Upload
mile-vasilic
View
121
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
HEMIJSKE I ORGANOGENE SEDIMENTNE STENE
HEMIJSKE I ORGANOGENE SEDIMENTNE STENE
Hemijske sedimentne stene:•Nastaju iz pravih ili koloidnih rastvora•Pretežno autigeni sastojci
Organogene (biogene, biohemijske) sedimentne stene:•Nastaju akumulacijom ljuštura makro- i mikroorganizama i ostataka biljaka•Zoogeni (krečnjaci, dolomiti, pisaća kreda, siliciti) i•Fitogeni sedimenti (dijatomejska zemlja, kao i ugalj, nafta, asfalt)
KARBONATNE SEDIMENTNE STENEPo svojoj genezi mogu biti:
1. hemijske 2. organogene 3. klastične
Karbonatne hemijske sedimentne stene:krečnjakdolomitbigar
mermerni oniks*** laporac
Karbonatne organogene sedimentne stene:organogeni krečnjak
pisaća kredaKlastične karbonatne stene:
kalkruditikalkarenitikalklutiti
MINERALI KARBONATNIH SEDIMENTNIH STENA
Kalcit CaCO3 rastvara se u hladnoj i razblaženoj HCl
Aragonit CaCO3
Dolomit CaCO3 x MgCO3 rastvara se u toploj HCl
Magnezit MgCO3 rastvara se u koncentrovanoj HClSiderit FeCO3
KREČNJACI- Slojeviti, masivni, nodularni, stromatoliti, stiloliti, oolitski- Različito obojeni zavisno od primesa - Rastvaraju se u hladnoj i razblaženoj HCl
Krečnjaci prema načinu postanka:Hemijski (kristalaste strukture)Organogeni (biogeni – cefalopodski, hipuritski)Klastični (klakruditi, kalkareniti, kalklutiti)
- Glavni mineral – KALCIT, a primese daju ime varijetetu- Podela krečnjaka prema sastavu:
Fe – gvožđeviti krečnjakMn – manganoviti krečnjakMg - dolomitični krečnjak (sa < 40% MgCO3)gline - <5% gline – glinoviti krečnjak
5-25% gline – laporoviti krečnjakpesak – peskoviti krečnjak organska materija - bituminozni (smrdljivi) krečnjakSi (autigena silicIja) - siliciozni krečnjak Si (naknadno prineta silicija) - silifikovani krečnjak
Komponente krečnjaka po Folku (1959):
1. ALOHEM – klastična (prineta) komponenta
2. MIKRIT – kalcit iz matriksa je vel. 1-4 mikrona
3. SPARIT – klacit iz osnove je krupniji
Hemijski krečnjak Organogeni krečnjak
Klastični krečnjak
Primena krečnjakaPrimena: u građevinarstvu, arhitekturi, u industriji gvožđa i čelika (kao topitelj), poljoprivredi, staklarskoj, hemijskoj i prehrambenoj industriji, kozmetici i dr.
Karst
LAPORCI• Sastav: Kalcit (ređe dolomit) + glina; odnos: 35-65%• Boja: žućkasta, zelenkasta, oker • Strukturu definišu peliti• Tankopločasta i listasta tekstura• Nastaju u marinskim i jezerskim basenima (istovremeno
taloženje gline i karbonata)• Cementni laporci• Pojavljivanje: Ralja, Beočin, Kosjerić, Novi Popovac
DOLOMITI
• Sastav: dolomit – CaCO3 x MgCO3• Čisti dolomiti sadrže oko 45% MgCO3 - retki• Boja: mlečnobela, siva• Nastaje metasomatski od krečnjaka u toku dijageneze ili direktnom
precipitacijom iz rastvora u sonim ležištima• Rastvaraju se u toploj HCl• Primena kao i kod krečnjaka• Zlatibor (Braneško polje), Jarandol, okolina Valjeva, Pranjani
MAGNEZITI
-Hemijski sastav: MgCO3- Postanak: dvojak
BIGAR
- Nastaje pored hladnih izvora oko kojih raste bogata vegetacija- Vode iz kojih se vrši precipitacija su bogate bikarbonatima- Prema mestu postanka: jezerski, rečni, izvorski
* TRAVERTIN – trakasti i kompaktni varijetet
* PEĆINSKI NAKIT – stalagmiti i stalagtiti – varijeteti bigra
MERMERNI ONIKS-Nastaje iz toplih vodaMakrokristalasta struktura, trakasta teksturaBoja: žuta, žutozelena, boja ćilibaraNajskupoceniji arhitektonski kamen- Sijarinska banja, selo Banjica kod Peći
