Gabrijela Vine

Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić” Karlovac

11. MEĐUNARODNI STRUČNI SKUP

11. STROKOVNO SREČANJE Z MEDNARODNO UDELEŽBO

KNJIŽNICA - SREDIŠTE ZNANJA I ZABAVE

KNJIŽNICA – IGRIŠČE ZNANJA IN ZABAVE

Knjižnica – prostor za novo vrijeme

Knjižnica – prostor za vse čase

12. listopada 2015.

Hotel Krka, Novo Mesto, Slovenija

Znanje, kao kompetencija čovjeka, društva, općenito načina života, u sve jevećem porastu.

Informacije, podaci i znanje ključni su gospodarski čimbenici, te seinformacija danas smatra četvrtim čimbenikom proizvodnje, uz rad,zemljište i kapital.

Razvija se informacijska industrija ili industrija znanja u kojoj je"informacija" roba kojom se može trgovati.

2

Informiranost postaje nužnim preduvjetom

funkcioniranja svake uspješne organizacije.

Knjižničar - uslužna vezam između "upita" i"realizacije"

Za informaciju se kaže da je skup podataka kojiima pripisano značenje, te da je osnovnielement komunikacije…

Uloga knjižničara - poznavanje ovih mehanizamakako bi se pružila pomoć korisniku da dođe dociljanih informacija; treba pronaći onajdokument koji je "po mjeri" potreba korisnika.

3

U prošlosti je knjižničarska struka

prvenstveno promicala "čitanje",dok se danas sve češće bavinavigacijom po znanju,strukturiranjem znanja, filterimaznanja i sličnim.

Knjižnice danas postaju mjestomosiguravanja pristupa dokumentimai informacijama iz niza različitihizvora (konvencionalna pisana građa,digitalne zbirke, elektronička građa,online zbirke...).

4

Broj objavljenih publikacija nijeproporcionalan porastu kvantuma znanja.

Knjižničari - povezuju područja različitihznanstvenih i stručnih znanja.

Problem s kojim se danas susreće većinaknjižnica je mogućnost pristupaakumuliranom znanju, bez obzira na kojem se"nosiocu" znanje nalazi.

5

Knjižničar - mora biti sposoban uporabiti informacijsku i komunikacijskutehnologiju da bi bio kompetentan "most" između izvora informacija ikorisnika; još u većoj mjeri biti i most između kataloga, priručnika,bibliografskih i drugih raspoloživih baza podataka i ukupnog fonda svoje idrugih knjižnica

Sudionici informacijske industrije (industrije znanja)

Korisnici su pojedinci koji u različitim periodima života imaju potrebu zajedinstvenim informacijskim, obrazovnim, psihološkim i društvenimnadogradnjama.

6

Knjižnice se ponajviše bave distribucijomtiskanih publikacija (knjiga i časopisa).

Na isti bi se način trebao usustaviti načinpohrane recenziranih elektroničkihpublikacija.

Knjižnica treba djelovati i kao most izmeđutradicionalnih i novih informacijskih medija,te kao medijator u mogućnostimanadopunjavanja različitih izvora.

Najkorištenije javne informacijske službe su sredstva javnog priopćavanja ilitzv. masovni mediji (novine, radio i televizija). Oni zajedno tvore sustav kojije najširi i najdjelotvorniji čimbenik društvene komunikacije, dok je svakaknjižnica u pravilu usmjerena prema određenoj korisničkoj skupini.

Informacijsko-referalna služba predstavlja onaj dio knjižničnih poslova kojise odnosi na izravnu suradnju s korisnicima. Ona je, dakle, posrednik izmeđusustava knjižnice, njezinoga sveukupnog knjižnog i informacijskog potencijalai korisnika knjižnice.

7

Knjižnice imaju veliku ulogu u sveopćojpotrebi za cjeloživotnim učenjem jerumreženjem narodnih knjižnica, tekomercijalnim pristupima bazamapodataka, akumulacija dostupnihinformacija višestruko raste.

8

Vrlo važna odlika današnjeg društva jest da je ono "društvo koje uči“, ainformacijska se pismenost smatra temeljem cjeloživotnog učenja.

Knjižničar - uz sve ostale vještine treba biti i vješti pedagog, kako bisudjelovao u informacijskom opismenjavanju korisnika još od osnovne isrednje škole, pa sve do osiguravanja programa za specijalna, stručnausavršavanja.

Jedno od temeljnih ljudskih prava je i pravosvakog čovjeka na slobodan pristup irazumijevanje informacija, a potvrđuje ga iZakon o pravu na pristup informacijamadonesen još 2003. godine u Hrvatskoj.

