A J E D N I C E U T U T I N U I N V E S T I T O R B R O J J E D A N U G R A D U

Berićetna godina u Tutinu

Na Fakultetu za islam-ske studije u Novom Paza-ru, u ponedjeljak 25.12.2-006. g. održan je seminar za vjeroučitelje. Preda-

vač je bila gospođica Sne-žana Stojković, koordina-tor za stručno usavršavanje pri Ministarstvu prosvete i sporta u vladi Republike Srbije. Na seminaru je bilo riječi o metodici izvođenja nastave, ali i o problemima koji se javljaju u neposre-dnom radu i koji su, naža-lost, još uvijek brojni.

Ova predavanja koja se održavaju redovno, imaju za cilj da unaprijede nasta-vu iz oblasti vjeronauke s obzirom da je vjeronauka predmet koji je skoro uve-den u školski nastavni si-stem.

Ovo je prvo savjetova-nje ovakve vrste na ovom Fakultetu. Dekan Fakulte-ta za islamske studije mr. Mevlud ef. Dudić izrazio je zadovoljstvo što napokon imaju odgovarajuće prosto-rije za seminare i slična sa-vjetovanja. Ranije smo je bilo problema da se obe-zbijedi adekvatan prostor.

Seminaru je prisustvo-vao veliki broj vjeroučitelja sa područja Sandžaka.

Na Fakultetu za islamske studije održan seminar za vjeroučitelje

IZ NAŠIH DŽEMATA6

JANUAR 2007.

Elhamdulillah, došao je vakat da predstavimo dže-mat u formiranju i džamiju u izgradnji u Rajčinoviću, premda je to prije nas uči-nio sarajevski "Preporod" u ramazanskom broju, a još prije je naša džamija našla prostor i u udžbeni-cima vjeronauke za osno-vne škole. Ramov Han iz turskog vakta, ili Ilidža, ukomponovano u naselje, koje je poodavno ucrtano na geografskoj karti, po-

znato po banjskoj termi i mjesnoj zajednici, sada ima i džamiju po kojoj se prepoznaje. A po njoj se prepoznaje i Novi Pazar. U nizu nemilih događaja koji nas potresaju, naš grad je položio ispit na planu ove džamije koju je gradio. Ona je danas zapadna ka-pija grada, koja vas ispraća i sreće iz bijelog svijeta.

Plac za džamiju je obe-zbijedio Mešihat IZ-San-džaka, razmjenom zemlji-šta sa Skupštinom Op-štine. Desetog septem-bra 2004. godine je po-stavljen kamen temeljac, da bi prvog dana ramaza-na 2006. godine profun-kcionisala. I od tog muba-rek dana, voljom Uzviše-nog, ona služi svojoj svrsi. Pored džume namaza, koja okuplja redovnih pedese-tak džematlija, klanja se sabah, akšam i jacija namaz i u tom pogledu na putu je da dostigne gradski pro-sjek, a nesumnjivo je prva na seoskom području.

Vjerska pouka je naš prioritet. Za početak smo se svrstali uz Ivanča dža-miju sa redovnih 50-tak polaznika. Nova džami-ja za novi vijek zahtije-va i nove standarde. Šansa je data mladom mualimu, svršeniku Islamskog fa-kuteta u Libanu, profeso-ru Gazi Isa-beg medrese u Novom Pazaru, postdi-plomcu na Internacional-nom univerzitetu, Nihad-ef.Gegiću. Od njega se

mnogo očekuje. Sama džamija, kao

arhitektonsko rješenje, pored džamijskog dijela posjeduje obdanište, bi-blioteku i druge korisne sadržaje, sa ukupno oko 730 kvadrata korisne po-vršine.

Neizmjerna hvala Al-lahu dž.š. na ovom daru, Uzvišenom, koji je usli-šao dovu roba svoga. Ovo je naša slava, naša moć, simbol naše uzvi-šene vjere! Allaha dž.š. molim da obilno nagradi sve one koji su pomogli da ovaj projekat uspije, a njih nije mali broj. Me-šihat IZ-e Sandžaka je od prvog dana najnepo-srednije uključen u or-ganizacioni i operativni dio i za čitavu logisti-ku. Zahvalnost duguje-mo prvom čovjeku Me-šihata, muftiji Muamer-ef. Zukorliću, čiji nad-zor i instrukcije su bile od velikog značenja, gla-vnom imamu Mirsad-ef.

Bećiroviću, pravniku pri Mešihatu Fahiru Hamza-giću, arhitektama inženje-rima Rešadu Proševiću i Melidu Trtovcu, statiča-rima inženjerima Nihadu Crnovršaninu i Muratu Spahoviću, tadašnjem na-čelniku urbanizma Šukru Selimoviću i ostalim za-služnim za ovaj projekat. Nadalje, mojim učenicima i ostaloj braći koji su uče-stvovali na mnogobrojnim mobama, danju i noću, ra-mazanom i poslije iftara. Da Allah dž.š. posebno nagradi sve one koji su se

materijalno žrtvovali, njih 630, "po našem spisku", čija imena Allah dž.š. zna. Bože, oprosti njima i nama i učini da ova džamija bude sebet da uđu u Džennet svi oni koji su učestvova-li u njenoj gradnji, pa čak i oni koji su rekli i jedno “Mašallah”. Amin.

O T V O R E N A N O V A D Ž A M I J A U R A J Č I N O V I Ć U

Upornost i odlučnost kuću grade Da Allah dž.š. posebno nagradi sve one koji su se materijalno žrtvovali, njih 630, "po našem spisku", čija imena Allah dž.š. zna

Ramazan iza nas bio je u znaku novootvorene dža-mije u Rajčinoviću, nadomak Novog Pazara. Vjernici iz svih džemata su dolazili tokom mubarek mjeseca, čineći ibadet Allahu dž.š. U zijaret su nam dolazili naj-viši predstavnici Mešihata Islamske zajednice Sandža-ka, profesori Medrese, imami, putnici namjernici... I dan-danas, taj proces traje. Hvala Allahu dž.š što je ovu džamiju učinio odabranom, više nego mahalskom.

Krajem novembra zijaretio nas je mladi hafiz iz Ma-kedonije Džemil Džemaili, učenik I razreda Gazi Isa-beg medrese. Hafiz je postao sa svojih 15 godina. U prepunom mektebu, u svom polučasovnom nastupu, učio je citate iz Kur'an-i-Kerima. Skupu su prisustvo-vali polaznici vjerske pouke na čijim licima se vidjelo oduševljenje, koje nisu krili ni stariji džematlije ovog džemata, tim prije što se radi, ustvari, o djetetu, naža-lost, za naše prilike neoubičajeno. Mi u Sandžaku ne-mamo hafize iz redova djece, ali bi se zadovoljili time da nam djeca budu dobri učenici i još više dobrog vla-danja.

Sa svih pozicija se govori o porocima koji su se na-množili u našem gradu, što je u redu. Međutim, o ne-uspjehu naše djece u školi, koje se graniči sa nepisme-nošću, koja iz godine u godinu poprima zabrinjavajuće razmjere, malo se ili nimalo govori. Djeca idu u školu, a ne vole knjigu!? Bilo bi pogubno za sve nas da naša djeca budu u tom kontekstu predznaci Sudnjeg dana.

Stoga ovi skupovi su podstrek i pravi lijek za sve ne-željene situacije, koje su nas snašle posljednjih godina. Ovaj mekteb, koji postoji samo tri mjeseca, a već oku-plja preko 50 redovnih polaznika sa tendencijom rasta, insitucionalni je model borbe protiv svih zala.

Allaha dž.š. hvalimo što nas je pomogao ovom dža-mijom, Njega Uzvišenog molimo da uputi našu djecu, a naša srca da sjedini u din islamu!

E.K.

Aktivnosti mektebau Rajčinoviću

7IZ NAŠIH DŽEMATA

Fetva o kurbanima

Povodom pokušaja tako-zvanog Muslimanskog do-brotvornog društva “Merha-met Sandžak” da organizuje akciju klanja kurbana, Meši-hat Islamske zajednice San-džaka obavještava džematlije da je Vijeće za fetve Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini donijelo sljede-ću fetvu:

- Žrtvovanje kurbana je, prije svega, vjerski obred kojim se potvrđuje predanost Uzvišenom Stvoritelju i pri-padnost zajednici muslimana. Potvrđujući važnost socijal-ne i humanitarne dimenzije kurbana smatramo da je nje-gova ibadetska dimenzija pri-marna.

- Još od vremena Boži-jeg Poslanika a.s. praksa je da se obred žrtvovanja kurba-na obavlja u okviru porodice čime se postiže njegovo vjer-sko i odgojno djelovanje na sve njene članove, uključujući i komšiluk, te Vijeće za fetve naglašava važnost izvršavanja ovog ibadeta u porodičnom ambijentu.

- U urbanim sredinama u kojima ne postoje adekvatni uslovi za individualno oba-vljanje ovog ibadeta opravda-no je i poželjno organizova-nje klanja kurbana u okviru Islamske zajednice.

- U organizaciji klanja kur-bana u Australiji (ili nekoj drugoj stranoj zemlji) od stra-ne “Merhameta” ili nekih dru-gih humanitarnih organiza-cija, zanemaren je ibadetski smisao kurbana, čime je on pretvoren u čisto humanitar-nu akciju uvoza jeftinog mesa i njegove podjele ugroženim kategorijama stanovništva.

- Vijeće za fetve smatra da takva praksa nije šerijatski opra-vdana, te da je treba obustaviti.

- Vijeće za fetve Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Her-cegovini poziva sve obveznike da izvrše ovu islamsku dužnost individualno ili organizovano u okviru Islamske zajednice.

Slijedom ove fetve Mešihat Islamske zajednice Sandžaka poziva sve pripadnike Islam-ske zajednice na oprez kako ovaj vjerski obred ne bi bio zloupotrijebljen.

Mearifska služba Mešihata

JANUAR 2007.

Draga braćo i sestre.U z v i š e n i A l l a h u

Kur’anu Časnom kaže: Nemojte gubiti nadu i nemojte biti tužni; vi ćete nadvlada-ti, ako budete iskreni vjernici. Ako vi dopadate rana, i drugi dopadaju rana. To su dani u kojima Bog daje pobjedu sad jednima sad drugima, jer Bog hoće da se znaju oni koji vje-ruju i da se pokažu oni koji su spremni da se žrtvuju za opšte dobro. Allah ne voli nasilnike. (Kur’an, 3:140)

Nema prikladnijeg mje-sta od ovog u Pljevljima, niti ima priličnijeg vremena od ovog sada da se govori o sudbini naroda koji je u sre-dini između prošlosti koje treba da se sjeća i budućno-sti o kojoj treba da sanja. I nema bolje džamije od Husein-pašine u Pljevljima, niti ima značajnijeg čovjeka od Mehmed-ef. Cokovića da se vidi i čuje istina o narodu koji je ostao na nogama uprkos svim ranama koje su ga dopa-le tokom zadnjeg stoljeća. Valja nam liječiti naše rane – zajedno, uz Božiju pomoć, jer među nama ima iskrenih vjernika i onih koji su spremni da se žrtvuju za opšte dobro. Ne treba se čuditi što su Pljevlja nekad poredili sa Carigradom, jer u njemu je sjedio hercegovački paša više od dva vijeka. Kod Pljevalja, u mjestu Boljanići, rodio se Husein-paša Boljanić, sin Bajram-age, kojeg je znao i sam Mehmed-paša Sokolović, veliki vezir. Kao svi veliki ljudi u povi-jesti i Husien-paša je znao da “bujica nosi otpatke koji plivaju po površini..., dok ono što koristi ljudi-ma ostaje...” (Kur’an, 13:17).Husein-paša Boljanić je u Pljevljima podigao džamiju i na munari napisao: “Dok

postoji (ova munara) - bit će izraz pravde i dok stoji uspra-vno - bit će sigurno Šerijata.” Mi danas svjedočimo da munara Husein-pašine dža-mije postoji i da je znak pravde koja nas je okupila da učinimo da se ne zabo-ravi slovo i duh Šerijata. U Pljevljima je bilo najma-nje deset džamija, gdje je sjedio muftija, gdje su bile dvije medrese, tri mekte-ba, dvije tekije, tri hana, jedan imaret i hamam. Tužno bi bilo govoriti, a još tužnije slušati o vandalskom odnosu prema islamskim vrijednostima u Pljevljima. To ostavljamo na savjest svima onima koji nemaju poštova-nja prema vjeri i kulturi zato što su zlobni, koji nemaju tolerancije prema drugom i drugačijem zato što su slabi. I kao što se u Taslidži, stari naziv za Pljevlja, može vidje-ti, kao na ogledalu, sudbina muslimana na Balkanu kroz Husein-pašinu džamiju, tako se kroz život i djelo njenog imama i hatiba Mehmed-ef. Cokovića može vidjeti, kao na dlanu, Bošnjak-musliman koji je uveo da se svake hefte uči hatma pred dušu pejgam-bera Muhammeda a.s., za spas Pljevalja. Bilo je to 1942. god. kada su svi hafizi Pljevalja, jedni sa ove a drugi sa one strane, obišli grad, učeći Kur’an da Allah dž.š. sačuva ovaj kraj od svakog belaja. Ali nije samo to, Mehmed-ef. Coković, neka mu se Allah smiluje, ustanovio je i adet da se džumanska hutba drži na bosanskom jeziku.

Husein-pašina džamija

Zaslugom Husein-paše Boljanića iz sela Boljanića kod Pljevalja podignut je u

Pljevljima, između 1573. i 1594. godine, jedan od naj-ljepših sakralnih spomenika islamske arhitekture u Crnoj Gori - džamija, po Husein-paši nazvana, Husein-pašina džamija.

Naravno, Mehmed-efen-dija je vrlo dobro znao arapski, turski i perzijski, ali je volio svoj bosanski jezik zato što je volio svoj bošnjački narod. Ovo je prilika da Mehmed-ef. Cokoviću odamo priznanje za sve što je uradio u toku stotinu i jedne godine svoga života. Danas nema Husejn-paše Boljanića, koji je 1569. godine podigao džamiju u dobrim pljevaljskim vreme-nima. Nema ni Mehmed-ef. Cokovića, koji je u njoj imamio i hatibio u teškim pljevaljskim godinama, od 1943. do 1966. god. No, danas ima Husein-pašina džamija u Pljevljima. Danas imaju Husein-pašini potomci koji treba da vide munaru Husein-pašine dža-mije koja ih poziva da vjeruju u pravdu, dok god postoji, i da žive u Šerijatu, dok god ih bude na ovome svijetu. I, naravno, danas imaju uče-nici Mehmed-ef. Cokovića koji uče hatmu za spas Pljevalja i koji vole da se sa časnog minbera o vjeri govo-ri na bosanskom jeziku.I još nešto, danas imaju kom-šije druge vjere u Crnoj Gori koji hoće da svojim komšija-ma Pljevljacima pomognu u obnovi Husein-pašine dža-mije, kao remek djela arhite-kture i kao simbola vjekovne tradicije muslimana bez koje Crna Gora ne bi bila ono što jest – viševjerska i više-kulturna zajednica koja treba da dobije svoje mjesto u porodici Evropske zajednice. Naravno, muslimani na Balkanu ne mogu zaboraviti

neke povijesne nepravde koje su im nanese-ne u proteklom stoljeću. Ali, isto tako, oni znaju da se prošlost ne može promijeniti. Mijenjati se može sadašnjost i budu-ćnost, a to znači da u mnoštvu vjera i kultura na Balkanu mi možemo naći mnoštvo razloga i motiva za suži-vot i toleranciju, jer drugog puta nema za mir i našu zajedničku sreću. Muslimani Balkana nisu nikad bili više razdvojeni raznim granicama, a opet nikad više spojeni vjerom u Jednog Boga i nadom da će istina nadvladti i pravda pobijediti. Braćo i sestre, ako hoćete da znate šta je danas najbitni-je za život, vjeru, slobodu, imetak i čast muslimana na Balkanu, pa i u svi-jetu, onda pažlji-vo saslušajte ove Alejhisselamove h a d i s e : Pored glavnih farzova, Allahu je najdraže djelo da čovjek obra-du j e svoga brata. Ako naumiš da govoriš o m a h a -n a m a d r u g o -ga, sjeti se svoji vlastitih mahana!

Najbolje vrline su da obnoviš prekinu-tu vezu, da daru-ješ onoga koji ti je

pravo uskratio, da oprostiš onome koji ti je nepravdu učinio!Vjernost obogaćuje, izdaja osirumašuje!

Musliman koji se ponižava pred bratom muslima-nom, a taj ga ne zaštiti, a mogao je to učiniti, Bog će ga poniziti na Sudnjem danu.

U v j e r e n s am da v i o v d j e u P l j ev l j ima r a z u m i j e -te rečene

D O N A T O R S K A K O N F E R E N C I J A Z A O B N O V U H U S E I N - P A Š I N E D Ž A M I J E U P L J E V L J I M A

Ovdje smo da vam kažemo da smo sa vama u vjeri, dovi i ljubavi22. decembra 2006. reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić je održao hutbu u Husein- pašinoj džamiji u Pljevljima, a nakon džume učestvoao na donatorskoj konferenciji za obn- ovu ove džamije. MINA u cjelosti prenosi hutbu reisu-l-uleme

8 IZ NAŠIH DŽEMATA

JANUAR 2007.

Alejhisselamove poruke. Vi znate da bez ljubavi u vjeri i bratstva u poslu nema sreće i napretka našem narodu.Allahovom voljom i brat-skom ljubavlju mi smo danas ovdje da vam kaže-mo da smo sa vama u vjeri i ljubavi, da smo sa vama u dovi da nas Allah saču-va od svakog jada i belaja.I ovdje smo da vam kaže-mo da smo ponosni na vas Pljevljake koji ste na ovoj povijesnoj vjetrometini osta-li i opstali zajedno sa svojom

džamijom, kao svjedoci povi-jesti punoj rana, ali i nada i ljubavi prema svom topraku.Učimo dovu da nam Allah dadne snage da obnovimo džamije i medrese; da podi-gnemo hanove i imarete; da nam se rađaju djeca; da nam se vrati povjerenje i nađe rje-šenje za sve naše probleme; da nam Allah dadne hrabro-sti i mudrosti da čuvamo i očuvamo vjeru i domovinu; da nam Allah pokaže put da živimo i umremo samo kao muslimani! Amin!

Saznajte iz historijeHusein-pašine džamije

Zaslugom Husein-paše Boljanića iz sela Boljanića kod Taslidže, današnja Pljevalja, izgrađen je u cen-tru, između 1573. i 1594. godine, jedan od najlje-pših sakralnih spomenika islamske arhitekture u Crnoj Gori - džamija, po Husein-paši nazvana, Husein-pašina džamija. Džamija je kvadratne osno-ve iznad koje se diže niska kupola postavljena na kockastom postolju. Ispred glavne fasade formiran je otvoreni trijem natkriven sa tri male kupole. Uz južnu stranu prizidan je minaret, koji je poslije udara groma 1911. godine prezidan u vitkiji i viši i danas je jedan od najviših minareta na Balkanu.Unutrašnjost džamije i trijem ukrašeni su boga-tom, u polihromiji islikanom ornamentikom sa floranim motivima i citatima iz Kur’ana. Mihrab, minber i mahvil obiluju ornamentikom rađenom u stalaktitima i u uobičajenim turskim perforacijama.U džamiji se čuva nekoliko starih rukopisnih i štam-panih knjiga na arapskom i turskom jeziku, među kojima se izdvaja rukopisna knjiga - Kur’an, pisana arapskim pismom i ukrašena minijaturama sa pozla-tom, nastala, vjerovatno, u XVI vijeku.

U Pljevljima je 22 de-cembra, u motelu Vodice, održana Donatorska kon-ferencija, koja je imala za cilj prikupljanje sredstava za nastavak radova na sana-ciji Husein-pašine džamije u Pljevljima.

Dosadašnje radove na konstruktivnoj sanaci-ji džamije, sa projektima i ostalom pratećom doku-mentacijom, finansirao je u cjelosti Rudnik uglja Plje-vlja u iznosu od 325.000 evra, a za komletan završe-tak restauratorskih i kon-

zervatorskih radova po-trebno je još oko 500.000 evra. Novac je potreban za uređenje enterijera i ekste-rijera džamije, sanaciju ša-drvana, revitalizaciju gro-blja, izradu ograde, kao i otvaranje ulaza sa glavne ulice, koji je zatvoren još davnih pedesetih godina.

Među brojnim dona-torima i gostima bili su: reisu-l-ulema Islamske za-jednice u BiH dr. Musta-fa-ef. Cerić, reis Islamske

zajednice Crne Gore Rifat-ef. Fejzić, muftija Jusuf-ef. Đoković, sekretar Mešiha-ta IZ-e Crne Gore Bajro-ef. Agović, muftija sandža-čki Muamer-ef. Zukorlić, dekan Fakulteta za islam-ske studije mr. Mevlud-ef. Dudić, crnogorski ministar kulture Predrag Sekulić, izaslanik predsjednika Crne Gore Aleksandar Bogdano-vić, pljevaljski predsjednik opštine dr. Filip Vuković te brojni privrednici iz Crne Gore i BiH.

Džumu namaz u Ri-zvanija džami-ji predvodio je reisu-l-ulema d r . M u s t a -fa Cerić i uje-dno bio hatib džume nama-za.

D o n a t o r -sku konferen-ciju je otvorio p r e d s j e d n i k Odbora za pri-premu dona-torske konfe-rencije, dire-ktor Rudnika ugl ja Đorđe Džuverov i ć , koji je rekao “da će džami-ja biti komple-tno sanirana, kvalitetno i u primjerenom roku. Sada su na redu stru-čnjaci, istori-čari umjetnosti

i drugi, čiji je zadatak da vrate džamiji izvornu au-tentičnost''.

Reisu-l-ulema dr. Mu-stafa Cerić je kazao da nije očekivao da će doživjeti da država Crna Gora stane iza jednog ovakvog projekta i da očekuje da nam bu-dućnost na ovim prostori-ma bude bolja od prošlo-sti. Reis Islamske zajednice Crne Gore Rifat-ef. Fej-zić je kazao da je ovaj skup pravo ogledalo multietni-

čke Crne Gore i da su mu-slimani u Crnoj Gori, svo-jim držanjem u posljednje vrijeme, zaslužili i mnogo više. Ministar kulture i medija Predrag Sekulić je kazao da je namjera drža-ve Crne Gore iskrena i da će država i dalje obnavlja-ti sve kulturne spomenike gdje god se ukaže prilika.

Publicista Uzeir Bećo-vić, autor monografije o Husein-pašinoj džamiji, govorio je o vremenu gra-dnje i istorijatu džamije, a nakon toga je predsjednik Odbora za tehničku orga-nizaciju konferencije ing. Šećer Bajrović predstavio vrlo sadržajnu video i foto prezentaciju do sada izvr-šenih radova na džamiji, kao i predstojećih.

Na kraju, predsjednik Islamske zajednice u Plje-vljima Bahrija Brahić se za-hvalio na velikom odzivu i pojasnio način na koji po-tencijalni donatori mogu uplatiti sredstva.

Kod Pljevaljske banke AD je otvoren račun br. 545-2670900101001-25, sa naznakom ,,za sanaci-ju Husein-pašine džamije". Nastavak radova na džamiji se očekuje na proljeće.

Reisu-l-ulema sa sara-dnicima je isti dan nakon jacije namaza u Rizvani-ji džamiji održao predava-nje, gdje mu je predsjednik Odbora Bahrija Brahić po-klonio reprodukciju prve stranice Husein-pašinog Kur'ana, rukopisa iz 1571. godine. Sutradan su musa-firi posjetili Husein-paši-nu džamiju, gdje je Reisu-l-ulema klanjao dva rekata namaza, a poslije toga su posjetili gradsko groblje u Pljevljima. Nakon ove po-sjete musafiri su se opro-stili od domaćina i uputili se u pravcu Čajniča, gdje su namjeravali prisustvova-ti prvoj dženazi u Čajniču nakon 1992. godine.

Jakub DURGUT

D O N A T O R S K A K O N F E R E N C I J A U P L J E V L J I M A U S P J E Š N A

Rudnik glavni donatorDžamija će biti kompletno obnovljena, kvalitetno i u primjere-nom roku

9IZ NAŠIH DŽEMATA

JANUAR 2007.

U utorak 5. decembra 2006. godine, predsje-dnik Mešihata Islamske zajednice Sandžaka, mu-ftija Muamer-ef. Zukor-

lić, primio je tročlanu de-legaciju Misije Organiza-cije za evropsku bezbje-dnost i saradnju koju je predvodio zamjenik am-basadora OEBS-a za Sr-biju g. Entoni Pahigijen.

U prvom dijelu ra-zgovora gosti su upo-znali Muftiju o aktivno-stima OEBS-a i poljima njihovog interesovanja. Tom prilikom zamoli-li su Muftiju za kratku analizu cjelokupnog sta-nja u Sandžaku, sa pose-bnim akcentom na stvar-ne uzroke nedavnih do-gađaja u ovoj regiji.

Gosti su od Mufti-je sandžačkog tražili sa-vjet kako bi OEBS dao puni doprinos stabiliza-ciji prilka u Sandžaku i rješavanju nagomilanih problema. Takođe su se interesovali i za mogu-

ćnost Islamske zajednice da pomogne kako bi pre-dizborne i izborne akti-vnosti protekle u najbo-ljem mogućem redu.

Ovom prilikom je od strane gostiju pokaza-no visoko interesovanje za rad Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru, gdje je obostra-no istaknuto da je uloga obrazovnih institucija i medija u daljim reforma-ma u društvu od izuze-tnog značaja.

Razgovori su vođeni i o stepenu interesovanja mladih za vjeru i tom pri-likom Muftija je istakao da je vraćanje vjeri nakon dugog perioda duhovne pustoši neminovnost i da je vrlo bitno da se to duhovno napajanje vrši isključivo posredstvom institucija Islamske zaje-dnice, čime se isključuje mogućnost ektremizma i fanatizma u ime vjere.

S.Š.

Delegacija Misije OEBS-a

posjetila Muftiju

SLUŽBENI RETROVIZOR

U Zagrebu je 29.11.20-06.godine, u velikoj dvorani Islamskog centra «H. Selim Šabić» Zagreb, u organizaci-ji Islamske zajednice Hrvat-ske svečanom akademijom obilježeno 90 godina službe-nog priznanja islama u Hr-vatskoj. Na istoj svečanosti obilježeno je i 70 godina od kako muslimani u Zagrebu imaju svoj mesdžid.