PISAĆA KREDA – ORGANOGENA KARBONATNA STENA- Ljušturice foraminifera karbonatnog sastava, veličine oko 0,008-0,1mmBoja bela, od primesa žućkasta, zelenkasta, crvenkastaPrimese: zrna peska, minerali glina, organska materija
- Postaju u moru, znatno ređe u jezerimaUpotreba: za izradu pisaće krede, za izradu guma i linoleuma, dodatak u pastama za zube i sredstvima za čišćenje i poliranje metalaPojave: kod Užica i Kragujevca
SILICIJSKI SEDIMENTI (SILICITI)
1. LIDIT (silicijski škriljac) 2. DIJATOMEJSKA ZEMLJA3. ROŽNACI
LIDIT (silicijski škriljac)
- Paleozojske starosti- Tamnosiva do crna zbog organske materije ili crvenksata od oksida i hidroksida gvožđa- Sastav: sitnozrni agregati kvarca + malo kalcedona, opala, organske materije i grafita- Kristalasta struktura - Slojevita, tankopločasta tekstura- Jedra, čvrsta stena, školjkastog preloma
DIJATOMEJSKA ZEMLJA
- Sastav: ljušturice algi – dijatomeja + malo glina, zrna kvarca, skeleti radiolarija, organska materija- Organogena struktura, slojevita ili trakasta tekstura- Meka, rastresita stena, vrlo vatrostalna, slabo provodi toplotu, ne rastvara se u HCl- Vrlo porozna, male zapreminske mase - Upotreba: u izolacione svrhe kada je ćista, kao punilo u industriji hartije, gume, plastičnih masa, boja, lakova, sapuna, linoleuma, gramofonskih ploča- Pojave: Baroševac kod Lazarevca (debljina oko 1.5 m)
ROŽNAC
-Pojavljivanje u vidu konkrecija, tankih slojeva, proslojaka- Komapktna, jedra stena- Boja: različita: smeđa, crvenkasta, zelena, siva, crna- Sastav: opal, kalcedon, kvarc + ostaci fosila – radiolarija i silicispongija- Struktura: amorfna, kriptokristalasta, organogena- Tekstura: masivna, trakasta- Pojave: dijabaz-rožnačka formacija (jura), porfirit-rožnačka formacija (trijas)
NASLAGE SOLI - EVAPORATI
• Halit – NaCl• Silvin – KCl• Gips – CaSO4 x 2H2O• Anhidrit- CaSO4
• Hloridi i sulfidi K i Mg
-Nastaju taloženjem iz rastvora u zatvorenim basenima i lagunama- Aridna klima - Oblik tela: slojevi ili izdužena sočiva- Pojave: Kragujevac
Gvožđevite sedimentne stene
- Hidroksidi i oksidi gvožđa se obaraju kao gelovi i grade oolite- Sastav: hematit, siderit
SEDIMENTACIONE SREDINE-Sedimentaciona sredina – područje u kome se stvaraju sedimentne stene:
1. sedimentaciona sredina KONTINENTNALNOG područja2. sedimentaciona sredina KONTINENTALNO-MARINSKOG područja3. sedimentaciona sredina MARINSKOG područja
I - Sedimentaciona sredina KONTINENTNALNOG područja
I.1 - KopnenaI.1.1 - Glacijalni sedimenti
I.1.2 - Eolski sedimenti
I.2 - VodenaI.2.1 - Potočni i rečni sedimenti
I.2.2 - Jezerski sedimenti
I.2.3 - Sedimenti močvara
II - Sedimentaciona sredina KONTINENTALNO-MARINSKOG područja
II.1 - Lagunska
II.2 - Delte
III - Sedimentaciona sredina MARINSKOGpodručja
III.1 - Litoralna
III.2 - Neritska
III.3 - Batijalna
III.4 - Abisalna
KOPNENA
LITORALNANERITSKA
BATIJALNA
ABISALNA
200 m
2000 m
krečnjak
krečnjakrožnac
bigar
mermerni oniks
•• RASPOREDRASPORED
Polaganje kolokvijuma i testa iz metamorfnih stena26.12.2013. četvrtak
Vežbe –metamorfne stene
Predavanja –metamorfne stene
12.12.2013. četvrtak
21.11.2013. četvrtak
Predavanja – Metamorfne Vežbe – samostalno stene vežbanje za kolokvijum
28.11.2013. četvrtak
Polaganje kolokvijuma i testa iz sedimentnih stenastena
05.12.2013. četvrtak
Predavanja – Metamorfne stene
Vežbe –Metamorfne stene
19.12.2013.četvrtak
Predavanja –Pregled bodova, dogovor za dalji rad
Vežbe –metamorfne stene
9. i 16. januar 2013.
Popravni kolokvijumi – NAJVIŠE DVA KOLOKVIJUMA MOGU DA SE POLAŽU ODJEDNOM