Knjižnica je ustanova koja služi određenojzajednici, a koja ju je osnovala, koja jefinancira i održava.

Opseg usluga koje će pojedina knjižnicapružati svojim korisnicima ne određuje onasama, već njezin osnivač, tj. onaj kojiosigurava njezino financiranje i u najvećojmjeri diktira pravce njezina djelovanja

Knjižničar ima obvezu predlagati uspostavu ifinanciranje odgovarajućih novihinformacijskih usluga.

9

Knjižničar - informacijski vodič:

poznaje strukturu informacijskih resursa upodručju znanja svojih glavnih korisnika,

poznaje i znade dobro koristiti osnovnainformacijska pomagala

poznaje oblike ponašanja i način traženjainformacija svojih glavnih korisnika,

poznaje opća načela komuniciranja,uključujući interakciju s korisnicima, osobnoili drugim komunikacijskim kanalima,

poznaje utjecaj informacijske tehnologije nastrukturu informacija,

poznaje norme informacijske pismenosti.

10

Knjižničar – informator:

i dalje odgovara na upite, koji su sada sve

složeniji, te očekuju složenije odgovore,

posrednik je između svojih korisnika i izvora

informacija, samo sada na savršeniji način,

poučava korisnika kako pretraživati elektroničke

izvore te kako se snalaziti u mrežnim uslugama,

upravlja znanjem,

sudjeluje u radu istraživačkih timova.

Knjižničar bi u svom profesionalnom pristupu korisnika trebao psihološkiprocijeniti, te kroz kratak razgovor odlučiti koja i koliko informacija sudostatne za zadovoljenje upita.

11

Informacijski intervju je potreban iz cijelog niza razloga.

Relevantna informacija je isključivo ona informacija koja u potpunostizadovoljava određeni upit, dok je valjana informacija ona koja odgovarapotrebama pojedinog korisnika.

12

Danas mnoge knjižnice, između ostalog, nude digitalne informacijske uslugeudaljenim korisnicima.

U Hrvatskoj je tako od 2004. godine ponuđena mrežna usluga "Pitajteknjižničara“.

13

Možda najbolje objašnjenje što su bazepodataka izrekao je John Convey:

"Baza podataka zbirka je srodnihinformacija. U kontekstu mrežnogpretraživanja je baza podataka zbirkazapisa u strojnočitljivom obliku koji se dajuna raspolaganje za interaktivnopretraživanje s pomoću lokalnih ili udaljenihračunalnih terminala."

Zbog relativno visokih cijena pretraživanjakomercijalnih online baza podatakainformacijski upitnik može biti i jest jošspecifičniji i zahtijeva više pojedinosti otraženoj informaciji.

14

Baze podataka često su dostupne na CD-ROM-u i DVD-u, što je dovelo donovih načina u pretraživanju računalnih baza podataka.

I tu su potrebna određena znanja i vještine kako bi se baze moglepretraživati. Težište pretraživanja komercijalnih baza podataka uknjižnicama sve se više usmjerava na krajnjeg korisnika, te mu se želiomogućiti samostalno pretraživanje od kuće i s radnog mjesta.

U tom okruženju knjižničaru preostaje uloga edukatora.

15

Centar za online baze podataka pokrenuli su zajedničkim projektomMinistarstvo znanosti, obrazovanja i športa, CARNet i Institut RuđerBošković, kako bi se hrvatskoj akademskoj istraživačkoj zajednici omogućiopristup najvažnijim svjetskim bazama podataka.

Centar je od samoga početka osiguravao izobrazbu korisnika sukladnonjihovim potrebama. Od 1997. godine organizira "face to face" tečajeve usvim sveučilišnim gradovima, a od 2005. su na raspolaganju i onlinetečajevi.

U osnovi se pretraživanje svih baza podataka može provesti na sličan način.

Knjižničar postaje informator, vrsni informacijski pomoćnik i vodič krozzahtjevno globalno informacijsko doba, te navigator kroz sve zahtjevnijuinformacijsku industriju.

16

Praćenje učinkovitosti rada

Već je 1978. godine Unesco izdao opće Smjernice za evaluacijuinformacijskih sustava i službi. Predstavljen je nov pristup informacijskimustanovama i službama, a donosi glavne kriterije za ocjenu uslugakomercijalne informacijske službe – cijenu, vrijeme, kvalitetu, te odnoscijene i kvalitete usluge.