Obilježavanju ove godi-šnjice prisustvovali su broj-ni gosti iz Hrvatske i susje-dnih zemalja. Pored muftije Šefka Omerbašića bili su pri-sutni predsjednik Republi-ke Hrvatske Stipe Mesić, reisu-l-ulema dr. Mu-stafa ef. Cerić, predsjednik Sa-bora Vladimir Šeks, izaslani-ca premijera Iva Sanadera Jadran-ka Kosor, grado-načelnik Zagre-ba Milan Ban-dić i brojni drugi gosti. Svečanosti su prisustvovali i predstavnici Me-šihata IZ-e San-džaka na čelu sa potpredsjedni-kom mr. Mevlu-

dom ef. Dudićom.Na svečanoj akademiji

govorili su muftija Šefko ef. Omerbašić, reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić, Stjepan Mesić, prof.dr. Ivan Markešić, Vladimir Šeks i drugi.

Muftija je govorio o značajnim datumima iz istorije Islamske zajedni-ce u Hrvatskoj.

Krajem 1919. osnovan je Imamski ured za po-dručje saborske Hrvatske na čijem je čelu Ismet ef. M u -

f t i ć . Muf t i ć je 1922. p o s t a -vljen za p r v o g m u f t i -ju u Hr-vatskoj. P r v i m e s -d ž i d m u s l i -mani u Hrvatskoj dobili su 1935. godine. Džamiju su uspje-li sagraditi tek 1987., nakon

mnogo pokušaja i uz veliku upornost.

Reisu-l-ulema je u svome obraćanju rekao da je pitanje priznavanja islama u Evro-pi možda i bitnije za Evropu nego za muslimane. «Odbi-jati da se prizna jedan od naj-većih svjetskih vjera, znači negirati samoga sebe u ogro-mnom djelu svijeta gdje je žila kucavica globalne ener-gije i gdje su glavni morski prolazi» - rekao je između ostalog Reisu-l-ulema.

Hrvatska je dobar primjer

u tom smislu. Ona je zauz-vrat dobila priznanje od čita-vog islamskog svijeta. (R.S.)

U Z A G R E B U S V E Č A N O M A K A D E M I J O M O B I L J E Ž E N O 9 0 G O D I N A O D P R I Z N A N J A I S L A M S K E Z A J E D N I C E

Islamska zajednica je konstruktivan faktor u hrvatskom društvu

صو� �إلسال�صو� �إلسال�http://www.glas-islama.comhttp://www.glas-islama.com

10

JANUAR 2007.

Mufti ja sandžački Muamer-ef. Zukorlić je u srijedu 29. novembra primio delegaciju am-basadora u sastavu: g. Hasan Servet Oktem – ambasador Republike Turske, g. Ruben Mad-sen – ambasador Dan-ske i g. Ron van Dartel – ambasador Holandije.

U jednoipočasovnom susretu vođeni su opse-

žni razgovori o vjer-skom, političkom, eko-nomskom i opštem sta-nju u Sandžaku u svjetlu brojnih problema koji su izbili na površinu po-sljednjih mjeseci.

Gosti su se intere-sovali o mogućnosti-ma prevazilaženja poli-tičke polarizacije među Bošnjacima u Sandžaku kako bi naredni izbo-ri protekli bez visokih tenzija i nasilja. Tom prilikom njegova ekse-lencija Ambasador Tur-ske je zamolio Muftiju da pokuša djelovati po-miriteljski između poli-tičkih blokova g. Sulej-mana Ugljanina i g. Ra-sima Ljajića.

Gosti su pokazali vi-soko interesovanje i za sve učestalije ekstre-mno ponašanje pojedi-

naca u Sandžaku u ime islama, što je kulmini-ralo nedavnim inciden-tima u Arap džamiji i ispred nje.

U razgovoru su ra-zmijenjena mišljenja o razvojnim mogućnosti-ma u Sandžaku i po-stignuta potpuna sagla-snost učesnika da je za investicije u Sandžaku neophodno postići po-

voljnu političku klimu i pravnu sigurnost.

U vezi statusa musli-mana u Evropi, Muftija je ukazao na neopho-dnost da se u Evropskoj Uniji reformiše dosa-dašnji oblik saradnje sa islamskim zajednica-ma, te da je neophodno da muslimani što prije dobiju glavnog mufti-ju Evrope koji bi bio neposredni sagovornik evropskih institucija.

Kako bi se taj pro-ces što uspješnije vodio, uloga Turske, kao isto-rijskog autoriteta za muslimane na Balkanu, je nezamjenjiva, što po-drazumijeva njen što brži ulazak u Evropsku Uniju.

S.Š.

Muftija primio delegaciju

ambasadora

Naziv je manifestaci-je i Okruglog stola koji je veoma uspješno organizo-van u Wiltzu, gradiću na sjeveru Luxemburga.

U ovom gradu djeluje Kulturno-islamski centar Nord na čijem je čelu Šem-sudin-ef. Jusufović, koji je i bio domaćin ovog skupa.

Organizatori skupa su bili: Kulturno-islam-ski centar Nord u saradnji sa Vladinim komesarija-tom za strance, Ministar-stvom familije i integraciju te Šurom - predstavničkim vijećem muslimana Luxem-burga.

Teme razgovora i disku-sija okruglog stola su bile:

- Bosna i Hercegovina kao most spajanja kultura između Istoka i Zapada,

- Multietnički i multi-religijski identitet Bosne i Hercegovine,

- Evropski identitet bo-sanskih muslimana,

- Viđenje islama i musli-mana u Luxemburgu.

Učesnici skupa su bili: Prof. dr. Nusret Isanović - Islamska filozofija (Ze-nica), Prof. dr. Safet Be-ktović - Filozofija i socio-logija (Kopenhagen), Prof. dr. Edina Vejo - Pedagogi-

ja (Zenica), Prof. dr. Phi-lippe Poirier - Univerzitet Luxemburg, Mr. hfz. Halil Mehtić – Kur’anske zna-nosti (Zenica), Prof. Lejla

Izetbegović-Akšamija – Direktorica Bošnjačke gi-mnazije (Sarajevo), Prof. Nermina Baljević - Kul-tura religije (Sarajevo), Mr. M e v l u d Dudić - D e k a n Fakulteta za Islam-ske studi-je i zamje-nik mu-ft i je sa-džačkog, H a r u n -e f . H o -d ž i ć - I m a m u Parizu.

Ono što je u osnovi za-mišljeno i što se željelo po-stići ovakvim skupom bilo je prilično ambiciozno i u pojedinim momentima je izgledalo neostvarivo, ali hvala Bogu da se čovjek može prevariti u takvim procjenama.

Moderator Okruglog stola je bio gospodin E. Selim Boaretto, Italijan koji je prešao na islam prije 20-

tak godina, a koji je zaista svojom smirenošću i po-znavanjem situacije, pose-bno na Balkanu, iznenadio sve prisutne.

Učesnici su bili na-dahnuti, puni emocija, u jednom prelijepom ambijentu i punoj sali naših ljudi, prije svega Sandžaklija i Bosana-ca, a bilo je i Luksem-buržana i pedstavnika ostalih vjerskih zaje-dnica.

Sve sto je rečeno u četiri sata ne može stati na jednoj kuca-noj stranici, tako da i ne pokušavam pisati o onom sto je govo-reno.

Namjera organi-zatora da predstavi

islam sa područja sa kojeg dolaze muslimani u Lu-xemburg i da to pomogne u konačnom priznjanju isla-ma od strane lukssembur-

ških vlasti u potpunosti je i uspjela. Po završetku ofi-cijelnog dijela programa, u zabavno-umjetničkom di-jelu nastupili su umjetni-ci iz Bosne : Haris Abda-gić i Benjamin Mušinović te muzička grupa Aysenur Helen (Aachen).

Treba napomenuti da su skupu prisutvovali i pred-stavnici džemata iz Pariza, Strazbura (Francuska) i Mainca (Njemačka).

O K R U G L I S T O U W I L T Z U - L U X E M B U R G

Islam u Evropi i integracija muslimanaKako u što boljem svjetlu predstaviti muslimane Luksemburga

SLUŽBENI RETROVIZOR 11

12 JANUAR 2007.

O v e g o d i n e j e n a hadždž iz Sandžaka otišlo 185 vjernika. Među njima je 15 bračnih parova. Ove godine na hadždž ide uku-pno 57 žena. U svojstvu bedela ide također 57 ha-džija.

Autobusima je iz San-džaka do Mekke otišlo 92 hadžija. Oni su iz Novog

Pazara krenuli 10. decem-bra. Avionom je ove go-dine otputovalo 93 hadži-ja koji su iz Novog Pazara put svetih mjesta krenuli nekoliko dana kasnije.

I ove godine ispraćaj i dova za hairli put uprili-čeni su u Hali sportova u Novom Pazaru. Upra-va Hale izašla je u susret i

ustupila prostor. Pored hadžija sa

prostora Sandžaka, došli su i hadžije iz Uže Srbije, Vojvo-dine, Crne Gore i sa Kosova.

U okviru pro-grama koji je upri-ličen u Hali spor-

tova prvo su na-stupili članovi hora Medžlisa IZ-e Novi Pazar koj i su izvel i program ilahija. Riječ je o horu koji funkcioni-še duže vremena, što se može pri-mijetiti iz kvali-teta samog na-stupa.

Daleko mlađi, ali briljantni u izvođenju svog progra-ma, bili su mališani mekta-ba Reuda koji su nastupili nakon hora odraslih. Ni-zali su se recitali sve ljepši od ljepšeg i ilahije uz pra-

tnju ritma. Mališani su imali tako divan na-stup da su prisutni za-stali neko-liko trenu-taka nakon n j i h o v o g

nastupa kao da im je bilo protrebno vremena da se vrate u stvarnost.

«Hadždž - peti stub isla-ma, onaj na sredini zgrade, onaj između četiri stuba, onaj na kome počiva krov te zgrade, onaj na kom po-čiva kruna muslimana. A kako i ne bi bio, kad toliko miliona ljudi svake godine pređe hiljade kilometara da bi se pokorili samo Onome koji pokornost zaslužuje, da bi se pokorili Onome što ih je stvorio, Onome

što im je život dao, Onome što im je zdra-vlje darovao, Onome što je dao sve što postoji...» – rekao je Mu-ftija obraćaju-ći se prisutni-ma.

Muftija je istakao da ha-džije treba da nas osvježe

jedinstvom, koje nam ite-kako treba i koje nam ne-dostaje već duže vremena.

«Jedinstvo je održivo samo ukoliko je oko isti-ne, ukoliko se događa oko dobra, oko dobročinstva i pravde. Samo tada ono ima smisla i samo tada ima svoju budućnost.

(...) Onaj ko vjeruje u Jednog Jedinog ne može da mrzi. Onaj u čijem je srcu istina ne može da mrzi. Samo onaj u čijem srcu je laž njegovo srce prima mr-žnju i njegov život je pun mržnje. A mržnja je zlo. Mržnja gori sve oko nje, a najprije srce onoga u kome se nalazi. Mi ćemo se, uz Allahovu pomoć, odlučno držati Allahovog užeta» – rekao je, između ostalog, Muftija.

Refik SADIKOVIĆ

I K R A R - D O V A H A D Ž I J A M A

Nama vaše dove trebajuOnaj ko vjeruje u Jednog Jedinog ne može da mrzi. Onaj u čijem je srcu istina ne može da mrzi. Samo onaj u čijem srcu je laž njegovo srce prima mržnju

SLUŽBENI RETROVIZOR

JANUAR 2007. 13

Allah dž.š. je uporedio dobru riječ sa dobrim drvetom jer je dobra riječ ta koja rezul-tira plodovima dobrih djela, a dobro drvo je to koje rezultira dobrim i korisnim plodovima i na ovome je većina mufessira koji kažu: «Dobra riječ je šeha-det/svjedočenje da nema niko pravo na to da bude obožavan mimo Allaha (la ilahe illallah). Ova riječ je ta koja rezultira svim dobrim djelima, vidlji-vim i nevidljivim; svako djelo kojim je Allah dž.š. zadovoljan plod je ove riječi.»

U tefsiru koji se bilježi od Alije b. Ebi Talhe, Ibnu Abbas r.a. kaže: «Dobra riječ je šeha-det/svjedočenje da nema niko pravo na to da bude obožavan mimo Allaha (la ilahe illallah). Dobro drvo je vjernik/mu’min. Korijen mu je čvrsto u zemlji, tj. riječi šehadeta u srcu mu’mi-na. Grane visoko prema nebu, tj. zbog te riječi se uzdiže djelo vjernika visoko k nebesima.» (Taberi, 13/203)

Rebi’ b. Enes kaže: «Dobra riječ je primjer imana, a iman je dobro drvo, čiji korijen je čvrst i čija iskrenost je trajna i stabil-na. Grane visoko prema nebu – strah od Allaha dž.š. i ovakva usporedba u komentaru ajeta je vidnija, jača i bolja. Allah dž.š. je poistovjetio drvo tev-hida u srcu mu’mina sa dobrim drvetom jakog korijena, viso-kih grana, koje neprestano ploda daje.»

Ko malo bolje promisli o ovakvoj usporedbi primijetit će da odgovara stablu tevhi-da ukorijenjenom u srcu, čije su grane dobra djela koja se prema nebesima uzdižu. To drvo neprestano rađa dobra djela shodno njegovoj ukorije-njenosti u srcu čovjeka, shodno srčanoj ljubavi prema njemu, njegovoj iskrenosti, spoznaji njegove suštine, te sprovedbe njegovih prava – uz maksimal-nu pažnju i održavanje.

U čijem srcu se ova riječ učvrsti u pravom značenju, srce se njome okiti, čije srce oboji ta Allahova boja i pro-žme ga – tek će tada spoznati božansku suštinu koju srce

pritvrđuje samo Allahu, čemu svjedoči i jezik, a što potvrđuju i ostali dijelovi tijela. Takvo što negira bilo šta drugo mimo Allaha dž.š.

Srce i jezik su u međuso-bnom skladu kada je u pita-nju negacija i potvrda, a tijelo postaje podložno i pokorno Onome kome se posvjedočio vahdanijjet/jednoća, hodajući putevima Gospodara svoga, ne oholeći se, niti želeći neke druge puteve u zamjenu za Allahove staze, a isto tako ni srce ne želi drugog boga osim Njega, pa zato nema nikakve sumnje da je ovakva riječ, proizišla iz ovakvog srca, preko ovakvog jezika, ta koja neprestano plod daje u vidu dobrih djela koja se uzdižu Gospodaru svome. Ova dobra riječ je ta koja je dobro djelo uzdigla Gospodaru svome!

Ova dobra riječ je ta koja kao plod daje još dobrih i lije-pih riječi, koje prate dobra djela, tako da ta dobra djela uzdižu lijepe riječi, kao što Allah dž.š. kaže: „K Njemu se penju lijepe riječi, a dobro djelo ih podiže!“ (Fatir, 10) U ajetu se spominje da je dobro djelo to koje uzdiže dobre riječi, kao i to da je dobra riječ ta koja neprestano rezultira dobrim djelom onome ko je izgovara.

Cilj svega je da ako mu’min posvjedoči riječ tevhida, znaju-ći njeno pravo značenje i sušti-nu uz negaciju i potvrdu, kiteći se njenim obavezama koje i srce, jezik i tijelo potvrđuju – takva dobra riječ je ta koja će uzdići dobro djelo i od takvog svjedoka/šahida – čiji korijen je jak i duboko u srcu, a grane sežu do neba - samo je ono to koje će neprestano dobra djela davati!

«Dobro drvo je sami vjer-nik/mu’min, kao što kaže Muhammed b. Sa’ad: ‘’Pričao mi je otac, a njemu njegov amidža, a njemu njegov otac, a on od njegova oca da je Ibnu Abbas r.a. za ajet: „Zar ne vidiš kako Allah navodi kao pri-mjer – dobra riječ je kao dobro drvo...“ – rekao: Dobro drvo je mu’min/vjernik. „Korijen mu

je čvrsto u zemlji, a grane visoko prema nebu.“ – vjernik/mu’min radi i govori na zemlji, a riječi i djela mu dosežu nebesa, a on je na zemlji.’’»

Pod lijepim primjerom se misli na vjernika koji se poredi sa palmom, pa ako je palma to dobro drvo, onda je vjernik koji se poredi s njome preči tog opisa. Ko od selefa kaže da se pod drvetom misli na drvo u Džennetu – palma je jedno od najčasnijih džennetskih biljki.

U ovom pri-mjeru/ajetu se kriju tajne, ogromne zna-nosti i velike spoznaje, što i priliči Njemu dž.š., a što i iziskuje zna-nje koj im Gospodar govori i Njegova s v e -k o l i k a mudrost:

1. Drvo m o r a i m a t i žile, stablo, grane, lišće i plod, što je slučaj i sa drvetom imana i islama kako bi uporedba bila što jača. Žile imana i islama su ‘ilm/znanje, ma’arifa/spoznaja, jekin/ubje-đenje; njihovo stablo je ihlas/iskrenost; grane su dobra djela, a plodovi su ono što prouzro-kuju dobra djela od hvalevrije-dnih tragova, pohvalnih svoj-stava, lijepog i čistog ahlaka, dobrog lika, upute i zadovolj-stva, tako da će se jačina tog drveta u nečijem srcu ogledati kroz sve navedene stavke. Ako je znanje ispravno i u skla-du je sa onim što je Allah u Svojoj knjizi objavio, a ubje-đenje/i’itikad bude u skladu sa obavijestima koje je On o Sebi dao i koje su o Njemu dali Njegovi poslanici, a iskre-nost/ihlas bude zastupljena u srcu, a djela budu u skladu sa odredbama, a uputa, ponašanje i držanje bude ličilo navedenim usulima/principima – znat će se da je drvo imana pustilo jak korijen u srcu i da je svoje

grane pružilo visoko prema Nebu.

Ako je na sceni suprotno – neispravno znanje, ono koje nije u skladu sa Allahovom objavom, neispravno ubjeđe-nje, slaba iskrenost, djela koja nisu u skladu sa Allahovim odredbama, gdje ahlak, drža-nje i ponašanje nimalo ne liče poslaničkom držanju i ahlaku - onda se mora podvući to da je

u takvom srcu poraslo loše/ružno drvo, koje isčupa-

nom s površine zemlje nema opstanka!

2. Drvo ne može opstati i ne može

dobar plod davati osim uz navo-dnjavanje i odr-žavanje, tako da kada se prekine s navodnjava-

njem nadati se je da će se osušiti, što je isti slučaj i sa drvetom

islama u srcu – ako čovjek

ne bude radio na njegovom održavanju,

neprestano ga navodnjavaju-ći korisnim znanjem i dobrim djelom, prelazeći čas na zikr/sjećanje, čas na tefekkur/razmi-šljanje – u suprotnom, bojazan je da će se to drvo osušiti!

Od Ebu Hurejre r.a. se bilježi da je Allahov Poslanik s.a.w.s. rekao: „Doista, iman/vjera blijedi/slabi u srcu, isto kao što odjeća blijedi/propa-da – zato obnavljajte/regene-rirajte svoj iman!“ (Hadis je sahih, a bilježi ga imam Hakim i Taberani.)

Sve u svemu, sjeme ako se ne održava i ne pazi – propa-sti će! Ako je čovjek ovoga svjestan onda će uvidjeti koli-ko često je u potrebi za ‘iba-detima/duševnom hranom; spoznat će milost Allahovu, savršenstvo Njegovog ni’ime-ta/blagodati i ihsana/dobročin-stva prema robovima Svojim, dajući im mogućnost za odr-žavanje sjemena tevhida kojeg usadi u srca ljudi.

3. Allah dž.š. je propisao

i kao adet dao da se dobro sjeme i bilje uvijek pomiješa sa nekorisnim biljem i korovom, koji ne pripada vrsti sjeme-na kojeg, ako čovjek oplije-vi, počupa i otrijebi, sjeme će proklijati, dati plod i uspjeti, što će pozitivno uticati i na sami ukus i izgled ploda, a ako čovjek zapusti sjeme (tevhida/vjere), velika je mogućnost da će korov i ostalo bilje nadjačati sjeme, pa će prevladati, ili će korijen sjemenu oslabiti, ili će mu plod gorkim učiniti! Ko ne bude imao fikha/razumijevanja u pitanjima svog nefsa/duše, proći će ga veliko dobro, a da to neće ni osjetiti.

Vjernik neprestano radi dva posla: navodnjava svoje drvo imana i redovno ga tri-jebi i plijevi od korova. Drvo/sjeme opstaje uz navodnjava-nje i uz trijebljenje i pljevu okolnog korova i samo na taj način uspijeva i dolazi do svog vrhunca, a samo je Allah taj od koga pomoći tražimo i na koga se oslanjamo.

Ovo što smo naveli je samo djelić od tajni i mudrosti koje ovaj ajet sa sobom nosi i ovo je samo kapljica iz mora znanja, shodno našim skučenim razu-mima, griješnim srcima, kra-tkom znanju, djelima koja su potrebnija istigfara i tevbe više od bilo čega – a kada bi nam srca bila čistija, umovi bistriji, duše neuprljane, djela iskrena i kada bi se pripremili i otvorili za učenje od Allaha i Njegovog Poslanika s.a.w.s. – uvidje-li bismo značenja Allahovog govora i mudrost, što bi zapa-njilo sve nauke, pred čime bi se rastopile! Na osnovu navede-nog ćeš uvidjeti snagu znanja i spoznaje ashaba, gdje je razli-ka između njihovog znanja i znanja generacija nakon njih ista kao i razlika u vrijedno-sti i stepenu između ashaba i generacija nakon njih, a Allah najbolje zna kome vrijednost i rahmet daje!

Preuzeto iz djela: Bedai’ut-tefsir, 3/10

Prijevod: Sead-ef. Jasavić,

profesor fikha

I M A M I B N U L - K A J J I M E L - D Ž E V Z I J J E :

Obnavljajte svoj imanZar ne vidiš kako Allah navodi za primjer - dobra riječ kao dobro drvo: korijen mu je čvrsto u zemlji, a grane visoko prema nebu. Ono plod svoj daje u svako doba koje Gospodar njegov odredi, a Allah ljudima navodi primjere kako bi pouku primili. (Ibrahim, 24,25)

ISLAMSKE TEME

JANUAR 2007.

PITANJE: Ko je dužan zaklati kurban i kakve su posljedice neizvršavanja ovog propisa?

ODGOVOR: Klanje kur-bana jeste stroga vjerska dunost – vadžib, po mi-šljenju uleme hanefijskog mezheba, a dužna ga je izvršiti svaka pametna i punoljetna osoba koja je u svom mjestu boravka, koja na dan Bajrama ima materijalnih mogućnosti da kupi životinju koju će zaklati i podmiri sve po-trebe svoje porodice kada je u pitanju nužno izdrža-vanje.

Ovaj svoj stav hanefi-je temelje na riječima Bo-žijeg Poslanika a.s. koji kaže: "Onaj ko ima mate-rijalnih mogućnosti da za-kolje kurban a to ne učini, nemoj da se približava mjestu na kojem mi oba-vljamo namaz."

Ove riječi Poslanika a.s. jasno ukazuju da kla-nje kurbana nije na dobro-voljnoj osnovi, već je ono obavezno, jer da nije tako Poslanik a.s. ne bi zabra-nio onom ko ne zakolje kurban da prisustvuje oba-vljanju namaza sa njim a.s. i ashabima r.a..

Za razliku od imama Ebu Hanife većina islam-skih pravnika je mišljenja da je klanje kurbana pri-tvrđeni sunnet Poslanika a.s. kojeg je on redovno izvršavao i da onaj ko izvr-šava ovu dužnost time po-tvrđuje da slijedi Poslani-ka a.s. i pripada njegovom ummetu. Jedan od hadisa kojim potvrđuju svoj stav jesu riječi Poslanika a.s.: " Tri su stvari meni farz - obaveza, a vama su sun-net: vitr, kurban i duha namaz."

Iako se islamski pra-vnici razilaze po pitanju stepena obaveznosti kur-

bana, ipak su svi saglasni da svaki musliman koji u svom srcu nosi iman kla-njem kurbana potvrđuje da pripada jednom veli-kom ummetu i da zajedno sa više od milijardu svoje braće dane Bajrama doče-kuje na način kako ih je Poslanik a.s. dočekivao, a sigurno se zna da Posla-nik a.s. prvo što bi uradio poslije obavljanja kurban-skog bajram namaza jeste klanje kurbana.

PITANJE: Poznato je da je dozvoljeno udru-živanje više osoba u kla-nju kurbana. Da li uvijek mora biti sedam osoba ili je moguće i manje?

ODGOVOR: Prilikom kla-nja kurbana dozvoljeno je da se više osoba udruži u kupovini krupnog hajvana koji će biti zaklan na ime kurbana.

Kada je riječ o broju udruženih osoba većina islamskih pravnika sma-tra da ne može biti više od sedam osoba koje se udružuju u kupovini je-dnog hajvana kojeg žele zaklati, a može biti manje od sedam, npr. može biti pet i sl..

Životinja koja se kupu-je mora biti, po mišljenu većine islamskih pravnika, starija od dvije godine, ni u kom slučaju ne smije biti mlađa, bez obzira što ona po svojoj veličini ne zao-staje za onima koje su sta-rije od dvije godine.

Razlog ove zabra-ne jeste briga za očuva-nje stočnog fonda i odr-žavanje opstanka životinj-ske vrste, to jest nedozvo-ljavanje njihovog potpu-nog istrebljenja. Ovo je ujedno i odgovor onima koji prigovaraju islamu za "nebrigu prema životinja-ma" i sl., što kako vidimo nema nikakve osnove, već je islam vjera ravnoteže, vjera koja vodi računa o svim segmentima ljudskog

života, pa i o ovome.

PITANJE: Da li je do-zvoljeno klanje kurbana zamijeniti izdvajanjem novca?

ODGOVOR: Nije dozvo-ljeno da kurban bude za-mijenjen novcem i ukoliko to neko učini on nije izvr-šio propis kurbana, već će se to njegovo djelo računa-ti humanim gestom, odno-sno običnom sadakom.

Propis kurbana će biti izvršen samo klanjem ži-votinje, jer krv hajvana koji se kolje ima svoju po-sebnu važnost i ibadet-ski značaj koji ne može biti postignut ni na jedan drugi način, npr. davanjem određene sume siromahu i sl..

Bez obzira što nekima možda izgleda logičnije da se može novcem zamije-niti kurban, ipak se ova logika u ovom slučaju ne može prihvatiti i po njoj se ne može postupati.

