349.1.2013.AKTUAL

359.1.2013.AKTUAL

Kunczik razlikuje političke i ekonomske od-nose s javnošću. Politički su, drži, nastali u samim počecima ljudske povijesti, dok su ekonomski posljedica podjele rada koja je tijekom povijesti bila sve izraženija.

ČETVRTI OKIDAČ – CIVILIZACIJA POKRETNOG TEKSTA

Paralelni razvoj zvuka koji postaje i mu-zika, glasa koji dobiva i pismo, slike koja

postaje i film te konačno ulazak u civiliza-ciju pokretnog teksta, definiraju naš odnos prema javnosti kao multidisciplinarni, pri čemu se mora prihvatiti činjenica da koli-ko god išli u dubinu istraživanja u multidi-ciplinarnosti svih znanosti i zanata kojima se služe odnosi s javnošću, nikada nećemo doći do konačnog odgovora.

Današnje služenje odnosima s javnošću implicira participaciju psihologije, komuni-kologije, sociologije, politologije, etike, filo-zofije i da ne nabrajam dalje. Pravilnim ko-rištenjem ovih znanosti upotrijebljenih u zanatu poput odnosa s javnošću, dobiva-mo razumijevanje i shvatljivost procesa koji predstavljaju odnose s javnošću.

Pri tome je, uz poznavanje razvojnog pro-cesa, potrebno uočiti pitanje javnosti, nje-zine moguće razdiobe na pojedine skupine, kao i pojam i modalitete odnosa, odnosno relacije koju u transferu poruke moramo znati na ispravan način koristiti.

Živimo u svijetu tehnologije pokretnog teksta i računalnih veza koje stvaraju virtu-alnu stvarnost.

Živimo dakle u dva oblika stvarnosti, onoj realnoj i onoj virtualnoj, ali umjesto da su te dvije stvarnosti odijeljene jedna od druge, one se sve više prožimaju te dijelo-vi stvarnog života ulaze u virtualni svijet i obratno.

Upravo to je područje sutrašnjice PR-a u kojem će trebati odrediti neke nove para-metre i zakonitosti.

Sutrašnjica je počela jučer i ne smijemo olako prihvatiti tu činjenicu, poglavito ne u odnosima s javnošću. Oni koji joj se uspješ-no prilagode, preživjet će, a oni drugi osu-đeni su na povratak korijenima evolucije komunikacije.

Ljudsku vrstu čine zoon politicon ili političke životinje. No u tom izrazu, politika nipošto nema ono značenje koje joj danas pripisuju svi koji se njome bave, od piljari-

ce do akademika. U kontekstu u kojem ov-dje govorimo o njoj, riječ je o načinu po-stizanja određenog cilja. Naime, u početku bijaše... riječ, reći ćete? Ne, u početku bijaše zvuk. Onaj prazvuk koji su ćutjeli naši pre-ci dok njihovi oblici sporazumijevanja nisu bili artikulirani. I kako to bijaše i još uvijek je dio naše prirode, naši su stari počeli opo-našati. Oponašanje je nekome bilo lakši, a nekome teži posao, no već i u to doba, dr-žim, bilo je onih koji su se zbog te svoje vje-štine nekima u svojem čoporu “sviđali” više negoli oni kojima je imitacija predstavljala nepremostivo opterećenje za koje nisu ima-li “sluha”. Uza zvuk i njegovu interpretaciju, počela se razvijati ritmičnost kao vjerojat-na preteča glazbe. Udaranje proizvodi zvu-kove, a oni pak šalju signale bilo pozitivne bilo negativne, ovisno o kojem je socijal-nom sporazumu riječ. Zvuk je s vremenom uz ritmičnost i pravila u ponavljanju, zaci-jelo doveo do stanovitih oblika jezika s ko-jima su se naši stari sporazumijevali.

PRVI OKIDAČ – GLASOVNO IZRAŽAVANJEIsprva neartikulirano glasanje, uzrokovano i razvojem verbalnog aparata, s vremenom je uz artikulaciju poprimilo oblik koji kori-stimo i danas, s tom razlikom da u oblikova-nju glasova postoje pravila kojih se moramo držati kako bismo bili određeni, uvjerljivi i konačno kako bismo ostvarili svoj cilj.

/NAPISAO/ DOC.DR.SC. IVAN TANTA

Nagradni natječaj tjednika i Veleučilišta VERN’Aktual i Veleučilište VERN’ dodjeljuju punu dvogodišnju stipendiju za specijalistički diplomski stručni

studij Upravljanje poslovnim komunikacijama u protuvrijednosti 80.000 kuna.