Javne knjižnice uglavnom ne naplaćuju svoje usluge, već se financiraju izproračuna grada ili države. Tako je još 1998. godine donesenameđunarodna norma ISO 11620 pod naslovom "Pokazatelji učinkaknjižnica“. Njom je definirano da dobar učinak postiže poslovanje kojim sedostižu zadani ciljevi uz najmanju cijenu.

17

U području korisničkih služba popisani su pokazatelji za zadovoljenjekorisnika uzimajući u obzir statističke podatke.

Sve neprofitne organizacije, uključujući i knjižnice, u globalnom okruženjutrebaju funkcionirati prema načelima izvrsnosti, kako u organizaciji službitako i u pružanju usluga. To iziskuje izradu novih pravila i normi. Uknjižnicama se počela primjenjivati i najpoznatija skupina općih norma ISO9000.

18

Dobro organizirane knjižnice predviđaju potrebe svojih korisnika i redovitonude nove usluge.

Pri ocjenjivanju djelotvornosti knjižničnih službi važno je znati raspolaže liknjižnica s pravim informacijama, jesu li korisnici dovoljno upoznati suslugama knjižnice, postoje li nepokrivena područja u fondu, a iskazana jepotreba za njegovim popunjavanjem, jesu li korisnici prepoznali ponuđeneusluge i sl. 19

Još je uvijek teško procijeniti učinkovitost knjižnične

informacijske službe jer nedostaje prvi parametar -cijena usluge - s kojom bi se mogla usporediti ustanovljena korist.

Vođenje statistike u knjižnicama je vrlo teško provedivo jer svaka knjižnica

kronično pati od nedostatka osoblja. Uredno vođene evidencije koriste se zaizradu izvještaja o radu, raznih statistika i slično. Međutim, daju i podatke oradu informacijske službe, o stanju fonda, o kompetenciji knjižničara, pa icjelokupne organizacije, a također se može dobiti uvid u zbivanja i promjeneu okruženju, o težištu interesa aktualne korisničke populacije, te se koristi zaobučavanje pripravnika u informacijskoj službi.

20

Povratne informacije govore nam

jesu li i koliko korisnici zadovoljniuslugom. Podaci o pojedinačnimzahtjevima nastoje se upotpunitiinformacijama je li preporučenaknjiga ili dobiveni popis literaturezaista i relevantan.

Veliki broj knjižnica, zbog opsegaposla i nedostatnog osoblja, ne moguprovoditi ovu vrstu provjere.

Osim od korisnika knjižničar povratnuinformaciju može dobiti i od kolegakoji rade u sličnim službama udrugim knjižnicama u svom gradu,drugim gradovima, na sveučilištu, i sl.

21

Metoda koja se koristi je anketiranje ili intervjuiranje. Važno je da se prijeispitivanja točno utvrdi što se sve želi intervjuom doznati.

S obzirom na to da današnje vrijeme od knjižnica traži sve više tržišnoponašanje, unapređivanje djelotvornosti rada informacijske službe dobivasve veću važnost.

22

Istraživanje informacijskih potrebazajednice provodi se ako knjižnica radi napripremi većeg preustroja službe, ako seuvodi neka nova služba ili ako trebaopravdati traženje dodatnih financijskihsredstava, osoblja ili opreme.

Hrvatsko bibliotekarsko društvo 1992. godine objavilo je opća načelaprofesionalne etike u svom prvom Etički kodeksu.

U Društvu je započela s radom Komisija za slobodan pristup informacijamai slobodu izražavanja, za osiguravanje jednakog pristupa informacijamasvim korisnicima bez obzira na njihova osobna obilježja, posebne potrebe,spol, nacionalnu pripadnost, vjeru, političko opredjeljenje i društvenistatus. To je ujedno postala prva zadaća Kodeksa.

23

Odnosi s javnošću podrazumijevaju svjesno, plansko i trajno nastojanje da seizgradi međusobno razumijevanje i povjerenje u javnosti, a radi stvaranjaželjene slike, predodžbe, dojma o samoj ustanovi i njezinim aktivnostima.

Radi se o suradnji s javnošću, radu za javnost i radu u javnosti. Akcije sudvosmjerne te uključuju rad iznutra prema van i izvana prema unutra.

24

Knjižnica bi trebala nakon svake poduzete akcije provjeriti reakciju javnosti, tj. prikupiti povratne informacije o postignutom dojmu koji ostavlja u javnosti.

Nije lako u potpunosti definirati pojam "javnost". Razlikujemo užu i širu

javnost:

uža javnost - druge knjižnice i knjižničari, izdavači i knjižari te stvarnikorisnici, tj. sudionici u informacijskom lancu.