Ono što je moguće učiniti u slučaju da osoba nije lično sposobna zaklati kurban iz različitih razlo-ga, ili nepostojanja pro-stornih mogućnosti da se ova dužnost izvrši, jeste uplata vrijednosti kurbana na adresu Islamske zaje-dnice, koja već duže vrije-me organizuje klanje kur-bana, a kurbansko meso koristi za potrebe ishra-ne učenika Medrese, dje-čijih obdaništa, staračkih domova, domova zdravlja i sl., gdje se za svakog ko uplati vrijednost kur-bana isti i zakolje u njego-vo ime i time ovaj propis bude izvršen na najbolji način uz postizanje želje-nog efekta pomoći drugi-ma putem dijeljenja kur-banskog mesa.

Ovom prilikom bih upozorio sve one koji na ovaj način žele da izvrše propis kurbana da adresa na koju se trebaju obrati-ti jeste Mešihat Islamske

zajednice Sandžaka, a ne nikako neke druge adre-se, koje se aktuelizuju uoči svakog Kurban bajrama, pozivajući vjernike da se baš njima obrate, a da će oni umjesto njih ovu du-žnost izvršiti.

Svako mora znati da obaveznost kurbana ne spada samim činom pla-ćanja njegove vrijednosti na određenu adresu, već je potrebno da se nakon toga kurban kupi i zakolje, a sa mesom postupi onako kako treba. Zato oni sa čijim se uplatama ne po-stupi na ovaj način nisu izvršili ovaj propis, već su ostali bez novca i bez kurbana.

Savjet svima jeste: vo-dite računa o ovom pro-pisu i pazite kome dajete svoj novac, ne dozvolite da budete prevareni i po-kradeni, a sa druge strane odgovorni pred Uzvišenim Allahom dž.š. za neizvrše-nje propisanog ibadeta.

PITANJE: Poznato je da veliki broj naše braće i sestara, pripadnika isla-ma, sa posebnom rado-šću i veseljem dočekuju Novu godinu, koja nastu-pa u noći između mjese-ca decembra i januara, za tu priliku u kuću donose poklone, a neki i jelke i druge neodvojive rekvi-zite.

Da li vjernik smije na ovaj način dočekivati i obilježavati Novu godi-nu?

ODGOVOR: Pripremati poseban doček i organi-zovati posebna veselja u povodu završetka stare i početka nove godine, koja nastupa sa 1. januarom, jeste praksa koja sa isla-mom nema nikakve veze, niti u njemu ima ikakvog utemeljenja. Naprotiv, ona je u potpunosti suprotna propisima vjere i produkt je uticaja sredine i okru-ženja u kojem muslima-

ni žive, s jedne strane, a s druge njihovog neznanja.

Muslimi imaju svoju novu godinu koju trebaju dočekati sa radošću i ve-seljem koje je u skladu sa propisima vjere islama, ili makar za koji moraju znati kad nastupa.

Nažalost, veliki je broj pripadnika islama koji ne znaju ni da postoji njihova nova godina, a da ne go-vorimo o broju onih koji znaju kad ona vremenski nastupa, što je velika ža-lost i tragedija.

Veselja i proslave koje se organizuju u povodu nastupanja Nove godine, koja počinje 1. januara, jesu u 99 posto slučajeva šejtanska veselja i radosti, prepuna alkohola, droge, nemorala i drugih obli-ka neposlušnosti i grije-ha prema Uzvišenom Al-lahu, koja ne mogu rezul-tirati ničim drugim osim velikim zlom: ubistvima, prostitucijom, silovanji-ma, saobraćajnim i drugim nezgodama i sl..

Stoga musliman i mu-slimanka nemaju šta tra-žiti na tim i takvim sku-povima, jer nisu njihova, a ukoliko to osjećaju i do-življavaju kao svoje, onda nešto nije u redu sa njima i pitanje je da li su oni uop-šte istinski pripadnici isla-ma, obzirom da Poslanik a.s. kaže: "Onaj ko opo-naša jedan narod njemu i pripada."

Molimo Uzvišenog Al-laha da nam pomogne, kako bi se što prije otri-jeznili i postali svjesni ko smo i šta smo.

Rešad-ef. PLOJOVIĆ

Vaša pisma šaljite na:

Islamska zajednica Sandžaka(Vjersko-prosvjetna služba)

Gradska 136300 Novi Pazar

ili na: vps@verat.net

Kurban"Onaj ko ima materijalnih mogućnosti da zakolje kurban a to ne učini, nemoj da se približava mjestu na kojem mi obavljamo namaz."

14 ISLAM U DRUŠTVU (F IKH)

JANUAR 2007.

U nizu ajeta koji ukazu-ju na Allahovu uzvišenost su slijedeći ajeti.

„Zaista se Allah ne ustru-čava da vam kao primjer navede komarca lii nešto što je manje od njega. Oni koji vjeruju znaju dobro da je ovo istina od Gospodara njihovog, a oni koji ne vje-ruju govore: “Šta je Bog htio sa ovim primjerom?” Allah njime mnoge ostavlja u za-bludi, a mnoge upućuje na pravi put. Allah u zablu-di ostavlja tim primjerom samo velike grješnike.” (Be-kara, 26)

Komarac je jedan od najsićušnijih insekata. Ne posjeduje neku znatnu te-žinu, tako da kada sleti na našu kožu, ne osjetimo ga.

Kaže Božiji Poslanik a.s.: „Kada bi dunjaluk bio težak (vrijedan) kod Al-laha koliko krila komarca, ne bi Allah dozvolio da se kafir napije vode sa dunja-luka.“ (1)

Najnovija naučna otkrića ukazuju na zaprepašćujuće fun-kcije pojedinih or-gana ovog sićušnog insekta koji je dobio ulogu na ovome svijetu da mnogima bude pouka i poruka da kroz njega s p o z n a j u s a v r š e n -stvo našeg Stvorite-lja.

Ovaj sićušni insekt posjedu- je sto očiju. Kada bismo pomo-ću mikroskopa posmatra-li glavu komarca, zaklju-čili bismo da ona liči larvi pčele. Usta komarca po-

sjeduju 48 zuba. U grudi-ma komarca nalaze se tri srca, koja su raspodijelje-na po ulogama. Centralno srce, srce za svako krilo, a u svakom srcu se nalaze dva uha, dva želuca i dvije bodlje za sisanje. Dokaza-no je da komarac posjeduje radare kakve ne posjeduju najsavremenije opremljeni avioni tipa Avax.

To su aparati ili radari koji služe za otkrivanje to-plotnih talasa, što ukazu-je da komarac ne vidi stva-ri količinski niti razlikuje boje, nego ih jednostavno otkriva po toplotnim tala-sima. Npr., ako se u mra-čnoj sobi nalazi čovjek koji spava, komarac ga osje-ća zato što ljudsko tijelo oslobađa toplotu, a ona je veća u odnosu na sve druge nepokretne stvari u sobi. Radar komarca je u stanju da otkrije temperaturu, pa makar se radilo o hiljaditom stepenu Celzijusa.

Komarac po-sjeduje apa-

r a t z a analizu krvi, tako da mu ne odgovara svaka vrsta krvi. Tako ćemo naići na pri-mjer da u jednoj sobi spavaju dvije osobe, i to na je-dnom krevetu, a ujutro nalazimo jednu osobu či-tavu izbodenu ujedima ko-marca, a drugu netaknutu.

Komarac posjeduje u svom aparatu, kojim ubada žrtvu, materiju kojom anestezi-ra mjesto na koži žrtve i onog momenta kada koma-rac odleti i kada anestezija prestane djelovati, osjeća-mo bol i svrab na mjestu uboda.

Komarac posjeduje apa-rat kojim razrjeđuje krv koju usisava, tako da olakša njen prolaz kroz sistem usi-savanja. Komarac posjeduje u svom usisavajućem apara-tu četiri bodeža, koji izgle-daju kao četiri noža, tako da u koži prave ranu četvr-tastog oblika, što omogu-ćava bolji pristup krvnim sudovima, zatim dva noži-ća - peti i šesti susreću se i prave vještačko crijevo, što omogućava dovod krvi do utrobe komarca. Krila komarca se kreću velikom brzinom. Na nogama ko-marca se nalazi grubi sloj

koji mu omogućava da se zakači na grube predmete, a ima i obla stopala što mu omo-gućava da može stajati i

na oblim predmetima. Tumačeći 26. ajet iz sure Bekare, koji smo na početku citirali, kaže Katade: “Allah se ne stidi od istine da spomene stvar,

bila ona velika ili mala, a kada je

Allah spo-m e n u o u K u r ´ a n u

muhu ili pauka,

r e -koše

nevjer- n i c i (oni koji su za- l u t a -li): - Šta je sa ovim Allah htio? Pa je Allah objavio ovaj ajet.” (2)

Kaže Ibnu Kajjim, Allah mu se smilovao, o ovom ajetu: “Ovo je upravo odgovor na suprotstavlja-nje nevjernika Kur´anu, i kada kažu: - Bog je viši, to jest trebao je spominja-ti krupnije stvari, a ne da spominje: komarce, muhe, pauke i ostala sićušna ne-bitna stvorenja, - pa im je Allah odgovorio ovim aje-tom.“ (3)

Zaista donošenjem ova-kvih primjera, poput ko-maraca i drugih bića, ako se njima želi dokazati Bo-žija moć i istina, a ugasiti i poniziti neistina, onda je velika mudrost koristiti se njima.

Kaže Mudžahid u po-gledu ovog ajeta: “Radilo se o velikim ili malim stvore-njima, vjernici u njih vjeru-ju i znaju da je to istina od Gospodara, znaju da kroz te primjere i pouke Allah upućuje i pojačava iman svojim robovima.“

Kaže Katade: “Znaju vjernici da je to govor Mi-lostivog, da je to govor Alla-hov.“ (4)

Vrlo je važno napome-nuti da ovakvi primjeri (ko-maraca) nisu ništa manji u svojoj poruci i složenosti od najviših živih bića poput plavog kita čija težina do-stiže do 150 tona. Njegovo dojenče potroši u jednom obroku (dojenja) trista li-tara mlijeka, tako da dne-vna potrošnja mlijeka ide do jedne tone.

Sve ove funkcije inse-kata i životinja ukazuju na bezbroj stvari, među koji-ma su sljedeće: ukazuju na sistem Allahovih zakona u kosmosu i na Zemlji; uka-zuju da pouke u stvaranju svake životinje, ma koliko

mala bila, upućuju na savr-šenstvo Stvoritelja i na mu-drosti koje se nalaze u tim stvorenjima. U tom smislu kaže Uzvišeni Gospodar: “Ti ne vidiš u stvaranju Sve-opšteg Dobročinitelja nika-kva nesklada.“ (Mulk, 3)

Upućuje nas na razmi-šljanje i sljedeći ajet: Reče Musa: “Naš Gospodar je onaj koji je dao svakoj stva-ri njen oblik, zatim je upu-tio (na pravi put).“ (Taha, 49,50)

Poruke ovih uzviše-nih ajeta su jasne. Allah je Uzvišeni Stvoritelj, stva-ra stvorenja u najljepšem obliku, sa različitim namje-nama i osobinama, poput: bakterija, virusa, koji se ne mogu vidjeti osim pomoću mikroskopa, zatim stvore-nja sa preciznim namjena-ma sve do sazvježđa i zvje-zdanih svodova, udaljenih od nas i do nekoliko mili-jardi svjetlosnih godina. U svim tim stvorenjima, od atoma pa do zvijezda, vlada sklad i harmonija, jedan si-stem, jedan jezik - jezik po-kornosti Uzvišenom.

U V O D U N A U Č N U N E N A D M A Š N O S T U K U R ' A N U A . S . ( I V )

Kur`anska naučna nenadmašnost u svijetu insekata

„Zaista se Allah ne ustručava da vam kao primjer navede komarca lii nešto što je manje od njega. Oni koji vjeruju znaju dobro da je ovo istina od Gospodara njihovog, a oni koji ne vjeruju govore: “Šta je Bog htio sa ovim primjerom?” Allah njime mnoge ostavlja u zabludi, a mnoge upućuje na pravi put. Allah u zabludi ostavlja tim primjerom samo velike grješnike.” (Bekara, 26)

Dr. Mehmed MEŠIĆ

Nastavit će se...

BILJEŠKE:

(1) Tirmizi, 2320.(2) Tefsir ibnu Kesir,

Prvi tom, str. 65(3) Bedai`ul-Fevaid,

Četvrti tom, str. 946-947(4) Tefsir ibnu Kesir,

Prvi tom, str. 66Zbirka: Naučna nena-

dmašnost u Kur'anu i Sun-netu i Božijim dokazima u kosmosu, prof. Muham-med Nabulsi.

15TEFSIR

JANUAR 2007.

Allah je objavio prije 14 stoljeća Kur’an, knji-gu koja služi kao vodilja, uputa i svjetlo cijelom čo-vječanstvu, koje je pozva-no da se pridržava principa i normi koje su naređene u Kur’anu kako bismo ko-načno pronašli spas i oslo-bođenje, te da bi organizo-vali svoj život u skladu sa perenijalnim aksiomima i principima vjere islama, čiji su primarni izvori Kur’an i Sunnet. Ova posljednja Al-lahova dž.š. objava je jedina uputa čovječanstvu od tre-nutka objavljivanja pa sve do Sudnjeg dana, koja će ostati bez ikakvih promje-na. To joj je Allah dž.š. za-garantovao.

Univerzalnost kur’an-skog izražavanja i kur’an-ska mudrost, koja je apsor-bovana u njemu, apodikti-čki su dokazi da je Kur’an Allahova savršena i nadna-ravna riječ. Nadalje, posto-ji i još čudotvornih specifi-čnosti koje dokazuju da je Kur’an objava Allaha Milo-stivog. Jedna nadnaravnost

je manifestovana kroz či-njenicu da se u Kur’anu, koji je objavljen prije više od 14 stoljeća, nalaze nau-čne činjenice do kojih smo mogli doći jedino sa viso-kosofisticiranom tehnolo-gijom naše epohe.

Kur’an nije naučna knji-ga, ali i pored toga sadrži određene naučne činjenice koje se jezgrovito i mudro izlažu u različitim kur’an-skim porukama. Čovjek je, korištenjem tehnologi-je 20. stoljeća, uspio otkriti mnoge zakonitosti navede-ne u Kur’anu prije više od 14. stoljeća. Ova dostignu-ća, koja je bilo nemoguće naučno potvrditi u periodu kada je Kur’an objavljen, samo još jednom savreme-nom čovjeku potvrđuju da je Kur’an Allahova riječ.

R adi razumijevanja mnogih aspekata nadnara-vnosti Kur’ana neophodno je da se pogleda na naučni nivo vremena u kojem je Kur’an objavljen.

U 7. stoljeću, kada je Kur’an objavljen, Arapi su imali nebrojeno mnogo oblika vjerovanja, te nisu

imali nikakvih saznanja o pitanju naučnih tema. Arapi, koji nisu posjedo-vali tehnologiju istraživanja prirode i kosmosa, svetim su smatrali legende koje su se prenosile sa geracije na generaciju. Bili su ubijeđeni da se nebo održava zahva-ljujući brdima. Na teme-lju ovog ubjeđenja Zemlja je potpuno ravna, čak i na svoja dva kraja brda. Vjero-vali su da ova brda na sebi drže horizont nebesa.

Dolaskom Kur’ana, me-đutim, anulirana su sva pri-mitivna vjerovanja, a aje-tom “ALLAH JE NEBESA, VIDITE IH, BEZ STUBOVA PODIGAO...” (Ar-Ra’d), okončano je sa njihovim dotadašnjim vjerovanjem da nebesa stoje na brdima. Ponuđeno je niz saznanja o mnogim pitanjima koja su tada bila tabui. U Kur’anu, koji je objavljen u periodu kada je čovječanstvo raspo-lagalo već malim saznanji-ma iz oblasti astronomije, fizike ili biologije, sadržani su primarni podaci o mno-gim pitanjima od stvara-nja kosmosa do nastanka

čovjeka, sastava atmosfere do ravnoteže koja vlada na Zemlji.

Kur’an spominje mnoge nadnaravnosti Univerzu-ma. Pojavljivanje kosmosa se u Kur’anu spominje u suri El-An’am, 101. ajet:

„ON JE NEBESA I ZEMLJU IZ NIČEGA STVORIO!”

Ova kur’anska činjeni-ca je u potpunom skladu sa savremenim otkrićima. Za-ključak do kojeg je došla modema astronomija uka-zuje na činjenicu da je cije-li kosmos nastao u nultom trenutku jednom velikom eksplozijom. Teorijom Ve-like eksplozije (Big Bang) dokazano je da je cijeli ko-smos nastao eksplozijom prije, otprilike, 15 milijardi godina. Ova teorija ujedno je i jedino naučno objašnje-nje nastanka i početka ko-smosa, koja je prihvaćena od strane naučnih krugova.

Prije Big Banga nije egzi-stiralo ništa što se danas zove materija. O ovoj ogro-mnoj činjenici i otkriću, do kojeg je došla moderna fi-

zika, Kur’an nam je govori prije 1.400 godina. O tome nam Uzvišeni Gospodar poručujeu suri Ez-Zarijat, 47. ajet:

„MI SMO NEBO MOĆI SVOJOM SAZDALI, I MI

SMO, UISTINU, ONI KOJI GA ŠIRE.“

Do početka 20. stoljeća dominantno je bilo jedno mišljenje u smislu da “ko-smos ima statičnu, nepo-kretnu strukturu i da poti-če iz vječnosti”. Međutim, istraživanja koja su imple-mentirana uz pomoć savre-mene tehnologije, pokazala su saznanja da kosmos ima svoj početak i da se nepre-stano “širi”.

Ova činjenica je, tako-đer, i potvrđena istraži-vanjima koja su provede-na 1929. godine. Američki astronom Edwin Hubble je dokazao da su zvijezde i galaksi je u konstantnom udaljavanju jedna od druge. A kosmos, u kojem se sve konstantno udaljava jedno od drugoga, se širi.

A S P E K T I K U R ' A N A A . Š .

Kur'an je univerzalan u svim epohama

Radi razumijevanja mnogih aspekata nadnaravnosti Kur’ana neophodno je da se pogleda na naučni nivo vremena u kojem je Kur’an objavljen

Prof. Misala PRAMENKOVIĆ

Mliječni putMliječni put

16 ISLAMSKE TEME

JANUAR 2007.

Istina je da je Džennet već pripremljen ranije. Zbog čega? Ovo nije šala, igra niti ništa tome slično! To je isto kada će ti doći neki gost čiji te je dolazak veoma obrado-vao. Ti nedjeljama prije toga pripremaš kuću da bi ga doče-kao! Ako dolazi sa nekog puta ili je bio odsutan deset godina onda ti sa priprema-ma za njegov doček počinješ mjesec-dva unaprijed! Ja sam siguran da si se ti od ovog svijeta bar malo uzdigao!

Poslušajte Poslanikove s.a.w.s. riječi:

فال تصحو� �� لكم �2 منا�: ينا�^ تسقمو� �بد�، ��2 لكم �� تحيو� فال تموتو�

�بد�، ��2 لكم �� تشبو� فال تهرمو� �بد�،“Pozivač će pozvati: bit

ćete zdravi i nikada bolesni, bit ćete živi i nikada umrijeti nećete, bit ćete mladi i nikada ostariti nećete!“

Svako će u Džennetu imati trideset i tri godine! Zbog čega? Ovo može biti zbog toga što je čovjek u tom periodu života najpro-duktivniji i najviše je svjestan svega onoga što se oko njega odvija.

فال تصحو� �� لكم �2 منا�: ينا�^ تسقمو� �بد�، ��2 لكم �� تحيو� فال تموتو� �بد�، تهرمو� فال تشبو� �� لكم �2� �بد�،

��2 لكم �� تنعمو� فال تبأسو� �بد�

“Pozivač će pozvati: bit ćete zdravi i nikada bolesni, bit ćete živi i nikada umrijeti nećete, bit ćete mladi i nikada ostariti nećete, uživat ćete i nikada nećete imati proble-me!“

Pogledaj! Ulaskom u Džennet dobit ćeš četiri stva-ri. Te četiri stvari su rješenja strahova i tvojih problema na ovom svijetu! Pogledaj! Svi problemi koji su ti na ovom svijetu uzrokovali uznemire-nost i probleme otklonjeni su samim tvojim ulaskom u Džennet. Koje su to četiri stvari?

Prva stvar je zdravlje! Nakon ulaska u Džennet čovjek se nikada više neće razboljeti!

Druga stvar je vječni život

nakon koga neće nikada smrt nastupiti!

Treća stvar je mladost. Čovjek nikada neće ostariti. Ostat će vječno u godinama mladosti.

I četvrta stvar je vječni užitak koji je lišen muke.

Allahov Poslanik s.a.w.s. je rekao:

Mة ل ن�ز� ة� م ن ل� �ل�ج نى �ه� ا ��� به� م ى = وس أX م� سل� �ه� ل خ� �� �� ا م د بع� ي>� يج� Pل ج� = و ه� Xا ق � � �Xو يق� ة ف ن ل� �ل�ج خ� ه� ��� ا�X ل ق ي� ة ف ن ة� �ل�ج ن �ل�ج �� ذ� �خ م� � له� نا:� X �لنا�d م د� نز ق ي�ف � [ ك =ث�ل� و� لك م� ى ��� يك� ض ه� �تر� ا�X ل ق ي� م� ف �ت�ه� ذ �خيت� ض� = �Xو يق� ف ا ي ن� �لد �gو ل� م� م�ن� Wل�ك م ل�ك� م�ه� ل� ث� م� � ه� ل� ث� م� � ه� ل� ث� م� � ل�ك F لك �Xو يق� ف ] = �Xو يق� [ ف يت� = ض� ة� = ام�س اX ف�ي �ل�خ ق ه� ف ل� ث� م� �ت� ته �ش� ا م لك � ال�ه� ث �م� �! ر ش ع � لك � ذ ه Xا [ ق يت� = ض� = �Xو يق� ي�ن�ك ف �Q ع لذ ك � س� نف� �Q �� ين �= ئ�ك �لذ� �ل �� Xا ةM ق ل ن�ز� م� م ه� ال أع� [ ف =م� ل ف ا ي�ه ل ع ت� تم� خ � ^ ب�يد� م� ته� �م ر ك ت� س� ر غلى ع ر� ط� يخ� لم� � P� �F �� ع� م تس� لم� � Pي�ن ع تر

.T Wر ل�ب� بش ق

„ M u s a j e u p i t a o Gospodara o čovjeku najni-žeg stepena u Džennetu. To je čovjek koji će doći nakon što svi stanovnici Dženneta uđu u Džennet. Bit će mu rečeno: - Uđi u Džennet! On će kazati: - Gospodaru, kako ću ući kad su ljudi već zauzeli svoje položaje i uzeli svoje dijelove? Uzvišeni mu

reče: - Jesi li zadovoljan da posjeduješ koliko posjeduje jedan od dunjalučkih vla-dara? On reče: - Zadovoljan sam! Uzvišeni mu reče: - Tebi pripada toliko, i još toli-ko, i još toliko, i još toliko i još toliko. Kada je bio kod

petog on reče: - Zadovoljan sam, Gospodaru! Uzvišeni mu reče: - Tebi pripada ovo i još deset puta toliko, pripada ti ono što tvoja duša zaželi i oko poželi! Musa je upitao: - A koji su najvećeg ste-pena u Džennetu? Uzvišeni je odgovorio: - To su oni čiju čast sam zasijao svojom rukom i zapečatio je, pa je nije vidjelo ni jedno oko, nije je čulo nijedno uho, niti je čovjeku na um palo!“

Znaš li šta znači: “Zasijao sam njihovu počast mojom rukom!“ Znači da je sreća i počast koja slijedi tim ljudima u Allahovim rukama!

و� م� ه ل� ت� ا م ك يد م� �لتح� � ب�يح �لتس� و� م� ه ل� ي�س �لنف

„Stanovnici Dženneta će izgovarati slavu i veliča-nje Uzvišenog Allaha kao što će izdisati zrak iz svojih pluća!“

Izgovarat će tesbih kao što mi ispuštamo dah iz pluća.

Zar stanovnici Dženneta

neće biti oslobođeni ibadeta? Da! Stanovnici Dženneta bit će oslobođeni svih ibadeta! Pa čemu onda tesbih? To nije tesbih ibadeta, to je tesbih radosti, to je tesbih veze sa Uzvišenim Gospodarom! Kada vidiš neki lijep prizor

kažeš: Subhanallah! Idući Džennetem viđat ćeš stva-ri koje u svome životu nisi mogao ni zamisliti! Dok god budeš išao Džennetom govorit ćeš: Subhanallah, Elhamdulillah, Allahu ekber! Zamisli:

و� م� ه ل� ا ت� م يد ك م� �لتح� ب�يح � و� �لتس� م� ه ل� ي�س �لنف

„Stanovnici Dženneta će izdisnjem vazduha iz svojih prsa izgovarati slavu i veli-čanje Uzvišenog Allaha!“

A s h a b i s u u p i t a l i Allahovog Poslanika s.a.w.s.:

ا م ة� ن �ل�ج ن� ع نا ث� د ح ه� �لل Xو س� = يا ا ن ل� ق�ا ه ط� م�ال � Wة ف�ض ة� ب�ن ل � Wب ه F ب�نة� ل Xا ق ا ه �pاب�ن

ر� ف �F ك� �أل� س� �ل�م�„Allahov Poslaniče, kaži

nam nešto o konstrukciji Dženneta!" Poslanik s.a.w.s. reče: „Jedna njegova cigla je od zlata, a druga od srebra, malter koji je među njima je od mirisnog miska!“

Srebrene i zlatne cigle spajat će malter spravljen od miska koji je jedna od najči-

stijih i najljepših vrsta mirisa koji čovjek može zamisliti u svome životu. Uz to ide i činjenica da je ovo džennetski misk spravljen u Džennetu i da mu ne može biti sličan ovosvjetski. Ovo je malter od koga će biti spravljane kuće u Džennetu! Zamisli onda kako će mirisati tvoja kuća u Džennetu!