KAKO DO VRIJEDNE STIPENDIJE?Od 9. siječnja do 6. veljače 2013. čitajte u tjedniku Aktual članke VERN’ovih stručnjaka i riješite kviz znanja

na: www.vern.hr/kviz-znanja/pr

ODNOSI S JAVNOŠĆU – MULTIDISCIPLINARNI PRISTUP ILI KAKO USPJEŠNO KOMUNICIRATI U SUVREMENOM SVIJETU'Okidači' u društvenoj povijesti medija bili su govor, slika i pismo. Danas živimo u realnoj i virtualnoj stvarnosti, koje se sve više prožimaju. Taj proces nije dio postupne evolucije. Oni koji ga uspješno prihvaćaju preživjet će, ostali su osuđeni na povratak počecima evolucije

Dugo su vremena naši preci proveli u ograničenju služenja isključivo glasom. Moguće je pretpostaviti da je to bilo vrije-me kada se uz glas pojavljuje i slika. Crteži po Altamiri preteča su svih ostalih likovnih dosega zaključno s filmom. U vrijeme oral-nog društva iskustvo je prenošeno usme-nom predajom koju smo zadržali do dana današnjega, jer sve ono što znamo o sebi i svojoj obitelji danas, a odnosilo se na naše pleme, rod ili gen jučer, bivalo je prenoše-no usmenom predajom od starih k mlađi-ma. No, otegotna okolnost takvog društva je

umnožavanje pisanog dokumenta bilo spo-ro, pa je njegovo interpretiranje bilo kudi-kamo jednostavnije. To je ujedno i vrijeme jednog novog oblika praćenja svijeta oko sebe. Govorimo o uri, odnosno satu koji kao mehanički oblik računanja vremena svoje početke ima u skriptorijima samostana, gdje je “označivač” mijene odnosno redoslijeda.

TREĆI OKIDAČ – IZUM TISKARSKOG STROJA

Nova revolucija slijedi nakon novog okidača, izuma tiskarskog stroja. Uz do-stupnost, pisani je tekst sada letio gotovo ispred glasa jer se moglo šutke kupovati i šutke čitati, a konačno i šutke donositi za-ključke što je moglo biti opasno. Kako bi se ta opasnost svela na minimum, osnovan je Index librorum prohibitorum. Počela je nova runda borbe koja je ljude okupljala u čitaonicama, kavanama ili salonima, pre-puštajući ih slobodnom izražavanju vlasti-tog mnijenja, što je s vremenom uzrokova-lo brojne revolucije, a o čemu je Marx rekao “Ideja koja zarazi masu postaje konkretna sila”. Taj latentni sukob traje i dan-danas, unatoč razvijenim komunikacijskim obli-cima poput tiska ili elektroničkih medija, a ogleda se u korištenju virtualne čitaonice, kavane ili salona u kojem se “kuju” novo-vjeke ideje. Izražavanje ideja i njihovo ko-municiranje u svrhu ostvarenja (za nas kva-litetnih) odnosa s okolinom, cilj je odnosa s javnošću koja kao zanat ima sijaset prihva-ćenih definicija.

Govoreći o vremenu nastajanja odnosa s javnošću, Klaus Merten smatra da su po-čeli već u raju kada je Eva pomoću tehnike uvjeravanja uspjela pridobiti Adama da za-grize jabuku. S druge strane pak, Michael

pamćenje. Sve je trebalo biti pamćeno, sta-riji su služili poput banaka podataka. Me-đutim te su banke bile podložne oksidaciji, zaboravljanju i umiranju. Bilo je potrebno nešto što će biti trajnije, ali i sigurnije.

DRUGI OKIDAČ – POJAVA PISMAPismo je označilo početak prve revoluci-

je u svim oblicima ljudske djelatnosti. “Ver-ba volant, scripta manent”. Vrijeme kada je govor bio “dominantniji”, odnosno letio pred pismom, trajalo je sve do Gutenber-gova doba, iz jednostavnog razloga što je

MULTIDISCIPLINARNA KATEGORIJA

Stručnjak za odnose s javnošću treba se dobro služiti i znanjima

iz područja psihologije, komunikologije, sociologije,

etike i filozofije

DOC.DR.SC. IVAN TANTA, PROF.V.Š., voditelj specijalističkog

diplomskoga stručnog studija Upravljanje poslovnim komunikacijama na VERN’u

FOTO

TH

INKS

TOCK

ZANIMANJE BUDUĆNOSTI: SPECIJALIST UPRAVLJANJA POSLOVNIM KOMUNIKACIJAMA

PROTUVRIJEDNOST STIPENDIJE: 80.000 knNAZIV STUDIJA: Upravljanje poslovnim komunikacijama

VRSTA: Dvogodišnji specijalistički diplomski stručni studijSTRUČNO ZVANJE: Stručni specijalist upravljanja poslovnim komunikacijama (struč. spec. oec.) – razina stručnog magisterija

TRAJANJE: Dvije akademske godine, odnosno četiri semestraECTS BODOVI: 120

DOPUSNICA: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, 9. lipnja 2005.