šira javnost - organi državne uprave, ustanove, strukovne organizacije,predstavnici masovnih medija i ostali građani, tj. predstavnici potencijalnihkorisnika.

25

Konkretno se radi o trima osnovnim ciljevima kojima se u užoj i široj javnostiželi postići sljedeće:

predstavnike vlasti, državne ili lokalne uprave uvjeriti da su knjižnicepotrebne, kako bi se oni zauzeli za osiguravanje sredstava za nabavu građe,opremanje knjižnica i slično;

u širokim slojevima društva stvoriti klimu sklonu knjižnicama;

djelatnike knjižnica upoznati s planovima i ciljevima knjižnične politike.

Osnovni cilj rada s

javnošću jest utjecati

na javno mnijenje.

Stereotip

Predrasuda

Imidž

26

Sve aktivnosti u javnosti trebaju služiti interesima knjižnice, te je predstavitiu najboljem svjetlu.

Četiri su glavne faze koje pritom treba zacrtati:

istraživanje početnog stanja (aktualnog imidža knjižnice);

planiranje akcija u javnosti (s javnošću ili za javnost);

provedbu akcija;

ocjenu odziva tih akcija u javnosti.

27

Očigledno je da se radi odugoročnom procesu koji trebajuvoditi stručnjaci zaduženi zasuradnju s tiskom i elektroničkimmedijima. Ulaganja se uvijekvišestruko isplate.

Knjižnica se zajednici može predstaviti putem nacionalnih

programa, ali i pojedinačno putem knjižničarskih udruženja:

Manifestacija Mjesec hrvatske knjige (15.10. do 15.11.),

godišnji sajmovi knjiga, npr. Interliber na Zagrebačkom velesajmu iSajam knjige u Istri,

na razini pojedinih gradova ili općina povremeno se organizirajukulturne manifestacije u kojima su aktivno uključene lokalneknjižnice,

svaka knjižnica provodi i svoje vlastite programe.

28

Najčešći su oblici javnog djelovanja knjižnica:

vođenje skupina posjetitelja po knjižnici, upoznavanje s pojedinim službama, izlaganje noviteta;

razgovori, diskusije, predavanja, tribine;

prilozi na mrežnim stranicama, članci u novinama, oglasi u gradu;

pismeno obraćanje pojedinim osobama;

brošure (godišnji izvještaji i sl.);

plakati, leci ili koji drugi reklamni materijal;

radio, TV (reportaže, intervjui, prikazi manifestacija);

izložbe.

29

Svi oblici javnog djelovanjaknjižnica mogu se organiziratiredovito ili povremeno. Svakaustanova treba proračunati što je iu kojoj mjeri korisno, odnosnopotrebno za pozitivnopredstavljanje u zajednici.

Stručne knjige:

Sečić, D., "Informacijska služba u knjižnici", 2. dopunjeno i prerađeno izdanje, Benja, Lokve, 2006.

Toth, T., "Online pretraživanje baza podataka", DRIP, Zagreb, 1995.

Malnar, A. (uredila), "Upute za poslovanje narodnih knjižnica", Knjižnice grada Zagreba, Zagreb, 1996.

Katz, W. A., "Introduction to reference work", sv. 2, McGraw-Hill Book Co., New York, 1992. i 1997.

Wersig, G., "Informationstätigeit, // Laisiepen, Klaus et al. : Grundlagen der praktischen Information undDokumentation", 2. izdanje, Saur, München, 1980.

Convey, J., "Online information retrieval: an introductory manual: principles and practice", 4th edition, Library Association Publishing, London, 1992.

Časopisi:

Neelameghan, A., "User orientation", Journal of Library and Information Science 10, 1985.

Hrvatsko bibliotekarsko društvo, "Etički kodeks Hrvatskoga bibliotekarskog društva", Vjesnik bibliotekara Hrvatske 35, 3-4(1992)

Internet:

Službena stranica Centra za online baze podataka : Stojanovski, J. "Online baze podataka Priručnik za pretraživanje", 2. dopunjeno i prerađeno izdanje, Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet, Zagreb, 2007., www.online-baze.hr/prirucnik

Službena stranica IFLA-e (International Federation of Library Associations and Institutions - Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova) : The IFLA Internet Manifesto page, www.ifla.org/III/misc/internetmanif.htm

Službena stranica ALA-e (American Library Association - Američko knjižničarsko društvo) : Professional competencies for reference and user services librarians (objavljeno 2003.), www.ala.org/ala/mgrps/divs/rusa/resources/guidelines/professional.cfm

30