ك� س� �ل�م� ا ه ط� م�ال � Wة ف�ض ة� ب�ن ل � Wب ه F ب�نة� لؤ� ل� ؤ� ا �لل ه �pاب ص� ح ر� � ف �F �أل�

„Jedna njegova cigla je od zlata, a druga od srebra. Malter koji je među njima je od mirisnog miska, a šljunak od bisera!“

U drugom hadisu, govo-reći o Džennetu, Allahov Poslanik s.a.w.s. je rekao:

إ�نه� ف ، d �� � ر� �ل�ف� �qو ل� س ف ، ه �لل م� ت� ل� أ س � Fإ� ف �r ر� ع ه� ق و� ف � ، ة� ن �ل�ج ى ل �ع� � ، ة� ن �ل�ج ط� س ���

ن� م ح� �لر„Kada tražite (u dovi) od

Allaha Džennet, onda Ga molite za ‘Firdevs’, jer to je središte i najviši stepen u Džennetu. Iznad njega je Allahovo prijestolje – ‘Arš!“

Zamisli! Kada u svo-joj kući u Džennetu pogle-daš plafon, a to je Allahov Arš! Šta, nakon svega ovoga, hoćeš? Zar i dalje želiš ovaj svijet? Zar i dalje dunjaluk ispunjava tvoje srce i oko i nisi sposoban pogledati dalje od njega, nisi sposoban obo-riti svoj pogled, učiniti tevbu, nisi sposobna staviti mahra-mu, niste sposobni obaviti namaz u džamiji!

U Džennetu postoji drvo čijim hladom će se ići sto godina, a hlada će još biti. Zamisli onda, kolika su pro-stranstva džennetska! Zamisli kada bi poželio napraviti put oko Dženneta koliko bi to putovanje uzelo vremena? Zamisli prirodne panorame Dženneta, zamisli njegova prostranstva. Ako bi ti za prolazak kroz hlad jednog džennetskog drveta trebalo sto godina na brzoj jahalici, zamisli onda koliko miliona godina bi ti trebalo da obiđeš čitav Džennet!

P U T K A D Ž E N N E T U ( I I )

Džennet je već pripremljen„Kada tražite (u dovi) od Allaha Džennet, onda Ga molite za ‘Firdevs’, jer to je središte i najviši stepen u Džennetu. Iznad njega je Allahovo prijestolje – ‘Arš!“ (Hadis-i šerif)

Amr HALID

Nastavit će se...

Preveo: Semir REBRONJA

ISLAMSKE TEME 17

JANUAR 2007.

Vijeće sigurnosti UN-a u subotu, 23. decembra, jednoglasno je usvojilo re-zoluciju kojom se name-ću sankcije Iranu zbog nje-govog nuklearnog pro-grama, nakon dva mjeseca mukotrpnih pregovora oko mjera koje UN treba podu-zeti kako bi Iran zaustavio obogaćivanja urana i sagla-snosti postignute u razgo-voru Buš-Putin.

Na početku sjednice Vijeća sigurnosti nije bilo jasno hoće li rezolucija do-biti jednoglasnu podršku, jer su glasovi Rusije, Kine i Katara bili upitni.

U posljednjem pokušaju da dobiju potporu Rusije, Francuska i Velika Britani-ja u petak naveče su stavili u opticaj novi tekst rezo-lucije.

Konačni nacrt, koji je danas usvojen, traži od svih članica UN-a poštivanje za-brane uvoza i izvoza u Iran svih opasnih materijala i te-hnologija povezanih s obo-gaćivanjem urana, procesu-iranjem istrošenog nukle-arnog goriva, reaktorima na tešku vodu kao i sistemima za balističke rakete.

Pored uvođenja trgo-vinskog embarga, zamrzava se imovina u inostranstvu ključnih iranskih kompa-nija i pojedinaca uključenih u nuklearni i raketni pro-gram.

U rezoluciji se od Te-herana traži da prekine sve aktivnosti na obogaćivanju urana i zaustavi istraživanja i razvoj koji mogu rezulti-rati proizvodnjom nukle-arnog oružja. Rezolucijom se odobravaju mjere prema čl. 41 Poglavlja VII Pove-lje UN-a, koje omogućuju Vijeću sigurnosti uvođenje nevojnih sankcija kao što je potpun ili djelimičan prekid diplomatskih i ekonomskih odnosa, te komunikacijskih i saobraćajnih veza.

U subotu je ruski pred-sjednik Vladimir Putin na-zvao američkog kolegu

Džordža Buša da raspra-vi s njim glasanje u UN-u o Iranu, saglasivši se s po-trebom usvajanja rezoluci-je i "važnosti zadržavanja jedinstvenog stava prema iranskom nuklearnom pro-g r a m u " , izjavio je glasnogo-vornik Bi-jele kuće Blain Ret-hmeier.

Rusija i Kina, koje imaju jako razvi jene trgovinske veze s Te-heranom, insistirale su na po-s t u p n o m uvođenju sankcija i protivile se nekima od njih, kao što je zabrana putova-nja za vodeće osobe iran-skog nuklearnog i rake-tnog programa, koja je na kraju i izbačena iz rezoluci-je. SAD su tražile uvođenje vrlo oštrih sankcija, dok su Francuska i Velika Britanija imale blaži stav.

Rezolucija Vijeća sigur-nosti je reakcija na odbija-nje Irana da do 31. avgusta ove godine prekine oboga-ćivanje urana i vrati se za pregovarački sto.

"Premda Iran insistira

na tvrdnji da razvija mir-nodopski nuklearni pro-gram, informacije o oboga-ćivanju urana do nivoa koji omogućuje vojnu upotrebu i izgradnja reaktora s te-škom vodom za proizvo-dnju plutonijuma, također za vojne potrebe, govore suprotno - da Iran razvija

nuklearno oružje", istaknu-to je u raspravi u Vijeću si-gurnosti.

Rezolucija UN-a

- Iranu se zabranjuje uvoz i izvoz materijala i tehnologije koji mogu po-moći iranskim aktivnosti-ma povezanima s obogaći-vanjem urana ili razvojem balističkih projektila.

- Kada su u pitanju ma-terijali koji mogu imati dvostruku ulogu, zemlje članice UN-a moraju same odlučiti hoće li njima po-magati iranskom nuklear-nom programu, ali i provje-riti “krajnju potrebu i kraj-nju lokaciju” te obavijestiti odbor za sankcije VS-a.

- Sankcije ne uključu-ju reaktore na laku vodu, čime će se izuzeti reaktor koji Rusija gradi za Iran u Bušehru.

- Zamrzavaju se finansi-je u vlasništvu 11 organiza-cija i 12 osoba povezanih s iranskim nuklearnim pro-gramom ili programom ra-zvoja projektila. Riječ je o ljudima iz Iranske organi-zacije za atomsku energiju i nuklearki Arak i Natanz.

DISKRIMINACIJA MUSLIMANA U OBRAZOVANJU I ZAPOŠLJAVANJU

U Briselu je 18. decem-bra objavljena studija naslo-vljena "Muslimani u Evrop-

skoj uniji – diskriminacija i islamofobija" u kojoj se upozorava na diskrimina-ciju muslimana u obrazo-vanju i zapošljavanju, te na negativne percepcije koje stvaraju teroristički napadi koji se, navodno, izvode u ime islama.

Centar Evropske unije za monitoring rasizma i ksenofobije ove je godine prvi put objavio izvještaj o položaju oko 15 mili-ona muslimana, koliko ih sada živi u 25 država čla-nica Unije. Dokument se pojavljuje u vrijeme kada Evropljani sve više pove-zuju muslimane s aktima međunarodnog terorizma i nesnošljivosti prema tako-zvanim vrijednostima zapa-dne civilizacije.

Na 117 stranica, izvje-štaj navodi kako se ova-kve percepcije oslanjaju na raniju ksenofobiju prema muslimanima i u mnogim evropskim državama poti-ču nastanak “islamofobije”. Dokument je nastao na te-melju razgovora sa stotina-ma, uglavnom mladih mu-slimana, koji su opisivali društvenu marginalizaciju kojoj su izloženi, iako su u velikom broju slučajeva rođeni u Evropskoj uniji. Navodeći brojne primjere, izvještaj zaključuje kako mnoge društvene barijere sprječavaju muslimane da se uspinju na društvenoj ljestvici, što zauzvrat rađa osjećaj beznađa i isključe-nosti.

V I J E Ć E S I G U R N O S T I U V E L O S A N K C I J E I R A N U

Povećava se broj zemelja pod sankcijamaIranu se zabranjuje uvoz i izvoz materijala i tehnologije koji mogu pomoći iranskim aktivnostima povezanima s obogaćivanjem urana ili razvojem balističkih projektila

Svjetska asocijacija islamskih učenjaka, kojom predsjedava dr. Jusuf al-Kardavi, srdačno je po-zdravila fetvu duhovnog vođe Islamske Republi-ke Iran, Alija Hamneija, kojom se zabranjuje vri-jeđanje, omalovažavanje i spominjanje ashaba i ha-lifa u bilo kojem nega-tivnom kontekstu. Ova fetva se smatra vrlo va-žnim i vrijednim korakom u okviru napora u pravcu približavanja dvaju velikih

mezheba, sunitskog i ši'ij-skog.

Upitan za mišljenje o vrijeđanju i omalova-žavanju ashaba i hali-fa, Hamnei je naglasio da je “svaka izjava, po-stupak i djelo koji daju jasnu podršku neprija-teljima islama i jačaju podjelu među muslima-nima, apsolutno haram i nedopustivo”.

Egipatski l ist Al-Ahram, u četvrtak 23.11. 2006., navodi kako su zva-

nične iranske vlasti zatra-žile da se ta fetva odmah proslijedi sredstvima ja-vnog informisanja.

U Asocijciji se ovaj korak smatra vrlo važnim i očekuje da će fetva ubla-žiti vrlo snažne među-mezhepske naboje u mno-gim krajevima, a posebno među braćom muslimani-ma u Iraku, gdje se sva-kodnevno za tuđe intere-se nemilosrdno prolijeva muslimaska krv, što je po islamu strogi haram.

ALI HAMNEI: Vrijeđanje ashaba i halifa je haram!

TeheranTeheran

SVIJET ISLAMA18

JANUAR 2007.

PRVI MUSLIMAN U AMERIČKOM KONGRESU

Kejt Moris Elison (r. 04.08.1963.) američki je političar i doktor prava, prvi musliman u ameri-čkom Kongresu i prvi afroamerikanac iz Min-nesote u Kongresu SAD-a. Treći od pet sinova u braku socijalne radnice Klajd i psihijatra Leonar-da, Elison je odgojen kao katolik, a na islam se pre-obratio kao 19-godišnjak. Tri njegova brata tako-đe su advokati, jedan od njih i baptistički pastor, a jedan brat je ljekar. Po-rodica je bila uključena u pokret za jednaka gra-đanska prava, uz posebnu ulogu Keitovog djeda u južnoj saveznoj drža-vi Lujziani. Kejt i njego-va supruga, profesorica Kim, imaju četvero djece. (W, Ah. Sa.)

Ke j t E l i s o n , p r v i Amerikanac musliman-ske vjere koji je izabran u Kongres, izjavio je za te-levizijsku stanicu CNN kako nije ljut zbog otvo-renog pisma u kojem je kongresmen iz savezne države Virdžinije Virdžil Gud napisao da Elisonu ne bi smjelo biti dopu-šteno položiti ruku na Kur’an tokom zakletve zastupnika u Kongresu. Gud je u kontroverznom pismu napisao kako je potrebno “sačuvati tradi-cionalne američke vrije-dnosti i uvjerenja” i zbog toga je smanjenje imi-gracije potrebno da bi se izbjeglo da još “musli-mana koji traže upotrebu Kur’ana bude izabrano u Kongres”. Gud je kasnije dodao kako smatra da je potrebno ograničiti popis

država iz kojih u SAD dolaze imigranti, tvrde-ći kako postojeći zakoni dopuštaju dolazak osoba iz “nekih terorističkih dr-žava”.

Odgovarajući na tvr-dnje izrečene u Gudo-vom pismu, Elison, koji je u Zastupnički dom Kongresa izabran na ne-davnim izborima i tra-žio je da položi ruku na Kur’an tokom ceremo-nijala zakletve sljedećeg mjeseca, rekao je da sma-tra da je “u različitosti snaga američke nacije” te da je dobro “da ljudi svih vjera i iz svih kultura do-laze u SAD”.

Upitan od CNN-ovog novinara smatra li da je Gud “zadrt”, Elison, koji je odrastao u Detroi-tu, a islam je prihvatio tokom studiranja, izjavio je kako ne želi vrijeđa-ti kongresmena iz Vir-džinije. "Nisam upoznao čovjeka i radije bih samo rekao da on mora mnogo naučiti o islamu", rekao je Elison, dodajući kako bi volio susresti Guda i po-razgovarati s njim, te mu reći neke stvari o musli-manima.

Iako je njegovo pismo izazvalo niz negativnih reakcija i optužbi za bi-gotizam i islamofobiju, pa i iz njegove republi-kanske stranke, Gud je na konferenciji za no-vinare rekao kako sma-tra da nije rekao ništa neprikladno. "Dobijam više pozitivnih nego ne-gativnih reakcija. Volio bih da više ljudi usta-ne u odbranu tradicio-nalnih američkih vrije-dnosti", rekao je Gud na konferenciji za novinare u Roki Mountanu.

Muhamed jači od

Georgea i Michaela

U Velikoj Britaniji je ove godine bilo više no-vorođene djece s imenom Muhamed ili Mohamad nego onih s tradicional-nim britanskim imenima George ili Michael.

Britanski Ured za sta-tistiku iz Londona u svo-joj je analizi imena naveo kako to svjedoči o pro-mjenama u etničkoj stru-kturi britanskog društva.

Ime Muhamed je do-bilo 4.555 novorođenča-di, dok je, na primjer, ime George dobilo "samo" 3.386 beba. Na ukupnoj listi popularnosti imena beba rođenih 2006. u Bri-taniji Muhamed je na 22. mjestu. I dalje je, kad je riječ o dječacima, najpo-pularnije ime Jack, a kod djevojčica je prvi put na prvom mjestu ime Olivia.

HONG KONG ĆE DOBITI „ŽENSKU“ DŽAMIJU

Hong-Kong bi mogao dobiti svoju prvu džami-ju samo za žene do iduće godine i to će vjerovatno biti jedina azijska "žen-

ska" džamija izvan Kine, objavili su mediji.

Džamija će košta-ti oko 500.000 hongkon-ških, tj. oko 64.000 ame-ričkih dolara, a u njoj će se uglavnom moliti In-donežanke koje rade u Hong Kongu, piše South China Morning Post.

Predsjednica indone-zijskog kluba Titien Su-prupti rekla je kako u Hong Kongu nema do-voljno mjesta na kojima

se muslimanke mogu mo-liti, te da se neke mole u vrtovima i na otvorenim mjestima, a to smatraju neprikladnim.

Papa za nastup u Re-gensburgu dobio na-

gradu "Govor godine"

Kontroverzni govor pape Benedikta XVI, odr-žan u septembru ove go-dine u njemačkom Re-gensburgu, koji je razlju-tio muslimane širom svi-jeta s obzirom da u njemu Papa povezuje islam i na-silje, osvojio je ove godi-ne, u skladu s odlukom žirija Katedre za retori-ku prestižnog njemačkog Univerziteta u Tubinge-nu, nagradu za "Govor godine" koja se u toj ze-mlji dodjeljuje od 1998.

U objašnjenju tubin-genskog žirija navodi se kako je činjenica da je sporni citat vizantijskog cara, što ga je izabrao Papa, kako bi ilustrovao svoj argument o vjeri i ra-zumu, uspio privući toli-ku međunarodnu pozor-nost "dokaz da je on još uvijek relevantan i nakon 500 godina".

Papa je nakon govo-ra u Regensburgu neko-liko puta izrazio žaljenje zbog nesporazuma što ga je među muslimanima iza-zvao njegov govor. Među-tim, nije povukao ono što je rekao, a Rimokatolička crkva optužila je medije da su namjerno iskrivili Papine riječi, stoji u saop-štenju njemačkog univer-ziteta.

"Predmet ovog na-mjerno pogrešno protu-mačenog govora veza je između razuma i vjere u kršćanstvu i potvrda kr-šćanskog uvjerenja da dje-lovati razborito odgovara Božijoj prirodi. U svo-joj direktnoj, ali i višesloj-noj kompoziciji, govor je majstorski napravljen. Papa je svoje misli iznio hrabro i odlučno", stoji u saopštenju.

Uređuje:

Mr. Admir-ef. MURATOVIĆ

Obrazovanje, zapošlja-vanje i stanovanje - oblasti su u kojima su najviše ugro-ženi muslimani koji žive u Uniji i čine oko 3,5 posto njenog stanovništva, kaže Beate Winkler, direktorica Centra Evropske unije za monitoring rasizma i kse-nofobije:

“Mnogi muslimani u Evropskoj uniji su izlože-ni diskriminaciji. Njihov uspjeh u školi je ispod pro-sječnog, žive u neuslovnim prostorima. Stopa nezapo-slenosti među njima je veća nego među drugim zaje-dnicama, a kada i dobija-ju posao to je obično na mjestima za koje nisu po-trebne posebne kvalifika-cije. Na primjer, u Fran-cuskoj, osoba s arapskim prezimenom ima pet puta manje izgleda da bude po-zvana na razgovor za neki posao nego neko s čisto francuskim prezimenom. Dakle, treba početi već od samog procesa oglašavanja i intervjuisanja za posao i to tako da se zaštiti lični identitet aplikanta, a da se više pažnje obrati na njego-ve kvalifikacije za određeno radno mjesto.”

No, u izvještaju se, ta-kođe, navodi kako i mu-slimanske zajednice treba-ju učiniti više kako bi su-zbile negativne percepcije. Navode se iskazi anketi-rane muslimanske omladi-ne koja vjeruje da lokalni imami nisu u stanju dati prave odgovore na svako-dnevne dileme koje mladi imaju o sebi i islamu. Kon-stantnim zabranama goto-vo bilo kakvog uključivanja u društvene aktivnosti dru-gih zajednica, musliman-ska se mladež ograničava i iznutra.

“Jasno je da je integraci-ja dvosmjeran proces. Zna-tno više predstavnika mu-slimanskih zajednica treba-lo bi biti uključeni u javni život i više djelovati. No, s druge strane, potrebno ih je ohrabriti da to učine. Svi bismo se trebali an-gažovati u stvaranju inte-grisanog društva koje će ravnopravno uključivati sve svoje elemente”, kaže Beate Winkler, direktorica Centra Evropske unije za monitoring rasizma i kse-nofobije.

Vlado AZINOVIĆ, RFE

SVIJET ISLAMA 19

JANUAR 2007.

Novi Pazar, grad sa oko 100.000 stanovnika, pre-težno muslimanske vjere, dakle, pripadnika religije u kojoj čistoća zauzima posebno mjesto, ipak se ne može pohvaliti svojim stepenom čistoće i higi-jene koju posjeduje. Iako paradoksalno, širom Srbije u gradovima sa većinskim nemuslimanskim stanovniš-tvom, za razliku od Novog Pazara, primjetit ćete da je nivo gradske čistoće i uređenosti na daleko višem nivou.

Ulice nam nisu naročito prijatne ni za oko, a ni za hodanje. Oko kontejnera je obavezno smeće za koje se trudimo samo da ga izba-cimo van svojih domova, a gdje i kako - to je manje važno. Allah dž.š. je stvorio čovjeka kao namjesnika na Zemlji ostavivši mu u ema-net brigu i odgovornost za vođenje brige o ostalim Njegovim stvorenjima koja su u čovjekovom namjesniš-tvu i od kojih on ima izvje-snu korist. Pažljivim išči-tavanjem hadisa Allahovog Poslanika a.s. shvatit ćemo da je on bio gorljivi zago-vornik zaštite čovjekove sredine, preteča ekološke svijesti, dosljedni zago-vornik razumne upotrebe zemljišta i vode te ispra-vnog odnosa prema živo-tinjama, biljkama i ptica-ma. Posebnu pažnu privlači savremenost Poslanikovih gledanja na okolinu i kone-cepata koje je uveo za svoje sljedbenike.

On nije samo podsti-cao na održivo korište-nje plodnog, već je svo-jim sljedbenicima govorio i o vrijednosti kultivisanja neiskorištenog zemljišta:

zasađivanje drveća, sija-nje kultura, navodnjavanje suhog zemljišta i sl. sma-traju se dobročinstvima. Stoga kaže: “Kada nastupi Sudnji dan, a neko od vas bude imao u ruci sadnicu i bude u stanju posaditi je prije nego što on nastupi, neka je posadi!“, upućujući na to da čak i kada su sve nade za čovječan-stvo izgubljene treba podržavati unapređe-nje prirode. U drugom hadisu napominje da „koji god musliman zasadi drvo ili posije neku biljku, pa njihove plodove budu jele ptice, ljudi ili životinje, to će mu se računati kao sadaka.“ (Buhari)

Po s e b a n o d n o s Poslanik je imao prema vodi koja je, u nemilo-srdnom pustinjskom okruženju u kojem je živio, bila je sino-nim života. Voda je, kako Kur’an svjedo-či, Božiji dar i izvor života na Zemlji: “Od vode smo sve živo stvo-rili.“ (Kur’an, 21:30) Štednja vode i očuva-nje njene čistoće za Poslanika su bila važna pitanja. Ćak i kada je vode bilo u izobilju, on je zagovarao šte-dljivost. Zabranjivao je da se vrši nužda po putevima, hladovima ili u stajaćoj vodi.

Nažalost, našim trima gradskim, ne tako velikim ali izuzetno zagađenim, rijekama - Raški, Jošanici i Trnavici, posvećeno je (ni)-malo pažnje. Obale služe za odlaganje smeća, a vode, u kojima više ne može opsta-ti ni jedna živa vrsta, zaga-đene su otpadnim vodama kamenjara postojećih kro-

jačkih radnji ili uključiva-njem fekalnih kanalizacija i otpadnih voda u njihove tokove i korita. Zar to nije žalosno, ako ni zbog čega, a ono zbog činjenice da je Poslanik a.s., čiju vjeru sli-jedimo, još u sedmom vije-ku toliko pažnje poklanjao prirodi, sugerišući nam da

je čuvamo i održavamo. Koliko smo dosljedni ema-neta prirode koji nam je dat?

Poslanik a.s. je vjero-vao da i životinje, kao dio onoga što je Allah stvo-rio, trebaju biti tretirane sa uvažavanjem: “Ako neko nepravedno ubije vrapca, a kamoli nešto veće, bit će odgovoran pred Bogom.“ (Iz knjige Miškatul-Mesabih) Ove riječi oslikavaju veli-

ku pažnju i ljubav koju je Poslanik a.s. pokazivao prema životinjama. Ibn Mes’ud r.a. pripovijeda: “Na jednom putovanju, dok se Poslanik a.s. udaljio, ugledali smo pticu sa dva ptičeta i uzeli joj ptičad. Ptica je kružila iznad nas i kada se Poslanik a.s. vratio,

upita: “Ko je rastužio ovu pticu? Vratite joj ptičad!“ Zatim, kada je ugledao spa-ljen mravinjak, upita: “Ko je ovo spalio?“ Mi – odgovo-rismo. “Samo je Gospodaru vatre dozvoljeno kažnjavati vatrom“ - reče nam.” (Ebu Davud, sahih) Abdullah ibn Serdžis veli: “Allahov Poslanik a.s. je zabranio da se mokri u skloništa životi-nja.“ (Hakim)

Ljeti je kod nas uobiča-

jena izuzetno ružna poja-va na ionako zagađenim rijekama – borba šataka (pataka), koju prate broj-ni navijači. Dešavali su se čak i slučajevi da „gazda“, čiji patak izgubi bitku, iz srdžbe svom patku otki-ne glavu naočigled dru-gih. Ovakvo iživljavanje nad živim stvorenjima je nedopustivo, nehumano i stogo zabranjeno.

Čak i u vezi sa klanjem životinja, Poslanik a.s. je pokazivao blagost i sao-sjećajnost. Mada nije bio vegetarijanac, hadisi jasno pokazuju da je bio krajnje osjetljiv na patnje životinja. Stoga je preporučivao upo-trebu oštrog noža i stručno postupanje prilikom kla-nja kako bi životinja brzo umrla i trpjela što manje boli. Takođe je upozora-vao da se životinja ne kolje u prisustvu drugih životi-nja i da se nož ne oštri u prisustvu životinje koja će biti zaklana. Za njega je to bilo ravno duplom klanju životinje pa je takav postu-pak saosjećajno osudio kao užasan.

Na žalost, harmonija čovjeka i njegove okoline, koju je Poslanik zagova-rao, danas je potpuno išče-zla. Sasvim je začuđujuća i zabrinjavajuća činjenica koliko nas malo interesuje čistoća i održavanje okoli-ne u kojoj živimo. I, kako Allah dž.š. u Kur’anu kaže: “...ko uradi i koliko trun dobra - vidjet će ga; a ko uradi i koliko trun zla - vidjet će ga.“ Kada bismo uradili bar po taj trun dobra za prirodnu sredinu u kojoj živimo, vidjeli bismo pozi-tivne pomake oko sebe i to bi, bar za početak, bilo dovoljno jer smo zla već dovoljno uradili.

H A R M O N I J A Č O V J E K A I N J E G O V E O K O L I N E , K O J U J E P O S L A N I K A . S . Z A G O V A R A O , D A N A S J E P O T P U N O I Š Č E Z L A

Savjest kao ekološki policajacObale služe za odlaganje smeća, a vode, u kojima više ne može opstati ni jedna živa vrsta, zagađene su otpadnim vodama kamenjara postojećih krojačkih radnji ili uključivanjem fekalnih kanalizacija i otpadnih voda u njihove tokove i korita. Zar to nije žalosno, ako ni zbog čega a ono zbog činjenice da je Poslanik a.s., čiju vjeru slijedimo, još u sedmom vijeku toliko pažnje poklanjao prirodi sugerišući nam da je čuvamo i održavamo. Koliko smo dosljedni emaneta prirode koji nam je dat?

Sanela KARIŠIK

20 AVLIJA

JANUAR 2007.

Da li ste znali da studen-ti Internacionalnog univer-ziteta imaju svoje medijsko glasilo - radio „Universa“? Ako niste, eto sad znate, a da biste još bolje znali, podesite stanicu vašeg ra-dija na 101,7 MHz i shva-tit ćete o čemu se zapra-vo radi.

Ja ću vam ukratko u ovom tekstu predstavi-ti profil ovog radija. Da pođemo od redakcije: ure-dnica programa je Senada Leović, menadžer radio i TV tehnike Enver Islamo-vić, tonski realizator Irhad Salihagić, muzički urednik Enes Škrijelj i grupa no-vinarki: Misala Zukorlić, Hana Oklapi i Birsela Isla-mović. Kroz radio su pro-šli mnogi studenti volonte-ri, a mnogi od njih i danas njime uspješno cirkulišu jer je on naprosto jedan di-namičan, kvalitetan, elek-tronski medij – glas ambi-cioznih i kreativnih ljudi.

Programska šema je ra-znolika i zadovoljava sve ukuse i generacije. Program započinjemo jutarnjim po-zdravom iz studija par mi-nuta poslije osam časova nakon čega idu u nizu blic-emisije uglavnom infor-mativnog karaktera: „Pro-zor u prošlost“ je sadržaj u kome govorimo o minu-lim događajima, historijski vrijednim datumima i li-čnostima koje su obilježile vrijeme iza nas. Zatim sli-jedi „Info-blok“ kao pre-gled najvažnijih informa-cija o aktuelnim dešavanji-ma u gradu, regionu, ze-mlji i svijetu, pa „Trening“ kolege Enesa Škrijelja kao izbor najnovijih sportskih vijesti i „Zebra“ Senade Le-ković koja daje širi pregled na aktuelna politička zbi-vanja. Program do 12 časo-

va upotpunit će još emisija „Lavirinit“, čisto edukati-vnog karaktera, koja go-vori o najnovijim naučnim dostignućima, a realizuju

je uglavnom svi članovi re-dakcije. Time počinje svaki naš radni dan.

Od dvanaest ča-sova za cijelu sedmi-cu planirane su odgo-varajuće emisije. Po-nedjeljkom obrati-te pažnju na emisiju „Zdravlje na poklon“ koja tretira zanimlji-ve sadržaje iz oblasti zdravstva i medicine uopšte sa podrubri-kom „Ljekovito i ko-risno“ gdje uglavnom obrađujemo neku lje-kovitu biljku sa me-dicinskog stanovišta, voće ili povrće. Emi-sija „Tempo“ će vam pru-žiti više informacija o naj-bitnijim sportskim dešava-njima, sportskim granama i imenima iz zemlje i svije-ta, a uređuje je i vodi Enes Škrijelj. Utorkom vam sva-kako preporučujemo emi-siju „Index“ koja se bavi problemima mladih, malo-ljetničkom delikvencijom, svim onim što mladi vole ili ne vole, obuhvatajući generaciju srednjoškolaca i studenata, sa podrubri-

kom „100% mlad, 100% informisan“, putem koje vam prenosimo najvažni-ja dešavanja i novosti sa Internacionalnog univerzi-

teta ili razgovor sa nekim od dekana ili profesora. Utorkom slušajte i emisi-

ju „Mreža“ u kojoj obra-đujemo političke događaje naše svakodnevice. Emisiju uređuje i vodi Senada Le-ković. Sredinom sedmice, tačnije srijedom, poslušajte „Novinarski objektiv“ gdje vam odgovaramo na dile-me i pitanja o novinarstvu, njegovim etičkim kodeksi-ma i standardima. Emisi-ju naizmenično vode ko-lege iz redakcije. Srijedom vam svakako preporučuje-mo da obratite pažnju i na

„Lilihip“ koleginice Birsele Islamović, emisiju o naj-mlađima, o odgoju i obra-zovanju djece. Program-ska šema četvrtkom po-

punjena je emisijom „Govor knjige“ koja se bavi fenomenom kulture i umjetnosti u svim njenim sferama i oblicima. Često u njoj imate prilike čuti za-nimljive intervjue sa poznatim ličnostima našeg kraja. Odmah nakon nje slijede „Po-slovne sfere“ Misale Zukorlić u kojoj vam izlažemo informaci-je o biznisu, ekono-miji, tržištu i sl., dok u popodnevnom ter-

minu imate priliku sluša-ti Hanu Oklapi u emisi-ji „Fenomenalno“ koja go-

vori o svemu što uspije-va privući čovjekovu pa-žnju, fascinirati ga i osta-viti utisak na njega, bilo da je riječ o ličnostima ili pojavama. Petkom ujutru slušajte „Eko-forum“ kole-ginice Leković o ekologiji i čovjekovoj brizi ili nebrizi nad njegovom prirodnom okolinom, a nakon 12 ča-sova, tačno u džumanskom vaktu, toplo vam preporu-čujemo „Islamsku riznicu“ koja vam uz prigodne ilahi-

je i kaside nudi tročasovno druženje uz islamske teme iz svakodnevnog života, temelje vjere, s posebnim akcentom na njene norme i vrijednosti. Ona će vam pružiti adekvatan medijski prostor da svoja znanja iz oblasti religije, konkretno islama, proširite ili utvrdite već znano. Emisiju uređuju kolege iz redakcije. Subo-tom se družite uz „Vitraž“ Birsele Islamović koja će vam vikend učiniti prijatni-jim uz priče o modi, bonto-nu, kozmetici, raznim tera-pijama i tretmanima te o manje-više bitnim stvarima naše svakodnevice. Popo-dne se odmorite uz reprizu emisije „Fenomenalno“.

O muzici brine Enes Škrijelj koji ulaže maksi-malan trud da kroz pro-gramske sadržaje provuče kvalitetne note i ono što se omladini dopada, a što odgovara zvuku i sadržaju samih emisija. Jutarnji ča-sovi su popunjeni starijim tonovima, tokom dana no-vijim hitovima stranih pro-dukcija, a veče je uglavnom ispunjeno klasikom ili džez muzikom. Muzička podlo-ga petkom je nešto druga-čija zbog same džume, te ujutru idu lagani instru-mentali orijenatlnog pri-zvuka, a tročasovnu emisi-ju „Islamska riznica“, kako rekoh, prate ilahije i kasi-de.

Kao što i sami vidite (a još bi bilo bolje da čuje-te), kvalitet programa, mu-zike i same redakcije za-služuje da studentski radio „Universa“ zauzme makar jedno malo, ali bitno parče vašeg svakodnevnog živo-ta. Stoga, budite sa nama na 101,7 i uvjerite se u to sami!

Sanela KARIŠIK

P R E D S T A V L J A M O V A M

Glas studenata Internacionalnog univeziteta

Na Internacionalnom univerzitetu već treću godinu postoji studentski radio „Universa“ kao način afir-macije studentskih ideja, zamisli i kreacije na frekvenciji 101,7 MHz

OBRAZOVANJE 21

JANUAR 2007.

Odnos čovjeka prema stvarima i događajima, značenja koja se javljaju iz tih odnosa i refleksije koje ostavljaju ta znače-nja u savjesti i nadahnuću, zatim različitosti u pona-šanju među ljudima..., sve je to niz događaja kojima se prouzrokuju svi poslovi i djelovanja i koji čine dušu živom, dinamičnom i osje-tljivom.

Da, čuđenje koje čovjek osjeti naspram ljepote postojanja i njene privla-čnosti, kao i njego-va radoznalost i z n at i ž e l j a koju u njemu budi generalni sistem koji fun-kcioniše u vasio-ni poput jednog sahata, znanje do kojeg stiže otkri-ćem svega novog i želja da zalazi još dublje u njegovu unutrašnjost, na kraju, sve te djeliće znanja sakupiti i pomoću njih doći do razmi-šljanja - sve to pokreće čovje-ka da bude osje-tljiv naspram doga-đaja, da pokrene mišljenje, da duhovno djeluje i da uvijek bude budan i opre-zan.

Suprotno tome, ne vidje-ti i ne osjetiti ‘’džumbus’’ hiljadu i jedne ljepote na sve strane i biti bezosjeća-jan i ravnodušan naspram kombinacija u vasioni koje se kreću u harmoniji; ne zalaziti u uzroke i mudrosti onoga što se vidi; prelaziti preko onoga što se primje-ćuje; ne doći do neke vrste duhovnog znanja - sve je to izraz čovjekove bezosjećaj-nosti, smrti njegove duše i dokaz da živi zatvorenih očiju. Da se ovakvim lju-dima svakog dana otvori

tajna knjiga vasione i lista list po list iz unutrašnjeg svijeta, opet im se ne bi moglo ništa objasniti : ‘’Koliko ima nadnaravno-sti pored kojih su oni prošli i okrenuli svoja lica!“ (Jusuf, 12/105) Nisu imali koristi od onoga što se događalo, a niti su uzeli pouke od onoga što se rađa i zalazi!

Za čovjeka koji osjeća šta se događa u njegovoj okolini, čuđenje i divljenje koje osjeća prema posto-janju, to je otk r i -v a n j e u

beskraj-n i m m o r i m a . Prilikom tog putovanja, njemu se na svakom stepe-nu daju zlatni ključevi taj-nih dvora. Sa čistim srcem i krilatim osjećajima, sa razumom koji pravi sinte-ze i sa dušom spremnom na vjetrove nadahnuća, sve dok se bude išlo i kretalo u pravom smjeru, i kada sve to što se upije svijest čuje, onda će ideja da bude ‘’svaka strana poput irem-skih bašči’’ biti izložena i rast će poput džennetskih vrtova.

Oni koji nisu osje-tili taj duh i to shvati-li zato što na neki način ne mogu izići iz ograde svojih navika koje su ih opkolile, uvijek će se žali-ti na monotoniju stvari i događaja. U njihovim očima sve je haos, sve je tamno i bez značenja: “Da vide sve nadnaravnosti, opet ne bi u njih povjero-vali.“ (El-En’am, 6/25; El-A’raf, 7/146)

Na njihovom razumu je lanac, na duša-

ma su im

okovi i “svima im je stavljen pečat, ali oni to ne shvataju.“ (Et-Tevba, 9/87) Od ovakvih ne treba očekivati nika-kvu korist i plod, i upra-zno je nadati se nečemu od njih.

Ima slučajeva kada osoba zna i osjeća, vidi i shvata i pošto se tako zamisli, okrene se navika-ma i u njima se zakopa. Svakako mislim da se ovim pitanjem želi ovo saznati. Znači, ima onih koji nešto vide i saznaju, unekoliko vjeruju i spoznaju, a zatim izgube svaku vezu i osje-

ćaj i ne uzmu dovoljno pouke iz svjetova koji se mijenjaju, iz ljepota koje se obnavljaju; oni zaposta-ve udubljivanje i odlazak u druge sfere, da Allah dž.š. sačuva! Ovakvo stanje za čovjeka znači šutnju i smrt njegovih osjećaja.

Onaj koga snađe ova-kvo stanje, ako odmah ne obriše krmelje sa svo-jih očiju, ako ne potrči da shvati tajne mudrosti stva-ri, ako ga u tome neko ne pokrene i ako ne otvori uši

da čuje Allahove poru-ke koje

d o l a -ze iz metafizičkog svijeta, onda je taj osuđen da iznu-tra izgori i postane uglje-nik, a zatim da se sruši i nestane.

Zbog toga je Uspo-stavitelj sistema u vasioni, Uzvišeni Stvoritelj, uvijek slao predavanja u obliku različitih glasova, nada-hnuća i opomena, šalju-ći uvijek nove, rječite i iskrene pozivače u vjeru (Allahove poslanike) sa otvorenim nadnaravnosti-ma i ponavljajući iskonski Govor. I tako je donosio dušama sjaj, a pogledima

svjetlost. I opet zbog toga, naspram onoga što je ljude navelo na navike, On je uvijek upozoravao ljud-sku svijest i zatražio da redovno ponavljaju preli-stavanje tabli koje je dao razumu.

Da, On je u Svojoj Knjizi toliko spomenuo neke stvari na različite načine, kao što su stvaranje čovjeka i njegovo razmno-žavanje po Zemlji i sticanje mira sa životnim drugom, veličanstvenost u stvara-nju nebesa i Zemlje, zatim razlika u jezicima i dija-

lektima, koja zahtijeva razmišljanje, promjene koje donose dan i noć, grmljavina i milost koja dolazi sa kišom... - toliko stvari da za one koji znaju, osjeća-

ju i koriste pamet nije ostavljeno nimalo mjesta navici i neo-

bazrivosti. “Jedan od dokaza Njegovih

je to što vas od zemlje stvara, i odjednom vas,

l j u d i , s v u d a ima razasutih; i jedan od dokaza Njegovih je to što za vas, od vrste

vaše, stvara žene da se uz njih smi-

rite, i što između vas uspostavlja ljubav i sami-lost; to su, zaista, pouke za ljude koji razmišljaju; i jedan od dokaza Njegovih je stvaranje nebesa i Zemlje, i raznovrsnost jezika vaših i boja vaših; to su, zaista, pouke za one koji znaju; i jedan od dokaza Njegovih je san vaš noću i po danu, i nastojanje vaše da steknete nešto iz obilja Njegova; to su, zaista, pouke za ljude koji čuju; i jedan od dokaza Njegovih je to što vam poka-zuje munju, da se pobojite i ponadate, i to što spušta s neba kišu i oživljava njome zemlju poslije mrtvila nje-

Š T A J E N E M A R N O S T I N E G A T I V N I U T I C A J I T E O S O B I N E ?

Nemarni su nepravedni i bezvrijedniIma slučajeva kada osoba zna i osjeća, vidi i shvata i pošto se tako zamisli, okrene se navikama i u njima se zakopa

M. Fethullah GÜLEN

ISLAMSKE TEME22

JANUAR 2007.

zina; to su, zaista, pouke za ljude koji razumiju.’’ (Er-Rum, 30/20-24) Nebeski Govor na još hiljade opo-mena i uputa okreće pažnju na hiljade veličanstvenih i nadnaravnih stvari pored kojih prolazimo i ne vidi-mo ih, i na taj način razbija neobazrivost. Ali, svako ne vidi i ne osjeća doga-đaje koji teku i pjevaju poput slavuja. Isti su kao,

što kaže Hajali: ‘’one ribe koje žive u okeanu, a ne znaju za okean.“ (Banarlı, N. Sami, Resimli Türk Edebiyatı Tarihi (Slikovita historija turske književno-sti), 1/574)

Pored toga, postoji neo-bazrivost u idejama i misli-ma koja utječe na ponaša-nje i ibadet ljudi, a znači smrt ljubavi, uzbudljivosti i entuzijazma. Kod osobe koju snađe ovakvo sta-nje, ljubav prema ibade-tu, osjećaj odgovornosti, mržnja prema grijesima i plač zbog grijeha u potpu-nosti nestanu. Poslije toga povratiti se u staro stanje jako je teško. Veoma čisto djelovanje zahtijeva jasne podsjetnike, da bi čovjek iznova otkrio sebe i vidio okolinu i da bi pazio šta mu ulazi i izlazi iz duše.

Da bi se u čovjeku usadio novi duh, njemu je svaki novi udisaj doša-pnuo ovo značenje (gore navedeno). Da, suđeno je da čovječanstvo ostari i otupi, ali nije nemoguće da čovjek sebe ne može obno-viti. Naravno, naspram očvršćenja treba pošto-vati ruku koja čuva svoju dušu: “Zar nije vrijeme da se vjernicima srca smekšaju kad se Allah i Istina koja se objavljuje spomene, i da oni ne budu kao oni kojima je još davno data Knjiga, pa su srca njihova, zato što je proteklo mnogo vreme-na, postala nemilosrdna, i mnogi su od njih nevjerni-ci.“ (El-Hadid, 57/16)

Kao sažetak možemo

reći da je neobazrivost velika nesreća koja napa-da čovjeka. A mnoge ova nesreća zahvati. Osoba koja upadne u takvo stanje nesvjesna je šta se događa u njenoj okolini, slijepa je prema ljepotama koje se nalaze u ‘’Knjizi vasione’’ i nijema naspram jezika događaja koji govore isti-nu. S tim u vezi, takva osoba ima manj ka i pli-

tkoće u vjerovanju i nema ljubavi i volje za ibadetom, a u međuljudskim odno-sima je nepravedna i bez-vrijedna. Da bi se spasila takvog stanja, potrebno je da se pruži jedna jaka ruka pomoći i da se osloni na uho koje čuje i oko koje vidi.

Zbog svega toga, oni koji su zapali u neobazi-rivost treba da razmišljaju o događajima u vasioni i u sebi, da razmišljaju o tabla-ma smrti i drugog svijeta, da prošetaju kroz različi-te institucije koje rade za vjeru i korist ljudi, da im se prikažu, da se potrude na izvršavanju neke dužnosti vjerske i društvene pri-rode. Pored toga, ovakve osobe često treba podsjeti-ti i objasniti im zlatne stra-nice naše historije tako što će pogledati u našu časnu prošlost, i treba ih sasta-viti sa ljudima koji imaju svijetle horizonte, volju i entuzijazam, i na taj način, tim uzrocima, treba im pri-premiti teren za obnavljanje njih samih.

Pored ovdje navedenih šest načina, moguće je da ima još nešto da se kaže ili učini, međutim, mi se zadovoljavamo sa ovoliko, uvjereni da smo dali ideju kako da se spriječi neoba-zrivost. Uz želju i molbu da nam odstrani neobazrivost Onaj u čijoj su ruci ključevi srca...

Prıjevod:

Mr. Sead IBRIĆ

Strogi roditelji mogu uspješno vaspitavati ako je ta strogost izraz uvažava-nja određene zrelosti dje-teta pa se od njega doslje-dno zahtijeva da se ponaša prema utvrđenom "redu" u porodici ili šire. Ako se zna npr. da dije-te domaće zada-tke radi negdje od 16 časova onda se to mora ispošto-vati svakog dana, sa opravdanim izuzecima. Nje-gova r aznora -zna opravdanja treba isključiti jer time pokušava da izbjegne pošto-vanje dogovore-nog. Dijete na taj način ovaj dogo-vor i red poste-peno prihvata i kao svoj zahtjev i stečenu naviku. Strog sam jer te poštujem - rekao je jedan pozna-ti ruski pedagog. Roditelji koji su strogi i prema djeci i prema sebi stvaraju na taj način red i disciplinu u kući i to niko-me ne smeta. Naprotiv, u takvoj kući ima najmanje rasprava i svađa oko po-djele i izvršavanja zadataka - niko nikome ne naređuje jer svako zna šta mu valja činiti.

Postoje, međutim, i strogi roditelji čija je stro-goća sasvim druge prirode. Oni se u odnosu na svoje dijete postavljaju kao nare-dbodavci, samo oni zahtije-vaju, ocjenjuju, tuže i sami u isto vrijeme sude. To što oni traže mora se izvrši-ti bez pogovora, makar se objektivno moglo i dru-gačije. U takvim slučaje-vima dijete nije sigurno da li je dobro razumjelo, da li otac baš to i to hoće. Ono živi u strahu od njegovog strogog pogleda, neizvje-

sne reakcije i kazne i uvi-jek kad može izbjegava sa njim susret i razgovore.

Tako se vremenom "di-sciplinuje" i navikne da bez pogovora izvršava do-bijene zadatke. Formira se osjećanje slijepe poslušno-sti. Bježanje od te slijepe poslušnosti je dječije "pra-

žnjenje" u školi i na ulici, pa će, kao takvo, maltreti-rati svoje vršnjake, praviti razne ispade sve do deli-kventnog ponašanja. Ima dosta slučajeva da dijete u toj slijepoj poslušnosti akumulira otpor, gnjev, ne-zadovoljstvo i u jednom trenutku sve eksplodi-ra: potpuno otkaže poslu-šnost, ražesti se, spremno je na sve i uopšte se ne može prepoznati. Najteža je situacija kad se "eksplo-zija" desi nečujno, dijete se povuče u sebe, postane ne-urotično i nesigurno, što redovno izaziva nazadova-nje u školi ili čak bježanje od kuće. Da bi pojedini ro-ditelji što manje bili ova-kvi, potrebno je sagledati uzroke takvog (strogog) odnosa i ponašanja:

1. prihvatili su negativno iskustvo svojih rodite-lja koje je, po njima,

bilo uspješno,2. po prirodi su perfekcio-

nisti, traže "dlaku u ja-jetu" i uvjereni su da je to najbolji način vaspi-tanja u porodici,

3. briga o djetetu im pred-stavlja teret, pa je ve-lika strogost način da svako zna svoje oba-

veze i niko nikoga ne mora da kontroliše,

4. nisu zadovoljni sobom, svim i onim što su po-stigli pa to nezadovolj-stvo proširuju na di-jete,

5. na radnom mjestu teško dolaze do izražaja pa to kompenziraju strogo-šću prema djeci i bra-čnom drugu i tako su "neko i nešto",

6. nervozni su i neuroti-čni pa im "zavođenje reda" u porodici ola-kšava ličnu situaciju: nema rasprava, nema dječijeg nemirluka, neposlušnosti i buke, koja im inače posebno smeta, i

7. međusobni odnosi u porodici su opterećeni nepovjerenjem, nera-zumijevanjem i čestim sukobima pa je "stro-goća" način da se zave-de kakav-takav red.

O O D G O J U D J E C E

Strogi roditeljiPozitivne i negativne strane čvrste ruke u odgoju djece

Emina SADIKOVIĆ

Ja upitah svog Jasina

Ja upitah svog Jasina, jer ne vide mu'minun On mi veli: "Ne čudi se, uče oni gafilun."

(...) Ilhamija

23ISLAMSKE TEME

JANUAR 2007.

Mi živimo u čudnom svijetu. Veliki je broj ljudi kojima je potreban mir i koji mole za mir i govore o miru, a i pored toga je ogroman broj ljudi u svi-jetu koji pate, jer žive u okruženju stalnog konfli-kta i stalnog rata. Ne tako davno bio sam na jednoj internacionalnoj konferen-ciji na kojoj su govorili ljudi iz različitih zemalja, različi-tih religija i ideologija. Nije bilo nikakvo iznenađenje da su govornici redom iska-zivali snažnu želju svojih baza za mirom, te da su svi nudili jake argumente kojim bi auditorijum ubije-dili da njihovi stavovi nisu samo prazne riječi. Oni su podvlačili da oni i njihove kolege ne samo da žele mir, nego i da aktivno rade na njegovom postizanju. Cinik u nama ne može odoljeti iskušenju da upita zašto je sa tako mnogo telentovanih osoba i organizacija u svi-jetu koje rade za mir tako teško postići mir. I zašto, uprkos tome, izgleda da će postizanje mira ostati nika-da ostvareni dio ljudskog iskustva?

Dio problema je u tome da čak iako mnogi, možda, rade na miru, potrebna je tek nekolicina da uni-šte svako nastojanje da se mir postigne i održi. Veći dio svog života živio sam

u dijelovima jugoistočne Evrope gdje je ogromna većina ljudi, svih religija i etničkih grupa, žudila za mirom i zajednički radi-la na tome da održe mir. Generalno govoreći, sada je tamo mir. Ljudi sada tamo žive zajedno i dnevno sara-đuju za dobro svih. I pored toga, dovoljno je da se nađe samo nekoliko pojedina-ca ili grupa, rukovođenih bijesom, ozlojeđenošću ili nacionalnim motivima, pa da naruše mir i pokušaju izazvati sukobe. Osim toga (povrh toga), moderne tehnologije omogućile su veoma malom broju poje-dinaca da unište i ono malo mira kojeg je većina teškom mukom održavala.

Tako se naš svijet stal-no iznova lomi i razara u podozrenjima i sumnjama, u konfliktima i ratovima. Razlozi za takvu situaciju su veoma kompleksni, a pute-ve koji vode do mira teško je pronaći i još teže slijediti. Tu postoji jedan paradoks s kojim se moramo suočiti. Izgleda kao da svi mi težimo miru, da su deklarativno svi za mir, a u svijetu je, i pored toga, veoma malo mira. Ne treba sumnjati u iskrenost većine koja se izjašnjava za mir, međutim, problem je u tome što malo ko zna kakve sve napore treba uči-niti, čak i svakodnevne, da se mir održava i da traje. A da bismo zaista izgradi-

li i sačuvali mir, moramo da gradimo mostove razu-mijevanja između različi-tih tradicija i religija, pri čemu prvo moramo ostva-riti međureligijski dijalog i komunikaciju svake druge vrste.

Međureligijski dijalog zahtijeva da se, prije svega, shvati osnovno religijsko jedinstvo i zajedništvo, kao i univerzalnost vjerovanja. Religija obuhvata sva vje-rovanja, sve rase i sva brat-stva, veliča ljubav, poštova-nje, toleranciju, praštanje, milost, ljudska prava, mir, bratstvo među ljudima i slobodu datu ljudima preko Božijih poslanika.

Islamska tradicija vjeru-je da će se Isa a.s. (Isus) vratiti u vrijeme posljednjih dana prije nestanka svije-ta. Muslimanska tradicija, također, smatra da će vri-jednosti, kao što su: ljubav, mir, bratstvo, praštanje, altruizam, milost i duho-vno proćišćenje, prethoditi tom vremenu. Kao što je Isus bio poslan Jevrejima da veliča pomenute vrijedno-sti, isto su tako i judaistički poslanici veličali te iste vri-jednosti, i to je samo jedan od razloga zašto mora biti uspostavljen dijalog, kao i bliski odnosi i saradnja između islama, kršćanstva i judaizma.

Postoji i mnogo drugih zajedničkih razloga za dija-log. Michael Wyschogrod

piše da postoji mnogo teo-rijskih i vjerskih razloga za muslimane i Jevreje da se drže mnogo bliže jedni drugima, kao što se Jevreji i kršćani sve više približa-vaju jedni drugima. Štaviše, muslimani imaju dobra isku-stva zajedničkog življenja sa Jevrejima iz prošlosti, gdje skoro da nije bilo diskrimi-nacije, nije bilo holokausta, uskraćivanja osnovnih ljud-skih prava ili genocida. Radi se o tome da su Jevreji bili dobro primani u teškim vre-menima, kao onome kada je Osmanska imperija prigrlila Jevreje nakon što su oni bili protjerani iz Španije.

Muslimanski problemi u dijalogu

Kršćani su samo u pro-šlom stoljeću ubili daleko više muslimana, nego što su muslimani ubili kršća-na tokom cijele historije. Mnogi muslimani, čak i oni obrazovani i svjesni, vjeruju da Zapad želi da podrije islam i to uz pomoć suptil-nih i sofisticiranih metoda.

Muslimani su zapam-tili zapadni kolonijalizam. Osmanska Imperija je uni-štena pod evropskim nasr-tajima. Spoljne invazije na muslimanske zemlje praće-ne su sa velikim interesova-njem u islamskom svijetu. Postepena „transformacija“ islama u ideologiju konfli-kta i reakcije ili u stranačku ideologiju, također je učini-

la ljude sumnjičavim prema islamu i muslimanima.

Islam je bio najve-ći pokretač muslimanske nezavisnosti. Na njega se gledalo kao na element separacije, stroge političke ideologije i masovne ide-ologije uz pomoć koje je sticana nezavisnost i rušeni zidovi prema Zapadu.

Kršćanski historičari portretiraju islam kao sirovu verziju judaizma i kršćan-stva, a poslanika Muhameda a.s. kao obmanjivača čije je djelo i dalje bolno aktivno. Posljednje objavljene kari-kature koje se podsmijevaju Poslaniku, kao i nedavne Papine izjave, uvrijedile su osjećanja miliona musli-mana. Crteži na kojima se Poslanik Muhamed a.s. opi-suje u jednom prijetećem, ratničkom maniru, bili su prvo objavljeni u danskom magazinu decembra 2005. godine, a kasnije preneseni u većini zapadnoevropskih zemalja, kao znak podrške slobodi izražavanja.

Dijalog je obaveza

Da bi međureligijski dija-log bio uspješan moramo iz našeg fokusa izbaciti pro-šlost, ignorisati polemike i fokusirati se na budućnost i zajedničke ciljeve. Gleda-nje Zapada se izmijenilo. Prema Massignonu, islam je „vjera Abrahamova (Ibrahimova) ponovljena sa Muhamedom“. On vje-

U M J E S T O S U K O B A K L A S A I C I V I L I Z A C I J A …

Potreba za dijalogom i izgradnjom mostova

razumijevanja među religijamaAllah naređuje: „I sa sljedbenicima Knjige raspravljajte na najljepši način – ne sa onima među njima koji su nepravedni…“ (Kur'an, 29:46) I također: „Allah vam ne zabranjuje da činite dobro i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavičaja vašeg ne izgone – Allah zaista voli one koji su pravični.“ (Kur'an, 60:8) Ne zaboravimo i ove Allahove ajete: „…Ima ispravnih sljedbenika Knjige koji po svu noć Allahove ajete čitaju i mole se. Oni u Allaha i onaj svijet vjeruju i traže da se dobra djela čine, a od nevaljalih odvraćaju i jedva čekaju da dobročinstvo učine; oni su čestiti; bilo kakvo dobro da urade, bit će za njega nagrađeni. – A Allah dobro zna one koji se Njega boje.“ (Kur'an 3:113-115)

Dr. Bajram-ef. MULIĆ*

ISLAM U DRUŠTVU24

JANUAR 2007.

ruje da islam ima poziti-vnu, poslaničku misiju u postkršćanskom svijetu: „Islam je religija vjerovanja. To nije religija naturalnog vjerovanja u Boga filozofa, nego vjera u Abrahamovog ( Ibrah imovog) Boga , I s u s o v o g ( I s a o v o g ) , Išmaelovog (Ismailovog), vjera u našeg Boga. Islam je velika tajna Božije volje.“ Massignon također vjeru-je u Božije autorstvo Kur ’ ana i

Muhamedovo a.s. poslanstvo.

Zapadnjačko gledanje na našeg

Poslanika tako-đer je umekšano.

Neki kršćanski kle-rici i ljudi od religije,

kao što su Charles J. Ledit Moubarac, Irene

M. Dalmais, L. Gardet, Norman Daniel, Michel Lelong, H. Maurier,

Oliver Lacombe i Thomas Merton, izražavaju razumi-jevanje za islam i Poslanika, te želju za dijalogom.

Drugi vatikanski koncil, koji je inicirao međureligij-ski dijalog, koji ne smije biti zanemaren, pokazuje da se stav Katoličke crkve prema islamu mijenja. Papa Pavle VI kazao je na tom koncilu sljedeće:

„S duge strane, Katolička crkva gleda još dalje, iza horizonata kršćanstva. Ona se okreće prema drugim reli-gijama koje poštuju i čuvaju

koncept i značenje Boga kao Jednog, Transcendentalnog, Kreatora, Vladaoca sudbi-nom i mudrošću. Te religije obožavaju Boga sa iskrenom pobožnošću…“

„U nastojanju da u modernom društvu spasi zna-čaj religije i služenja Bogu, kao civilizacijske potrebe i nužnosti, Crkva potvrđuje da ona sama namje-r a v a

d a zauzme

svoju ulogu z a s t u p n i k a

Božijeg prava na čovjeka…“„U našem svijetu,

koji postaje sve manji i u kojem odnosi među ljudima

postaju sve tješnji, ljudi od religije očekuju odgovore u pogledu misterioznih enigmi u ljudskoj prirodi koje čine da njihova srca zatrepere. Šta je čovjek? Šta je značenje i svrha života? Šta je dobrota i nagrada za dobrotu, šta je grijeh? Šta je izvor i svrha patnje? Koji je put do prave sreće? Šta je smrt i kakvo je značenje suđenja na onome svijetu i primanja kazne ili nagrade za ono što smo ura-dili na ovome svijetu? Šta je misterija kojom je obavijen početak i kraj postojanja…?“

„Crkva ohrabruje svoju djecu da, uz vjerovanje i življenje u kršćanstvu, treba-ju da upoznaju i one koji sli-jede druge religije, da pokažu saosjećajnost i kooperativnost prema njima, da pokreću dijalog, te da ih ohrabruju da razvijaju svoje duhovne, moralne i socijalno-kulturne vrijednosti.“

Papa Ivan Pavle II u svom „Prelaženju praga nade“ priznaje musliman-sko bogoštovlje kao naju-zoritije. On podsjeća svoje čitaoce da, u tom smislu, kršćani trebaju da slijede muslimane.

Islam je otporan na materijalističke ideologi-je i njegova važna uloga u modernom svijetu zadivila

je mnoge zapadne posma-trače. Karakterističan je komentar E. H. Jurija:

„U svom samopoštova-nju, samoodržanju i realisti-čkoj revnosti, u svojoj borbi za solidarnost protiv rasisti-čkih i marksističkih ideologi-ja, u svojoj energičnoj osudi eksploatacije, kao i u pro-

povijedanju s v o j i h

poru-ka svo-jeglavom, i skrvavl j e-n o m č o v j e -čanstvu, islam se suočava sa modernim svijetom sa osobitim osjeća-jem misije. Nimalo zbunjen niti razjedi-njen obiljem tehnolo-ških suptilnosti, neopte-rećen teškim bremenom dogme, ovaj osjećaj misije crpi svoju snagu iz savrše-nog ubjeđenja o značaju islama.“

Muslimani i kršćani međusobno su se borili tokom gotovo četrnaest stoljeća. Zapad pamti islam-sku vojnu moć i osvajanja. Današnje muslimansko odbijanje da okonča nera-spoloženje Zapada prema islamu nikome ne olakša-va. U našem globalnom selu Zapad ne može zbri-sati islam, niti musliman-ske armije mogu napasti, a kamoli zbrisati Zapad. Obje strane mogu olakša-ti jedna drugoj. Zapad ima tehnološku, ekonomsku i vojnu premoć; islam posje-duje prebogatu, živu duho-vnu tradiciju ukorijenjenu u Kur’anu i Sunnetu.

Religija nije uspjela izbjeći nevjerničkim napa-dima. Muslimani, međutim, ne mogu ograničiti islam na jednu političku ideologiju ili na jedan ekonomski sistem, ili voditi računa o Zapadu i

o drugim religijama i defini-sati svoj stav prema njima. Oni koji islam prihvataju kao političku ideologiju to obično čine iz perspektive nekakvih ličnih i nacional-nih ljutnji ili neprijateljsta-va. Mi moramo zaustaviti takvu praksu i zasnovati naše djelovanje na islamu kao reli-giji. Poslanik j e d e f i n i -sao istinskog muslimana kao

nekoga od koga su

drugi sigurni, kao nekoga ko je dostojan povjerenja da bude predstavnik sveopšteg mira.

Muslimani moraju pre-stati djelovati iz perspekti-ve ideološkog ili političkog strančarenja i odijevati to u islamsko ruho, a puke želje predstavljati kao ideje. Zapad je prihvatio upravo takvu, izokrenutu sliku isla-ma. Primjera radi, islam se na odsjecima za političke nauke i za međunarodne odnose američkih univer-ziteta redovno predstavlja kao politički sistem. Takva percepcija islama prihvaće-na je među „westernizira-nim“ muslimanima i azij-skim i afričkim nemuslima-nima. To je bilo dovoljno mnogim grupama koje su se stavile pod zastavu isla-ma upravo da bi slali takvu

sliku islama i zapravo je još više pojačali.

Još prije četrnaest sto-ljeća islam je svijetu uputio najveći hisorijski ekumen-ski poziv:

„O sljedbenici Knjige, dođite da se okupimo oko

jedne riječi i nama i v a m a

zajedničke: ‘da se nikome osim Allahu ne klanjamo, da nikoga Njemu ravnim ne smatramo i da jedni druge, pored Allaha, bogovima ne držimo!’ pa ako oni ne pri-stanu, vi recite: ‘Budite svje-doci da smo mi muslimani’“ (3:64).

Islamski vjerski iskaz - nema boga osim Boga – nije poziv da se čine neki postupci zbog kojih bi se sljedbenici monoteističkih religija trebali međusobno separirati. On predstavlja najrasprostranjeniji stav na koji su religiozni ljudi mogli pristati. Kada bi im to bilo uskraćeno, musli-mani bi odgovorili: „Vaša religija vama, naša nama.“

* Autor je imam u Njujorku

ISLAM U DRUŠTVU 25

JANUAR 2007.

D a n a 0 2 . 1 2 . 2 0 0 6 . Odbor Islamske zajednice Bijelo Polje je organizo-

vao tribinu pod nazivom “Islam u prevenciji HIV/AIDS-a”, koja je održana u maloj sali Centra za kul-turu “Vojislav Bulatović-Strunjo”, povodom 1. decembra, Svjetskog dana borbe protiv side. Gosti tribine bili su mr. medi-cinskih nauka Elvir Zvrko sa KBC Crne Gore, Musa Sanin i prof. Mithad Bahović.

Tribinu je otvorio prof. Mithad Bahović, predsje-dnik Odbora Islamske zajednice Bijelo Polje. Nakon zahvale Uzvišenom Allahu dž.š. i donošenja salavata na Poslanika a.s., prof. Mithad se zahvalio predavačima koji su izdvo-jili slobodnog vremena kako bi održali ovu tribi-nu. Spomenuo je povod tribine i istakao: “Za širu javnost ovo je četvrta tri-bina koju Odbor Islamske zajednice Bijelog Polja organizuje kako bi islam prezentovao široj javnosti u punom smislu te riječi i sa svim njegovim vrlina-ma. Do sada je islam bila ideja retrogadnog sistema i mi želimo da islam pre-zentujemo kao univerzal-

nu vjeru koja ima odgo-vor na mnoga pitanja koje nosi sadašnje vrijeme, koje je nosilo prošlo vrijeme i koje će nositi buduće vri-

jeme koje je pred nama. Odbor Islamske zajednice je pored ove večerašnje tri-bine organizovao jos dva projekta, a to su gostova-nje na lokalnim radio-sta-nicama, Radio Adriatiku i Radio Fokusu, gdje je Musa Sanin imao prigodno predavanje i otvoreni pro-gram sa pitanjima na koja je odgovarao.”

Ono što je bitno spome-nuti jeste i to da je ovo prva tribina na kojoj je došlo do sagledavanja jednog pro-blema kroz prizmu vjere i iznošenje činjenica o HIV-u sa medicinske strane. Sa jedne strane je mr. medi-cinskih nauka, a sa druge strane predavač islamskih nauka, tako da ćemo čuti dvije komplementarne studije, uzroke, statistiku, načine prenošenja.

Mr. Elvir Zvrko je izra-zio zahvalnost organizato-ru tribine i, između osta-log, spomenuo: ”Cilj mog izlaganja je da sa medi-cinskog stava rasvijetlim neke manje ili više poznate aspekte vezane za HIV/AIDS. HIV je akronim, skraćenica za naziv virusa humane imune deficijen-

cije. Izveden je iz engle-skog naziva ovog virusa, a AIDS/SIDA su sinoni-mi i akronomi za stečenu bolest. To je sindrom ste-čene imune deficijencije i radi se o bolesti koja nema tipičnu kliničku sliku, gdje se radi o skupu različitih znakova koji se kod nekog manifestuju, kod nekog ne. Ovaj virus je specifičan jer ne napada u početku

organe već imuni sistem, a poslije toga će napada-ti organe. Postoje osobe koje su HIV pozitivne i HIV negativne. Kod HIV pozitivnih osoba doka-zano je prisustvo virusa. On se nalazi u okolini i jednog trenutka dolazi u organizam. Tada je osoba zaražena i može da pre-nese infekciju na druge osobe sa kojima je u kon-taktu. Nakon nekog peri-oda osoba ulazi u krajnji stadijum kada kažemo da je osoba zaražena sidom. Dakle, onog trenutka kada je osoba zaražena i kada je HIV prodro u organizam, ta osoba još nije oboljela od side, to se dešava kasni-je. Osoba koja je oboljela od side je prvo zaražena i drugo, kod nje se ispolja-vaju simptomi – javljaju se infekcije zato što razni uzročnici napadaju imuni sistem i on ne može da se

odbrani od drugih razli-čitih bolesti. Što se tiče historijata HIV-a, on se i do 1980. godine prenosio, ali do tada ta bolest nije bila poznata i osobe koje su umirale od te bolesti smatrane su da su umirale pod nepoznatim okolno-stima. Godine 1983. sida je po prvi put prepoznata kao klinički entitet i prvi slučaj je prepoznat u SAD.

Godine 1986. taj virus je dobio naziv HIV. Svjetska zdravstvena organizacija

je odlučila da 1. decem-bar proglasi za Svjetski dan borbe protiv side i on se obilježava od 1989. godine, kako bi nas stalno opomi-njao na tu opaku bolest. Danas u svijetu živi 40 mili-ona osoba koje su zaražene HIV-om. Ove godine ima

preko četiri miliona novo-zaraženih, a oko tri miliona je umrlo od side u svijetu. Takođe, poznato je da u svijetu ima dva i po milio-na djece mlađe od 15 godi-na koje su zaražene sidom. Brzina širenja bolesti se može mjeriti u sekundama i otprilike svakih 5 sekundi u prosjeku jedna osoba se inficira u svijetu. Smrtnost je jako velika i procjenjuje se da u svijetu na svakih 15 sekundi jedna osoba umre zbog side. U Crnoj Gori je 1989. registrovano 68 obo-ljelih, umrlo je 25, zaraže-no je 27 HIV-om, a sidu boluje 12 osoba. Simptomi HIV-a mogu izgledati kao neka prehlada, povećana temperatura, uvećane lim-fne žlijezde, osip po koži. Kada prođe neki period i kada počne da slabi orga-nizam smanjuje se broj odbrambenih ćelija i onda se dolazi u situaciju kada se ispoljavaju infekcije, oboljenja i tada možemo reći da je osoba oboljela od SIDE.” I na samom kraju,

poruka našeg musafira je bila: ”SIDA se ne dobija, SIDA se uzima i treba se braniti znanjem.”

Drugi naš predavač je bio Musa Sanin, koji je nakon zahvale Uzvišenom Allahu dž.š. i donošenja salavata na Poslanika a.s.

T R I B I N A P O V O D O M S V J E T S K O G D A N A B O R B E P R O T I V H I V / A I D S - A

Islam u prevenciji HIV/AIDS-aDana 02.12.2006. Odbor Islamske zajednice Bijelo Polje je organizovao tribinu pod nazivom “Islam u pre-venciji HIV/AIDS-a”, koja je održana u maloj sali Centra za kulturu “Vojislav Bulatović-Strunjo”, povodom 1. decembra, Svjetskog dana borbe protiv side. Gosti tribine bili su mr. medicinskih nauka Elvir Zvrko sa KBC Crne Gore, Musa Sanin i prof. Mithad Bahović

Nijaz MUŠOVIĆ

prof. Mithad Bahovićprof. Mithad Bahović

AVLIJA26

JANUAR 2007.

govorio o svrsi stvaranja čovjeka, koja je njegova uloga na Zemlji, zbog čega živimo na ovom dunjaluku. Zatim je citirao kur’anski ajet gdje Allah dž.š. kaže:

”Džine i ljude sam stvorio samo zato da Mi se kla-njaju” (Ed-Darijat, 56) I u ovom kur’anskom ajetu se spominje ibadet. On može biti vanjskog kara-ktera, kao sto su namaz, zekat, hadž, a takođe iba-det može biti i unutrašnjeg karaktera, kao što je vjero-vanje u Allaha dž.š., bojati se Njegove kazne, nada u Njegovu milost. Posebna vrsta ibadeta je ostavljanje grijeha, alkohola, kama-te, zinaluka i svega onoga što se kosi sa islamom. Kur’an nam naređuje da činimo dobra djela, a da se loših klonimo. Allah dž.š. je slao poslanike koji su ljudima donosili poslanice kako bi ljude opominjali. Ljudi imaju dvije mogu-ćnosti: uzrok i posljedi-cu. Onaj ko se okrene od poslanice (kao uzrok), on će teškim životom živjeti (kao posljedica). Čovjek svojim djelima može bira-ti kakav će mu biti novi početak: ili će raditi dobra djela pa da bude za to nagrađen, ili će raditi loša djela pa će zbog toga biti kažnjen. Također, važno je spomenuti da će neki na Sudnjem danu biti proži-vljeni slijepi. To će biti one osobe koje nisu postupa-le po kur’anskom učenju - niti su slijedili poslani-ke, nisu htjeli pogledati u jasne dokaze koje su imali pred sobom i zbog toga će biti proživljeni slijepi.

Kaže Allah dž.š.: ”Zbog onoga što ljudi rade, poja-vio se metež i na kopnu i

na moru, da im On da da iskuse kaznu zbog onoga što rade, ne bi li se popravili.” (Er-Rum, 41) U analizira-nju ovog ajeta Musa-efen-dija je spomenuo koji su

to razlozi trenutnih deša-vanja zbog kojih će ljudi biti odgovorni. To su pro-dukti ljudskih ruku, zatim

nevjerovanje i nepokora-vanje svome Gospodaru. Do skoro nije bila poznata SIDA i koje su posljedice ove opake bolesti. Koliko ljudi je zaraženo, koliko ljudi danas umire? Allah dž.š. je kadar svemu i da On hoće dao bi lijek za ovu bolest, ali ljude se ne vraćaju Allahu, ne pokora-vaju se Njegovim naredba-ma, ne klone se Njegovih zabrana, nego nastavljaju da žive svojim nakaradnim životom. U laboratorij-skim analizama, ako se pronađe lijek za taj virus, on odmah mutira i onda lijek nema nikakvo djej-stvo. Islam je vjera preven-cije, islam ne priznaje teo-riju evolucije da je čovjek nastao od majmuna nego: “Mi čovjeka stvaramo u skladu najljepšem”, kako kaže Allah dž.š. i dalje: “Zatim ćemo ga u najna-

kazniji oblik vratiti.” I tu postoji izuzetak: “Samo ne one koji budu vjerovali i dobra djela budu činili, njih čeka nagrada nepreki-dna.” (Et-Tin, 4-6)

Brak između mladića i djevojke je najbolja pre-vencija protiv širenja side. U Kur’anu se ta prevencija spominje. Primjer preven-cije je slučaj kada je Allah dž.š. naredio Ademu da se ne približava zabranje-nom drvetu. Ovdje vidi-mo prevenciju. Ubrat će plod od njega i desit će se problem te Allah zabra-njuje približavanje drvetu, ali oni su prišli i nastao je problem. ”Ali se ovom drvetu ne približujte pa da sami sebi nepravdu nane-sete.” (El-Bekare, 35) Isto tako kaže Allah dž.š.: ”I što dalje od bluda, jer to je razvrat, kako je to ružan

put!” (El-Isra, 32) U ovom ajetu Allah dž.š. zabranju-je svaki vid približavanja bludu i svim radnjama koje bi čovjeka povukle da učini ovo djelo. Osoba ne može učiniti blud ako se ne približi, a već kada se približi onda kršimo ovu Allahovu zabranu. Pre-vencija u sprječavanju svih negativnih radnji koje se kose sa islamom jeste da se čovjek kloni onoga što Allah zabranjuje u Svo-joj knjizi. Ako sprovede-mo prevenciju onda više nećemo govoriti o sidi, a prije svega trebamo imati svijest o Gospodaru jer ne možemo nekome pričati o ovim stvarima ako on ne vjeruje u Allaha dž.š. Moramo biti svjesni Alla-hovog prisustva, da Allah dž.š. sve čuje i sve vidi, iako čovjek misli da ga niko ne vidi.

Proteklog mjeseca In-ternacionalni univerzi-tet posjetila je delegaci-ja Američke ambasade sa predstavnicama Tijanom Voterson i Vukicom Stan-ković, asistenticama Ata-šea za kulturu, Meri Fren-sis Dojl i Snežanom Mija-tović. Delegaciju je primio rektor Univerziteta mu-ftija Muamer-ef. Zukor-lić, koji je sa njima vodio razgovor o suštini pro-grama razmjene studena-ta, te o Internacionalnom univerzitetu kao edukati-vnoj ustanovi koja podr-žava ovakve i slične pro-jekte unapređenja nauke i obrazovanja.

U Velikoj sali Univerzi-teta, uz prisustvo brojnih zaintresiranih studenata, obratila se Meri Frensis Dojl koja im je podrobno izložila prednosti ovog programa koji se u svijetu sprovodi više od 70 godi-na. Program podrazumi-jeva slanje studenata na jednu akademsku godinu studija u Sjedinjene Drža-ve gdje će im biti obezbi-jeđena sredstva za putova-nje, konsultacije, smještaj i ishranu, osiguranje od povreda ili u slučaju bo-lesti, manja novčana sti-pendija i kupovina knjiga. Zainteresovani studenti će trebati da ispunjava-ju nekoliko uslova: mo-raju imati zadovoljavajući uspjeh na prethodnoj stu-dijskoj godini, dobro po-znavanje engleskog jezi-ka, moraju biti državljani Srbije, biti upisani kao ne-diplomirani studenti, da imaju između 18 i 26 go-dina, te da budu spremni na život van svoje zemlje u roku od godine dana. Gospođa Frensis je ista-

kla da je Forecast pro-gram razmjene otvoren ka svim akademskim oblasti-ma studiranja, ne diskri-miniše učesnike na rasnoj osnovi, boji kože, rodu, religiji, nacionalnoj i etni-čkoj pripadnosti ili invali-ditetu.

Studenti koji su zainte-resovani za ovaj program potrebno je da, uz ispu-njenje potrebnih uslova, prilože svoju biografiju, popunjen formular (pri-javu) i dostave ih kancela-riji World Learning proje-kta u Beogradu najkasnije do kraja januara ove godi-ne. Nakon toga, kandida-ti koji uđu u uži izbor, bit će obavezni da obave in-tervju sa komisijom gdje će imati priliku da sebe predstave u najboljem svjetlu kao studenta koji ima želju da ode u Sje-dinjene Države na jednu godinu studiranja. Prema riječima gospođe Frensis, primljeni studenti će biti obaviješteni do kraja mje-seca maja i njihovo puto-vanje u Ameriku bi treba-lo da bude u avgustu da bi uspjeli da se nesmetano uklope u novu studijsku godinu. Student je, tako-đer, obavezan da se nakon te godine studiranja vrati na svoj matični univer-zitet i na njemu nastavi dalje svoje studiranje.

Ovom i brojnim dru-gim plodnim saradnjama sa edukativnim ustano-vama, insitucijama i pro-gramima Internacional-ni univerzitet je potvrdio svoja nastojanja i težnje ka evropskim standardima studiranja i što uspješnijoj afirmaciji studenata.

Sanela KARIŠIK

F O R E C A S T P R O G R A M R A Z M J E N E S T U D E N A T A

Naši u Ameriku, a Ameri u Pazar

Studentima Internacionalnog univerzite-ta bit će omogućeno da studiraju u SAD

Musa Sanin Musa Sanin

mr. Elvir Zvrkomr. Elvir Zvrko

AVLIJA 27

JANUAR 2007.

Muslim u svom “Sahihu” prenosi da je Muhammed s.a.v.s. rekao: “Meleki su stvoreni od svjetlosti, Iblis je stvoren od plamena, a Adem je stvoren kako vam je opisano. Sadržaj svake posude provre u datom momentu, a Iblisa je izne-vjerila ćud. Tako se Iblis odlikovao djelima meleka i poistovjetio se sa njima čineći ibadete i obrede. Radi toga je sa njima spomenut, a grijeh je učinio zbog svoje suprotne osnove.” On je stvoren od vatre, kao što se kaže: “Ja sam bolji od njega. Stvorio si me od vatre, a njega si stvorio od ilova-če.” (El-A’raf, 7:12) Hasan Basri kaže: “Iblis nije bio melek ni jedan treptaj oka. Njegova osnova je džinn-ska, kao što je Ademova a.s. osnova ljudska.”

“A Adema smo još prije obavezali, pa on zaboravi i ne nađosmo kod njega odlučnosti! - A kad smo melekima rekli: “Poklonite se Ademu”, svi su se oni poklonili, samo Iblis nije htio. - ”O Ademe!”, rekli smo, “ovo je zaista neprija-telj tebi i tvojoj ženi, zato nikako ne dozvoli da on bude uzrok vašem izlasku iz Dženneta, pa da se onda mučiš. - U njemu nećeš ni ogladnjeti ni go biti, - u njemu nećeš ni ožednjeti, ni žegu osjetiti.” - Ali šejtan mu poče bajati i govoriti: “O Ademe, hoćeš li da ti pokažem drvo besmrtnosti i carstvo koje neće nestati?” - I njih dvoje pojedoše s njega i ukazaše im se stidna mjesta njihova pa počeše po njima lišće džennetsko stavljati, tako Adem nije Gospodara svoga poslušao i s puta je skrenuo. - Poslije ga je Gospodar njegov iza-branikom učinio, pa mu oprostio i na Pravi put ga uputio.” (Ta-ha, 115-122)

Ibn Ebu-Hatim kaže da je Ibn Abbas r.a. rekao: “Čovjek je nazvan insanom jer se bio obavezao pa to zaboravio.”

"I Adem primi neke riječi od Gospodara svoga, pa mu On oprosti; On, doista, prima pokajanje; On je Milostiv.” (El-Bakara, 36-37) Te riječi su bile, kako je navedeno u ajetu, sljedeće: “Gospodaru naš”, rekoše oni “sami smo sebi nepravdu učinili i ako nam Ti ne oprostiš i ne smiluješ nam se, sigurno ćemo biti izgublje ni.” (El-A’raf, 23)

O d I b n A b b a s a s e navodi predaja da je Adem a.s. rekao: “Nisi li me Ti Svojom rukom stvorio?” Njemu je odgovoreno: “Dakako.” “I udahnuo mi život?” Rečeno mu je: “Da.” “I zapisao mi da učinim ovo?” Odgovoreno mu je: “Da.” Zatim je rekao: “Ako se pokajem, hoćeš li me vratiti u Džennet?” Rekao mu je: “Da.”

U d r u g o j p r e d a j i Bejheki prenosi od Omera ibn el-Hattaba r.a. da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: “Kada je Adem učinio grijeh, rekao je: “Gospodaru moj, molim Te hakom Muhammeda da mi oprostiš!” Allah Uzvišeni mu je rekao: “Ademe, kako znaš za Muhammeda prije nego sam ga stvorio?” On je kazao: “Gospodaru moj, kada si me stvorio, podigao sam glavu i na stubovima Arša vidio sam napisano: ‘Nema drugog boga osim Allaha; Muhammed je A l l a h o v Po s l a n i k ’ , a znao sam da Ti nećeš, uz Svoje ime, dodati drugo do ime Tvog najdražeg stvorenja.” Allah Uzvišeni je tada rekao: “Istinu si kazao, Ademe. On je Meni najdraže stvorenje. Kada Me zamoliš n jegovim hakom, oprostit ću ti, jer da nije Muhammeda, ni tebe

ne bih stvorio.” Prenosi ga i El-Hakim i navodi da je sahih. Pored toga ima i onih koji ovu predaju ne smatraju vjerodostojnom.

Buharija bilježi od Ebu Hurejre r.a. da je Allahov Poslanik s.a.v.s . rekao: “Raspravljao se Musa a.s. sa Ademom a.s. pa mu je rekao: ‘Ti si onaj što je ljude izveo iz Dženneta, pa se sada muče?’ Adem a.s. mu odgovori: ‘O Musa, ti si onaj što te Allah odabrao, odlikovao poslanstvom i učinio svojim sagovorni-kom. Optužuješ me za ono što je Allah propisao i odre-dio prije nego što me je stvorio.’” Allahov Poslanik s.a.v.s. zatim, reče: “Pa je pobi jedio Adem Musaa.”

“Siđite!”- reko-smo Mi - Jedni d r u g i m a ć e t e neprijatelji biti, a na Zemlji ćete boraviti i do roka određenog živjet i !” (El-Bakara, 37)

P o s t o j e različita predanja u v e z i m j e s t a silaska Adema a.s. i hazreti Havve. Po nekima on je sišao u Indiju zajedno sa Crnim kamenom, a Havva u Džiddu (Džedde, po čemu je grad dobio ime u značenju ‘nene’). Pošto je došao iz Indije, Adem a.s. se susreo sa hazreti Havvom na Arefatu (Džebelu’r-rahmeh) i sa njom se ponovo vratio u Indiju, odakle je, po mišljenju Taberija i Ibnu’l-Esira, četrdeset puta obavio hadždž, tako što je i prvi sagradio Ka’bu u Mekki, mjestu koje se nalazi ispod Arša.

A D E M A . S . ( I I )

Silazak na ovaj svijetPošto je došao iz Indije, Adem a.s. se susreo sa hazreti Havvom na Arefatu (Džebelu’r-rahmeh) i sa njom se ponovo vratio u Indiju, odakle je, po mišljenju Taberija i Ibnu’l-Esira, četrdeset puta obavio hadždž, tako što je i prvi sagradio Ka’bu u Mekki, mjestu koje se nalazi ispod Arša

Mr Sead IBRIĆ

U slijedećem broju: Sinovi Adema a.s.

Islamska misaona struktura upoznaje nas da je svaka objava prije Kur’ana doživjela megalo-manske modifikacije. To afir-miše i sam Kur’an na nebrojeno

mnogo m j e -

sta. Muslimani vjeruju da je svakom poslaniku bilo nagoviješteno da će se poja-viti posljednji Allahov dž.š. Poslanik, koji će biti poslje-dnji na historijskoj pozorni-ci, čija će Knjiga ostati trajna do Dana sudnjega. Taj poslje-dnji Poslanik je Muhamed a.s. Mnogobrojni su dokazi nagovještenja Muhameda a.s. u prijašnjim, redefinisanim i izmijenjenim objavama, tako da ćemo u sljedećim redovima o tome eksplicirati jasne i luci-dne dokaze.

Kršćani revnosno vjeruju da je Isus (Isa a.s.) poslje-dni poslanik, te da je nago-viješten u prijašnjim objava-ma, Mojsijevom (Musa a.s.) Tevratu i dr. Stožerni citat Biblije, na čijem temelju doka-

zuju nagovještenje Isusa, po islamskoj doktrini Isa a.s., slje-deći je iz Ponovljenog zakona gdje se Bog obraća Mojsiju (Musau a.s.):

„Proroka ću im podignuti između braće njihove, kao što si ti, i staviću riječi svoje u usta

njegova, i kazivat će im sve što mu zapovije-dim.“1

Prema kršćan-skom učenju ovaj

starozavje-t n i c i t a t

o d n o s i s e n a I s u s a . B u d u ć i

da se ovdje direktno ne

spominje ime Isus, fragment ovog citata ’kao što si ti’ kršćani interpretiraju

na način da se odno-si na Isusa, jer je Mojsije

poslanik kao Isus (Isa a.s.) i Mojsije je Jevrej kao i Isus. Premda je prema kršćanskom učenju Isus bog koji je umro za otkup ljudskih grijeha, a Mojsije nije, onda Isus nije kao što je Mojsije. Međutim, sa islamskog aspekta, ovaj citat se odnosi eksplicitno na predskazanje Muhameda a.s., kao posljednjeg Poslanka. Muhamed a.s. je, uzimajući u obzir citat Ponovljenog zako-na, sličniji Musau a.s., nego Isa a.s. Musa a.s. i Muhamed a.s. imali su i oca i majku, dok je Isa a.s. imao samo majku. Musa a.s. i Muhamed a.s. su umrli prirodnom smrću, a Isa a.s. nije. Zato je Muhamed a.s. isti kao Musa a.s., a ne kao Isa a.s.

M U H A M E D A . S . N A G O V I J E Š T E N I U B I B L I J I

"... Kazivat će im sve što mu zapovijedim..."„A kada Isa, sin Merjemin, reče: ’O sinovi Israilovi, ja sam vam Allahov Poslanik, da vam potvrdim prije mene objavljeni Tevrat, i da vam donesem radosnu vijest o Poslaniku čije će ime biti Ahmed (Pohvaljeni).“

Hfz. Almir PRAMENKOVIĆ

28 ISLAMSKE TEME

JANUAR 2007.

Primijetit će se na listi svjedo-čanstava (aludiranja) koja se odno-se na Isusa u Kur’anu da je jedno od najuobičajenih naziva za njega ‘sin Mejemin’. Ova se metronomija javlja dvadeset tri puta u Kur’anu, šesnaest puta kao Isa i sedam puta kao sin Marije, sam ili sa nekim dru-gim nazivom. Ovo je iznenađujuće, budući da se sin Marijin pojavljuje u Bibliji samo jednom.

Povijest Merjeminog rađanja Isaa u Kur’anu data je u nekoliko detalja u Kur’anu. Zbilja, meleki su nagovijestili Merjemi dolazak riječi od Boga čije će ime biti Mesih, Isa, sin Merjemin. Potom, još jednom je sinu Merjeminom i njegovoj majci rečeno da će biti nai-menovani kao ‘znak’, zato što će Isa donijeti Božije dokaze. Epitet ‘sin Merjemin’ se koristi kao parabola protiv politeista, jer je Isa došao sa mudrošću, da napravi jasnu razliku i da pokaže pokornost prema Bogu.

Naziv ‘sin Merjemin’ je vrijedan zapažanja, tako da nekada treba pro-vesti vrijeme analizarajući ga. Jedan moderni komentator je rekao da je epitet ‘sin Merjemin’ dodat da se ukaže da je on bio smrtno biće, kao i ostali Božiji poslanici. Ovo se poja-vljuje suviše tako da se takvim može podrazumijevati. Bejdavi kaže da dok se Merjema tretira kao ime, epi-tet koji se razlikuje na isti način kao bilo koje ime, još uvijek ga koriste meleki u razgovoru sa Merjemom, da joj skrenu pažnju na činjenicu da će Isa biti rođen bez oca. Djeca su bivala nazivana po očevima, ne po majkama, osim tamo gdje se ne zna ko je otac. Predmetno pitanje se može istraživati u ovom poglavlju prilično opširno.

Kur’an ne spominje Josipa, koji je u skladu sa Jevanđeljima, otac ili odgajatelj Isusa. Međutim, Kur’an opovrgava objekcije Jevreja da postoji neka mrlja u Isusovom rođenju. Njegova majka je bila česti-ta žena, sačuvala je svoju čednost i nevinost. Ona je pobožna žena. Bog ju je odlikovao nad svim ženama svijeta.

U nazivu ‘sin Merjemin’ ne postoji nikakav nagovještaj u Kur’anu u smislu kritike Merjeme ili Isaa, taj naziv se koristi u značenju imena Isa. Budući da je normal-na stvar u semitskom svijetu da se

čovjek naziva po svom ocu, još uvi-jek postoje primjeri da se ljudi nazi-vaju po svojim majkama. Pjesnikinje Ibn Aiša (ćerka Aišina) i Ibn Mejjada su bile, na taj način, poznate. Jedan od Alijinih sinova nazivao se po svojoj majci, vjerovatno da bi se razlikovao od dvoji-ce braće sa sličnim prvim

imenima. Sam

Muhammed nekada je nazivan Ibn ebi

Kebša, vjerovatno zbog veze nekog od njegovih predaka sa takvim imenom u Medini. Muhammedov oponent i protivnik, Ebu Džehl, nekada je nazivan po njegovoj majci. Ovo vjerovatno ukazuje da je tada postojao jak matarhijat u centralnoj arapskoj porodici koji je još uvijek postojao u šestom stoljeću. Ni Arapi tada nisu smatrali ime ‘Ibn Merjem’ - sin Merjemin kao uvredu. Nazvati Isaa po njegovoj majci može značiti da mu je majka postala tako poznata među ženama cijelog svijeta, te je, stoga, taj naziv najprikladniji.

U kršćanstvu naziv ‘s in Merjemin’ je veoma neobičan, te bi vrijedno truda bilo da se ovo razmo-tri malo više. Jedini primjer u cije-lom Novom zavjetu je u Jevanđelju po Marku, 6,3: “Nije li ovo drvo-delja, sin Marijin.” Zanimljivo je to što ovaj naziv dolazi u Markovom Jevanđelju koji nije spomenuo nevi-no rođenje Isaa. Čak se primjećuje da ni Jusuf nije spomenut u njego-vom Jevanđelju. Matej i Luka, koji imaju priče o djetinjstvu Isusovom, mijenjaju postavljeno pitanje. Matej iznosi u 13. poglavlju u 55. stihu: “Nije li ovo drvodeljin sin. Ne zove li

se mati njegova Marija.” Očigledno, Matej nije volio nazvati Isusa drvo-deljom, mada je sačuvao spomen o Mariji. Luka, 4,22 otvoreno kaže: “Zar ovo nije Josipov sin.”

Moderni komentatori su zabrinuti oko verzije Markovog Jevanđelja jer se slažu da je njegovo

Jevanđelje prvo napisano i da su ga drugi jevanđelisti koristili. Svi veliki jedinstveni manuskri-pti i neke minijature podržavaju naš način iščitavanja Markovog Jevanđelja, iako neke minijature

nude čitanje ‘sin drvodelje i Marije’. U p o r e đ u j u ć i ovo sa Matejem,

moderni p i sac , Vinsent Tejlor, kaže

da neko može pomisliti da je Matej, sa nje-govom pričom o n e v i n o m rađanju, preferi-rao da govori o

Isau kao o sinu Merjeminom. Ova

fraza je srodna njego-vom načinu razmišljanja, te

nije lako pomisliti da ju je kori-stio umjesto riječi ‘sin drvodelje’, osim ako tako stoji u Markovom Jevanđelju. Tako pripovjedač zaklju-čuje da mora da je Marko originalno napisao ‘drvodeljin sin’ i dodao ‘sin Marijin’. Nastojanje da se ubijedi u ovo je vješto smišljeno, ali su dokazi slabi. Treba prosto reći da je Marko koristio ‘sin Marijin’ zato što mu je Josip bio nepoznat, ili nije bio živ, a Marija je poznatija u crkvenoj službi.

Drugi komentator, R. H. Lightfoot, sugeriše da je bilo uvre-dljivih implikacija u nazivima koji se odnose na Isusa, a koje su kori-stili njegovi kritičari iz Nazareta. Termin ‘sin Marijin’, koji su Isusovi poznanici koristili, je najnepriro-dniji i vjerovatno je značio uvredu najvećeg stepena. Ni jedan čovjek na Istoku, bez obzira da li mu je otac živ ili ne, nije poznat po njegovoj majci…, osim s namjerom da se neko vrijeđa.

I S A A . S . U K U R ' A N U I U H R I Š Ć A N S K O J T R A D I C I J I

Sin MerjeminModerni komentatori su zabrinuti oko verzije Markovog Jevanđelja jer se slažu da je njegovo Jevanđelje prvo napisano i da su ga drugi jevanđelisti koristili

Geoffrey PARRINDER

NASTAVIT ĆE SE…

Preveo s engleskog:

Hfz. Almir PRAMENKOVIĆ

Na temelju sljedećeg dijela predmetnog citata ’između njihove braće’ tvrdimo da se ovo odnosi na Muhameda a.s jer su Ismail i Ishak, djeca Ibrahimova, braća. Ismailova djeca su Arapi, a Ishakova su Jevreji. Tako su djeca jednog brata braća djeci drugog brata.

Na osnovu sljedećeg dijela ovog citata ’i stavit ću reči svoje u usta njegova, i kazi-vat će im sve što mu zapovijedim’ vjerujemo da se nagovještava dolazak Muhameda a.s. Muhamed a.s. počeo je dobijati objavu u četr-desetoj godini života, a bio je nepismen. Taj događaj se zbio 27. noći mjeseca ramazana u pećini Hira. Melek Džibril mu naređuje ’Ikre’ – čitaj. Muhamed odgovara ’Ja učiti ne znam.’ Ove riječi se repriziraju nekoliko puta, sve dok Muhamed ne izgovori riječi onako kako su stavljene u njegova usta.2

U Knjizi proroka (jevrejski poslanik) Izaije stoji:

„Ili da daju knjigu onom koji ne zna čitati govoreći: ’Čitaj to’, a on reče: ’Ne znam čita-ti.’“3

Ovo odgovara kur’anskom citatu:„Vjerovjesnika koji ne zna da čita i piše...“4U Ponovljenom zakonu postoji još citata

koji nagovještavaju Poslanika islama:„A ko god ne bi poslušao riječi mojih, koje će

govoriti u moje ime...“5Ovaj biblijski citat ekvivalentan je epilogu

koji se nalazi u Kur’anu ispred svake sure, osim devetnaeste.

Islamsko učenje zastupa tezu da je Isa a.s. nagovijestio Muhameda a.s.:

„A kada Isa, sin Merjemin, reče: ’O sinovi Israilovi, ja sam vam Allahov Poslanik, da vam potvrdim prije mene objavljeni Tevrat, i da vam donesem radosnu vijest o Poslaniku čije će ime biti Ahmed (Pohvaljeni).“6

U Jovanovom Jevanđelju može se naći ovaj pasus:

„Ako me ljubite, zapovesti moje držite, i ja ću moliti Oca, i dat će vam drugog Utešitelja da prebiva sa vama vavek.“7

„A utešitelj Duh Sveti, koga će Otac poslati u ime moje, On će vas naučiti svemu i podsjetit će vas na sve što vam rekoh.“8

„A kada dođe On, Duh Istine, uvesti će vas u svu istinu; jer neće govoriti od sebe, i javit će vam ono što dolazi.“9

Riječ ’Utješitelj’ u originalnom grčkom prijevodu glasi ’Parakletos’, dok ’Pohvaljeni’, kako Isa a.s. naziva Muhameda a.s., glasi ’Paraklete’. Premda su zamijenili slova, grčki prevodioci su, sa izvornog aramejskog jezika, dodali ’...Duh Istine’. Uzimajući u obzir riječ ’Utješitelj’ u značenju ’Duh Sveti’ koji, prema kršćanskoj doktrini, je dio trojadnatog boga, ispada da ima više ’Svetih duhova’.

IZVORI:

1. Sveto Pismo Starog zavjeta, Ponovljeni zakon, 18/18

2. Kur’an, 96/1-53. Sveto Pismo Starog zavjeta, Knjiga proroka Isa-

ije, 29/124. Kur’an, 7/1585. Sveto Pismo Starog zavjeta, Ponovljeni zakon,

18/196. Kur’an, 61/6 7. Sveto Pismo Novog zavjeta, Jevanđelje po Jo-

vanu, 14/15-168. Sveto Pismo Novog zavjeta, Jevanđelje po Jo-

vanu, 14/269. Sveto Pismo Novog zavjeta, Jevanđelje po Jo-

vanu, 14/13

ISLAMSKE TEME 29

JANUAR 2007.

Ibadet ima veoma veliku ulogu u odgoju, jer se kroz ibadet iman jača, a jakim imanom osoba izgrađuje lijep ahlak. Može se reći da bez ibadeta nema imana, a bez imana nema lijepog ahlaka, tako da su ibadet i ahlak veoma usko povezani što se može i primijetiti i u sledećim kur’anskom ajetu:

ف�ي م� ه� ين �لذ� ن�و� م� ؤ� �ل�م� ح ل �ف� د� ق )ين �لذ� ( )!�ابع(� و�) ع� اش� خ م� ت�ه� ال ص ) قلخ ( ( � و ض� ر� ع� م� و� غ� لل � ن� ع م� ه�(عبا�!) ( و� ل� اع� ف ا!� ك ل�لز م� ه� ين �لذ� �)(�2ال ( و� اف�ظ� ح م� ه� �ج� ر� ل�ف� م� ه� ين �لذ� �)م� ه� ان� ي�م � ت� ك ل م ا م ��� م� ه� �ج� � �:� ى ل ع <� = � ى �ب�تغ ن� م ف ين وم� ل� م ي�ر� غ م� إ�نه� فم� ه� ين �لذ� � �� ا�� �ل�ع م� ه� ئ�ك ل �� أ� ف ل�ك F

(قلخ) ( و� �ع� = م� ه� د� ه� ع � م� انات�ه� م أل�و� اف�ظ� ي�ح م� �ت�ه� و ل ص لى ع م� ه� ين �لذ� �(

)(عبا�!)Ono što žele – vjernici

će postići, oni koji molitvu svoju ponizno obavljaju (ibadet), i koji ono što ih se ne tiče izbjegavaju (ahlak), i koji milostinju udjeljuju-(ibadet), i koji stidna mje-sta svoja čuvaju (ahlak), osim od žena svojih ili onih koje su u posjedu njiho-vom, oni, doista, prijekor ne zaslužuju; - a oni koji i pored toga traže, oni u zlu sasvim pretjeruju, - i koji o povjerenim im amane-tima i obavezama svojim brigu brinu (ahlak), i koji molitve svoje na vrijeme obavljaju1 (ibadet)

Ibadet veže čovjeka za Allaha, daje smisao njego-vom životu, veći je opti-mista, navikava na sabur i uspješno podnošenje nevo-lja i patnji. Ibadet u islamu je odraz pokornosti Allahu i prihvatanja Njegovih pro-pisa, bez dodavanja, oduzi-manja i mijenjanja njihove forme. U islamu su mnogi ibadeti, tj farzovi, direktno povezani sa ahlakom, kao što su: namaz, post, zekat, hadž...

Ovi farzovi su ujedno i temelji islama koji se ne

smiju shvatiti obaveznim samo na mjestima i u vre-meima nemijenjenim za izvršavanje ovih ibadeta, već plod i rezultat izvršava-nja ovih ibadeta treba biti vidljiv bez obzira na mjesto i vrijeme. Allah dž.š ukazu-je u kur’anskim ajetima na razlog propisivanja nama-za:

��2 ! ال �ق�م� �لص �ن� ع ى ن�ه ت ! ال �لصر� نك �ل�م� ا> � ش ح� �ل�ف

… i o b a v a -ljaj namaz, namaz, zai-sta, odvraća od razvrata i od svega što je ružno…2

Z n a č i , n a m a z odvraća od lošeg ahlaka, lošeg govo-ra i djela i to je sušti-na namaza. Poslanik a.s u hadisu kojeg prenosi od Allaha dž.š upozorava one koji žele shvatiti namaz samo kao formalno pregi-banje za vrijeme namaza, a poslije namaza čine loša djela i loš ahlak, pa se u hadisi kudsiju kaže:

„Ja doi s ta pr imam namaz onoga ko se njime pokorava Mojoj veličini; ko se ne oholi pred Mojim stvorenjima; ko ne ustra-java u nepokornosti prema Meni; ko dan provede u zikru; ko je samilostan prema siromahu, putniku, udovici i čovjeku u nevo-lji.“ 3

Islam takođe propisiuje davanje zekata, ali se ova islamska imovinska obave-za razlikuje od uobičajenih poreza koje država uzima od poreskih obaveznika na osnovu državnih zakona. Za razliku od tih poreza, zekat je prvenstveno iba-det kojeg musliman izvrša-

va nadajući se Allahovom zadovoljstvu. Onaj koji udjeljuje zekat time čisti svoju dušu od grijeha i ukrašava sebe ahlakom ple-menitosti i širokogrudno-sti, darežljivosti, daleko od škrtosti, čini ga skromnim čovjekom, a sve su ovo lijepe moralne osobine bez kojih čovjek ne može biti

potpuna moralna ličnost. Iz ovog govora možemo zaključiti da zekat, pored toga što čisti imetak, čisti i dušu davaoca, zato uzvišeni Allah dž.š kaže:

م� ه� ر� ه ط ت� Mة ق د ص م� �ل�ه� و م� � ن� م� ذ� خ�ا م ب�ه يه� ك ز ت� �

Uzmi od dobara nji-hovih zekat, da ih njime očistiš i blagoslovljenim ih učiniš.4

Znači, svrha je čišćenje duše od svih niskih poriva, kao što su pohlepa, ego-izam i oholost, jer je cilj ovog ibadeta izgraditi lijepe moralne osobine kod dava-oca zekata.

Allah dž.š je obećao posebnu nagradu postači-ma, ali onima koji ne odva-jaju post od moralnih prin-cipa, jer post u islamu nije samo privremeno ustezanje od jela i pića. Da bismo s postom postigli potpune

dunjalučke i ahiretske kori-sti potrebno je sustezanje ne samo od jela, pića, pol-nog opštenja i drugih tjele-snih užitaka, nego i suste-zanje od svih nemoralnosti koje slušamo svojim ušima, gledamo svojim očima, govorimo svojim jezikom ili činimo ostalim organi-ma. Koliko je lijep ahlak

uslov ispravnog posta najbolje n a m p o t v r-đ u j u h a d i s i Poslanika a.s, u kojima kaže:

„Ko se ne okani neisti-n i t i h g o v o -ra i djela - pa A l l a h u n i j e potrebno njego-vo ustezanje od jela i pića.“ 5

„Post je štit, pa kada neko od vas posti neka ne govori bestidne rije-či i neka se ne dere, a ako ga neko opsuje ili

napadne, neka samo kaže: Ja postim!.“

Post jezika sadržan je u čuvanju jezika od laži, ogo-varanja, potvaranja, napa-danja i svađe, uz obaveznu šutnju i korištenje jezika za zikr Allaha Uzvišenog i učenje časnoga Kur’ana. Sufjan es-Sevri je rekao: „Ogovaranje uništava post!“, a Mudžahid ističe: „Dva svojstva koja uništa-vaju i obezvređuju post su: laž i ogovaranje.“

Uzvišeni Allah dž.š je počastio ovaj ummet time što je odredio obavljanje hadža, jer nas hadž uči i mnogim moralnim prin-cipima koji su neopho-dni u životu jednog vjer-nika. Hadž nas uči da su svi muslimani pripadnici jednog ummeta, bez obzira odakle dolazili, bili bijeli, žuti, crveni i crni, da smo svi braća i seste u islamu. Hadž nas uči iskrenošću i

da svi ibadeti moraju biti isključivo u ime Allaha dž.š. Hadž nas uči pokajanju i načinu kako da se očistimo od grijeha. Hadž nas uči i strpljivosti, jer svaki onaj ko obavlja hadž podnese dosta napora, umora, bolo-va, nesanice, gladi i žeđi, što bude daleko od svoje porodice i što se maksimal-no žrtvuje na tom putu. Sve su ovo vrste lijepog ahlaka kojim nas podučava hadž. Ahlak je i uslov ispravno-sti hadža pa Uzvišeni Allah dž.š kaže:

O ر ف ن م ف PQا وم ل� ع� م Pر ه� �ش� ج �ل�ح

ال � Tو س� ف� ال � فث = ال ف ج �ل�ح ن ف�يه�Wي�ر خ م�ن� و�� ل� ع ف� ت ا م � ج �ل�ح ف�ي X� د ج�Y و ق� ��� �لت ي�ر �لز إ�� خ ��� ف �� � تز ه� � ه� �لل\ م� ل يع�با[� ل� ل�ي �أل �� ا �� و�� ي ق� �ت �

Hadž je u određenim mjesecima; onom ko se oba-veže da će u njima hadždž obavljati nema snošaja sa ženama i nema ružnih rije-či, i nema svađe u danima hadždža. A za dobro koje učinite Allah zna. I onim, što vam je potrebno za put, snabdijte se. A najbolja opskrba je bogobojaznost. I Mene se bojte, o razumom obdareni! 6

Ovo su jasni dokazi i primjeri koji ukazuju na nerazdvojivu vezu ahal-ka sa: namazom, postom, zekatom, hadžom i svim ostalim ibadetima. Svi ovi temelji islama ukazuju na stazu koja vodi do zajedni-čkog cilja, koji se spominje u hadisu Poslanika a.s. u kojem kaže: „Poslan sam kako bih upotpunio moral-ne vrijednosti kod ljudi.“

I S L A M S K I I B A D E T I I N J I H O V U T I C A J N A I Z G R A D N J U M O R A L N E L I Č N O S T I

Namaz odvraća od lošeg ahlakaPlod i rezultat izvršavanja ibadeta treba biti vidljiv bez obzira na mjesto i vrijeme

Nihad-ef. GEGIĆ

Bilješke:

1 Al- Mu’minun, 1-92 El-Ankebut, 453 El-Bezar4 Et-Tevbe, 1035 Buhari6 El-Bekare, 197

ISLAMSKA ET IKA30

JANUAR 2007.

U dosadašnjim istraži-vanjima da se zaključiti da je najveći dio rukopisa u Gazi Isa-begovoj biblioteci iz oblasti fikha - islamskog prava. Jedno od tih dra-gocjenih djela je Muhtasar Kadihan, napisano na arap-skom jeziku.

Par riječi o autoru

Kako je navedeno u djelu Kešfu’z-zunun, autor djela Fetava Kadihan je imam Fahruddin Hasan ibn Mensur el-Uzdžendi el-Fergani Kadihan (umro 1196/592. godine).

O djelu

Djelo Fetava Kadihan je dugo upotrebljavano kao izvor za davanje fetvi. Kadije i muftije su ga kori-stile kao bitan priručnik u svome poslu, jer u sebi sadrži mnoga pitanja iz praktičnog života i u tom pravcu daje rješenja. Knjiga počinje riječima zahvale Allahu dž.š.:ال �لذ^ لله �لحمد بد�ية له �ال نهاية

Knjiga je nastala u dru-goj polovini šestog stoljeća po Hidžri, tačnije pisanje ove knjige autor je počeo u srijedu u podne 10. muhar-rema 578. godine (16. maj 1182.).

Djelo Fetava Kadihan ima nekoliko sažetaka. Što se tiče rukopisa o kome je riječ on se naziva Muhtasaru Kadihan, ili kao što stoji na prvom listu pored tog naziva i Hulasatu Kadihan. I jedno i drugo ima zna-čenje Sažetak Kadihana. Međutim, nije nam pozna-to ko je sačinio sažetak ovog djela. Jedan od pozna-tijih muhtasara (sažetaka) ovog djela je muhtasar od poznatog hanefijskog uče-njaka Ahi Čelebi et-Tokatij Jusuf ibn Džunejda (u. 150-0/905.). On je svoj sažetak posvetio sultan Bajazid-

hanu II. Ukoliko naš ruko-pis počinje riječima: لحمد لله� onda se radi ,�لملك �لقو^ �لمتينo istom sažetku. Međutim rukopisu koji se nalazi u našoj biblioteci nedostaje prvih osam listova zbog čega ne možemo zaključiti o kojem se sažetku radi.

O rukopisu i sadržaju

S a d r ž a j Muhtasara je dat na pozadini prvog lista. On počinje naslo-vom Fihrist Kitabi Hulasati’l-Kadihan. Već pola ovog lista je pocijepano. Knjiga inače broji 80 listova i nema nijedan zaštitni prazni list. Listovi su kasnije numerisani. Rađena je po princi-pu faslova - odloma-ka. Počeci odlomaka i neke riječi su pisa-ne crvenim, a tekst crnim mastilom.

Djelo je napisa-no lijepim nashtalik pismom, sitnim slo-vima i nije vokalizo-vano. Stranice imaju po 19 redova, osim posljednje koja ima 17 redova, koji se ka dnu lista sužavaju, kao i kod svakog kraja knjige. Djelo sadr-ži veoma malo glosa koje tumače tekst i koje su na arapskom. Stranice nisu obrubljene. Dimenzije knjige su 20 cm x 12 cm.

Datum i porijeklo rukopisa

Na zadnjem postojećem listu br. 80-b nalazi se kraj rukopisa i tekst, koji nam daje podatke o prepisivaču i datumu prepisivanja. Tekst na arapskom jeziku glasi:

‘’Veka’a’l-feragu ‘an ten-miki haze’l-kitabi bi ‘avnil-lahi’l-meliki’l-vehhabi ‘ala jedi’l-’abdi’d-daifi’n-nahi-

fi’l-muhtadži ila rahme-ti rabbihi’l-latif Mustafa ibn Muhammed eš-šehir bi Naibzade nale fi’d-darejni ma eradehu ve sanehumel-lahu te’ala ‘ani’l-hizlani ve eskenehuma fi feradisi’l-dži-nani me’a’l-huri ve’l-gilmani bi-hakki resuli Muhammed

min Beni Adnan fi jevmi’l-’išrine šehri safer’l-hajri hafezallahu te’ala ‘ibadehu fihi ‘ani’d-darari ve’d-dajri min šuhuri sene tisa’ ve ‘išri-ne ba’de’l-elfi min hidžreti men lehu’l-gurru ve’š-šeref.’’

Na bosanskom jeziku to bi značilo: ‘’Prepisivanje ove knjige je završeno uz pomoć Allaha, Vladara Darodavaca, rukom roba, siromaha, slabašnog i svoga Gospodara Dobrog milo-sti ovisnog Mustafe sina Muhammeda, poznatog

kao Naibzade (Naibović). Neka mu Allah na oba svi-jeta podari uspjeha i ono što želi i neka njih dvojicu (otac i sin) Uzvišeni Allah sačuva od propasti i neka ih nastani u džennetskim firdevsima sa hurijama i gilmanima sa isti-nom Poslanika Muhammeda

od Adnanovih sinova (ple-mena), dana dvadestog u korisnom mjesecu saferu, da Uzvišeni Allah u njemu sačuva Svoje robove od zla i štete, godine dvadesetdevet nakon hiljadu (1029.) po Hidžri.’’

Znači da je knjiga pre-pisana 20. safera 1029. hid-žretske godine, što odgova-ra 26. januaru 1620. godine po gregorijanskom kalen-daru. Prema tome, uzima-jući u obzir godinu u kojoj se nalazimo (2006.), ruko-pis je star 386 godina, što

predstavlja veliki značaj za historiju Sandžaka. Mjesto prepisivanja nije spomenu-to.

Na prvom listu se nala-zio natpis sahiba ve malika (vlasnik) ove knjige, među-tim polovina tog lista je pocijepana i nedostaje. Vidi se da ime ovog vlasnika počinje sa Abd... Međutim,

na koricama su ćirili-com ispisana imena, vjerovatno posljednjih privatnih vlasnika, a radi se o nekom Hajru i Arifu.

Trenutno stanje

Korice knjige su dosta pohabane, tako da

jedna originalna korica i nedostaje, pa je zamijenjena sivom papirnom koricom. Povez je slab, a ornament na originalnoj korici je tamno braon boje i izvanredan je, s tim što je donekle ošte-ćen. Originalna korica je svijetlo braon boje i zašive-na je sa papirnom koricom. Listovi nisu svi na broju, tako što nedostaje od 1 do 8, od 11 do 19 i od 21 do 28 lista. Kao bitan spomenik islamske kulture na našim prostorima ovo i ovakva djela zaslužuju veću pažnju i zaštitu od propasti.

R U K O P I S N O B L A G O S A N D Ž A K A U G A Z I I S A - B E G O V O J B I B L I O T E C I U N O V O M P A Z A R U ( I X )

Muhtasar Kadihan U dosadašnjim istraživanjima da se zaključiti da je najveći dio rukopisa u Gazi Isa-begovoj biblioteci izoblasti fikha - islamskog prava. Jedno od tih dragocjenih djela je Muhtasar Kadihan, napisano na arap-skom jeziku

Glas islama će u narednim brojevima

objavljivati prikaze starih rukopisa koje

se nalaze u bibli-oteci Gazi Isa-beg u Novom Pazaru. Stručna komisija Mešihata upravo

radi na pregledanju i katalogiziranju

ovih djela, tako da ni mi ne znamo

naišta ćemo naići. Istražujte sa nama sandžačko rukopi-

sno blago!

Mr. Sead IBRIĆ

BAŠTINA 31

JANUAR 2007.

SRIJEDA, 18. NOVEMBAR

Majko, pri pomisli na tebe osjećam se nekako teško i turobno. Ne znam kako, ali osjećam da nisi dobro. Volio bih da sam kraj tebe sad i da ti prine-sem vode. Sve ove godine službe čovječanstvu nisu mi donijele ništa do uvre-da i poniženja. Jutros sam ustao prije nego je svanu-lo jer sam čuo nešto što već duže vremena kroz san čujem u svojoj sobi. Čuo sam glas koji poji ili moli nekim maurskim jezikom lijepu tužbalicu ili zov. Ju-tros sam otjerao san sa očiju i pritvrdio da glas do-lazi odsvukud i da ne mogu odrediti da li je s vana ili iznutra. Bojim se da nisam razum izgubio. O ovome ne smijem pričati dr. Lay-onelu jer ni njemu više ne vjerujem. Čuo sam da je posjećivao g-dina Edisona prije dvije sedmice.

ČETVRTAK, 19. NOVEMBAR

Opet mislim na tebe, majko. Opet imam onaj nemir i tugu u tijelu. Danas ću pisati u Ured za patente da moj javni eksperiment pomjere za jednu sedmicu ranije, jer ja moram krenu-ti kući u domovinu, krenu-ti tebi. Znam sada sigurno nisi dobro, jer onaj glas, onu tužbalicu sam ponovo čuo i sasvim sam budan i svjestan. Još sam razuman.

PETAK, 20. NOVEMBAR

Nisam pisao u Ured za patente. Došao je njihov agent da mi donese potvr-de i rekao sam mu lično svoje naume. Otišao sam do vodopada i rekao svo-

jim momcima da okrenu turbine i da čekaju spremni na moj poziv sutra. Ja sam odlučio da čovječanstvu dadnem ono što mu pri-pada i vraćam se u Evropu, tebi majko. Vlade zema-lja su iste ovdje kao i kod kuće. Shvatio sam sada na kraju da je čovječanstvo ovisno o vladama i da po-jedinac ne može promije-niti svijet. Ali onaj čudni glas me brine. Znam da nešto znači i da ima veze sa tobom, sa mojim ekspe-rimentom, sa nečim tran-scendentalnim.

SUBOTA, 21. NOVEMBAR

Majko, sutra polazim za Jugoslaviju. Gospođi-ca Nora je otišla po mome nalogu u lučku kapetani-ju i obezbijedila mi kartu do Lisabona, a odatle idem vozom do Ciriha, pa onda direktno do kuće. Raču-nam da mi treba oko deset dana ili dvije nedjelje naj-više.

Danas sam išao u Kon-gresnu zgradu na sjednicu senatora i zamolio par mi-nuta pažnje. Nije im bilo po volji, ali dozvolili su mi. Tražio sam telefon i da me spoje sa laborato-rijom na Nijagarinim vo-dopadima. Momci su na moj nalog pustili turbine u pogon i Kongresna sala se obasjala mojom strujom, deset puta jačom od obi-čne, upravo onako kako sam i najavio. Nisu me interesovale njihove rea-kcije uopšte, izašao sam odmah napolje, jer nisam ovo radio za njih već za čovječanstvo. Samo sam, u momentu kada sam pogle-dao u svjetiljke i čekao da

„moja” bežična struja dođe sa turbina, osjetio da struju neko ili nešto nosi od Ni-jagare do Kongresne sale i da je u tom zakonu, koji sam smatrao „mojim” ot-krićem, nešto što je oduvi-jek postojalo, a da je samo meni dato nadahnuće da to uokvirim i čovječanstvu objasnim. Umjesto sreće i trijumfa, pojavila se neka praznina. Shvatio sam da sam nešto veliko u živo-tu propustio. Nešto kao da sam izostavio, kao da nisam nešto ponuđeno spoznao. Neka je formula bila tako blizu moje spo-znaje, a ja je nisam našao ili nisam htio da je nađem. To ima veze sa onom ma-urskom tužbalicom, sigu-ran sam sada.

NEDJELJA, 22.NOVEMBAR

Ovo p ismo n ikada nećeš dobiti majko. Ne znam zašto ga pišem tebi koja ga više nikada pro-čitati ne može. Neka ti je laka zemlja, majko moja, i oprosti mi što su me moji putevi odveli od tebe, pa ti ne mogu doći na sahra-nu. Čitam telegram sa vi-ješću o tvojoj smrti i pre-zirem ljude koji nisu bili spremni još prije dvije go-dine da shvate da struja može da se prenosi i bez žica. Možda bi tada proveli nešto više zajedničkih tre-nutaka. Sada su evo vidjeli da može, ali opet je neće stoljećima znati koristiti, jer neko je spalio moju la-boratoriju u centru grada do temelja, sa svim spisima i nacrtima. Rekli su mi da se sumnja na gosp. Ediso-na. Tako sam ravnodušan da ne prepoznajem samog

sebe. Prije bih se možda i jedio, ali sada više ne, jer znam dobro da neko iona-ko sve to drži pod kontro-lom i da je „moje” otkriće još prerano došlo za čo-vječanstvo. I, ustvari, ono uopšte nije „moje”. Znam da to neko nadzoriše sve i

da ima plan, pa sam možda i zbog toga ravnodušan. Moj brod za Lisabon po-lazi u 10 sati. Kola me na-polju čekaju. Ovo pismo ću položiti na tvoj grob, majko, kad stignem u Mi-lovac, naše seosko groblje.

Sada vjerujem u ono što nikada nisam, da si tamo negdje, da si tamo negdje još uvijek „ti” i da tvoj

život nije zauvijek prestao. Sad mi je i žao što nisam htio nikada da se družim sa Turcima, jer oni su iste onakve tužbalice pjevali kao i onaj iz mojih prasko-zorja. Sada se sjećam da su oni znali puno više nego ja o svim ovim stvarima koje

tek sada spoznajem. Zalud moje godine provedene u nauci, kad ona bijaše ja-lova.

Moli tamo za mene, majko, ako možeš tom maurskom tužbalicom za izgubljenu dušu svoga si-rotog neukog sina Niko-le Tesle.

Priredio: Haris HADŽIĆ

T E S L I N A P I S M A M A J C I

Maurska tužbalicaOvo su par zadnjih pisama Nikole Tesle koje je napisao svojoj majci, a koje je objavio Preporod prije tri godine (br. 23/769 od 1. decembra 2003. godine). Glavna poenta, po meni, za razmišljanje, dok budete čitali ovo pismo je da li je ovaj naučnik došao do potpune spoznaje Allaha dž.š.? Želim kazati da svaki vjernik zna da svi zakoni koji u prirodi postoje djelo su Uzvišenog Gospodara Allaha dž.š., a da ih pojedini ljudi, koji se bave naukom, samo otkrivaju. Tako npr. tzv. Njutnov zakon nije njegov, nego zakon Allaha dž.š., ali ga je dotični naučnik otkrio. Također, Arhimedov, Omov, Paskalov i drugi zakoni su Allahovi dž.š. zakoni, ali su ih spomenuti naučnici samo otkrili. Dok budete čitali pisma koja slijede vidjet ćete da Nikola Tesla kaže da struja nije njegova, nego je "neko nosi ili gura..." Ali pročitajte i vidjet ćete sami o čemu se radi

Nikola TeslaNikola Tesla

32 NAUKA I TEHNOLOGIJA

JANUAR 2007.

DSL (skraćenica od Digital Subscriber Line – digitalna pretplatnička lini-ja) je tehnologija korišćenja kompletnog frekvencijskog spektra upredene bakarne parice za prenos podataka. Ovaj sistem zasniva se na podjeli frekvencijskog DSL kanala na 274 manja kanala od po 4 KHz koji su neza-visni. Svaki kanal ponaosob nosi grupu podataka unu-tar sebe. Klasična telefoni-ja (prenos glasa i podataka pomoću analognih modema) koristi frekventni opsjeg do 4 KHz, dok DSL prenosi imaju daleko šire propusne opsjege, trenutno između 20 KHz i 1,1 MHz. Pri tome se opsjeg od 20 do 160 KHz koristi za prenos podataka od korisnika ka Internetu, tj. serveru (upstream) i opsjeg od 240 do 1,1 MHz za pre-nos ka korisniku (downstre-am). Downstream prenos je mnogo zastupljeniji jer se mnogo više podataka preu-zima sa Interneta nego što se tamo postavlja. Upstream se uglavnom koristi kada se šalje e-mail ili se postavlja gotova Internet prezentacija na server. Zato je napravljen asimetrični DSL sistem pove-zivanja korisnika na Internet – ADSL, nazvan tako zbog nejednakih brzina prenosa od i ka korisniku.

Šta je ADSL?

ADSL je način da se postojeća telefonska lini-ja iskoristi za stalnu i brzu vezu sa Internetom, a da pri-tom preko iste te linije i dalje može da se telefonira gla-som. Neke od osnovnih pre-dnosti ADSL-a nad drugim načinima pristupa Internetu su:

- Koristi se postojeća ana-logna ili ISDN telefonska linija,

- Uspostavlja se stalna

veza sa Internetom (24 časa dnevno na vezi). Nema zva-nja provajdera, signala zau-zete linije, čekanja da se veza uspostavi itd.

- Postižu se velike brzi-ne prenosa, recimo down-load brzinom od 768 kilo-bita u sekundi (maksimalna brzina prenosa kod klasičnih

analognih linija i modema je 56 kilobita u sekundi, kod ISDN-a 64 ili 128 kilobita u sekundi; ubrzava se, dakle, prenos preko 10 puta).

- Analogna ili ISDN linija se i dalje može koristiti za razgovore glasom ili prima-nje poziva. Pritom se veza sa Internetom ne prekida dok se telefonira glasom - obje aktivnosti teku paralelno.

- Ne plaćaju se telefonski impulsi za pristup Internetu već samo fiksna mjesečna suma (pretplata). Za iznos pretplate bez dodatnih tro-škova obezbjeđuje se nepre-kidan pristup Internetu.

- Uvođenje je, ako ima tehničkih uslova, brzo i jednostavno, bez potrebe da se provlače novi kablovi ili mijenjaju postojeći.

Za uspješno uvođenje ADSL-a, što se tiče tehni-čkih uslova, korisnik mora imati običnu ili ISDN tele-fonsku liniju na kojoj nema dvojnika, PCM i FM ure-đaja. Korisnik ne smije da

bude predaleko od centrale (ne računa se fizička udalje-nost, već dužina kablova koji ga povezuju sa centralom), najviše 6 km, a centrala mora biti opremljena odgovaraju-ćom ADSL opremom. Bitna je udaljenost do centrale, a ne do provajdera (pružaoca usluga ADSL povezivanja).

Korisnici sa gradskog podru-čja uglavnom ispunjavaju ove uslove. Ako nisu ispunjeni navedeni uslovi, korisnik ih prethodno mora ostvariti u saradnji sa telefonskom kom-panijom koja mu pruža uslu-ge telefonskog saobraćaja.

Prodaja ADSL priklju-čaka vrši se preko Internet provajdera, koji će u čitavoj proceduri tijesno sarađivati sa telefonskom kompanijom. Korisnik će, dakle, zatraži-ti od provajdera uvođenje ADSL-a, provajder će pro-vjeriti postojanje tehničkih uslova, ugovoriti usposta-vljanje priključka, isporučiti korisniku potrebnu opremu i podesiti sve što je potrebno u poslovnom prostoru ili stanu korisnika.

Instalacija je veoma jednostavna jer se većina posla obavlja u centrali - kod korisnika je sve gotovo za nekoliko minuta. Pri tome nema potrebe za bilo kakvim intervencijama na infrastru-kturi korisnika - telefonski

priključak se izvuče iz zida, taj kabl se uključi u uređaj koji se zove razdvajač (split-ter), telefon se zatim uključi u jedan izlaz razdvajača, a na drugi izlaz se poveže ADSL mrežni uređaj. Taj mrežni uređaj se dalje povezuje sa računarom Ethernet (mre-žnim) ili USB kablom. Raz-

dvajač sadrži mikrofilter koji odvaja frekventni opsjeg za telefon od opsjega za ADSL vezu. Postoje posebni tipovi ovih uređaja za analognu i ISDN telefonsku liniju i ni jedan od njih ne zahtijeva posebno napajanje. Uz neko-liko podešavanja u Windows-u, sve je spremno za pristup Internetu.

Provajderi nude više paketa u pogledu brzine prenosa. U startu će biti ponuđene brzine prijema podataka od 256/64 Kbps (kilobita u sekundi, down-stream/upstream), 512/128 Kbps ili 768/192 Kbps.

Kolika je to brzina? Paket 256/64 Kbps preuzima sa Interenta 32 KB (kilobajta u sekundi); paket 512/128 Kbps

preuzima 64 KB u sekundi; najbrži paket 768/192 Kbps preuzima 96 KB u sekundi. To znači da će najsporiji paket omogućiti preuzimanje slika, čiji se kapacitet najčešće kreće oko 40 KB, a maksimalno do 150 KB (rijetko kad više), za vrijeme od 1–5 sekundi; sre-dnji paket duplo brže, a najbr-ži će preuzeti i velike slike za manje od dvije sekunde. Reci-mo, preuzimanje mp3 pjesme, čiji se kapacitet kreće maksi-malno do 5 MB (megabajta), trajalo bi najsporijim paketom manje od 3 minuta, srednjim paketom oko 1,5 minuta, a najbržim oko 50 sekundi. Pre-uzimanje fajla od 700 MB, što je kapacitet kompletnog CD-a ili filma u DivX formatu, najsporijim paketom završilo bi se za oko 6 sati, srednjim oko 3 sata, a najbržim oko 2 sata. Preuzimanje ovakvog fajla pomoću analogne linije i modema je nemoguće jer bi trajalo toliko dugo da se veza uopšte ne bi mogla održati za svo to vrijeme, a mp3 pjesma, čak i ako je veza veoma dobra, prenosila bi se oko 15 minuta. Dakle, razlika je velika.

ADSL priključak se lako može iskoristiti za pove-zivanje kućne ili firmine mreže računara na Internet. Na mrežnom uređaju postoji nekoliko Ethernet portova na koje se mogu povezivati računari, koji dijele kapacitet Internet veze. Ukoliko, sa druge strane, postoji samo jedan računar, jednostavnija varijanta je povezivanje preko USB priključka.

Cijene pretplate za ADSL priključak na Internet kod nas su otprilike sljedeće:

N O V E K O M U N I K A C I O N E T E H N O L O G I J E

ADSL na pragu SandžakaZnačaj i upotreba Interneta svakim danom raste, a time i potreba za što bržim u dužim pristupom Internetu. Jedan od najpopularnijih načina povezivanja na Internet širokog kruga korisnika danas jeste ADSL, koji je u svijetu počeo da se koristi od ranih devedestih. U našoj zemlji sa njim se počelo u jesen 2004. godine u Beogradu, a ovog mjeseca teku pripreme za priključivanje korisnika iz našeg grada na ovaj način

Fadil NOVALIĆ

33NAUKA I TEHNOLOGIJA

JANUAR 2007.

Vaša p isma šal j i te na adresu: Ul . Gradska 1 , 36300 Novi Pazar , Internet : p isma@glas- is lama.com

List za vjeru, društvo i kulturu I Z D A V A Č : Izdavačka ustanova El-Kelimeh, Novi Pazar. Glavni i odgovorni urednik: Fahrudin SMAILOVIĆ.

Zamjenik glavnog i odgovornog urednika: Enver UJKANOVIĆ. Novinar: Refik SADIKOVIĆ. Marketing: Šerif MARUKIĆ. Lektura: Samir ŠKRIJELJ. Design: Mujahid Hirsch. Prijelom: Edin NIKŠIĆ. REDAKCIJA: Džemaludin LATIĆ, Bekir MAKIĆ, Esad KOLAŠINAC, Jakub LEKOVIĆ, Admir MURATOVIĆ, Ismet NUHAMBAŠIĆ, Rešad PLOJOVIĆ, Sead IBRIĆ, Nedžad HASANOVIĆ. KOMPJUTERSKA PRIPREMA: GLAS ISLAMA DISTRIBUCIJA: Malik NUROVIĆ ŠTAMPA: GRAFOKARTON, Prijepolje. Adresa Redakcije: Ul. 1. maj 70b 36300 Novi Pazar, Tel.: ++ 381 (20) 337 270, Fax: ++ 381 (20) 334 020 Žiro račun: 160-15374-29 K O N T A K T I : Glavni urednik: fahrudin@glas-islama.com Novinar u redakciji: refik@glas-islama.com Ostali kontakti: redakcija@glas-islama.com Internet adresa: www.glas-islama.com Rješenjem od 12.12.1996. g. GLAS ISLAMA je re gistrovan kod Ministarstva za informacije Republike Srbije pod registarskim brojem 2281. Rukopisi, diskete i fotografije se ne vraćaju

Redakcija Glasa isla-ma odgovorna je

samo za stavove izne-sene u rubrici "Naše viđenje". Za stavove u ostalim prilozima

odgovorni su potpisa-ni autori.

Hadžijski ispraćaj

Hadždž, stub islam vjere peti,inspiracija vječita i san generacija svih,magnet što privlači k'o zimi k'o letisa svih meridijana svjetskih.

Danas iz Pazara kreće kolona cijelana dugi put do Zemzem vrelada Resula nam dragog puno poselamiu voljenom gradu, lijepoj Medini.

Ponositi Sandžak za vas puno brineda nam se zdravo vratite sa Mine,kao odabrane delegate svoješalje vas na Arefat gde hažije stoje

Na mikatu Zul-hulejfi ihram prigrnitei u časnu Mekku ponosno uđite,požurite odmah do svetoga hramagdje je izvorište uzvišenog islama.

Tavaf oko Ka'be neprestano kruži, uđite i vi u lanac najuži,pa rukama svojim Esved dotaknite,Mekami Ibrahima k' srcu primaknite.

I Safa i Merva obaveza su vašada kao Hadžera, ta pramajka naša,prohodate brzo i tamo i 'vamo,moleći Uzvišenog za oproštaj samo.

I Muzdelifa, prostrana dolina,gdje kamenčića puno ima,pod vedrim nebom sprema konak svimana padini brda Meš'arul harama

Obiđite Uhud, to ratno poprište,gde mušrici htješe islam da unište,proučite Elham velikom junakuHamzi – što darova život u svetome

ratu.

Ne zaboravite Kibletejn i Kuba,Benu Salim, poslije Hidžre prva hutba,ni čaršiju sa puno dragulja,drage nam poklone iz zemlje Resula.

Mesdžidu-l-haram na vas željno čekai vječiti grad Mukerema Meka,suncem obasjana Munevera Medina,gdje buknu plamen uzvišenog dina.

Lebejke Allahume lebejk,Zapjevajmo himnu hadždža,nek' srca zatrepere k'o lišće na drvećujer danas na hadždž Sandžaklije kreću.

Dželjo ZILJKIĆ

34 IMPRESUM

Uz naredni

broj

Info tel:Info tel:020 334 020020 334 020

064 16 222 84064 16 222 84kelimehkelimeh@gmail.com@gmail.com

Nova izdanja El-Kelimeh!Nova izdanja El-Kelimeh!

OBERHAUZEN NOVI PAZAR BERLIN NOVI PAZARAUTOBUSKI PREVOZAUTOBUSKI PREVOZPreko: LAJPCIGA, NIRNBERGA, REGENSBURGA,

BEČA Polazak petkom, povratak utorkom

Tel: 0172/311 36 29

GODIŠNJI ODMORI I LJETOVANJATurska, Tunis, Egipat, crnogorsko primorje

PUTOVANJA, EKSKURZIJE, IZLETI

PRODAJA AVIOKARATASAJAMSKE I SPORTSKE MANIFESTACIJE

Preko: ESENA, DUISBURGA, DISELDORFA, KELNA, FRANKFURTA,

MANHAJMA, ŠTUTGARTA, ULMA, MINHENA

Preko Slovenije: polazak subotom, povratak subotom

Preko Mađarske, Austrije (Beča): polazak utorkom, povratak srijedom

Tel: 0172/2774170